2

Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za filozofiju
PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA FILOZOFIJE
UVOD
Svrha pokretanja studija temelji se na tradicijom zajamčenoj nacionalnoj potrebi za
najvišim stupnjem obrazovanja u području filozofije i nužnosti regeneracije znanstveno-
istraživačkog kadra u tom području.
Studij filozofije odvija se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u kontinuitetu
od samog osnivanja modernog zagrebačkog sveučilišta (1874), a poslijediplomski studij
smjera filozofije od 1973. godine. Utemeljen na pretpostavci jedinstva istraživanja i
poučavanja, studij je stvorio na stotine stručnjaka za filozofiju najrazličitijih profila.
Doktorat znanosti izvan doktorskog studija stjecao se od samog početka djelovanja
sveučilišta. Magisterij znanosti stjecao se u okviru poslijediplomskog studija od
sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a većina onih koji su stekli magisterij stekla je
nakon toga i doktorat. Od 2003. godine uspostavljen je i doktorski poslijediplomski
studij, te su i obranjene prve doktorske disertacije izrađene u okviru tog studija.
Studij je otvoren za studente/ice s drugih doktorskih studija u zemlji i inozemstvu, u tom
smislu što se priznaju ECTS-bodovi stečeni na drugim kredibilnim programima
poslijediplomskog studija, a pretpostavlja se da će se bodovi stečeni na ovom studiju na
adekvatan način priznavati na drugim usporedivim studijima.
Studij se može uključivati u združene programe s inozemnim sveučilištima (joint study
programme).
2. OPĆI DIO
2. 1 Naziv studija: filozofija, područje humanističkih znanosti, polje filozofije,

obuhvaćene sve grane tog polja, otvorenost spram interdisciplinarnih istraživanja u
smjeru: metodologije i teorije znanosti (prirodne, informacijske i tehničke znanosti,
odgovarajuća polja i grane), bioetike (područja prirodnih, društvenih, tehničkih i
informacijskih znanosti), teorije umjetnosti (područje humanističkih znanosti,
odgovarajuća polja i grane), društvenih znanosti (odgovarajuće grane), rodnih studija
(područja društvenih i humanističkih znanosti, odgovarajuće grane), itd.
2. 2 Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za filozofiju;
suradnja s Filozofskim fakultetom u Rijeci i drugim visokoškolskim i znanstveno-
istraživačkim ustanovama u Republici Hrvatskoj (regulira se bilateralnim sporazumima).
2. 3 Institucijska strategija razvoja doktorskih programa: utemeljena na daljnjem
razvijanju interdisciplinarnosti (kako unutar polja, tako i u odnosu na druga polja i
područja), uz potragu za uspostavljanjem optimalne ravnoteže između specijalističkih
istraživanja i interdisciplinarne i osobito multidisciplinarne suradnje.
2. 4 Program se temelji na interdisciplinarnom i multidisciplinarnom pristupu, koji
podrazumijeva otvorenost spram drugih istraživačkih i znanstveno-nastavnih polja i
područja, kao i spram drugih domaćih i inozemnih visokih učilišta, na pretpostavci
kompatibilnosti odnosno komplementarnosti programa, koja se dokazuje usporedbom s
drugim europskim sveučilišnim središtima s doktorskim studijem filozofije (Freie
Universität Berlin, Humboldt Berlin, Tűbingen. Műnchen – Philosophsches Seminar, Dűsseldorf
u Njemačkoj, King's College i School of Economics u Londonu – Velika Britanija, Paris VIII u
Francuskoj, Roma III u Italiji).
2. 5 Uvjeti za upis: Na studij se mogu upisati polaznici/e s diplomom filozofije (iznimno
i s diplomom drugih relevantnih struka, ukoliko polože razlikovni ispit (differential
exam) na razini diplomskog ispita odnosno na razini magisterija po studijskom sustavu
od 2005. godine) i prilože dvije obrazložene preporuke istaknutih stručnjaka iz područja
filozofije, s prosječnom ocjenom stručnih predmeta 4.00 i više (ili s objavljenim
znanstvenim i stručnim radovima i s obrazloženom preporukom kvalificiranih
stručnjaka), te s položenim ispitom dva strana jezika (ili visokoškolskom diplomom
stranog jezika; drugi strani jezik mora se položiti najkasnije do upisa u III. semestar
doktorskog programa). Magistri/e znanosti iz polja filozofije koji su naslov stekli po
sustavu do 2005. mogu se na temelju položenog razredbenog ispita (qualification exam)
upisati u V. semestar, a ukoliko je magisterij stečen iz nekog srodnog polja ili drugog
kompatibilnog područja, nužan je i razlikovni ispit (koji se može nadomjestiti
objavljenim izvornim radovima u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom).
Studenti koji nisu diplomirali filozofiju niti su do upisa u I. semestar položili razlikovni
ispit dužni su u I. semestru odslušati u okviru programa dodiplomskog/diplomskog
studija filozofije te položiti ispite iz tri od šest kolegija: Povijest filozofije, Ontologija,
Spoznajna teorija, Etika, Filozofska antropologija, Socijalna filozofija.
Na studij se može upisati 9 full time i 9 part time studenata/ica, a najviše 12 full time i 12
part time studenata/ica.
2. 6 Kriteriji odabira polaznika temelje se na vrsnoći i perspektivnosti kandidata, a
dokazuju se uspjehom u diplomskom studiju, priređenim ili objavljenim stručnim i
znanstvenim radovima, te, po potrebi, provjerom znanja i sposobnosti pristupnika/ca
pomoću razredbenih i razlikovnih ispita.
2. 7 Kompetencije: Stjecanjem doktorata znanosti kandidati su osposobljeni za: 1.
samostalno izvođenje nastave na stručnim i preddiplomskim studijima iz grana odnosno
interdisciplinarnih područja za koje su u doktorskom studiju kvalificirani, 2. sudjelovanje
u najsloženijim poslovima javnog života koji zahtijevaju visoku razinu kvalificiranosti
(mediji, izdavačka djelatnost, strategija razvoja, itd.), 3. uz dodatno postdoktorsko
usavršavanje kandidati stječu mogućnost izbora u znanstveno-nastavna i znanstvena
zvanja, čime se kvalificiraju za samostalno izvođenje nastave na svim razinama te za
kvalificiranu suradnju u istraživačkim projektima i vodstvo znanstveno-istraživačkih
projekata i programa. Zapošljavanje završenih studenata izgledno je u visokom
obrazovanju (javni i privatni sektor), u znanstveno-istraživačkim institutima (kako
institutima usmjerenima na filozofiju, tako i onima interdisciplinarnog i
multidisciplinarnog karaktera), u najzahtjevnijim segmentima predsveučilišnog
obrazovanja (posebice u privatnom sektoru), te u razvojnim programima u javnom i
privatnom sektoru.
3. OPIS PROGRAMA
3.1 Struktura i organizacija studija: Studij organizira i vodi Vijeće doktorskog studija,
koje čine svi nastavnici na studiju, te predstavnici studenata. Studij saziva voditelj/ica
studija ili zamjenik/ca voditelja/ice. Izvršne dužnosti obavljaju voditelj/ica, njegov/njezin
zamjenik/ca i osobe koje oni ovlaste.
Studij je organiziran u šest semestara. U prvom semestru svakom studentu/ici imenuje se
studijski savjetnik/ica, koji/a svoju funkciju vrši do imenovanja mentora/ice i stoji
studentu na raspolaganju u vezi s orijentacijskim problemima (izbor mentora, teme,
budućeg istraživanja, itd.). Studentu/ici poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog
studija filozofije obvezno se imenuje mentor/ica pri čemu će se, prema mogućnostima,
voditi računa o želji studenta. Mentor odgovara za konsultacijsko-znanstvenoistraživački
rad studenta i pomaže studentu u pripremi teme i u izradi doktorskog rada. Mentor se bira
u II. semestru studija. Mentor studentu je nastavnik izabran u znanstveno-nastavno ili
odgovarajuće znanstveno zvanje, a imenuje ga Vijeće poslijediplomskog sveučilišnog
doktorskog studija filozofije.
U prvom i drugom semestru održavaju se predavanja i seminari iz svih predmetnih
odnosno problemskih područja (u prvom semestru studenti biraju ukupno 30 sati
predavanja, u drugom ukupno 30 sati seminara). U izvođenju nastave uz nastavnike
navedene u tč. 4. poglavlja «Uvjeti izvođenja studija» sudjeluju i pozvani vanjski
predavači. Najkasnije do početka drugog semestra studenti/ce biraju mentora/icu, s
kojim/om dogovaraju temu seminarskog rada. U slučaju izrazitije interdisciplinarnosti
teme ili druge opravdane potrebe uz mentora se može odrediti i ko-mentor. Full time
studenti imaju najmanje 20, a part time studenti najmanje 10 sati konzultacija s
mentorom. Seminare u pravilu vode po dva nastavnika. Na seminarima u II. semestru
studenti/ce izlažu seminarske radove, koje ocjenjuju dva nastavnika. Do kraja semestra
student7ica se u dogovoru s mentorom opredjeljuje za jedan od tri smjera studija:
Teorijska filozofija, Praktička filozofija, Etika i bioetika. Nakon završetka nastave u II
semestru organizira se skupni strogi ispit, iz odabranog predmetnog područja odnosno
smjera, prema odluci mentora/ice, pred povjerenstvom od najmanje dva nastavnika, od
kojih je jedan mentor. Literatura za ispit određuje se u dogovoru s mentorom, okvirno
obuhvaća deset djela povezanih s temom seminarskog rada u drugom semestru te s
temom budućeg kvalifikacijskog rada.
U trećem semestru studenti/ice u dogovoru s mentorom definiraju temu istraživanja. Full
time studenti su obvezni da od III. do VI. semestra najmanje jednom mjesečno (četiri
puta u semestru) podnesu pisano izvješće o dosadašnjim rezultatima njihova istraživanja,
a part time studenti najmanje dva puta po semestru. Pored toga obvezni su i na 10
odnosno 20 sati mentorskih konzultacija s mentorom i/ili ko-mentorom po semestru. Part
time studenti mogu konzultacije obavljati i elektronskom on line komunikacijom.
Najmanje jednom u III. semestru ili nekom višem semestru dužni su da na seminaru u
okviru doktorskog studija ili u okviru završnih semestara preddiplomskog odnosno
pohađanje diplomskog studija izlože neke relevantne aspekte rezultata dosadašnjih
istraživanja. Uspješnost istraživanja ocjenjuje studentska zajednica, a verificira
povjerenstvo koje se sastoji od mentora i još najmanje jednog nastavnika. Izlaganje na
seminaru part time studenti mogu zamijeniti javnim publiciranjem tih rezultata (u
znanstvenom časopisu, zborniku ili na web stranici). Uspješnost izlaganja ocjenjuje
povjerenstvo u sastavu kao i u prethodnom slučaju.
Nakon IV. semestra studenti su dužni izraditi kvalifikacijski rad, tematski vezan uz
dosadašnje rezultate istraživanja (opsega od 60.000 do 75.000 slovnih znakova), koji uz
mentora ocjenjuje još jedan nastavnik. Nakon petog semestra studenti su dužni u
dogovoru s mentorom definirati temu doktorske disertacije te prirediti sinopsis. Upisom u
VI. semestar stječu pravo na prijavu naslova disertacije. Disertacija se ocjenjuje i javno
brani na temelju standardnih kriterija. Tročlano povjerenstvo, u kojemu mentor ne može
biti predsjednik, a najmanje jedan član/ica mora biti s druge znanstvene ili znanstveno –
nastavne institucije donosi odluku može li se prihvatiti naslov i je li rad izvorni doprinos
filozofiji odnosno interdisciplinarnom istraživanju utemeljenom na filozofiji ili organski
povezanom s filozofijom. Potpisom u indeks u rubriku Mentorske konzultacije mentor
potvrđuje da je u proteklom semestru student/ica uspješno obavio/la planirane obveze u
istraživanju kje trebarezultirati kvalifikacijskim radom (3. i 4. semestar) odnosno
sinopsisom doktorske diseratcije i samom disertacijom (5. i 6. semestar).
Od III. semestra nadalje od studenata se očekuje da publiciraju svoje radove, kako one
koji su izravan rezultat istarživanja, tako i onih koji spadaju u kontekst istraživanja ili su
dio predradnji nužnih za istraživanje.
3. 2 Predmeti: Predmeti odnosno problemska područja diferenciraju se po granama i

problematikama interdisciplinarnih istaživanja (detaljnije u tč.3. 4).
Na temelju dva jednakopravna kriterija, istraživačkog angažmana i uspješnosti dodjeljuju
se ECTS-bodovi:
Redni broj i naziv studijske obveze Semestar Sati ECTS

