P O G L A V L J E

9
Pokretanje i isklju~ivanje
sustava
(Jack Tackett)

U ovom poglavlju
Pokretanje sustava 206
Pokretanje sustava s diskete 212
Pokretanje sustava iz Boot Managera 213
[to je Linux Loader? 214
Isklju~ivanje sustava 215
206 9. poglavlje Pokretanje i isklju~ivanje sustava

Dva naj~e{}a zadatka koje obavlja administrator sustava u Linuxu su pokretanje i isklju~ivanje
sustava. Kao {to ve} zasigurno poga|ate, pokretanje i isklju~ivanje Linuxa
se obavlja pod posebnim uvjetima.
Da biste koristili Linux, morate pokrenuti operativni sustav. Iako to mo`e zvu~ati
jednostavno, trebate znati da ve}ina ljudi koristi barem jo{ jedan operativni sustav
osim Linuxa. To zna~i da morate odrediti na~in odabira operativnog sustava, {to
mo`ete u~initi na dva na~ina: Linux mo`ete pokrenuti s diskete ili s tvrdog diska
uz uporabu posebnog programa za odabir na~ina pokretanja ra~unala.

Pokretanje sustava
Red Hat i ve}ina novijih distribucija Linuxa koriste SysV init postupak za pokretanje, umjesto
starog postupka BSD style init. Program init je prvi program koji jezgra izvr{ava prilikom pokre-
tanja sustava i taj program nosi identifikacijski broj (PID) 1. Radi se o
procesu koji prethodi svim drugim procesima u Linuxu.

B I L J E [ K A Broj PID je brojka koju operativni sustav koristi za identifikaciju procesa. Mnoge Linux
naredbe koriste taj broj kao parametar.

Tijekom pokretanja Linuxa se doga|a sljede}e:

1. Jezgra pokre}e program init koji se nalazi u direktoriju /sbin.

2. Program init pokre}e skriptu /etc/rc.d/rc.sysinit.
3. Skripta rc.sysinit pode{ava razne varijable sustava i obavlja po~etnu inicijalizaciju.
4. Program init pokre}e sve skripte koje su pode{ene za pokretanje tijekom
pokretanja sustava.
5. Program init pokre}e skriptu /etc/rc.d/rc.local.

Vidi “[to su procesi u Linuxu”, 349. stranica
Ovaj program pokre}e razne procese i zapisuje podatke na ekran i u datoteku
/var/log/messages (spremaju se podaci o stanju svakog procesa koji se pokre}e).
Ispis 9.1 prikazuje primjer jedne takve datoteke.

U datoteci /var/log/message mo`ete na}i puno toga {to vam mo`e pomo}i u otklanjanju
S A V J E T problema kod pokretanja sustava, jer u nju jezgra sprema sve poruke o gre{kama tako da
te poruke ne trebate zapisivati kada ih ugledate na ekranu.

Ispis 9.1 Tipi~ni zapisi u log datoteci

May 22 23:23:42 ns syslogd 1.3-3: restart.
May 22 23:23:43 ns kernel: klogd 1.3-3, log source = /proc/kmsg started
May 22 23:23:45 ns kernel: Loaded 4189 symbols from /boot/System.map.
May 22 23:23:45 ns kernel: Symbols match kernel version 2.0.31.
May 22 23:23:45 ns kernel: Loaded 2 symbols from 3 modules.
May 22 23:23:45 ns kernel: Console: 16 point font, 400 scans
May 22 23:23:45 ns kernel: Console: colour VGA+ 80x25, 1 virtual console
➥ (max 63)
 Pokretanje sustava 207

