OSNOVNA KOLA KRAPINSKE TOPLICE

NAINI I POSTUPCI VREDNOVANJA TE ELEMENTI

OCJENJIVANJA UENIKA
MATEMATIKA
5. 8. RAZRED

KRAPINSKE TOPLICE, 02.rujna 2013.

Izradile :
Viktorija Dimec
Tanja Turk

Uspjeh uenika iz matematike vrednuje se gotovo na svakom satu kroz usmeno ispitivanje, kroz
pismene provjere (vieminutne provjere znanja i ispite znanja ), te vrednovanje aktivnosti tijekom
nastavnog sata kao i vrednovanje domaih zadaa.

USMENO PROVJERAVANJE
Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje uenikova znanja provodi se redovito, na svakom nastavnom satu,
bez najave. Nakon usmene provjere uitelj odmah na nastavnom satu upisuje ocjenu u odgovarajuu
rubriku u imeniku. Pod usmenim odgovorom ne podrazumijevaju se samo odgovori pred ploom,
jedinstvenom ocjenom moemo iskazati odreeni broj podataka koje se prikupi praenjem uenikova
rada. Ukoliko kroz nastavni sat uenik tono i esto odgovara na postavljena pitanja, takoer moe biti
ocijenjen. U svim je prilikama vano da se ocjena daje JAVNO u razrednom odjelu te ju uitelj mora
popratiti obrazloenjem te istaknuti to je uenik znao, a to nije kako bi mogao ukloniti nedostatke. Pri
obradi novog gradiva moe se ocijeniti dio uenika koji se temeljem prije steena znanja uspjeno snalaze
u novim situacijama.
Uenik se u svakom polugoditu usmeno ocjenjuje 2-4 puta.
Kod usmenog ispitivanja postoji mnogo vanjskih utjecaja (pomo ostalih uenika ili potpitanja uitelja)
pa esto sama ocjena iz usmenog ispitivanja ne pokazuje realno znanje uenika.
Ljestvica ocjena od 1 do 5 subjektivna je procjena svakog uitelja, ali dobro je rukovoditi se katalozima
znanja ili tablicom.

U imenik se upisuje:
- nadnevak usmenog ispitivanja,
- sadraj pitanja (nastavna jedinice, tema ili cjelina),
- ocjena u rubriku usmenog ispitivanja.

Obrazlaganje, primjena znanja i rjeavanje zadataka

Nesuvislo, netono, nelogino i bez razumijevanja obrazlae.
Znanje je manjkavo pa se ne moe primjenjivati, ni uz uiteljevu pomo uenik
u stanju rjeavati zadatke.
Nedovoljan nije
Ne provjerava rjeenja.
(1)
Ne uoava pogreku na koju je upozoren i ne zna ju ispraviti.
Ne poznaje matematike pouke i pravila i nije ih u stanju primijeniti.
Ocjena

Dovoljan
(2)

Dobar
(3)

Vrlo dobar
(4)

Odlian
(5)

Uenik prepoznaje osnovne matematike pojmove, odgovara po sjeanju, bez

dubljeg razumijevanja.
Rjeava najjednostavnije zadatke.
Spor je u rjeavanju.
Za postupke koje primjenjuje daje tek djelomino tona, nepotpuna i nesigurna
objanjenja, ne koristei matematiku terminologiju.
Rjeenja provjerava rijetko i tek na poticaj.
Uoava pogreku na koju je upozoren i ispravlja ju uz pomo.
Djelomino poznaje matematike pouke i pravila i primjenjuje ih uz pomo.
Probleme rjeava uz ogranienu pomo, esto tono.
Bez veih problema rjeava poznate, srednje teke zadatke.
Sporiji je u rjeavanju zadataka.
Za postupke koje primjenjuje daje odgovarajua, ali nepotpuna i nesigurna
objanjenja, rijetko koristei matematiku terminologiju.
Nove ideje i koncepte prihvaa uz tekoe, ali ih uspijeva kasnije primijeniti u
poznatim situacijama.
Samo povremeno provjerava rjeenja.
Uoava pogreku ako je na nju upozoren i samostalno ju ispravlja.
Uglavnom poznaje matematike pouke i pravila i primjenjuje ih uz ogranienu
pomo.
Probleme rjeava uglavnom samostalno, birajui najbolje strategije i uglavnom
tono.
Snalazi se i u teim zadacima.
Poznate ideje i koncepte uspjeno primjenjuje u poznatim situacijama.
Svoje postupke i ideje moe objasniti s neto jasnoe i preciznosti, ponekad se
koristei odgovarajuom matematikom terminologijom.
Provjerava rjeenja i greke bez problema i samostalno ispravlja.
Dobro poznaje pouke i pravila i primjenjuje ih uz manju pomo.
Probleme rjeava samostalno, modificirajui poznate strategije ili kreirajui
nove, gotovo uvijek tono.
Uspjeno rjeava tee zadatke.
Odabire matematike postupke koji najvie odgovaraju zadatku i primjenjuje ih
greke i primjerenom brzinom.
Poznate ideje i koncepte primjenjuje u novim situacijama.
Svoje postupke i ideje moe objasniti jasno, precizno i sa sigurnou.
Pri tom upotrebljava odgovarajuu matematiku terminologiju i simbole.
Provjerava rjeenja (na vie naina ).
Dobro poznaje i uspjeno primjenjuje matematike pouke i pravila.

