KANTON SARAJEVO

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

OSNOVNA KOLA

Predmet: INFORMATIKA

Sarajevo, avgust 2016. godine

 Na osnovu lana 70. Zakona o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
(Slubene novine Federacije BiH, broj.35/5), u skladu sa l. 25 i 26. Zakona o osnovnom odgoju
i obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 10/04, 21/06, 26/08, 31/11, 15/13 i 1/16)
i l. 35. i 36. Zakona o srednjem obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 23/10 i
1/16), ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo je imenovao Komisiju za izmjenu
nastavnih programa za osnovnu i srednju kolu iz predmeta INFORMATIKA.

lanovi Komisije za osnovnu kolu:

1. Prof.dr.Nedad Duki, Prirodno-matematiki fakultet

2. Edin Smaji, prof., O Mehmed beg Kapetanovi Ljubuak
3. Daliborka Vili, prof., O Nafija Sarajli
4. Mr.Sadat Kovaevi, Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu
5. Maida Ibrahimkadi, prof., OAvdo Smailovi
6. Mr.Mirsad Hadibeganovi, O Grbavica II
7. Adnan ehi, prof., O Skender Kulenovi
 SADRAJ

UVOD ...................................................................................................................................................................................... 5

CILJ .......................................................................................................................................................................................... 5

Prijedlog nastavnih TEMA po razredima i broju asova za razradu NPiP po razredima ....... 6

PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADRAJA ........................................................................... 10

I, II i III razred ............................................................................................................................................................. 10

Nastavni plan i program za I razred - INFORMATIKA ................................................................... 11

Nastavni plan i program za II razred - INFORMATIKA ................................................................. 15

Nastavni plan i program za III razred INFORMATIKA ............................................................... 19

IV razred........................................................................................................................................................................ 22

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA IV RAZRED - INFORMATIKA .................................................. 24

V razred ......................................................................................................................................................................... 28

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA V RAZRED - INFORMATIKA ................................................... 30

VI razred........................................................................................................................................................................ 33

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VI RAZRED - INFORMATIKA .................................................. 35

VII razred ...................................................................................................................................................................... 39

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VII RAZRED - INFORMATIKA ................................................ 41

VIII razred .................................................................................................................................................................... 52

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VIII RAZRED - INFORMATIKA .............................................. 54

IX razred ........................................................................................................................................................................ 58

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA IX RAZRED - INFORMATIKA .................................................. 60

DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENE .......................................................................................................... 66

Korelacija nastavnih sadraja .............................................................................................................................. 66

 Vrednovanje i ocjenjivanje .................................................................................................................................... 67

Prilagoavanje programa ...................................................................................................................................... 67

PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA INFORMATIKE ................................................................... 68

 UVOD

Predmet Informatika treba omoguiti uenicima sticanje osnovne informatike pismenosti, kao i
omoguiti razvoj afiniteta za upotrebu informaciono-komunikacijskih tehnologija (ICT) uz sve prednosti
koje one donose s ciljem upoznavanja i osposobljavanja za primjenu ovih tehnologija u svom buduem
pozivu. Osnovna informatika pismenost je nezaobilazni dio ope pismenosti pojedinca u dananjem
vremenu koje je uslovljeno drutvenim i tehnolokim promjenama.
Nastavni sadraji iz podruja ICT-a moraju uenicima omoguiti:
sticanje umijea (vjetina),
temeljna znanja,
razvijanje kreativnosti i originalnosti,
razvijanje sposobnosti praktinog stvaranja za primjenu ICT-a (rjeavanje problema).
Meusobno proimanje prethodno navedenog dat e uenicima dobru podlogu za budue cjeloivotno
uenje.

Od I do III razreda nastavu informatike realiziraju nastavnici razredne nastave, po jedan as sedmino,
sa cijelim odjeljenjem. Sadraji za taj uzrast realiziraju se pomou pokretne didaktike uionice.
Zbog niza specifinosti ovog u odnosu na ostale nastavne predmete u osnovnoj koli i predviene
sadraje za uzrast od IV do IX razreda, neophodno je da se odjeljenja dijele u dvije grupe, s tim da
svakoj grupi pripada planirani fond asova. Grupe ne treba da imaju vie od 16 uenika.

Programske sadraje treba ostvarivati prvenstveno kroz vjebe i praktian rad na raunaru. U cilju to
boljeg usvajanja znanja, preporuka je da uenici imaju po jedan as vjebi svake sedmice ili da se
realizuje dvoas svake druge sedmice.

Takoe, zbog razliitosti u tehnikoj opremljenosti kabineta informatike, nastavnicima se ostavlja

mogunost izmjene predloenog NPiP-a ne vie od 20%.

CILJ

Cilj nastave predmeta Informatika je da se unapreuje i prati ope informatiko obrazovanje uenika, ali
i da se uenici upoznaju i osposobe za primjenu novih ICT u svom buduem pozivu. Jedan od glavnih
globalnih ciljeva ovog predmeta je priprema uenika za lako snalaenje u svijetu tehnike, tehnologije i
raunarstva kako u svakodnevnom, tako i u daljim procesima uenja.
Stoga, nastavni program mora osposobiti uenike:
da se upoznaju sa strukturom raunara i ovladaju informatikom terminologijom;
vjetu upotrebu ulazno-izlaznih ureaja;
da se osamostale u rukovanju i koritenju raunara;
da se osposobe za koritenje Internet usluga;
da znaju odabrati i ocijeniti prikladne alate za rjeavanje raznovrsnih zadataka i problema iz
stvarnoga ivota;
za timski rad pri rjeavanju problema;
upotrebljavati primjerene softverske i multimedijske alate kao podrku u uenju i istraivanju;
da shvate ulogu ICT-a u savremenom drutvu;
da djelotvorno koriste softverska rjeenja za pisanje dokumenata, kreiranje prezentacija,
tabelarnih prorauna, obradu fotografija, za pristup do udaljenih informacija te za udaljeno
komuniciranje i sl;
spoznaju opasnosti od neumjerenog i nepravilnog koritenja ICT-a, kao i posljedice naruavanja
osnovnih naela (pravnih i etikih) legalne upotrebe istih;
da se upoznaju sa mogunostima softvera, kako bi ga u buduem radu mogli koristiti i
usavravati se u njegovoj primjeni praktino radei na raunaru i koristei literaturu;
da se osposobe za samostalno koritenje ostalih izvora znanja.
5
PRIJEDLOG NASTAVNIH TEMA PO RAZREDIMA I BROJU ASOVA ZA
RAZRADU NPIP PO RAZREDIMA

I razred
Orijentacioni broj asova
Tema Oblici nastave Ukupno
Teorijski Vjebe (asova)
Upoznavanje radnog okruenja 1 1
Moj raunar 11 11
Moj prvi crte 8 8
Igrajmo se i uimo 7 7
Piemo na raunaru/tabletu 7 7
UKUPNO 34 34
Teorijski dio nastave nije planiran. Svi sadraji se realiziraju kroz direktan rad na tabletima ili
raunarima (vjebe 100%).

II razred
Orijentacioni broj asova
Tema Oblici nastave Ukupno
Teorijski Vjebe (asova)
Uvodni sat 1 1
Crtamo na raunaru/tabletu 7 7
Igrajmo se i uimo 9 9
IKT osnove 1 1
Moj raunar/tablet 3 3
Piemo na raunaru/tabletu 9 9
Internet 5 5
UKUPNO 35 35
Teorijski dio nastave nije planiran. Svi sadraji se realiziraju kroz direktan rad na tabletima ili
raunarima (vjebe 100%).

6
 III razred
Orijentacioni broj asova
Tema Oblici nastave Ukupno
Teorijski Vjebe (asova)
Uvodni sat 1 1
Crtamo na raunaru/tabletu 7 7
Igrajmo se i uimo 9 9
Piemo na raunaru/tabletu 11 11
Algoritmi i strukture podataka 7 7
UKUPNO 35 35
Teorijski dio nastave nije planiran. Svi sadraji se realiziraju kroz direktan rad na tabletima ili
raunarima (vjebe 100%).

IV razred
Orijentacioni broj asova
Tema Oblici nastave Ukupno
Teorijski Vjebe (asova)
IKT osnove 3 0 3
Komponente raunarskih sistema 2 2 4
Obrada podataka 2 15 17
Digitalno drutvo - virtuelni svijet 2 4 6
Algoritmi i strukture podataka 2 3 5
UKUPNO 11 24 35
Teorijski dio nastave 31,43%, a vjebe 68,57%.

V razred
Orijentacioni broj asova
Tema Oblici nastave Ukupno
Teorijski Vjebe (asova)
IKT osnove 2 1 3
Komponente raunarskih sistema 6 4 10
Obrada podataka 2 12 14
Programiranje kroz igru 2 6 8
UKUPNO 12 23 35
Teorijski dio nastave 34,29%, a vjebe 65,71%.
7
 VI razred
Orijentacioni broj asova
Tema Oblici nastave Ukupno
Teorijski Vjebe (asova)
IKT osnove 2 1 3
Raunarske mree 4 5 9
Obrada podataka 2 8 10
Osnove programiranja 3 6 9
Sigurnost i zatita 2 2 4
UKUPNO 13 22 35

Teorijski dio nastave 37,14%, a vjebe 62,86%.

VII razred
Orijentacioni broj asova
Tema Oblici nastave Ukupno
Teorijski Vjebe (asova)
Obrada teksta 2 7 9
Raunarske mree 4 4 8
Grafika. Uvod u program za obradu
2 4 6
fotografije

Raunarske prezentacije 2 4 6
Programiranje 2 4 6
UKUPNO 12 23 35

Teorijski dio nastave 34,29%, a vjebe 65,71%.

8
 VIII razred
Orijentacioni broj asova
Tema Oblici nastave Ukupno
Teorijski Vjebe (asova)
Proraunske tablice 2 4 6
Internet 3 4 7
Obrada zvuka 1 2 3
Obrada video zapisa 2 3 5
Programiranje
3 6 9
(ciklika algoritamska struktura)

Brojni sistemi. Dekadni i binarni

2 3 5
brojni sistem. Binarna aritmetika.

UKUPNO 13 22 35

Teorijski dio nastave 37,14%, a vjebe 62,86%.

IX razred
Orijentacioni broj asova
Tema Oblici nastave Ukupno
Teorijski Vjebe (asova)
Brojni sistemi. Oktalni i
3 4 17
heksadecimalni brojni sistem

Programiranje 7 10 7
Uvod u web dizajn 3 3 6
Izrada samostalnog projekta 1 3 4
UKUPNO 14 20 34

Teorijski dio nastave 41,18%, a vjebe 58,82%.

9
PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADRAJA

I, II I III RAZRED

Za realizaciju programskih sadraja I, II i III razreda preporuuju se kreativne i konstruktivne

aktivnosti koje razvijaju djeiju radoznalost sa elementima logikog i kritikog miljenja.
Dinamika realizacije i sadraji programa nisu strogo definirani ve ga nastavnici tematski vezuju u
logike cjeline koje vode ka realizaciji navedenih ciljeva i zadataka predmeta.

Programski sadraj informatike za prvi razred sadri teme koje su nuan preduslov za primjenu
informatike u svrhu kvalitetnog obrazovanja i odgoja, koje omoguava sticanje jezike,
matematike, umjetnike, kulturne, zdravstvene i informatike pismenosti, neophodne za ivot u
savremenom drutvu. U okviru 4 teme u prvom razred uenici razvijaju znanja i vjetine koje
osposobljavaju uenika da uspjeno savlada pravilan odnos prema radnom mjestu i opremi koju
koristi, prepoznaje osnovne vanjske dijelove raunara i manipulira prozorom programa.
Posljednje dvije teme u prvom razredu razvijaju kreativnost i motoriku sposobnost kroz
primjenu osnovnih alata za crtanje, edukativne igrice, te radom sa slikovnim, audio i video
zapisima, i programom za obradu teksta.

Programski sadraji informatike za drugi razred usmjeravaju uenike na pravilno i sigurno

koritenje tehnologije, omoguavaju sticanje osnovnih informatikih znanja rada na raunaru
putem obrazovnih igri i kvizova, te znanja koja koriste pri samostalnom rjeavanju zadataka, to
poveava motivaciju za uenje i usvajanje novih informacija. est tema omoguava da nastavni
programi za prvi i drugi razred budu povezani i meusobno odravaju kontinuitet, uz sloenije i
raznovrsnije aktivnosti u drugom razredu. Dvije novije teme, u odnosu na prvi razred, su IKT
osnove i Internet. Navedene teme razvijaju sposobnosti traenja i odabira informacija, te
upoznavanje njihove primjene. interakcija s e-uenjem na nain da se IKT koristi kao nadopuna
klasinoj nastavi.

Programski sadraji informatike za trei razred najpogodnije se realiziraju kroz razliito

tematsko povezivanje u igri ili funkcionalnoj aktivnosti koja zadovoljava interesovanje i potrebe
uenika navedenog kolskog uzrasta. Tema Algoritmi i strukture podataka treba da se svede na
razumljive ivotne situacije. Uenici mogu na modelima robota, koje kreiraju od recikliranog
materijala (iskoristiti 1 as za kreiranje robota), simulirati odreene radnje koje trai unaprijed
pripremljeni algoritam. Omoguiti i uenicima da samostalno osmisle igru. Za navedenu temu
mogu se osmisliti nastavne situacije u kojima e aktivnosti uenika biti raznovrsne (npr. igra
igrakama koju treba osmisliti tako da se dogovore pravila i pojedine uloge). Tako se modelima
saobraajnih sredstava moe ostvariti simulacija saobraajnih raskrsnica i regulisanje saobraaja
kao i drugih ivotnih situacija.
10
 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA I RAZRED - INFORMATIKA

R.b. Nastavna Broj

Nastavna tema Obrazovna postignua i smjernice za rad Kljuni pojmovi Korelacija
asa cjelina asova/sati

0. Uvodni Upoznavanje radnog okruenja Upoznavanje radnog mjesta i odnosa prema istom,
1. upoznavanje s tabletom i nainom rada; upoznavanje informatika, raunar Moja okolina: moja kola 1
as/sat i odnos prema istom
kabineta informatike
Raunar. Neutralni poloaj Prepoznati i imenovati osnovne dijelove raunara;
2.
(ergonomske smjernice) upoznati pravilni poloaj sjedenja za raunarom i vanjski dijelovi raunara,
vjebe istezanja; prepoznati, pokazati i imenovati namjena vanjskih dijelova
vanjske dijelove raunara
3. - 4. Vanjski dijelovi raunara tipka za ukljuivanje (Power
(na datim slikama prepoznati dijelove raunara i Button),
raunarske opreme)
pokaziva mia,
Savladati jednostruki klik miem, kontrolu u radu sa
5.- 6. Rad s miem miem (npr. http://www.toytheater.com/ - spajanje BHS jezik, matematika,
istih objekata) kontrolni dugmii, naslovna moja okolina, likovna
traka
kultura: obrazovni
1. Moj Pokretanje i zatvaranje pokretanje programa
programi 11
raunar programa Pokrenuti jednostavniji program, upoznati kontrolu
7. -8. prozor
nad prozorom programa, zatvoriti program
Prozor programa Tjelesni i zdravstveni
zaustavljanje programa odgoj: vjebe istezanja
Upoznavanje/prepoznavanje IKT ureaja i medija
koji se koriste u svakodnevnom ivotu (mobitel, prepoznavanje IKT ureaja i
tablet, digitalni fotoaparat, CD, DVD, itd.); medija,
IKT ureaji i mediji koji se
9. - 12. identifikuje i diskutuje o upotrebi IKT u kui, koli
koriste u svakodnevnom ivotu
i svakodnevnom ivotu; navodi potrebe za IKT- umetanje i izvlaenje CD/DVD
om; umetnuti i izvui CD/DVD iz pogona optikog diska
diska

