SADRŽAJ

UVOD ........................................................................................................................................ 2

1. FUNKCIJE TURIZMA ...................................................................................................... 3

2. DRUŠTVENE FUNKCIJE TURIZMA .............................................................................. 5

2.1. KULTURNA I OBRAZOVNA FUNKCIJA TURIZMA ........................................... 5

2.2. ZDRAVSTVENA FUNKCIJA TURIZMA ................................................................ 8

2.3. SPORTSKO-REKREACIJSKA FUNKCIJA TURIZMA ........................................ 10

2.4. POLITIČKA I SOCIJALNA FUNKCIJA TURIZMA ............................................. 12

3. POVEZANOST DRUŠTVENIH I EKONOMSKIH FUNKCIJA TURIZMA ................ 14

ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 15

LITERATURA ......................................................................................................................... 16

1
UVOD

U ovom seminarskom radu govori se o društvenim (humanističkim), odnosno

neekonomskim funkcijama turizma, kako one utiču na čovjeka i što one čovjeku donose i
pružaju.

U prvom dijelu rada dat je pregled funkcija turizma ......

U drugom dijelu definišu se društvene funkcije turizma, na koji se način ostvaruju, što
pružaju čovjeku, te kako mogu pospješiti razvoj turizma. Konkretnije, opisaće se obrazovna i
kulturna funkcija, ko sve spada kulturne turiste, na koji način su obrazovanje i kultura usko
povezani, te koji se specifični oblici javljaju. Slijedi zdravstvena funkcija turizma - šta sve
unutar te funkcije čovjek može poduzeti za svoje zdravstveno stanje. Nakon zdravstvene
funkcije turizma, daje se pojašnjenje sportsko – rekreacione funkcije, što ona omogućuje
čovjeku, koje tipove sportskog turizma postoje, te radi čega turisti odlaze na turistička
putovanja vezano za motive sporta i rekreacije. Naposljetku će se razraditi politička i socijalna
funkcija turizma, njihov utjecaj kako na čovjeka tako i na turizam.

U trećem dijelu seminara razrađuje se odnos ekonomskih i neekonomskih funkcija i

načinima na koje su međusobno povezane.

2
 1. FUNKCIJE TURIZMA
Turizam je složena (heterogena) djelatnost, sastavljena iz većeg broja privrednih i
neprivrednih djelatnosti i aktivnosti, koje zajedno čine cjelinu ili sistem turizma. ( slika 1.)
Da bi se govorilo o ekonomskim funkcijama turizma, predpostavlja se da zemlja ima i
do određenog stepena razvijene delatnosti, koje su preduslov za kvalitetan razvoj turizma, kao
što su to: ugostiteljstvo, trgovina, promet, zanatstvo, turističke agencije i biroi, banke i
mjenjačnice, kao i ostale djelatnosti i aktivnosti, koje direktno i indirektno podmiruju potrebe
domaćih i inostranih turista (npr. razvijene industrijsko – saobraćajne grane, poljoprivreda ,
stočarstvo, građevinarstvo itd.), te isto tako da se ostvaruje i turistička potrošnja1. (str 33.)
Turizam je dobio karakter masovne pojave kada je uključio gotovo sve strukture društva
i kada su posljedice turističkog prometa osjetili svi njegovi učesnici. Njegove funkcije su
primarne – ekonomske i sekundarne – neekonomske.

Slika 1.: Funkcije turizma2

1
Rajević D., Ekonomika turizma (2016), Univerzitet Union – Nikola Tesla, Beograd, str. 33
2
Idem, str. 34

3
 Pod ekonomskim funkcijama turizma podrazumevaju se“ sva njegova delovanja koja su
usmerena na ostvarivanje postavljenih ekonomskih ciljeva i koja rezultiraju određenim
ekonomskim učincima “. ( Čavlek, N i saradnici 2011 str.262 )
Primjenom osnovne sistematizacije i na osnovu sopstvenih zapažanja, kao i primera iz
razvojne prakse turizma, ekonomski autori su stvorili bogat opus materije od deset osnovnih ili
temeljnih ekonomskih funkcija turizma. 3(str. 37)
Tako su osnovne ili temeljne ekonomske funkcije turizma:
1. Multiplikativna funkcija
2. Induktivna funkcija
3. Konverzijska funkcija
4. Funkcija zapošljavanja
5. Apsorpcijska funkcija
6. Funkcija podsticaja međunarodne razmene dobara
7. Funkcija uravnoteženja platnog bilansa
8. Funkcija razvoja privredno nedovoljno razvijenih područja
9. Inegracijska funkcija
10. Akceleracijska funkcija ( Čavlek, N.;i saradnici 2011., str.262 ).
Postoje i neekonomske funkcije turizma, koje su izvedene iz turističkih putovanja, i koje
deluju paralelno sa ekonomskim funkcijama.
Kao neekonomske odnosno posledične funkcije turizma možemo smatrati: 4
- zdravstvenu funkciju;
- kulturno – obrazovnu funkciju ;
- sportsko - zabavnu funkciju;
- socijalnu funkciju i
- političku funkciju. ( Čavlek, N. i saradnici 2011 str.294 ).