May 22 23:23:45 ns kernel: pci_init: no BIOS32 detected

May 22 23:23:45 ns kernel: Calibrating delay loop.. ok – 49.97 BogoMIPS
May 22 23:23:45 ns kernel: Memory: 30816k/3268k aviable (736k kernel code,
➥ 384k reserved, 832k data)
May 22 23:23:45 ns kernel: This processor honours the WP bit even when in
supervisor mode. Good.
May 22 23:23:45 ns kernel: Swansea University Computer Society NET3.035 for
➥ Linux 2.0
May 22 23:23:45 ns kernel: NET3: Unix domain sockets 0.13 for Linux NET3.035.
May 22 23:23:45 ns kernel: Swansea University Computer Society TCP/IP for
➥ NET3.034
May 22 23:23:45 ns kernel: IP Protocols: IGMP, ICMP, UDP, TCP
May 22 23:23:45 ns kernel: VFS: Diskquotas version dquot_5.6.0 initialized
May 22 23:23:45 ns kernel:
May 22 23:23:45 ns kernel: Checking 386/387 coupling… Ok, fpu using
➥ exception 16 erroe reporting.
May 22 23:23:45 ns kernel: Checking ‘hlt’ instruction… Ok.
May 22 23:23:45 ns kernel: Linux version 2.0.31 (root@porky.redhat.com)
➥ (gcc version 2.7.2.3.) #1 Sun Nov 9 21:45:23 EST 1997
May 22 23:23:45 ns kernel: Starting kswapd v 1.4.2.2
May 22 23:23:45 ns kernel: Serial driver version 4.13 with no serial options
➥ enabled
May 22 23:23:45 ns kernel: tty00 at 0x03f8 (irq =4) is, a 16550A
May 22 23:23:45 ns kernel: tty01 at 0x02f8 (irq =3) is, a 16550A
May 22 23:23:45 ns kernel: Real Time Clock Driver v1.07
May 22 23:23:45 ns kernel: Ramdisk driver initialized . 16 ramdisks of
➥ 4096K size
May 22 23:23:45 ns kernel: hda: Micropolis 2217A, 1551MB w/508kB Cache,
➥ CHS=3152/16/63
May 22 23:23:45 ns kernel: had: Maxtor 72700 AP, 2583MB w/128kB Cache,
➥ CHS=20746/15/17
May 22 23:23:45 ns kernel: ide0 at 0x1f0-0x1f7, 0x3f6 on irq 14
May 22 23:23:45 ns kernel: Floppy drive(s): fd0 is 1.44M
May 22 23:23:45 ns kernel: FDC 0 is an 8272A
May 22 23:23:45 ns kernel: md driver 0.35 MAX_MD_DEV =4, MAX_REAL=8
May 22 23:23:45 ns kernel: scsi : 0 hosts.
May 22 23:23:45 ns kernel: scsi: detected total.
May 22 23:23:45 ns kernel: Partition check:
May 22 23:23:45 ns kernel: hda: hda1
May 22 23:23:45 ns kernel: hdb: hdb1 hdb2
May 22 23:23:45 ns kernel: VFS: Mounted root (ext2 filesystem) readonly.
May 22 23:23:45 ns kernel: Adding Swap: 3300k swap-space (priority –1)
May 22 23:23:45 ns kernel: sysctl: ip forwarding off
May 22 23:23:45 ns kernel: Swansea University Computer Society IPX 0.34
➥ for NET3.035
May 22 23:23:45 ns kernel: IPX Portions Copyright 1995 Caldera, Inc
May 22 23:23:45 ns kernel: Appletalk 017 for Linux NET3.035
May 22 23:23:45 ns kernel: eth0: 3c509 at 0x300 tag 1, 10baseT port,
➥ address 00 60 97 13 30 e1, IRQ 10.
May 22 23:23:45 ns kernel: 3c509.c:1.12 6/4/97 becker@cesdis.gsfc.nasa.gov
May 22 23:23:45 ns kernel: eth0: Setting Rx mode to 1 addresses.
May 22 23:23:50 ns named [243]: starting. named 4.9.6-REL Thu Nov 6 23:29:57
➥ EST 1997
^ Iroot@porky.redhat.com:/usr/src/bs/BUILD/bind-4.9.6/named
208 9. poglavlje Pokretanje i isklju~ivanje sustava

Program init pokre}e sve procese koji su nu`ni da bi operativni sustav obavljao svoje zadatke,
kao {to su mre`ni programi, uporaba mi{a te osnovne funkcije kao {to je ulaz/izlaz terminala.
Program SysV init zna koje procese treba pokrenuti jer ima uvid u datoteke s pode{enjima koje
se nalaze u direktoriju /etc/rd.d. Te su datoteke dalje podijeljene prema razini pokretanja
odre|enoj putem direktorija.
Razina pokretanja procesa odre|uje na~in rada, od jednog korisnika (razina 1) do
vi{ekorisni~kog, vi{ezada}nog na~ina rada (razina 3). Tablica 9.1 prikazuje razine pokretanja
koje se koriste u Linuxu.

