You are on page 1of 71

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

REPUBLIKE HRVATSKE
• prva zaštićena područja u Hrvatskoj
• Plitvička jezera (1914.)
• Bijele stijene, Štirovača i Paklenica (1928.)
• danas vrijedi „Zakon o zaštiti prirode”
• kategorije zaštite prirode:
1. strogi rezervat (2)
2. nacionalni park (8)
3. poseban rezervat
4. park prirode (11)
5. regionalni park
6. spomenik prirode
7. značajni krajobraz
8. park-šuma
9. spomenik parkovne arhitekture
• strogi rezervat = područje potpuno očuvane prirode gdje
su bilo kakve aktivnosti (osim istraživanja) zabranjene
1. Hajdučki i Rožanski kukovi (1969.) na Velebitu
2. Bijele i Samarske stijene (1985.) na Velikoj Kapeli
• nacionalni park = područje osobite prirodne, kulture i
znanstvene vrijednosti u kojem nisu dopuštene ljudske
djelatnosti koji bi narušile izvornost područja
Plitvička jezera
Veliki slap,
Plitvička jezera
Broj posjetitelja
2.000.000

1.500.000

1.000.000

500.000

0
2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

Kretanje broja posjetitelja u NP Plitvička jezera


Izvor: Turizam u brojakama, HTZ, https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-
trzistima/analize-s-podrucja-turizma/turizam-u-brojkama (pristupljeno: 1.2.2021.)
do 16h od 16h
PLITVIČKA JEZERA (1949.)

• u Ličko-senjskoj i Karlovačkoj županiji


• temeljni fenomen: sedrene barijere
• 16 jezera formiranih u gornjem toku Korane
• vodopad Veliki slap
• blizina A1 i D1 (turistička valorizacija)
kanjon Velike
Paklenice
kanjon Male
Paklenice
Manita peć
PAKLENICA (1949.)

• u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji


• kanjoni Velika (14km) i Mala Paklenica (12km)
• Anića kuk (visine oko 400m) u kanjonu Velike Paklenice
• jame (npr. Vodarica) i špilje (npr. Manita peć)
• porijeklo naziva: smola paklina od crnog bora
Risnjak
vrelo Kupe,
NP Risnjak
RISNJAK (1953.)

• u Primorsko-goranskoj županiji
• posebnosti: ris, divokoza, mrki medvjed, jelen…
otok Sv. Marije

Veliko jezero

Mljet

Malo jezero
otočić Sv. Marije,
NP Mljet
MLJET (1960.)

• u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
• zapadni dio otoka Mljeta, tzv. zelenog otoka
• slana jezera Veliko i Malo jezero s otočićem Sv. Marije
Kornati
KORNATI (1980.)

• u Šibensko-kninskoj županiji
• visoki strmci (tzv. krune) oblikuju „pejzaž s Marsa“
• najgušća otočna skupina (89) na Sredozemlju
Brijuni
ihnofosili,
NP Brijuni
predsjednička
rezidencija, Brijuni
BRIJUNI (1983.)

• u Istarskoj županiji
• 14 otoka, npr. Veliki Brijun, Mali Brijun ili otočić Vanga na
kojemu je predsjednička rezidencija
• kredni park s preko 200 otisaka dinosaura (ihnofosili)
Skradinski buk,
NP Krka
Visovačko jezero, otočić
Visovac, NP Krka
KRKA (1985.)

• u Šibensko-kninskoj županiji
• obuhvaća gornji i srednji tok Krke te donji tok Čikole
• u sedri je oblikovano sedam slapova
• npr. Skradinski buk (najveća sedrena barijera u Europi)
• Visovačko jezero s otokom Visovcem
Sjeverni
Velebit
hrvatska
sibireja
SJEVERNI VELEBIT (1999.)

• u Ličko-senjskoj županiji
• vrh Veliki Zavižan poznat je kao najmaglovitiji
• botanički rezervat Visibaba → endemične vrste
• hrvatska sibireja
• velebitska degenija
• park prirode (11) = prirodno ili dijelom kultivirano
područje s naglašenim ekološkim i drugim
vrijednostima, a dopuštene su djelatnosti koje
ne narušavaju njegova obilježja i funkcije
Kopački rit
dvorac Tikveš,
Kopački rit
Medvednica
slano jezero Mir,
Telašćica
PARKOVI PRIRODE
1. Kopački rit (1967.)
• Kopačko jezero i jezero Sakadaš
• dvorac Tikveš
2. Medvednica (1981.)
• špilja Veternica oblikovana u zelenom škriljevcu
3. Velebit (1981.)
4. Biokovo (1981.)
5. Telašćica (1988.)
• slano jezero Mir
Lonjsko polje
selo roda Čigoč,
Lonjsko polje
Ružica Grad,
Papuk
Rupnica,
geopark Papuk
PARKOVI PRIRODE
6. Lonjsko polje (1990.)
• ornitološki rezervati Krapje Đol i Rakita
• Čigoč – selo roda
7. Papuk (1999.)
8. Učka (1999.)
9. Žumberak-Samoborsko gorje (1999.)
10. Vransko jezero (1999.)
11. Lastovsko otočje (2008.)
UNESCO GEOPARKOVI

1. Papuk (lokalitet Rupnica), 2007.


2. Viški arhipelag, 2019.
UNESCOVA BAŠTINA
• prirodna baština:
1. Plitvička jezera (1979.)
2. bukove šume Karpata i ostalih regija Europe
• u RH obuhvaća dio NP Sjeverni Velebit i NP Paklenica
Eufrazijeva
bazilika, Poreč
katedrala Sv.
Jakova, Šibenik
jezgra Trogira
jezgra Trogira
jezgra Splita
Peristil, Dioklecijanova palača
Starogradsko Stari Grad na otoku Hvaru
polje, Stari Grad, ≠
otok Hvar Starigrad kod Paklenice
jezgra Dubrovnika
stećci, Cista Provo
mletačka fortifikacija,
Zadar
mletačka fortifikacija
(tvrđava Sv. Nikole), Šibenik
Materijalna kulturna baština (UNESCO)
1979. Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom palačom
1979. Povijesna jezgra Dubrovnika
1997. Povijesna jezgra Trogira
1997. Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču
2000. Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku
2008. Starogradsko polje na Hvaru
Stećci (dvije nekropole kod Ciste Provo i Konavala);
2016. zajedno s BIH, Crnom Gorom i Srbijom
Mletačka fortifikacija u Zadru i Šibeniku (tvrđava
2017. Sv. Nikole); zajedno s Italijom i Crnom Gorom
Nematerijalna kulturna baština (UNESCO)
- istarsko dvoglasno pjevanje
- festa Svetoga Vlaha u Dubrovniku
- izrada tradicijskih dječjih igračaka Hrvatskog zagorja
2009. - godišnji proljetni ophod Kraljica ili Ljelja iz Gorjana
- noćna procesija Za križen na otoku Hvaru
- godišnji pokladni ophod Zvončara iz Kastva
- hvarska i lepoglavska čipka
- medičarski obrti sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije
2010. - viteška igra Sinjska alka
- ojkanje s područja dalmatinskog zaleđa
Trebate znati
- bećarac iz Istočne Hrvatske
2011.
- Nijemo kolo iz Dalmatinske Zagore barem tri
2012. - klapsko pjevanje elementa
2013. - mediteranska prehrana nematerijalne
2016. - ekomuzej Batana u Rovinju baštine.
- međimurska popevka
2018.
- vještina i tehnika izgradnje suhozida

You might also like