~11~
 Upoznajmo program za crtanje.
13. Upoznati radno okruenje programa i alate za crtanje
Prozor programa za crtanje crte, boja, olovka, kist, sprej,
kantica, gumica
Crtamo olovkom, kistom i Koristiti osnovne alate pri formiranju crtea (uz
14.
sprejem. Brisanje pomo nastavnika), kontrola rada s miem
Likovna kultura: linija,
crte, boja, oblici,
Nacrtati osnovne geometrijske oblike (kvadrat,
15. - 16. Crtamo gotovim oblicima linija, kvadrat, pravougaonik,
pravougaonik, trougao, krug), od istih formirati dati likovno stvaralako
trougao, krug
lik - npr. Snjeko Bijeli izraavanje
2. Moj prvi
Promijeniti boju linije i unutranjosti 8
crte Matematika:
17. Upotreba razliitih boja i linija (po mogunosti kroz boje, linije (boja i debljina) geometrijski likovi,
http://www.toytheater.com/visual-memory.php
vjebati memorisanje i naziv boja)
Moja okolina: saobraaj,
Otvaranje datoteke i spremanje Spremiti crte, otvoriti spremljeni crte (uz pomo saobraajni znaci
18. nastavnika), nacrtati nekoliko osnovnih likova spremanje i otvaranje
crtea
razliitih veliina i poloaja

Novi crte (crtanje na zadatu

19. - 20. temu - npr. crtanje emocija Primjena usvojenih znanja - samostalno crtanje crtea
crte
uz primjenu savladanih alata za crtanje
(smajlila), semafora, kuice,..)
Likovna kultura:
Npr. http://www.belmikri.com/ColoringGames -
21. Bojimo dati crte bojanka ili koritenje Tux Paint-a (open source boje i oblici raspoznavanje boja i
software) oblika
3. Igrajmo
Kretanje po albumu slika, zumiranje, rotiranje slike 2
se i uimo
Pregledanje slikovnih, audio i (po potrebi); BHS jezik, Moja okolina,
22. slika, audio, video
video zapisa Uvjebavanje kontrola pri pregledu audio/video Muzika kultura

zapisa

12
 Znaaj fotografije - dokumentiranje stvarnosti;
slikanje digitalnim fotoaparatom ili mobitelom;
Fotografisanje i pregledanje osnovne smjernice - pozadina, blizina, svjetlo; Vannastavna aktivnost:
23. fotografija, kvalitet
fotografija pregledanje i odabir (brisanje slika koje nisu npr. Eko pano
odgovarajue); razvijanje interesovanja za drutveno
koristan rad
Muzika kultura: Sati
kuca (ili pjesma po
Snimanje audio i video zapisa, Snimiti uenike dok pjevaju, recituju i sl. - uvjebati izboru)
24. njihovo manipuliranje audio zapisom; snimanje igrokaza - multimedija
3. Igrajmo
presluavanje/pregledanje uvjebati manipuliranje video zapisom BHS jezik: igrokaz 4
se i uimo
Zekina kuica (ili iz
vannastavne aktivnosti)
http://www.belmikri.com/Dots - spajanjem brojeva Likovna kultura: linije,
do crtea crte
25. Brojevi i crtei brojevi, linije
http://www.belmikri.com/coloring/color- Matematika: redni
numbers.html - bojanka (boje po brojevima) brojevi
http://www.abcya.com/uppercase_lowercase_letter_
BHS jezik: usvajanje
26. Velika i mala slova matching.htm - spajanje odgovarajuih velikih i malih velika i mala slova
tampanih slova latinice
slova
Na osnovu datih slova uenik slae rije (magnet za BHS jezik: perceptivno
friider) prepoznavanje slova u
http://www.npted.org/schools/sandfieldsComp/gam strukturi rijei;
3. Igrajmo
27. Sloi rije ili Pronai slovo es/Pages/Fridge-Magnets.aspx rije uoavanje pozicije glasa 1
se i uimo
u strukturi rijei, na
II varijanta: igra eki - uenik pronalazi dato slovo na poetku, u sredini i na
poetku, u sredini ili na kraju rijei) kraju rijei

13
 Upoznati radno okruenje tekst procesora (npr. MS
prozor programa za pisanje,
28. Upoznajmo program za pisanje Word), napisati ime (promjeniti mu font, veliinu i
podruje pisanja
boju); otvaranje datoteke i spremanje dokumenta

Veliko slovo, brojevi, prelazak u novi red, tipka za

29. Tastatura tipke, slova, brojevi, znakovi
brisanje i tipke za kretanje po tekstu (,, i ) BHS jezik: glasovno
analitiko-sintetika
Upotreba numerikog dijela
30. 4. Piemo Brojevi, specijalni znaci: +, -, *, /; rad sa kalkulatorom numeriki dio, kalkulator analiza, pravopis
tastature
na 7
31. raunaru Slovo po slovo Pravilna upotreba tipki, pisanje rijei rije Matematika: osnovne
raunske radnje sa
Na osnovu datog teksta uenik pie odgovore brojevima od 1 do 10
32. itam i piem tekst
(npr. tema: Ljeto)

33.
Na osnovu datih slika napisati priu (ispod slike u
Moja pria slika, reenica, pria
predvieni prostor upisati po jednu reenicu)
34.

14
 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA II RAZRED - INFORMATIKA

Broj
R. b. Nastavna Nastavna tema Obrazovna postignua i smjernice za rad Kljuni pojmovi Korelacija
asa cjelina asova/sati

Ponoviti odnos prema radnom mjestu, pravilni

BHS jezik,
poloaj sjedenja za raunarom, vjebe istezanja, matematika, moja
okolina, likovna
0. Uvodni Ponavljanje gradiva prvog imenovanje osnovnih i drugih vanjskih dijelova kultura, tjel. i zdr.
1. informatika, raunar 1
as/sat razreda raunara, imenovati program za crtanje i program za odgoj:
(kroz kratku vjebu u
obradu teksta koje su koristili u prvom razredu,
programu za rad sa
upoznavanje s udbenikom i radnom sveskom tekstom ili crteom)

Matematika, likovna
Predmeti oblika valjka, lopte i Koritenje osnovnih geometrijskih oblika pri
2. geometrijska tijela kultura: Predmeti
kupe formiranju geom. tijela oblika valjka, lopte i
kupe

Formiranje crtea pomou osnovnih geometrijskih

3. - 4. Moj ljubimac boja, geom. oblici Moja okolina, likovna
1. Crtamo oblika kultura: Kuni ljubimci
na 7
raunaru
Upotreba alata za crtanje, spremanje crtea,
5. - 6. Godinja doba alati za crtanje, podloga Moja okolina, likovna
postavljanje datog crtea kao podloge na Desktop-u kultura: Godinja doba

Obiljeavanje dijela crtea, kopiranje i premjetanje selektiranje, premjetanje, po izboru

7. - 8. Tema po slobodnom izboru
obiljeenog dijela crtea kopiranje nastavnika/uenika

15
 Igre zapaanja (rije-slika; rije Pronalaenje slike i odgovarajue rijei (npr. kroz igru Moja okolina:
9. klik Kuanski aparati i
- rije) memori), vjebanje koncentracije i pamenja
namjetaj

Kroz igru utvrditi sabiranje i oduzimanje brojeva u Matematika: Sabiranje

2. Igrajmo
10. Matematiki kviz drugoj desetici, vjebati koritenje numerikog dijela brojevi, numeriki dio i oduzimanje brojeva u 3
se i uimo tastature, opcionalno kalkulatora drugoj desetici
Slobodan izbor nastavnika za alat kojim e realizirati
ovu temu (npr. kreirati tabelu sa slovima u programu
11. Pronai rije tabela, elija tabele, boja ispune BHS jezik: Jezine igre
za obradu teksta), uenici meu razbacanim slovima
- igre rasutim slovima
uoavaju niz slova koji ini rije (precrtavaju rije i
boje polja u tabeli)

Slobodan izbor nastavnika za alat kojim e realizirati

ovu temu (npr.
12. Napravi model lica model, alati Likovna kultura: lik za
http://www.abc.net.au/abcforkids/sites/playschool/
igrokaz (model maske)
games/gamebox/?game=2961398), uenici kroz
kreativni rad razvijaju matu

Kroz pripremljeni materijal ili na linku

2. Igrajmo http://www.softschools.com/math/greater_than_less Matematika:
13. Manje ili vee znak < i > Uporeivanje brojeva 6
se i uimo _than/alligator_greater_than_game/ uvjebavaju
iz prve stotice
uporeivanje brojeva

BHS jezik, likovna

14. - 15. Moja pria Kreiranje crtea i odgovarajueg teksta (npr. crte, tekst kultura: Pria
http://www.abcya.com/story_maker.htm) predstavljena nizom
slika

16. - 17. Edukativne igrice po izboru uitelja/ce, prema nastavnim sadrajima - Svi nastavni predmeti
predmeta koje se obrauju

BHS jezik: Rijei i

3. IKT Podatak i informacija. Vrste Razlikuju podatak i informaciju, vrste podataka
18. podatak, informacija reenice 1
osnove podataka (tekstualni, slikovni, numeriki); Matemetika: Brojevi i
izrazi

16
 Radna povrina (desktop).
19. Prepoznati i imenovati osnovne dijelove radne radna povrina, ikone, podloga,
Promjena izgleda radne
povrine traka sa zadacima
povrine

Prepoznavanje foldera, kreiranje novog foldera na Moja okolina:

4. Moj
radnoj povrini, otvaranje dokumenta i crtea u organizacija kole (rad 3
raunar kreiranom folderu, rad sa dva foldera, premjetanje iz sa folderima i
20. - 21. Folderi (mape) i fajlovi jednog u drugi folder metodom Drag and Drop fajlovima)
folder, file
(datoteke)
Napomena: ne definirati i ne traiti od uenika da
definiraju ta je folder, a ta file; akcenat staviti na
njihovu ulogu

Uvjebavanje koritenja tastature BHS jezik: Pisanje

22. Piemo rijei slova, Shift
(veliko i malo slovo) vlastitih imena

BHS jezik: Znaci

interpunkcije na kraju
Prepisivanje niza reenica - teksta uz koritenje reenice; Prepisivanje
23. - 24. Reenice znakova interpunkcije, uvjebavanje brzine rada na specijalni znakovi (, . ! ?) reenica napisanih
tastaturi pisanim slovima
Moja okolina: Domae
5. Piemo i divlje ivotinje (tekst)
na 6
Matematika: Jedinice
25. raunaru Kroz rad sa datim tekstom (korelacija sa odabranim
Dopuni reenicu tasteri, numeriki dio za masu, tenost,
predmetom) uvjebati ispravan rad sa tastaturom
vrijeme i novac

26. razvoj kulture pismenog izraavanja, upoznati BHS jezik: Pisanje

Piemo pismo/estitku zaglavlje, gotovi oblici
osnovne elemente pisma/estitke pisma, estitke

Povezivanje brojeva zapisanih rimskim ciframa sa

odgovarajuim brojevima zapisanim arapskim
27. ciframa tehnikom povuci i ispusti ili koritenjem linija, Matematika: Rimski
Rimski brojevi od I do XX linije, strelice
testiranje znanja kroz posebno kreiran test ili na brojevi od I do XX
http://www.inet.hr/~ifalak/kviz/kviz-2/mat-2/red-
rim-c.htm

17
 Upoznati nain crtanja jednostavnih geometrijskih
oblika u okviru programa za obradu teksta; po
mogunosti omoguiti uenicima rad na sajtovima
Jednostavni geom. oblici (krug, poput Matematika:
Pravougaonik, kvadrat
28. pravougaonik, kvadrat i gotovi oblici i trougao kao
5. Piemo
trougao) http://decijisnovi.com/oblici zatvorene (proste)
na izlomljene linije 3
raunaru
http://skrivenipredmeti.com/prona%C4%91i-
skrivene-predmete/skriveni-geometrijski-oblici
Preuzimanje slike sa interneta; manipuliranje sa
Moja okolina: U
29.- 30. Slike i tekst slikom (pomjeranje, promjena dimenzija slike), slika, veliina (size) prirodi se sve kree ili
podeavanje odnosa teksta i slike Mladunad ivotinja

Prepoznaju i opisuju oblike komunikacije; kroz igru

dodavanja klupka i upuivanja lijepih rijei osobi kojoj Muzika kultura:
himna BiH (audio
31. Raunarske mree dodaju kupko shvataju smisao raunarskih mrea i komunikacija, mree zapis),
BHS jezik: prikaz
ue se lijepom ponaanju; razlikuju ureaje koji mogu
animiranog filma
i koji ne mogu pristupiti Internetu (npr. Lisica i roda ili
Basne i bajke iz nae
Prepoznaju internet preglednike i koriste ih u radu,
Internetski pregednici; lektire - video zapis),
32. -33. shvataju njihovu funkciju; pretrauju sadraje na datu preglednik, pretraiva Likovna kultura:
6. Internet roendan (crte) 5
Pretraivanje web stranica temu (tekst, slike, audio i video zapise)
Muzika kultura:
himna BiH (audio
zapis),
Internet bonton; Ue da je virtuelni svijet = stvarni svijet, potivanju BHS jezik: prikaz
linosti drugih, da cijene razliitosti, upoznaju se sa pravila lijepog ponaanja,
34. - 35. animiranog filma
Opasnosti koje prijete na opasnostima koje prijete na internetu (drutvene opasnosti (npr. Lisica i roda ili
internetu mree dijeljenje linih podataka, tajnih, lozinki, i sl.) Basne i bajke iz nae
lektire - video zapis),
Likovna kultura:
roendan (crte)

18
 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA III RAZRED INFORMATIKA

Nastavna Broj
R. b. Nastavna tema Obrazovna postignua i smjernice za rad Kljuni pojmovi Korelacija
asa cjelina asova/sati
BHS jezik,
Ponoviti odnos prema radnom mjestu, pravilni
matematika, moja
poloaj sjedenja za raunarom, vjebe istezanja, okolina, likovna
0. Uvodni Ponavljanje gradiva drugog imenovanje osnovnih i drugih vanjskih dijelova kultura, tjel. i zdr.
1. informatika, raunar odgoj: 1
as/sat razreda raunara, imenovati program za crtanje i program za
(kroz kratku vjebu u
obradu teksta koje su koristili u drugom razredu, programu za rad sa
upoznavanje s udbenikom i radnom sveskom tekstom ili crteom)

