p

o
k
u
s
p
o
k
u
s
Na prvi se pogled promatrau s kopna more ini kao velika i jednolina
vodena masa koja se prostire u daljinu sve do horizonta. Neto poput
pustinje. Meutim, zavirimo li pod povrinu tog beskrajnog plavetnila
ostajemo zapanjeni njegovom dubinom i arenilom. Takvo bogatstvo
razliitih oblika ivota moe se usporediti s najarenijim sajmom pravih
prirodnih dragocjenosti. Zapravo, nigdje drugdje na Zemlji neemo nai
toliko razliitih ivotinjskih i biljnih skupina kako se isprepliu i dijele ivotni
prostor u kojem smo mi ljudi samo povremeni gosti. Promatrajui more i
sav taj ivot u njemu uimo o njegovim stanovnicima i divimo se njiho-
vom skladu i vrlo esto se sami s njima usporeujemo. Nastojimo nauiti
plivati poput dupina ili koristi zvuk za snalaenje u prostoru onako kako
to oni ine. Stvaramo plivake kostime koja nalikuju koi morskog psa
kako bi bre plivali. Voljeli bi roniti dugo poput morskih kornjaa. Uimo o
tome kako spuve i morske zvijezde obnavljaju dijelove svog tijela te kako
planktonske morske alge stvaraju kisik. Mnogo toga ovjek moe nauiti
od mora i o moru koje moramo potivati i uvati. Zato, kao pravi istraivai
morskog svijeta zaronimo u tajne njegovih stanovnika itajui ovu knjigu i
uei uz igru i zabavu.
Uvod
Uz svaku obraenu temu nai ete rubriku Igraj se i naui! unutar koje
smo pripremili niz zanimljivih pokusa i zadataka koji e vas zabaviti i uz
koje ete lake razumjeti i nauiti kako ive organizmi na morskoj obali.
Igraj se i naui.
ivot na morskoj obali..................
ivi svijet na rubu kopna..............
udesan svijet morskih algi..........
Puevi...........................................
koljkai........................................
arnjaci.........................................
Rakovi...........................................
Bodljikai.......................................
Prijetnje.........................................
Zatita...........................................
1
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
s
a
d
r

a
j
s
a
d
r

a
j
ivot na
morskoj
Da bi bolje razumijeli kako ive biljke i ivotinje na morskoj obali i u uskom
pojasu mora koji najee nazivamo pliak, trebamo najprije neto nauiti
o ivotnim uvjetima koji ovdje vladaju. U ivotne uvjete ubrajamo sve ono
to je svakom ivom biu potrebno za ivot, poput svjetlosti, topline, vode
i energije. Budui da se na morskoj obali ovi uvjeti mogu esto mijenjati,
organizmi koji tu ive imaju itav niz posebnih prilagodbi.
Svjetlost je u pravilu veoma jaka. Morske su obale veinom jako osunane,
zbog ega su organizmi koji tu ive ljeti izloeni jako visokim tempera-
turama i zraenju te im esto prijeti isuivanje. Zbog toga neki imaju vrste
oklope, skrivaju se meu stijenama ili zakopavaju u pijesak i tako ekaju
kraj dana kada vruina poputa.
Zbog stalnog prskanja i pomicanja morske vode, ak i oni organizmi koji
ive na kopnu uz samo more imaju s njime redoviti kontakt. Osobito je to
izraeno tijekom razdoblja plime i oseke. Tijekom plime morska se razina
podie iznad uobiajene, dok se tijekom oseke sputa. ivotinje i biljke
koje se tijekom sunanih dana ili oseke uvaju od isuivanja za vjetrovita
se vremena ili plime mogu nai potpuno pod morem.
Svi su organzmi koji ive na morskoj obali neprestano izloeni velikim
koliinama soli. Bilo da dolazi iz morske vode, noena vjetrom s povrine
mora ili iz oskudnog tla putem korijenja biljaka, slanost je stalna pojava
koja takoer zahtjeva posebne prilagodbe.
Nisu sve morske obale jednake. Morska obala moe biti stjenovita,
pjeana, muljevita, ljunkovita, sastavljena od manjih ili veih kamenia.
