Windis Upute Kompl

WINdis
programski paket za analize niskonaponskih distributivnih mrea
15%
2.6%
46%
38%
5.1%
7.7%
Iz v od 1
Iz v od 2 (ras v jeta)
36%
31%
18%
TS Brist4 1x 400 kV A
Iz v od 4
Iz v od 3
49%
20%
41%
59%
20%
.00%
46%
81%
20%
97%
17%
29%
.00%
FRACTAL d.o.o.
Kupreka 37, 21000 SPLIT
FRACTAL d.o.o. Split, Kupreka 37

mob: 098/216314 tel/fax: 021/393310
E-mail: fractal@fractal.hr
http://www.fractal.hr
u suradnji sa:
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split
Katedra za elektrine mree i postrojenja
WINdis 1.21
programski paket za analize niskonaponskih distributivnih mrea
Split, sijeanj, 2003.
Sadraj
str.
1. UVODNO O PROGRAMU
2. INSTALACIJA PROGRAMA, POSTAVKE DIREKTORIJA I OSNOVNI MODOVI RADA
3. MOD CRTANJA MREE

3.1. Predloci
3.2. Poetni koraci u crtanju mree
3.3. Crtanje izvoda
3.3.1. Crtanje sabirnica
3.4. Crtanje potroaa
3.5. Alfanumeriki ispisi
3.5.1. Uneseni alfanumeriki ispisi
3.5.2. Generirani alfanumeriki ispisi
3.5.3. Pomicanje alfanumerikog ispisa
3.6. Pomicanje i brisanje elemenata mree
3.6.1. Pomicanje i brisanje elemenata mree u podmodu crtanja izvoda
3.6.2. Pomicanje i brisanje elemenata mree u podmodu crtanja potroaa
3.6.3. Pomicanje i brisanje elemenata mree u podmodu alfanumerikih ispisa
3.6.4. Pomicanje i brisanje elemenata mree u modu analize
3.7. Zoom/Unzoom centriranje mree
5
5
5
7
10
12
14
14
15
15
16
16
21
21
21
22
4. MOD UNOSA PODATAKA

4.1. Dijalog postavljanja inicijalnih vrijednosti
4.2. Unos podataka kabela/voda - vodia
4.2.1. Selekcija za unos podataka vodia
4.2.2. Prijelaz u dijalog za unos podataka vodia
4.2.3. Unos podataka vodia u dijalogu
23
23
24
24
27
4.2.4. Tipski podaci vodia

4.2.5. Lokalna lista vodia
4.3. Unos podataka dionica
4.3.1. Podaci dionica
4.3.2. Unos podataka osiguraa
4.3.3. Podaci osiguraa
4.3.4. Lokalni podaci osiguraa
4.4. Unos podataka potroaa
4.4.1. Potronja zadana preko normativa
4.4.2. Potronja zadana preko vrne snage
4.4.3. Potronja zadana kao pojedinani potroa
4.5. Unos naziva izvoda, vorova i potroaa
4.5.1. Unos naziva izvoda
4.5.2. Unos naziva vorova
4.5.3. Unos naziva potroaa
4.6. Unos podataka pojne toke
4.6.1. Ekvivalent izvora
4.6.2. Visokonaponski vodovi
4.6.3. Transformatori
4.7. Unos podataka uzemljenja po vorovima
4.8. Unos podataka uzemljivake trake/ueta
5. MOD ANALIZE
5.1. Pokretanje analiza
5.2. Prikaz rezultata prorauna
5.2.1. Ispis uz elemente na shemi mree
5.2.2. Izvjetaji u posebnom prozoru
5.2.3. Skupni izvjetaji na nivou mree
27
28
28
29
30
30
31
31
33
33
34
35
36
36
38
38
39
40
41
42
44
44
46
46
46
46
47
49
5.3. Dodatne analize

5.3.1. Izbor snage transformatora
5.3.2. Odreivanje gubitaka radne energije
5.4. Konstante prorauna
49
50
52
54
6. RAD S BAZOM PODATAKA

6.1. Operacije na tabelama baze podataka
6.2. Auriranje s podacima iz baze
58
58
60
7. IZBORNICI (MENU) I ALATNICE (TOOLBAR)

7.1. File izbornik
7.2. Edit izbornik
7.3. Izbornik Postavke
7.4. Izbornik Prorauni
7.5. Izbornik Izvjetaji
7.6. Izbornik Alati
7.7. Izbornik Lokalni podaci
7.8. Izbornik Baza
7.9. Izbornik Window
7.10. Izbornik Pomo
7.11. Alatnica - toolbar
61
61
61
62
62
62
62
63
63
63
63
64
WINdis 1.21 upute za rad
1. Uvodno o programu
Programski paket WINdis slui za analize niskonaponskih distributivnih mrea. Radi pod operativnim
sustavom Windows (bilo koji). Napravljen je na modularnom principu, te je omoguena interakcija s
ostalim windows aplikacijama. WINdis je MDI (Multiple Document Interface) aplikacija, tj.
omoguava istovremeni rad s vie mrea.
GRAFIKI MODUL
BAZA
PODATAKA
WINdis
MODUL ZA VEZU S
BAZOM PODATAKA
PRORAUNSKI
MODUL
Clipboard
OSTALE
APLIKACIJE
IZVJETAJI
U verziji 1.1 omogueni su slijedei prorauni:

tokovi snaga i padovi napona (trofazno i jednofazno)
opteretivost trafostanice i izvoda
tropolni i jednopolni kratki spoj
gubici snage i energije
odabir i kontrola osiguraa
U slijedeim varijantama programa predviene su dodatne analize:
mehaniki proraun stupova

proraun uzemljenja trafostanice
ostali prorauni i modifikacije postojeih, prema zahtjevima korisnika programa
Program je napravljen na nain da se, s obzirom na karakter mrea koje se najee analiziraju,
omogui jednostavno i brzo crtanje mree, te zadavanje ulaznih podataka. Svi tipski parametri
pripremljeni su u bazi podataka (Microsoft Access) preko koje se preuzimaju podaci u programu, a
koju korisnik moe modificirati odnosno dodavati nove podatke.
Izvjetaji (ulazni i izlazni rezultati programa) dani su:
preko lista koje se moe direktno printati ili preko clipboard-a prenositi u ostale aplikacije
automatski grafiki ispis eljenog skupa podataka na jednopolnoj shemi mree, koja se
takoer moe prenositi u ostale aplikacije
Programom se mogu analizirati simetrine i nesimetrine radijalne distributivne mree. Proraun
tokova snaga i padova napona nije napravljen standardnom aproksimativnom metodom, ve je
koritena openita iterativna metoda za rjeavanje nelinearnih jednadbi (Gauss-Seidel ova). Svi
ostali prorauni uglavnom se oslanjaju na:
E. Mihalek i dr.: Upute za projektiranje NNM, I dio, IE Zagreb, 1989.
FRACTAL d.o.o. Split
Zbog toga se, kao podloga za kvalitetan rad s programom, uz ove upute preporua i gore navedena
literatura.
Hardverski zahtjevi za programski paket WINdis su slijedei:
WinDis je 32-bitna aplikacija (nemogue izvoenje na Windowsima 3.1)
Preporueni operativni sustav je Windows 2000 i XP
Hardverskih ogranienja nema
Preporuljiva rezolucija prikaza video sustava je 800*600 ili vie s 256 ili vie boja.
Program je zatien hardverskom zatitom (kljuem) na paralelnom portu raunala, bez koje nije
mogue pokrenuti program
Podatke o programu, upute, instalacijske datoteke i najnovije informacije o razvoju programa mogu se
dobiti i na internetu, na adresi:
http://www.fractal.hr
On-line podrka pri radu s programom (telefonski, E-mail), te stalno doinstaliranje programa novim
funkcijama koje su u razvoju, omogueno je u sluaju da je s korisnikom potpisan odgovarajui
Ugovor o odravanju.
2. Instalacija programa, postavke direktorija i

osnovni modovi rada
Programski paket WINdis instalira se na nain uobiajen za veinu windows aplikacija. Sa
instalacijskog CD-a odnosno prve instalacijske diskete pokree se program setup.exe koji obavlja
instalacijsku proceduru. Tijekom instalacije, potrebno je upisati samo direktorij gdje se program
instalira ili potvrditi inicijalnu vrijednost (disk C, direktorij WINDIS). Tijekom instalacijske procedure
biti e formirani osnovni poddirektoriji:
direktorij database u kojemu je snimljena baza tipskih podataka elemenata mree (windis.mdb)
direktorij Temp u kojemu su snimljeni programi koji su bili potrebni pri instalaciji, a koji se nakon
instalacije mogu izbrisati
direktorij Template u kojem su snimljeni neki osnovni predloci mrea, a predvien je kao
direktorij za snimanje predloaka mrea
direktorij Work u kojemu su snimljeni neki primjeri mrea, a predvien je kao radni direktorij za
snimanje mrea
U osnovnom direktoriju windis snimljen je izvrni dio programa, te odgovarajui dodaci potrebni za
rad s programom. U ovom direktoriju ne bi trebalo nita drugo naknadno snimati. Instalacijski program
formirati e i odgovarajuu programsku grupu FRACTAL WINDIS preko koje se moe pozvati
program WINdis (ili na ostale uobiajene naine iz windows explorera, kreiranjem shortcut-a i sl.).
Osim programa, mogue je pokrenuti i program koji slui za konfiguraciju direktorija za bazu
podataka(Konfiguracija Baze). Kako je prilikom instalacije baza automatski konfigurirana ovaj
program nije potrebno pokretati osim u sluaju promjene direktorija u kojem se nalazi baza podataka.
Ako elimo postaviti radni i direktorij predloaka na neku lokaciju razliitu od poetne pokrenut emo
iz izbornika Postavke opciju Postavke direktorija.
Postavke direktorija:
Odabirom ove opcije pojavit e se dijalog u kojem se odabire:
radni direktorij u kojem e se nalaziti datoteke s mreama,

direktorij u kojemu e se nalaziti predloci mrea.
eljeni direktorij odabire se iz dijaloga koji se pojavljuje nakon klika mia na mjesto pokazano na slici.
U dijalozima snimanja i uitavanja mrea inicijalno su ponueni postavljeni direktoriji. Preporuljivo
je da ostanu ponueni direktoriji. Mrea ili predloak mree moe se snimiti i u bilo kojem drugom
direktoriju.
Program WINdis ima tri osnovna moda izmeu kojih se prelazi klikom na odgovarajue dugme u
lijevom gornjem kutu prozora:
mod crtanja:
mod unosa podataka:
mod analize:
Svaki od modova ima odgovarajue podmodove koji omoguavaju koritenje odgovarajuih funkcija
programa. Inicijalni mod pri kreiranju nove mree je mod crtanja. Za poetak crtanja mree potrebno je
iz menija File odabrati stavku New, te odabrati se eljeni predloak mree, nakon ega se formira
prozor u kojemu se moe crtati mrea.
3. Mod crtanja mree

Prilikom kreiranja nove mree inicijalno se ulazi u mod crtanja mree. Za prijelaz iz nekog drugog
moda u mod crtanja treba pritisnuti dugme moda crtanja na toolbaru, kako je to prikazano na donjoj
slici:
Mod crtanja ima slijedee podmodove:

- crtanje izvoda
- crtanje potroaa
- alfanumeriki ispisi
3.1. Predloci
Predloci (eng. template) su datoteke iz kojih se poinje konstruiranje mree u WINdis aplikaciji.
Odabirom opcije New u File izborniku bit e ponueno kreiranje mree iz jednog od nekoliko
ponuenih predloaka. Ako se ne odabere nijedan predloak program e odabrati vrijednosti ugraene
u predloak normal.wdt koji predstavlja osnovni predloak. Predloci se od obinih datoteka razlikuju
samo u slijedeem:
imaju ekstenziju wdt umjesto wds ,
nalaze se u posebnom direktoriju (pretpostavljen je direktorij template) to omoguava da pozivom
opcije New budu izlistani .
Upotreba predloaka obuhvaa slijedee korake:
Kreiranje nove mreu iz ve postojeeg predloka.
Promjena eljenih vrijednosti (inicijalne vrijednosti , poetna veliina simbola pojne toke,
raspoloivi kabeli, osigurai itd.)
Promjena opisnog teksta koji e se pojavljivati pored naziva datoteke predloka - u izborniku
Postavke - Opi podaci mree treba promijeniti tekst u polju Opis.
Snimanje predloka opcijom Save As Template u File izborniku, pod novim ili starim nazivom.
3.2. Poetni koraci u crtanju mree

U crtanju mree koriste se postupci koji su zajedniki i drugim grafikim programima Windows
grafikog okruja. Crtanje mree se najveim dijelom obavlja upotrebom mia. Koriste se oba dugmeta
mia. U uputama, ako je izostavljeno koje dugme mia treba pritisnuti, podrazumijeva se LIJEVO
dugme mia. Upotrebljavaju se i slijedei pojmovi:
vor - grafiki element koji moe , ali i ne mora biti elektrini ekvivalent vora
linija - grafiki element koji povezuje grafike vorove
Crtanje mree poinje nakon odabira opcije New.
Pojavljuje se dijalog predloaka:
Odabere se jedan od ponuenih predloaka. Nakon odabira kreira se odgovarajui prozor u kojemu se
crta mrea. Pravokutnik koji je nacrtan predstavlja pojnu toku. Njen oblik moe se mijenjati na
slijedei nain:
- selektira se jedna od stranica pravokutnika, na nain da se lijevim dugmetom mia klikne pored
stranice, zatim drei pritisnuto dugme, mi pomie dok se ne obuhvati cijela stranica
pravokutnika. Kad se otpusti dugme mia bit e selektirane dvije krajnje toke stranice (grafiki
vorovi).
klikne se lijevim dugmetom mia na grafiki vor i nakon toga pomie gore ili dolje, ime se
mijenja veliina pravokutnika.
Nakon to je odabrana eljena veliina, klikne se lijevim dugmetom mia. Opisana procedura
vrijedi uz odreena ogranienja koja se odnose i na pomicanje svih ostalih elemenata mree.
Pomicati (mijenjati veliinu) je mogue sa svim stranicama pravokutnika.
3.3. Crtanje izvoda

Za crtanje izvoda potrebno je aktivirati odgovarajue dugme na toolbaru u modu crtanja:
Zamiljeni nain crtanja je da se ne crta dionica po dionica ve da se nacrta jedna dua linija koja
predstavlja izvod (podizvod), a onda na njoj potroaki vorovi ili novi podizvodi. Za crtanje glavnog
izvoda klikne se lijevim dugmetom mia na jedan od rubova pravokutnika koji predstavlja pojnu toku:
Pomicanjem mia u desno iscrtava se linija. Ako se tijekom crtanja linije dri pritisnuta tipka CTRL,
kut crtanja e se ograniiti na viekratnike od 5 stupnjeva. Za zavretak crtanja izvoda klikne se lijevim
dugmetom mia. Time je nacrtana linija koja predstavlja izvod. U toku crtanja linije moe se odustati
od crtanja sa ESC tipkom.
Ako tako nacrtani poloaj linije ne zadovoljava, svaki od grafikih vorova moe se pomaknuti tako
da se selektira ( kliknemo lijevim dugmetom mia na vor) i pomakne na eljeno mjesto. Za detalje vidi
u poglavlju Pomicanje elemenata mree. Podizvod se crta tako da se prvo klikne lijevim dugmetom
mia na liniju glavnog izvoda, podizvoda ili u neki od vorova na izvodu (ne i iz krajnjih vorova
izvoda).
Povlai se linija ...
Za zavretak se klikne lijevim dugmetom mia.
Nacrtan je podizvod. Podizvod se moe produiti crtajui iz zelenog vora u bilo kojem smjeru.
Dobije se slijedea situacija:
Podizvod sada ima dvije dionice. Iz istog vora na glavnom izvodu (koji je nastao crtanjem prvog
podizvoda) moe se nacrtati jo podizvoda na gore opisani nain.
Ukoliko se eli napraviti lom izvoda (podizvoda) na nain da taj lom ne predstavlja vor, tada na
eljenom mjestu loma treba kliknuti DESNIM dugmetom mia i nastaviti vui mia dok se ne nacrta
linija eljene duljine.
Ovim je nacrtan podizvod koji se sastoji od samo jedne dionice jer crni vor ne predstavlja elektrini
ve samo grafiki vor.
Svaku liniju mogue je produiti do proizvoljne duljine. Uz pritisnutu tipku SHIFT, klikne se lijevim
dugmetom mia u neki od krajnjih vorova:
Time je selektiran odabrani vor. Ponovnim klikom na selektirani vor (bez SHIFT-a) uhvaen je vor,
te ga se moe odvui na eljeno mjesto.
Klikom na to mjesto krajnji vor je dobio novu poziciju.
10
Vie o pomicanju, te brisanju vorova vidi u poglavlju 3.6. Nakon crtanja vidi se da su na poetku,
kraju i lomovima linija vorovi (kruii) razliitih boja. Svaka boja ima tono odreeno znaenje:
Crvena : oznaava elektrini vor mree u kojem se spajaju dvije dionice.
Ovaj vor nastaje na slijedee naine:
- postavljanjem potroaa na izvod
- postavljanjem podizvoda na izvod
- dvostrukim klikom na liniju (umetanje elektrinog vora)
- nastavkom crtanja iz kraja izvoda (zelene toke) lijevim klikom mia
Plava : oznaava poetak(manja) i kraj(vea) glavnog izvoda.
Nastaje crtanjem glavnog izvoda. Ima slijedee posebnosti :
- iz ovog vora(krajnji) mogue je nastaviti (produiti) glavni izvod
- nije mogue crtati podizvod iz ovog vora
Zelena : oznaava kraj podizvoda.
-
iz ovog vora mogue je nastaviti (produiti) podizvod

nije mogue crtati podizvod iz ovog vora
Crna : oznaava lom dionice (grafiki) i ne predstavlja elektrini vor.

Nastaje na slijedee naine:
- upotrebom DESNOG klika tokom crtanja linije
- dvostrukim DESNIM klikom mia na liniju ukoliko treba modificirati ve nacrtanu liniju
- nastavkom crtanja iz kraja podizvoda (zelene toke) DESNIM klikom mia
Mogua je njegova promocija u elektrini dvostrukim lijevim klikom mia.
3.3.1. Crtanje sabirnica

Ponekad je prikladno imati vor u obliku sabirnice. Stoga je svaki vor u mrei mogue prikazati kao
sabirnicu. Drei SHIFT pritisnutim klikne se lijevim dugmetom mia u neki od vorova:
11
Time je selektiran dani vor. Sad se strelicama na tipkovnici razvue (poveava) u eljenom smjeru na
potrebnu veliinu.
Pritiskom na SHIFT i neku od strelica vor se skuplja (smanjuje). Kad je vor razvuen npr. vertikalno
kako je pokazano dolje na slici, da bi ga se razvuklo horizontalno, potrebno ga je vratiti na poetni
oblik kruia.
Prethodna slika dobijena je s 10 pritisaka kursora gore i 7 pritisaka kursora dolje.

Klikom u prazno vor se deselektira. Nakon toga sa iz takvog vora (sabirnice) mogu crtati drugi
podizvodi na prije opisan nain.
Rezultat crtanja je slijedea slika:
Na voru (sabirnici) nalaze se dva spoja koja se mogu pomicati sa SHIFT + klik na spoj.
12
3.4. Crtanje potroaa

Za crtanje potroaa potrebno je pritisnuti jedan od dva dugmeta na toolbaru, ovisno o eljenom
grafikom izgledu potroaa:
ili
Oba simbola predstavljaju skupinu potroaa prikljuenih na jedan vor. Ako se radi iskljuivo o
rasvjeti moe se, ali i ne mora, upotrijebiti simbol za rasvjetu. Uvijek je mogue promijeniti grafiki
izgled jednog u drugi bez ponovnog upisa podataka. Potroa se moe postaviti na bilo koje mjesto
izmeu kraja i poetka linije.
Npr. klikom mia na glavnom izvodu:
Pojavljuje se simbol potroaa:
Nakon nekoliko uzastopnih klikova dobije se slijedea situacija:
Nacrtano je 10 potroaa. Time je izvod i jedan od podizvoda podijeljen u dionice.

Ako se eli crtati potroae sa simbolom rasvjete, pritisne se odgovarajue dugme na toolbaru:
13
Na isti nain kao prije, na drugom podizvodu formiraju se tri potroaa s grafikim izgledom koji
odgovara rasvjeti.
Mogue je nacrtati i grupu potroaa (istovremeno) na istom izvodu. Klikom DESNIM dugmetom mia
na izvod pojaviti e se dijalog kao u primjeru na slijedeoj slici u koji se upie broj potroaa:
Ako je prethodno bio izabran simbol potroaa u obliku rasvjete, nakon prihvaanja podataka, mrea e
izgledati kao na slijedeoj slici:
Potroai se automatski crtaju pod pravim kutem na liniju. Mogue ih je naknadno rotirati.
Prvo se odaberu potroai koje treba rotirati, klikom u vrh potroaa ili selekcijom obuhvaanja (ire
opisano u poglavlju o selektiranju). Npr. selektira se samo jedan potroa klikom na njegov vrh.
Nakon toga se, odreenom kombinacijom znaka * (znak na numerikom dijelu tipkovnice) i CTRL i
SHIFT, moe rotirati odabrani potroa:
samo *
rotacija za 5 stupnjeva
SHIFT i * rotacija za 15 stupnjeva
CTRL i * rotacija za 90 stupnjeva
Potroa je mogue orijentirati upotrebljavajui tipke za smjer. Tada svaka od etiri strelice daje
odgovarajuu orijentaciju potroaa.
14
3.5. Alfanumeriki ispisi

Na slici mree mogu biti ispisani rezultati prorauna, nazivi i razni komentari. Ispisi se mogu podijeliti
u dvije grupe:
uneseni alfanumeriki ispisi
generirani alfanumeriki ispisi.
Uneseni alfanumeriki ispisi predstavljaju tekst koji je definiran u dijalogu unosa alfanumerikih
ispisa. Nisu ovisni o nijednom podatku niti rezultatu prorauna u mrei.
Generirani alfanumeriki ispisi su ispisi rezultata i ispisi podataka mree. Generiraju se iz rezultata ili
unesenih podataka mree.
3.5.1. Uneseni alfanumeriki ispisi

U modu crtanja pritisne se odgovarajue dugme na toolbaru:
Nakon toga, na slici gdje se eli ispis, klikne se miem:
Pojavljuje se dijalog koji e nakon upisanog teksta, odabranog smjera (vertikalno) i fonta izgledati
ovako:
15
Pritiskom na OK i dobije se slijedea slika:
Ponovnim klikom na ispisani tekst pojavit e se isti dijalog alfanumerikih oznaka u kojemu je mogue
mijenjati sadraj i karakteristike ispisa.
3.5.2. Generirani alfanumeriki ispisi

Mogu se podijeliti u dvije grupe:
ispisi s fiksnom pozicijom (nazivi izvoda)
ispisi s pozicijom vezanom za poziciju vora, dionice, potroaa ili drugog elementa mree
(rezultati i podaci vorova, dionica, potroaa)
Ispisi s fiksnom pozicijom imaju karakteristiku da njihova pozicija nije ovisna ni o kojem drugom
grafikom elementu mree. Zbog toga su vidljivi i u modu crtanja.
Ispisi vezani za poziciju vora, dionice ili potroaa pomiu se automatski zajedno s pripadnim
elementom. Mogue ih je i runo pomicati i time mijenjati njihovu relativnu poziciju u odnosu na
pripadni element ukoliko inicijalna postavka ne odgovara. Ovi alfanumeriki ispisi vidljivi su samo u
modu analize.
3.5.3. Pomicanje alfanumerikog ispisa

Prvi korak je selektiranje eljenog ispisa. Ovisno o modu mogui su razni oblici selektiranja.
Moe se selektirati jedan ili vie ispisa , samo ispise, ili ispise zajedno s vorovima.
a) Obuhvatanjem, drei lijevo dugme mia obuhvati se podruje ispisa (samo u modu crtanja izvoda)
b) drei SHIFT kliknemo na ispis.