Tablica 9.1 Razine pokretanja Linuxa

Razina Opis
0 zaustavljanje
1 jedan korisnik
2 vi{e korisnika, bez NFS
3 potpuni vi{ekorisni~ki rad
4 neiskori{teno
5 X11
6 ponovno pokretanje

Program init koristi ovu strukturu direktorija:

init.d
rc0.d
rc1.d
rc2.d
rc3.d
rc4.d
rc5.d
rc6.d

Razni brojevi u imenima direktorija odgovaraju razinama pokretanja iz tablice 9.1. Svaki direk-
torij sadr`i razne skripte koje pokre}u ili zaustavljaju potrebne servise. Pomo}u ovih skripti se
tako|er inicijalizira sustav datoteka te zaklju~avaju datoteke.

Vidi “Rad sa skriptama”, 365. stranica
Svaki direktorij sadr`i razli~ite skripte, a ime svake skripte po~inje sa slovom S ili K (Start ili
Kill), a zatim slijedi dvoznamenkasti broj. Brojevi se upotrebljavaju kako bi se poredale
sekvence i nemaju drugo zna~enje.
Svaka skripta obi~no koristi i argument za pokretanje ili zaustavljanje, ali mo`e prihvatiti i druge
parametre. Program init pridjeljuje skriptama samo parametre start ili stop, ovisno o
 Pokretanje sustava 209

tome je li pozvan program rc za promjenu razine pokretanja. Skripte tako|er mo`ete pokretati i
ru~no ako trebate promijeniti servis. Primjerice, mo`ete koristiti program
sendmail sa sljede}im naredbama (morate se prijaviti kao superkorisnik ako `elite izvoditi init
skripte):
/etc/rc.d/init.d/sendmail stop
/etc/rc.d/init.d/sendmail stop
/etc/rc.d/init.d/sendmail start

Kod ove naredbe trebate uo~iti dvije stvari. Prvo, naredba se dva puta ponavlja s parametrom
stop, kako bi sustav imao dovoljno vremena da zaustavi proces. Nakon toga se pokre}e naredba s
parametrom start. Zatim uo~ite da se skripta izvodi u direktoriju init.d, a ne iz direktorija za
pokretanje. Osim toga, skripta ne sadr`i slovo (S ili K) ili broj. Ispi{ete li popis datoteka u direk-
toriju za razinu pokretanja, uo~it }ete da su povezane s datotekama u direktoriju init.d (pogleda-
jte ispis 9.2). Nakon ispisa slijedi tablica 9.2 s popisom nekoliko najbitnijih skripti u tom direk-
toriju.