S obzirom na to, na nekim je morskim obalama podloga na kojoj ive orga-
nizmi nepomina, a na nekima pomina. Na nepominoj stjenovitoj podlozi
mnogi organizmi imaju posebne organe za privrivanje kako ih ne bi
odnijeli valovi i morske struje. Na pominim se podlogama organizmi bore
protiv struja i valova tako da se brzo kreu i bjee ili dobro ukopavaju u
pijesak i mulj.
2
obali
3
p
o
k
u
s
1
p
o
k
u
s
1
Kada ste u prilici izaite do morske obale u jutarnjim satima i pokuajte je
nacrtati na papir tako da paljivo oznaite granicu kopna i mora.
Ukoliko je rije o stjenovitoj obali, na stijenama oznaite tamni pojas koji
se uzdie od povrine mora. Tamne presvlake na stijenama u ovome po-
jasu oznaavaju razinu do koje more see za razdoblja plime.
Pribliite poetak metra morskoj razini i izmjerite dokle see tamni pojas
na stijenama. Zabiljeite izmjerenu visinu na svoj crte.
Popodne ponovite cijeli postupak i zabiljeite izmjerenu vrijednost.
Izraunajte kolika je razlika u razini mora ujutro i popodne. U koje je doba
dana morska obala pod utjecajem plime, a u koje oseke?
Ukoliko je rije o pjeskovitoj obali, razina plime vidljiva je po slojevitim nak-
upinama agli i morskih cvjetnica koje more prilikom plime izbaci na obalu.
Postupak mjerenja treba provesti tako da se poetak metra prisloni uz
granicu obale i mora te se mjeri do gornje visine zadnjeg sloja nakupina.
Plima i oseka?
Za pokus je potrebno pripremiti: olovku, papir, metar
5
6
4
Biljke i ivotinje koje ive na kopnu tik uz more, iako ne spadaju u morske
organizme, imaju niz prilagodbi na neprestani utjecaj mora.
Galeb klaukavac
Najpoznatija ivotinja koju redovito susreemo na morskoj obali je galeb
klaukavac. Ova se ptica gnijezdi na morskoj obali, a hrani krstarei iznad
povrine mora u potrazi za ribom. Upravo zbog toga, galeb ima jako dobar
vid kako bi primjetio ribu s velike visine i otar kljun kojom ju nepogreivo
hvata. Meu nonim prstima ima plivae koice zbog kojih je dobar pliva.
Takoer, njegovo je snjenobijelo perje masno kako se ne bi smoilo pri-
likom plivanja.
ivi svijet
na rubu
kopna
Primorska guterica
Ovaj maleni gmaz esto se moe uoiti kako hitro pretrava morsku oba-
lu. Najee je sivkastosmee do tamnosmee boje sa zelenim i sivim
arama, a moe narasti do 15 cm duine. Za velikih vruina skriva se meu
stijenama, a prskanje valova izbjegava bjeei od obale te ga se moe sus-
resti posvuda u primorju. Hrani se paucima, kukcima i malim raiima.
Biljke slanue
Biljne vrste koje su uspjeno prilagoene ivotnim uvjetima na morskoj
obali, zbog neprestane izloenosti velikim koliinama soli, nazivaju se
biljke slanue.
Najpoznatije biljke slanue na Jadranskoj obali su caklenjaa, mriica i
matar.
5
Mriica ima tanku, sivkastu, mreastu stabljiku i listie prekrivene dlaicama
koje biljku tite od gubitka vode. Cvate sitnim plavkastim cvjetiima.
Caklenjaa je biljka koja u svojoj debeloj, mesnatoj, zelenoj stabljici
pohranjuje velike koliine vode i tako sprjeava isuivanje. Slanog je okusa
i koristi se u prehrani.
vrsta stabljika matara izluuje vosak koji sprjeava isparavanje i gubitak
vode. Listovi su uski, mesnati, tamnozelene boje. Zbog slanog, aromatinog
okusa koristi se u prehrani, a poznato je i da ima ljekovita svojstva. U
Hrvatskoj za ovu biljku postoje jo i nazivi motar, petrovac ili ulac.
Zadatak 1. Pomozi
galebu da pronae put
do ribe kroz labirint!
z
a
d
a
t
a
k
1
z
a
d
a
t
a
k
1
udesan
svijet algi
Meu ivim svijetom morske obale posebno se istiu alge. Alge su
biljke koje ive u vodi i nemaju biljne organe korijen, stabljiku, listove
i cvijet. Njihovo je tijelo esto krpastog ili nitastog, nepravilnog oblika i
naziva se steljka. Alge su veoma znaajne za ivot na Zemlji jer foto-
sintezom proizvode velike koliine kisika. Osim toga, one su hrana za
brojne morske ivotinje, a ponekad svojim gustim rastom slue nekim
vrstama kao sklonite. Prema boji pigmenta koji imaju u svojim stani-
cama za upijanje suneve svjetlosti, alge dijelimo na zelene, smee i
crvene.