1. pohađanje predavanja u prvom semestru 1 30 10
2. izbor mentora i prihvaćanje teme seminarskog rada 1 5
3. pohađanje seminara u drugom semestru 2 30 5
4. aktivnost na seminaru 2 30 5
5. obranjen seminarski rad u drugom semestru 2 20
6. položen skupni ispit nakon drugog semestra 2 10
7. pozitivno ocijenjeno izvješće o dosadašnjim rezultatima 2-6 5
istraživanja
8. pozitivno ocijenjen kvalifikacijski rad 4 10
9. izlaganje dosadašnjih rezultata istraživanja na seminaru 2-6 10
10. položen ispit iz drugog stranog jezika 1-4 10
11. objavljen ili za objavljivanje prihvaćen izvorni 1-6 20
znanstveni članak na svjetskom jeziku u časopisu s
međunarodnom recenzijom
znanstveni članak na hrvatskom ili nekom drugom jeziku
jeziku u časopisu s međunarodnom recenzijom
znanstveni članak u drugom znanstvenom ili stručnom
časopisu
14. objavljen ili za objavljivanje prihvaćen stručni članak u 1-6 8
časopisu s međunarodnom recenzijom
15. objavljen ili za objavljivanje prihvaćen stručni članak u 1-6 4
drugom časopisu
16. rad objavljen na web stranici 1-6 5
17. rad objavljen na web stranici, ukoliko ima dvije 1-6 14
kvalificirane recenzije
18. sudjelovanje referatom na međunarodnoj znanstvenoj 1-6 12
konferenciji
19. sudjelovanje referatom na konferenciji s međunarodnim 1-6 8
sudjelovanjem
20. sudjelovanje referatom na domaćoj znanstvenoj ili 1-6 4
stručnoj konferenciji ili na okruglom stolu
21. dinamika istraživanja verificirana na konzultacijama 3-6 do 5
22. sudjelovanje u pripremi domaće ili međunarodne 1-6 3
konferencije ili okruglog stola
23. sudjelovanje u uređivanju znanstvene publikacije 1-6 3
24. bodovi preneseni s predmeta koje su studenti u 1-6 do 5
dogovoru s mentorom izabrali s drugog doktorskog
programa
25. prihvaćen sinopsis disertacije 6 10
26. predaja pregledanog i uvezanog rukopisa disertacije za 6 20
postupak obrane
Redni broj i naziv studijske obveze Semestar Sati ECTS
Napomena: u prvom semestru mogu se vrednovati i ranija postignuća od tč. 10. do

tč. 20.
Za prijelaz u viši semestar potrebno je skupiti 30 bodova. Uvjetni upis moguć je s

najmanje 20 ECTS bodova, a razliku bodova student treba nadoknaditi u sljedećem
semestru.
No, ne mogu se iz drugih izvora nadomjestiti sljedeći uvjeti:
Izbor mentora i prihvaćanje teme – uvjet za upis u II. semestar,
Obranjen seminarski rad u drugom semestru i položen skupni ispit nakon drugog
semestra, te položen ispit iz drugog stranog jezika – uvjeti za upis u III. semestar,
Najmanje jedno pozitivno ocijenjeno izvješće o dosadašnjim rezultatima istraživanja –
uvjet za upis u IV. semestar,
Pozitivno ocijenjen kvalifikacijski rad –uvjet za upis u V. semestar,
Najmanje tri pozitivno ocijenjena izvješća o dosadašnjim rezultatima istraživanja i
najmanje 4 boda stečena na temelju tč. od 10. do 20.– uvjeti za upis u VI. semestar. Višak
bodova može se prenositi u sljedeći semestar, ali tako stečeni bodovi ne mogu
nadomjestiti gornje uvjete.
3. 3 Obvezatne aktivnosti: Full time studenti su dužni prisustvovati predavanjima i biti

aktivni na seminarima u I. odnosno II. semestru, kao i uredno sudjelovati na mentorskim
konzultacijama, te na seminaru javno izlagati rezultate svojih istraživanja. Svi studenti su
dužni ispunjavati uvjete koji se traže za prijelaz u viši semestar. Ostale aktivnosti nisu
obvezatnog karaktera.
3. 4
a) Opće i specifične kompetencije koje se stječu kroz pojedine predmete i/ili module:
Poslijediplomski doktorski studij filozofije zamišljen je kao znanstveni studij, što
podrazumijeva da je njegov cilj stjecanje pozitivnih znanja i vještina karakterističnih za
vrhunski znanstveni rad (tj. istraživačka, prikazivačka, analitička, eksplanatorna,
interpretativna, kritička i aplikativna sposobnost) i one vrijede za koncepciju ovoga
studija u cjelini i u svakom pojedinom segmentu. Specifične kompetencije ovise o
području istraživanja, a koncepcija studija je zamišljena tako da studenta/studenticu
potiče na pristup koji, ovisno o području interesa, integrira idejno-povijesni, analitičko-
interpretativni i aplikativni aspekt istraživanja.
b) Bodovna vrijednost predmeta (ECTS): Bodovna vrijednost izražena je za različite

oblike rada studenta/studentice u prethodnoj točki 3. 2 a sukladno oblicima nastave i
drugim aktivnostima studenata u različitim fazama doktorskog studija.
c) Oblici nastave: Predavanja, seminari, kolokviji, individualne konzultacije; okrugli

stolovi, konferencije.
d) Literatura koja se odnosi na navedena predmetna područja praktički je neograničena,

obuhvaćajući kako djela na svim značajnijim jezicima, tako i sve discipline i epohe te
većinu teorijskih orijentacija. Također, nepredvidiva je količina, vrste i kakvoća djela
koja će se u međuvremenu pojaviti i koja će u srazmjeru s svojom relevantnošću biti
uključena u predmetna polja istraživanja. Nadalje, poslijediplomski doktorski studij
filozofije zamišljen je kao individualni istraživački rad pa otud izbor literature u visokoj
mjeri ovisi o interesima i o sposobnosti pronalaženja relevantne literature samog
studenta/studentice. Stoga je nemoguće dati čak i samo okvirni popis literature;
minimalan popis danas relevantnih radova za navedena područja zahtijevao bi nekoliko
stotina stranica.
e) Način polaganja ispita i oblici provjere znanja: Usmeni ispit, pismeni izvještaji o
radu na primarnoj literaturi, seminarski radovi različitog oblika i zahtjevnosti ovisno o
fazi studija.
f) Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula:

sukladno tč. 4. 11.
g) Okvirni sadržaj predmeta i/ili modula: Prikaz sadržaja predmeta i modula odražava
kompetencije i/ili aktualna istraživanja nastavnika Odsjeka za filozofiju Filozofskog
fakulteta i predviđenih suradnika na poslijediplomskom doktorskom studiju s drugih
partnerskih institucija ili drugih eminentnih stručnjaka. Popis istraživačkih polja i
specijalnih tema nije konkluzivan. Budući da je doktorski studij filozofije zamišljen kao
individualno istraživački, repertoar istraživačkih polja ovosi u znatnoj mjeri o
istraživačkom interesu polaznika studija i njihovoj sposobnosti za otkrivanje i
formuliranje relevantnih novih problema i otvaranje novih polja.
NASTAVNIK (samo ime i prezime): BRANKO DESPOT

NASLOV PREDMETA /
MODULA: FILOZOFIJA POVIJESTI FILOZOFIJE
VRSTA PREDMETA /
MODULA: Specijalistički ECTS BODOVI: 5 JEZIK: HRVATSKI
20
sati I, II izborni
TRAJANJE: 10 SEMESTAR: STATUS:
OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X predavanja x seminari vježbe

20 sati 10 sati sati
UVJETI: UPISAN I. SEMESTAR POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA FILOZOFIJE
PREMA OPĆIM I SPECIJALNIM UVJETIMA ZA UPIS, SPOSOBNOST ČITANJA
NAJKOMPLEKSNIJE FILOZOFSKE LITERATURE NA NJEMAČKOM, FRANCUSKOM ILI
NEKOM DRUGOM SVJETSKOM JEZIKU
SADRŽAJ:
Program iz predmeta Povijesti filozofije u poslijediplomskom doktorskom studiju

namijenjen je s jedne strane sistematskim problemima jedne filozofije povijesti filozofije, a
s druge strane, on obuhvaća historijske teme pojedinih razdoblja u razvoju filozofije.
U prvu skupinu spadaju pitanja filozofije kao tipa mišljenja (njezine biti, uvjeta njezine
mogućnosti i njezine samorefleksije); istraživanja se vode, s jedne strane, načelom
nužnosti stvarnog i metodskog razlikovanja povijesti i historije, s druge strane, idejom
metodo-logike povijesti te pitanjem o povijesnosti povijesti i filozofičnosti filozofije.
Istraživanja ciljaju na ono filozofijsko povijesti same. Određuju je pitanja je li uopće
filozofijska povijest filozofije moguća, što jest i može biti nefilozofijska (znanstveno-
historijska) povijest filozofije. Program predviđa filozofijsko-refleksivne teme najvišeg
ranga: (1) “filozofije filozofije”, (2) sloboda kroz filozofiranje, (3) filozofija kao sistem,
(4) filozofija kao jezik.
U drugu skupinu pitanja, koja se shvaćaju samo uvjetno kao historijska pitanja filozofije,
spadaju teme u rasponu od antičke preko moderne i suvremene filozofije. One se
orijentiraju kako prema filozofskim osobama tako i prema pojedinim apektima njihova
“sistematskog učenja”, koja se sagledavaju kako u svome idejno-historijskom kontekstu
tako i s obzirom na tragove, utjecaje i rekonceptualizacije motiva filozofije u
suvremenosti. Primjerci tematskih istraživanja od posebne važnosti: Platon i platonizam,
Platon i Marx (ideja ozbiljenja filozofije), Aristotelova logika bitka, Aristotelov pojam
predodžbe (phantasia), specijalna pitanja skolastičke filozofije i renesansne filozofije
prirode (uključujući posebice hrvatsku filozofsku baštinu), sve do suvremenih filozofskih
paralela (Heidegger-Hartmann).
CILJ/KOMPETENCIJE:
Stjecanje sposobnosti za filozofsku autorefleksiju u idejno-povijesnoj perspektivi i za refleksiju odnosa
filozofije s drugim oblicima diskurzivne racionalnosti (posebno filozofske i znanstveno-teorijske).
NAČIN RADA: Predavanja s diskusijom, seminarske sjednice s izlaganjem studenata, seminarska diskusija,
individualni razgovori na konzultacijama
NAČIN POLAGANJA ISPITA I

PROVJERE ZNANJA:
Usmeni ispit u predviđenoj fazi studija, pisani radovi tokom studija.
NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PREDMETA:
Provjera kontinuiranog rada studenta, konzultacije, anketni upitnici za evaluaciju rada u kolegiju od
strane studenata
OBVEZATNA LITERATURA:
Literatura se izabire iz nasljeđa kapitalnih djela povijesti filozofije, a određuje se prema tematici predavanja u
pojedinom ciklusu poslijediplomskog doktorskog studija filozofije i prema preferencijama polaznika studija.
DOPUNSKA LITERATURA:
Literatura se odabire iz repertoara suvremenih djela o filozofiji povijesti filozofije te suvremenih istraživanja-
monografija o pojedinim temama iz historije filozofije, sukladno aktualnim istraživanjima predavača i
usmjerenju polaznika studija.
NASTAVNIK (samo ime i prezime): GORAN ŠVOB

NASLOV PREDMETA /
MODULA: LOGIKA
VRSTA PREDMETA /
15
sati I, II izborni
OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X Predavanja X seminari vježbe

UVJETI: UPISAN I. SEMESTAR POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA FILOZOFIJE
PREMA OPĆIM I POSEBNIM UVJETIMA ZA PRISTUP STUDIJU, ZNANJE ENGLESKOG
JEZIKA
SADRŽAJ:
Predmet logika u poslijediplomskom doktorskom studiju filozofije predviđa istraživanje u visoko
specijalističkim temama koje su zastupljene u suvremenim diskusijama o logici i njezinoj vezi s
najbližim disciplinama (analitička filozofija znanosti, analitička epistemologija i filozofija jezika).
Program obuhvaća sljedeća problemska područja:
— Potraga za objašnjenjem: abdukcija u logici, filozofiji znanosti i umjetnoj inteligenciji
— Problem istine u suvremenoj filozofiji
— Smisao i perspektive neologicizma
— Ideja strukturalnog izomorfizma kao temelj teorije značenja i filozofije jezika
— Logički pluralizam i pitanje znanstvene metode
— Logičko-filozofski temelji umjetne inteligencije
— Temporalne logike i filozofski problem vremena
— Teorija izračunljivosti i suvremena lingvistika
— Primjena teorije igara u suvremenoj logici
— Relevantnost epistemičkih logika u spoznajnoj teoriji
— Logika, jezik misli i prikaz znanja
— Relevantnost Goedelovog teorema nepotpunosti za spoznajnu teoriju i filozofiju znanost i
CILJ/KOMPETENCIJE:
Stjecanje specijalističke kompetencije najvišeg ranga u logici i srodnim područjima; razvoj analitičkog
pristupa u filozofiji općenito.
NAČIN RADA: Predavanja, seminarski rad (izlaganja studenata i diskusija), pismeni radovi različitog tipa
(izvještaji, referati, članci)

PROVJERE ZNANJA:
Usmeni ispit u propisanoj fazi studija, pregled pismenih radova,
konzultacije
Nadgledanje kontinuiranog rada studenata i redovitosti izvršavanja obaveza (ispit, pismeni radovi),
konzultacije, anketni obrasci za evaluaciju od strane studenata
Obvezna literatura obuhvaća primarna kapitalna djela iz logike i srodnih disciplina, a propisuje se prema tematici
konkretnog kolegija u aktualnom ciklusu studija.
Dopunska literatura obuhvaća relevantna djela suvremenih autora, a određuje se prema tematici konkretnih
kolegija u aktualnom ciklusu studija i u skladu s individualnim istraživačkim interesima polaznika studija.
NASTAVNICI (samo ime i prezime): GORAN ŠVOB/Davor Lauc

NASLOV PREDMETA /
MODULA: FILOZOFIJA ZNANOSTI
VRSTA PREDMETA /
15 IZBOR
sati I, II
TRAJANJE: 15 SEMESTAR: STATUS: NI
OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: Predavanja seminari vježbe