Rezultat je da e selektirani tekst biti ispisan utom bojom:
16
Ako je selektiran samo tekst, za poetak pomicanja klikne se lijevim dugmetom mia na tekst, povlai
se na drugo mjesto i otputa lijevo dugme.
U sluaju pomicanja teksta i vorova zajedno potrebno je kliknuti u vor !
3.6. Pomicanje i brisanje elemenata mree

Svaki grafiki element mogue je pomaknuti na eljenu poziciju ili ga izbrisati. Osim pomicanja, neke
grafike elemente mogue je i rotirati (potroai). Takoer je mogue premjestiti cijeli izvod
(podizvod) s jednog vora na drugi. Pomicanje, brisanje i rotiranje je mogue izvoditi samo u
odreenim modovima.
3.6.1. Pomicanje i brisanje elemenata mree u podmodu crtanja izvoda
U modu crtanja izvoda mogue je pomicati sve grafike elemente. Brisati je mogue sve grafike
elemente osim potroaa.
Osnovni koraci pomicanja su:
- selekcija elemenata
- klik na neki od selektiranih elemenata
- pomak mia ime se ostvaruje pomak svih selektiranih elemenata
- zavrni klik miem ime je dovren pomak elemenata
Osnovni koraci brisanja su:
- selekcija elemenata koje treba izbrisati
- pritisak na tipku DELETE
Selektiranje elemenata se svodi na selektiranje pripadnih vorova i alfanumerikih elemenata. Sve to
je selektirano bit e prikazano utom bojom. Dva su osnovna naina selektiranja:
-selekcija pojedinog elementa sa SHIFT+Klik
-selekcija obuhvaanjem
Selektiranje s SHIFT+Klik je kumulativno to znai da ako se ponovo selektira neki novi element, nova
selekcija se pribraja staroj. Obuhvaanjem se moe takoer kumulativno selektirati ako se tipka SHIFT
17
dri pritisnuta. Selekcija se ponitava klikom u prazno podruje. Moe se kombinirati oba naina
selektiranja.
Selekcija sa SHIFT+Klik
Drei pritisnuto SHIFT dugme na tipkovnicu klikne se na neki od grafikih elemenata koje treba
selektirati. Kliknuti se moe na bilo koji element, ali samo klik u slijedee elemente izazvat e
selekciju:
Klik u vor (osim na etiri vora koja pripadaju pravokutniku koji oznaava pojnu toku) izazvat e
selekciju vora na kojeg je kliknuto.
Ponovo SHIFT+Klik na susjedni vor
Selektirana su dva vora. Dionica izmeu njih takoer je dobila utu boju jer je u modu crtanja dionica
odreena s dva rubna vora. Ako selektirani vor predstavlja poetak novog podizvoda bit e selektiran
i cjelokupni podizvod odnosno svi vorovi podizvoda (prije klika na vor kliknuto je u prazno da bi se
deselektirali prije selektirani vorovi).
Ako iz vora izlaze dva podizvoda jedan a potrebno je selektirati samo jedan od njih onda se klikne na
prvu dionicu odabranog izvoda.
18
Klik na vor bi inae selektirao oba podizvoda.

Zbog potrebe da se neke operacije i prikazi ogranie na samo jedan od izvoda SHIFT+Klik u prvu
dionicu u raznim modovima ima dodatne funkcije koje ne vae za ostale dionice.
Nije mogue selektirati sa SHIFT+Klik rubne vorove na pravokutniku koji predstavlja pojnu toku
(mogue ih je selektirati obuhvaanjem).
Alfanumeriki ispisi takoer se selektiraju sa SHIFT+Klik. Jednostavno se klikne na odabrani ispis.
Selekcija obuhvaanjem
Pritisne se lijevo dugme mia i drei ga pritisnutim, pomie se mi dok u pravokutnik selekcije ne ue
podruje koje treba selektirati.
Nakon otputanja mia:
19
Obuhvaanjem je mogue selektirati vorove pravokutnika koji predstavlja pojnu toku, ali postoje
ogranienja zbog potrebe da se odri pravokutni oblik. Obuhvaanjem je mogue selektirati iskljuivo
dva susjedna vrha (vora) stranice pravokutnika ili cijeli pravokutnik, tj. ne moe se selektirati samo
jedan vrh.
U ovom sluaju nije mogue istovremeno selektirati neki drugi vor u mrei.
Sve to je selektirano moe se i pomaknuti. Nakon selekcije klikne se (bez SHIFT-a) na jedan od
selektiranih vorova. Ako je selektiran alfanumeriki ispis onda se klikne na ispis. Ako su selektirani i
vorovi i alfanumeriki ispisi treba kliknuti na vor. Nakon klika pomie se mi u eljenom pravcu.
Sivo su iscrtane konture pomaknutih elemenata.
Kad pozicija zadovoljava, klikne se ponovo miem i pomak je obavljen.
Ako je napravljena pogreka u pomaku mogue je elemente vratiti na staro mjesto pozivom opcije
Poniti pomak iz Edit izbornika ili sa CTRL+Z.
Mogue je pomaknuti i cijeli izvod iz jednog u drugi vor. Prvo je potrebno selektirati cijeli izvod sa
SHIFT+Klik u prvu dionicu izvoda.
20
Zatim treba DESNIM dugmetom mia kliknuti u prvi vor izvoda.

Izvod se LIJEVIM dugmetom mia prebaci u drugi vor i otpusti.
Klik na taj vor:
Izvod se moe prenijeti i direktno na pojnu toku.

Ako je potrebno negdje na dionici prije nacrtati novi vor prije prijenosa izvoda, to se moe napraviti
dvostrukim klikom na eljeno mjesto na dionici (formira se novi vor).
Ako je vor nacrtan u obliku sabirnice kao to je to prikazano na slijedeoj slici, mogue je pomicati
spojeve na sabirnici. Drei pritisnut SHIFT klikne se u odabrani spoj:
Time je selektiran odabrani spoj i sad ga se moe pomicati micanjem mia.
21
Pomicanje zavrava ponovnim klikom mia.
Brisanje elemenata mree vri se tipkom DELETE nakon selektiranja. Treba pripaziti slijedee:
a) brisanjem vora briu se i svi potroai u zadanom voru, te svi izvodi (podizvodi) koji poinju iz
vora.
b) svi vorovi osim krajnjih poinju ili zavravaju neku dionicu, tako da e se brisanjem vora dvije
dionice pretvoriti u jednu. Program e pravilno zbrojiti duljine dionica u jednu dionicu, ali ako su
dionice imale razliit tip kabela/voda preuzet e tip iz prve dionice.
Potroai (bez vorova) mogu se brisati u modu crtanja potroaa. Alfanumeriki ispisi mogu se brisati
i pomicati u modu alfanumerikih ispisa.
3.6.2. Pomicanje i brisanje elemenata mree u podmodu crtanja potroaa
U modu crtanja potroaa mogue je brisati potroae bez brisanja pripadnog vora. Potroa se brie
tako da se klikne na vrh potroaa (time je obavljena selekcija), te se pritisne DELETE tipku. Mogue
je istovremeno selektirati vie potroaa i skupno ih obrisati. Selekcija je mogua i obuhvaanjem koje
se obavlja na nain opisan u prethodnom poglavlju, ali samo potroai ostaju selektirani.
3.6.3. Pomicanje i brisanje elemenata mree u podmodu alfanumerikih ispisa
U podmodu alfanumerikih ispisa mogue je pomicati i brisati alfanumerike ispise. Alfanumeriki

ispis selektirati se klikom na ispis. Moe se istovremeno selektirati vie alfanumerikih ispisa.
Selektiranje je mogue i obuhvaanjem na prije opisani nain. Nakon selekcije je potrebno:
- za brisanje pritisnuti tipku DELETE
- za pomicanje kliknuti na jedan od selektiranih ispisa i nakon pomicanja na eljenu poziciju ponovo
kliknuti miem.
3.6.4. Pomicanje i brisanje elemenata mree u modu analize
Kako u modu analize postoji veliki broj ispisa koji nisu vidljivi u drugim modovima (rezultati, podaci),
omoguen je pomak i brisanje alfanumerikih ispisa poput onoga u podmodu alfanumerikih ispisa
(vidi prethodni odjeljak).
22
3.7. Zoom/Unzoom centriranje mree

Za kretanje po mrei korisne su grafike operacije uveanja (Zoom) i umanjenja (Unzoom).
Pomou njih se moe u prozoru dobiti dio mree, uveani dio mree, cijelu mreu itd. Nisu dozvoljena
svi mogui koraci uveanja ve samo odreeni: 10,20,30,50,75,100,150,200 %.
Zoom/Unzoom mree mogue je obaviti na vie naina:
a) Selekcijom:
Pritisne se DESNO dugme mia (na mjesto gdje nema grafikih elemenata) i drei ga pritisnutim,
pomie se tako da se selektira dio mree. Selektirani dio mree bit e uvean i prikazan u prozoru.
b) Dvostrukim klikom:
Dvostruki klik LIJEVIM dugmetom mia pozicionira kliknuto mjesto u sredinu prozora i postavlja
uveanje na 100%.
Dvostruki klik DESNIM dugmetom mia pozicionira kliknuto mjesto u sredinu prozora i smanjuje
stupanj uveanja na slijedei korak.
c) Dugmetom na toolbaru:
Pritiskom na dugme cijela mrea se postavlja u vidljivi prozor.
23
4. Mod unosa podataka

Za prijelaz u mod unosa podataka pritisne se na toolbaru dugme moda unosa podataka kako je
prikazano na slici.
Mod unosa podataka ima slijedee podmodove:

- unos podataka tipova vodova/kabela
- unos podataka dionica
- unos podataka potroaa
- unos naziva izvoda, vorova i potroaa
- unos podataka uzemljenja
- unos podataka uzemljivakih traka (uadi)
- unos podataka pojne toke (transformatora i VN mree)
4.1. Dijalog postavljanja inicijalnih vrijednosti

U ovom dijalogu upisuju se vrijednosti koje e se u pojavljivati kao inicijalne (ve upisane) kod upisa
podataka elemenata.
Inicijalne vrijednosti za podatke kabela / vodova su