3
Rajević D., Ekonomika turizma (2016), Univerzitet Union – Nikola Tesla, Beograd, str. 37
4
Idem, str. 48

4
 2. DRUŠTVENE FUNKCIJE TURIZMA
Prema definiciji turizma, turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i
boravka turista izvan svog domicilnog mjesta stanovanja što upućuje na složenu društveno-
ekonomsku pojavu, jer ju karakterizira višestruka funkcionalnost. Iako se funkcije turizma
isprepliću, postoji način da ih kategoriziramo u dvije kategorije, ekonomsku i neekonomsku
(društvenu) kategoriju, odnosno funkciju.5 Uz pomoć ekonomskih funkcija ostvaruje se
privreda i privredni razvoj. Neekonomske funkcije doprinose humanističkim vrijednostima
turizma. Postoje mnoge teorije u turizmu o podjeli funkcija turizma. Alfirea razlikuje društvene
funkcije turizma, u koje ubraja: zdravstvenu funkciju, odgojnu, kulturnu i političku funkciju.
Posebno ističe ulogu turizma u zapošljavanju, ulogu turizma u valorizaciji neiskorištenih
prirodnih resursa.“6 Ljudi će ostvariti turističko putovanje radi zadovoljenja svojih potreba i
time se kreira turistički proizvod koji se sastoji od raznovrsnih usluga. Te usluge mora netko
realizirati što znači kako se otvaraju nova radna mjesta. Također se mora potaknuti turiste da
posjete upravo tu turističku destinaciju aktivirajući do sada neaktivne resurse.
Između mnogobrojnih uticaja turizma na savremenog čovjeka, vjerovatno su
najdragocjeniji upravo njegove društvene, odnosno humanističke funkcije, jer se humanističke
vrijednosti manifestiraju oplemenjivanjem čovjeka novim spoznajama, aktivnostima i
doživljajima.7 Dragocjena investicija u ličnost svakako su turistička putovanja koja poput
obrazovanja nije podložna gubitku. Putovanje u nepoznate destinacije ima sve potrebne
elemente za rađanje novog.

Neekonomske, odnosno društvene funkcije dijelimo na kulturnu i obrazovnu funkciju

turizma koja se međusobno prožimaju, zdravstvenu funkciju turizma, sportsko-rekreacijsku
funkciju turizma, te na političku i socijalnu funkciju turizma.

2.1. KULTURNA I OBRAZOVNA FUNKCIJA TURIZMA

Jedna od funkcija turizma je kulturna funkcija koja čovjeku omogućuje upoznavanje
određene kulturne vrijednosti u određenoj turističkoj destinaciji, te da te spoznaje koristi i uživa
u njima. Ova funkcija pospješuje povećanju opće naobrazbe i kulture ljudi, proširuje vidike i
čini ljude tolerantnijima. U najširem smislu, kultura potpomaže razvoju turizma. „Kulturni
motivi u turizmu su pokatkad tako dominantni da oblikuju posebne vrste i forme kulturnog
turizma. Turizam s druge strane od svih koji su u njemu na bilo koji način aktivno sudjeluju
zahtijeva mnogo kulturne svijesti i posebnog znanja i toliko ih kulturno obogaćuje da
pretpostavlja i stvara posebnu kulturu.“8 Kada na primjer Nijemac dođe u Hrvatsku i u
destinaciji poželi kupiti suvenir, on mora komunicirati s osobljem suvenirnice i u slučaju da
prodavač/prodavačica ne govori njemačkim jezikom, morati će naučiti barem osnove kako bi

5
Prema: Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D., str. 293.
6
Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D.: op.cit., str. 293.
7
Prema: Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D., str. 294.
8
Alfier, D. (1994.), Turizam, Zagreb, str. 189.

5
mogao prodati. Ili treba doći do određene točke, no kako je vjerojatno prvi puta u destinaciji
trebati će upute kako doći do iste.