UVJETI: UPISAN I. SEMESTAR POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA PREMA OPĆIM
I POSEBNIM UVJETIMA PRISTUPA STUDIJU
SADRŽAJ:
Program obuhvaća sadržaje filozofije znanosti koji se najizravnije tiču njezinog odnosa s logikom i
metodološkim utemeljenjem znanosti. Primjerci konkretnih istraživačkih polja odražavaju te
interferencije:
— Potraga za objašnjenjem: abdukcija u logici, filozofiji znanosti i umjetnoj inteligenciji: ovo
istraživanje po svojoj je prirodi povezano s teorijama eksplanacije u filozofiji znanosti i
komputacijskim teorijama promjene vjerovanja u istraživanjima umjetne inteligencije.
— Problem istine u suvremenoj filozofiji: obuhvaćen je širok raspon koncepcija, od teorije
koherencije, preko logicističkih ili eidetskih teorija, aksiološke teorije, ontološke teorije, poimanja
istine kao aletheia, semantičkih teorija istine, pa do performativne teorije. Prihvaćanje pojedine
koncepcije ima i izravan utjecaj na modalitete interdisciplinarne suradnje između filozofije i
posebnih znanosti, ali i na metodološko utemeljenje bilo kojega istraživanja u svim znanstvenim
područjima.
— Logički pluralizam i pitanje znanstvene metode: pitanje postojanja jedne „prave“ logike ili više
alternativnih logike – logički monizam i logički pluralizam. Pitanje znanstvene metode i
znanstvenih metoda – pluralizam znanstvenih metoda. Logika i znanstvena metoda. Problem
logičkog pluralizma i pluralizma znanstvenih metoda.
CILJ/KOMPETENCIJE:
Stjecanje specijalističke kompetencije najvišeg ranga u filozofiji znanosti; razvoj analitičkog pristupa u
filozofiji općenito.
NAČIN RADA: Predavanja, seminarski rad (izlaganja studenata i diskusija), pismeni radovi različitog tipa
(izvještaji, referati, članci)

PROVJERE ZNANJA:
Usmeni ispit u propisanoj fazi studija, pregled pismenih radova,
konzultacije.
Nadgledanje kontinuiranog rada studenata i redovitosti izvršavanja obaveza (ispit, pismeni radovi),
konzultacije, anketni obrasci za evaluaciju od strane studenata
Obvezna literatura obuhvaća primarna kapitalna djela iz logike i srodnih disciplina, a propisuje se prema tematici
konkretnog kolegija u aktualnom ciklusu studija.
Dopunska literatura obuhvaća relevantna djela suvremenih autora, a određuje se prema tematici konkretnih
kolegija u aktualnom ciklusu studija i u skladu s individualnim istraživačkim interesima polaznika studija.
NASTAVNIK (samo ime i prezime): BORISLAV MIKULIĆ
NASLOV PREDMETA / MODULA: EPISTEMOLOGIJA
VRSTA PREDMETA / MODULA: Specijalistički ECTS BODOVI: 5 JEZIK: hrvatski
15
sati I, II izborni

UVJETI: UPISAN I. SEMESTAR POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA, SPOSOBNOST ČITANJA
TEKSTOVA BAREM NA ENGLESKOM (PREPORUČEN NJEMAČKI I FRANCUSKI)
SADRŽAJ:
Osim tradicionalne teorije spoznaje u smislu porijekla, karaktera, tipova i stupnjeva znanja, istraživačko
polje epistemologije obuhvaća teorijski složeniju problematiku u rasponu od definitornih i opravdavajućih
teorija znanja (individualističkog ili socijalnog karaktera) do filozofija znanosti i, osobito, epistemologije u
smislu sintetizirajuće teorije racionalnog istinosnog diskursa, njegove konstitucije, funkcije i odnosa prema
drugim diskurzivnim tvorbama (mitske, znanstveno-fikcionalne, literarne, religijske, etičke, političke i
ideološke naracije) kao i prema samom mediju znanja (prirodni, tehnički, socijalno-institucionalni).
Otud opseg interesa u epistemologiji obuhvaća kako istraživanja o problematici spoznaje u idejno-
povijesnom smislu, tako i suvremena sistematska istraživanja različite teorijske provenijencije (jezično-
filozofske, fenomenološke, semiološke, znanstveno-filozofske, socijalno-filozofske) i iz različitih tradicija i
teorijskih kultura (anglosaksonske, francusko-epistemološke, hermeneutičke, marksističke) koje teže
sintetskom, multidisciplinarnom i kritičkom poimanju fenomena znanja u negovim različitim oblicima i
karakterima i njegovu posredovanju s drugim sistematskim i praktičkim područjima (obična znanja,
umijeća, umjetnička proizvodnja, jezik, mediji, znanost, ideologija).
U okviru poslijediplomskog doktorskog studija filozofije na Filozofskom fakultetu predmet epistemologija
favorizira istraživanja o temama iz suvremene socijalne epistemologije u njezinim dodirnim područjima s
različitim filozofskim teorijama društvenosti i modusa proizvodnje znanja, kako su prisutni u recentnim
diskusijama analitičke i «kontinentalne» provenijencije (uključujući psihoanalitičke doprinose):
— Jezici znanja (materijalističke filozofije jezika, diskursa i medija; retoričnost jezika i spoznavanje; nova
retorika i filozofija znanosti; produktivni karakter u odnosu između izraza, značenja i smisla; medij kao
poruka i poruka kao medij)
— Transverzalni epistemološki obrasci/ Razmjena koncepata između prirodnih i humanističkih znanosti i
mogućnost posebne uloge filozofije
— Epistemološke granice između znanja i vjerovanja danas/ Jedinstvenost vs pluralnost standarda
znanstvenog diskursa
— Autonomija i sloboda istraživanja vs. “bezgranične mogućnosti” tehnoznanosti/ Kreativnost istraživača,
pragmatička racionalnost i etička odgovornost znanstvenikâ kao globalne društvene elite
CILJ/KOMPETENCIJE:
Razviti sposobnost za objedinjavanje i produbljavanje opće teorijske i pojmovno-kritičke

perspektive filozofije s konkretnim istraživačkim poljima; potaknuti istraživanja koja su usmjerena
na identifikaciju, rasvjetljavanje, interpretaciju i rekonceptualizaciju odnosa između različitih
sektora znanosti i njihova doprinosa razumijevanju transepistemoloških aspekata ljudskih odnosa
(izražavanje, inersubjektivno priznavanje, sloboda, emancipacija).
NAČIN RADA: (1) Predavanja specijalističkog karaktera; (2) seminarski rad na zahtjevnim tekstovima
tradicije i suvremenosti ili posve suvremenim-aktualnim tematskim diskusijama.
NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE

ZNANJA:
Pisani radovi (izvještaji o lektiri, seminarski referati, članci-
publikacije)
PRAĆENJE KONTINUITETA I KVALITETE RADA STUDENATA, KONZULTACIJE TOKOM

SEMESTRA, ANKETNI OBRASCI ZA EVALUACIJU RADA OD STRANE STUDENATA.
Standardni repertoar obavezne literature obuhvaća klasična, moderna i suvremena filozofsko-teorijska djela iz područja
epistemologije spoznaje, znanja i znanosti, te teorija racionalnosti, istinitosti i znakovnosti mišljenja.
Studenti biraju po jedno djelo karakteristično za epohu filozofije ovisno o svojim preferencijama i jezičnim
kompetencijama.
Literatura se određuje ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija te o
specifičnim istraživačkim interesima polaznika studija.
Repertoar obuhvaća relevantne suvremene i recentne priloge tematici filozofske epistemologije i/ili njezinog odnosa sa
srodnim disciplinama u filozofiji i izvan filozofije
NASTAVNICI(samo ime i prezime): LINO VELJAK / Pavel Gregorić
NASLOV PREDMETA /
SUVREMENI PROBLEMI TEORIJSKE FILOZOFIJE: METAFIZIKA,
MODULA: ONTOLOGIJA, FILOZOFIJA UMA
VRSTA PREDMETA /
MODULA: SPECIJALISTIČKIi ECTS BODOVI: 5 JEZIK: Hrvatski
20
Sati I, II Izborni
OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X predavanja X seminari vježbe

UVJETI: UPISAN I. SEMESTAR POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA, SPOSOBNOST ČITANJA TEKSTOVA
NA STRANIM JEZICIMA
SADRŽAJ:
Na poslijediplomskoj razini produbljeno se problematiziraju temeljne kontroverzije u suvremenoj teorijskoj filozofiji

(metafizika, njezini različiti oblici profiliranja, kritika metafizike). U tom sklopu postavlja se i pitanje o ontologiji,
tematizira se njezin odnos spram drugih filozofijskih disciplina (uključujući i problematičnost same
disciplinarne razdiobe filozofije: tendencije nadmašivanja fragmentarizacije filozofije i uspostavljanja
interdisciplinarnosti i u odnosu na druge oblike ljudskog znanja, duhovnosti i misaonosti). Na temelju
analize glavnih smjerova pristupa tzv. teorijskoj srži filozofije u okviru današnje filozofijske produkcije,
vrednuju se interpretacijski sporovi, kao i kriteriji njihova prosuđivanja. Pokušaj odgovora na pitanje: Zašto
su antimetafizičke pozicije najčešće po svojoj naravi i same oblici metafizike? Argumentacija za moguće
odgovore na pitanje: Je li uopće moguća filozofija bez metafizike? U tom sklopu oblikuju se i pitanja o svijesti
(koja obuhvaćaju osnovna obilježja svijesti, teorije svijesti), mentalnim aktivnostima i vrstama mentalnih sadržaja,
identitetu (uključujući napose i osobni identitet), drugim umovima, drugim vrstama umova, umjetnoj inteligenciji, itd.
CILJ/KOMPETENCIJE:
Svrha je da studenti/ice steknu bazične pretpostavke za filozofijska istraživanja u području teorijske filozofije, tako što
će se snalaziti u veoma heterogenoj recentnoj i aktualnoj filozofijskoj produkciji, prepoznajući tipove usmjerenja i
steći sposobnost kritičkog kompariranja i međusobnog prevođenja raznih filozofskih žargona. Poseban je naglasak na
njihovu osposobljavanju za korištenje sadržaja, metoda i tema teorijske filozofije u interdisciplinarnim istraživanjima.
NAČIN RADA: 1) Predavanja specijalističkog karaktera u I. semestru; (2) seminarski rad na suvremenim-aktualnim
tematskim diskusijama u II.semestru, uključujući i analizu paradigmatskih slučajeva (case study).

PROVJERE ZNANJA:
Pisani radovi (izvještaji o lektiri, seminarski referati, članci-publikacije)

ANKETNI OBRASCI ZA EVALUACIJU RADA
Nastavnici daju popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija.
Literatura obuhvaća ona klasična djela koja su nužna za produbljeno razumijevanje aktualnih kontroverzija teorijske
filozofije, kao i suvremene priloge tematici u kontekstu njezinog odnosa s drugim disciplinama te s
interdisciplinarnim istraživanjima.
Nastavnici daju prošireni popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu
poslijediplomskog studija, a s obzirom na jezične kompetencije i istraživačke interese studenta/ice.
Repertoar obuhvaća relevantne suvremene i recentne priloge problemima teorijske filozofije u kontekstu njihova
odnosa s drugim teorijskim te s praktičkim filozofijskim disciplinama kao i s interdisciplinarnim istraživanjima.
NASTAVNIK (samo ime i prezime): Hotimir Burger

NASLOV PREDMETA /
MODULA: PROBLEMI FILOZOFSKE ANTROPOLOGIJE
VRSTA PREDMETA /
MODULA: Specijalistički ECTS BODOVI: 5 JEZIK: Hrvatski
10
sati I, II izborni
Vježb
OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X Predavanja X seminari
e
TEKSTOVA NA STRANIM JEZICIMA
SADRŽAJ:
Odnos filozofske antropologije spram ostalih filozofskih disciplina i spram empirijskih

antropologija (biologijske, socijalne, kulturne itd.) te spram humanističkih i društvenih znanosti.
Spoznaja čovjeka i (samo)razumijevanje čovjeka. Problem biti i prirode čovjeka, antiobjektivizam
filozofske antropologije, te njen praktički smisao. Pojam čovjeka i slike čovjeka u povijesti
filozofije (antičko-grčko, srednjovjekovno i novovjekovno razumijevanje čovjeka) i u različitim
kulturama. Kantova uloga u razvoju antropologijskoga mišljenja. Konstitucija filozofske
antropologije krajem 19. st. i u 20. st. i drugih. Pojmovi subjekta i povijesnosti, jezika i
društvenosti, tjelesnosti, igre, duha i kulture i drugo. Filozofija čovjeka, filozofska antropologija,
suvremena filozofija i antropologijsko mišljenje. Uvodni pregled razvoja hermeneutike.
Fenomenologija i hermeneutika kao metode razumijevanja problematike čovjeka. Utjecaj filozofije života
na hermeneutiku i antropologiju (Dilthey). Elaboracija i kritika Heideggerove, Plessnerove i Gadamerove
filozofije s posebnim osvrtom na probleme filozofske antropologije i hermeneutike. Heideggerova
hermeneutika tubitka: egzistencijali i kategorije, autentična i neautentična egzistencija, vremenost i
konačnost tubitka, briga, smrt, problem subjekta. Heideggerova kritika ideje antropologije. Konstituiranje
hermeneutike kao filozofske antropologije u Plessnera: čovjek i stupnjevi organskog, pozicionalnost
ekscentrične forme, antropološki zakoni. Povijesnost razumijevanja, jezik i hermeneutičko iskustvo
(Gadamer). Zaokruživanje problematike suvremenim teorijama (Habermas, Apel, Ricoeur). Tumačenje
Drugoga sa stajališta filozofske i kulturne antropologije. Granice razumijevanja i problem čovjekova
određenja.
CILJ/KOMPETENCIJE:
Sistematizacija i produbljivanje znanja o filozofiji čovjeka. Upoznavanje studenata/ica sa suvremenim filozofskim
diskusijama na temu čovjeka (interdisciplinarni pristup). Razvijanje vještina uočavanja i kritičkog formuliranja problema
kao i metodoloških kompetencija nužnih za interdisciplinarna istraživanja. Poticanje na produbljenije razvijanje
kompetencija filozofskog mišljenja.
NAČIN RADA: Predavanja u I semestru i seminari u II semestru

