UTJECAJ ČOVJEKA NA

LITOSFERU I PEDOSFERU
Litosfera

 Litosfera - kamena zemljina

kora, prostorno najmanja i za
život najnepogodnije stanište
 Debljina ispod oceana 10 do 0
km, a na kopnu 50 do 0 km
 Kao sfera života, litosfera ima nešto
manje ekološko značenje od ostalih
sfera Zemlje jer je prostorno manje i za
život organizama nepovoljnije stanište
od ostalih sfera
 Površinu litosfere naseljavaju uglavnom
niži organizmi: bakterije, lišajevi,
mahovine, alge, u manjoj mjeri više
biljke i brojna fauna.
 Na njoj se odvijao prvi život kopnenih
organizama - litobionata
Opće ekološke
karakteristike litosfere
 Tvrda je i kompaktna, siromašna zrakom i
vodom
 Njezini kemijski spojevi su više-manje
fiksirani u mineralnim komponetama
 Izgrađena je od najrazličitijih kemijskih
spojeva
 U njezinoj građi sudjeluje 92 kemijska
elementa
 Tek malih dio elemnata su samorodni
minerali
 Sastoji se od oko 3000 minerala
 Litosfera
Kemijski sastav litosfere
Na K Mg ostalo
Ca
3% 2% 2% 1%
Fe 4%
5%
Al O
8% 47%

Si
28%
Litosfera je izgrađena od 3 vrste
stijena:
1. Eruptivne/magmatske: nastale vulkanskim
erupcijama koje su iz unutrašnjosti Zemlje na
površinu donijele užarenu magmu (granit)95 %
2. sedimentne: drobljenjem, erozijom, taloženjem
prvobitnih stijena (dolomit, vapnenac, pješčenjak)
(gotovo sve stijene našeg krša)
3. metamorfne: preobrazbom prvobitnih stijena u
uvjetima visokih temperatura i tlaka (antracit,
mramor)
 Više od polovice litosfere leži u oceanima
dublje od 3 000 m.
 najdublja točka: 11 025m – Marijanski
jarak/brazda
 najviša točka: 8 848 m – Mount Everest
 na najvišim planinskim vrhuncima litosfera
prelazi u kriosferu – zonu vječnog
snijega i leda.
Organizmi koji nastavaju
litosferu (litobionti):
1. Bakterije (autotrofne i kemotroffne)
2. Lišajevi(simbioza gljive i alge)
3. Mahovine
4. Alge
5. Više biljke
6. Fauna
7. Šuma
Početak života
Bakterije (najbrojnije)

 prva živa bića jednostanične

primitivne prokariotske prabakterije
 Slijede autotrofne bakterije –sadrže
pigment bakterioklorofil
 Proizvodnja prve organske tvari
 Kemotrofne bakterije – kemosintetski
proizvode organske tvari iz
anorganskih spojeva (spojevi S, N, P,
Fe...)
Lišaji
 Simbiotski organizmi gljiva i algi
 Žive na golim stijenama i imaju male
zahtjeve prema hranjivima i vodi
 Hifama gljive prodiru u kapilare
stijena i troše ih svojim sekretima i
ekskretima
 Žive samo na površini stijena pa ih
još nazivamo i endoliti
Alge
 U vlažnijoj klimi litosferu naseljavaju i
alge
 Prisutne su naročito na kontaktnim
mjestima između litosfere i hidrosfere
 Intenzivno zahvaćaju u litosferu i
izazivaju velike promjene
 pr. alge kremenjašice oduzimaju
stijenama kremičnu kiselinu za
vlastitu izgradnju i na taj način
razgrađuju stijene
Mahovine
 Pojavljuju se na korodiranim
stijenama na kojima već ima nešto
organske tvari i mineralne trošine
 Zadovoljavaju se malim količinama
mineralnih hranjiva
 Stvaraju znatno više organske
tvari od prethodnih skupina
Sukcesijski stadij
Više biljke
 U pukotinama stijena se pojavljuju i
više biljke
 Ima više organskog i mineralnog
detritata
 Svoje korijenje puštaju duboko u
pukotine stijena
 Iza sebe ostavljaju još više organske
tvari
Fauna (litofauna)
 Pukotine stijena naseljava fauna
 Ona je slijedeći značajni ekološki
čimbenik
 Fauna diše, izlučuje CO2, mijenja
organske tvari probavom, ruje,
razmnaža se i ugiba
 Na taj način aktivno sudjeluje u
promjenama litosfere
Šuma
 Najveće promjene u litosferi izaziva šuma
 Teško naseljava litosferu, no kad je
naseli, snažno zahvaća i mijenja je
 Korijenskim sustavom fizički razara
kompaktne stijene, a izlučinama nagriza
minerale, kemijski troši
 Od kompaktnih stijena tvori usitnjenu
mineralnu masu –tlo
 Obogaćuje litosferu org. tvari
PEDOSFERA
Pedosfera
 Najmalađa sfera života na zemlji
 Izvanredno je dinamična prirodno –
povijesna sfera Zemlje
 U njoj se odigravaju najrazličitiji procesi
vezanja i transformacije energije i
preobrazbe mineralnih i organskih tvari
 Nastala je od litosfere pod utjecajem
tvari i energije, atmosfere i hidrosfere,
te njihovih abiotskih i biotskih agensa
 Pedosfera - tanki rastresit sloj
planeta zemlje nastala na
litosferi pod utjecajem
hidrosfere, atmosfere i
biosfere(pedogenetski procesi)
(zakoni geneze, formacije i
evolucije)
TIJEK NASTANKA
PEDOSFERE
 Procesi biotizacije litosfere tekli su
različitim intenzitetom ovisno o:
1. građi stijena i
2. klimatskim prilikama.

