OVJEK ZDRAVLJE OKOLI

2. razred

zanimanje: UPRAVNI

REFERENT

Prvo nastavno pismo

HIGIJENA

SADRAJ

1.

Osobna higijena i higijena rada---------------------------str.3

2.

Zarazne bolesti-----------------------------------------------str.4

2.1. Uzronici zaraznih bolesti----------------------------------str.4

2.2. Mjere za suzbijanje zaraznih bolesti-----------------------str.13
3.

Psihoaktivne tvari i zdravlje ovjeka---------------------str.15

3.1. Alkohol---------------------------------------------------------str15
3.2. Puenje--------------------------------------------------------str.16
3.3. Droga i narkomanija----------------------------------------str.16
4. Zdrava hrana i razborita prehrana-----------------------str.18
5. Literatura------------------------------------------------------str.26.
6. Domaa zadaa-----------------------------------------------str.26.

1. OSOBNA HIGIJENA I HIGIJENA

RADA
Higijena je znanost o ouvanju zdravlja.
Bavi se suzbijanjem bolesti i usko je
vezana za biologiju. Razlikujemo vie
grana higijene, kao to su osobna, radna,
mentalna, prehrambena, kolska, higijena
okolia itd.
Kada govorimo o zdravlju, ne mislimo
samo na odsutnost bolesti, nego na
potpuno tjelesno i duevno blagostanje.
Bolest dovodi do poremeaja u radu
organizma i smanjene radne sposobnosti.
Osnovni dio osobne higijene je njega
tijela. Njega tijela podrazumijeva pranje,
kupanje, podrezivanje nokata, pranje zuba,
ureenje kose, a kod mukaraca i brade.
Tijekom dana treba redovno prati ruke, jer
su one stalno izloene izvorima neistoe i
uzronicima raznih bolesti. O noktima
treba voditi brigu, redovno ih podrezivati,
jer se pod njima lagano sakuplja neistoa
i razni mikroorganizmi. Najbolji nain
pranja je tuiranje mlakom vodom. Znoj se
mijea s mrtvim stanicama koe, te sa
sekretom lijezda lojnica i znojnica. Znoj
je vrlo slian po kemijskom sastavu
mokrai, a na dan se izlui oko 1 litra
znoja. Slojeve mrtve koe i znoja lako
napadaju bakterije.
Osobita pozornost na osobnu higijenu
mora biti kod osoblja koje radi u
proizvodnji i preradi hrane, te u trgovini
istom. Kod takvih je osoba nuan redoviti
sistematski pregled.
Kod pojedinih zanimanja, kao to su u
zdravstvu, prehrani, prometu hranom , kod
zanimanja gdje je mogue brzo
oneienje, posebnu brigu treba voditi i o
radnoj odjea. Radna odjea mora biti
prilagoena zanimanju.

to je higijena?
Navedi neke
grane higijene!

to je zdravlje?

Navedi osnovne
mjere osobne
higijene!

Kontrolu provodi sanitarna inspekcija.

2. ZARAZNE BOLESTI
U povijesti su zarazne bolesti zahvaale ira
podruja i esto uzrokovale veliki pomor ljudi.
Ako je bolest usko lokalizirana i
karakteristina za neko vrlo usko podruje
govorimo o endemiji, ako zahvaa ira
podruja kao to su velika naselja, govorimo o
epidemiji, a ako zahvaa cijele kontinente,
govorimo o pandemiji. Tako je kolera u
prolosti uzrokovala veliku smrtnost, takoer i
kuga, pa velike boginje i sl.
Poznate su epidemije tuberkuloze, malarije i
panjolske gripe koje su desetkovale
ovjeanstvo. Brojni su se znanstvenici
pokuavali boriti protiv uzronika zaraznih
bolesti. Najpoznatiji su Louis Pasteur, Robert
Koch, Aleksander Fleming i brojni drugi. Kod
nas, u Hrvatskoj , jedan od najzaslunijih je
dr. Andrija tampar. On je radio na
zdravstvenom prosvjeivanju i u Zagrebu
osnovao kolu narodnog zdravlja, koja je
nakon njegove smrti po njemu dobila i ime.
Znanost koja se bavi uzronicima zaraznih
bolesti, nainu irenja i suzbijanju, naziva se
epidemiologija.

Objasni pojmove:
endemija,
epidemija,
pandemija.

Tko je osnovao
kolu narodnog
zdravlja u
Hrvatskoj?

to je
epidemiologija?

2.1.Uzronici zaraznih bolesti

Zarazne bolesti mogu biti uzrokovane
bakterijama, virusima, rikecijama,
protozoama i gljivicama.
Znanost koja se bavi prouavanjem svih
mikroorganizama naziva se mikrobiologija.

to je
mikrobiologija?