Crtanje i bojenje pravih i krivih
2.
linija, zatvorenih i otvorenih
Crtanje violinskog kljua, nota i
1. Crtamo
na mog omiljenog instrumenta
3. - 4.
raunaru (Moja prva kompozicija za
omiljeni Instrument)
Matematika, likovna
kultura: prava i kriva
Koritenje olovke, etke, linije (prave, krive) boja, geom. oblici, podloga linija, otvorena,
zatvorena, ravan, du,
poluprava
Muzika kultura (note,
violinski klju, muzii
instrument),
Formiranje crtea pomou osnovnih geometrijskih matematika, likovna 7
boja, geom. oblici
oblika kultura: prava i kriva
linija, otvorena,
zatvorena, ravan, du,
poluprava

Slobodno crtanje (Ilustracija BHS jezik, likovna

5. - 6. Prezentiranje steenih znanja alati za crtanje, podloga
prie koju sam proitao/la) kultura

7.- 8. Slobodno crtanje (Moj zaviaj) Prezentiranje steenih znanja alati za crtanje, podloga Moja okolina, likovna
kultura

19
 Kroz pripremljeni kviz utvruju znanje o imenicama i
9. - 10. Imenice i glagoli glagolima, tastatura, mi BHS jezik:Imenice i
glagoli
znaju pravilan poloaj ruka za tastaturom i miem

Kroz igru utvrditi sabiranje i oduzimanje brojeva do

100, vjebati koritenje numerikog dijela tastature
Matematika: Sabiranje
11. Matematika bitka brojevi, numeriki dio i oduzimanje brojeva
kroz npr. do 100
http://www.888igrice.com/Edukativne/Matematicka
-bitka-2084.html
2. Igrajmo Slobodan izbor nastavnika za alat kojim e realizirati
12. Uimo engleski jezik alfanumeriki dio Engleski jezik: Brojevi, 9
se i uimo ovu temu (npr. http://chillola.com/ ili
boje, ivotinje i sl.
http://www.bunnyschool.co.rs/game_7.php)
Slobodan izbor nastavnika za alat kojim e realizirati
ovu temu (npr.
13. Pronai razliku oblici, alati Likovna kultura:
http://www.888igrice.com/Edukativne/Pronadji-
dijelovi crtea
razliku-2823.html), uenici kroz kreativni rad
razvijaju koncentraciju i mo zapaanja
Zbrinjavanje informatikog Izrada razliitih ukrasnih I dr. predmeta od starih CD i Moja okolina: Zatita
14. - 15. DVD. Uenici kroz kreativni rad razvijaju matu I u Informatiki otpad okoline, likovna
otpada
isto vrijeme postaju ekoloki osvijeeni kultura

16. - 17. Medijska kultura: Igrani film Gledanje kratkog filma uz uoavanje izraajnih film BHS jezik: filmska
sredstava filmske umjetnosti umjetnost
BHS jezik: Pisanje
vlastitih imena, imena
alfanumeriki dio, numeriki dio, ulica, gradova,
18. Piem ti o mom zaviaja Uvjebavanje koritenja tastature planina, Rijeka, itd.
3. Piemo specijalni znakovi
Moja okolina: Naselja
na u uem i irem 3
raunaru zaviaju
Prepoznaje gramatiki ispravnu od gramatiki BHS jezik: Gramatiki
19. - 20. Pravilno - nepravilno marker, linija preko teksta ispravne reenice
neispravne reenice; neispravne reenice kriaju ili
Moja okolina: Moja
boje markerom odreene boje domovina BiH

20
 Kroz date primjere utvrditi tablicu mnoenja i
dijeljenja brojeva do 10, vjebati koritenje
Mnoimo i dijelimo na numerikog dijela tastature, po mogunosti i kroz igru Matematika: Tablica
21. Brojevi, numeriki dio mnoenja i dijeljenja
raunaru ponoviti tablicu mnoenja (npr.
do 10
http://www.multiplication.com/games/play/car-
3. Piemo wash)
na Slobodno pisanje (Opis Oblikovanje teksta (isticanje naslova, centriranje ravnanje teksta, tipka za 8
22. - 23. BHS jezik: Opisivanje
raunaru omiljenog lika iz prie) teksta/ravnanje sa obje strane, uvlaenje pasusa i sl.) uvlaenje Tab, pisanje navodnika
Umetanje slike i teksta uz pisanje dijaloga iz teksta s
24. - 25. Moj prvi strip odnos slike i teksta BHS jezik: strip
novim obrtima

26. Pisanje niza reenica - teksta uz koritenje znakova

Scenario za moj prvi film oblikovanje teksta BHS jezik: filmska
27.- 28. interpunkcije, uvjebavanje brzine rada na tastaturi umjetnost

Opisuje ta je algoritam; prepoznaje algoritme koje

Algoritam. Algoritmi u
29. koristi u svakodnevnom ivotu; navodi primjere algoritam
svakodnevnom ivotu
4. algoritama
Algoritmi i Svi nastavni
Prepoznaje elementarne tipove podataka (znakovni i predmeti: modeli 7
30. -33. strukture Elementarni tipovi podataka znakovni, numeriki
numeriki) problema za rjeenje
podataka
Rjeavanje problema korak po Opisuje postupak za rjeavanje nekog problema
34. - 35. opis algoritma
korak metodom korak po korak kroz igranje uloge robota

21
 IV RAZRED

UVOD: Programski sadraj informatike za etvrti razred sadri teme koje su nuan slijed na
obraeno gradivo iz prethodnih razreda. U prvom dijelu uenici upoznaju informatiku kao nauku i
njenim mjestom u savremenom drutvu. Druga tema omoguava da upoznaju pojmove hardver i
softver. U treoj temi nastavljaju rad u nekom od softvera za obradu teksta, kao i u softveru za
crtanje, kroz malo konkretnije primjere. Kroz etvrtu temu ponavljaju ergonomske smjernice za
rad, upoznaju ergonomsku opremu i diskutuju o sigurnosti i zatiti. U okviru pete teme ue se
razlaganju zadatka na korake, pronalaze algoritamsko rjeenje.

Nastavni sadraj informatike za etvrti razred osnovne kole koncipiran je u 5 nastavnih

tema:

1. TEMA IKT OSNOVE

Pojam informatike kao nauke

Potreba za raunarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i drutva u

cjelini

Osnovni pojmovi: podatak, informacija, znanje, informatika

Naini prenoenja i obrade podataka kroz historiju, razvoj raunara

2. TEMA KOMPONENTE RAUNARSKIH SISTEMA

Raunarski sistem (hardver i softver)

Osnovni dijelovi raunara (monitor, tastatura, mi,...)

Operativni sistem - upoznavanje radnog okruenja operativnog sistema

3. TEMA OBRADA PODATAKA

Tekstualni procesori programi za obradu teksta

Osnovne naredbe softvera za obradu teksta

Programi za crtanje osnovni alati (kist, brisa, izrei, kopiraj, visina, irina, ...)

~22~
4. TEMA DIGITALNO DRUTVO - VIRTUELNI SVIJET

Prikupljanje informacija putem interneta

Koritenje digitalnih tehnologija za uenje

Poloaj tijela prilikom rada za raunarom

Sigurnost i zatita

5. TEMA ALGORITMI I STRUKTURE PODATAKA

Algoritam. Algoritmi u svakodnevnom ivotu

Elementarni tipovi podataka

Rjeavanje problema korak po korak

23
 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA IV RAZRED - INFORMATIKA

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, AKTIVNOST AKTIVNOST

SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI
PONAANJE UENIKA NASTAVNIKA

1. IKT OSNOVE

Definicija pojma informatike. Aktivno sluanje i Prezentacija

Pojam informatike kao nauke
ukljuivanje u nastavnih sadraja.
Potreba za raunarskom
Spoznaja o ulozi i Sposobnost Pravilan stav prema raspravu o Organizovanje i
tehnologijom u istoriji razvoja
zakljuivanja na raunarskoj tehnologiji i njeno razvoju voenje rasprave o
pojedinih ljudskih djelatnosti i razumijevanje znaaja
osnovu dobijenih koritenje u svim moguim raunarske razvoju IKT-a.
drutva u cjelini.
raunarske opreme kao informacija. situacijama. tehnike i Demonstracija
Osnovni pojmovi: podatak,
tehnologije. raspoloive
informacija, znanje, informatika neophodnog sredstva u Uee u raunarske opreme.
Naini prenoenja i obrade demonstraciji Zakljuivanje
razvoju svih oblasti ljudskog
podataka kroz historiju, razvoj raunarske rasprave.
raunara djelovanja i drutva u cjelosti. opreme. Upute za dalji rad.

2. KOMPONENTE RAUNARSKIH SISTEMA

Razumije pojam hardvera i

softvera i razliku izmeu njih. Zna pravilno ukljuiti Priprema i izlae
Zna nabrojati osnovne i iskljuiti raunar, nastavno gradivo.
Raunarski sistem (hardver i Aktivno prati
dijelove raunara i razumije minimizirati, Demonstrira opremu
softver) izlaganje
maksimizirati i Pravilan stav prema i postupke rada.
Osnovni dijelovi raunara njihove uloge. nastavnika.
zatvoriti prozor raunarskoj tehnologiji i njeno Priprema tekstualna
(monitor, tastatura, mi,...) koritenje u svim moguim
programa. uputstva za
Operativni sistem - Upoznati radno okruenje situacijama. Izvrava uputstva postupanje i rad
upoznavanje radnog okruenja operativnog sistema sa i instrukcije. uenika.
operativnog sistema osnovnim terminima, radna Kreirati direktorij sa
Istie znaaj
povrina, dijelovi radne odreenim imenom.
pravilnog koritenja i
povrine, uvodni ekran, posljedice nepravilne
prozor, pokaziva mia, upotrebe opreme.
ikone, ...

~24~
 3. OBRADA PODATAKA

Koristi program za
pisanje teksta
pomou raunara.
Zna kako se pokree i Nastavno gradivo
zatvara tekst izlae na popularan
procesor. nain tako da uenici
Unos, izmjene i sa motivacijom i
brisanje teksta u zadovoljstvom prate
dokumentu, nastavu.
oznaavanje teksta, Aktivno Priprema
ponitavanje izmjena, Povezati naueno o obradi odgovarajue vjebe.
premjetanje i uestvovanje u
teksta s uenjem sadraja iz Nadzire aktivnost
Tekstualni procesori kopiranje teksta. nastavnom uenika.
Tekstprocesori, njihova uloga Bosanskog, hrvatskog i srpskog
programi za obradu teksta Formatiranje teksta Aktivno je ukljuen u
i znaaj. Primjeri procesu.
Osnovne naredbe softvera za (vrsta fonta, veliina, jezika, te sa sadrajima rad uenika i njihovo
tekstprocesora.
obradu teksta boja, stilovi, Komunicira sa
Engleskog jezika i drugih obavljanje vjebi.
Programi za crtanje osnovni podebljano, drugim uenicima Stalno je u toku ta
Upoznati neke od programa
alati (kist, brisa, izrei, kopiraj, podvueno...). nastavnih predmeta. uenici rade i
za crtanje i neke njihove i doprinosi
visina, irina, ...) Poravnanje teksta, usmjerava njihove
mogunosti. Koritenje znanja o obradi
lijevo, desno, lijepom ambijentu. aktivnosti.
obostrano... teksta u uenju.
Prati individualno
Podeavanje izgleda napredovanje
stranice, zaglavlje i uenika.
podnoje, margine,
orjentacija.
Ubacivanje slika, Omoguuje uenicima
crtea i ukrasnih da steknu
slova. samopouzdanje pri
Spaavanje izvravanju
dokumenta na postavljenih
odreenu lokaciju, zadataka.
novi dokument,
otvaranje ve
postojeeg.

25

4. DIGITALNO DRUTVO - VIRTUELNI SVIJET
Programi za pregledanje web
stranica, web preglednici.
Nabrojati najkoritenije
programe.
Prikupljanje informacija
Navodi prednosti i nedostatke
putem interneta
koritenja digitalnih
Koritenje digitalnih
tehnologija u uenju.
tehnologija za uenje
Poloaj tijela prilikom rada
za raunarom
Zna posljedice nepravilnog
Sigurnost i zatita
poloaja tijela prilikom rada
za raunarom.
Objanjava ergonomski
hardver i softver
tampanje
dokumenta.
Primjenjuje alate
programa za crtanje
(kist, brisa, izrei,
kopiraj, zalijepi,
zakreni, visina,
irina,...)
Kombinuje crtee iz
dvije datoteke
Aktivno prati
Prepoznavanje i
nastavu.
koritenje web
Na vrijeme
preglednika u radu. Priprema
Navika pretraivanja i izvrava zadatke i
Pretraivanje
prikupljanja informacija pomae drugim odgovarajue vjebe.
razliitih oblika
elektronskim putem, putem uenicima koji
(tekst, slike...)
Interneta; zaostaju.
sadraja na datu Nadzire aktivnost
Stavlja se na
temu, spaavanje na uenika.
raspolaganje
odreenu lokaciju. Ima naviku potovanja Aktivno je ukljuen u
nastavniku da se
Koristi digitalne rad uenika i njihovo
nastavni proces
tehnologije za uenje predvienih postupaka obavljanje vjebi.
uspjenije
koje su primjerene Usmjerava aktivnosti
realizuje.
njegovoj dobi. (procedura). uenika.
Aktivno uestvuje
Postupa u skladu sa Istie znaaj
u
uputama za pravilnog koritenja i
Ukazuje na pravilno postupanje demonstraciji
koritenje raunarske posljedice nepravilne
i drugima pravilnih
opreme (tastatura, upotrebe opreme.
postupaka.
mi, monitor,
ita i tumai
kuite,...).
proizvoake
Primjenjuje
deklaracije, upute
predviene
i drugi tampani i
procedure.
grafiki materijal.
26
 5. ALGORITMI I STRUKTURE PODATAKA

Opisuje ta je algoritam;
prepoznaje algoritme koje
Opisuje postupak za Nastavno gradivo
koristi u svakodnevnom Aktivno prati
Algoritam. Algoritmi u Pravilan stav prema izlae na nain kojim
svakodnevnom ivotu ivotu; navodi primjere rjeavanje nekog raunarskoj tehnologiji i njeno nastavu. e kod uenika
Elementarni tipovi problema metodom koritenje u svim situacijama. izazvati panju i
algoritama
podataka podstai
korak po korak kroz Izvrava uputstva interesovanje.
Rjeavanje problema korak
po korak Prepoznaje elementarne igranje uloge robota i instrukcije.
tipove podataka (znakovni i
numeriki)

27
 V RAZRED

UVOD: Programski sadraj informatike za peti razred sadri teme koje su nuan slijed na obraeno
gradivo iz prethodnih razreda. U prvom dijelu uenici proiruju ve steena znanja o ulozi i znaaju
raunarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog ivota i rada. Druga
tema omoguava da proire znanja o osnovnim dijelovima raunara kroz upoznavanje njihove
uloge i znaaja, te ulogom sistemskog i aplikativnog softvera. U treoj temi upoznaju se
multimedijalnim prezentacijama, njihovom namjenom, osnovnim pravilima pri kreiranju i
osnovnim elementima. Kroz etvrtu temu upoznaju se sa udesnim svijetom programiranja pomou
nekog od jednostavnijih programskih jezika. Kroz igru ue osnovne korake programiranja.