6
Zelene alge
Zelene alge esto rastu u povrinskim, dobro osvijetljenim slojevima
mora, pa su este uz morsku obalu. Najpoznatija zelena alga u Jadranu
je morska salata. Morska salata voli stanita koja su bogata organskim
tvarima te ju esto nalazimo u blizini kanalizacijskih ispusta ili u lukama,
pa ju moemo smatrati pokazateljem oneienog mora.
Smee alge
Najbrojnija skupina algi u Jadranskome moru su smee alge. Mnoge
vrste poput jadranskog braia, bobiarke, padine i cistozire ive uz
plitke stjenovite morske obale. Cistozira je alga koja tvori guste livade
koje su omiljeno skrovite ivotinjama u pliaku. Padina je smea alga
koju esto nalazimo privrenu uz stijene na morskoj obali, a svojim
izgledom podsjea na lepezu.
Crvene alge
Crvene alge osim u pliaku, nalazimo i na velikim dubinama. Za razliku
od zelenih algi, one ive samo u istom i bistrom moru. U nekim zem-
ljama svijeta koriste se u prehrani. Svojim prekrasnim crvenim bojama
uljepavaju izgled stijenovite morske obale. Jedna od najeih crvenih
algi u Jadranu je koralina koja je dobila naziv po svojoj steljki koja proma-
trana povealom podsjea na crveni koralj.
7
p
o
k
u
s
2
p
o
k
u
s
2
Izrada herbarija s morskim algama
Za pokus je potrebno pripremiti: olovku, dobro upijajui papir, najlon-
sku arapu, kare, stare novine, 10 veih knjiga, strunu knjigu koja
slui za odreivanje vrsta morsih algi
Kada odete u posjet morskoj obali sa sobom ponesite stare novine,
dobro upijajui papir, najlonsku arapu, kare i olovku kako bi mogli
napraviti jedinstveni herbarij s morskim algama.
Potraite algu i otrgnite komadi te stavite paljivo na dobro upijajui
papir na koji ete zabiljeiti datum i mjesto s kojeg ste uzeli uzorak.
Zatim, odreite komad najlonske arape neto vei od komadia otrg-
nutog uzorka alge.
Prekrijte uzorak alge na papiru najlonskom arapom i umetnite cijeli
papir u stare novine. Najlonska arapa e sprijeiti da se uzorak alge
zalijepi za novinski papir.
Postupak ponovite sa svakom pronaenom vrstom alge.
Po povratku s izleta, posloite novine s algama na suhom i ravnom
mjestu te na njih stavite desetak veih knjiga koje e svojom teinom
pomoi da se alge spreaju, dok e novinski papir posluiti da upije
vlagu iz uzoraka.
Slijedea dva tjedna svakodnevno mijenjajte novinski papir za svaki list
herbarija.
Nakon to ste utvrdili da su se alge osuile, paljivo uklonite najlonsku
arapu s uzoraka. Zbog velike koliine vlage, alge su se najvjerojat-
nije prilikom preanja same zalijepile za upijajui papir, ukoliko nisu
privrstite ih selotejpom.
Uz pomo uitelja, potraite u strunoj knjizi za odreivanje vrsta mor-
skih algi nazive svake pojedine vrste te ih upiite na listove vaeg novog
herbarija.
5
6
8
Puevi spadaju u skupinu ivotinja koju nazivamo mekuci. Osim pueva,
koljkae i glavonoce takoer ubrajamo u mekuce. Svi mekuci imaju
mekano tijelo obavijeno sluzavim platem koji kod velike veine vrsta lui
vapnenaku ljuturu koju kod pueva zovemo kuica. Pueva je kuica
uvijek graena iz jednog dijela.
Mnoge vrste pueva ive u moru ili na morskoj obali. Neke od najeih
vrsta koje susreemo na jadranskoj obali su litorina, ogrc, priljepak i petro-
vo uho.