Kulturna i obrazovna funkcija se međusobno isprepliću, te ih neki stručnjaci smatraju

jedinstvenom funkcijom turizma, jer ako se istražuje nekakva kultura, tim istraživanjem se
stječe spoznaja koja nadograđuje obrazovanje. Brojni su turisti odlazili na turistička putovanja
radi upoznavanja kulturno-povijesnih vrijednosti, radi aktivnog sudjelovanja u određenim
kulturnim događajima ili manifestacijama ili jednostavno s ciljem različitih oblika obrazovanja
kao što su učenje stranih jezika i tomu slično.9
Kultura se može podijeliti na dva aspekta, subjektivan i objektivan aspekt. Ta dva
aspekta spadaju među glavne faktore pojave i dosadašnjeg širenja turističkog fenomena i čini
značajan dio baze na kojima se počeo razvijati i još se uvijek razvija turizam. U području
subjektivne kulture nastali su prvi motivi i konstantno se pojavljuju novi pokretači za turistička
putovanja, dok elementi objektivne kulture koji su privlačni zbog njihova naročitog povijesnog
značenja i velike umjetničke vrijednosti oduvijek određuju ciljeve i pravce ukupnih turističkih
gibanja.10
„Polazeći od kulturne funkcije turizma, moguće je utvrditi da su umjetnost, kultura i
povijest važni motivi za putovanja mnogih turista koji posjećuju određene destinacije u kojima
kulturne atrakcije postaju promotivna i privlačna snaga destinacije“11 Mnogo je turista
fascinirano primjerice piramidama i zbog toga će poželjeti otići u Egipat i direktno stupiti s
egipatskom kulturom. Također turist može poželjeti doći u muzej Louvre zbog primjerice Da
Vincijeve Mona Lise. Zbog sve veće želje za upoznavanjem i učenjem kulturnih vrijednosti,
dolazi do stvaranja novih turističkih motiva potražnje. Od svih elemenata koji sačinjavaju
kulturnu funkciju, posebnu privlačnu moć imaju prirodne atrakcije i kulturno-povijesna baština,
te izgradnja novih turističkih atrakcija. Ono što još privlači turiste u destinaciju su kulturni
događaji, manifestacije, koncerti, sajmovi i slično.
Opisati i jasno definirati tzv. kulturne turiste izričito je teško, ali posjeduju neke
specifične karakteristike među kojima su:
1. natprosječnog su obrazovanja te primanja
2. srednje su ili starije životne dobi (što nije uvijek slučaj)
3. to su već putnici koji su prije putovali i posjeduju određena turistička iskustva.
Dosadašnje studije su pokazale kako je moguće klasificirati kulturne turiste u tri
kategorije: turisti motivirani kulturom, turisti inspirirani kulturom te turisti privučeni
kulturom.12

9
Prema: Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D., str. 294.
10
Prema: Alfier, D., str. 189.
11
Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D.: op.cit., str. 294.
12
Prema: Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D., str. 295.

6
Tabela 1.: Klasifikacija kulturnih turista

Čini 5 – 15% turista i oko 5% lokalnog stanovništva, a

Turisti motivirani kulturom motivisani su i privučeni određenim kulturnim
vrijednostima ili događajima.

Čine ih turisti oko 30% i lokalni stanovnici (15%) koji su

inspirisani određenim kulturnim atrakcijama ili
Turisti inspirisani kulturom
događajima, a ne posebno s lokalnom kulturom, mogu ih
posebno privući kulturne predstave, koncerti, izložbe.

To su turisti koji su privučeni kulturom, iako unaprijed ne

Turisti privučeni kulturom planiraju posjet kulturnim atrakcijama, ali ih posjećuju ako
su im ponuđene za vrijeme odmora.

(Izvor: Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D.: op.cit., str. 295.

Prethodno navedene tri kategorije u tablici 1. se razlikuju u tome koliko su privučeni kulturom,
odnosno jesu li došli izričito zbog kulture, žele li sudjelovati i biti dio kulturnog događaja ili
jednostavno posjete ona kulturna događanja koja su za vrijeme njihova turističkoga putovanja
ponuđene. Upravo zbog sve veće važnosti kulturne funkcije turizma, danas se razvijaju brojni
oblici kulturnog turizma koji se definira kao turističko putovanje motivirano kulturom.
„Kulturni turizam obuhvaća sva putovanja koja uključuju posjete kulturnim atrakcijama izvan
stalnog mjesta boravka s ciljem stjecanja novih znanja i doživljaja koja zadovoljavaju kulturne
potrebe pojedinca“13 Turisti se odlučuju na turistička putovanja s ciljem upoznavanja kulturnih
vrijednosti koje njih u tome trenutku zanimaju bez obzira žele li oni sami sudjelovati u
određenim događajima ili manifestacijama, žele li istražiti ili jednostavno radi promatranja.

Obrazovna funkcija, blisko povezana s kulturnom, može se promatrati i zasebno jer se

zasniva na tezi kako svako turističko putovanje donosi turistima nova znanja i spoznaje.
Obrazovna je funkcija povezana sa znatiželjom čovjeka za novim spoznajama. Ova funkcija
nadilazi interese i spoznaje turista vezane isključivo za kulturne vrijednosti destinacije. Kako
je turizam podložan promjenama, postoji određeni prostor i za druge obrazovne aktivnosti iz
raznih sfera života i rada. Odličan primjer toga jesu kongresi na kojima se zasniva kongresni
turizam, specifičan oblik turizma. 14

Iako kultura i obrazovanje sami po sebi imaju pozitivan predznak, moguće je i da steknu
negativno značenje. Komercijalizacija tradicionalnih kulturnih događaja može dovesti do
pojave pseudokulture odnosno do iskorištavanja folklora samo zbog turista čime se postiže
negativna kulturna vrijednost. Slična se situacija može dogoditi i u slučaju obrta. 15 U takvim

13
Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D.: op.cit., str. 295
14
Prema: Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D., str. 296.
15
Prema: Jenkic, C., L., Lickorish, L., J. , str. 109.