Nastavni sadraj informatike za peti razred osnovne kole koncipiran je u 4 nastavne teme:

1. TEMA IKT OSNOVE

Upotreba IKT ureaja i medija u svakodnevnom ivotu

Prednosti koritenje IKT- a u savremenom komuniciranju (wifi, lan, internet, smartphone ...)

Podaci i vrste podataka (tekstualni, slikovni, numeriki...)

2. TEMA KOMPONENTE RAUNARSKOG SISTEMA

Osnovni hardverski dijelovi raunara, ulazni ureaji, izlazni ureaji, procesor, memorija...

Sistemski i aplikativni softver

Operativni sistemi podeavanje i koritenje radnog okruenja

Osnovni zadaci operativnog sistema

Najznaajniji operativni sistemi

Operacije sa direktorijima i datotekama (kreiranje,kopiranje, premjetanje, brisanje, mjenjanje

imena...)

Osnovni formati tekstualnih i slikovnih podataka

~28~
3. TEMA OBRADA PODATAKA

Multimedijalne prezentacije

Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije.

Multimedija, od ega se sastoji (tekst, zvuk, video, animacija,...

Slides, slajdovi, dijelovi prezentacije, vrste, ureivanje

Ubacivanje razliitih vrste medija na slajdove

Tranzicija slajdova, automatizacija

Pokretanje prezentacije, Slide Show

Spaavanje i otvaranje ve postojee prezentacije

4. TEMA PROGRAMIRANJE KROZ IGRU

Osnovne naredbe jednostavnih programskih jezika za rjeavanje jednostavnih zadataka

29
 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA V RAZRED - INFORMATIKA

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, AKTIVNOST AKTIVNOST

SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI
PONAANJE UENIKA NASTAVNIKA

1. IKT OSNOVE

Ispravan stav prema IKT

Upotreba IKT ureaja i medija u
svakodnevnom ivotu
Prednosti koritenje IKT- a u
savremenom komuniciranju
(wifi, lan, internet, smartphone,
...)
Podaci i vrste podataka
(tekstualni, slikovni, numeriki...)
opremi. Ima naviku potovanja Aktivno prati Nastavno gradivo
Upotreba IKT ureaja i medija predvienih postupaka izlae na nain kojim
Pravilna upotreba nastavu.
u svakodnevnom ivotu (procedura). e kod uenika
IKT ureaja i medija u izazvati panju i
(mobitel, digitalni aparat, Ukazuje na pravilno
svakodnevnom ivotu Izvrava uputstva podstai
tablet,...) Uoava prednosti postupanje i drugima.
(mobitel, digitalni i instrukcije. interesovanje.
koritenja IKT-a u Obavezno koristi
aparat, tablet,...)
savremenom komuniciranju. proizvoake deklaracije i
tampane kataloge sa
uputama.

2. KOMPONENTE RAUNARSKIH SISTEMA

Uestvuju u Priprema
Zna prepoznati unutranje
Osnovni hardverski dijelovi nastavnom odgovarajue vjebe.
hardverske dijelove (ulazne, Uenik je sposoban
raunara, ulazni ureaji, izlazni
ureaji, procesor, memorija... izlazne jedinice, procesor, procesu i prema
raditi osnovne Posveuje panju pri
Sistemski i aplikativni softver radna memorija, matina Ispravan stav prema IKT uputstvima
operacije sa samostalnom radu
Operativni sistemi podeavanje ploa itd.) i objasniti njihove
opremi. nastavnika izvode uenika svakom
i koritenje radnog okruenja uloge. direktorijima i ueniku i usmjerava u
Osnovni zadaci operativnog vjebe.
sistema datotekama. daljem radu.
Razlika izmeu sistemskog i
aplikativnog softvera.

~30~
 Uenik je sposoban
raditi osnovne
Uestvuju u
Najznaajniji operativni sistemi Zna nabrojati najznaajnije operacije sa
nastavnom
Operacije sa direktorijima i operativne sisteme i osnovne direktorijima i Istie znaaj
datotekama (kreiranje,kopiranje, zadatke. Pojam direktorija i Ispravan stav prema IKT procesu i prema pravilnog koritenja i
premjetanje, brisanje, mjenjanje datotekama
datoteke. Prepoznaje osnovne opremi. uputstvima posljedice nepravilne
imena...) (kreiranje,kopiranje,
formate tekstualnih i nastavnika izvode upotrebe opreme.
Osnovni formati tekstualnih i
slikovnih podataka slikovnih datoteka. premjetanje,
vjebe.
brisanje, mjenjanje
imena...)

3. OBRADA PODATAKA

Kreiranje
Uestvuju u Predstavlja
prezentacije
Multimedijalne prezentacije nastavnom
Kreiranje prezentacije i rad sa Ubacivanje, jednostavne forme
procesu i prema
jednostavnim programom za Multimedijalne prezentacije ureivanje slajdova, kreiranja
uputstvima
izradu prezentacije. koritenje gotovih
nastavnika izvode prezentacije,
Multimedija (tekst, zvuk, video, Multimedija, od ega se sastoji predloaka .
animacija,...) vjebe.
(tekst, zvuk, video, Ubacivanje razliitih pohranjivanja,
Slajdovi, dijelovi prezentacije, Koristi steena znanja za Pripremaju se da
animacija,... vrste medija na prikazivanja i
vrste, ureivanje kreiranje prezentacija iz drugih znanja koja steknu
slajdove.
Ubacivanje razliitih vrste medija Slajdovi (slides), dijelovi koriste pri zatvaranja.
Tranzicija slajdova, predmeta.
na slajdove prezentacije, predloci pripremi sadraja
automatizacija Istie znaaj
Tranzicija slajdova, (templates) iz drugih
automatizacija Pokretanje prezentacija.
nastavnih
Pokretanje prezentacije, Slide prezentacije.
predmeta. Provjerava
Show Spaavanje i
Iznose svoja postignua uenika i
Spaavanje i otvaranje ve otvaranje ve
postojee prezentacije iskustva i
postojee vri evidenciju.
spoznaje.
prezentacije

31
 4. PROGRAMIRANJE KROZ IGRU
Upoznati radno okruenje.
Savladati manipulaciju sa
Osnovne naredbe jednostavnih
programskih jezika (npr. LOGO, osnovnim alatima.
KODU) za rjeavanje
jednostavnih zadataka (kretanje Upotrebljavati naredbe u
lika, crtanje itd. ) programskom jeziku u
rjeavanju jednostavnijih
zadataka
Prati uputstva
nastavnika.
Pravilan stav prema
Prezentuje gradivo na
raunarskoj Uestvuje u
nastavnom savremen nain.
tehnologiji i njeno
procesu i prema
koritenje u svim Koristi steena znanja za
uputstvima Prezentira ve
kreiranje igrice sa nastavnika izvodi
situacijama. Shvataju
edukativnom podlogom. kreirane programe i
vjebe.
znaaj programiranja
pribliava uenicima
sa aspekta rjeavanja Koristi idejna rjeenja
mnogih problema. najpogodnije
metode i oblike
rada.
32
 VI RAZRED

UVOD: Programski sadraj informatike za esti razred sadri teme koje prestavljaju nadogradnju
na ve steeno znanje u V razredu. U prvoj temi uenici treba da upoznaju i shvate nain
prezentiranja podataka u raunaru, te osnovne jedinice za kapacitet memorije. U drugoj temi
proiruju se znanja o komunikacionom procesu, nainima prijenosa podataka i uvodi se pojam
raunarske mree, uz poseban osvrt na Internet. U treoj temi upoznaju se sa softverom za tabline
proraune. i osnovna formatiranja u okviru istih. U okviru etvrte teme daje se teorijski osvrt na
pojam i vrst eprogramskih jezika, uenici je upoznaju sa programskim jezikom u kojem razvijaju
aplikacije linijske strukture. Posljednja tema obuhvata pravila ponaanja u digitalnom svijetu i daje
osvrt na mogue opasnosti i nain postupanja u sluaju istih.

Nastavni sadraj informatike za esti razred osnovne kole koncipiran je u 5 nastavnih tema:

1. TEMA IKT OSNOVE

Pojam bita i bajta, predstavljanje podataka u raunaru, mjerne jedinice

Brojni sistemi kao vrste podataka

2. TEMA RAUNARSKE MREE

Vrste i uloga raunarskih mrea

Prednosti povezivanja raunara u mree

Naini povezivanja (iani i beini pristup)

Hardverske komponente potrebne za povezivanje raunara u mree

Osnovni internet servisi (www, e-mail, chat, ...)

Pojam i struktura web adrese (url) i e-mail adrese

3. TEMA OBRADA PODATAKA

Softver za tabelarnu obradu podataka, tabelarne proraune

Unos i obrada podataka u radnoj knjizi

Formatiranje elija, redova i kolona

Iscrtavanje linija tabele

~33~
Autoformatiranje

Sortiranje u tablicama

tampanje tabela (selection, aktivna stranica, po elji...)

4. TEMA OSNOVE PROGRAMIRANJA

Pojam programiranja, proces nastanka softvera

Programski jezik

Vrste i generacije programskih jezika

Osnovne naredbe programskog jezika (unos, ispis, pridruivanje, komentar...)

Pisanje jednostavnih programa, kalkulator i sl.

5. TEMA SIGURNOST I ZATITA

Autorska prava

Privatnost, lini podaci

Pravila ponaanja u virtuelnom svijetu

Naini zatite od neprimjerenih oblika ponaanja

34
 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VI RAZRED - INFORMATIKA

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, AKTIVNOST AKTIVNOST

SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI
PONAANJE UENIKA NASTAVNIKA

1. IKT OSNOVE

Prat izlaganje
Upoznati pojam bita.
nastavnika.
Razumijevanje pojmova:
podatak, bit, vrijednost bita,
Uestvuju u
mogua stanja.
nastavnom
procesu i
Poimanje predstavljanja
aktivnostima koje
podataka u raunaru.
organizira
nastavnik. Prezentuje gradivo na
Bajt kao osnovna jedinica za
Pojam bita i bajta, Sposobnost Ispravan stav prema savremen nain.
mjerenje kapaciteta
predstavljanje podataka u zakljuivanja na raunarskoj tehnologiji i njeno Koristi najpogodnije
memorije. Vee jedinice: koritenje u svim situacijama.
raunaru, mjerne jedinice metode i oblike rada.
kilobajt, megabajt, gigabajt, osnovu dobijenih
Brojni sistemi kao vrste
terabajt... informacija.
podataka
Nabrojati brojne sisteme kao
vrste podataka.

~35~
 2. RAUNARSKE MREE

Razvijanje svijesti o
prednostima umreavanja.

Razvijanje kreativnost, interesa

i stvaralake sposobnosti.
Uestvuju u
Demonstrira
nastavnom
Sposobni su pristupiti Podsticanje mjera opreza pri neophodnu opremu
procesu i
Vrste i uloga raunarskih Zna nabrojati vrste mrea podacima raunara u radu u virtuelnom okruenju. (putem prezentacije
aktivnostima koje
mrea obzirom na veliinu i nain mrei., kopirati ili direktno na
organizira
Prednosti povezivanja povezivanja. Navesti podatke sa jednog na Svjesni su ogromnog znaaja kolskoj mrei).
nastavnik.
raunara u mree prednosti povezivanja drugi umreeni interneta u savremenom ivotu
Naini povezivanja (iani i raunara u mree. Nabrojati raunar. ljudi. Osmiljava vjebe
Uoavaju
beini pristup) hardverske komponente kojima se demostrira
primjenu
Hardverske komponente potrebne za povezivanje Samostalno Imaju znanje da steeno prednost
raunarskih
potrebne za povezivanje raunara u mree. Nabrojati koritenje web teorijsko i praktino znanje umreavanja.
mrea u raznim
raunara u mree osnovne internet servise, preglednika. primijene svakodnevno.
sferama ljudskog
Osnovni internet servisi znaaj i ulogu. Nauiti pojam i Organizuje vjebe i
ivota i rada.
(www, e-mail, chat, ...) strukture web i e-mail adrese. Prepoznavanje i Podsticanje navike koritenja kontrolie
Pojam i struktura web adrese koritenje osnovnih interneta kao izvora znanja. izvravanje zadataka.
Primijenjuju
(URL) i e-mail adrese internet servisa
steeno znanje u
(www, slanje i Uspjeno se slue servisima Podstie uenike na
svakodnevnom
primanje e-mail interneta, posebno WWW-om i dalje istraivanje.
ivotu.
poruka, chat,...) E-mail-om.

36
 3. OBRADA PODATAKA

Unos i obrada podataka

u radnoj knjizi

Ureivanje i oblikovanje
radnih stranica.
Softver za tabelarnu Uspjeno navode
Ubacivane novih radnih primjere iz ivota
obradu podataka,
stranica i promjena pogodne za primjenu
tabelarne proraune Prezentuje nastavno
imena, brisanje
Softver za tabelarnu Uloga i znaaj softvera proraunskih tablica.
gradivo: razvoj softvera za
obradu podataka, Unos i obrada podataka u Pokazuje spremnost za
za tabelarne Formatiranje elija,
tabelarne proraune radnoj knjizi saradnju i zajedniki tabelarne proraune, naine
Unos i obrada proraune. Nabrojati redova i kolona
rad. unosa podataka, ureivanje i
podataka u radnoj Formatiranje elija,
najpoznatije Vrste podataka u
knjizi redova i kolona oblikovanje radnih listova,
Formatiranje elija, programe. Pojam elijama Unaprijed se priprema
formatiranje elija, redova i
redova i kolona za nastavu.
elije, reda, kolone. Iscrtavanje linija tabele
Iscrtavanje linija tabele Iscrtavanje linija tabele kolona, daje instrukcije za
Autoformatiranje Adresa elije. Vrste
Autoformatiranje Koristi steena znanja rad. Priprema odgovarajue
Sortiranje u tablicama podataka u elijama. Autoformatiranje
tampanje tabela u nastavi drugih vjebe.
(selection, aktivna Sortiranje u tablicama predmeta.
Sortiranje u tablicama
stranica, po elji...) Prenosi znanje na
Nadzire aktivnost uenika.
tampanje tabela druge uenike.
Podeavanje izgleda
(selection, aktivna
stranice
stranica, po elji...)
tampanje tabela
(selection, aktivna
stranica, po elji...)

~37~
 4. OSNOVE PROGRAMIRANJA

Pojam programiranja,
proces nastanka Proces nastanka softvera.
softvera
Usvojiti pojmove
Programski jezik
Koristiti osnovne
Vrste i generacije programiranja, Shvataju znaaj Uestvuju u nastavnom
programskih jezika naredbe programskog Izlae nastavno gradivo na
programskog jezika, vrste programiranja sa aspekta procesu i aktivnostima
Osnovne naredbe jezika. savremen nain.
programskog jezika programskih jezika. rjeavanja mnogih koje organizira Koristi najpogodnije metode
(unos, ispis, i oblike rada.
Najznaajniji programski problema. nastavnik.
pridruivanje, Pisanje jednostavnih
komentar...) jezici. Nauiti osnovne
programa, osnovne
Naredbe za crtanje naredbe za unos, ispis,
(taka, linija, krunica, raunske operacije i sl.
...) pridruivanje, komentar,
Pisanje jednostavnih naredbe za crtanje,...
programa, kalkulator i
sl.