Zemlja , Zrak : smjetaj u zemlji ili zraku inicijalno je postavljeno na Zrak
Ck : korekcijski faktor inicijalno je postavljen na 1
24
Inicijalne vrijednosti za podatke potroaa su:

fpot - faktor potranje jednog kuanstva ( pomnoen sa instaliranom snagom kuanstva
definira vrnu snagu jednog kuanstva ).
f1 faktor istovremenosti pojedinano zadanog potroaa u odnosu na ostale potroae u
mrei
Inicijalna postavka za faznost mree:
RST definira se da li je inicijalno mrea jednofazna (ukljuena samo faza R kao u primjeru
na slici) ili trofazna (treba staviti kvaicu na sve tri faze)
Inicijalna postavka za uzemljivaku traku/ue:
Udaljenost uz. traka/ue - kabel (m) definira prosjenu udaljenost postavljanja uzemljivake
trake/ueta od kabela; inicijalna postavka je 0,2 m
4.2. Unos podataka vodia (kabela/voda)
Organizacija podataka vodia je slijedea:
Podaci vodova inicijalno se nalaze u tabeli vodovi_kabeli (windis.mdb). U samoj datoteci u kojoj se
snima analizirana mrea (*.wds) nalazi se lista koritenih tipova vodia koji su povueni iz baze ili su
uneseni runo. Svakoj dionici odgovara odreeni tip.
Unos podataka vodia sastoji se od slijedeih koraka:
selektiranje izvoda, dionice ili bilo kojeg skupa dionica
DESNI klik miem na jednu od odabranih dionica
unos podataka u dijalog unosa podataka vodia
4.2.1. Selekcija za unos podataka vodia

Unos podataka vodia zamiljen je tako da je odjednom mogue unijeti podatke za vie izvoda,
podizvoda ili dionica ukoliko su istog tipa, a moe se unositi i pojedinano. Prvi korak je selektiranje
izvoda, podizvoda ili pojedinih dionica za koje se eli definirati tip vodia. Selektiranje se moe obaviti
na vie naina:
selektiranje klikom mia na dionicu (selektiranje izvoda ili podizvoda kojemu pripada dionica)
SHIFT + klik u prvu dionicu izvoda (selektiranje izvoda zajedno sa svim podizvodima).
selektiranje obuhvaanjem (selektiranje skupa dionica, bez obzira kojem izvodu/podizvodu
pripadaju)
CTRL + klik (selektiranje samo jedne dionice )
25
Selektiranje je u ovom modu kumulativno i bez dranja SHIFT tipke, tj. nakon selekcije odreene
grupe izvoda/podizvoda/dionica, mogue je selektirati i neku drugu grupu bez deselektiranje prethodne.
Ako se klikne u prazno deselektira se sve dotad selektirano.
Dionice za koje nisu uneseni podaci vodia obojane su u modu unosa podataka bijelom bojom. Za
takve dionice nije mogue unijeti odgovarajuu duljinu u podmodu unosa podataka dionica.
a) selektiranje klikom mia na dionicu - selektiranje izvoda ili podizvoda kojemu pripada
dionica
Klikne se lijevim dugmetom mia na neki od izvoda:
Nakon klika bit e selektiran cijeli izvod (bez podizvoda) i prikazan utom bojom.
b) SHIFT + klik u prvu dionicu izvoda - selektiranje izvoda zajedno sa svim podizvodima
Ako treba selektirati cijeli izvod, zajedno sa svim podizvodima onda se, drei pritisnut SHIFT, klikne
na prvu dionicu izvoda.
26
Nakon klika bit e selektiran cijeli izvod zajedno s podizvodima i prikazan utom bojom.
c) selektiranje obuhvaanjem selektiranje skupa dionica

Izvodi se kao i u modu crtanja. Mogue je obuhvatiti proizvoljni skup izvoda, podizvoda i dionica (ili
cijelu mreu).
Nakon otputanja mia bit e selektirane odabrane dionice i prikazane utom bojom.
d) CTRL + klik - selektiranje samo jedne dionice

Ovaj oblik selekcije slui za selektiranje samo jedne dionice. Isto se moe napraviti i obuhvaanjem.
Drei CTRL pritisnutim klikne se miem na jednu od dionica, nakon ega je ta dionica selektirana.
27
4.2.2. Prijelaz u dijalog za unos podataka vodia

DESNIM klikom mia na neku od selektiranih dionica prelazi se na unos podataka selektiranog dijela
mree.
4.2.3. Unos podataka vodia u dijalogu

Na vrhu prozora aplikacije otvara se dijalog za unos podataka vodia selektiranog dijela mree.
Ovako nepopunjen dijalog pojavit e se u sluaju da su odabrane dionice bez unesenih podataka za tip
vodia ili su odabrane dionice za koje su uneseni podaci ali su razliiti. Podaci se mogu unijeti
povlaenjem iz baze, ili iz liste ve koritenih tipova. Za odabir iz baze, treba pritisnuti dugme Baza.
Pojavljuje se slijedei dijalog u kojemu se odabire tip vodia.
Nakon pozicioniranja na eljeni tip, pritisne se dugme Prenesi (detaljnije o ostalim operacijama na
tabelama vidi u poglavlju o radu s bazom podataka).
Pritiskom na dugme Prenesi dogodilo se slijedee:
- Redak tabele s podacima vodia prenesen je u crtanu mreu.
- Odabrani tip vodia stavljen je u listu vodia crtane mree.
- Sve odabrane dionice sad imaju pridruen taj tip vodia.
Dijalog unosa podataka izgleda sad ovako:
Osim tipskih podatka vodia mogue je unijeti i podatke:

R,S,T - ukljuenost pojedinih faza
Zemlja, Zrak smjetaj u zemlji ili zraku
28
Ck korekcijski faktor
Sivo ispisane podatke kabela nije mogue mijenjati u ovom dijalogu. Pojedini tip vodia nije potrebno
stalno povlaiti iz baze ukoliko je ve koriten negdje u mrei. Tada se tip odabire klikom na strelicu
desno od stavke Tip Kab/vod, nakon ega se dobije lista svih do tada koritenih tipova vodia u mrei:
Podrazumijeva se da su gore izlistani tipovi vodia prethodno povueni iz baze.
4.2.4. Tipski podaci vodia

Sv, Sn presjek faznog i nultog vodia
Rd, Xd radni i induktivni otpor (direktni)
TempFakt temperaturni faktor koji definira poveanje radnog otpora pri radnoj temperaturi
Itzm (A) trajno doputena struja vodia u zemlji
Itzr (A) trajno doputena struja vodia u zraku
I1s (kA) doputena struja kratkog spoja vodia u trajanju od jedne sekunde
Ck korekcijski faktor koji definira strujnu opteretivost vodia na nain da se mnoi sa trajno
doputenom strujom u normalnim uvjetima. Ck je produkt svih potrebnih korekcijskih faktora
(korekcijski faktor utjecaja temperature okoline, korekcijski faktor za paralelno poloene vodove i
vodove u cijevima itd.)
4.2.5. Lokalna lista vodia

Prethodno je spomenuto da se povlaenjem tipova vodia iz baze formira lokalna (za analiziranu
mreu) lista podataka vodia koritenih u mrei. U listi se nalaze tipovi vodia koji su upotrebljeni ili
se namjeravaju upotrebiti u mrei. Ako se u izborniku Lokalni podaci izabere opcija Vodovi/Kabeli bit
e prikazan slijedei dijalog:
29
Tipovi koji su upotrebljeni u mrei imaju kvaicu pored naziva. U primjeru na slici navedena su dva
tipa vodia koja su povuena iz baze prilikom upisivanja tipa vodia. U listi se prelazi s jednog tipa na
drugi kursorskim strelicama ili klikom mia. Pritiskom na dugme Color moe se svakom tipu dodijeliti
boja kojom e se prikazivati u mrei. Prikaz u odabranim bojama moe se ukljuiti odnosno iskljuiti
dugmetom iz toolbara:
Desno u dijalogu se nalaze dugmad koja imaju slijedee funkcije:
<--Baza: Kabel - prebacivanje tipa iz baze u lokalnu listu vodia. Na ovaj nain se u lokalnu listu
mogu ubaciti odreeni tipovi koji e kasnije biti koriteni, tako da kasnije pri definiranju tipa ne treba
vie ulaziti u bazu, ve samo u lokalnu listu
Brii - brisanje selektiranog tipa iz lokalne liste (mogue je brisati samo vodie koji nisu upotrebljeni ni
na jednoj dionici).
Brii sve - Brisanje svih neupotrijebljenih tipova.
4.3. Unos podataka dionica
Podaci se unose za svaku dionicu posebno. Preporuljiv je slijedei nain unosa podataka: Klikne se na
prvu dionicu izvoda:
Odabrana dionica izvoda je nakon toga selektirana (uta boja). Na vrhu prozora otvoren je slijedei
dijalog:
Kursor je pozicioniran na polje unosa duljine dionice. Za razliku od svih ostalih dijaloga ovdje nema
OK tipke za prihvaanje rezultata jer se ovi rezultati prihvaaju automatski, radi breg unosa podataka:
nakon upisa podatka duljine dionice (i ostalih podataka) tipkom ALT i jednom od kursorskih tipki u
smjeru slijedee dionice (u gornjem primjeru to je ALT ) prelazi se na upis podataka slijedee
dionice. Na taj nain se mogu vrlo brzo unijeti sve duljine dionica. Preporuljivo na taj nain unijeti
podatke o duljini dionica, a nakon toga za pojedine dionice ostale podatke (osigurai , Ck ,...).
Osim kretanja s ALT tipkom mogue je direktno kliknuti u bilo koju od dionica i unijeti odgovarajue
podatke.
Ako postoji osigura na dionici, potrebno je aktivirati polje Osigura, nakon ega dijalog dobija
slijedei izgled:
30
Detaljnije u poglavlju o unosu podataka osiguraa. I u ovom sluaju nema OK tipke za prihvat
rezultata, ve se rezultati prihvaaju automatski im se klikne van dijaloga (klik na mreu ili na neku
od opcija toolbara).
4.3.1. Podaci dionica

R,S,T
Tip Kab/Vod
X
Ukljueno
dulj (m)
Ck
Osigura
- ukljuenost pojedinih faza dionica.

- tip vodia dionice (definiran u podmodu unosa podataka kabela/voda)
- broj vodia u paraleli
- ukljuenost dionice.
- duljina dionice.
- korekcijski faktor (znaenje opisano u poglavlju podataka kabela/vodova)
- otvaranje dijaloga za definiranje osiguraa na dionici
4.3.2. Unos podataka osiguraa

Tipski podaci osiguraa nalaze se u tabeli Osiguraci (windis.mdb). U samoj radnoj datoteci nalazi se
lista tipova osiguraa koji su povueni iz baze. Svakoj dionici voda moe se dodijeliti odgovarajui
tipski osigura.
Tip tip (naziv) osiguraa

In - nazivna struja osiguraa
Faktor sig. faktor sigurnosti pregaranja osiguraa pri proraunu minimalne struje kratkog spoja
Pritiskom na dugme Baza Osiguraa otvara se slijedea tabela:
Iz tabele se oznai eljeni osigura i pritisne dugme prenesi. Ovime je podatak o osigurau prenijet u
mreu pridodijeljen odabranoj dionici. Dijalog dionice/osiguraa izgleda sad ovako:
31
Svi osigurai koji su povueni iz baze nalaze se u listi unutar podataka crtane mree. Ako treba isti tip
osiguraa postaviti na nekom drugom mjestu moe se povui direktno iz liste. Npr. za neku mreu to
moe izgledati ovako:
4.3.3. Podaci osiguraa