7
situacijama u konflikt dolaze ekonomski i kulturni interesi što najčešće rezultira žrtvovanjem
kulture radi bolje privrede. Takvim se postupcima gubi onaj istinski smisao i duh, gubi svoju
vrijednost koja ne leži u materiji, gubi se onaj duhovni osjećaj.

2.2. ZDRAVSTVENA FUNKCIJA TURIZMA

Zdravlje je neprocjenjivo i zbog toga predstavlja jednu od najvažnijih funkcija u turizmu
odnosno zdravstvenu funkciju turizma. Odmor i rekreacija u povoljnim klimatskim uvjetima
izrazito povoljno djeluju na poboljšanje zdravlja ljudi, kako psihičkog tako i fizičkog zdravlja.
„Zdravlje nije samo odsutnost bolesti i iznemoglosti nego je isto tako opće fizičko, mentalno i
socijalno blagostanje.“16 Na osnovi te teze Alfier je konstatirao da je zdravlje jedan od
najstarijih, trajnijih i najjačih motiva turističkog putovanja i gibanja, te da turizam uvijek i u
svim svojim oblicima ima neku vrstu zdravstvene funkcije. I na osnovu toga moguće je
definirati zdravstvenu funkciju kao neekonomsku funkciju turizma s neposrednim djelovanjem
koja izravno utječe na zdravlje čovjeka. Ta se funkcija manifestira na različite načine uz pomoć
adekvatnih stručnjaka koji pružaju različite programe liječenja, oporavka, te zdravstvene
prevencije.

U povijesti razvoja turizma zdravlje je uvjetovalo osnivanje i razvoj lječilišnih centara koji su
se obično nalazili u kontinentalnim klimatskim mjestima, ali i na moru. Sama činjenica kako
turizam pozitivno utječe na zdravlje ljudi ima i povratno djelovanje jer zdravstveni motivi
postaju primarni u turističkim putovanjima. Zbog toga su turisti motivirani putovati u one
turističke i zdravstvene centre koji omogućuju optimalno zadovoljenje njihovih zdravstvenih
potreba. Motiv za očuvanje zdravlja postao je primarni element u ostvarivanju zdravstvene
funkcije turizma i na temelju takove motivacije nastaje specifičan oblik turizma, zdravstveni
turizam. Takav specifičan oblik turizma može se definirati kao „privremena promjena stalnog
boravišta pojedinca u određeno povoljno klimatski ili kupališno mjesto radi zdravstvene
preventive, kurative i rehabilitacije.“17 Ova vrsta turizma veže se za mjesta i područja s
povoljnom klimom, uz termalne izvore ljekovite vode i uz druge prirodne agense koji pozitivno
utječu na ljudsko zdravlja. U suvremenom se turizmu javlja termin medicinski turizam koji je
dio zdravstvenog turizma i on podrazumijeva različite postupke liječenja (plastična kirurgija,
stomatologija, kirurgija, dermatologija i drugo). U zadnje vrijeme javlja se termin zdravstveno-
preventivni turizam koji je također dio zdravstvenog turizma, te on obuhvaća medicinske i
druge programe doneseni od strane stručnjaka radi zaštite odnosno prevencije bolesti. U svijetu
su takvi programi poznati pod kraticom MPAO koja je označava medicinski programirani
aktivni odmor.18

Wellness, termin svjetska glasa i preteča MPAO-a, definira se kao cjelokupan koncept zdravlja
koji sadrži sva područja zdravog kretanja, tjelesnog vježbanja, ishrane, relaksacije,
savladavanja stresa, osjećaj ugode i zadovoljstva. Wellness predstavlja visoki nivo svijesti o

16
Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D.: op.cit., str. 296
17
Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D.: op.cit., str. 297.
18
Prema: Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D., str. 297.

8
ljudskim potrebama u kojima je zdravlje pojedinca bogatstvo s kojim on treba naučiti
raspolagati. Wellness se može podijeliti na wellness-programe, a oni su:

1. alternativni i komplementarni programi liječenja

2. sportsko-rekreacijski fitness programi
3. programi tzv. autohtone kulture
4. primjena prirodnih agensa
5. relaksacija i pomlađivanje
6. programi duhovne obnove
7. kulturne atrakcije.