Ispis 9.2 Ispis direktorija u tipi~nom rc3.d direktoriju

lrwxrwxrwx 1 root root 16 Jan 25 21:56 K08autofs -> . /init.d/autofs
lrwxrwxrwx 1 root root 18 Dec 14 12:17 K10pnserver -> ./ init.d/pnserver
lrwxrwxrwx 1 root root 17 Dec 14 12:17 K20ruserds -> ./ init.d/ ruserds
lrwxrwxrwx 1 root root 15 Dec 14 12:17 K20rwhod -> ./ init.d/rwhod
lrwxrwxrwx 1 root root 15 Dec 14 12:17 S15nfsfs -> ./ init.d/nfsfs
lrwxrwxrwx 1 root root 16 Dec 14 12:17 S20random -> ./ init.d/random
lrwxrwxrwx 1 root root 16 Dec 14 12:17 S30syslog -> ./ init.d/syslog
lrwxrwxrwx 1 root root 13 Dec 14 12:17 S40atd -> ./ init.d/atd
lrwxrwxrwx 1 root root 15 Dec 14 12:17 S40crond -> ./ init.d/crond
lrwxrwxrwx 1 root root 14 Dec 14 12:17 S50inet -> ./ init.d/inet
lrwxrwxrwx 1 root root 15 Dec 14 12:17 S55named -> ./ init.d/named
lrwxrwxrwx 1 root root 13 Dec 14 12:17 S60lpd -> ./ init.d/lpd
lrwxrwxrwx 1 root root 13 Jan 31 20:17 S72ams -> ./ init.d/amd
lrwxrwxrwx 1 root root 18 Dec 14 12:17 S75keytable -> ./ init.d/keytable
lrwxrwxrwx 1 root root 18 Dec 14 12:17 S80sendmail -> ./ init.d/sendmail

Tablica 9.2 rc.3 init skripte

Ime skripte Demon Opis
S15nfsfs nfs Upravlja mre`nim servisima za datoteke (NFS)
S30syslog syslog Omogu}uje zapisivanje sustavskih poruka u
datoteku /var/log/messages
S40atd atd Omogu}uje korisnicima obavljanje odre|ene zada}e u
nazna~eno vrijeme
S40crond cron Linux program za pra}enje rada (raspored rada)
S50inet inetd Super poslu`itelj (PID 1)
S55named Name server Omogu}uje rad s DNS imenima
S60lpd lpd Demon koji omogu}uje ispis na pisa~
210 9. poglavlje Pokretanje i isklju~ivanje sustava

Program init u~itava datoteke u odre|enom direktoriju za razinu pokretanja i postavlja parametre
start i stop, ovisno o prvom znaku u imenu datoteke.

Vidi “Veze”, 308. stranica.

Direktorij rc.d sadr`i tri datoteke: rc, rc.local i rc.sysinit. Skripta rc je zadu`ena za
pokretanje sustava u drugoj razini i sadr`i jedan parametar, to jest broj koji odre|uje
novu razinu pokretanja. Datoteka rc.local se pokre}e nakon svih drugih skripti i u nju mo`ete
unijeti bilo kakve upute za lokalnu inicijalizaciju. Datoteka rc.local (~iji sadr`aj vidite u popisu
9.3) sadr`i primjer pokretanja lokalnog procesa nazvanog secure shell,
koji omogu}uje siguran daljinski pristup sustavu.

Ispis 9.3 Primjer skripte rc.local

#!/bin/sh
#This script will be executed *after* all the other init scripts.
#You can put your own initialization stuff in here if you don’t
#want to do the full Sys V style init stuff.

if [ -f /etc/redhat-release ] ; then
R=$(cat /etc/redhat-release)
else
R=”release 3.0.3”
if
arch=$(uname -m)
a=”a”
case “_$arch” in
_a*) a=”an” ;;
_ i*) a=”an” ;;
esac
# This will overwrite /etc/issue at every boot. So, make any changes you
# want tomake to /etc/issue here or you will lose them when you reboot.
echo “ “ › /etc/issue
echo “Red Hat Linux $R ›› /etc/issue
echo “Kernel $(uname -r) on $a $(uname -m) “ ›› /etc/issue
cp -f /etc/issue /etc/issue.net
echo ›› /etc/issue
## Start sshd
## Added By Lance Brown 1/29/1998
/usr/local/sbin/sshd

Datoteka rc.sysinit je prva datoteka koju pokre}e datoteka init, a sadr`i naredbe, primjerice, za
pode{avanje varijable wide (sli~na imenu hosta), provjeru sustava datoteka, pove}anje
korisni~kih kvota i stvaranje sustava datoteka /proc. Skripta u ispisu 9.3 pokre}e i lokalni proces
pod imenom sshd, (demon za sigurnost ljuske) koji osigurava sigurnost Telneta i daljinskih
naredbi u Linuxu.
 Pokretanje sustava 211

B I L J E [ K A sshd nije dio standardne Red Hat distribucije zbog ograni~enja izvoza odre|enih proizvoda
(vlada SAD je programe za kodiranje svrstala u istu kategoriju kao i nuklearno oru`je).
No, taj uslu`ni program ipak mo`ete instalirati. Samo potra`ite Web lokaciju:
http://www.cs.hut.fi/ssh/.