ZNANJA:
pisani radovi, izvještaji o literaturi
KONZULTACIJE TIJEKOM SEMESTRA, ANKETNI OBRASCI ZA EVALUACIJU RADA
Nastavnik definira popis obvezatne literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu
poslijediplomskog studija.
Popis obuhvaća relevantne klasične i suvremene priloge filozofskoj antropologiji u kontekstu njezinog odnosa sa
srodnim disciplinama i posebice s interdisciplinarnim istraživanjima.
Nastavnik daje popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija,
studentskoj jezičkoj kompetenciji, kao i istraživačkim interesima studenata/ica.
Popis se odnosi na relevantne suvremene i recentne priloge tematici filozofske antropologije i/ili njezinog odnosa sa
srodnim disciplinama u filozofiji i izvan filozofije.
NASTAVNIK (samo ime i prezime): Ante Čović

NASLOV PREDMETA /
MODULA: ETIKA I BIOETIKA
VRSTA PREDMETA /
MODULA: Uvodni ECTS BODOVI: 5 JEZIK: Hrvatski
TRAJANJE: 15 Sati SEMESTAR: I, II STATUS: Izborni

15

UVJETI: UPISAN I. SEMESTAR POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA, SPOSOBNOST ČITANJA TEKSTOVA
NA STRANIM JEZICIMA
SADRŽAJ:
Problematika se izlaže uz preplitanje povijesnog i problemskog pristupa na taj način da se na

mjestima uobličavanja ključnih etičkih kategorija povijesni slijed u izlaganju proširuje problemskim
ekskursima. Etički smjerovi u novijoj i suvremenoj filozofiji predstavljaju središte filozofske
refleksije kojoj su posvećena ova predavanja u prvom i seminari u drugom semestru. Poseban
naglasak posvećuje se pitanjima bioetike, pa se tematiziraju: metodološka posebnost i narav
bioetike; predmetno područje bioetike; bioetička institucionalizacija i edukacija; odnos bioetike i
filozofije. Pitanja bioetike fokusiraju se također i na određene ilustrativne i paradigmatske
slučajeve (case studies).
CILJ/KOMPETENCIJE:
Cilj je da se studente/ice uputi u argumentacijske sklopove i dijaloške antiteze u kojima su se
artikulirali i artikuliraju temeljni etički pojmovi i stavovi. Poseban je naglasak na njihovom
produbljenom upoznavanju s interdisciplinarnim i pluriperspektivnim pristupom moralnim
pitanjima što proizlaze iz znanstveno-tehnološkog napredovanja suvremene civilizacije, a
fokusiraju se u kategoriji života u njegovoj cjelovitosti, te da ih se osposobi za samostalno
argumentiranje i orijentaciju u ključnim dilemama suvremenog čovječanstva, kao i za istraživački
rad utemeljen na interdisciplinarnom pristupu.
1) Predavanja specijalističkog karaktera u I. semestru; (2) seminarski rad na suvremenim-aktualnim

NAČIN RADA:

PROVJERE ZNANJA:

Nastavnik daje popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija.
Literatura obuhvaća relevantna klasična djela, kao i suvremene priloge tematici u kontekstu njezinog odnosa sa
srodnim disciplinama i posebice s interdisciplinarnim istraživanjima.
Nastavnik daje prošireni popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog
studija, a s obzirom na jezične kompetencije i istraživačke interese studenta/ice.
Repertoar obuhvaća relevantne suvremene i recentne priloge problematici etike i bioetike u kontekstu njihova odnosa
sa srodnim disciplinama i posebice s interdisciplinarnim istraživanjima.
NASTAVNICI(samo ime i prezime): ŽARKO PUHOVSKI, GVOZDEN FLEGO

NASLOV PREDMETA /
MODULA: PROBLEMI PRAKTIČKE FILOZOFIJE: DRUŠTVO, POLITIKA, PRAVO
VRSTA PREDMETA /
15
Sati I, II Izborni
Seminar
OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X Predavanja X vježbe
i
TEKSTOVA BAR NA ENGLESKOM I JOŠ JEDNOM STRANOM JEZIKU
SADRŽAJ:
Razne i različite, međusobno konkurirajuće koncepcije društva na djelu su od samih početaka rasprava o
tom pojmu. Npr. određuju li pojedinci cjelinu društva i zajednice koje tvore ili pak cjelina povratno i
presudno određuje pojedince, jesu li ljudske udruge zasnivane na "volji svih", shodno Lockeovim
viđenjima, ili pak "općoj volji", kao što je tvrdio Rousseau, kao i što bi bila opća volja odnosno kako bi se
konstituirala, i danas su otvorena pitanja. Od posebnog je značaja redefinicija pojma društva u prijelazu
od civil society odnosno société civile prema bürgerliche Gesellschaft.
Odnosi društva i države otpočetka su u središtu filozofskih razmatranja društva, budući da je neposredna
posljedica sklapanja društvenog ugovora nastanak države. Je li država puki produžetak društva ili neka
zasebna i od društva samostalna institucija? Da li je društvo podređeno državi ili je na djelu upravo
obratno? Ili je pak riječ o nekom 'srednjem putu', pomiješanosti u međusobnoj uvjetovanosti spomenutog?
Priroda i kultura u ovom se kontekstu prožimaju kroz različite pojmove. U središtu tih prožimanja
zasigurno je teorija prirodnog prava, naročito prirodno pravo na opstanak i iz njega izvođena ostala
ljudska prava odnosno institucije. U teorijama društvenog ugovora na djelu je, međutim, koncepcija
prema kojoj ljudi, svojim umskim uvidima kao i umski postignutim dogovorom prevladavaju nedaće
prirodnog stanja te utemeljuju ljudski poredak. U tom je kontekstu odnose prirode i kulture moguće
razmatrati kao odnose nužnosti i slobode.
Problematika filozofije politike povezana je s fundamentalnim teorijskim pomacima u povijesti filozofije
politike, ali, i prije svega, s osnovnim ontologijskim, gnoseologijskim, antropologijskim i etičkim
pretpostavkama filozofiranja u politici. Polazeći od toga da je filozofijska razina promišljanja politike
omogućena u biti vazda filozofijskim ustrojstvom pitanja o biti zajednice kao temeljne kategorije, cilja i
osnovnog problema političke prakse i teorije. Sadržaj obuhvaća povijesni proces nadomještanja zajednice
u klasnim društvima, te analizu filozofijskih pretpostavki moći, vlasti, i ostalih pojmova koji opisuju
povijesnu praksu politike. Uz to, zadatak je nastave analiza procesa ideologizacije filozofijskih teza, tj.
načina na koji filozofijski dostignute teze prelaze u ideologijske, pa i političko-pragmatske sadržaje.
Filozofija prava: Istraživanja zasnovana na filozofijskoj interpretaciji ključnih kategorija pravne teorije i
prakse (privatno i javno pravo, osoba, vlasništvo, ugovor, kazna, proces, nasljeđivanje, krivično pravo,
pravna država/vladavina prava, ustavno pravo, međunarodno pravo, pravo rata, itd.) polaze od analize
norme, njezinih jezičkih i logičkih osobina, te od tipova pravne argumentacije. U raščlambi pravnih
sustava polazi se od temeljnih vrijednosti što ih oni promiču, odnosa običaja i prava, etike i prava, politike
(posebice: moći) i prava, religije i prava, te društvenoga konteksta i pravnoga sustava. Unutar ovih analiza
temeljni pravci filozofije prava (od prirodnoga prava do pravnoga pozitivizma), kao i suvremene
postpozitivističke, lingvističke, komunikacijske i druge teorije igraju važnu ulogu.
CILJ/KOMPETENCIJE:
Omogućiti razvijanje kompetencija nužnih za razumijevanje pretpostavki I konsekvencija

modernog razumijevanja društva odnosno čovjeka kao društvenog bića, prava i biti politike, tj. u
filozofijsku spoznaju historije ideje zajednice i raznolikih, povijesno mijenjanih, praksi
nadomjestne zajedničkosti ljudi, te uputiti studentsku populaciju u stjecanje metodologijskih i
intelektualnih znanja nužnih za samostalan istraživački rad u okviru tematike praktičke filozofije.
Predavanja u I semestru i seminari u II semestru

NAČIN RADA:
ŽNAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE

Pisani radovi (izvještaji o lektiri, seminarski referati, članci-
ZNANJA: publikacije

Nastavnici daju popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija.
Repertoar obuhvaća relevantne klasične i suvremene priloge tematici u kontekstu njezinog odnosa sa srodnim
disciplinama i posebice s interdisciplinarnim istraživanjima.
Nastavnici daju prošireni popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog
Repertoar obuhvaća relevantne suvremene i recentne priloge tematskim sklopovima, posebno u kontekstu njihova
odnosa s interdisciplinarnim istraživanjima.
Nastavnik daje popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog
studija kao i istraživačkim interesima studenata/ica.
Popis obuhvaća relevantne suvremene i recentne priloge tematici epistemologije i/ili njezinog odnosa sa srodnim
disciplinama u filozofiji i izvan filozofije.
NASTAVNIK (samo ime i prezime): LINO VELJAK

NASLOV PREDMETA /
MODULA: FILOZOFIJA POVIJESTI
VRSTA PREDMETA /
20
Sati I, II Izborni

TEKSTOVA NA STRANIM JEZICIMA
SADRŽAJ:
Na temelju razumijevanja geneze i (svakako upitnog) karaktera filozofije povijesti, moguće je tematizirati pitanja kao
što su: Historijsko i povijesno vrijeme; Filozofija povijesti i povijesno mišljenje; Minervina sova i mišljenje
budućnosti; Antiteze i antinomije povijesti; Prošlost - suvremenost – modernost; Upitnost sintagme "povijest -
učiteljica života" (historia est magistra vitae); Kraj povijesti. Teleologija i utopija; Transcendencija, imanencija i
sekularizacija; Filozofija povijesti i povijesne znanosti; Odnos filozofije povijesti spram cjeline filozofije i spram
društvenih/duhovnih znanosti.
CILJ/KOMPETENCIJE:
Studenti/ice stječu pretpostavke za istraživački rad posvećen aktualnim problemima filozofije povijesti i relevantnim
orijentacijama filozofijskog pristupa povijesti, te se potiču na samostalna istraživanja i promišljanje problematike, kao i na
interdisciplinaran i multidisciplinaran pristup temama filozofije povijesti.
NAČIN RADA: 1) Predavanja specijalističkog karaktera u I. semestru; (2) seminarski rad na suvremenim-
aktualnim tematskim diskusijama u II.semestru.

ZNANJA:
Nastavnik daje popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija.
Literatura obuhvaća relevantna klasična djela, kao i suvremene priloge tematici u kontekstu njezinog odnosa sa srodnim
disciplinama i posebice s interdisciplinarnim (posebice historiografijskim i društveno-znanstvenim) istraživanjima.
Nastavnik daje prošireni popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog
Repertoar obuhvaća relevantne suvremene i recentne priloge problematici u kontekstu njihova odnosa sa srodnim
filozofijskim disciplinama i posebice s interdisciplinarnim istraživanjima.
NASTAVNICE (samo ime i

NADEŽDA ČAČINOVIČ/GORDANA ŠKORIĆ
prezime):
NASLOV PREDMETA /
ESTETIKA
MODULA:
VRSTA PREDMETA / ECTS
Uvodni 5** hrvatski
MODULA: BODOVI: JEZIK:
20
sati I, II izborni

UVJETI: UPISAN I. SEMESTAR POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA PREMA OPĆIM
ILI POSEBNIM UVJETIMA ZA PRISTUP
SADRŽAJ:
U povijesti estetike i misli o umjetnosti povijesno su se mijenjale paradigme unutar kojih se tumačila
umjetnost (mimeza, ekspresija, recepcija, jezik). Čini se da krajem 20. stoljeća i posljednja paradigma
jezika izgubila svoje značenje. Predmet estetike u poslijediplomskom doktorskom studiju koncipiran je u
idejno-povijesnoj i problemsko-sistematskoj perspektivi kao specijaliziran istraživački modul koji potiče
na istraživanje estetičkih ideja kako unutar povijesti filozofije (uključujući i suvremene hrvatske
doprinose) tako i u području interdisciplinarnih dodira estetike s drugim istraživanjima, napose teorije
slike, medija, metafore i dr. Privilegirana područja interesa obuhvaćaju:
1) estetičko-povijesna (Promjene paradigmi u povijesti estetike i suvremena stajališta, Kantovo značenje
za suvremene estetičke rasprave, Utjecaj Hegelove Estetike, Blochove koncepcije umjetnosti u sklopu
postmoderne),
2) suvremena estetička filozofija u Hrvatskoj: Hrvatska estetička terminologija, Croce i hrvatska refleksija
o umjetnosti i lijepome,
Estetička misao Ivana Fochta, Suvremena hrvatska estetika u europskom kontekstu);
3) sistematska problematika (Vizualno mišljenje: Rudolf Arnheim, Estetika i teorija medija, Teorije
estetičkog subjektiviteta, Estetičko iskustvo, Problem metafore u estetici, Pojam lijepog i odnos spram
umjetnosti u 20. stoljeću, Kritika estetike kao discipline);
4) Umjetnost u sustavu društva i kulture (Shvaćanja odnosa estetike i politika od romantizma do W.
Benjamina i recentnih diskusija, Umjetnost i rat u relevantnim aspektima medijske reprezentacije,
arhitekture, dizajna uništavanja i kompjuterskih igara, Georg Simmel i ideja kulture).
CILJ/KOMPETENCIJE:
Sposobnost objedinjavanja opće teorijske i pojmovno-povijesne perspektive estetike na konkretnim istraživačkim
poljima; potaknuti istraživanja usmjerena na identifikaciju, interpretaciju i rekonceptualizaciju odnosa između
različitih paradigmi estetičke refleksije i njihova doprinosa razumijevanju vanestetičkih aspekata ljudskih odnosa
poput kulture, medija, politike, rata i sl.
NAČIN RADA: (1) Predavanja specijalističkog karaktera; (2) seminarski rad na zahtjevnim tekstovima
tradicije i suvremenosti ili posve suvremenim-aktualnim tematskim diskusijama.
NAČIN POLAGANJA ISPITA I Pismeni radovi (izvještaji o lektiri, seminarski referati, članci-publikacije)
PROVJERE ZNANJA:

PRAĆENJE KONTINUITETA I KVALITETE RADA STUDENATA, KONZULTACIJE TOKOM
SEMESTRA, ANKETNI OBRASCI ZA EVALUACIJU RADA OD STRANE STUDENATA
Standardni repertoar obavezne literature obuhvaća klasična, moderna i suvremena filozofsko-teorijska djela iz područja
estetike, filozofije umjetnosti i srodnih disciplina (filozofije i teorije medija te filozofije i teorija kulture)
Literatura se određuje ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija te o
specifičnim istraživačkim interesima polaznika studija.
Repertoar obuhvaća relevantne suvremene i recentne priloge tematici estetike i/ili njezinog odnosa sa srodnim
disciplinama u filozofiji i izvan filozofije.
NASTAVNICE (samo ime i prezime): NADEŽDA ČAČINOVIČ /GORDANA ŠKORIĆ

NASLOV PREDMETA /
MODULA: FILOZOFIJA RODA I FILOZOFIJA KULTURE
VRSTA PREDMETA /
MODULA: Specijalističkii ECTS BODOVI: 5 JEZIK: Hrvatski
15
Sati I, II Izborni

UVJETI: UPISAN I. SEMESTAR POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA, SPOSOBNOST ČITANJA TEKSTOVA NA
STRANIM JEZICIMA
SADRŽAJ:
Na poslijediplomskoj se razini analiziraju pitanja o mogućnosti filozofskog pristupa kulturi (što

obuhvaća 1) razmatranje filozofskih teorija kulture i interdisciplinarnih istraživačkih područja kao što su
vizualni studiji i kulturalni studiji, te 2) definicije i analize pojmovnih parova
kultura/civilizacija,kultura/priroda, kultura/društvo i 3) određenje uloge materijalnih prijenosnika
kulture - mediologija). Propituje se je li filozofija, povijesno ili aktualno, rodno pristrana i što su
razlozi asimetričnog sudjelovanja žena kako u filozofiji tako i u većini nama poznatih kultura i
civilizacija. U središtu interesa nalazi se problem identiteta u njegovoj kulturnoj i rodnoj (gender) dimenziji.
CILJ/KOMPETENCIJE:
Studenti/ice dobivaju bazične kompetencije potrebne za produbljeno poimanje i promišljanje
problema kulturnog i rodnog identiteta, kao i za filozofska istraživanja multikulturalnosti,
interkulturalnosti i problematike roda (gender).
NAČIN RADA: 1) Predavanja specijalističkog karaktera u I. semestru; (2) seminarski rad na suvremenim-aktualnim

PROVJERE ZNANJA:

Nastavnice daju popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija.
Literatura obuhvaća relevantna klasična djela, kao i suvremene priloge tematici u kontekstu njezinog odnosa sa srodnim
Nastavnice daju prošireni popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog
Popis obuhvaća relevantne suvremene i recentne priloge problematici u kontekstu njihova odnosa sa srodnim
3. 5. Predmeti i moduli koje studenti/ice mogu izabrati s drugih studija

Studenti/ice mogu prema dogovoru s mentorom/icom izabrati s drugih doktorskih studija
pojedine predmete ili module. Kriterij izbora je njihova funkcionalnost s obzirom na
istraživačku temu i buduću disertaciju.
3. 6. Jezik nastave: Svi predmeti izvode se na hrvatskom jeziku a mogu se izvoditi i na

engleskom ili njemačkom jeziku, ovisno o mjestu, vremenu i suradnoj instituciji.
3. 7. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova: Vijeće doktorskog studija filozofije, na

osnovi procjene na drugim sveučilištima ostvarenih bodova, odlučuje o prihvaćanju
kandidata/kandidatkinje na doktorski studij i određuje u koji se semestar može upisati.
3. 8. Prekid studija: U slučaju bolesti i drugih opravdanih razloga može se odobriti

prekid studija, najdulje u trajanju od jedne godine (za full time studente/ice) odnosno tri
godine (za part time studente/ice). U slučaju duljeg prekida Vijeće može dopustiti obnovu
studija uz obvezu upisa prethodnog semestra u odnosu na zadnji testirani semestar.
3. 9. Postupak i uvjeti za prihvaćanje teme doktorskog rada:

Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij filozofije završava izradom i javnom obranom
znanstvenog doktorskog rada (disertacije).
Nakon poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija studentu se izdaje diploma
kojom se potvrđuje završetak studija i stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (dr.
sc.).
Tema doktorskog rada prijavljuje se po izvršenju obveza iz programa sveučilišnoga
doktorskog studija. Student, u dogovoru s mentorom, u pisanom obliku (sinopsis)
predlaže temu doktorskog rada Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću.
Prijedlog teme sadrži: naslov; kratak uvod iz kojeg će se vidjeti razlozi za predloženo
istraživanje; teorijsku podlogu i obrazloženje aktualne relevantne spoznaje; ako je
potrebno praktičnu primjenjivost spoznaja do kojih se kani doći; uže područje rada;
ciljeve istraživanja i očekivani znanstveni doprinos; obrazložiti metodološke postupke,
izložiti strukturu rada tj. opisno dati kratak osvrt na elemente gradiva.
Prijedlog teme razmatra Stručno povjerenstvo te u skupnom izvještaju daje mišljenje i
prijedlog za prihvaćanje teme Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću,
koje donosi konačnu odluku.
Nakon odobrenja teme i sinopsisa student može pristupiti izradi doktorskog rada.
3. 10. Postupak i uvjeti ocjene doktorskog rada: Doktorski rad predaje se uz pisanu
suglasnost mentora. Članove Stručnog povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada
imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija
filozofije. Povjerenstvo se sastoji od neparnog broja članova (najmanje tri, najviše pet
članova), čija je znanstvena djelatnost iz područja doktorskog rada studenta. U
povjerenstvo može biti imenovana osoba izabrana u znanstveno-nastavno odnosno
odgovarajuće znanstveno zvanje. Stručno povjerenstvo ocjenjuje doktorski rad skupnim
izvještajem koji se podnosi Fakultetskom vijeću najkasnije u roku šest mjeseci od dana
primitka odluke o imenovanju povjerenstva. Članovi Stručnog povjerenstva mogu dati i
svoje izdvojeno mišljenje. Mentor studenta ne može biti predsjednik povjerenstva za
ocjenu i obranu doktorskog rada. Najmanje jedan član povjerenstva za ocjenu i obranu
mora biti izvan visokog učilišta koje provodi postupak. Stručno povjerenstvo za ocjenu
doktorskog rada može rad prihvatiti, vratiti studentu na doradu uz pisane primjedbe ili
odbiti.
3.11. Uvjeti i način obrane doktorskog rada:

Obrana doktorskog rada provodi se nakon usvajanja pozitivnog izvještaja povjerenstva na
Fakultetskom vijeću Fakulteta, najkasnije u roku od tri mjeseca. Obrana doktorskog rada
je javna i obavlja se, u pravilu, pred povjerenstvom koje je ocijenilo doktorski rad. Deset
dana prije obrane objavljuje se tekst disertacije zajedno s ocjenom na Internet stranici
Fakulteta. O obrani doktorskog rada sastavlja se zapisnik.
3. 12. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo
studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij
Student koji je prekinuo poslijediplomski znanstveni doktorski ili magistarski studij
upisan prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj
djelatnosti visokom obrazovanju («Narodne novine», br. 158/03) može uložiti pisani
zahtjev za nastavak studija upisom na Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij
filozofije. Odgovarajuću odluku za nastavak studija donosi Vijeće Poslijediplomskog
sveučilišnog doktorskog studija filozofije.
Vijeće utvrđuje razliku studijskih obveza između programa studija koji je kandidat upisao
i studijskog programa za stjecanje doktorata znanosti, na kojem nastavlja studij. Razlika
ispita ovisi o prije izvršenim obvezama studenta.
Student koji je upisao poslijediplomski studij na drugom visokom učilištu u Republici
Hrvatskoj, iz znanstvenog polja filozofije, može nastaviti studij ako postoje opravdani
razlozi za prijelaz, pod uvjetima koje utvrdi Vijeće Poslijediplomskoga sveučilišnog
doktorskog studija filozofije i Vijeće poslijediplomskih studija Fakulteta.
Prijelazi studenta s inozemnih sveučilišta rješavaju se u skladu sa Zakonom o priznavanju
inozemnih obrazovnih kvalifikacija («Narodne novine», br. 158/03).
3. 13. Uvjeti i način stjecanje doktorata znanosti upisom doktorskog studija i
izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita
U skladu s člankom 73. stavkom 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju (pročišćeni tekst) i člankom 75. stavkom 1. točka 6. Statuta Sveučilišta u
Zagrebu, osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem
odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena znanja mogu steći doktorat znanosti.
Osoba treba imati znanstvene radove kojima je značajno unaprijedila znanost, pri čemu
se posebno cijeni međunarodna afirmacija znanstvenika i međunarodna priznatost
njegova znanstvenog rada odnosno njegov značaj u okviru nacionalnih sadržaja.
Postupak utvrđivanja uvjeta za stjecanje doktorata znanosti pokreće osoba koja smatra da
ispunjava uvjete uz predočenje dokaza koji je afirmiraju kao znanstvenika s objavljenim
znanstvenim radovima u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom ili domaćim
časopisima koji su po vrsnoći izjednačeni s časopisima s priznatom međunarodnom
recenzijom. Zahtjev pristupnika razmatra stručno povjerenstvo koje u skupnom izvještaju
daje mišljenje i prijedlog za stjecanje doktorata znanosti Vijeću poslijediplomskih studija
i Fakultetskom vijeću, koje donosi odluku. Odluka Fakultetskog vijeća o ispunjavanju
propisanih uvjeta upućuje se Senatu Sveučilišta u Zagrebu radi davanja suglasnosti.
3. 14. Uvjeti stjecanja certifikata o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog

programa kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja: Nakon svakog testiranog semestra
Vijeće ili osoba koju ono ovlasti može studentu/ici izdati certifikat o sudjelovanju u
doktorskom studiju, u kojemu će se precizirati sadržaj i rezultate studentskog
sudjelovanja u programu.
3. 15. Uvjeti pod kojima zaposleni studenti i studenti s prebivalištem izvan Zagreba ili
izvan Hrvatske mogu upisom studija steći doktorat znanosti: Upisan VI. semestar i
ostvareno najmanje 160 ECTS-bodova (po bilo kojoj osnovi).
3. 16. Trajanje studija: Full time studenti mogu predati doktorsku disertaciju najdulje
godinu dana nakon što su apsolvirali studij odnosno testirali VI. semestar studija. Part
time studenti dužni su predati disertaciju tri godine nakon testiranog završnog semestra.
U slučaju da ne ispune tu obvezu u predviđenom roku, dužni su ponovo upisati VI.
semestar, a ukoliko to ne učine u roku od godinu dana od datuma gubitka prava na
predaju disertacije, gube pravo na obnovu studija. Opravdane iznimke (teža bolest,
obiteljske ili socijalne okolnosti, itd.) rješavat će se po posebnom postupku, tako da će se
u takvim slučajevima ponovljeni upis u završni semestar odobravati i po isteku
propisanih rokova.
4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA
4. 1. Mjesto izvođenja studijskog programa: prostor Filozofskog fakulteta u Zagrebu,

kao i prostori suradnih ustanova.
4. 2. Prostor, oprema, ljudski resursi: Prostor i oprema predviđeni za izvođenje studija

ovise o mogućnostima Filozofskog fakulteta i dogovoru o raspodjeli nastavničkih soba i
predavaonica. U potpunosti zadovoljavaju potrebe provođenja doktorskog studija.
Ljudski resursi prikazani su pod tč. 4.
4. 3. Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program:

Teorije subjekta i suvremena filozofija, Etika i bioetika, Suvremene logičko-filozofske
kontroverzije, Problemi logike, metodologije znanosti i filozofije matematike, Umjetnost
u sustavu kulture (sve pri MZOS), projekti suradnih ustanova, kao i domaći i
međunarodni projekti na kojima su kao istraživači angažirani nastavnici navedeni pod 4.
4. 4. Nastavnici
EUROPEAN
CURRICULUM VITAE
FORMAT
OSOBNI PODACI
Ime i Prezime Hotimir Burger

Adresa Klaićeva 27, 10000 Zagreb
Telefon 01/3740230
Telefaks
Elektronička pošta, Web hburger@ffzg.hr
adresa
Državljanstvo Hrvatsko
Datum rođenja 22.3.1943
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) 1968

• Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Naziv radnog mjesta Redovni profesor u Odsjeku za filozofiju
• Funkcija Šef katedre za filozofsku antropologiju
• Područje rada Filozofija – filozofska antropologija
ŠKOLOVANJE
Datum 1961-1966
Mjesto Zagreb
Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zvanje: Profesor filozofije
USAVRŠAVANJE
Kao stipendist Humboldtove fundacije boravio u više navrata (ukupno više od 2 godine)
na sveučilištima u Frankfurtu/M., Münchenu i Berlinu.
OSOBNE VJEŠTINE I
KOMPETENCIJE.
MATERNJI JEZIK Hrvatski
STRANI JEZICI
Jezik Njemački, fransuski, slovenski, talijanski

Govori X
Piše X
Čita X
BIBLIOGRAFIJA - Burger, Hotimir: Sfere ljudskoga. Kant, Hegel i suvremene diskusije,
POSLJEDNJIH PET GODINA Zagreb 2001, 318 str.
- Burger, Hotimir: Čovjek, simbol i prafenomeni. Temeljni horizont
Cassirerove filozofije, Zagreb 2003 , 108 str.
- Burger, Hotimir: «Anthropologie und Ethik bei Kant, Hegel und
Plessner», u: Kellerwessel,K./Cramm, W.-J./e.a (Hrsg):, Diskurs und
Reflexion, Würzburg: Koenigshausen&Neuman, 2005, str.446-463.
- Burger, Hotimir: «Der Geist als das Allgemeine. Zur Genese des
Geist-Begriffs bei Hegel» u: R. Brenner und F.-J. Deiters(Hg.), Die
Geschichtlichkeit des Utopischen. Für E. Braun zum 60. Geburtstag, St.
Ingelrot 2001, str.39-46.
- Burger, Hotimir: «Resantiman i ljudska moralnost», Republika LXI
(2005), 2; 58-68.
OSOBNI PODACI
Ime I Prezime Nadežda Čačinovič

Adresa Crnatkova 14
Telefon 385 1 4843393
Telefaks 385 1 6120 125 (službeni broj Odsjeka)
Elektronička pošta, Web ncacinov@ffzg.hr
adresa
Državljanstvo Hrvatsko; slovensko
Datum rođenja 1. 4. 1947.
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) 1976-2006.

• Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Zagreb
• Naziv radnog mjesta Asistent, docent , izvanredni profesor, redovni profesor
• Funkcija Pročelnica Odsjeka za filozofiju
• Područje rada Estetika, filozofija kulture, filozofija roda
ŠKOLOVANJE
Datum 1953-1965, osnovna škola i gimnazija Zuerich, Bern , Beograd, Murska

Sobota, Ljubljana
Mjesto 1965-1974, Univerziteti Ljubljana, Bonn, Frankfurt
Ustanova 1985 doktorat znanosti na Zagrebačkom Sveučilištu
Zvanje:
USAVRŠAVANJE
Datum 1990-91. — 1992. — 2000.
Mjesto Berlin — Paris — New Haven
Ustanova Sveučilišta
Svojstvo Gostujući istraživač-predavač
OSOBNE VJEŠTINE I
KOMPETENCIJE.
MATERNJI JEZIK Slovenski
STRANI JEZICI
Jezik Slovenski, hrvatski, engleski, njemački, francuski, ruski, španjolski

Govori Slovenski, hrvatski, engleski, njemački, francuski, ruski
Piše Slovenski, hrvatski, engleski, njemački
Čita Slovenski, hrvatski, njemački, engleski, francuski, ruski, španjolski
BIBLIOGRAFIJA Knjiga
POSLJEDNJIH PET GODINA Parvulla aesthetica, Zagreb 2004., izd.Antibarbarus
Poglavlja u knjigama
- »Vidljivost kulture» u Zagonetka umjetnosti, (ur. D. Barbarić) Zagreb:
Demetra 2003
- «O (ne)utemeljenosti estetičkog kriterija», u: Za umjetnost,
(ur.Gordana Škorić), FF Press Zagreb 2004
Članci:
- »Found in Translation», u: Issues in Contemporary Culture , no.
12/2001
- «Stories with Pictures», u: Lier en Boog, Series of Philosophy and Art
Theory, Volume 17 (ed.Balkema,Slager) Amsterdam 2002
- «An Envious Look», u: The European Journal of Women's Studies ,
vol .10 (4) 2003, London SAGE
OSOBNI PODACI
Ime i prezime Ante Čović

Adresa Poljička 6, 10000 Zagreb
Telefon 01/ 6198040
Telefaks 01/6170682
Elektronička pošta, Web
ante.covic1@zg.t-com.hr
adresa
Državljanstvo hrvatsko
Matični broj iz Upisnika
004816
znanstvenika
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) 1976. – 1981.

Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Naziv radnog mjesta asistent
Funkcija nastavna
Područje rada znanost i visoko školstvo
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) 1981. – 1989.

Naziv radnog mjesta znanstveni asistent
Funkcija nastavna
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) 1989. – 1991.

Naziv radnog mjesta znanstveni asistent u znanstvenom zvanju znanstvenog suradnika
Funkcija nastavna
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) 1991.

Naziv radnog mjesta docent
Funkcija predstojnik Katedre za etiku
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) 1991. – 1992.

Ustanova zaposlenja Vlada Republike Hrvatske
Naziv radnog mjesta Ministar znanosti ,tehnologije i informatike
Funkcija Ministar znanosti ,tehnologije i informatike
Područje rada Politika - znanost i visoko školstvo, tehnologija, informatika
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) 1992. – 1999.

Naziv radnog mjesta docent
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) 1999. – 2005.

Naziv radnog mjesta izvanredni profesor
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) 2005. – do sada

Naziv radnog mjesta redoviti profesor
ŠKOLOVANJE
Datum 1970. – 1976.

Mjesto Zagreb
Zvanje profesor filozofije i latinskog jezika
ŠKOLOVANJE
Datum 19. 01. 1989.

Mjesto Zagreb
Zvanje doktor filozofije
USAVRŠAVANJE
Godina 1989. – 1990.

Mjesto Augsburg, Njemačka
Ustanova Sveučilište u Augsburgu (stipendija Zaklade Alexander von Humboldt)
Područje Filozofija
OSOBNE VJEŠTINE I
KOMPETENCIJE
Materinji jezik hrvatski

Strani jezici
Jezik
Govori njemački
Piše njemački, latinski
Čita njemački, latinski, francuski, talijanski
ORGANIZACIJSKE - glavni i odgovorni urednik časopisa "Filozofska istraživanja" i

VJEŠTINE I KOMPETENCIJE međunarodnog izdanja "Synthesis philosophica" ( 1984. – 1993.;
ponovno od 2005.)
- predsjednik Hrvatskog filozofskog društva (1999. – 2001.)
- supredsjedatelj Organizacijskog odbora stalne znanstveno-kulturne
manifestacije "Lošinjski dani bioetike" (2002. – 2005.; od 2005.
predsjednik Organizacijskog odbora)
- kodirektor međunarodne konferencije "Bioethik in Süd- und
Südosteuropa" (zajedno s prof. dr. Walterom Schweidlerom, Ruhr-
Universität Bochum), IUC, Dubrovnik, 1.-3 . 10. 2004.
- kodirektor stalne međunarodne konferencije "Südosteuropäisches
Bioethik-Forum" (zajedno s prof. dr. Walterom Schweidlerom, Ruhr-
Universität Bochum), 1. Bioethik-Forum, Mali Lošinj, 16.-18. 6. 2005.
BIBLIOGRAFIJA RADOVA U Knjige:

POSLJEDNJIH 5 GODINA - Izazovi bioetike, ur. Ante Čović, Pergamena – Hrvatsko filozofsko
društvo, Zagreb, 2001.
- Etika i bioetika, Pergamena, Zagreb, 2004.
- Bioethik und kulturelle Pluralität. Die südosteuropäische Perspektive,
hrsg. von Ante Čović und Thomas Sören Hoffmann, Verlag Academia,
Sankt Augustin, 2005.
Članci:
- Demokracija i partitokracija. Rasprava o moralnim osnovama
politike”, u: Filozofska istraživanja, 92 (1/2004), str. 173-192
- “Etički kriticizam u djelu Milana Kangrge”, u: Filozofska istraživanja,
94-95 (3-4/2004), str. 665-676
- “Bioethik unter den Bedingungen des Postkommunismus – Fallbeispiel
Kroatien”, in: Ante Čović und Thomas Sören Hoffmann (Hrsg.),
Bioethik und kulturelle Pluralität. Die südosteuropäische Perspektive,
Verlag Academia, Sankt Augustin, 2005, S. 148-172.
OSOBNI PODACI
Ime i Prezime Branko Despot
Adresa J. Žerjavića 16, Zagreb
Telefon 01/4855266
Telefaks 01/6120-125 (službeni broj Odsjeka)
adresa
Datum rođenja 6. srpnja 1942.
Matični broj znanstvenika
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) 1968.-1969.

• Ustanova zaposlenja Institut za filozofiju, Sveučilište u Zagrebu
• Naziv radnog mjesta Asistent
• Funkcija
• Područje rada hrvatska filozofska baština
• Datumi (od – do) 1969.-1971.

• Ustanova zaposlenja Odsjek za filozofiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
• Naziv radnog mjesta asistent-volonter
• Funkcija
• Područje rada Povijest filozofije
• Datumi (od – do) 1971.-1978.

• Ustanova zaposlenja Odsjek za filozofiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
• Naziv radnog mjesta asistent, znanstveni asistent
• Funkcija
• Datumi (od – do) 1979.-1984. 1984., 1989., 1997.

• Ustanova zaposlenja Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Naziv radnog mjesta docent, redovni profesor, reizbor za red. prof., trajno zvanje
• Funkcija Pročelnik Odsjeka, Voditelj postdiplomskog studija, Šef katedre za
povijest filozofije
OBRAZOVANJE
Datum 1961.- 1965.
Mjesto Zagreb
Ustanova Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Stečeni stupanj: profesor filozofije i grčkog jezika
Godina 1975.
Mjesto Zagreb
Naziv institucije Filozofski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu
Stečeni stupanj Dr. phil. (doktorat iz filozofije)
USAVRŠAVANJE
Godina 1971-1972.
Mjesto Köln
Naziv ustanove Universität
Svojstvo stipendijant
Godina 1992-1993.
Mjesto Heidelberg
Naziv ustanove Universität
Svojstvo Stipendijant
OSOBNE VJEŠTINE I
KOMPETENCIJE.
MATERINJI JEZIK Hrvatski
STRANI JEZICI
Jezik grčki, njemački, francuski, latinski, engleski

Govori svi navedeni
Piše svi navedeni
Čita svi navedeni
BIBLIOGRAFIJA Filozofiranje? Zagreb: Demetra, 1995.

POSLJEDNJIH PET GODINA Filozofija kao sistem? HFD, Biblioteka Filozofska istraživanja 105,
Zagreb 1999
Filozofija?, Filozofija u Hrvatskoj od osnutka Sveučilišta, Demetra,
Zagreb 2000.
«Povijesno mišljenje», izlaganje na Simpoziju za osamdesetgodišnjicu
Vanje Sutlića, 2005., izlazi u zborniku: Igledi povijesnog mišljenja (ur.
Žarko Paić), 2006. (u pripremi)
OSOBNI PODACI
Ime i Prezime Gvozden Flego
Adresa Švearova 5, 10000 Zagreb
Telefon
Telefaks 01/6120 125 (službeni broj Odsjeka)
Elektronička pošta, Web gvozden.flego@zg.t-com.hr
adresa
Datum rođenja 1. 4. 1946
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) 1974

• Naziv radnog mjesta redoviti profesor u Odsjeku za filozofiju
• Funkcija Šef katedre za socijalnu filozofiju i filozofiju politike
• Područje rada Filozofija – socijalna filozofija
ŠKOLOVANJE
Datum 1964-1971
Mjesto Zagreb
Zvanje: Profesor filozofije i indologije
USAVRŠAVANJE
Mjesto Kao stipendist Humboldtove fundacije boravio u više navrata (ukupno
više od jedne i po godine) na sveučilištima u Frankfurtu/M. i Konstanzu
OSOBNE VJEŠTINE I
KOMPETENCIJE
STRANI JEZICI
Jezik Njemački, francuski, engleski, talijanski

Govori X Njemački, francuski, engleski
Piše X Njemački, francuski, engleski
Čita X Njemački, francuski, engleski, talijanski, hindi, sanskrt
Recentna bibliografija(izbor)
"Postoji li europski identitet? Neka filozofska razmatranja», u: Bošnjak, Branko i dr., ur.,
Zbilja i kritika. Posvećeno Gaji Petroviću. Zagreb: Antibarbarus, 2001, str. 297-304.
"Filozofija i kritika", u: Bošnjak, Branko i dr., ur., Zbilja i kritika. Posvećeno Gaji
Petroviću. Zagreb: Antibarbarus, 2001, str. 1-6.
"Demokracija i javnost", u: Prpić, Ivan, ur., Država i političke stranke. Zagreb: Narodne
novine, Hrvatski pravni centar, 2004.
"U opreci između prošlosti i budućnosti", u: Gellner, Ernst, Uvjeti slobode. Civilno
društvo i njegovi suparnici. Zagreb: Politička kultura, 2001., str. 198-207.
"Telemedicina – iz društveno-teorijske perspektive", u: Kurjak, Asim i Branimir Richter,
ur., Telemedicina u Hrvatskoj – dostignuća i daljnji razvitak. Zagreb: Akademija
medicinskih znanosti Hrvatske, 2001., str. 13-18.
"Uloga znanosti i visokog obrazovanja u pridruživanju Europskoj uniji", u: Kregar, Josip,
Vlado Puljiz i Slaven Ravlić, ur., Hrvatska – kako dalje: zadanosti i mogućnosti. Zagreb:
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za demokraciju i pravo "Miko Tripalo",
2004.
"Demokracija i javnost", u: Prpić, Ivan, ur., Država i političke stranke. Zagreb: Narodne
novine, Hrvatski pravni centar, 2004.
OSOBNI PODACI
Ime i Prezime Pavel Gregorić

Adresa Trg Ivana Kukuljevića 4, 10090 Zagreb
Telefon 3894-079
Telefaks 6120-125
Elektronička pošta, Web pavel_gregoric@yahoo.com
adresa
Državljanstvo Croatian
Datum rođenja 3. travnja 1972.
Matični broj znanstvenika 236456
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) Listopad 2001. - do danas

• Ustanova zaposlenja Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
• Naziv radnog mjesta Docent
• Funkcija Znanstveno-nastavna
• Područje rada Antička filozofija, filozofija uma
OBRAZOVANJE
Godina 1996
Mjesto Zagreb
Naziv institucije Filozofski fakultet, Sveučilište u zagrebu
Stečeni stupanj Profesor filozofije i komparativne književnosti
Godina 1998
Mjesto Oxford, Velika Britanija
Naziv institucije Merton College, University of Oxford
Stečeni stupanj BPhil (MA), Filozofija
EDUCATION
Godina 2001
Mjesto Oxford, Velika Britanija
Naziv institucije Merton College, University of Oxford
Stečeni stupanj DPhil (PhD), Filozofija
USAVRŠAVANJE
Godina Oct. 2005-Jan. 2006