Svaki wellness-program sadrži sebi svojstvene aktivnosti, pa tako pod alternativne i

komplementarne programe liječenja raspoznajemo akupunkturu, kiropraktiku, naturopatiju,
liječenje bilje i raznim prirodnim pripravcima. Aktivnosti koje razlikujemo u programima tzv.
autohtone kulture su lječilišni i duhovni tretmani poput autohtonih ljekovitih biljaka,
tradicionalnu hranu, masaže i drugo. Aktivnosti koje se provode u primjeni prirodnih agensa
uključuju primjenu bilja, morsku travu, blato, cvijeće i slično. Program relaksacije i
pomlađivanja sadrži aktivnosti kao što su joga, pilates, te razne masaže dok programi duhovne
obnove sadrže duhovna liječenja, meditaciju i vjerske obnove.19 Vidljivo je kako wellness
programi nude cijelu lepezu usluga koja može zadovoljiti i najkritičnije turiste. Čak i one turiste
koji nisu došli radi zdravlja mogu iz znatiželje ili zbog preporuke odlučiti se na nekih od
programa. Uz pomoć wellness-turizma može se unaprijediti zdravstveno turistička ponuda, te
se može kreirati novi imidž destinacije. Takav je pothvat moguć ostvariti u zdravstveno-
turističkim centrima koji su specijalizirani za pružanje usluga zdravstvene prevencije i
rehabilitacije. Ti su centri poznati u spa-turizmu, još jednim specifičnim oblikom turizma.
Također destinacije zimskog sportskog turizma u svojoj ponudi nude wellness-programe koji
postaju neizostavan sadržaj. 20 Tako primjerice postoji kultura koja je proizašla iz Finske gdje
turisti nakon saune uskaču u ledenu vodu ili sklapanje dogovora. Wellness-turizam turističkoj
destinaciji može donijeti brojne prednosti kao što su: poticanje poduzetništva koje rezultira
zapošljavanjem, destinacija može osnažiti i učiniti održivom uključivanjem znanja, ljudi i
vještina lokalne zajednice u dizajniranju wellness-proizvoda, destinacija može doći do
ekonomski razvijati, te se može produžiti sezona i smanjiti sezonalnost.21 U turističkim
destinacijama i hotelskim objektima na moru wellness može postati vodeći turistički proizvod,
osobito izvan glavne turističke sezone. Mnogi se turisti odlučuju na turistička putovanja na
more u zimskim mjesecima radi korištenja raznovrsnih wellness-paket aranžmana koje

19
Prema: Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D., str. 298.
20
Prema: Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D., str. 299.
21
Prema: Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D., str. 298.

9
kombiniraju uz svježi morski zrak, šetnje i slično. Takva su putovanja najčešća kao vikend
putovanja.

2.3. SPORTSKO-REKREACIJSKA FUNKCIJA TURIZMA

Zajedno sa zdravstvenom funkcijom, rekreacijska funkcija turizma važna je funkcija jer je
turizam postao sinonim rekreacije. Upravo je dokolica savršena za najšire oblike rekreacije
ljudi. Može se reći da je svaki turizam nekakva vrsta rekreacije, dok svaka rekreacije nije
turizam. „Kad se, dakle, ima na umu da upravo rekreacijske funkcije turizma motiviraju
glavninu tokova turističkog prometa, postaje jasno da neekonomske funkcije uvelike utječu i
na ekonomski razvoj što ga omogućuje turizam. Ako, naime, neko mjesto, područje ili zemlja
ne pruža istodobno turistima rekreacijske uvjete, onda se ne može očekivati ni da djeluju
ekonomske funkcije turizma, pa ni privredni razvoj zasnovan ili ojačan putem turizma.“ 22
Misli se na one turiste koji nisu poduzeli turističko putovanje motivirani isključivo
rekreacijskim motivima, ali ako vide rekreacijske elemente u turističkoj ponudi mogu biti
privučeni istima iako nisu zbog toga prvenstveno došli čime oni troše svoja sredstva. U
današnjem je suvremenome svijetu posebno naglašena rekreacijska funkcija jer se sve više
turističkih putovanja zasniva na rekreacijskim motivima koji u kombinaciji sa sportskim
motivima i sadržajima čine sportsko-rekreacijsku funkciju.

Iz sportsko-rekreacijske funkcije razvio se sportski turizam koji se definira sa tri