Osnovno pode{ena razina je odre|ena u datoteci /etc/inittab, naredbom:

id:3:initdefault:

Pomo}u ove naredbe podesit }ete sustav da se pokre}e u razini 3 (vi{ekorisni~ki

i vi{ezada}ni na~in rada). Ispis 9.4 prikazuje primjer datoteke /etc/inittab.

Ispis 9.4 Primjer /datoteke /etc/inittab

# inittab This file describes how the INIT process should set up
the system in, a certain run-level.
#
# Author: Miquel van Smoorenburg, ‹miquels@drinkel.nl.mugnet.org›
# Modified for RHS Linux by Marc Ewing and Donnie Barnes
#

# Default run level. The run levels used by RHS are:

# 0 - halt (Do NOT set initdefault to this)
# 1 - Single user mode
# 2 - Multiuser, without NFS (The same as 3, if you do not have networking)
# 3 - Full multiuser mode
# 4 - unused
# 5 - X11
# 6 - reboot (Do NOT set initdefault to this)
#
id:3:initdefault:

# System initialization.
si: :sysinit: /etc/rc.d/rc.sysinit

10:0:wait:/etc/rc.d/rc 0
I1:1:wait:/etc/rc.d/rc 1
I2:2:wait:/etc/rc.d/rc 2
I3:3:wait:/etc/rc.d/rc 3
I4:4:wait:/etc/rc.d/rc 4
I5:5:wait:/etc/rc.d/rc 5
I6:6:wait:/etc/rc.d/rc 6

# Things to run in every run level.

ud: :once: /sbin/update

# Trap CTRL-ALT-DELITE
ca::ctrlaltdel: /sbin/shutdown -t3 -r now

# When our UPS tells us power has failed, assume we have, a few minutes
# of power left. Schedule, a shutdown for 2 minutes from now.
# This does, of course, assume you have powerd installed and your
# UPS connected and working correctly.
pf::powerfail: /sbin/shutdown -f -h +2 “Power Failure; System Shutting Down”
nastavlja se
212 9. poglavlje Pokretanje i isklju~ivanje sustava

Ispis 9.4 Nastavak

# If power was restored before the shutdown kicked in, cancel it.
pr:12345:powerokwait: /sbin/shutdown -c “Power Restored; Shutdown Cancelled”

# Run gettys in stsndard run levels

1: 12345:respawn: /sbin/mingetty tty1
2: 2345:respawn: /sbin/mingetty tty2
3: 2345:respawn: /sbin/mingetty tty3
4: 2345:respawn: /sbin/mingetty tty4
5: 2345:respawn: /sbin/mingetty tty5
6: 2345:respawn: /sbin/mingetty tty6

# Run xdm in run level 5

x:5:respawn: /usr/bin/X11/xdm -nodeamon

Kao izvornu razinu nemojte odre|ivati niti razinu 0 niti razinu 6 jer }e vam onesposobiti sustav.
Ako se, iz bilo kojih razloga, o{teti va{a datoteka inittab, mo}i }ete sustav pokrenuti kao osobno
ra~unalo (jedan korisnik) i rije{iti problem. Da biste to u~inili, u promptu LILO boot unesite
parametar “Linux single”:
LILO boot: Linux single

LILO je program za u~itavanje Linuxa i biti }e obja{njen u nastavku poglavlja.

Vidi “[to je Linux Loader?”, 214. stranica

Pokretanje sustava s diskete

Mnogi ljudi koristite disketu za pokretanje Linuxa. Disketa sadr`i kopiju Linux jezgre
usmjerene na root sustav datoteka (koji se nalazi na odgovaraju}oj particiji na tvrdom disku).
Instalacijski programi Red Hat i Caldera Linux distribucije vam omogu}avaju stvaranja takve
diskete tijekom same instalacije sustava.