Za termike osigurae predvieni su samo osnovni parametri (tip, In, faktor sigurnosti), od kojih je
faktor sigurnosti dozvoljeno mijenjati.
Automatskim osiguraima omogueno je mijenjati nazivnu struju (In odnosno I1) u granicama
definiranim u bazi (kataloki podaci o opsegu nazivne struje ovisno o temperaturi okoline). Takoer je
za automatske osigurae predviena mogunost definiranja:
- I-t krivulje, tj. mogue je odabrati krivulju prorade osiguraa u toplom i hladnom stanju
- struju prorade elektromagnetskog lana; potrebno je kvaicom aktivirati polje Iemg, te upisati
odgovarajuu proradnu struju unutar zadanih granica
- struju prorade elektromagnetskog lana u nultom vodiu (ako je definirana za osigura); potrebno
je kvaicom aktivirati polje Iemg0, te upisati odgovarajuu proradnu struju
4.3.4. Lokalni podaci osiguraa

U crtanoj mrei kreira se listu podataka osiguraa koja je lokalna za tu mreu. Tu se nalaze tipovi
osiguraa koji su upotrebljeni ili se namjeravaju upotrebiti u mrei. Ako se u izborniku Lokalni podaci
izabere opcija Osigurai, biti e prikazan slijedei dijalog:
32
Tipovi koji su upotrebljeni u mrei imaju kvaicu pored naziva. U listi dijaloga u gornjem primjeru
navedena su tri tipa osiguraa koja su povuena iz baze prilikom upisivanja tipa osiguraa. U listi se
prelazi s jednog tipa na drugi kursorskim strelicama ili klikom mia. Selekcijom odreenog osiguraa
iscrtava se njegova I-t karakteristika.
Ako Check-Box Auto min-max ima kvaicu onda se automatski odreuju granice iscrtavanja
karakteristike. Ispod liste nalaze se dugmad koja imaju slijedee funkcije:
<--Baza: Osigura - Prebacivanje tipa osiguraa iz baze u lokalnu listu osiguraa.
<--Baza: Svi Osigurai - Prebacivanje svih tipova osiguraa iz baze u lokalnu listu osiguraa.
Brii - Brisanje selektiranog tipa osiguraa iz lokalne liste (mogue je brisati samo osigurae
koji nisu upotrebljeni ni na jednoj dionici).
Brii sve - Brisanje svih neupotrijebljenih tipova osiguraa.
Na dnu dijaloga mogue je za odabrani osigura upisati struju i iz nje izraunati vrijeme pregaranja
(tos) na osnovu termike krivulje.
33
4.4. Unos podataka potroaa

Podaci potroaa unose se u podmodu unosa podataka potroaa:
Simbol potroaa predstavlja skupinu potroaa prikljuenih na isti vor. Klikom na simbol otvara se
dijalog za unos podataka za odabranu skupinu. Simbol potroaa je bijele boje dok nisu uneseni podaci
za isti.
Potroae je mogue selektirati i obuhvaanjem, tako da se istovremeno mogu unijeti istovrsni podaci
za veu grupu potroaa (najee je normativ potronje odnosno vrna snaga zajednika za veu grupu
potroaa ili za cijelu mreu, tako da se pojedinano mora korigirati samo broj kuanstava u pojedinom
potroau). Dijalog unosa podataka za potroa bez unesenih podataka izgleda ovako:
Podaci na nivou vora potroaa:

Oznaka potroaa - naziv skupine potroaa u odabranom voru. U sluaju da je selektirana
grupa potroaa nee biti vidljiva jer potroai imaju razliite nazive.
Rasvjeta - upotreba simbola za rasvjetu. Ako je selektirana grupa potroaa onda je prikazana
sivo. Ako se ostavi sivo svi e potroai zadrati dotadanji simbol.
Tri dugmeta s lijeve strane slue za zadavanje potronje na odabrani nain. Nova zadana potronja su
upisuje u listu desno od dugmeta. Dugmetom brii uklanja se pojedina zadana potronja iz liste. U
istom voru moe se postaviti vie skupina potroaa zadanih na tri razliita naina:
preko normativa (dugme s nazivom Po Normativu)
preko vrne snage (dugme s nazivom Po Vrnoj Snazi)
pojedinani potroa (dugme s nazivom Pojedinani)
4.4.1. Potronja zadana preko normativa

Podaci potroaa zadaju se preko normativa definiranim koeficijentima izvedenim iz Rusck-ove
formule:
Pvn = A n + B n
gdje je:
n broj kuanstava
A,B koeficijenti koji definiraju normativ
Pvn odgovarajua vrna snaga grupe od n potroaa
Dijalog za unos podataka potroaa preko normativa je:
34
Podaci znae slijedee:

R,S,T definiranje faza u kojima se nalazi optereenje
Normativ - polja za oznaku i opis normativa
Br.Ku - broj kuanstava po zadanom normativu
A,B - koeficijenti koji definiraju normativ
cos(fi) faktor snage kuanstava
Ind (Cap) - induktivni ili kapacitivni karakter potroaa
Traeni podaci mogu se upisati direktno ili povui iz baze. Klikom na dugme Baza pojaviti e se
slijedei dijalog:
Odabirom normativa i klikom na prenesi prenijet e se podaci odabranog normativa.
Jo je potrebno upisati podatak broja kuanstava u odgovarajue polje. Ako u izabranom voru nema
vie potroaa treba pritisnuti OK. Ako treba zadati bilo koju drugu grupu potroaa u istom voru
ponovno se pritisne jedna od tri opcije i obavi unos podataka za slijedeu grupu.
4.4.2. Potronja zadana preko vrne snage

Na ovaj nain moe se definirati potronja grupe kuanstava preko odgovarajuih parametara osnovne
Rusck-ove formule:
35
Pvn = Pinst f pot (f n + (1 f ) n )

gdje je:
n broj kuanstava
fpot faktor potranje jednog kuanstva
Pinst instalirana snaga jednog kuanstva. Produkt fpotPinst daje vrnu snagu jednog kuanstva
f - faktor istovremenosti za beskonaan broj kuanstava koji je isti za sve potroae u mrei, a
definira se u stavci Konstante prorauna menija Postavke. Inicijalno postavljena vrijednost je 0.2
Pvn odgovarajua vrna snaga grupe od n potroaa
Dijalog za unos podataka potroaa preko vrne snage je:
Odgovarajui podaci su na desnoj strani dijaloga. Podaci znae slijedee:

R,S,T definiranje faza u kojima se nalazi optereenje
Vrna Sn. - polja za oznaku i opis
Br.Ku - broj kuanstava po zadanoj vrnoj snazi
Pinst - instalirana snaga pojedinog kuanstva
cos(fi) faktor snage kuanstva
Fakt.potr.- faktor potranje jednog kuanstva (f1)
Traeni podaci mogu se upisati direktno ili povui iz baze. Klikom na dugme Baza pojaviti e se
slijedei dijalog:
Odabirom i klikom na prenesi prenijet e se odabrani podaci.
4.4.3. Potronja zadana kao pojedinani potroa

Pojedinani potroa zadaje se vrnom snagom i faktorom istodobnosti u odnosu na ostale potroae:
Pv = Pv1fost
gdje je:
Pv1 vrna snaga pojedinanog potroaa
36
fost faktor istovremenosti u odnosu na ostale potroae u mrei

Pv izraunata vrna snaga s kojom se ide u proraun
U dijalogu za unos podataka potroaa, nakon pritiska dugmeta Pojedinani >>, dijalog poprima formu
koja omoguava upis podataka pojedinanog potroaa:
Podaci znae slijedee:

R,S,T definiranje faza u kojima se nalazi potroa
Opis - opis potroaa
Pv - vrna snaga potroaa
cos(fi) faktor snage potroaa
Fakt.Ist.- faktor istovremenosti potroaa u odnosu na ostale potroae u mrei (fost)
U sluaju da je selektirano vie potroaa za istovremeni unos kao pojedinane potroae (npr. za
rasvjetu), ispod kvaica za definiranje faznosti, javlja se i dodatno polje s nazivom R-S-T.
Ukoliko se to polje aktivira (stavi kvaica), program e automatski raspodijeliti potroae po fazama,
poevi od zadane faze (inicijalno faza R).
4.5. Unos naziva izvoda, vorova i potroaa

Svakom izvodu, voru i potroau ( skupini potroaa u jednom voru) moe se dodijeliti naziv ako je
potrebno. Nazivi se unose u odgovarajuem podmodu:
Prelaskom u mod unosa podataka ili u mod analize aplikacija automatski generira nazive vorova i
potroaa. Nazivi vorova se generiraju tako da prvi vor izvoda dobiva naziv C1, drugi C2 itd. po
odreenom izvodu. Za svaki slijedei izvod nazivi ponovo poinju sa C1.
Potroai inicijalno dobivaju nazive koji se u brojci slau s vorom, sa slovom P umjesto C ( P2, P3, P4
itd.). Poto u poetnom voru izvoda (pojna toka) nije mogue postaviti potroa, nema potroaa
oznaenog s P1. Sve nazive mogue je naknadno promijeniti. Osnovno ogranienje u zadavanju naziva
je da dva vora ili dva potroaa na istom izvodu ne mogu imati isti naziv.
Nazive izvoda potrebno je runo upisati jer se isti ne generiraju automatski.
Nazive potroaa mogue je ponovo automatski izgenerirati ako se u izborniku Alati odabere opcija
Generiraj ponovo sve nazive.
4.5.1. Unos naziva izvoda

Mogu se zadati nazivi izvoda i podizvoda. Na slijedeem primjeru svi su izvodi bijele boje. To znai da
im nisu dodijeljeni nazivi. Klikom na liniju glavnog izvoda kao to je to prikazano na slici:
37
cijeli izvod poprimit e utu boju (prva dionica zelenu), te e se pojaviti dijalog u koji se upisuje naziv
(npr. Izvod 1).
Desno od polja za upis naziva nalazi se dugme sa znakom # . Pritiskom na # dugme kreira se
alfanumeriki ispis koji je vezan za naziv izvoda i prikazuje se na slici mree. Ako pozicija ispisa ne
zadovoljava, ispis se moe pomaknuti na eljenu poziciju.
Naziv se moe dati i podizvodu. Klikom na podizvod (ovo se moe napraviti tek kad je glavnom
izvodu dan naziv):
oznaen je podizvod i otvoren dijalog za upis:
38
Postupak je isti kao za glavni izvod.
4.5.2. Unos naziva vorova

Klikom na odabrani vor pojavljuje se slijedei dijalog:
Umjesto automatski generiranog naziva moe se upisati neki drugi naziv. Naziv mora biti razliit od
drugih naziva na istom izvodu.
4.5.3. Unos naziva potroaa

Klikom na vrh odabranog simbola potroaa pojavljuje se slijedei dijalog:
39
Umjesto automatski generiranog naziva moe se upisati neki drugi naziv. Naziv mora biti razliit od
drugih naziva na istom izvodu.
4.6. Unos podataka pojne toke