Bakterije
Bakterije su najjednostavniji stanini
organizmi, bez stanine jezgre i staninih
organela. Imaju samo dugi lanac DNA
molekule. Razlikujemo ih prema obliku, nainu
ishrane, bojanju, uvjetima u kojima ive,
prema posjedovanju kapsule oko stanine
stijenke i sl. Podjeljene su u dva carstva,
arhebakterije i eubakterije. Arhebakterije
pripadaju evolucijski najstarijim oblicima, a
eubakterije su veina danas poznatih
bakterija.
Prema obliku ih dijelimo na kuglaste (koki),
tapiaste (bacili), spiralne (spirili i
spirohete), zavojite (vibrioni).
Neke bakterije mogu preivjeti nepovoljne
uvjete u obliku spora, a kada dou u povoljnu
sredinu aktiviraju se.
Autotrofne same sintetiziraju organske
spojeve, a heterotrofne koriste gotove
organske spojeve. Heterotrofne dijelimo na
saprofite (korisne bakterije) i parazite
(bakterije koje su uzronici bolesti). Uzrokuju
tetanus, tifus, tuberkulozu, sifilis, koleru,
difteriju i mnoge druge bolesti.
Rikecije i klamidije
To su unutarstanini paraziti. Manje su od
ostalih patogenih bakterija. Rikecije ive u
stanicama lankonoaca (grinja, krpelja, ui),
a ubodom se prenose na kraljenjake.
Uzrokuju epidemini pjegavi tifus, ikarski
tifus i pjegavu groznicu. Klamidije uzrokuju
trahom-onu bolest i upalu mokrane cijevispolnu bolest, a neke i psitakozu-papagajsku
bolest.
Virusi
Virusi su vidljivi jedino elektronskim
mikroskopom. Veliine su od 10-300 nm.
Graeni su od nukleinske kiseline (DNA ili
RNA) i proteinskog omotaa (ovojnice).

Navedi dva carstva

bakterija!
Kako dijelimo
bakterije prema
obliku?

Koje bakterije
uzrokuju bolesti?

to su to rikecije i
klamidije?

Kako su graeni
virusi?

Virusi mogu ivjeti i razmnoavati se jedino u

ivom organizmu, a izvan njega ne, ak mogu
kristalizirati. Ako se nau u povoljnoj sredini,
opet se ponaaju kao ivi.Posebno su opasni
retrovirusi. To su RNA virusi, koji su ime
dobili zbog toga to im se genetika uputa
prevodi u DNA, a ne kao kod veine sa DNA
na RNA. Takav je npr. HIV virus uzronik
AIDS-a, te razni kancerogeni virusi. Na viruse
ne djeluju antibiotici, jer nemaju vlastitog
metabolizma, za razliku od bakterija protiv
kojih se antibioticima uspjeno borimo. Protiv
virusa se borimo preventivno npr. cijepljenjem,
ili preboljenjem nekih bolesti. Mogue je
zakoiti razvoj nekim supstancama, kao to je
interferon. Virusne bolesti su npr. kozice,
ospice, mums, djeja paraliza, bjesnoa itd.

Zato na viruse ne
djeluju antibiotici?

Gljivice
ovjeka napada oko sto vrsta gljivica.
Najee napadaju kou, vlasite na glavi i
podruje dlanih polja. esto napadaju i kou
meu nonim prstima. Lagano se prilijepe za
sluznice i kou. Gljivice mogu ui u tijelo
ovjeka i otetiti tkivo zahvaljujui toksinima i
enzimima koje izluuju. esta gljivina bolest
je kandidijaza tj. upala usne sluznice.
Uzronik je Candida albicans. Isti se uzronik
moe razmnoiti i u rodnici, pa tada govorimo
o vaginalnoj kandidijazi. Na rukama i nogama
se javlja gljivina bolest epidermatofitija, a
ona se moe prenijeti i dodirom.

to je to
kandidijaza?

Protozoa i metazoa
To su jednostanini i viestanini paraziti, koji
djeluju uglavnom mehaniki, pa se izbjegava
naziv infekcija, nego govorimo o invaziji.
Najpoznatija praivotinja (protozoa), je
plazmodij, uzronik malarije. Prenosi ga
komarac malariar. Ubrajamo ga u truskovce.
Kakvi virusi su retrovirusi?

Navedi uzronika
malarije!

Poznati
uzronici su i
6

tripanosoma, uzronik bolesti spavanja i

trihomonas, uzronik upale mokranih
puteva. To su praivotnje (protozoa) , koje
ubrajamo u biae. Amebnu dizenteriju
uzrokuje ameba i to Entamoeba histolytica.
Od viestaninih parazita (metazoa), poznate
su trakavice, gliste, metilji isl.