5. SIGURNOST I ZATITA

Razvijanje svijesti o
rasprostranjenosti
Pojam autorskog prava, Prepoznavanje raunarskih mrea. Pratiizlaganjenastavni
Autorska prava
Privatnost, lini podaci Podsticanje mjera opreza ka. Prezentujegradivonasavrem
pojam privatnosti i linih neprimjerenih oblika
Pravila ponaanja u Uestvuju u nastavnom ennain.
pri radu u virtuelnom
virtuelnom svijetu podataka u digitalnom ponaanja u digitalnom procesu i aktivnostima Koristinajpogodnijemetodei
okruenju.
Naini zatite od svijetu. Neeljeni oblici svijetu i naina zatite od koje organizira oblikerada.
neprimjerenih oblika Svjesni su koraka koje nastavnik.
ponaanja ponaanja istih. moraju poduzeti u
situacijama uznemiravanja
na web-u.

38
 VII RAZRED

UVOD: Programski sadraj informatike za sedmi razred koncipiran je kao logian

nastavak nastave informatike iz druge trijade, utvruje i proiruje do sada steena znanja i
vjetine. U prvom dijelu uenici se upoznaju sa naprednijim opcijama MS Word-a i iste
primjenjuju na konkretnim vjebama. U drugoj temi proiruju se znanja o komunikacionom
procesu, nainima prijenosa podataka i uvodi se pojam raunarske mree, uz poseban osvrt na
Internet. U treoj temi uvodi se pojam raunarske grafike, uenici se upoznaju sa vrstama
grafike, te njihovim prednostima i nedostacima i osposobljavaju se za njihove primjene kroz
konkretne vjebe. etvrta tema je nastavak nadogradnje obraene teme u V razredu
upoznavanjem sa dodatnim mogunostima u kreiranju prezentacija (kreiranje vlastitog dizajna
prezentacije, te preuzimanje uzoraka sa interneta i sl; dodavanje novih elemenata: obraenih
slika, veza izmeu slajdova ili drugim fajlova, muzike, videa i sl.). U petoj temi uenici se
upoznaju sa osnovnim algoritamskim strukturama.

Nastavni sadraj informatike za sedmi razred osnovne kole koncipiran je u pet

nastavnih tema:

1. TEMA OBRADA TEKSTA (MS Word ili OpenOffice Writer)- VII NIVO

Oblikovanje dokumenta

Organizacija dokumenta

Elementi dokumenta

Podeavanje postavki izgleda stranice

tampanje dokumenta

2. TEMA RAUNARSKE MREE

Internet (kratki historijat razvoja, pristup internetu, internet adresa, organizacija i servisi
interneta - osnovni, javni, posebni)

Pravila ponaanja na Internet-u (Netiquette). Sigurnost u virtuelnom okruenju

Rad sa pretraivaima

~39~
3. TEMA GRAFIKA. UVOD U PROGRAM ZA OBRADU FOTOGRAFIJE

Uvod u raunarsku grafiku

Podjela raunarske grafike

Manipuliranje elementima slike (kroz upoznavanje sa programom za obradu fotografije -

licenciran Photoshop, neki od besplatnih programa GIMP, Photoscape, Pixia ili rad pomou

online alata Befunky, Pixlr, Picmonkey, Ribbet i sl.)

4. TEMA RAUNARSKE PREZENTACIJE

Znaaj dizajna (biranje, prilagoavanje i kreiranje teme) i strukture prezentacije

Povezivanje informacija i dodavanje multimedijalnih sadraja

Podeavanje tranzicije slajda i dodavanje animacija (uz dodatna podeavanja)

Upravljanje prezentacijom

5. TEMA PROGRAMIRANJE

Osnovne algoritamske strukture

Razgranata algoritamska struktura

Naredbe granjanja

40
 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VII RAZRED - INFORMATIKA

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, AKTIVNOST

SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST NASTAVNIKA
PONAANJE UENIKA

1. OBRADA TEKSTA (MS Word ili OpenOffice Writer)

Demonstrira nain rada pri

Uestvuju u upotrebi odreenih opcija uz
Upotrijebiti slijedee efekte na nastavnom pojanjenje primjera mogue
Sposobni su da vre izmjene procesu i prema primjene.
tekst: precrtano, indeks,
nad tekstom i odlomkom. uputstvima Priprema materijale koji e
eksponent, tekst efekat, Razvijanje svijesti o nastavnika izvode biti u koreaciji sa drugim
Uoavaju povezanost irokim mogunostima vjebe.
kapitalizacija slova nastavnim predmetima, a
automatskog oblikovanja primjene tekst posluit e kao uzorak za
Oblikovanje odlomka procesora. Pripremaju se da vjebe.
teksta sa tabelom indeksa i znanja koja steknu
Primjena mogunosti obruba i Posveuje panju pri
sadraja, te iste znaju iz oblasti rada sa
Oblikovanje sjenenja teksta ili odlomka
Podsticanje primjene
tekst procesorima
samostalnom radu uenika
dokumenta izmjeniti i aurirati. vie opcija pri rjeavanju koriste pri svakom ueniku i usmjerava u
Primjena stilova teksta (uz datog zadatka. daljem radu. Onima koji
Sposobni su oblikovati pripremi sadraja
povezanost sa tabelom indeksa i iz drugih zaostaju prua neophodnu
tabele, organizacijske nastavnih pomo i daje dodatna
sadraja) Razvijanje kreativnosti i
dijagrame, slike/crtee na organizacijskih predmeta. uputstva.
Primjena izmjena opcija Prati i evidentira
osnovu postavljenih sposobnosti.
Iznose svoja napredovanje uenika, Istie i
postojee galerije za dizajn
zahtjeva. iskustva i pohvaljuje napredne, a
teksta (WordArt) spoznaje. ostalim uenicima skree
panju na elemente gdje su
grijeili.

~41~

Fusnote/endnote (dodavanje,
izmjena, brisanje)
Organizacija
dokumenta Sigurnost (dodati/ukloniti ifru
na dokument)
Tabele (spajanje/podjela elija,
tekst oblikovan tabulatorima
pretvoriti u tabelu, sortiranje
podataka)
Tekstualni okvir
(umetanje/brisanje, ureivanje,
premjetanje, promjena veliine,
obruba i sjenenja)
Organizacijski dijagram
Elementi
(umetanje, izmjena,
dokumenta
dodavanje/brisanje elemenata,
izmjena stila)
Crtei (kreirati jednostavan crte
pomou alata za crtanje,
upotrijebiti mogunosti gotovih
oblika, smjestiti gotove oblike iza
ili ispred teksta,
grupisati/degrupisati gotove
oblike/crtee)
Shvataju smisao fusnota i
endnota i uoavaju njihovu
funkcionalnost.
Znaju postaviti password na
dokument.
Sposobni su oblikovati
tabele, organizacijske
Podsticanje primjene
dijagrame, slike/crtee na
osnovu postavljenih
zahtjeva.
Uoavaju da dokumenti
pripremljeni pomou ovih
elementa
sadravajuinformacije koje
su smisleno organizirane
i pregledno predstavljene.
Demonstrira nain rada pri
upotrebi odreenih opcija
Uestvuju u
uz pojanjenje primjera
nastavnom
mogue primjene.
procesu i prema Priprema materijale koji e
uputstvima biti u koreaciji sa drugim
nastavnim predmetima, a
nastavnika izvode
Razvijanje svijesti o posluit e kao uzorak za
vjebe. vjebe.
irokim mogunostima
Posveuje panju pri
primjene tekst samostalnom radu uenika
Pripremaju se da
procesora. svakom ueniku i usmjerava
znanja koja steknu u daljem radu. Onima koji
iz oblasti rada sa zaostaju prua neophodnu
pomo i daje dodatna
tekst procesorima
vie opcija pri rjeavanju uputstva.
koriste pri
datog zadatka.
pripremi sadraja Prati i evidentira
iz drugih napredovanje uenika, Istie
Razvijanje kreativnosti i
organizacijskih nastavnih i pohvaljuje napredne, a
sposobnosti. predmeta. ostalim uenicima skree
panju na elemente gdje su
Iznose svoja grijeili.
iskustva i
spoznaje. Provjerava nivo usvojenosti
znanja i evidentira uspjeh
uenika.
42
 Demonstrira nain rada pri
upotrebi odreenih opcija
uz pojanjenje primjera
mogue primjene.
Priprema materijale koji e
Uestvuju u
biti u koreaciji sa drugim
nastavnom
nastavnim predmetima, a
procesu i prema
posluit e kao uzorak za
uputstvima
vjebe.
Razvijanje svijesti o nastavnika izvode
Posveuje panju pri
irokim mogunostima vjebe.
Sposobni su da izvre samostalnom radu uenika
Priprema za tampu primjene tekst
svakom ueniku i usmjerava
pregled dokumenta prije procesora. Pripremaju se da
(podeavanje tampanja samo u daljem radu. Onima koji
tampe znanja koja steknu
parnih/neparnih stranica, zaostaju prua neophodnu
tampanje Podsticanje primjene iz oblasti rada sa
Sposobni su da izvre pomo i daje dodatna
dokumenta oznaenog dijela dokumenta, u vie opcija pri rjeavanju tekst procesorima
tampanje dijela dokumenta uputstva.
odreenom rasponu, zadani broj datog zadatka. koriste pri
ili itavog u vie kopija i sl. pripremi sadraja
stanica na listu dokumenta) Prati i evidentira
Razvijanje kreativnosti i iz drugih
napredovanje uenika, Istie
organizacijskih nastavnih
i pohvaljuje napredne, a
sposobnosti. predmeta.
ostalim uenicima skree
panju na elemente gdje su
Iznose svoja
grijeili.
iskustva i
spoznaje.
Provjerava nivo usvojenosti
znanja i evidentira uspjeh
uenika.

43

Razvoj Internet-a ( od Arpanet-
a do danas)
Prednosti Internet-a
Naini za pristup Internet-u
Internet (kratki Jedinstvena adresa raunara -
historijat IP adresa
razvoja, pristup Simbolika adresa - domain
name
internetu,
Decentralizirana mrea
internet adresa,
Karakteristike: javan,
organizacija i
besplatan, meunarodni,...
servisi interneta
ISP (Internet Service Provider)
Servisi (usluge): e-mail, WWW,
Webmail, FTP, IRC (Internet
Relay Chat), ...
2. INTERNET
Znaju historijske bitne
injenice razvoja Internet-a.
Sposobni su da procijene
prednosti i nedostake ove
vrste mree.
Razumiju nain
identifikacije raunara i
sadraja na web-u.
Podsticanje navike
Razumiju organizaciju
Internet-a i nain
funkcioniranja.
Znaju osnovne internet
servise uz njihove
mogunosti.
Priprema neophodne
Rjeavaju zadatke
nastavne materijale za ovu
koje postavlja
temu.
Svjesni su ogromnog nastavnik u vezi
znaaja interneta u sa internetom i
Osposobljava uenike za
savremenom ivotu ljudi. njegovim
slanje mail-ova pojedicu,
servisima WWW-
grupi, skrivene kopije,
Imaju znanje da steeno om i E-mail-om
dodavanje priloga, odgovora
teorijsko i praktino (po mogunosti i
na poruke i proslijeivanje
znanje primijene jo nekim internet
poruke. Posebno istai
svakodnevno. servisom).
strukturu poruke.
Uestvuju u
Razvija postupnost i
koritenja interneta kao diskusijama.
sistematinost pri upotrebi
izvora znanja.
Internet-a u edukativne
Kreiraju razne
svrhe.
Uspjeno se slue materijale na datu
servisima interneta, temu (panoe,
Provjerava nivo usvojenosti
posebno WWW-om i E- kvizove,
znanja i evidentira uspjeh
mail-om. asocijacije,
uenika.
krialjke,
prezentacije,...)
44
 Razumiju da virtuelni svijet
zahtijeva da budemo
kulturan i pristojan
Opte prihvaene norme, graanin i korisnik
Pravila Interneta, kao i stavrni
pravila i preporuke ponaanja
svijet.
ponaanja na
Potivanje osnovnih etikih Uviaju da njihovo
Internet-u principa u cyber svijetu ponaanje nesvjesno moe
(Netiquette). izazvati tetu drugim
Net kultura
osobama.
Sigurnost u Opasnosti na web-u
Znaju osnovna pravila kojih
virtuelnom Drutvene mree i raunarske se moraju pridravati pri Svjesni su koraka koje
objavi informacija na
okruenju igrice - ZA ili PROTIV?
Internet-u.
Preporuke zatite privatnosti
Svjesni su opasnosti
virtuelnog svijeta.
Znaju primjeniti preporuke
za podeavanje privatnosti.
Sposobni su primjeniti
indeksne pretraivae kao i
pretraivake operatore za
Web pretraivai (Search
pronalaenje sadraja na
Rad sa Engines)
internetu.
pretraivaima Osnovno pretraivanje Uspjeno koriste olakice pretragu sadraja i slika
pri pronalaenju odreenih
Napredno pretraivanje
informacija na web-u,
Znaju da samostalno odvoje
sutinske dijelove.
Razvijanje svijesti o
Izrada kolskog Naglaava sve sigurnosne
neophodnosti potivanja
panoa sa internet poglede i probleme s kojima
optih normi ponaanja
bontonom. se susreemo na internetu
na web-u, uz uvaavanje
Sprovoenje te kroz razgovor s uenicima
i potovanje linosti
ankete meu otkriva potekoe s kojima
svakog pojedinca.
vrnjacima o se susreu.
Podsticanje mjera opreza
sigurnosti u Priprema materijale sa
pri radu u virtuelnom
virtuelnom primjerima online
okruenju.
okruenju. Obrada uznemiravanja.
rezultata ankete. Pomae uenicima u izradi
moraju poduzeti u
Primjena mjera online ankete.
situacijama
sigurnosti u toku Demonstrira podeavanje
uznemiravanja na
rada. postavki privatnosti.
Internet-u.
Uestvuju u
Izgradili su naviku nastavnom
koritenja pretraivakih procesu i izvode
Poduava uenike
operatora za suavanje vjebe.
uspjenijim i konkretnijim
rezultata pretrage. Pripremaju se da
nainima pretrage.
Stekli su znanja za znanja koja steknu
Upoznaje uenike sa
iz ove oblasti
vrstama datoteka na web-u.
uz dodatne uslove. koriste pri
Uoava spretnosti u
Uspjeno se slue prikupljanju
koritenju nauenog.
razliitim sadraja iz drugih
pretraivaima. nastavnih
predmeta.
45
 3. GRAFIKA. UVOD U PROGRAM ZA OBRADU FOTOGRAFIJE
Uvod u Osnovne definicije
raunarsku Hardverska i softverska
struktura grafikog sistema
grafiku
Primjeri primjene
Sposobni su definirati
pojam grafike, raunarske
grafike, pixel-a, rezolucije,
osnovni formati, RGB i sl.
Svjesni su da raunarska
grafika mora imati
hardversku i softversku
strukturu.
Znaju navesti primjere
primjene u oblasti ljudskog
ivota i rada (korisniki raunarskoj grafici i
interfejs, stono izdavatvo,
projektovanje unutranjosti
prostorija, arhitektura,
umjetnost, raunarske
igrice, filmovi,..), te
imenovati zanimanja usko
vezana za rad sa
raunarskom grafikom.
Znaju ta je DTP i ta proces
DTP-a obuhvata.Mogu
nabrojati poznate DTP
programe.
Stekli su znanja i
uvjerenja da je
raunarska grafika
Vri prezentaciju nastavnog
najprirodniji nain
Aktivni su na asu, gradiva.
komunikacije ovjeka sa
raunarom. uestvuju u
Bira najpovoljnije nastavne
raspravi koja se
vodi na temu metode i oblike rada prema
Imaju izgraen stav da je
uslovima u kojima nastavu
potrebno stei (usvojiti) raunarske
izvodi.
elementarna znanja o grafike. Daju
primjere
Podstie uenike da uvide
mogunostima njene primjene.
znaaj i ulogu raunarske
primjene.
grafike.
Istiu prednosti
Stekli su uvjerenja i primjene
Izgrauje kod uenika
zauzeli stav da bez raunarske
individualni interes i
poznavanja strukture grafike.
motivaciju.
grafikih sistema nema
uspjene primjene.
46