Podaci pojne toke obuhvaaju podatke transformatora, VN voda, te ekvivalenta mree. Za unos
podataka potrebno je odabrati odgovarajui podmod unosa podataka i pritisnuti odgovarajue dugme:
Prikazuje se dijalog:
U gornjem dijelu dijaloga definira se konfiguracija visokonaponskog dijela mree.
40
Strelicama desno od natpisa Kombinacija definira se shema visokonaponskih vodova koji napajaju
trafostanicu (jedan vod, vie vodova u seriji ili paraleli, dvije serijsko-paralelne kombinacije ili bez
VN voda). Ako je odabrana varijanta s vie vodova u seriji ili paraleli, odgovarajui broj se definira
ispod simbola voda ( n= ), strelicama ili direktnim upisom broja vodova.
Broj transformatora u paraleli (ili bez transformatora) definira se ispod simbola transformatora (n=),
strelicama ili direktnim upisom broja transformatora. U poljima Un1 odnosno Un2 definiraju se nazivni
naponi visokonaponske i niskonaponske mree.
Otpor uzemljenja trafostanice se moe zadati klikom na odgovarajuu oznaku (Ruz), te upisivanjem
vrijednosti.
Nakon definiranja konfiguracije, u donjem dijelu dijaloga upisuju se konkretni podaci za odabrane
elemente.
4.6.1. Ekvivalent izvora
Inicijalna vrijednost podataka ekvivalentnog izvora je kruta mrea. Ukoliko impedancija ekvivalenta
nije zanemariva za proraun kratkog spoja, moe se definirati na tri naina:
a)
klikom na oznaku Snaga, otvara se dijalog:
u kojemu se upisuju podaci snage tropolnog (Sk3) i jednopolnog (Sk1) kratkog spoja, te omjer R/X.
b) klikom na oznaku Struja, otvara se dijalog:
41
u kojemu se upisuju podaci struje tropolnog (Ik3) i jednopolnog (Ik1) kratkog spoja, te omjer R/X.
c) klikom na oznaku Impedancija, otvara se dijalog:
u kojemu se upisuju podaci direktne (Zd) i nulte (Zi) impedancije ekvivalenta, te omjer R/X.
4.6.2. Visokonaponski vodovi

Ovisno o odabranoj kombinaciji i broju vodova upisuju se podaci odabranih vodova.
U gornjem primjeru odabrana je varijanta s 3 voda u seriji. Odabirom stavke Vodovi, otvara se u
donjem dijelu dijaloga oznake vodova (Vod 1, Vod 2 i Vod 3). Pozicioniranjem na odreeni vod i
klikom na dugme Edit, otvara se dijalog za upis podataka voda:
42
U zadana polja mogu se runo upisati podatke ili ih povui iz baze i upisati duljinu. Nakon upisa
pritisne se dugme OK, nakon ega se odabire slijedei vod (Vod 2) i klikne dugme Edit:
Pojavljuje se dijalog za upis podataka drugog voda itd.

Parametri vodova su:
Tip oznaka tipskog podatka
l (km) duljina voda
Rd, Xd (ohm/km) radni i induktivni otpor voda (direktni), raunati na visokonaponskoj strani
Ro, Xo (ohm/km) radni i induktivni otpor voda (nulti), raunati na visokonaponskoj strani
4.6.3. Transformatori
Podaci transformatora zadaju se na slian nain kao i vodovi.
43
Odabran je primjer s dva paralelno spojena transformatora. Odabirom transformatora za koji se upisuju
podaci (Trafo 1 odnosno Trafo 2), te klikom na edit otvara se dijalog za upis podataka odabranog
transformatora (Trafo 1 u gornjem primjeru).
U zadana polja mogu se runo upisati podaci ili ih povui iz baze. Nakon upisa pritisne se dugme OK,
nakon ega se odabire slijedei transformator (Trafo 2) i klikne dugme Edit itd.
Parametri transformatora su:
Tip oznaka tipskog podatka
Un1 (kV), Un2 (kV) nazivni napon primara i sekundara
Gr. Spoja grupa spoja
Sn (kVA) nazivna snaga
Rd, Xd (ohm/km) radni i induktivni otpor transformatora (direktni), raunati na niskonaponskoj
strani
44
Ro, Xo (ohm/km) radni i induktivni otpor transformatora (nulti), raunati na niskonaponskoj

strani
4.7. Unos podataka uzemljenja po vorovima

Prorauna kratkog spoja mogue je napraviti uzimajui u obzir podatke uzemljenja po vorovima. Za
zadavanje tih podataka, potrebno je odabrati odgovarajui podmod:
Otpor uzemljenja mogue je unijeti u bilo kojem voru. Klikom na odabrani vor pojavljuje se
slijedei dijalog:
Unosi se podatak otpora uzemljenja i podatak o ukljuenosti tog otpora u proraun.
4.8. Unos podataka uzemljivake trake/ueta

Za zadavanje podataka uzemljivake trake/ueta, tj. trakastih uzemljivaa koji se polau uz kabele,
potrebno je prijei u odgovarajui podmod:
Organizacija podataka i nain zadavanja (selektiranje, odabir dionica, ulaz u formu za upis
podataka) potpuno je isti kao i za kabele !
Forma za unos podataka je:
Podaci se mogu povui iz baze ili iz liste koritenih tipova. U bazi podataka (tabela uzem_traka_uze iz
windis.mdb) predvieni su parametri:
45
Tip naziv tipa

a,b (mm) - dimenzije presjeka pravokutnika u sluaju uzemljivake trake
S (mm2) presjek vodia u sluaju uzemljivakog ueta
ro (mm2/m) specifini otpor materijala
Nakon odabira odgovarajueg tipa trake/ueta, u formi se prenosi naziv tipa, presjek i specifini otpor:
Ukoliko su u mrei ve koritene odreene trake/uadi, pdatke je mogue odabrati iz liste koritenih
tipova:
46
5. Mod Analize
U mod analize prelazi se odabirom odgovarajueg dugmeta:
Mod analize nema posebnih podmodova.

Dugmetom
poziva se modul za izvrenje prorauna.
poziva dijalog za upis konstanti prorauna.

Dugme
U modu analize CTRL + Klik mijenja stanje ukljuenja pojedinih elemenata.
5.1. Pokretanje analiza

obavit e se svi glavni numeriki prorauni:
Pritiskom na dugme
raspodjela optereenja u mrei
proraun napona i tokova snaga
proraun struja kratkog spoja
provjera kriterija odabira osiguraa
Pozivom iz izbornika Prorauni mogu se obaviti dodatne analize:
Izbor potrebne snage transformatora
Odreivanje gubitaka radne energije
5.2. Prikaz rezultata prorauna

Postoje dva osnovna naina prikaza rezultata prorauna.
skupni ispisi uz pojedine elemente na shemi mree
izvjetaji u posebnom prozoru
5.2.1. Ispis uz elemente na shemi mree

Ovi ispisi aktiviraju se pomou toolbara sa slijedee slike:
Toolbar omoguava da se na ekranu prikau odabrani rezultati i neki ulazni podaci, te indikacije
prekoraenja. Da bi se prikazali odreeni podaci klikne se LIJEVIM dugmetom mia na odabrano
dugme. Istovremeno moe biti aktivno (prikazano na ekranu) vie razliitih ispisa. Dugmad s
podcrtanim natpisima moe se kliknuti DESNIM dugmetom mia pri emu e natpis na njima poprimiti
crvenu boju, a na mrei e se prikazati crvenom bojom eventualna prekoraenje nekog elementa.
Pojedina dugmad ima slijedee znaenje:
- ispis linijskih ili faznih napona
- iskljuenje svih dugmadi toolbara
- ukljuenje svih indikacija prekoraenja
47
- iskljuenje svih indikacija prekoraenja

vorovi - podaci vezani za vorove
Umin - najmanji napon u tri faze min(UR,US,UT)
URST - ispis napona sve tri faze
U% - postotni pad napona (desni klik miem pokazuje bojom indikaciju prekoraenja zadanih
granica)
RST - prikaz ukljuenosti faza u pojedinom voru
Ik3 - struja tropolnog kratkog spoja
Ik1 - struja jednopolnog kratkog spoja
Dionice - podaci vezani za dionice
3ph - omoguavanje prikaza podataka dionica u sve tri faze
P - radna snaga na ulazu u dionicu
Q - reaktivna snaga na ulazu u dionicu
dP -gubitak radne snage na dionici
dQ -gubitak jalove snage na dionici
I - struja kroz dionicu
I% - odnos struje dionice i maksimalno doputene struje dionice (desni klik miem pokazuje
bojom indikaciju prekoraenja granica)
Potroai - podaci vezani za potroae
P - radna snaga potronje u voru
Q - reaktivna snaga potronje u voru
cos - faktor snage potroaa
3ph - omoguivanje prikaza podataka u sve tri faze
RST - prikaz postojanja optereenja u fazama
Osigurai - podaci vezani za osigurae
Ivr -indikacija provjere osiguraa s obzirom na vrno optereenje dionice
Inv -indikacija provjere osiguraa s obzirom na trajno doputeno optereenje dionice
term -indikacija provjere termike vrstoe s obzirom na maksimalnu i minimalnu struju
kratkog spoja
doseg -indikacija provjere dosega zatite s obzirom na minimalnu struju kratkog spoja
tmax - maksimalno vrijeme iskljuenja kod kratkog spoja
5.2.2. Izvjetaji u posebnom prozoru