Morski puevi
Litorina
Litorina je siuan pui kojeg moemo pronai gotovo posvuda na stjen-
ovitoj obali. Veinu vremena provodi na suhom, skrivajui se u pukotinama
i udubinama na stijenama tik uz more. Iako je veoma malen, njegova spi-
ralno zavijena kuica sadri niz komorica u kojima ovaj morski pu uva
zalihe vode prikupljene tijekom razdoblja plime ili prskanja valova. Budui
da die krgama, morska voda neophodan mu je izvor kisika.
Ogrc
Ogrc je pu vrste arene kuice kojeg esto susreemo na stijenama u
pojasu plime i oseke. Njegova su omiljena hrana modrozelene alge koje
tvore sluzave presvlake na stijenama. Ponekad, kad pu ugine, njegovu
praznu kuicu nastanjuje rak samac.
Priljepak
Priljepak je pu koji je naziv dobio prema svojoj sposobnosti da se u
opasnosti ili za nepovoljnih uvjeta vrsto prilijepi za stijene. Njegova je
kuica spljotenog, nepravilnog oblika te oblikom i bojom poput stijena
omoguuje ovom puu da se sakrije od grabeljivaca.
p
o
k
u
s
3
p
o
k
u
s
3
9
Petrovo uho
Ovaj prekrasni pu naziv je dobio prema jedinstvenom obliku ljuture koja
podsjea na unu koljku. Ljutura je s unutranje strane presvuena sedefom
to joj daje poseban sjaj i ljepotu, a na njoj se jasno vide otvori u obliku rupica
kroz koje voda s kisikom dolazi do krga na mekanom tijelu ivotinje.
Izrada zbirke morskih mekuaca
Za pokus je potrebno pripremiti: olovku, selotejp, lijepilo, bijele papire,
manje kutijice ili vreice, strunu knjigu (tzv. klju) koja slui za odre-
ivanje vrsta mekuaca, kartonska ili stiroporna ploa veliine 1 x 1 m.
Kada odete u posjet morskoj obali sa sobom ponesite papire, kutijice ili
vreice, selotejp i olovku kako bi mogli napraviti vlastitu zbirku morskih
mekuaca.
Potraite prazne ljuture pueva i koljkaa na plai te svaku pojedinu vrstu
stavite u zasebnu kutijicu ili vreicu. PRIPAZITE DA STE SAKUPILI SAMO
PRAZNE LJUTURE KAKO NE BI BESPOTREBNO ULOVILI IVOTINJE!
Uz svaki pronaeni uzorak stavite papiri na kojem ste naznaili datum i
mjesto pronalaska.
Ukoliko nemate kutijice ili vreice, sakupljene ljuture moete selotejpom
privrstiti za bijeli papir te potrebne podatke zabiljeiti sa strane.
Uz pomo uitelja, potraite u strunoj knjizi za odreivanje vrsta
mekuaca (kljuu) nazive svake pojedine vrste te ih upiite na papirie s
podatcima o svakom uzorku.
Sakupljene ljuture pueva i koljkaa moete poslagati na kartonsku ili
stiropornu plou veliine 1 x 1 m te ih privrstiti pomou lijepila. Uz svaku
vrstu stavite etiketu s imenom vrste te podatcima o datumu i mjestu
pronalaska i vaa je zbirka gotova!
5
6
koljkai su mekuci ije je mekano tijelo zatieno ljuturom iz dva dijela
koji se zovu koljke i prianjaju jedan na drugi te se mogu vrsto zatvoriti.
Neke se vrste koljkaa kreu izvirivanjem stopala izmeu dvaju ljutura, ali
veina ih ivi ukopana u mulju i pijesku. Na morskoj se obali pored ostalih
vrsta, mogu pronai i sranke, dagnje, kamenice i prstaci.
koljkai
10
Sranke
Ovi koljkai ive na pjeskovitom dnu rujui odmah ispod povrine, te im
je tijelo jednim dijelom zakopano u pijesak. Ime su dobile prema ljuturama
koje preklopljene imaju srcoliki oblik. Ljuture su im izbrazdane i proarane
smeim bijelim prugama.
Dagnje
Dagnje su poznate po svojim tamnomodrim ljuturama i ukusnom hran-
jivom mesu. ive u skupinama privrene za stijene ili neku drugu pod-
logu. Ljudi ih rado jedu, ali potreban je oprez jer one ivotinje koje ive
u oneienom moru u sebi mogu sadravati opasne otrove budui da
neprestano ltriraju morsku vodu.