Uspjeno navode podjele
grafike: prema broju
dimenzija slike, nainu
Podjela
Podjela raunarske grafike stvara slike i interakciji.
raunarske Sposobni su da klasifikuju
Grafiki programi programe na programe za
grafike
slikanje i programe za
crtanje.
Pripremaju se da Na popularan nain izlae
Pravilno tumae i shvatili znanja koja steknu nastavno gradivo i trudi se
su ulogu raunarske
iz oblasti da kod uenika razvije
grafike u raznim sferama
ivota i rada. raunarske grafike radoznalost i pobudi
koriste pri uenju znatielju.
Znaju razlike izmeu sadraja iz drugih
koncepta rasterskog i Prati aktivnosti uenika i
nastavnih
vektorskog grafikog podstie njihov rad.
sistema. premeta.
Razvija volju za sticanje
Sposobni su navesti Ukljuuju se u
novih znanja.
podjelu raunarske raspravu o
grafike i najpoznatije grafikim Razvija nivo aktivnog uea
grafike programe, uz paketima, iznose uenika u radu, uz
njihovu namjenu i
svoja iskustva i uvaavanje njihovih razlika
mogunosti.
spoznaje. u sposobnostima.

Stekli su uvjerenja i Paljivo prate

Osnovne operacije sa grafikim
objektima
Manipuliranje
Korekcije slike (tehnike
elementima
poboljanja slike)
slike Izdvajanje dijela i uklanjanje
neeljenih dijelova slike
Specijalni efekti i filtriranje
Sposobni su da izvode nad
zauzeli stav da bez izlaganje Koristi nastavne metode
elementima slike, npr.
poznavanja strukture nastavnika. demonstracije i primjenjuje
fotografijama (grafikim
grafikih sistema i Uestvuju u fazi efikasne oblike rada.
objektima) slijedee
manipuliranja ponavljanja, Vodi rauna o dostupnosti
operacije: korekcije (boja,
elementima slike nije vjebanja i softverskog alata ueniku (i
osvetljenja, kontrasta,
mogue uspjeno utvrivanja leganosti njegove upotrebe).
zasienosti boja...),
koristiti bogate gradiva. Organizuje vjebe te
filtriranje, izotravanje i
mogunosti raunarske Uestvuju u obezbjeuje da uenici
specijalne efekte.
grafike. nastavnom ispune planirane obaveze i
Mogu da urade
Za pripremu sadraja iz procesu i prema rijee postavljene zadatke.
jednostavniju restauraciju,
drugih nastavnih uputstvima Provjerava nivo usvojenosti
retuiranje i fotomontau.
predmeta koriste nastavnika izvode znanja i evidentira uspjeh
Znaju da ovi programi imaju
grafike programe za vjebe. uenika.
iroku primjenu.
obradu slika.

47
 4. RAUNARSKE PREZENTACIJE(MS PowerPoint ili Open Office Impress)
Znaju kako brojnost dizajna
i okruenje publike, veliina
prostorije, osvjetljenost
prostorije utie na
planiranje prezentacije.
Shvataju da je potrebno
uskladiti kontrast izmeu
pozadine i podataka
Dizajn prezentacije (biranje,
Znaaj dizajna i radiitljivosti.
prilagoavanje i kreiranje
strukture Razumiju vanost
teme)
prezentacije ograniavanja broja detaljau
Struktura prezentacije grafikim i
tekstualniminformacijama i
upotrebi usklaene eme
radi poboljanja jasnosti.
Shvataju vanost koncepta
planiranjai
dizajnainformacija koje se
eleprenijeti prezentacijom.
Dodavanje objekata iz drugih Sposobni su da uspjeno
Povezivanje
programa linkuju objekat nekog
informacija i
Dodavanje multimedije drugog programa sa
dodavanje prezentacijom (npr. Word
(grafikih elemenata, videa,
multimedijalnih dokument, podruje radnog
zvuka)
sadraja lista Excel-a i sl.)
Znaju da auriraju,
Iskustva pravilne Na primjerima pravilno i
Stekli su naviku da
primjene dizajna nepravilno demonstrira
informacije na
koristi pri izradi uticaj dobro i loe
slajdovima piu u formi
prezentacija za
podsjetinka. odabranog dizajna i
razne sadraje.
strukture prezentacije.
Primjenjuju gotove
Uspjeno kreira
dizajne uz
prezentacije na Daje potrebna uputstva za
prilagoavanje.
osnovu unaprijed
izvoenje vjebi.
zadatih uslova.
Stekli su znanja da
pronau gotovu temu na
Aktivno uestvuje Kontrolie da li uenici
web-u i istu primjene u
u izvoenju vjebi. pravilno primjenjuju
prezentaciji.
naueno.
Demonstriraju
Formirali su stav da je
svoja rjeenja uz
plan strukture Evidentira uspjeh koji su
objanjenje
prezentacije neophodan.
primjenjenog. postigli uenici.
Podravaju upotrebu Uenik realizuje Demonstrira nain primjene
povezanih informacija u najvei potencijal obraenog.
svrhu rastereenja alata prezentacije
prezentacije od suvinih
i izvodi izlazne Uenicima priprema
informacija. podatke koristei individulne zadatke u vidu
napredno malih projekata.
Pokazuju interesovanje
za dodavanje formatiranje i
48
 modifikuj podatke linkovane
u prezentaciji.
Sposobni su da promjene
linkovan objekt u slajdu u
umetnuti objekt.
Uspjeno dodaju
multimedijalne elemente uz
njihovo dodatno
podeavanje.
multimedijalnih layout tehnike, Daje potrebna uputstva za
elemenata s ciljem kao i efekte izvoenje vjebi.
obogaivanja i poveanja multimedije.
razumljivosti Kreira napredne Kontrolie da li uenici
informacijske poruke. dijagrame/grafiko pravilno primjenjuju
ne i poboljava naueno.
prezentaciju.
Evidentira napredak i
Ocjenjuje efekte
uspjeh koji su postigli
koji se postiu
uenici.
dodavanjem
multimedijalnih
sadraja.

Sposobni su objasniti
Podeavanje razliku izmeu tranzicije i
animacije.
tranzicije slajda
Uspjeno primjenjuju
i dodavanje podeavanje tranzicije i
Tranzicija (prijelaz) slajdova
animacije dijelova sadraja
animacija (uz
Dodavanje specijalnih efekata slajda, uz izbjegavanje
dodatna
(animacija i zvuka) arenila (pretjerane
podeavanja) primjene).
Znaju podesiti izvoenje
prijelaza i efekata
automatski (na odreeno
vrijeme) i na klik.
Uspjeno koristi
U stanju su samostalno
naueno pri izradi
primjeniti i podesiti
prezentacija za
prijelaz sa slajda na slajd.
razne sadraje. Demonstrira nain
Uspjeno demonstriraju
podeavanja prijelaza i
umjerenu primjenu
Uspjeno kreira efekata.
efekata na dijelove
prezentacije na Daje potrebna uputstva za
slajda.
osnovu unaprijed izvoenje vjebi.
Povezuju naueno sa
zadatih uslova. Kontrolie da li uenici
zadacima iz
pravilno primjenjuju
svakodnevnog ivota i
Aktivno uestvuje naueno.
rada.
u izvoenju vjebi. Evidentira napredak i
Stiu osjeaj
uspjeh koji su postigli
zadovoljstva,
Demonstriraju uenici.
samopouzdanja i
svoja rjeenja uz
povjerenja u vlastite
objanjenje
sposobnosti.
primjenjenog.

49
 Uspjeno definiraju pojam
Uspjeno koristi
hiperlink i postavljaju ga na Formirali su stav da je
naueno pri izradi
rije, sliku, akciono dugme koritenje hiperlinkova
prezentacija za Daje potrebna uputstva za
ili neki drugi objekat. pogodno kod kreiranja
razne sadraje. izvoenje vjebi.
Ovladali su kreiranjem veza web prezentacija.
izmeu prezentacija i unutar Svjesni su da se Potencira da uenik
Uspjeno kreira
prezentacije (sa slajda na hiperlinkovi koriste kod realizuje potencijale koje
prezentacije na
slajd). prezentiranja vie prua aplikacija
osnovu unaprijed
Hiperlinkovi Sposobni su primijeniti ili povezanih tema ili estog prezentacije.
zadatih uslova.
Kreiranje veza izmeu ukloniti tajming na tok prelaska sa prezentacije
prezentacija i unutar slajdova. na prezentaciju. Aktivno uestvuje Govori o hiperlinkovima i
Upravljanje
prezentacije Znaju u izvoenju vjebi. kreiranju veza vrei
prezentacijom Uspjeno se slue
Podeavanje prikazivanja primijenitipodeavanje korelaciju sa sadrajima
kreiranjem veza.
slajdova (slideshow) prikazivanjaslajdova tako da Vode potrebne drugih predmeta.
se prikazuje u petlji, ili da se Stekli su naviku da zabiljeke sa
ne prikazuje u petlji. uputstvima za Planira da uenici
prilagoavaju
Uspjeno podeavaju da izvoenje vjebi. savladajuosnovne postavke
prezentaciju svojim
seslajdovi mijenjaju runo ili hiperlinkova i akcija.
potrebama. Kreiraju kviz (na
koristei tajming ako je teme iz razliitih
Evidentira uspjeh koji su
primijenjen, da se slajd Svjesni su mogunosti predmeta)
postigli uenici.
show odvija sa animacijom manipulacije pomou
ili bez. prezentacijom. hiperlinkova.

50
 5. PROGRAMIRANJE
Sve aktivnosti posmatra
kao niz algoritamskih
koraka. Ukljuuje se u
Nastavnu grau iznosi na
Sposobnost opisivanja i Prihvata algoritamski raspravu o
popularan nain,
algoritmu i
objanjavanja pojma nain razmiljanja pristupaan i prihvatljiv za
algoritamskom
Osnovne algoritma. (logiku) pri rjeavanju veinu uenika.
nainu rjeavanja
Zna ta su strukture: razgranata, Prati napredovanje uenika.
algoritamske Izgraena sposobnost za problema. problema.
ciklika i sloena. Bira jednostavne primjere za
strukture. pisanje algoritma, opisivanje Prihvata kao Aktivan je u toku
izradu algoritma, a onda
korak po korak postupka za neophodnost da se nastavnog
prelazi na sloenije zadatke.
rjeavanje nekog problema rjeavanje nekog procesa.
Rjeava
ili zadatka. problema treba planirati, Demonstrira primjere
postavljene
unaprijed je potrebno gotovih algoritama.
zadatke.
predvidjeti postupke,
korake.
Sposobni su da prepoznaju Razvijaju dalje
Kroz usmjerenu Postupno uvodi uenike u
Razgranata razgranatu algoritamsku algoritamski nain
aktivnosti uenici proces logikog razmiljanja.
Prepoznaje strukture sa miljenja i nove
algoritamska strukturu. uvode se u proces Nudi nekoliko zadataka
grananjem u zavisnosti od algoritamske postupke. razliite teine, ali i potie
logikog
struktura. uslova
Razvijaju sposobnosti uenike na samostalno
Uoavaju tipove grananja. razmiljanja. traenje projektnih zadataka
primjene naredbi
Naredbe Zna pripremiti algoritam za grananja na konkretnim
Saradnja sa odnosno realiziranje
Sposobni su kreirati drugim uenicima vlastitih ideja.
grananja rjeenje problema razgranate primjerima.
i nastavnikom. Prilikom obrade novih
strukture algoritam i program za Koritenjem ranije sadraja koristi se
Demonstriraju
steenih znanja i vjetina jednostavnim i uenicima
Naredbe grananja: bezuslovno problem razgranate steeno znanje na
u novoj situaciji razumljivim jezikom.
strukture uz odgovarajue rjeavanju
grananje produbljuju ih i podiu Uenike potie da sami
konkretnih uoavaju greke i da ih
naredbe. na razinu sposobnosti (u
problema. ispravljaju.
smislu kvalitete znanja).

51
 VIII RAZRED

UVOD: Programski sadraj informatike za osmi razred sadri 6 nastavnih tema. Prva tema konsoliduje
i proiruje znanja iz oblasti rada sa tablinim kalkulatorom. Druga tema obuhvata osnovne sadraje
vezane za internet koji omoguavaju poveavanje razine primjene znanja na viim nivoima. U treoj
temi upoznaju se sa osnovnim koracima pri obradi zvuka i radom u bar jednom od programa za
obradu zvuka. etvrta tema omoguit e uenicima sticanje praktinih znanja pri obradi video zapisa,
sve do osposobljavanja uenika za samostalnu izradu filma. Peta tema omoguava sistematino
proirivanje znanja i vjetina iz programiranja kroz rada sa ciklikom algoritamskom strukturom. Kroz
estu temu uenici se upoznavaju sa matematikim osnovama raunarske tehnike kroz brojne sisteme
(dekadni i binarni) i binarnu aritmetiku.

Nastavni sadraj informatike za osmi razred osnovne kole koncipiran je u est nastavnih
tema:

1. TEMA PRORAUNSKE TABLICE (MS Excel ili OpenOffice Calc) - vii nivo

Raunanje u Excel-u

Pisanje formula i upotrebljavanje funkcija kod raznih izrauna

Grafikoni (prilagoavanje elemenata grafikona prema postavljenim zahtjevima)

Rad na projektnim zadacima

2. TEMA INTERNET

Struktura interneta - internet usluge

Povezivanje na internet-davatelji internet usluga

Preporuke za bezbijedno ponaanje na internetu

Preuzimanje podataka sa interneta

Drutvene mree

~52~
3. TEMA OBRADA ZVUKA

Zvuk i muzika

Snimanje zvuka i muzike

Digitalna obrada zvuka

4. TEMA OBRADA VIDEO ZAPISA

Snimanje video zapisa

Obrada video sekvenci

Primjena vizualnih efekata

Montaa video materijala u cjelinu

Samostalna izrada filma

Formati i konverzija

5. TEMA PROGRAMIRANJE

Ciklika algoritamska struktura

Naredbe ponavljanja

6. TEMA BROJNI SISTEMI. DEKADNI I BINARNI BROJNI SISTEM. BINARNA ARITMETIKA

Brojni sistemi.