Klikom na pojedini element ili odabirom opcija iz izbornika Izvjetaji mogue je dobiti odabrane
izvjetaje prorauna. Izvjetaji mogu biti za pojedine elemente mree ili skupni izvjetaj za cijelu
mreu.
Svi izvjetaji ispisani su u RTF formatu, te se mogu direktno tiskati ili, to je preporuljivije, prenijeti u
bilo koji tekst procesor. Tekst e u bilo kojem tekst procesoru koji prepoznaje RTF format (Word,
Lapis) biti pravilno interpretiran. Prenos se obavlja preko Clipboarda odnosno Copy/Paste naredbama.
Prenos teksta preko Clipboarda
Odabirom "Copy All" opcije izbornika Edit (Ctrl+A) kopira se cijeli tekst u Clipboard. Isti tekst isputa
se u tekst procesor sa Paste naredbom tekst procesora (Ctrl+V ili Shift+Insert).
Ako treba kopirati samo dio teksta (izvjetaja) onda se selektira eljeni dio.
Tiskanje teksta
Mogue je i direktno tiskanje teksta. U tu svrhu u File izborniku su dvije opcije:
- Print : tiskanje cjelokupnog sadraja
- Print Setup : odabir i postavljanje parametara printera
48
a) Rezultati vora
Lijevim klikom na vor dobija se izvjetaj sa slijedeim podacima:
Naziv : naziv vora
Izvod : naziv izvoda na kojemu se vor nalazi
Pv : vrna snaga potroaa u voru raunata na nivou izvoda
cos : faktor snage potroaa u voru
P : izraunata snaga potroaa u voru u sluaju prorauna s konstantnom impedancijom
fazni napon, pad napona : podaci o izraunatim faznim naponima i naponima na nul vodiu
(u sluaju nesimetrinih optereenja, ispisi su dani za svaku fazu)
Ik1,Ik3: struje jednopolnog i tropolnog kratkog spoja u voru
Desnim klikom na vor dobija se meni sa slijedeim opcijama:
Prikaz rezultata na zaslonu - da li prikazivati rezultate za odabrani vor na shemi mree
(kvaica znai omoguen prikaz, to je i inicijalna postavka)
b) Rezultati dionica
Lijevim klikom na dionicu dobija se izvjetaj sa slijedeim podacima:
Od : naziv poetnog vora dionice
Do : naziv krajnjeg vora dionice
Izvod : naziv izvoda kojemu pripada dionica
Tip kabela/voda : tip kabela/voda dionice
Smjetaj : smjetaj u zemlji ili zraku
Ck : korekcijski faktor
In : nazivna struja kabela/voda
Duljina : duljina dionice
P : radna snaga na ulazu u dionicu (u sluaju nesimetrinih optereenja ispisi su dani po
fazama)
Q: jalova snaga na ulazu u dionicu (u sluaju nesimetrinih optereenja ispisi su dani po
fazama)
I: struja kroz dionicu (u sluaju nesimetrinih optereenja ispisi su dani po fazama)
I%: postotni iznos struje kroz dionicu u odnosu na dozvoljenu struju (u sluaju nesimetrinih
optereenja ispisi su dani po fazama)
P : gubitak radne snage u dionici
Q : gubitak jalove snage u dionici
ako se na dionici nalazi osigura, ispisani su i podaci provjere kriterija valjanosti odabranog
osiguraa
Desnim klikom na dionicu dobija se meni sa slijedeim opcijama (klik u prvu dionicu izvoda daje vie
opcija vezanih za izvod):
Prikaz podataka/rezultata na zaslonu - da li prikazivati rezultate za odabranu dionicu na shemi
(kvaica znai omoguen prikaz, to je i inicijalna postavka)
Izvjetaj rezultata osiguraa
Izvjetaj potroaa izvoda
Izvjetaj rezultata izvoda
c) Rezultati potroaa
Lijevim klikom na potroa dobija se izvjetaj sa slijedeim podacima:
Naziv : naziv potroaa
Izvod : naziv izvoda na kojemu se nalazi potroa
Slijede ulazni podaci o grupama potroaa zadanim preko normativa, vrne snage ili kao
pojedinano. Znaenja pojedinih oznaka su slijedea:
- Pv[1] vrna snaga jednog kuanstva (potroaa)
- Pv[grupa] vrna snaga grupe kuanstva (potroaa)
- Pv[izvod] vrna snaga grupe kuanstva (potroaa) raunata na nivou izvoda
Ukupno : ukupna vrna snaga potroaa raunata na nivou izvoda, te faktor snage
P : izraunata snaga potroaa
fazni napon, pad napona : podaci o izraunatom naponu odgovarajueg vora
Ik1,Ik3: struje jednopolnog i tropolnog kratkog spoja u odgovarajuem voru
49
d) Rezultati osiguraa
Rezultati osiguraa dobiju se desnim klikom na dionicu gdje se nalazi osigura, te odabirom
odgovarajue stavke.
Tip osiguraa : tip (naziv) osiguraa
In : nazivna struja osiguraa
Iemg : struja prorade elektromagnetnog lana
IemgN : struja prorade elektromagnetnog lana u nuli
k : sigurnosni faktor
Izvod: izvod na kojemu se nalazi osigura
nivo : ukoliko ima vie osiguraa na istoj dionici, ispisan je odgovarajui nivo
tmax: maksimalno vrijeme trajanja kvara
slijede ispisi kriterija valjanosti odabranog osiguraa, zajedno s odgovarajuim izraunatim
parametrima, te postotnom rezervom (ili prekoraenjem)
e) Rezultati na nivou izvoda
Rezultati na nivou izvoda dobiju se desnim klikom na prvu dionicu, te odabirom odgovarajue stavke.
Naziv izvoda : naziv izvoda
Potroai : ispisuje se da li su potroai simetrini ili ne
Pv, Qv : izraunata vrna radna i jalova snaga potroaa na izvodu
cos : faktor snage potroaa na izvodu
P, Q : radna i jalova snaga izvoda
Pg, Qg : gubici radne i jalove snage na izvodu
cos : izraunati faktor snage izvoda
I : struja na izvodu (u sluaju nesimetrinog optereenja, dani su podaci za sve faze)
Umax : najvei postotni pad napona na izvodu
f) Podaci potroaa izvoda
Rezultati o svim potroaima na izvodu dobiju se desnim klikom na prvu dionicu izvoda, te odabirom
odgovarajue stavke. Svi potroai na nivou izvoda su grupirani u istovrsne grupe (isti normativ
odnosno podaci zadani preko vrne snage), te je za svaku grupu prikazan ukupan broj kuanstava,
odgovarajua vrna snaga i faktor snage. Za pojedinane potroae dana je vrna snaga, raunata preko
faktora istodobnosti prema ostalim potroaima i faktor snage.
5.2.3. Skupni izvjetaji na nivou mree

Skupni izvjetaji na nivou mree dobiju se pomou izbornika Izvjetaji. Dani su tri izvjetaja:
a) Sumarno: Mrea
Dani su podaci o ukupnoj vrnoj snazi potroaa na nivou mree, te odgovarajue snage optereenja i
gubitaka u mrei.
b) Sumarno: Izvodi
U jednoj listi dani su sumarni rezultati za sve izvode u mrei.
c) Sumarno: Kabel/Vod, Uz. traka/ue
Dan je spisak upotrebljenih kabela/vodova u mrei, te uzemljivakih traka/ueta, zajedno s
odgovarajuim duljinama
5.3. Dodatne analize

U dodatne analize spada:
izbor snage transformatora
proraun gubitaka energije
50
5.3.1. Izbor snage transformatora

U izborniku Prorauni odabirom opcije Izbor snage transformatora omoguen je proraun potrebne
snage transformatora s obzirom na zadanu potronju (i eventualno zadan postotni rast tijekom eljenog
broja godina). Ponuen je slijedei dijalog:
Unosi se odgovarajui faktor doputenog preoptereenja u normalnim uvjetima i faktor rezerve.

Godinji porast optereenja i broj godina preuzimaju se iz konstanti prorauna, tako da ih nije mogue
mijenjati u ovom dijalogu. Nakon upisa pritisne se dugme Proraunaj. Nakon toga bit e izraunata
vrna snaga na nivou cijele mree (Pvu) i odgovarajua minimalna snaga transformatora.
51
U okviru pod nazivom Odabrana snaga transformatora, upie se eljena snaga, te se pritiskom na donje
dugme Proraunaj izraunavaju odgovarajui parametri za odabranu snagu transformatora.
52
Pritiskom na dugme izvjetaj dobije se kompletan izvjetaj o ovome proraunu.
5.3.2. Odreivanje gubitaka radne energije

U izborniku Prorauni odabirom opcije Odreivanje gubitaka radne energije omoguen je proraun
gubitaka energije u mrei. Ponuen je slijedei dijalog:
53
Za proraun gubitaka energije omogueno je zadavanje osnovnog ulaznog parametra u jednoj od etiri
varijante, ovisno o tome koja je veliina najpouzdanija:
preko faktora optereenja (m) :
m=
W
P max T
gdje je:
W- ukupna potronja energije u promatranom periodu
Pmax maksimalno optereenje u promatranom periodu
T - broj sati u promatranom periodu
preko ukupne potronje energije u promatranom periodu (W)
preko upotrebnog vremena (Tu) :
Tu =
W
P max
preko minimalnog optereenja (Pmin) koje se zadaje u postotku u odnosu na maksimalno
Parametri koji su isti za sve varijante:

Broj sati [T] broj sati za koje se raunaju gubici energije
a - konstanta pri proraunu gubitaka energije koja odgovara parametru f pri proraunu snage
Parametar Pgmax (gubici snage pri vrnom optereenju) se ne unosi, ve se izraunava. Na osnovu
zadanih parametara, pritiskom na dugme Proraunaj, proraunavaju se i ispisuju gubici energije u
zadanom vremenskom periodu.
54
Nakon toga, mogue je dobiti i odgovarajui izvjetaj, pritiskom na dugme Izvjetaj:
5.4. Konstante prorauna
Pritiskom na prikazano dugme bit e prikazan dijalog za unos konstanti prorauna. Isti dijalog moe se
pozvati iz izbornika Postavke, odabirom opcije Konstante prorauna. Parametri se odnose na mreu
koja je trenutno aktivna. Konstante prorauna su podijeljene na slijedee grupe (stranice):
55
a) Proraun Napona
Doputeno odstupanje od nazivnog napona - odstupanje izvan upisanih granica bit e

indicirano nakon prorauna ako se aktivira odgovarajue dugme
b) Potroai
f - faktor istodobnosti za beskonaan broj potroaa pri proraunu vrne snage potroaa
Rusck-ovom formulom ako se kao ulazni parametar neke grupe potroaa koristi odgovarajua
vrna snaga
Potroa u proraunu kao:
-
Konstantna impedancija: Potroai u proraunu se uzimaju kao impedancija izraunata iz

nazivnog napona i potronje.
Konstantna snaga: Potroai se uzimaju kao konstantna snaga to zahtijeva iterativni
postupak prorauna. U najveem broju sluajeva rezultantna potronja e odgovarati
zadanoj. Da bi se osigurala konvergencija u nepovoljnim sluajevima niskih napona ne
doputa se pad impedancije potroaa ispod 1/2 nazivne impedancije.
c)
56
Oekivani porast optereenja: Ako se upie godinji postotni rast optereenja (p) i broj godina
(n), u proraun se ne ide s inicijalnim vrijednostima potronje, ve preraunatim na osnovu
upisanih parametara
Osigurai , Ik
C3 faktor u brojniku izraza za proraun tropolnog kratkog spoja

C1 faktor u brojniku izraza za proraun jednopolnog kratkog spoja
Ukljuen doprinos struje potroaa u Ikmin omoguava proraun minimalne struje kratkog
spoja s uraunatim doprinosom struja potroaa; ako se aktivira ova mogunost, otvara se
polje za upis postotnog doprinosa (u odnosu na vrno optereenje) struje potroaa pri
proraunu
TN mrea mrea u proraunu TN mrea
TT mrea mrea u proraunu TN mrea
d) Odabir Transformatora, Gubici RE
57
Proraun nazivne snage transformatora

Faktor doputenog preoptereenja rpre[%] doputeno preoptereenje u normalnim uvjetima
Faktor rezerve r[%] - faktor rezerve pri proraunu
Proraun gubitaka radne energije
Broj sati [T] - broj sati za koji se raunaju gubici
a konstanta pri proraunu gubitaka energije koja odgovara parametru f pri proraunu snage
e) Uzemljenje
Ukljuen uticaj zadanih uzemljivaa u vorovima (Rpz) na Ik1 stavljanjem kvaice na ovu
stavku ukljuuje se doprinos posebno zadanih uzemljivaa u vorovima na proraun struje
jednopolnog kratkog spoja
Ukljuen uticaj Uz. Traka/Ue na Ik1 stavljanjem kvaice na ovu stavku ukljuuje se
doprinos uzemljivakih traka/uadi na proraun struje jednopolnog kratkog spoja
Prosjena dubina polaganja Uz. Traka/Ue (m) dubina polaganja uzemljivake trake/ueta
uzima se ista za cijelu mreu
Specifini otpor tla (m) prosjeni specifini otpor tla
58
6. Rad s bazom podataka

Tabela baze podataka pojavljuje se:
prilikom direktnog pristupa tabeli odabirom neke od opcija izbornika Baza
prilikom prijenosa parametara odabranog elementa.
U oba sluaja mogue je obavljati na odabranoj tabeli operacije koje su karakteristine za tabele baze
podataka. Baza podataka je u formatu Access 97, pa se podaci mogu aurirati i direktno iz Access-a.
6.1. Operacije na tabelama baze podataka

Primjer tabele "Tipovi Kabela/Vodova":
Tabela je pozvana iz dijaloga unosa podataka odreenog Kabela/Voda i zbog toga ima dugme Prenesi.
a) Kretanje po zapisima tabele (Pregledanje-Browse)

Postoji vie naina kretanja po zapisima tabele. Prvi je nain pomou tipaka za pozicioniranje:
strelica dolje : pomak na slijedei zapis
strelica gore : pomak na prethodni zapis
strelica desno : pomak za jedno polje zapisa desno
strelica lijevo : pomak za jedno polje zapisa lijevo
Tab : pomak za jedno polje zapisa desno
Shift + Tab : pomak za jedno polje zapisa lijevo
PgDn : pomak za stranicu zapisa dolje
PgUp : pomak za stranicu zapisa gore
Home : pomak na krajnje lijevo polje zapisa
End : pomak na krajnje desno polje zapisa
Ctrl + Home : pomak na prvi zapis
Ctrl + End : pomak na posljednji zapis
Drugi je nain tipkanjem niza poetnih slova: npr, ako se odtipka slovo P, tabela e se pozicionirati na
prvi zapis iji tekst prvog polja poinje sa slovom P:
59
Ukucana slova ponitavaju se tipkom Backspace.