PISANO PROVJERAVANJE
Ispiti znanja
Na poetku nastavne godine (u svrhu uvida u postignutu razinu kompetencija u prethodnom razredu)
provodi se inicijalno provjeravanje. (l. 6 (1) ). Ono se najavljuje na uvodnom satu i provodi se u pravilu
do kraja 2. tjedna nastave nakon par sati ponavljanja. To provjeravanje se ne ocjenjuje, ali se postignut
broj bodova i postotak upisuje u biljeke o praenju uenika.
Tokom nastavne godine piu se 5 (u 5.razredu) odnosno 6 ( u 6.,7. i 8. razredu) ispita znanja.
Piu se uvijek nakon obraene i uvjebane nastavne cjeline.
5. razred
1. ispit znanja : Prirodni brojevi
2. ispit znanja : Djeljivost prirodnih brojeva
3. ispit znanja : Skupovi toaka u ravnini
4. ispit znanja : Razlomci
5. ispit znanja : Decimalni brojevi
6. razred
1. ispit znanja : Operacije s razlomcima
2. ispit znanja : Kut i trokut
3. ispit znanja : Cijeli brojevi
4. ispit znanja : Racionalni brojevi
5. ispit znanja : Linearne jednadbe s jednom nepoznanicom
6. ispit znanja : etverokut
7. razred
1. ispit znanja : Koordinatni sustav u ravnini, proporcionalnost i obrnuta proporcionalnost
2. ispit znanja : Postotak, analiza podataka i vjerojatnost
3. ispit znanja : Mnogokuti i slinost
4. ispit znanja : Krunica i krug
5. ispit znanja : Sustav dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice
6. ispit znanja : Linearna funkcija
8. razred
1. ispit znanja : Kvadriranje i korjenovanje
2. ispit znanja : Pitagorin pouak
3. ispit znanja : Realni brojevi
4. ispit znanja : Preslikavanja ravnine
5. ispit znanja : Toke, pravci i ravnine u prostoru
6. ispit znanja : Geometrijska tijela
Ako se stigne do kraja nastavne godine na vrijeme zavrit gradivo i odradit par sati ponavljanja gradiva
cijelog razreda tada se pie i zavrni ispit znanja kod kojeg se kao i kod inicijalnog biljee samo bodovi i
postotak.
Pisane provjere ( l. 8 (2))
Uz ispite znanja tokom nastavne godine piu se pisane provjere. Njih odreuje uitelj po elji, a najee
se piu kada je gradivo neke nastavne cjeline opirno te se vremenski dugo obrauje. Kod njih vrijede ista
pravila kao kod ispita znanja.

U imenik se upisuje :
- redni broj ispita ili pismene provjere,
- nadnevak,
- omjer postignutih i moguih bodova i ocjena,
- za inicijalni i zavrni ispit biljee se samo bodovi i postotak.
Raspon postignua izraen u postocima za pojedinu ocjenu iz ispita znanja ili pisane provjere moe biti
samo orijentacijski jer to nije matematiki postupak i nije pravilo.
Treba voditi rauna o vrsti nastavnog gradiva (lake ili tee), ali i o osobnostima razrednog odjela.

Broj bodova u %
0% - 45%
46% - 60%
61% - 80%
81% - 90%
91% - 100%

Ocjena
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Odlian (5)

Ispiti znanja i pisane provjere na poetku svakog polugodita upisuju se u vremenik pisanih provjera.
Negativna ocjena iz ispita znanja ispravlja se najkasnije u roku od 21 dan otkad je uenik dobio
ispravljeni ispit na uvid ( izmeu mora biti barem jedan sat dopunske nastave na kojem uenik vjeba
sline zadatke ). Ukoliko uenik ne ispravi sljedei je pokuaj ispravljanja u roku od 30 dana.
Ispravlja se pisano ili usmeno ovisno o uenikovim sposobnostima.
Ako se ocjena iz nekog ispita znanja ne ispravi zakljuna ocjena je negativna.