UPOZORENJE
Disketu za pokretanje sustava biste trebali na~initi tijekom instalacije, ~ak i ako namjeravate sustav
pokretati sa tvrdog diska. Ako se jave problemi s diskom, onda bi disketa mogla biti jedini na~in za
pokretanje sustava! Osim toga, poku{ate li u takvoj situaciji koristiti disketu s drugog ra~unala, ona
vjerojatno ne}e raditi.

U slu~aju nu`de mo`ete upotrijebiti instalacijske diskete. U boot promptu proslijedite

jezgri opciju rescue. Nakon {to odgovorite na par pitanja, sustav }e zatra`iti da umetnete disketu
kako biste dovr{ili pokretanje sustava.
 Pokretanje sustava iz Boot Managera 213

Nakon pokretanja sustava, on }e vam ponuditi minimalnu upravlja~ku ljusku ash,

te nekoliko uslu`nih programa. Tablica 9.3 nudi popis tih programa, koji bi trebali
biti dovoljni za popravak sustava.

Tablica 9.3 Uslu`ni programi za popravak sustava

Program Opis

cat Prikazuje sadr`aj datoteke

chmod Mijenja dozvole za pristup datotekama

cpio Kopira datoteke iz arhiva

e2fsck Provjerava drugi pro{ireni sustav datoteka u Linuxu

fdisk Program za rad s tablicama particija

gzip/gunzip Komprimira i dekomprimira datoteke

insmod Instalira module jezgre

ls Daje popis datoteka u direktoriju

mkdir Slu`i za stvaranje direktorija

mke2fs Stvara drugi pro{ireni sustav datoteka u Linuxu

mount Stvara sustav datoteka

rm Bri{e datoteku

rmmod Uklanja modul jezgre

S A V J E T Kod Intel ra~unala s root particijom na IDE tvrdom disku, disketu za pokretanje (boot) mo`ete
upotrijebiti za pokretanje Linuxa ako upi{ete sljede}u naredbu:
Linux single root=/dev/hda1 initrd=

Pazite da odaberete odgovaraju}i disk za svoj root sustav datoteke ako se on nalazi na IDE
disku druga~ijem od /dev/hda1. Pomo}u ove naredbe stvara se root particija i odmah mo`ete
raditi u sustavu s jednim korisnikom, a tek potom nastaviti s pokretanjem sustava.
Na`alost, ovakav postupak ne mo`ete koristiti ako se va{a root particija nalazi na SCSI disku.

Pokretanje sustava iz Boot Managera

Linux se isporu~uje s programom za upravljanje pokretanjem sustava LILO ({to je kratica od
LInux LOader), koji mijenja glavni boot sektor na va{em tvrdom disku i omogu}uje vam odabir
operativnog sustava koji }ete koristiti.
214 9. poglavlje Pokretanje i isklju~ivanje sustava

Programi za upravljanje pokretanjem sustava

Uporaba programa za pokretanje sustava ima svoje prednosti i nedostatke. Uz takav program
vam ne treba disketa za pokretanje sustava. Tako|er imate mogu}nost izbora operativnog
sustava tijekom pokretanja ra~unala.
Nedostaci su mu {to uvodi jo{ jednu razinu u pokretanju sustava. Program morate mijenjati
ili ~ak ponovno instalirati kada dodajete, bri{ete ili nadogra|ujete bilo koji operativni sustav na
disku. Program mijenja glavni boot zapis na tvrdom disku, stoga ako ne{to krene naopako,
mo`da ra~unalo ne}ete mo}i podi}i nikako osim uporabom diskete (a potom }ete morati
preformatirati disk). Osim toga, program za pokretanje sustava koji ste odabrali mo`da
ne}e mo}i raditi sa svim operativnim sustavima.
Dobro razmislite prije nego se odlu~ite `elite li koristiti disketu ili program za upravljanje
pokretanjem sustava.

Program LILO mo`ete podesiti tako da ga mo`ete pokrenuti iz OS/2 programa za

upravljanje na~inom pokretanja ra~unala.