 Tla su prastare prirodne tvorevine

koje se u sagledivim vremenskim
razdobljima ne mogu obnoviti.
Formacija tala
 Različitim pedogenetskim procesima razvijala
se na litosferi nova sfera, tzv. Pedosfera, koja
je postala presudna za razvoj terestričkih
organizama, odnosno za njihovu filogenezu i
ontogenezu
 Ontogeneza, rozvoj organizma (gr. on, ontos –
biti, genesis – razvoj) – znanost koja opisuje
podrijetlo i razvoj organizma od njegova
začeća,zrele dobi do smrti.
 Filogeneza, razvoj vrste (gr. phylon – vrsta,
genesis – razvoj) – znanost koja proučava
evolucijski razvoj vrste.
Tlo kao ekosustav
Opće ekološke
karakteristike pedosfere:
 Morfološke karakteristike
 Fizikalna svojstva
 Ekokemijska svojstva
 Biološka svojstva
Morfološke
karakteristike
 Vanjska morfologija – određene
je reljfom (isponi, udubine,
ravnice) te živim i mrtvim
pokrovom
 Unutarnja morfologija – debljina
ekološkog profila s horizontima i
pothorizontima
Fizikalne karakteristike
 Tekstura tla
 Struktura la
 Poroznost tla
 Kapacitet tla za vodu
 Propusnost tla za vodu
 Kapacitet tla za zrak
 Toplinska svijstva tla
Ekokemijska svojstva
 Većina tala sastoji se od 2
kompleksa:
1. Anorganskog >90% mineralnih
čestica
2. Organskog –mrtva (humus) i
živa organska tvar
Odnos anorganske i organske tvari
Biološke karakteristike-živi
svijet pedosfere (edafon)
 Bakterije
 Gljive
 Alge
 Više biljke
 Virusi
 Praživotinje
 Kukci
 Sisavci
 Kolutićavci
ANTROPOGENI UTJECAJ NA
PEDOSFERU
 Utjecaj na građu tla, na fizikalna,
kemijska i biološka svojstva

 Ogromne površine su pretvorene u

oranice, livade, pašnjake, sela i gradove

 Danas je oko 2 milijarde ha ili oko 15 do

20 % cijele kopnene površine
degradirano tj. po svom prirodnom
sastavu izmijenjeno.
Značajni čovjekovi zahvati
koji mijenjaju svojstva
pedosfere:
 Mehanička obrada tla
 Fertilizacija – gnojitba
 Hidromelioracije
 Kontaminacija tla insekticidima,
fungicidima i herbicidima
 Hormonalna poremetnja u biocenozi
zbog uporabe hormona, stimulatora
rasta, prisutnosti teških metala, PCB
(policlorbifenola) spojeva i sl.
Glavni uzroci degradacije
tala
 Erozija vodom
 Erozija vjetrom
 Kemijska degradacija
 Fizikalna degradacija
Ako je pedosfera slikovito rečeno
koža planeta zemlje, onda valja
dati njenu geodermatološku
analizu, odnosno navesti bolesti
pedosfere, njene uzroke,
posljedice i pokušaje liječenja –
vraćanje u prvobitno stanje.
 "Bolesti" pedosfere:
 Huang He (žuta rijeka) sindrom - erozija,
 industrijska poljoprivreda – krajobrazna jednolikost,
 prekomjerna poljoprivredna obrada siromašnih sastojina
 prekomjerno iskorištavanje šuma, savana, močvara(Tibet
sa 7 najvećih rijeka, 45% posječeno šume, opskrbljuje
vodom 47% svjetskog pučanstva)
 aralsko jezero sindrom
 kisele kiše (emisije NOx , SO2 )
 kaotična urbanizacija
 alpski sindrom
 sindrom spaljena zemlja
 veliki površinski kopovi