Trei nain je koritenjem navigator toolbara:
- pomak na prvi zapis u tabeli

- pomak na posljednji zapis u tabeli
- pomak na prethodni zapis u tabeli
- pomak na slijedei zapis u tabeli
b) Ureivanje sadraja zapisa tabele (Edit)

Za ureivanje sadraja zapisa tabele potrebno je prijei u Edit mod. To se moe napraviti na jedan od
slijedeih naina:
dvostrukim klikom na zapis u tabeli
pritiskom na Enter
pritiskom na
(Edit dugme navigator toolbara)
U Edit modu mogu se mijenjati podaci odabranog zapisa. Nakon upisa treba se vratiti u mod Browse:
na navigator toolbaru
pritiskom dugmeta
pozicioniranjem na bilo koji drugi zapis
izlaskom iz dijaloga s tabelom podataka
Ako je u toku editiranja potrebno vratiti poetni sadraj prije editiranja pritisne se dugme
navigator toolbaru.
na
c) Brisanje zapisa tabele

Zapis u tabeli brie se tako da se pozicionira na odabrani zapis te nakon toga:
pritisne dugme
ili
odtipka CTRL + DELETE
Radi sigurnosti potrebno je potvrdno odgovoriti na upit o brisanju mree.
60
d) Dodavanje zapisa u tabelu

Zapis se moe dodati:
navigator toolbara
pritiskom na dugme
pritiskom na INSERT tipku
Od dodavanja zapisa odustaje se pritiskom na dugme
6.2. Auriranje s podacima iz baze

Pozivom ove funkcije iz aplikacije (iz menija Lokalni podaci) bit e uinjeno slijedee:
Za svaki osigura u mrei usporedit e se tip osiguraa s tipom u bazi. Ako se podudaraju
onda e iz baze biti preneseni podaci za taj osigura.
Za svaki normativ potronje u mrei usporedit e se naziv normativa potronje s nazivom u
bazi. Ako se podudaraju onda e iz baze biti preneseni podaci za taj normativ potronje.
Za svaki kabel/vod u mrei usporedit e se tip kabela/voda s tipom u bazi. Ako se podudaraju
onda e iz baze biti preneseni podaci za taj kabel/vod.
Na kraju ove operacije bit e ponuen slijedei dijalog u kojemu e s "+" biti oznaeni oni elementi
koji su se aurirali iz baze, a s "-" oni elementi koji nisu aurirani (nisu pronaeni u bazi):
61
7. Izbornici (Menu) i alatnice (Toolbar)

Aplikacija WinDis ima dvije osnovne trake s izbornicima (menu) :
1. traka s izbornicima koja se pojavljuje kad nema otvorenih mrea
2. traka s izbornicima koja se pojavljuje kad je otvorena bar jedna mrea
Prvi skup izbornika ima opcije koje se odnose na samu aplikaciju ili na sve mree, dok druga traka ima
dodane opcije koje se odnose na trenutno aktivnu mreu. Slijedi opis znaenja svih stavki:
7.1. File izbornik

New
Kreiranje nove mree. Odabirom ove opcije pojavit e se dijalog s predlocima mrea. U listi dijaloga
nabrojani su predloci (templates) od kojih se moe poeti crtanje mree.
Open
Otvaranje ve pohranjene mree preko File dijaloga. WINdis je MDI (Multiple Document Interface)
aplikacija, pa je istovremeno mogue otvoriti vie mrea.
Open Recent
Daje listu do 9 zadnje koritenih datoteka koje se mogu direktno otvoriti.
Save
Pohranjivanje trenutno aktivne mree. Mrea se pohranjuje s ve postojeim nazivom, a ako mrei nije
dan naziv onda e biti ponuen dijalog u kojem treba definirati naziv mree.
Save As
Pohranjivanje trenutno aktivne mree s mogunou zadavanja novog naziva.
Save As Template
Pohranjivanje trenutno aktivne mree u obliku predloka (template).
Close
Zatvara trenutno aktivnu mreu. U najveem broju sluajeva bit e ponueno pohranjivanje iste mree.
Exit
Zatvara sve otvorene mree i eventualno nudi mogunost pohranjivanja.
7.2. Edit izbornik

Poniti pomak
Ponitava posljednji pomak elementa (ili grupe elemenata) mree.
Kopiraj kao Metafile
Kopira mreu u Clipboard u EMF (Enhanced metafile) formatu. Tako kopiranu mreu moe se
prebaciti (Paste) u bilo koji program koji pravilno intepretira EMF grafiki format (npr. Microsoft
Word ).
Osvjei
Ponovo iscrtava cijelu mreu. Ponekad iscrtavanja ili ispisi nee biti aurni pa je potrebno izvesti
osvjeavanje prikaza.
62
7.3. Izbornik Postavke

Izbornik postavke razlikuje se u ovisnosti da li je ili nije otvorena bar jedna mrea.
a) Ako nije otvorena nijedna mrea, postoji jedna opcija:

Postavke direktorija
Prikazuje dijalog preko kojega se upisuju radni direktorij i direktorij s predlocima.
b) Ako je otvorena bar jedna mrea, slijedee opcije vrijede za trenutno aktivnu mreu:
Opi podaci mree
Otvara dijalog u kojem se moe upisati naziv mree, naziv trafostanice i opis.
Inicijalne vrijednosti
Vrijednosti koje e biti inicijalne u odreenim dijalozima za unos podataka.
Konstante prorauna
Konstantne vrijednosti za pojedine proraune. Detaljniji opis dan je u poglavlju Konstante prorauna.
7.4. Izbornik Prorauni

Izbor snage transformatora
Detaljni opis dan je u poglavlju Mod analize/Dodatne analize.
Gubici radne energije
Detaljni opis dan je u poglavlju Mod analize/Dodatne analize.
7.5. Izbornik Izvjetaji

Sumarno : Mrea
Sumarni izvjetaj na nivou cijele mree.
Sumarno : Izvodi
Sumarni izvjetaj po izvodima.
Sumarno : Kabel/Vod, Uz. traka/ue
Sumarni izvjetaj upotrebljenih kabela/vodova i uzemljivakih traka/ueta.
7.6. Izbornik Alati

Generiraj ponovo sve nazive
Generira ponovo sve nazive vorova i potroaa u mrei bez obzira to je upisano.
Vrati ispise na poetne pozicije
Vraa ispise vezane za vorove i dionice na poetne pozicije.
63
7.7. Izbornik lokalni podaci

Osigurai
Skupni pregled liste osiguraa trenutno aktivne mree.
Vodovi/Kabeli
Skupni pregled liste vodova/kabela trenutno aktivne mree.
Uz. traka/ue
Skupni pregled liste uzemljivakih traka/uadi trenutno aktivne mree.
Auriranje s podacima iz baze
Svaka mrea dri svoje podatke lokalno. U sluaju da su u bazi ispravljani neke podaci koji se nalaze u
mrei odabirom ove opcije izvrit e se auriranje lokalnih podataka u mrei s onima u bazi.
7.8. Izbornik Baza

Pristup tabelama baze podataka:
Vodovi/Kabeli
Uz. trake
Transformatori
Osigurai
Potroai - Normativi
Potroai - Vrna snaga
Vn. Vodovi-kabeli
7.9. Izbornik Window

Tile
Podjela radne povrine izmeu svih uitanih mrea
Cascade
Kaskadni prikaz svih uitanih mrea.
Arrange All
Slaganje skrivenih mrea.
Hide
Skrivanje trenutno aktivne mree
Show
Pokazivanje skrivene mree.
1 , 2 ...
Lista otvorenih mrea.
7.10. Izbornik Pomo

Sadraj
Prikaz Help sustava
O WINdis aplikaciji
Prikaz osnovnih podataka WINdis aplikacije.
64
7.11. Alatnica - Toolbar

U razliitim modovima mijenja se izgled toolbara. Svi modovi imaju zajedniki dio toolbara:
Prva tri dugmeta predstavljaju dugmad modova:

mod crtanja
mod unosa podataka
mod analize
Slijedea skupina su dugmad koja omoguavaju prikaz podataka na ekranu.
RST - prikaz ukljuenih faza pojedine dionice

l[m] - duljina dionice
Naz. P. - naziv potroaa
Naz.C.- naziv vora
K/V - tip kabela/voda
Rpz - iznos otpora uzemljenja u voru
UzT.U. tip uzemljivake trake/ueta
Objanjenja redom:
ispis vodova crno ili u zadanim bojama
zumiranje cijele mree
iznos zooma
postavljanje boje pozadine
postavljanje fontova

Windis Upute Kompl

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Windis Upute Kompl

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

WINdis

programski paket za analize niskonaponskih distributivnih mrea

FRACTAL d.o.o. Split, Kupreka 37

Split, sijeanj, 2003.

2. INSTALACIJA PROGRAMA, POSTAVKE DIREKTORIJA I OSNOVNI MODOVI RADA

3. MOD CRTANJA MREE

4. MOD UNOSA PODATAKA

4.2.4. Tipski podaci vodia

5.3. Dodatne analize

6. RAD S BAZOM PODATAKA

7. IZBORNICI (MENU) I ALATNICE (TOOLBAR)

WINdis 1.21 upute za rad

U verziji 1.1 omogueni su slijedei prorauni:

U slijedeim varijantama programa predviene su dodatne analize:

mehaniki proraun stupova

E. Mihalek i dr.: Upute za projektiranje NNM, I dio, IE Zagreb, 1989.

FRACTAL d.o.o. Split

WINdis 1.21 upute za rad

FRACTAL d.o.o. Split

WINdis 1.21 upute za rad

2. Instalacija programa, postavke direktorija i

Odabirom ove opcije pojavit e se dijalog u kojem se odabire:

radni direktorij u kojem e se nalaziti datoteke s mreama,

FRACTAL d.o.o. Split

WINdis 1.21 upute za rad

mod unosa podataka:

FRACTAL d.o.o. Split

WINdis 1.21 upute za rad

3. Mod crtanja mree

Mod crtanja ima slijedee podmodove:

3.2. Poetni koraci u crtanju mree

FRACTAL d.o.o. Split

WINdis 1.21 upute za rad

Pojavljuje se dijalog predloaka:

FRACTAL d.o.o. Split

WINdis 1.21 upute za rad

Pomicati (mijenjati veliinu) je mogue sa svim stranicama pravokutnika.

3.3. Crtanje izvoda

FRACTAL d.o.o. Split

WINdis 1.21 upute za rad

Povlai se linija ...

Za zavretak se klikne lijevim dugmetom mia.

Dobije se slijedea situacija:

FRACTAL d.o.o. Split

WINdis 1.21 upute za rad

Klikom na to mjesto krajnji vor je dobio novu poziciju.

FRACTAL d.o.o. Split

WINdis 1.21 upute za rad

iz ovog vora mogue je nastaviti (produiti) podizvod

Crna : oznaava lom dionice (grafiki) i ne predstavlja elektrini vor.

3.3.1. Crtanje sabirnica

FRACTAL d.o.o. Split

WINdis 1.21 upute za rad

Prethodna slika dobijena je s 10 pritisaka kursora gore i 7 pritisaka kursora dolje.

Rezultat crtanja je slijedea slika:

FRACTAL d.o.o. Split

WINdis 1.21 upute za rad

3.4. Crtanje potroaa

Pojavljuje se simbol potroaa:

Nakon nekoliko uzastopnih klikova dobije se slijedea situacija:

Nacrtano je 10 potroaa. Time je izvod i jedan od podizvoda podijeljen u dionice.

FRACTAL d.o.o. Split

WINdis 1.21 upute za rad