Mjesto Budimpešta, Mađarska
Naziv ustanove Central European University
Svojstvo Junior Research Fellowship
OSOBNE VJEŠTINE I
KOMPETENCIJE.
STRANI JEZICI
Jezik Engleski
Govori Engleski
Piše Engleski
Čita Engleski, talijanski, francuski
BIBLIOGRAFIJA “Aristotle’s Notion of Experience” (with F. Grgić), Archiv für
POSLJEDNJIH PET GODINA Geschichte der Philosophie 88/1 (2006), 1-44.
Epiktet: Priručnik, uvod (“Uvod u stoičku etiku i Epiktetov nauk”),
grčki tekst, prijevod i bilješke P. Gregorić, KruZak, Zagreb, 2006.
“Plato’s and Aristotle’s Explanation of Human Posture ”, Rhizai 2/2
(2005), 183-196.
Ksenofont: Sokratova obrana, uvod, prijevod i bilješke P. Gregorić,
Godišnjak za filozofiju 2005, Zagreb.
Helenistička filozofija: Epikurovci, stoici, skeptici, ur. P. Gregorić, F.
Grgić i M. Hudoletnjak Grgić, KruZak, Zagreb, 2005.
Aristotelova Metafizika: Zbirka rasprava, ur. P. Gregorić i F. Grgić,
KruZak, Zagreb, 2003.
“Aristotelova teorija sanjanja” u Aristotel i aristotelizam, ur. D.
Barbarić, Zagreb, MH, 2003, 55-67.
Lukijan iz Samosate: Svjetonazori na dražbi, uvod, grčki tekst, prijevod
i bilješke P. Gregorić, KruZak, Zagreb, 2002.
“The Heraclitus Anecdote (De Partibus Animalium i 5.645a16-24)”,
Ancient Philosophy 21 (2001), 73-85
OSOBNI PODACI
Ime i prezime DAVOR LAUC

Adresa Zagreb
Telefon
Telefaks 6120-125 (službeni broj Odsjeka)
Elektronička pošta, Web dlauc@ffzg.hr
adresa
Državljanstvo RH
Datum rođenja 1971
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) 1995-do danas

• Naziv radnog mjesta Znanstveni novak, asistent (2000), viši asistent (2004), docent (2006)
• Funkcija Zamjenik pročelnika Odsjeka za filozofiju (od 2005)
• Područje rada Logika, filozofija znanosti
ŠKOLOVANJE
Datum 1990-1994.
Mjesto Zagreb
Ustanova Filozofski fakultet
Zvanje: Dipl. filozof
Datum 1994-1997
Mjesto Zagreb
Zvanje: Mr. sc.
USAVRŠAVANJE
DATUM 1995-2004.
MJESTO Barcelona, Prag, Aix en Provance, Birmingham, Helsinki, Standford
INSTITUCIJA
OSOBNE VJEŠTINE I
KOMPETENCIJE.
STRANI JEZICI
Jezik Engleski, njemački, francuski

Govori X
Piše x x x
Čita x x x
BIBLIOGRAFIJA Poglavlja u knjigama:

POSLJEDNJIH PET GODINA - Boras, Damir; Mikelić, Nives; Lauc, Davor. Leksička flektivna baza
podataka hrvatskih imena i prezimena // Modeli znanja i obrada
prirodnoga jezika / Tuđman, Miroslav (ur.). Zagreb : Zavod za
informacijske studije, Filozofski fakultet, 2003.
- Lauc, Davor. Logička analiza pojma relevantnosti // Modeli znanja i
obrada prirodnog jezika / Tuđman, Miroslav (ur.). Zagreb : Zavod za
informacijske studije, 2003.
Skripta i udžbenici:
- Lauc, Davor. Elementi simboličke logike .Zagreb : Element, 2004.
Znanstveni radovi u CC časopisima
- Biruš, Ivan; Marcikić, Mladen; Lauc, Davor; Džijan, Snježana; Lauc,
Gordan.
How High Should Paternity Index Be for Reliable Identification of War
Victims by DNA Typing?// Croatian Medical Journal. 44 (2003), 3: 322-
326
OSOBNI PODACI
Ime i Prezime Borislav Mikulić
Adresa Rendićeva 28 b, 10090 Zagreb
Telefon 01/2312 661
Telefaks 01/6120-125 (Filozofski fakultet)
Elektronička pošta, Web bmikulic@ffzg.hr, borislav.mikulic@zg.htnet.hr
adresa
Datum rođenja 4. veljače 1957.
Matični broj znanstvenika 179152
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) travanj 2001. - do sada (2006.)

• Ustanova zaposlenja Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu
• Naziv radnog mjesta 2001-2003. docent; 2003-2006. izvanredni profesor, 2006.- redoviti
profesor
• Funkcija znanstveno-nastavna; predstojnik katedre za Teoriju spoznaje i za
Filozofiju istočnih naroda, zamjenik pročelnika Odsjeka
• Područje rada povijest filozofskih ideja (zapadna i indijska), epistemologija,
semiologija i filozofije jezika, teorije diskursa, kritika ideologije
• Datumi (od – do) 1996, 1997

• Ustanova zaposlenja Institutum Studiorum Humanitatis
• Naziv radnog mjesta honorarni gostujući profesor na postdiplomskom studiju
• Funkcija Predavač i suradnik na projektu
• Područje rada epistemologija i semiologija metafore
• Datumi (od – do) siječanj 1988. - rujan 1991.

• Ustanova zaposlenja Odeljenje za filozofiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
• Naziv radnog mjesta asistent, od 1990. docent
• Funkcija znanstveno-nastavna
• Područje rada antička filozofija, uvod u filozofiju, povijest indijske filozofije
• Datumi (od – do) rujan 1981. - lipanj 1982.

• Ustanova zaposlenja Škola za strane jezike «Sova», Varšavska 14, Zagreb
• Naziv radnog mjesta profesor njemačkog jezika
• Funkcija Nastavna
• Područje rada Osnovni, srednji i napredni tečajevi njemačkog jezika
OBRAZOVANJE
Datum 1972-1976.
Mjesto Zadar
Ustanova Gimnazija društveno-jezičnog smjera
Stečeni stupanj: Matura
Godina 1976-1982.
Mjesto Zagreb
Naziv institucije Filozofski fakultet Sveučilišta Zagrebu: studij filozofije i germanistike
1976-81., te starogrčkog i indologije (paralelan studij, 1978-82.)
Stečeni stupanj Diploma: Profesor filozofije i njemačkog jezika i književnosti
Godina 1983-1987.
Mjesto Tübingen, SR Njemačka
Naziv institucije Philosophische Fakultät der Universität Tübingen: postdiplomski
doktorski studij filozofije (stipendist DAAD-a)
Stečeni stupanj Dr. phil. (doktorat iz filozofije)
USAVRŠAVANJE
Godina listopad 1992-kolovoz 1994

Naziv ustanove Philosophisches Seminar der Universität Tübingen
Svojstvo Gastwissenschaftler, Gastdozent (gostujući istraživač i predavač),
stipendist zaklade Alexander von Humboldt
Godina lipanj 1995-siječanj 1996

Mjesto Beč, Austrija
Naziv ustanove Institute for Human Sciences (IWM)
Svojstvo Junior Research Fellow (mlađi znanstveni istraživač)
Godina rujan 1996-kolovoz 1999

Naziv ustanove Philosophisches Seminar der Universität Tübingen
Svojstvo Forschungsstipendiat der DFG: istraživač-stipendist zaklade Deutsche
Forschungsgemeinschaft)
OSOBNE VJEŠTINE I
KOMPETENCIJE.
STRANI JEZICI
Jezik Njemački, engleski, francuski, talijanski, španjolski

Govori Svi navedeni jezici
Piše Svi navedeni jezici
Čita Svi navedeni jezici (+ starogrčki, sanskrt, hindski, ruski)
BIBLIOGRAFIJA Knjiga:
POSLJEDNJIH PET GODINA Scena pjevanja i čitanja. Između Hesioda i FAK-a. Dva ogleda iz
epistemologije metaknjiževnog diskursa književnosti, (knjiga) Zagreb:
Demetra, 2006, 282 str.
Studije:
- “Glasovi iz kante. McLuhan, digitalni apsolut i problem regresivnog
napretka”. u: Filozofija i društvo 3/2005., str. 9-69.
- “Znalac i lažljivac. Semiotiziranje spoznaje”, u: J. Greco/E. Sosa (ur.),
Epistemologija. Uvod u teorije znanja, Zagreb: Jesenski i Turk, 2004.,
hrv. izdanje s dodatkom priredio B. Mikulić, str. 561-617
Članci, pogovori knjigama, komentarski prikazi:

- “Porečena metafora. Ambivalencija, metafora i model u diskursu
teorije ugovora”, u: Th. Hobbes, Levijatan, Zagreb: Jesenski i Turk,
2004., prijevod i pogovor B. Mikulić, 495-502
- “Tri temeljna pojma epistemologije”, u: 3. program Hrvatskog radija,
emitirano 12. 10. 2002. (prilog uz tematski blok "Novi izazovi
epistemologije”, radovi: F. Schmitt, H. Longino, M. Westphal, S.
Pollock, ur. Borislav Mikulić)
- “Strukturalizam. Rekonstrukcija znanstvene paradigme“, prikaz: Jean-
Claude Milner, Le périple structural. Figures et paradigme (Paris: Seuil,
2002., 245 str.), emitirano u: 3. program Hrvatskog radija, 5. 12. 2002
- “Ruka vozača … za trajanja bitka. Jezično-filozofski pragmatizam kod
Ranog Heideggera”, u: Martin Heidegger, Prolegomena za povijest
pojma vremena, Zagreb: Demetra, 2000., priredio i preveo B. Mikulić,
str. 415-430.
- “Neprekoračiva činjenica pisanja. Platonovi dijalozi i interpretacijske

granice teorije recepcije”, komentarski pogovor u: Th. A. Szlezák,
Čitati Platona i dva eseja o jedinstvu Platonove filozofije, Zagreb:
Jesenski i Turk, 2000., priredio i preveo B. Mikulić, str. 143-149
- “Der Abgesang der Metapher. Kritik der neueren philosophischen
Metapher- und Modellforschung”, zbirna komentarska recenzija
(pregledni članak) u: Zeitschrift für Philosophische Forschung, Bd. 53
(1999), 1, str. 131-139
OSOBNI PODACI
Ime I Prezime Žarko Puhovski
Adresa Zagreb
Telefon
Telefaks
Elektronička pošta, Web zpuhov@zamir.net
adresa
Državljanstvo RH
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) 1973 - 1976.

• Ustanova zaposlenja Institut za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu
• Naziv radnog mjesta Asistent
• Funkcija Istraživač
• Područje rada Filozofija
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) 1976 -

• Naziv radnog mjesta asistent, znanstveni asistent (1978), docent (1985), izvanredni profesor
(1988), redoviti profesor (1992)
• Funkcija Prodekan Filozofskog fakulteta (1988-1990), predstojnik katedre za
socijalnu filozofiju i filozofiju politike
• Područje rada Praktička filozofija
ŠKOLOVANJE
Datum 1965-1968.
Mjesto Zagreb
Ustanova Prirodoslovno-matematički fakultet, Fizički odjel
Zvanje:
Datum 1968-1972.
Mjesto Zagreb
Ustanova Fakultet političkih znanosti
Zvanje: Dipl. politolog
Datum 1967-1969.
Mjesto Frankfurt /Main
Ustanova J. W. Goethe-Universität, Fachbereich Philosophie
Zvanje:
USAVRŠAVANJE
Godina 1990-1991.
Mjesto Berlin
Ustanova Wissenschaftskolleg, fellow
OSOBNE VJEŠTINE I
KOMPETENCIJE.
MATERNJI JEZIK hrvatski
STRANI JEZICI
Jezik
Govori Engleski, njemački, francuski
Piše Engleski, njemački, francuski
Čita Engleski, njemački, francuski
BIBLIOGRAFIJA Interes i zajednica (1975.)

Kontekst kulture (1979.)
Povijest i revolucija (1980.)
Um i društvenost (1989.)
Socijalistička konstrukcija zbilje (1990.)
(ur.) Leksikon temeljnih pojmova politike (1990.)
(ur.) Politics and Economics of Transition (1993.)
veći broj znanstvrenih radova na raznim jezicima, najnoviji
Promjena paradigme u tranzicijskome poimanju suverenosti,
u:Transformacija Hrvatske, Zagreb; S. Dvornik 2005.
OSOBNI PODACI
Ime I Prezime Gordana Škorić

Adresa Rendićeva 28 c, 10000 Zagreb
Telefon 01-2312 850
Telefaks
Elektronička pošta, Web gordana.skoric@zg.t-com.hr; gskoric@ffzg.hr
adresa
Datum rođenja 26.08.1950.
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) 1978.-1986. od 1986 do sada

• Ustanova zaposlenja Veterinarski fakultet u Zagrebu Filozofski fakultet u
Zagrebu
• Naziv radnog mjesta znanstveni asistent znanstveni asistent,
docent, izv. prof.
• Funkcija predstojnica Katedre za
estetiku
• Područje rada druš. i hum. znanosti estetika
ŠKOLOVANJE
Datum 1973. 1979. 1998.