[to je Linux Loader?

LILO je program za pokretanje sustava koji je sastavni dio Red hat i Caldera Linux
distribucija. Mo`e ga se instalirati u glavni boot zapis, na formatiranu disketu ili na
super blok boot particije za pokretanje sustava OS/2..

Vidi “Instalacija programa LILO”, 82. i 101. stranica

Nakon {to instalirate program LILO, mo`ete upotrijebiti glavni boot zapis za odabir
operativnog sustava koji `elite koristiti. Ovisno o pode{enju programa, LILO }e neko
vrijeme ~ekati, a zatim pokrenuti pode{eni operativni sustav (default).

Lak{i na~in instaliranja programa LILO je da to u~inite tijekom instalacije Red Hat
ili Caldera Linux distribucije, jer }ete na taj na~in ve}inu toga obaviti automatski.

UPOZORENJE
Preporu~amo vam da program LILO instalirate tijekom instalacije Red Hat ili Caldera distribucije, jer
se radi o iznimno opasnom postupku kojim mo`ete o{tetiti podatke na tvrdom disku.

Pode{avanje LILO
Program LILO ~ita datoteku s pode{enjima /etc/lilo.conf i koristi je za odre|ivanje
operativnih sustava koji su instalirani na va{em ra~unalu i mjesta na kojem su smje{teni potrebni
podaci za pokretanje ra~unala. Na po~etku datoteke /etc/lilo.conf nalaze se neke informacije koje
op}enito odre|uju na~in rada programa LILO. Zatim slijedi nekoliko
sekcija s podacima koji su zna~ajni za pojedine operativne sustave. Program LILO je pode{en za
pokretanje jedne od sekcija za svaki operativni sustav na va{em ra~unalu.
 Isklju~ivanje sustava 215

Slijede dvije sekcije u datoteci s pode{enjima:

# Section for the Linux partition
image=/vmlinuz
label=Linux
root=/dev/hda1

# Section for MS-DOS

other=/dev/hda3
table=/dev/had
label=msdos

Prva sekcija sadr`i podatke za operativni sustav Linux. Redak s naredbom image upu}uje LILO
na mjesto na kojem se nalazi jezgra. Redak s naredbom label, koji se pojavljuje
u obje sekcije, sadr`i imena operativnih sustava koja }ete ugledati u izborniku tijekom
pokretanja sustava. Redak s naredbom root odre|uje mjesto root sustava datoteka.

U dijelu koji se odnosi na MS-DOS naredba other upu}uje da se particija dodatnog

operativnog sustava nalazi na disku hda3. Naredba table odre|uje mjesto na kojem
se nalazi tablica particija za disk /dev/hda3.

Uporaba programa LILO

Kada instalirate program LILO, obi~no }ete trebati podesiti vrijeme ~ekanja i osnovni
operativni sustav koji se pokre}e ako u zadanom vremenu sami ne odaberete operativni sustav.

Pokre}ete li ra~unalo s instaliranim programom LILO, pojavit }e se prompt LILO:. U tom

trenutku pred vama je nekoliko mogu}nosti. Mo`ete ~ekati neko vrijeme kako bi Linux pokrenuo
izvorni operativni sustav ili mo`ete pritisnuti tipke <Ctrl>, <Alt> ili >Shift> da bi se odmah
pokrenuo osnovni operativni sustav. Osim toga, mo`ete upisati i ime
jednog od operativnih sustava i program LILO }e ga u~itati. Imate mogu}nost pritisnuti tipku
<Tab> kako bi program LILO prikazao popis raspolo`ivih operativnih sustava.

Isklju~ivanje sustava
Kod ra~unala s operativnim sustavom Linux trebate biti pa`ljivi kod isklju~ivanja sustava. Ne
mo`ete samo isklju~iti napajanje i oti}i od ra~unala. Linux sprema odre|ene podatke
u memorijske spremnike, te ako jednostavno isklju~ite ra~unalo mo`e do}i do o{ete}enja
u sustavu datoteka.

