Mora se prostiru na 70% Zemljine povrine.

Bez obzira

na zemljopisnu raznolikost, mora i okeani se odlikuju povezanou i jedinstvom. Ova ogromna masa vode je u neprekidnom kretanju. To rezultira vrlo slinim hemijskim i fizikim osobinama morske vode u razliitim dijelovima svijeta.

Ekoloki uslovi
Temperatura povrinskih i pliih dijelova mora ovisi o

godinjim i dnevnim promjenama. Najvee promjene temeperature su u plitkim, obalnim dijelovima i na povrini mora. Temperatura na veim dubinama je stalna. Tako na 1000m ona iznosi izmei 4 i 5 C. Mora sadre oko 35kg/l otopljenja NaCl. Koliina i sastav rastvorene soli u moru predstavlja salinitet mora. Gustina mora ovisi o slanosti i temperaturi.Hladnija mora imaju veu gustinu od toplih mora. Sa dubinom pritisak(tlak) raste, i to na svakih 10 min za 1 atmosferu, pa se organizmi moraju tome prilagoditi.

Ekosistem mora
USLOVI IVOTA IVOTNE ZONE

Hemijski sastav Pritisak

Uzgon (potisak) Temperatura Svjetlost Strujanje

OBALNO PODRUJE - Priobalje (zona udaranja valova)

- Zona plime i oseke PODRUJE SLOBODNE VODE - Zona morskog dna - Zona puine (otvorenog mora) - Zona dubokog mora

 Obalno podruje
Priobalje

Priobalje je pojas koji nikada nije potopljen u more, ali

je stalno izloen prskanju mora. Ovo podruje je stalno izravno izloeno Suncu, a tlo je zaslanjeno. Ovdje ive na takve uslove prilagoene biljke slanue. To su obalni petrovac, jadranska mriica i slanua. Na stijenama izloenim Suncu susreemo gutere kojima godi toplota jer poveava njihovu tjelesnu aktivnost. Hrane se insektima i njihovim liinkama. Na stijenama se gnijezdi i galeb klaukavac koji se hrani ribama, koljkama, rakovima

Galeb klaukavac

Slanua

Obalni petrovac

Jadranska mrica

Zona plime i oseke U ovom pojasu vladaju vrlo teki ivotni uslovi. Stanite je izloeno udaranju valova, a za vrijeme oseke izloeno je jakoj Sunevoj svjetlosti i sui, emu se organizmi moraju prilagoditi. Plima mijenja ivotne uslove, donosi svjeu vodu i hranjive tvari.Stijene su prekrivene modrozelenim algama koje ive u nakupinama i stijenama daju tamnu boju. Sluzava tvar koja ih titi od isuivanja ini stijene klizavim. U ovom podruju ive i vieelijske alge koje su privrene za stijene.

 Morska salata je zelena alga. Ona raste u stanitima

gdje je voda zagaena, kao to su luke ili mjesta gdje se izlijeva kanalizacija, pa je pokazatelj zagaenja.

 Jadranski brai je smea alga. Raste samo u

podrujima istog mora. Jadranski brai je endem.

 Priljepak je pu ija je kuica stoasta. Za vrijeme

oseke vrstose prilijepi uz stijene i tako se titi od isuivanja. Za vrijeme plime kree se po stijenama i hrani se algama. Uvijek se vraa na isto mjesto.

 Litorina je pu koji ivi u pukotinama stijena. Za

vrijeme sue vrstim poklopcem zatvori se u kuicu, to ga titi od isuivanja.

 Rak vitiar je ljuturom privren za kamenje, ak i

za koljke. Ovaj sitni rai se ne kree, ve za vrijeme plime izbacuje peraste noice kroz otvor na kuici i tako hvata plankton koje se hrani.

 Pu ogrc ima spiralnu kuicu sa karakteristinim

arama. U sumrak pue o kamenju i hrani se algama.

 Dagnja je koljka koji se vrstim nitima privrsti za

podlogu pa ih valovi i struje ne mogu odnijeti. Ljutura je plavocrne boje. Za vrijeme sue je vrsto zatvorena, a za vrijeme plime se hrani planktonomi algama. Puno se koristi u ljudskoj prehrani.

 Crvena moruzgva je arnjak koji ivi privren za

stjene. Za vrijeme plime ispusti lovke i lovi manje ivotinje, a za vrijeme oseke uvue lovke te lii na crvenu lopticu privrenu za obalu .

 Smea vlasulja je arnjak koji ivi u blizini obale. Ne

moe uvui lovke kao moruzgva i njima moe jako opei kupae.

Prezentaciju uradio :
Bakir Tahmiija VIII-2