OPISNO PRAENJE
Tijekom cijele kolske godine uenici se i opisno prate. Opisno se prati interes za predmet, sposobnosti i
njihov razvoj, promatranje, marljivost, uenje, pozornost na satu, znanje, radne navike, predoavanje te
ustrajnost i temeljitost u radu. Reenica opisnog praenja, koja se upisuje u prostor za opisno
praenje, mora biti afirmirajui poticajna i pozitivna ako je to ikako mogue ali isto tako i opisom
pratiti ocjene te tako potkrijepiti numeriku stranu.

KOMPONENTE OPISNOG PRAENJA UENIKA

KOMPONENTA
INTERES ZA
PREDMET

OPIS KOMPONENTE
- izrazit interes
- dobar interes
- slab interes

SPOSOBNOSTI I
NJIHOV RAZVOJ

- veoma razvijene
- razvijene
- prosjeno razvijene
- nedovoljno razvijene
- slabe
- primjetan nedostatak sposobnosti

PROMATRANJE

- tono
- temeljito
- manjkavo

MARLJIVOST

- marljiv
- nedostaje mu radni zamah
- zalae se da postigne to vie prema svojim mogunostima
- radi samo pod kontrolom ili pod stalnim poticanjem
- uenik ne eli raditi kad treba uloiti trud da bi postigao rezultate koji
odgovaraju njegovim sposobnostima

UENJE

- ui s razumijevanjem
- svjesno stjee znanje
- pamti bez razumijevanja
- ui s lakoom

PANJA

- sabran
- rastresen
- usredotoen
- prati rad
- teko prati rad u veoj grupi
- teko se koncentrira na rad
- zaokupljen je vlastitim aktivnostima tijekom sata
- lako gubi kontakt s radom
- esto je odsutan duhom

ZNANJE

RADNE NAVIKE I
SAMOSTALNOST U
RADU

- poznaje samo odreeni dio nastavnog gradiva

- samostalno proiruje znanje dodatnim izvorima
- praktino primjenjuje naueno
- temeljito poznaje dio ili cijelo nastavno gradivo
- povezuje znanja i integrira usvojena znanja u nastavni predmet
- sustavno povezuje nastavne sadraje
- razvijene radne navike
- slabe radne navike
- radi savjesno i tono
- samostalno i redovito izvrava radne zadatke
- neredovito izvrava obaveze
- sklon je estom izbjegavanju obaveza
- uope ne izvrava svoje obaveze
- brzo se zasiti radom

PREDOAVANJE

- dobro predoavanje
- pravilno, logiko, sreeno predoavanje
- predoavanje ne dolazi do izraaja

USTRAJNOST U
RADU

- strpljiv, izdrljiv, dovrava rad unato tekoama, ne posustaje

- radi bez dovoljno strpljenja
- brzo se zasiti radom, zadovoljava se djelominim rezultatom
- kod potekoa odustaje od daljnjih nastojanja
- radi brzo i uinkovito
- meu prvima zavrava svoje zadatke
- spor u radu
- vidno zaostaje za drugim uenicima u radu

TEMELJITOST U
RADU

- uenik je izrazito temeljit

- pedantan
- savjestan
- precizan
- stalno brine o kvaliteti svoga rada
- ne brine o kvaliteti svog rada
- uenik je povran, nezainteresiran, neuredan u radu