Kamenice
Kamenice su dobile naziv prema izgledu njihovih slojevitih ljutura nepravil-
na oblika koji podsjea na stijene za koje su vrsto privrene. Zbog nji-
hova su ukusnog mesa kamenice izrazito cijenjene u prehrani. U Hrvatskoj
se za kamenice esto koristi i naziv otrige.
11
Pogodi tko sam!
Potrai gdje se u osmo-
sjerki kriju nazivi 10 vrsta
koljkaa!
Slova koja ostanu ne-
upotrebljena nakon to
pronae sve zadane
nazive otkrit e ti naziv
jo jednog poznatog
koljkaa iz Jadrana.
z
a
d
a
t
a
k
2
z
a
d
a
t
a
k
2
Prstaci
Prstaci su koljkai koji pomou posebnih izluevina bue rupe u mekim
stijenama unutar kojih ive i rastu. Zbog svojeg su iznimno ukusnog mesa
na Jadranu gotovo istrijebljeni. S obzirom da rastu i razvijaju se jako sporo,
potreban je dugi niz godina da se unitene populacije oporave. Takoer,
kako bi doli do ovih skupocjenih koljkaa, ljudi razbijaju stijene u kojima
ive, pa se na taj nain razara i unitava itava obala. Zbog toga je prstac
u Republici Hrvatskoj strogo zatiena vrsta, a njegovo se sakupljanje
kanjava velikim novanim kaznama.
Nazivi:
brbavica, aka,
dagnja, kamenica,
kunjka, periska,
prstac, sranka,
rumenka
Rjeenje: _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
A R A J K O A
NJ U O B A B V K
G M K A R S S
A E K A E
M
B R I
D N U K N A R
A K NJ I V A E
P A K
A C I P N
I C A A C K A
T A S R P A A C
K
C
C
arnjaci su ivotinje koje oko usnog otvora imaju kruno rasporeene
lovke. Na lovkama se nalaze arne stanice s otrovom koji ivotinjama slui
kako bi omamile plijen i zatitile se od napadaa. Otrov arnjaka najee
je potpuno bezopasan za ovjeka, ali ima i nekih vrsta ijih se lovki treba
dobro paziti jer ve pri najmanjem dodiru izazivaju jake opekline i bol. U
arnjake ubrajamo moruzgve, koralje i meduze.
arnjaci
12
Crvena moruzgva
U zoni plime i oseke, vrsto privrena za stijene ivi crvena moruzgva.
Svojim prekrasnim izgledom i jarkom crvenom bojom privlai pozornost
promatraa. Za razdoblja plime, dok je pod morem, rairi svoje lovke kako
bi skupljala hranu te izgleda poput prekrasnog cvijeta. Kada nastupi oseka
i ivotinja se nae na suhom, uvlai lovke i stisne se te izgleda poput ploda
trenje priljepljene za stijenu.
Smea vlasulja
Smea vlasulja takoer ivi sjedilaki, privrena za stijene u pliaku, zbog
ega ju mnogi ljudi zamjenjuju za algu. Njene duge smee lovke imaju po
sebi arne stanice s otrovom koji moe izazvati peckanje na koi osjetljivijih
ljudi, stoga pokuajte izbjei izravan dodir s ovom zanimljivom ivotinjom.
13
Koralji
Koralji su maleni arnjaci koji redovito ive u skupinama koje nazivamo kolo-
nije. Kolonije koralja mogu se sastojati od milijuna ivotinjica iji udrueni
vrsti skeleti tvore itave obale, grebene ili otoke. Mnogi koralji ive u za-
jednici sa siunom algom zooksantelom koja ih opskrbljuje potrebnom
energijom. Budui da su kolonije koralja jako osjetljive na promjene tem-
perature, oneienje mora ili trganje pojedinih dijelova, danas su gotovo
sve vrste koralja ugroene i zatiene.
p
o
k
u
s
3
p
o
k
u
s
3
Dotakni moruzgvu
Za pokus je potrebno pripremiti: olovku ili neki drugi tapi
Kada odete u posjet morskoj obali sa sobom ponesite olovku ili neki drugi
tapi kako bi ispitali reakcije moruzgve.
Potraite moruzgve privrene na stijene u pliaku. Neke od njih biti e
stisnute u obliku crvene loptice, njih ostavite da miruju.