pristupa, i to sa stajališta aktivnosti, organizacije sportskog turizma ili motivacije. Sportski je
turizam riječima Standevena i De Knopa „svaki oblik aktivnosti i pasivne uključenosti u
sportsku aktivnost sudjelujući u njoj povremeno ili organizirano iz nekomercijalnih ili
poslovnih/komercijalnih razloga, koji razumijevaju putovanje iz mjesta boravka“.23 Turisti su
u takvom turizmu ili aktivni ili pasivni što znači da aktivni turisti sudjeluju u sportskim
aktivnostima, dok pasivni turisti prisustvuju događanju kao promatrači odnosno gledatelji.
UNWTO sportski turizam definira „kao aktivnost sportaša, osoba koje se sportom bave iz
rekreativnih razloga, gledatelja ili putnika, koje poduzimaju u mjestima izvan njihovog
uobičajenog mjesta boravka u razdoblju ne duljem od godine dana, radi sudjelovanja u sportu,
praćenju spota i ostalog odmora motiviranog sportskim i poslovnim razlozima“.24 UNWTO,
drugim riječima, navodi kako turisti kreću na turističko putovanje motivirani isključivo
sportskim razlozima, bilo da se radi o sudjelovanju ili gledanju sportskih događanja.
U tabeli 2. navode se modeli ponašanja sportskih turista u sportskom turizmu kroz tri
okarakterizirane skupine. Prva skupina aktivni su oni turisti koji putuju izvan svoga domicilnog
mjesta stanovanja radi sudjelovanja u sportskim aktivnostima. Duga skupina predstavlja one
turiste koji čine isto što i prva skupina ali je razlika u tome što oni ne sudjeluju u sportskim
aktivnostima. Oni ih samo promatraju, dok treća skupina označava turiste koji se ''dive''
atrakcijama povezanim sa sportskim aktivnostima.

22
Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D.: op.cit., str. 300
23
Ibid.
24
Ibid.

10
Tabela 2. Tipovi sportskog turizma

Aktivni Putovanja radi sudjelovanja u sportu.

Događajni sportski
Putovanja radi gledanja sporta.
turizam

Nostalgični sportski
Putovanja radi posjeta sportskim atrakcijama poput stadiona i sl.
turizam

Izvor: Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D.: op.cit., str. 301.

Prema Bartoluciju sportski turizam je turizam u kojemu je glavni motiv putovanja i boravka
turista sport, te je naveo tri oblika sportskog turizma, a to su natjecateljski sportski turizam,
zimski sportsko-rekreacijski turizam te ljetni sportsko-rekreacijski turizam. 25

Tablica 3. Vrste sportskog turizma

Natjecateljski sportski turizam sportaši, treneri, pomoćno osoblje, gledatelji

Zimski sportsko-rekreacijski turizam skijanje, sanjkanje, klizanje, snowboard i sl.

plivanje, ronjenje, jedrenje, planinarenje,
Ljetni sportsko-rekreacijski turizam
kajakarenje i sl.

Izvor: Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D.: op.cit., str. 301.

Tabela 3. pod natjecateljski sportski turizam navodi sudionike koji ga ostvaruju radi
sudjelovanja u određenim sportskim natjecanjima. Pod zimski sportsko-rekreacijski turizam
tablica navodi aktivnosti koje su karakteristične za tu skupinu, te se one provode u planinskim
zimskim centrima. U tablici pod ljetni sportsko-rekreacijski turizam također navodi aktivnosti
koje su karakteristične za tu kategoriju. Zimski i ljetni sportsko-rekreacijski turizam se razlikuje
po aktivnostima koje se provode, ali ima i zajedničkih točaka, odnosno kajakarenje se može
izvoditi i po zimi isto kao i planinarenje i jedrenje.

Sportsko-rekreacijski sadržaji mogu biti glavnim motivom dolaska turista u turističku

destinaciju. No ako turist u destinaciju nije došao isključivo iz sportskih razloga, prisutnost
sportsko-rekreacijskih sadržaja u ponudi destinacije utječe na raznolikost same turističke
ponude što pruža mogućnost biranja turistima, te većeg odaziva. Time se povećava kvaliteta
ukupne turističke ponude koja je rezultat niza različitih sadržaja.

Ova turistička funkcija donosi i određene benefite. Turisti koji nisu došli u turističku
destinaciju motivirani sportom mogu se odlučiti za sportske i rekreacijske aktivnosti. Tom se
funkcijom može produžiti glavna turistička sezona i može se ublažiti sezonski karakter jer se

25
Prema: Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D., str. 301.

11
smatra da je ova funkcija zastupljena u vrijeme predsezone i posezone. Također povećava
izvanpansionsku potrošnju.26