UPOZORENJE
Nikada ne smijete isklju~iti ra~unalo ako pravilno niste napustili Linux, jer je prethodno potrebno
uskladiti sustave datoteka. Isklju~ite li sustav napajanja, mo`ete o{tetiti sustav datoteka.
216 9. poglavlje Pokretanje i isklju~ivanje sustava

Najbolji na~in da isklju~ite Linux sustav jest da pokrenete naredbu shutdown, ~iji je
oblik ovakav:
/sbin/shutdown [parametri] vrijeme [poruka-upozorenje]

Oznaka [poruka-upozorenje] predstavlja poruku koja se {alje svim korisnicima koji su trenutno
prijavljeni na mre`i, a argument time je vrijeme nakon kojeg se sustav gasi
(i mo`e biti napisan u vi{e oblika):

mo`ete upisati apsolutno vrijeme u obliku hh:mm, gdje hh predstavlja sat (jedna ili dvije
znamenke), a mm minute (koje trebaju biti opisane s dvije znamenke).

vrijednost time mo`ete upisati i u obliku +m, gdje m ozna~ava broj minuta nakon kojih
nastaje isklju~enje sustava. Rije~ now mo`ete zamijeniti parametrom +0.
Tablica 9.4 sadr`i popis parametara koji se mogu koristiti uz naredbu shutdown.

Tablica 9.4 Parametri koji se koriste uz naredbu shutdown

Parametar Poruka Linuxu

-t sec ^eka odre|eni broj sekundi prije nego po{alje upozorenje i prekine
sve procese. To vremensko zatezanje ostavlja procesima dovoljno
vremena da zavr{e zapo~eti rad.

-k Ne isklju~uje sustav ve} samo {alje upozorenje svim korisnicima.

-r Ponovno pokretanje nakon isklju~enja.

-h Zaustavljanje nakon isklju~enja.

-n Ne uskla|uje diskove prije ponovnog pokretanja ili zaustavljanja.Ovaj

parametar vrlo oprezno koristite jer mo`ete o{tetiti podatke na disku.

-f “Brzo” ponovno pokretanje. Stvara se datoteka /etc/fastboot.

Skripta rc provjerava tu datoteku i ne pokre}e naredbu fsck.

-c Prekida postupak isklju~enja sustava. Uz ovu opciju ne mo`ete postaviti

parametar time.

Naredba shutdown spre~ava bilo kojeg korisnika da se u tom trenu prijavi za rad,
zapisuje sve korisnike koji trenutno rade na sustavu, ~eka odre|eno vrijeme i zatim
svim procesorima {alje signal SIGTERM. Nakon toga se poziva opcija halt ili reboot,
ovisno o tome koju ste od njih odabrali.

UPOZORENJE
Sustav mo`ete ponovno pokrenuti ili zaustaviti ako naredbu reboot ili halt izravno upi{ete. No, ako
upotrijebite neku od navedenih naredbi, korisnici ne}e dobiti nikakvu poruku i sustav }e se odmah
isklju~iti. Ove naredbe koristite jedino u slu~aju da ste vi jedini korisnik u sustavu. Da biste vidjeli
tko se osim vas prijavio za rad u mre`i, pritisnite tipku <w> ili upotrijebite naredbu who.
 Odavde… 217

Odavde…
O~ito je da se radi o vi{e upravlja~kog posla nego {to je samo pokretanje i isklju~ivanje
sustava. Vi{e o upravljanju sustavom potra`ite u ovim poglavljima:

7. poglavlje, “Smisao administratora sustava” nudi kratak opis postupaka

i procedura koji se koriste kod pode{avanja i odr`avanja jednog Linux sustava.

10. poglavlje, “Upravljanje korisni~kim ra~unima” prikazuje kako se dodaju i
bri{u korisni~ki ra~uni te kako se njima upravlja.

14. poglavlje, “Upravljanje sustavom datoteka” se odnosi na stvaranje i upravljanje sus-
tavom datoteka.

18. poglavlje, “[to su Linux ljuske” vas uvodi u pisanje razli~itih skripti u nekoliko Linux
ljuski.