Kada pronaete moruzgvu sa rairenim lovkama u obliku cvijeta paljivo je
dotaknite olovkom ili tapiem. Pazite da ju ne ozlijedite.
Promatrajte to e se dogoditi!
Rakovi, kukci, pauci i stonoge spadaju u skupinu ivotinja koju nazivamo
lankonoci. Tijelo im je graeno od nekoliko dijelova ili lanaka. To su
glava, prsa i zadak. Noge su im takoer lankovite. Kod rakova su glava i
prsa spojeni u glavoprnjak. Njihovo je tijelo najee dobro zatieno ok-
lopom od hitina. Mnogi rakovi ive na morskoj obali u zoni plime i oseke.
Rakovi
14
Grmalj
Grmalj je prekrasan rak izuzetno vrstog oklopa rumenkasto smee boje.
Na tijelu mu se istiu snana klijeta koja su pri vrhu crna, a zbog izrazito
snanog stiska treba ih se uvati. Brz je i okretan te najese spretno
utekne svakome tko ga pokua uloviti radi njegova ukusnog mesa.
Vitiari
Rakovi vitiari ili brumbuljaci vjerojatno su najee ivotinje na stjenovitoj
morskoj obali. Zbog njihova vrstog oklopa, stopljenog sa stijenom na ko-
joj ive trajno privreni, gotovo ih nitko i ne primjeuje. Ako paljivije pro-
motrite bockave i grbave dijelove stijena u zoni plime i oseke, uoiti ete
malene ivotinjice koje kroz otvore u svom neobinom oklopu, za plimnih
razdoblja, pruaju njene vitice i iz mora si priskrbljuju potrebnu hranu.
Rak samac
Rak samac za razliku od velike veine svojih srodnika nema oklop, to
ga ini lakim plijenom mnogih grabeljivaca. Zbog toga on ivi u praznim
kuicama pueva koje mu slue kao sklonite u koje uvlai svoje mekano
tijelo. esto mu se pridruuje i moruzgva koja se privrsti s vanjske strane
pueve kuice te ive udrueni u zajednici koja se naziva simbioza. Sim-
bioza je zajednica izmeu razliitih vrsta od koje svaka ima koristi. Raku
samcu moruzgva svojim arnicama prua dodatnu zatitu, a moruzgvi rak
samac omoguuje kretanje.
15
Traimo partnere!
Prema navedenim
osobinama iz oglasa
pojedinih vrsta,
pridrui svakoj njenog
idealnog partnera za
zasnivanje ivotne za-
jednice simbioze.
z
a
d
a
t
a
k
3
z
a
d
a
t
a
k
3
16
Bodljikai
Bodljikai su skupina ivotinja ije se tijelo moe zrakasto podijeliti na
pet jednakih dijelova. Veina ih ima manje ili vee bodlje, po emu su i
dobili naziv. Uglavnom ive na morskom dnu po kojem se kreu pomou
jedinstvenih noica ispunjenih vodom i posebnog vodoilnog sustava. U
bodljikae ubrajamo jeince, trpove, zmijae i zvjezdae.
Hridinski jeinac
Na kamenitoj morskoj obali esto nalazimo hridinske jeince ije otre
crne bodlje prijete kupaima u pliaku. Iako u njihovoj blizini moramo biti
oprezni da se ne ubodemo, njihovo prisustvo znak je istog mora. Jeinci
se takoer smatraju istaima morskog dna jer marljivo s njega uklanjaju
ostatke algi i drugih organizama.
Trpovi
Zbog njihovog valjkastog oblika tijela trpove esto nazivaju morskim
krastavcima. Njihovo je mekano tijelo presvueno tamnom koom. U
opasnosti imaju obiaj da kroz usni otvor izbace itavu utrobu te tako
odbiju napadae. Kada proe opasnost, utroba se ispranjenog trpa
ponovo obnavlja. Ponekad ih susreemo u pliaku.
Zvjezdae
Iako najee ive malo dublje na morskom dnu i zvjezdae ili morske
zvijezde mogu se ponekad pronai na morskoj obali ili u pliaku. Premda
djeluju bezazleno, za mnoge su stanovnike morskog dna upravo one na-
jopasniji grabeljivci. Ako im se sluajno otrgne jedan od krakova, nije
problem jer e im ubrzo na mjestu starog izrasti novi.