Dekadni i binarni brojni sistem

Binarna aritmetika (binarno sabiranje, binarno oduzimanje, binarno mnoenje, binarno dijeljenje)

53
 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VIII RAZRED - INFORMATIKA
SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE
1. TABELARNI PRORAUNI (MS EXCEL ili OpenOffice Calc) - VII NIVO
Osnovni elementi: naslovna
traka, traka glavnog menija,
trake sa altima Standard,
Formatting i Drawing,
Raunanje u Excelu
dugmad za ureivanje, polje
Pisanje formula i sa nazivom elija, traka
upotrebljavanje funkcija formula, oznake kolona, polje
kod raznih izrauna
za ureivanje formula,
horizontalna i vertikalna traka
Grafikoni(prilagoavanje
elemenata grafikona za pomak, oznake redova,
prema postavljenim oznaka aktivne elije, dugmad
zahtjevima)
za izbor radnih stranica,
Rad na projektnim oznake radnih stranica,
zadacima i provjeravanje statusna traka.Unos podataka
znanja
se vri u aktivne elije. Mogu
se unositi slijedei podaci:
tekstualni, brojani, datumski,
vremenski i formule.
SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI,
PONAANJE
Stvaraju naviku upotrebe
tablinog kalkulatora u
procesu uenja i pisanju Izvravaju obaveze koje
Sposobni su pokazati i
referata i raznih izvjetaja.
demonstrirati osnovne
elemente prozora, unos
Razvijaju sposobnost i
podataka, zatim urediti
znanje predstavljanja
i oblikovati radne
podataka (i informacija) u
stranice, vriti
tablicama i pomou
proraune i kreirati
grafikona.
grafikone.
Razvijanje estetskih
Sposobni da objasne i
osobina i likovnih
koriste opcije za
sposobnosti pri ureivanju
formatiranje podataka.
dokumenata, koristei
prostor, oblike, boje i
druge elemente.
AKTIVNOST UENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA
Ukljuuju se u kreiranje
vjebi. Prezentuje nastavno
gradivo: razvoj softvera za
tabelarne proraune, naine
postavlja nastavnik, a
unosa podataka, ureivanje i
zatim predlau vjebe
oblikovanje radnih listova,
prema svojim
pregled operacija, daje
potrebama i
instrukcije za obavljanje
nahoenjima.
prorauna i kreiranje
grafikona.
Trae pomo ukoliko ne
uspijevaju da rijee svoj
Nadzire aktivnost uenika.
zadatak.
Obezbjeuje pedagoku,
Koriste raspoloive
nastavnu mikroklimu u
udbenike i drugu
kabinetu pogodnu za
literaturu kako bi prije
uspjeno uenje i ugodan
doli do rjeenja.
boravak uenika.
~54~

Internet kao
najrasprostranjenija svjetska
(globalna) raunarska mrea.
Struktura interneta- Prikljuivanje na internet
internet usluge putem provajdera.
Upotreba WWW servisa.
Povezivanje na internet-
davatelji internet usluga
Koritenje pretraivaa:
Google, Alta Vista, Yahoo i dr.
Preporuke za bezbijedno
ponaanje na internetu
Programi za koritenje
elektronskihusluga
Preuzimanje podataka sa
interneta
Nauiti slati SMS poruke preko
interneta
Drutvene mree
Programi za brzu razmjenu
podataka
Mogunosti vizualnog chata,
video sastanaka
2. INTERNET
Prezentuje nastavno
Paljivo prate izlaganje gradivo.Koristi nastavne
Formirali su stav da je nastavnika. metode demonstracije i
neophodno koristiti objanjavanja prvo frontalno
servise interneta. a zatim u grupama.
Vode potrebne
zabiljeke o uputstvima Primjenjuje efikasne oblike
Svjesni su ogromnog
Uenici znaju koristiti za izvoenje vjebi. rada.
znaaja interneta u
internet potujui
savremenom ivotu ljudi.
predviene procedure Rjeavaju zadatke koje Organizuje vjebe te
obezbjeuje da uenici
Uspjeno se slue postavlja nastavnik u
Ovladali su vjetinom ispune planirane obaveze i
servisima interneta, vezi sa internetom i
koritenja usluga posebno WWW-om i E- njegovim servisima rijee postavljene zadatke.
internet servisa. mail-om. WWW-om i organizuju
rad na raunaru prema Planira da uenici savladaju
Slanje elektronske Stekli su naviku da koriste uputstvu nastavnika. komunikaciju elktronskom
raspoloive resurse
pote putem WWW potom -slanje i prijem e-
interneta, da komuniciraju maila
servisa (Yahoo, Gmail,
putem elektronske pote.
Hotmail, Web Mail).
Uspostavljaju Daje potrebna uputstva za
Znaju prednosti koritenja meusobnu izvoenje vjebi.
raunara pretraivaa da komunikaciju koristei
bi doli do potrebnih svoje kolske i kune Kontrolie da li uenici
informacija. raunare. pravilno koriste raunar.
Evidentira uspjeh koji su
postignuti uenici.
55

Zna programe kojim se vri
reprodukcija zvuka.
Zvuk i muzika Zna mogunosti rada sa
zvunim dokumentima.
Snimanje zvuka i muzike Zna proceduru kreiranja
zvunih zapisa.
Zna objediniti multimedijalne
Digitalna obrada zvuka
zapise.
Snimanje video zapisa Temu Obrada video zapisa
Obrada video sekvenci zapoeti snimanjem video
zapisa. Za snimanje video
Primjena vizualnih
sekvenci koristiti digitalne
efekata
fotoaparate i mobilne telefone
Montaa video materijala Snimljene materijale uvoziti u
u cjelinu program za obradu video
Samostalna izrada filma sekvenci (na primer
Formati i konverzija WindowsMovieMakeri drugi).
3. OBRADA ZVUKA
Ima naviku da koristi
mogunosti multimedije
Sposobnost koritenja
npr. za uenje sadraja iz
programa za obradu
muzike kulture ali i
zvuka.
drugih nastavnih
Ima razvijenu
predmeta.
sposobnost
Ispoljava progresivne ideje
kombinovanja zvunih
u koritenju multimedije.
zapisa.
Kreativan je i uspjeno
Stekao je naviku da koristi
kreira zadane audio
elektronska sredstva za
zapise.
biljeenje dogaaja.
4. OBRADA VIDEO ZAPISA
Stvaranje raznovrsnih
mogunosti da kroz
razliite sadraje i oblike
Sposoban je koristiti
rada tokom nastave
osnovne alate za
informatike svrha, ciljevi i
odsjecanje, brisanje,
zadaci obrazovanja, kao i
pozicioniranje,
ciljevi nastave informatike
kopiranje,
budu u punoj mjeri
premjetanje,
realizovani.
postavljanje na
Razvijanje interesovanja za
vremensku liniju video
primjenu raunara u
sekvenci radi finalne
svakodnevnom ivotu i
montae.
radu.
Podsticanje kreativnog
rada sa raunarom.
Aktivno uestvuje u
diskusijama o zvunim
zapisima. Ponavljanje i vjebanje.
Znanja koristi u Utvrivanje steenih znanja.
svakodnevnim Praenje i evidencija
aktivnostima. postignua uenika.
Ispoljava postignuto
znanje. Sprovodi transparentno
Uestvuje u kreiranju ocjenjivanje.
kolskih audiozapisa.
Objasniti nain uvanja
projektnog fajla, kao i nain
samostalne izrade filma.
Istai formate video zapisa
Na video sekvence
koje program nudi.
primjeniti vizualne
Diskutovati sa uenicima o
efekte, dodati zvuk i
kvalitetu video zapisa u
tekst.
odnosu na format video
Zadatak za vjebu moe
zapisa.
biti samostalna izrada
Obavezno pokazati naine
malog filma na temu po
konverzije izmeu razliitih
izboru.
video formata (na pr.
Windows Movie Maker,
Windows Media Encoder,
Super Encoder i drugi).
56
 5. PROGRAMIRANJE
Razvijaju algoritamski
Prepoznaje strukture Razvijaju vjetine i
nain miljenja i nove
ponavljanja koje se Sposobni su da sposobnosti Izlae nastavno gradivo i
algoritamske postupke.
izvravaju odreeni broj prepoznaju strukturu samoevaluacije. demonstrira naine rjeenja
Razvijanje kreativnosti i
puta i one koje se ponavljanja. Radi procjenu problema ovog tipa.
programerskih
izvravaju dok se ne ispuni Uoavaju tipove razumljivosti, Nastavnu grau izlae na
Ciklina struktura. neki uslov ponavljanja.
sposobnosti za rjeavanje
zanimljivosti i nain kojim e kod uenika
ovog tipa problema.
Naredbe ponavljanja Zna pripremiti algoritam Sposobni su kreirati korisnosti onoga to se izazvati panju i podstai
Bolje razumiju nain rada,
za rjeenje problema algoritam i program za na asu radilo, te daje interesovanje.
ne samo raunara, ve i
strukture ponavljanja problem strukture prijedloge za budui Uenike potie da sami
svih ureaja iz
Naredbe ponavljanja: FOR- ponavljanja uz rad. uoavaju greke i da ih
svakodnevne upotrebe koji
NEXT, WHILE-WEND, DO- odgovarajue naredbe. Vodi biljeke i izvodi ispravljaju.
se temelje na raunarskoj
LOOP predviene vjebe.
tehnologiji.

6. BROJNI SISTEMI. DEKADNI I BINARNI BROJNI SISTEM. BINARNA ARITMETIKA.

Sposobnost zapisivanja Prezentovanje nastavnih

Praenje predavanja i
brojeva u decimalnom i Izgraen stav o znaaju sadraja.
uputa nastavnika.
Brojni sistemi. binarnom brojnom brojnih sistema u oblasti Pomaganje uenicima koji
Voenje potrebnih
Dekadni i binarni brojni Usvojen pojam brojni sistemu. informatike i raunarstva. zaostaju u savladavanju
biljeki.
sistem (numeriki) sistem. Sposobnost prevoenja Uenik treba da pravilano i gradiva.
Aktivno uee u
Binarna aritmetika Baza (osnova) brojnog sistema. brojeva iz jednog uspjeno tumai ulogu Davanje dodatnih
vjebama.
(binarno sabiranje, Decimalni (dekadni) i binarni sistema u drugi brojnih sistema. objanjenja grupi ili
Ukljuivanje u raspravi
binarno oduzimanje, brojni sistem. Uoavanje znaaja Izgraen stav o ulozi pojedinim uenicima.
o ulozi binarne
binarno mnoenje, Elementi brojnih sistema. binarne aritmetike kao binarne aritmetike u Izbor oblika rada koji e
aritmetike u
binarno dijeljenje) matematike osnove nainu rada raunara. omoguiti uenicima
funkcionisanju
funkcionisanja (rada razumijevanje i usvajanje
raunara
raunara). znanja o binarnoj aritmetici.

57
 IX RAZRED

UVOD: Programski sadraj informatike za deveti razred koncipiran je kao logian

nastavak nastave informatike iz prethodnih razreda, utvruje i proiruje do sada steena znanja
i vjetine. Prva tema nastavak je nadogradnje obraene teme u VIII razredu, koja omoguava da
proire znanja iz matematikih osnova rada raunara kroz upoznavanje oktalnog i
heksadecimalnog brojnog sistema. U drugom dijelu uenici proiruju ve steena znanja iz
oblasti programiranje kroz naredbe za sloenu algoritamsku strukturu. U treoj temi upoznaju
se sa osnovama web dizajna i kroz rad sa HTML editorom (po slobodnom izboru nastavnika)
savadavaju osnove iz kreiranja web stranica. etvrta tema omoguava uenicima da na kraju
svog osnovnog kolovanja prezentira usvojena znanja kroz evaluaciju samostalnog projekta
primjenom raunarskih tehnologija.

Nastavni sadraj informatike za deveti razred osnovne kole koncipiran je u etiri

nastavne teme:

1. TEMA BROJNI SISTEMI. OKTALNI I HEKSADECIMALNI BROJNI SISTEM

Brojni sistemi - definicija, uloga, podjela

Oktalni brojni sistem

Heksadecimalni brojni sistem

Prevoenje brojeva izmeu brojnih sistema

2. TEMA PROGRAMIRANJE

Razgranata algoritamska struktura. Naredbe grananja

Ciklina struktura. Naredbe ponavljanja

Sloene strukture podataka

Funkcije

~58~
3. TEMA UVOD U WEB DIZAJN

Osnovni elemeti HTML jezika

Boja i slika za pozadinu

Rad na tekstu

Hiperlink

Web grafika - rad sa slikom

Tabele

Specijalizirani programi za izradu web stranica

4. TEMA IZRADA SAMOSTALNOG PROJEKTA

Izbor teme

Izrada plana rada na projektu

Izbor sredstava za realizaciju projekta

Izrada projekta

Prezentiranje projekta

59
 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA IX RAZRED - INFORMATIKA

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, AKTIVNOST

SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST NASTAVNIKA
PONAANJE UENIKA

1. BROJNI SISTEMI. OKTALNI I HEKSADECIMALNI BROJNI SISTEM

Prati predavanje. Izlaganje nastavnih sadraja

Brojni sistemi - Zna osnovne karakteristike
brojnih sistema.
definicija,
Razumije potrebu za
uloga, podjela poznavanjem brojnih sistema.
Sposobni su definirati ulogu
i osnovne elemente brojnih
sistema.
Sposobni su navesti primjer
nepozicijskog i pozicijskog
brojnog sistema.
Formiran pravilan stav o uz upotrebu najpogodnijih
znaaju brojnih sistema Izvrava
metoda i oblika rada.
u oblasti informatike i instrukcije
raunarstva. nastavnika. Ukljuivanje uenika u
nastavni proces.
Pomae drugim
Uenik treba da pravilno uenicima da Kontrolie individualni
i uspjeno tumai ulogu savladaju zadatke napredak uenika u
brojnih sistema. koji se usvajanju znanja.
postravljaju.

Uenik pravilno vri

Poznaje osnovne elemente zapise brojeva u
Oktalni brojni Sposobni su zapisati broj u
oktalnog brojnog sistema oktalnom i Aktivno uestvuje
sistem. oktalnom i u nastavnom Razvija sposobnost
Poznaje osnove heksadecimalnom procesu. povezivanja ranije steenog
Heksadecimalni heksadecimalnom brojnom
heksadecimalnog brojnog brojnom sistemu. Prati uputstva znanja.
brojni sistem sistemu. nastavnika.
sistema Samostalno pojanjava
svrhu koritenjarazliitih
naina zapisa podataka.