2.4. POLITIČKA I SOCIJALNA FUNKCIJA TURIZMA

Socijalna funkcija turizma utječe na smanjenje razlika između pojedinih ljudskih

skupina, klasa, naroda ili rasa. Oppenheimer je okarakterizirao turizam kao pojavu koja
doprinosi procesu ''prožimanja kultura u međusobnom razumijevanju ljudi''. 27 Takva je teza
mnogo kasnije prerasla u krilaticu ''Mir svijetu kroz putovanje svijetom'' što bi značilo da
putnici grade imaginarne mostove na globalnoj razini i time eliminiraju granice. Direktan
kontakt ljudi s drugim ljudima svijeta doprinosi boljem razumijevanju i unaprjeđivanju
međusobnog povjerenja. Dolazi do susreta različitih kultura, različitih vrijednosnih sustava i
ideologije što rezultira toleranciji. „U nekim zemljama razvijene su poticajne mjere za razvoj
tzv. socijalnog turizma, čije je osnovno obilježje da njegovi sudionici ne snose cjelokupne
troškove odmora, već to čini država ili poduzeće.“ 28 Prije je postojao trend da Sindikat šalje
svoje radnike na turistička putovanja u razne kampove na obali Republike Hrvatske što je
pozitivno utjecalo na radnike. Oni su se osjećali nagrađeno, dobili su određen osjećaj priznanja.
Danas se zbog manjka financijskih sredstava takva politika ne prakticira što potencijalno djeluje
na radnu motivaciju zaposlenika Turizam je prije svega društveni odnos, specifičan odnos.

Politička funkcija turizma se ogleda u tome što turizam pridonosi miru i razumijevanju
među ljudima.29 Političkim i diplomatskim odnosima stvara se pozitivna slika između
sudionika. Ako je odnos pozitivan i slika zemalja će biti takva. Neće biti netrpeljivosti među
dvije ili više strane čime se postiže mir. Taj mir označava sigurnost koji ohrabruje turiste na
turistička gibanja. U slučaju da je odnos između dvije ili više strana napet, moguće su brojne
negativne posljedice kao što su ratni sukobi, pljačke, ustanci, prosvjedi i slično. Takve pojave
bude strah koji preusmjerava turistička gibanja u sigurnija područja. Politička analiza
međunarodnog turizma ističe četiri ključna elementa:
1. utjecaj turizma na međunarodne odnose
2. utjecaj turizma na odnose nacionalne vlasti i inozemnih privatnih subjekata
3. utjecaj turizma na odnose domaćih i inozemnih gospodarskih i drugih subjekata
4. utjecaj turizma na nacionalne vlade glede njihovih odnosa s međunarodnim
organizacijama koje potiču razvoj turizma30

26
Prema: Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D., str. 302.
27
Keča, K., Vukonić, B. (2001.), Turizam i razvoj: pojam, načela, postupci, Zagreb, str. 171.
28
Mikačić, V., Weber, S.: op.cit., str. 60.
29
Prema: Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D., str. 304.
30
Hitrec, T., Turkalj, K.: str. 817.

12
„Politička važnost turizma očituje se i u njegovoj ulozi u jačanju patriotizma, odnosno etničke
i nacionalne koherentnosti. “31 Drugim riječima politička funkcija razvija domoljublje te zdrav
ponos prema vlastitoj državi što rezultira jačanju statusa i ugleda države na međunarodnoj
razini. Postaje snažan alat za stvaranje, održavanje i podizanje imidža. Stvara se pozitivna slika
i klima.

Nekontroliran razvoj turizma može negativno djelovati, kako prijašnja studija pokazuju,
najučestaliji negativni učinci jesu: štete počinjene na kulturno-povijesnim baštinama, slabljenje
kulturnog identiteta receptivne sredine, nekritičko prihvaćanje stranih vrijednosti, sukobi
između domicilnog stanovništva i turista, porast kriminalne stope, prenapučenost, buka i sl.

31
Ibid.

13
 3. POVEZANOST DRUŠTVENIH I EKONOMSKIH FUNKCIJA
TURIZMA
Turizam je skup odnosa i pojava koji su sastavljeni od ekonomskih i neekonomskih
funkcija i zbog toga se može reći kako su ove dvije funkcije međusobno isprepletene. One
zavise jedna o drugoj, međusobno se nadopunjuju i implementiraju. Ekonomska i neekonomska
funkcija su u uzročno-posljedičnom odnosu jer da bi čovjek otišao na turističko putovanje treba
steći određene preduvjete među kojima su slobodno vrijeme, financijska sredstva, te motivacija.
Nakon ispunjenja tih preduvjeta turist se odlučuje na putovanje i koristeći usluge u turističkom
paket aranžmanu, on svoja financijska sredstva troši čime ostvaruje ekonomsku funkciju.

Nažalost se turizam previše gleda kroz ekonomske vrijednosti i time se zapostavljaju

one društvene. „Zbog pretjeranog ekonomističkog gledanja na turizam ni u teoriji niti u praksi
ne posvećuje se odgovarajuća pažnja čovjeku, premda ljudi sa svojim potrebama, tegobama,
aspiracijama, motivima i pravima tvore turizam i daju turističkim migracijama obilježja
specifičnog društvenog fenomena.“32 Na takav pogled na turizam slično mišljenje ima i
Kolumbić koji je izjavio kako se na turizam više gleda kroz prometnu vrijednost čime se
zapostavlja njegova upotreba. Također navodi da se previše govori o profitu koji dolazi od
turističkih gibanja čime se ponovno u drugi plan stavljaju one humane vrijednosti koje sa sobom
turizam donosi. Przeclawski zagovara stajalište koje tvrdi da se turizam previše oslanja na
ekonomske interese i zbog toga se zalaže za shvaćanje turizma kao integralnog faktora
sociokulturnog razvoja. Predlaže ograničenje broja turističkih dolazaka u slučaju prevelikog
broja posjeta, jer to može negativno utjecati na vrijednosti zbog kojih su došli. Želi educirati
domicilno stanovništvo, te ih pripremiti za susret s turistima radi prevencije odnosno želi
ostvariti i potaknuti interkulturalnu komunikaciju.