17
Oboji sliku!
z
a
d
a
t
a
k
4
z
a
d
a
t
a
k
4
18
Prijetnje
Najveu prijetnju biljkama i ivotinjama koje ive na morskoj obali pred-
stavlja unitavanje stanita. Na Zemlji je sve vie ljudskih naselja u obal-
nom pojasu koja se svakodnevno ire i zauzimaju sve vee dijelove morske
obale. Izgradnjom kua, prometnica, obalnih etnica i luka nestaju stanita
za brojne biljne i ivotinjske vrste koje time postaju sve ugroenije.
Dodatni problem predstavlja i zagaenje mora. Mnoge alge i morske ivotinje
ugibaju od posljedica isputanja otrovnih kemikalija u more. Kruti otpad u
moru, osim na morskom dnu, najee zavrava na obali prekrivajui sve
vee povrine. Osim to smee na obali runo izgleda, ono trajno teti or-
ganizmima koji tu ive. U sluaju havarije naftnih tankera, itave susjedne
obale bivaju prekrivene debelim naslagama katrana koji gui sav ivi svijet
ispod sebe.
p
o
k
u
s
4
p
o
k
u
s
4
U sve 3 staklenke do polovice ulij vodu.
Redom ulijevaj u prvu licu ulja, u drugu licu nafte i u treu licu octa.
tapiem promijeaj sadraje svake staklenke posebno. Promatraj to se
dogaa i zabiljei promjene.
Dobro zatvori staklenke te svaku pojedinano dobro prodrmaj. Promatraj
to se dogaa i zabiljei promjene.
Kako se tekuine iz pokusa mijeaju s vodom?
to se dogaa s uljem i naftom koji dospiju u more?
5
6
Naftne mrlje
Za pokus je potrebno pripremiti: 3 manje staklenke sa zatvaraem,
tapi za mijeanje, vodu, ulje, naftu, ocat, olovka, papir
19
Pojedini su morski organizmi poput algi i koralja izuzetno osjetljivi na
promjene temperature mora. Zbog klimatskih promjena i globalnog
zatopljenja ubrzano raste i temperatura mora. Alge zooksantele koje ive
u simbiozi s koraljima ugibaju ve pri manjim porastima temperatura mora
te na taj nain iza sebe ostavljaju blijede koralje koji bez svojih simbiotskih
partnera nemaju dovoljno energije za dalji rast i razvoj ime i oni postupno
odumiru.
20
Oistimo plae!
Kako bi zatitili morsku obalu ljudi se, prije svega, moraju nauiti odgovor-
nom ponaanju. Otpadu nije mjesto u moru te stoga upozorite svakoga tko
pokua baciti smee u more ili ga ostaviti na obali. Za vjetrovita vremena
kruti otpad koji pluta na povrini mora valovi izbacuju na morske obale.
Stoga uinite neto korisno za okoli i barem jednom godinje s prijatelji-
ma organizirajte akciju ienja neke vama dostupne plae. Pokuajte pri
tom promotriti i analizirati pronaeni otpad. ega ima najvie? Razmislite
odakle je to dospjelo na plau. Prikupljeni otpad spremite u dobro zat-
vorene vree ili kontejnere, pa zamolite uitelje ili roditelje da obavijeste
gradsku slubu koja e sve prikupljeno odvesti na prikladno odlagalite
Na slici morske obale
izbaci uljeze!
z
a
d
a
t
a
k
5
z
a
d
a
t
a
k
5
otpada. ienje plae moe biti veoma zabavna aktivnost kojom ete
uljepati izgled vaeg mjesta, a time ete se i vi osjeati zadovoljno. Na
istoj morskoj obali potraite alge, pueve, koljkae, rakove i sve ostale
zanimljive stanovnike.
Ova publikacija izraena je u okviru projekta Jaanje
sposobnosti NVO-a za provoenje Natura 2000 prio-
ritetnih aktivnosti kojeg nancira Europska unija.Sadraj
ove publikacije iskljuiva je odgovornost Plavog svijeta
i ni na koji se nain ne moe smatrati da odraava gledita
Europske unije.
Dizajn i ilustracije: Anton Horvatovi
www.plavi-svijet.org
Izdava: Plavi svijet Institut za istraivanje i zatitu mora,
Veli Loinj, 2009.
Copyright Plavi svijet, 2009.