~60~
 Rjeava zadatke
Prevoenje broja iz decimalnog koje postavlja
(dekadnog) brojnog sistema u nastavnik.
oktalni i heksadecimalni brojni Kreativno
Prevoenje Iskazuje interes za
sistem Sposobni su izvriti primjenjuje Razvija kod uenika
prouavanje
Prevoenje broja iz oktalnog i usvojene vjetine
brojeva konvertovanje broja iz matematikih osnova pozitivan odnos prema radu,
u novim
heksadecimalnog brojnog funkcionisanja raunara. potie volju i istrajnost u
izmeu brojnih jednog brojnog sistema u
Pravilno i realno
situacijama.
sistema u decimalni (dekadni) Vjebe uredno radu.
sistema brojni sistem drugi. samoprocjenjuje svoj i
biljei u svesku.
uspjeh drugih uenika.
Prevoenje broja iz binarnog u Ima urednu Prati napredovanje uenika.
okatalni i heksadecimalni brojni dokumentaciju
sistem. prema zahtjevu
nastavnika.

2. PROGRAMIRANJE

Demonstrira nain primjene

Sposobni su razlikovati
probleme koji zahtijevaju
Sloene upotrebu niza ili datoteke.
strukture Indeksirane promjenljive - nizovi
Datoteke Sposobni su primijeniti
podataka
naredbe koje pripadaju
sloenim strukturama
podataka.
Razumiju pojam niza i
Interesuju se za naredbi problema ovog tipa.
datoteka, upoznaju
ovu vrstu Uenike potie da sami
njihove karakteristike i
problema koje je uoavaju greke i da ih
primjenu kroz zadatke.
mogue rijeiti
Razvijaju sposobnost ispravljaju.
koristei usvojeni
koritenja raunara pri Omoguuje poticajno,
programski jezik
rjeavanju konkretnih ureeno i stabilno okruenje
zadataka. koje osigurava uspjeh.

Stekli su naviku Demonstriraju Kod uenika razvija

Korisnike funkcije
Funkcije
Standardne (ugraene) funkcije
Shvataju smisao i potrebu za
primjenom funkcija.
Sposobni su primjeniti bar
par standardnih funkcija.
sintaksiki pravilne steeno znanje na postupnost, strpljivost i
primjene funkcija. rjeavanju upornost pri rjeavanju
Uspjeno se slue konkretnih zadataka.
ugraenim funkcijama. problema.
Stekli su samostalnost, Razvijaju odnos za Primjere programiranja bira

61

3. UVOD U WEB DIZAJN
Znaju pojam hiperteksta i
hipermedije.
Znaju ta je HTML i HTML
HTML tag-ovi
Osnovni editor.
Dijelovi HTML dokumenta
Sposobni su pogledati
elemeti HTML
Osnovna struktura HTML izvorni kd web stranice
jezika
dokumenata koju posjete.
Sposobni su kreirati i
sauvati HTML dokument sa
osnovnim elementima.
Sposobni su urediti
pozadinu HTML dokumenta.
Boja i slika za Promjena boje pozadine
pozadinu Slika kao pozadina Promjenu boje mogu izvriti Uvaavaju osnovnu
preko naziva boje ili
heksadecimalnog koda.
sigurnost, zadovoljstvo i timski paljivo (one koji su u
odgovornost u radu. rad,meusobno korelaciji sa nekim drugim
uvaavanje unutar predmetom).
skupine.
Uspjeno koriste Vri prezentaciju nastavnih
osnovne sadraja. Angauje uenike
Stekli su naviku da
mogunosti koji imaju iskustva i znanja
samostalno izloe svoj
najjednostavnijeg u radu sa HTML
rad.
alata za web dokumentima da pomau
Svjesni su svoje
dizajn HTML, drugim uenicima u toku
aktivnosti, znanja i
kojipredstavlja vjebi.
uloenog truda.
standard za web Organizuje vjebe kroz koje
Uvaavaju i imaju
dokumente.Poma kod uenika razvija radne
pozitivan odnos prema
u uenicima koji navike i organizacijske
novim tehnologijama.
nisu na vrijeme vjetine, te sposobnost
izvrili zadatke. samoprocjene.
Prezentuje nastavno
Stekli su naviku da Aktivno su gradivo.
pravilno koriste atribute ukljueni u rad Primjenjuje efikasne oblike
u body tag-u. kroz razgovor, rada.
izradu zadataka, Organizuje vjebe, te
strukturu HTML praktine radove i provjerava nivo usvojenosti
dokumenta. uenika izlaganja. znanja i evidentira uspjeh
uenika.
62

Fiziki stil karaktera
Opisne liste
Rad na tekstu
Numerisane liste
Dodavanje dinamke
Sposobni su oblikovati tekst
u HTML dokumentu, te
umetnuti elemente
nabrajanja i dinamike
elemente.
Upoznaje uenike sa
Jaaju sposobnost osnovnim konceptom i
Stekli su naviku da imaju principimaweb dizajna.
za precizno i
aktivan pristup pri Razvija kod uenika
koncizno
izlaganju novog gradiva i pozitivan odnos prema radu,
definisanje stila
izradi zadataka na asu. potie volju i istrajnost u
HTM dokumenta.
radu.

Sposobni su umetnuti
sljedee osnovne vrste
linkova: linkove kojima
moemo skoiti do nekog
drugog dijela iste stranice u
Hiperlink Linkovi za navigaciju
kojoj se nalazi i link, linkove
do neke druge stranice u
okviru istog Web site-a i
linkove do stranica na
nekom sasvim drugom Web
site-u.
Ispoljavaju spremnost za Njeguje pozitivnu klimu u
Prati predavanje.
primjenu steenih znanja odjeljenju.
i vjetina u praksi. Izvrava
instrukcije Insistira na praktinoj
nastavnika. primjeni steenih znanja.
Stekli su znanja i
uvjerenja da su Aktivno sudjeluju Identificira napredak u
hiperlinkovi u radu i uenju i postignuima
neophodnielementi samoprocjenjuju uenika.
HTML dokumenta. napredak.

Sposobni su umetnuti sliku Podstie uenike da

kao dio HTML dokumenta.
Poznaju pogodne formate
Web grafika - Umetanje slike
slika za HTML dokument.
rad sa slikom Prilagoavanje atributa slike
Promjenu atributa slike
mogu izvriti preko <img>
tag-a.
Demonstriraju razumiju logiku animacije i
Razvijaju preciznost, steeno znanje na ovladaju njenom upotrebom
racionalnost i rjeavanju u kreiranju vlastitih Web
kreativnost u radu sa
konkretnih projekata.
HTML-om. problema. Redovno prati rad i
zalaganje uenika na asu.

63
 Shvataju da tabele pomau Paljivo prate
pri dizajnu stranice za Stekli su naviku da izlaganje Vri prezentaciju nastavnih
raspored elemenata pravilno koriste tabele. nastavnika. sadraja.
Tabele stranice. Razvijaju sistematinost Uestvuju u fazi Omoguava uenicima da
Umetanje tabele
Sposobni su ih koristiti i pri u radu, pravilnu ponavljanja, sami izvode zakljuke.
izradi formulara (za organizaciju elemenata vjebanja i Ohrabruje, pomae i
poravnanje elemenata stranice. utvrivanja podstie rad uenika.
obrasca). gradiva.

Upoznaje uenike sa
mogunostima koje nude
Specijalizirani Shvataju da postoji irok
Komercijalni programi za izradu programi za izradu web
spektar specijaliziranih Stekli su naviku da Kroz konkretne
programi za web stranica stranica.
programa za izradu web pravilno koriste bar primjere povezuju Pri biranju sadraja web
izradu web Slobodni i besplatni programi za stranica koji omoguavaju jedan program za izradu i primjenjuju elemenata insistira na
izradu web stranica izradu, ureivanje i objavu web stranica. steena znanja.
stranica kritikom pristupu
web stranica.
informacijama i njegovanju
estetike.

4. IZRADA SAMOSTALNOG PROJEKTA

Postavljaju
Sposobni su da izaberu temu Razvijaju sistematinost Daje osnovne smjernice
pitanja,
Priprema i odreivanje cilja na osnovu svojih u radu, pravilnu uenicima.
Izbor teme vode biljeke,
Postavljanje problema i izbor organizaciju. Znaju Upoznaje ih s tim ta trebaju
mogunosti i znanja, kao i izvode zakljuke,
teme tematski okvir, rok i postii kroz pripremljene
interesovanja. trae informacije i
oekivane rezultate. primjere.
objanjenja.

64
Izrada plana Sposobni su da procjene ta Koriste znanja iz Pomae uenicima u
Podjela u grupe Stekli su naviku
drugih predmeta
rada na Podjela uloga znaju, ta mogu da saznaju i samoprocjene i timskog na osnovu organizaciji, nadgleda i
projektu Planiranje rada da kreiraju plan rada. odabrane teme. usmjerava rad.
rada.
Sarauju u timu.

Izbor Uenicima koji imaju

nedoumica oko izbora
sredstava za Sposobni su da izaberu Pokazuju spremnost za Samostalno biraju softverski alata predlae
Izbor sredstava za realizaciju najpogodnija
sredstva za realizaciju primjenu steenih znanja neka od softverski rjeenja
realizaciju projekta
projekta (softver). i vjetina u praksi. softverska kao primjer. Prezentira
rjeenja. mogunosti (novog)
projekta
softvera.

Sposobni su da samostalno Stekli su naviku Izvravaju svoje

izrauju projekat.
Stekli su naviku sa selektuju
Prikupljanje podataka
i sortiraju prikupljeni
Izrada Obrada podataka materijal za projekat.
Sposobni su da obrade
projekta Izrada dokumentacije
selektovani materijal na
Izrada finalnog proizvoda raunaru u odgovarajuem
programu.
Znaju da testiraju
funkcionalnost projekta.
planiranja poslova, dogovorene radne
izvravanja poslova na Nadgleda i usmjerava rad
zadatke u timu
vrijeme, odgovorno i uenika.
bez negodovanja..
Potie aktivni rad, kao jednu
temeljito. Daju prijedloge za
od najefektnijih metoda
odreene faze
uenja.
Pokazuju spremnost za rada u okviru
Naglaava ta se moe
izvravanje poslova izrade projekta.
ocjenjivati.
prema donesenom Integriraju radne
planu. rezultate.

Sposobni su prezentirati
Prezentiranje
konani rezultat uz
Prezentacija i evaluacija projekta
projekta evaluaciju i refleksiju
projekta.
Prezentiraju
Vrednuje elemente projekta.
projekat ciljnoj
Pokazuju razvijene Kod uenika insistira na
grupi.
komunikacijske vjetine. razvoju samovrednovanja i
Evaluiraju vrednovanja drugih.
projekat.

65
 DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENE

Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda:

izbora operativnih sistema i aplikativnog softvera koji e biti preferirani u nastavi, bez
obzira to su u programu navedeni drugi primjeri;
odreivanja broja sati za obradu pojedinih tema, to u velikoj mjeri zavisi od uslova u
kojima nastavnik treba da realizuje nastavu;
izbora praktinih vjebi koje treba kombinovati sa sadrajima drugih nastavnih
predmeta.

Pri obradi nastavnih tema Programiranje ne preporuuje se upotreba vie od jednog

programskog jezika. Za programiranje nastavnici mogu koristiti programski jezik po
slobodnom izboru, vodei rauna da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog
jezika.

Izvedbeni program kojeg kreiraju nastavnici mora biti tako koncipiran da uenici na
svakom blok asu izvode vjebe i rjeavaju probleme uz pomo raunara.

KORELACIJA NASTAVNIH SADRAJA

U niim razredima (od I do III razreda) nuna je korelacija sa svim nastavnim

predmetima u okviru tih razreda. Sam NPP koncipiran je tako da uslovljava korelaciju. Inae,
osnovna vizija nastave informatike u ovim razredima je primjena informatike u okviru drugih
predmeta za cjelovitije savladavanje pojedinih sadraja u okviru nastavnih predmeta datog
razreda.

Korelacija sa nastavom matematike (Numeriki brojni sistemi i Binarna aritmetika),

nastavom tehnike kulture (raunari su sastavni dijelovi mnogih tehnikih naprava i sistema) i
nastavom kulture ivljenja (raunari i pratea oprema i namjetaj treba da imaju mjesto u
savremenom stanu), je neophodna i po prirodi sadraja unaprijed odreena, ali je isto tako
potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i knjievnosti, stranih jezika
(obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenou), likovne kulture (raunarski
dizajn, grafiki i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izraavanja) i drugih nastavnih
predmeta (kreiranje prezentacija na teme odreenih nastavnih predmeta).

Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadrajima drugih predmeta

mogla bi omoguiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske
tehnologije.

Nastavnici informatike treba da, u skladu sa mogunostima kole, organizuju rad i vode
sekcije informatikog i raunarskog karaktera u okviru slobodnih tehnikih aktivnosti uenika.

~66~
 VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE

Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje uenika. Kontinuirano

ocjenjivanje doprinosi poboljanju kvaliteta nastave, stvara povoljnu mikroklimu za uenje,
podstie uenike na intenzivan rad i poluuje oekivane ishode uenja.

U konanoj ocjeni koju uenik dobija na kraju kolske godine treba da ravnopravno
uestvuju rezultati koje je uenik postigao u podrujima:

- sticanja osnovnih ICT znanja,

- sticanja umijea i vjetine,

- usvajanju navika i stavova, te u podruju

- izgraivanja sposobnosti za rjeavanje problema uz primjenu raunara (primjena

znanja i umijea).

Pored toga nastavnik treba da prati, evidentira i ocjenjuje aktivnost uenika prilikom
izvoenja vjebi, uea uenika u grupnom radu, njegovu spremnost na saradnju i ukljuivanje
u zajedniko rjeavanje pojedinih problema, uenikovo uee u diskusijama o pojedinim
temama, meusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo.

Od IV do IX razreda, neophodno je izvriti minimalno 1 (jednu) pismenu provjeru znanja

u okviru jedne kolske godine (maksimalno 2 (dvije)).

PRILAGOAVANJE PROGRAMA

U kolama u kojima postoje uenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagoeni

programi. Prilagoavanje se vri prema sposobnostima uenika koji treba da pohaaju nastavu
sa prilagoenim programom. Prilagoavanje se moe izvriti za grupu uenika ili individualno.
Proces prilagoavanja se vri na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadraja, naina
organizacije rada i oekivanih ishoda uenja. Prilagoavanje vri nastavnik informatike u
saradnji sa strunim timom za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole ili ire,
kako je predvieno zakonom.

67
 PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA INFORMATIKE

Od I do III razreda nastavu informatike mogu izvoditi nastavnici razredne nastave.

Od IV do IX razreda nastavu informatike mogu izvoditi nastavnici koji imaju sljedea

struna zvanja (redno mjesto odreuje prioritet):

1. Nastavnik informatike
2. Nastavnik tehnikog odgoja i informatike
3. Nastavnik matematike i informatike
4. Profesor informatike
5. Profesor tehnikog odgoja i informatike
6. Profesor matematike i informatike
7. Magistar tehnikog odgoja i informatike
8. Magistar raunarstva i informatike
9. Bakaleureat/bachelor matematike i informatike
10. Bakaleureat/bachelor softverskog ininjerstva
11. Diplomirani matematiar-informatiar
12. Magistar softverskog ininjerstva
13. Magistar matematike, nastavniki smjer
14. Magistar matematikih nauka, smjer teorijska kompjutorska nauka
15. Bakaleureat/bachelor fizike i informatike

68