S obzirom da je turizam društveno-ekonomska pojava i zbog toga se zahtjeva prilikom

istraživanje iste da se u istraživanje pristupa s aspekta njegove polifunkcionalnosti. Nužno je
posvetiti jednaku pažnju njegovoj ekonomskoj i neekonomskoj funkciji, jer samo se na taj način
može kvalitetno i potpuno napraviti istraživanje i sagledati kako se može poboljšati i
unaprijediti.

32
Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D.: op.cit., str. 304

14
ZAKLJUČAK

Zahvaljujući društvu koje je izborilo smanjenje radnih sati i koje je uspjelo unaprijediti
proces proizvodnje, ono je dobilo slobodno vrijeme koje koristi na sebi najprihvatljiviji način.
Čovjek svoje slobodno vrijeme može ili iskoristiti povoljno za njega ili ga može neadekvatno
provesti. Na osnovu toga pojavio se termin dokolice koji označava kvalitetno i produktivno
provođenje slobodnog vremena u kojemu čovjek samoaktualizira sebe, radi na svojoj ličnosti,
na svome obrazovanju i na kulturnom uzdizanju. Dokolica označava produktivno provođenje
vremena i nema boljeg načina on turističkoga putovanja.

S obzirom da je turizam u sebi sadrži mnoge sastavnice, neke od njih su ekonomska i

neekonomska sastavnica odnosno funkcija. Neekonomske funkcije ne donose privredu niti
materijalnu korist. Neekonomske funkcije unaprjeđuju mnoge čovjekove sfere života, kako
obrazovne tako i zdravstvene. Razlikujemo kulturnu i obrazovnu funkciju turizma koja se
međusobno implementiraju, te podižu kulturnu svijest i obogaćuju život. Zdravstvena funkcija
turizma poboljšava čovjekovo zdravlje koje je neprocjenjivo. Ta funkcija ne znači isključivo
liječenje, ono podrazumijeva oporavak, rehabilitaciju, prevenciju i slično. Zdravstvena funkcija
turizma je razvila veoma kvalitetan turistički proizvod, wellness, koji može izuzetno povoljno
utjecati kako na čovjeka tako i na održivost turizma. Sportsko-rekreacijska funkcija turizma
održava čovjeka vitalnim, zadovoljava njegove potrebe za kretanjem i rekreacijom, te
pospješuje psihofizičko zdravlje. Zatim imamo političku i socijalnu funkciju koje pospješuju
razvoj tolerancije, one dovode u susret razne kulture i običaje koji mogu pozitivno utjecati na
razumijevanje.

Prilikom istraživanja turizma neophodno je uzeti u obzir obje funkcije, ekonomsku i

neekonomsku, jer samo na taj način možemo temeljito i kvalitetno istražiti, analizirati i donositi
mjere unaprjeđivanja. Smatram kako bez društvenih funkcija ekonomske se funkcije ne bi ni
mogle postignuti jer bez čovjekova putovanja nema privrede, a čovjek prvenstveno kreće na
turističko putovanje radi zadovoljenja svojih potreba, bile one kulturno-obrazovnog,
zdravstvenog ili sportsko-rekreacijskoga tipa.

Na temelju poduzetog istraživanja zaključeno je kako su kulturno-obrazovni turistički

motivi najzastupljeniji što znači kako najveću snagu ima kulturno-obrazovna funkcija turizma
koja pospješuje razvoj turizma.

15
LITERATURA

Knjige:

1. Rajević D., Ekonomika turizma, Univerzitet Union – Nikola Tesla, Beograd, 2016
2. Alfier, D. (1994.), Turizam, Zagreb
3. Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D. (2011.), Turizam ekonomske osnove
i organizacijski sustav, Školska knjiga, Zagreb
4. Jenkic, C., L., Lickorish, L., J. (2006.), Uvod u turizam, Ekon kon, Split
5. Mikačić, V., Weber, S. (2003.), Osnove turizma, Školska knjiga, Zagreb
6. Keča, K., Vukonić, B. (2001.), Turizam i razvoj: pojam, načela, postupci, Zagreb

Članci:

1. Hitrec, T., Turkalj, K. (1998.), „Politički aspekt turizma kao čimbenika mira i sigurnosti
s posebnim osvrtom na Hrvatsku“, Društvena istraživanja, vol. 7., br. 6, str. 815.-832.

16