DOMAE ZADAE
Pedagoka realnost jest da jedan dio uenika ili ne radi domae zadae ili je mehaniki prepisuje.
Na poetku svakog sata konstatira se tko ima a tko ne domau zadau, da li je bilo kakvih potekoa kod
rjeavanja zadae te se rijei koji zadatak iz zadae.
Domaa zadaa ocjenjuje se na jedan od ova dva naina :
1. Srednja ocjena nekoliko pisanih provjera koja sadri identine zadatke iz prethodnih nekoliko
zadaa ( 2-3 ). Ona se pie 15 20 minuta. Na kraju mjeseca izvue se srednja ocjena tih nekoliko
pisanih provjera te se ocjena upisuje u rubriku domaih zadaa. To se moe napraviti recimo 2
puta u polugoditu. Uitelj sam odluuje koliko e puta u godini zadae ocijeniti na taj nain.
2. Usmeno ispitivanje nekoliko zadataka iz zadae na ploi te razgovor o postupcima rjeavanja. Isto
tako mogu se ispitati i zadaci iz nekoliko zadnjih zadaa.
U rubriku biljeaka upisuju se nadnevci kada domaa zadaa nije napisana i pokraj toga minus.
Kada uenik sakupi 3 minusa direktno se upisuje ocjena nedovoljan u rubriku domaih zadaa !
Takoer, ako uenik tono napie zadau (koju nije na vrijeme napisao) do sljedeeg sata matematike,
minus mu se ispravlja u plus.
Ocjene se upisuju u rubriku domaih zadaa.
Ako se zadae ocjenjuju na 2. nain (gore navedeni) tada se rukovodimo nekim od ovih smjernica :
OCJENA
1

Domae zadae pie gotovo uvijek neredovito. Nema zadau tri puta za redom. Ima upisana
samo rjeenja zadataka. Pred ploom ne zna rijeiti niti objasniti nijedan zadatak iz zadae.
Ne nudi logine niti opravdavajue razloge za nenapisanu zadau.
Domae zadae pie uglavnom neredovito. Ponekad se dogodi da nema ni 2 zadae za
redom. Tjedno nema napisanu barem jednu zadau. Zadae nisu pregledne ni uredne.
Rjeenja su esto netona, postupci manjkavi. Upisana su samo rjeenja nekih zadataka.
Crtei esto nisu u funkciji zadatka. Pred ploom zna rijeiti tek poneki zadatak, veinom
najlaki, iz zadae. Objanjenja nisu veinom tona.
Domae zadae pie uglavnom redovito. Zadae su itke i uredne. Zadaa nije uvijek i u
cijelosti tono i samostalno napisana. Geometrijski pribor koristi pravilno, ali konstrukcije
nisu uvijek tone.
Ocjenu dobar iz domae zadae moe dobiti i uenik koji ima cijelu zadau tono napisanu
ali na ploi ne zna rijeiti tono neki zadatak koji mu je zadan niti ne zna objasniti
postupke rjeavanja nekih od zadatka.
Domae zadae pie redovito, gotovo uvijek ima napisanu zadau. Zadae su uredne i
pregledne. Uglavnom su tone. Zna se dogoditi da se potkrade koja greka u zadai ili
rjeavanju na ploi ali objanjenja su jo uvijek tona i matematiki ispravna. Konstrukcije
su precizne i uredne, crtei i sheme su u funkciji zadatka. Sloenije probleme ne uspijeva
samostalno rijeiti.
Uvijek ima napisanu domau zadau. Zadae su uredne, pregledne i tone. Vjet je u
kodiranju uvjeta zadataka. Rjeenja su esto originalna. Konstrukcije su precizne i uredne,
crtei i sheme su u funkciji zadatka.
Kada odgovara pred ploom sve zadatke iz zadae s lakoom rijei. Jasno i sa sigurnou
zna opisati postupak rjeavanja zadatka. U objanjenjima se esto koristi i nauenim
matematikim poucima i pravilima.
Uenik moe dobiti ocjenu odlian iz domae zadae i ako zna tono i razumljivo pojasniti
neki zadatak iz zadae a kojeg veina u razredu nije znala rijeiti.

ZAKLJUNA OCJENA

Zakljuna ocjena na kraju kolske godine nije aritmetika sredina upisanih ocjena. Ona jest i mora biti
odraz praenja cjelokupnog rada, uenja i zalaganja uenika kroz cijelu kolsku godinu.
Samo redovitim praenjem i provjeravanjem znanja razliitim oblicima i na temelju vie elemenata, dobit
emo objektivniju konanu ocjenu koja je u skladu sa stvarnim uenikim znanjem.
U radu svakog uitelja ocjena je vrlo teak dio posla ( ako ne i najtei). No u tom poslu uitelj mora biti
realan, objektivan s isti kriterijima prema svim svojim uenicima. Takoer mora razvijati osjeaj
kritinosti i samokritinosti svojih uenika tako da u svakom trenutku znaju procijeniti razinu svoga
znanja te ga i sami vrednovati odgovarajuom ocjenom.

NAPOMENA :
Budui da je proces donoenja kriterija ocjenjivanja u tijeku zadravamo pravo izmjene kriterija kada i
ako se na upanijskom strunom aktivu dogovorimo drugaije.