Mjesto Zagreb Zagreb Zagreb
Ustanova Fil.fak. u Zagrebu Fil. fak. u Zagrebu Fil. Fak. u
Zagrebu
Zvanje: prof. filozofije magistar filozofije doktor
filozofije
USAVRŠAVANJE
Mjesto Universität Tübingen, Phil. Fak., Phil. Seminar 1976./77.
OSOBNE VJEŠTINE I
KOMPETENCIJE
STRANI JEZICI
Jezik njemački engleski

Govori x x
Piše x x
Čita x x
BIBLIOGRAFIJA - Das Kunstwerk in der Phänomenologie des Geistes und die Bedeutung
des Komischen-Blochs Lektüre, u: Reinhard Brunner, Franz-Josef
Deiters (Hrsg.): Die Geschichtlichkeit des Utopischen. Für Eberhard
Braun zum 60. Geburtstag, Röhrig Universitätsverlag, St. Ingbert, 2001,
S. 251-261.
- Kritika ideologijskog diskursa, u: Gordana Bosanac (ur.): Izabrana
djela Blaženke Despot, Zagreb, IDIZ, Ženska infoteka, 2004., str. 27-30
- Nastavna i znanstvena djelatnost Blaženke Despot, u: Gordana
Bosanac (ur.): Izabrana djela Blaženke Despot, Zagreb, IDIZ, Ženska
infoteka, 2004., str. 43-45
- ZA UMJETNOST. Riječ urednice. Zbornik radova u čast Danku
Grliću povodom dvadeset godina od njegove smrti., Zagreb, FF PRESS,
2004., str. 7-11.
- Kant i suvremene teorije umjetnosti, u: Gordana Škorić (ur.): ZA
UMJETNOST. Zbornik radova u čast Danku Grliću povodom dvadeset
godina od njegove smrti, Zagreb, FF PRESS, 2004., str. 197-207
- Die Wandlungen der ästhetischen Paradigmen/Zbornik radova s XVI.
međunarodnog kongresa za estetiku (Rio de Janeiro, Brazil) (2006)
(prihvaćen za objavljivanje)
OSOBNI PODACI
Ime i prezime Goran Švob
Adresa Bužanova 36, Zagreb, 10000
Telefon 2321-442
Telefaks
Elektronička pošta, Web gsvob@ffzg.hr
adresa
RADNO ISKUSTVO
• Datumi (od – do) Od rujna 1971. do danas

• Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet u Zagrebu
• Naziv radnog mjesta Asistent (rujan 1971), docent (lipanj 1989), izvanredni profesor
(prosinac 2001)
• Funkcija Predstojnik katedre za logiku
• Područje rada Logika i filozofija jezika
ŠKOLOVANJE
Datum 1966-1971, studij filozofije i anglistike

Mjesto Zagreb
Zvanje: Dr. sc. (1988)
USAVRŠAVANJE
Mjesto 6 mjeseci specijalizacije u logici, na sveučilištu Oxford u Velikoj
Britaniji u akademskoj godini 1973-1974
OSOBNE VJEŠTINE I
KOMPETENCIJE.
STRANI JEZICI
Jezik Engleski, francuski, njemački, japanski, kineski

Govori X X X X
Piše X X
Čita X X X X X
BIBLIOGRAFIJA - 'Is Identity a Relation?', Angewandte Ethik, Akten des 21.

Internationalen Wittgenstein-Symposiums, obv&htp, Wien 1999, str. 51-
59.
- 'The Heritage of Frege's Begriffsschrift', Acta Analytica 25 (2000),
- Od slike do igre, ogledi o logici i filozofiji jezika, Art Resor, Zagreb,
2006, (u tisku)
Frege: Jezik i stvarnost, Zagreb, 2006 (u pripremi za tisak)
OSOBNI PODACI
Ime i prezime Lino Veljak

Adresa Zagreb, Zagorska 12 b
Telefon (01)3643460, (091)5663025
Telefaks (01)6120125
veljak@yahoo.com
adresa
Državljanstvo RH
Matični broj iz Upisnika
051844
znanstvenika
RADNO ISKUSTVO
Datumi (od – do) 1974-1976

Ustanova zaposlenja Gimnazija «Braća Ribar», Zagreb
Naziv radnog mjesta Profesor filozofije i logike
Funkcija
Područje rada Obrazovanje
RADNO ISKUSTVO
Datumi (od – do) 1976-1978

Ustanova zaposlenja Institut za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu
Naziv radnog mjesta Asistent
Funkcija mlađi istraživač
Područje rada znanstveno-istraživačka djelatnost, filozofija
RADNO ISKUSTVO
Datumi (od – do) 1978-1979

Ustanova zaposlenja Centar za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Funkcija mlađi istraživač
Područje rada znanstveno-istraživačka djelatnost, filozofija
RADNO ISKUSTVO
Datumi (od – do) 1979-1983

Funkcija v. d. pročelnika Odsjeka za filozofiju (1982-1983)
Područje rada znanstveno-nastavna djelatnost, filozofija
RADNO ISKUSTVO
Datumi (od – do) 1983-1990

Naziv radnog mjesta Docent
Funkcija predstojnik Katedre za ontologiju (od 1989)
Datumi (od – do) 1990-2002

Ustanova zaposlenja Filozofski fakkultet Sveučilišta u Zagrebu
Naziv radnog mjesta izvanredni profesor
Funkcija predstojnik katedre za ontologiju, pročelnik Odsjeka za filozofiju (1992-
1994)
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
RADNO ISKUSTVO
Datumi (od – do) 2002-
Naziv radnog mjesta redoviti profesor (trajno zvanje 2007)
Funkcija predstojnik katedre za ontologiju, voditelj poslijediplomskog studija (od
2005), pročelnik Odsjeka za filozofiju (od 2006.)
ŠKOLOVANJE
Datum 1957-1965
Mjesto Rijeka
Ustanova osnovna škola
Zvanje:
ŠKOLOVANJE
Datum 1965-1969
Mjesto Rijeka
Ustanova Druga gimnazija
Zvanje:
ŠKOLOVANJE
Datum 1969-1973
Mjesto Zagreb
Zvanje: stud. filozofije i sociologije
ŠKOLOVANJE
Datum 1973-1976
Mjesto Zagreb
Zvanje: stud. poslijediplomskog studija filozofije
USAVRŠAVANJE
Godina 1990-1991
Mjesto Frankfurt/M
Ustanova J.Goethe- Universität
OSOBNE VJEŠTINE I
KOMPETENCIJE
Materinji jezik Hrvatski
Strani jezici
Jezik
Govori njemački, engleski, talijanski
Piše njemački, engleski, talijanski
Čita njemački, engleski, talijanski, francuski, španjolski, ruski, latinski
BIBLIOGRAFIJA Izbor novijih radova:

Veljak, L. Od ontologije do filozofije povijesti, Zagreb: HFD 2004
Veljak, L., "Identita e sovranita", u: Le guerre cominciano a primavera,
Saveria Mannelli: Rubbettino 2003.
Veljak, L., «Ontologizacija rodne diferencije kao apstraktna antiteza
klasičnoj metafizici», Filozofska istraživanja, br. 99, 2005
Veljak, L. "Etičke i političke antinomije demokracije", Filozofska
istraživanja, 2004.
Veljak, L., «Obrazovanjem protiv predrasuda», Filozofska istraživanja,
2005.
Veljak, L.,. «Antitetička solidarnost?», Filozofska istraživanja, br. 98,
2005.
Dodatak uz tč. 4. 7: O svim nastavnicima i njihovim bibliografijama detaljniji podaci

nalaze se na odgovarajućim stranicama www.ffzg.hr/filoz/
Također će se na temelju ugovora sa suradnim ustanovama angažirati i nastavnici s
drugih visokih učilišta u Hrvatskoj, po pozivu i na temelju uspostavljenih razmjena i
iz inozemstva, kao i nastavnici koji će se birati u naslovna znanstveno-nastavna
zvanja bez obveze zasnivanja radnog odnosa.
4. 8. Optimalan broj studenata: 9 full time i 9 part time (maksimalan broj: 12 full time,
12 part time). Optimum i maksimum se mogu povećati u slučaju kadrovskog jačanja
Odsjeka za filozofiju, uključujući i izbor naslovnih nastavnika bez obveze zasnivanja
radnog odnosa.
4. 9. Troškovi studija: 10.000,00 po semestru za svakog studenta.
4. 10. Izvori financiranja: studentske školarine, razvojne donacije iz domaćih i

inozemnih izvora.
Full time studenti u statusu znanstvenih novaka na projektima Filozofskog fakulteta u
Zagrebu sklapaju ugovor o radu s fakultetom, a oni sa suradnih ustanova s tim
ustanovama (s time da one refundiraju školarinu Filozofskom fakultetu u Zagrebu).
Znanstveni novaci u drugim ustanovama sklapaju preko svojih ustanova ugovor o studiju
s Filozofskim fakultetom u Zagrebu. Socijalna i zdravstvena zaštita regulira se u skladu s
važećim zakonskim propisima o radu na određeno vrijeme. Zaštita na radu regulirana je
zakonskim odredbama i aktima Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Full time studenti koji
su stipendisti domaćih ili inozemnih ustanova i fondacija a nemaju status zaposlanih
regularaju svoju socijalnu i zdravstvenu zaštitu s pravnim osobama koje ih stipendiraju.
Part time studenti reguliraju socijalnu i zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonskim
propisima o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti učenika i studenata, a u pogledu zaštite na
radu propisima koji za studentsku populaciju važe na Fakultetu. Izobrazba u inozemnim
institucijama regulira se za znanstvene novake ugovorom između matične ustanove i
inozemne institucije ili davatelja stupendije, a part time studenti to reguliraju izravno s
inozemnom institucijom ili fondacijom koja ih stipendira.
4. 11. Kvaliteta doktorskog programa: Kvaliteta programa prati se: a)

samoevaluacijom, b) studentskim evaluacijama (anonimni anketni upitnici, u pravilu
jednom semestralno), c) internim i eksternim vrednovanjem pripremljenih i objavljenih
znanstvenih i stručnih radova studenata i onih radova nastavnika koji su u potpunosti ili
djelomično nastali u okviru istraživačkih procesa vezanih uz doktorski studij.
Objavljene doktorske disertacije su bitan moment u vrednovanju realizacije ciljeva
doktorskog programa. Na to se nadovezuje praćenje profesionalnog razvoja i bibliografije
bivših polaznika studija. Indikatori uspješnosti su kvantitativni (broj obranjenih
disertacija, odnos između broja obranjenih i broja objavljenih disertacija, bibliometrijske
reference objavljenih disertacija, odnos između broja završenih studenata i broja onih
među njima koji su izabrani u znanstveno-nastavno odnosno znanstveno zvanje,
bibliografija aktualnih i završenih studenata doktorskog studija, itd.) te kvalitativni (na
dugoročnom planu procjenjuje se inovativnost i stečeni ugled u domaćim i posebno
međunarodnim stručnim krugovima.

2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveučilište u Zagrebu

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA FILOZOFIJE

2. 1 Naziv studija: filozofija, područje humanističkih znanosti, polje filozofije,

3. 2 Predmeti: Predmeti odnosno problemska područja diferenciraju se po granama i

Redni broj i naziv studijske obveze Semestar Sati ECTS

Napomena: u prvom semestru mogu se vrednovati i ranija postignuća od tč. 10. do

Za prijelaz u viši semestar potrebno je skupiti 30 bodova. Uvjetni upis moguć je s

3. 3 Obvezatne aktivnosti: Full time studenti su dužni prisustvovati predavanjima i biti

b) Bodovna vrijednost predmeta (ECTS): Bodovna vrijednost izražena je za različite

c) Oblici nastave: Predavanja, seminari, kolokviji, individualne konzultacije; okrugli

d) Literatura koja se odnosi na navedena predmetna područja praktički je neograničena,

f) Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula:

NASTAVNIK (samo ime i prezime): BRANKO DESPOT

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X predavanja x seminari vježbe

Program iz predmeta Povijesti filozofije u poslijediplomskom doktorskom studiju

NAČIN POLAGANJA ISPITA I

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PREDMETA:

NASTAVNIK (samo ime i prezime): GORAN ŠVOB

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X Predavanja X seminari vježbe

NAČIN POLAGANJA ISPITA I

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PREDMETA:

NASTAVNICI (samo ime i prezime): GORAN ŠVOB/Davor Lauc

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: Predavanja seminari vježbe

NAČIN POLAGANJA ISPITA I

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PREDMETA:

NASTAVNIK (samo ime i prezime): BORISLAV MIKULIĆ

NASLOV PREDMETA / MODULA: EPISTEMOLOGIJA

VRSTA PREDMETA / MODULA: Specijalistički ECTS BODOVI: 5 JEZIK: hrvatski

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X Predavanja X seminari vježbe

Razviti sposobnost za objedinjavanje i produbljavanje opće teorijske i pojmovno-kritičke

NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PREDMETA:

PRAĆENJE KONTINUITETA I KVALITETE RADA STUDENATA, KONZULTACIJE TOKOM

NASTAVNICI(samo ime i prezime): LINO VELJAK / Pavel Gregorić

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X predavanja X seminari vježbe

Na poslijediplomskoj razini produbljeno se problematiziraju temeljne kontroverzije u suvremenoj teorijskoj filozofiji

NAČIN POLAGANJA ISPITA I

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PREDMETA:

NASTAVNIK (samo ime i prezime): Hotimir Burger

Odnos filozofske antropologije spram ostalih filozofskih disciplina i spram empirijskih

NAČIN RADA: Predavanja u I semestru i seminari u II semestru

NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PREDMETA:

KONZULTACIJE TIJEKOM SEMESTRA, ANKETNI OBRASCI ZA EVALUACIJU RADA

NASTAVNIK (samo ime i prezime): Ante Čović

TRAJANJE: 15 Sati SEMESTAR: I, II STATUS: Izborni

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X predavanja X seminari vježbe

Problematika se izlaže uz preplitanje povijesnog i problemskog pristupa na taj način da se na

1) Predavanja specijalističkog karaktera u I. semestru; (2) seminarski rad na suvremenim-aktualnim

Pisani radovi (izvještaji o lektiri, seminarski referati, članci-publikacije)

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PREDMETA:

NASTAVNICI(samo ime i prezime): ŽARKO PUHOVSKI, GVOZDEN FLEGO

Omogućiti razvijanje kompetencija nužnih za razumijevanje pretpostavki I konsekvencija

Predavanja u I semestru i seminari u II semestru

ŽNAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PREDMETA:

NASTAVNIK (samo ime i prezime): LINO VELJAK

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X Predavanja X seminari vježbe

NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PREDMETA:

ANKETNI OBRASCI ZA EVALUACIJU RADA

NASTAVNICE (samo ime i

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X predavanja X seminari vježbe