Crijevne zarazne bolesti

Neke od najpoznatijih crijevnih zaraznih
bolesti su trbuni tifus, kolera , dizenterija,
iako su danas slabo prisutne.
Trbuni tifus----------je akutna bolest,
koja traje nekoliko tjedana, uzronik je
bacil tifusa, a izvor zaraze su zaraene
osobe tzv. kliconoe, kod kojih jo nisu
opaeni simptomi bolesti ili bolesnici
koji boluju od tifusa. Simptomi bolesti
su: malaksalost, poviena temperatura,
glavobolja, proljevi, osip na koi,
buncanje, mravljenje, a mogu je i
smrtni ishod. Zatita se temelji na
uklanjanju izvora zaraze, higijenski
odgoj i cijepljenje.
Salmoneloze--------- su zajedniki naziv
za razliite crijevne bolesti. Simptomi su
slini tifusu, ali u blaem obliku. Izvor
zaraze mogu biti mlijeko, jaja i mesne
preraevine, zbog toga to su
salmoneloze infekcije ivotinja, ali se
prenose na ljude. Salmonela parazitira
u crijevima ptica i sisavaca. Inkubacija
(vrijeme koje protekne od zaraze do
prvih simptoma) traje od 12-24 sata.
Bacilarna dizenterija---------(gria ili
srdobolja), jedna je od estih bolesti
naih krajeva. Inkubacija traje od 1-3
dana. Prenosi se iz crijeva zaraene
osobe preko muha ili zaraenih ruku.

Navedi neke
crijevne zarazne
bolesti!

to su to
salmoneloze , te
to je izvor
zaraze?

Koje oblike
dizenterije
pozna?

Simptomi su : poviena temperatura,

bolovi i grevi u trbuhu, proljev,
dehidracija i sl. Slian oblik je i amebna
dizenterija, koju uzrokuje praivotinja,
srdoboljna ameba.
Kolera--------je vrlo opasna bolest,
uzrokovana vibrionom kolere. Ta se
bakterija prenosi fekalijama inficirane
osobe, zagaenom hranom, rukama i
predmetima. Razmnoava se u tankom
crijevu, te oteuje sluznicu. Zbog
uestalih proljeva i dehidracije ishod
moe biti smrtan. U prolosti su poznate
epidemije kolere, pa ak i pandemije u
18. i 19. stoljeu.
Botulizam-------je bolest koju uzrokuje
anaerobna bakterija (razmnoava se bez
prisustva kisika). Zove se jo i bolest
napuhnutih konzervi, jer u anaerobnim
uvjetima razvija nervni plin-otrov,
botulin, zbog kojeg se konzerve
napuhnu. Botulin je vrlo opasan, djeluje
na ivani sustav, to uzrokuje
malaksalost miia, pa time i gutanje,
guenje i smrt.

Nametnici
u probavilu
U probavilo ovjeka mogu dospjeti jaja ili
liinke raznih nametnika. Najpoznatije su
trakavice (govea, pasja), zatim gliste
(svinjska, djeja). To su sve endoparaziti, tj.
unutranji nametnici, koji se uspjeno lijee
antiparazitnim lijekovima ili operacijom, kao
to je sluaj kod pasje trakavice. Pasja
trakavica je duga pola cm, za razliku od
govee, koja moe biti do 12 m, ali je puno
opasnija, zbog toga to se liinke razvijaju u
mjehuru veliine djeje glave i mogu otetiti
vitalni organi
Endoparaziti uzrokuju slabokrvnost,
povraanje, greve u crijevima isl.

to je to
botulizam?

Navedi neke
endoparazite!

 na koi ili uneseni kroz kou

Takve nametnike nazivamo ektoparaziti.
Malariju uzrokuje praivotinja plazmodij, a
prenosi ga komarac malariar. Plazmodij
unitava eritrocite (crvene krvne stanice). To
dovodi do slabokrvnosti, a prati ju poviena
temperatura, malaksalost, poremeaji u radu
srca i dinog sustava. Vrlo opasan ektoparazit
je i svrabac, koji uzrokuje svrab (ugu). enka
kopa kanale u koi i tu odlae jaja, to izaziva
jak svrbe. Poznati i ne tako opasni
ektoparaziti su ui (prtena, stidna, obina),
buhe i krpelji. Krpelj, meutim, moe prenijeti
na ovjeka virus meningitisa.

Koja je razlika
izmeu
endoparazita i
ektoparazita?

Zarazne bolesti dinog sustava

Zajedno sa zrakom , kroz dini sustav lako
mogu ui virusi i bakterije. Neke od najeih
bolesti su: prehlada, bronhitis, upala plua,
gripa, a poznate su i tuberkuloza, difterija i
hripavac.
Prehladu uzrokuju virusi, a
inficirani su gornji dini putovi,
rjee plua. Simptomi su kihanje,
kaljanje, grlobolja, promuklost,
blago poviena temperatura i sl.
Najee dolazi do samoizljeenja.
Gripa je takoer uzrokovana
virusom. Obino se javlja kao
epidemija. Simptomi su slini
prehladi, ali je temperatura via, te
malaksalost i bol u miiima vea.
Kod prehlade i gripe, kao i kod svih
virusnih bolesti antibiotici ne
pomau.
Bronhitis moe biti akutni, ako traje
nekoliko dana, ili kronini, ako se
javlja uestalo. Kod kroninog
bronhitisa se stanje moe pogorati,
osobito kod puaa.

Moemo li
prehladu i gripu
lijeiti
antibioticima?

kod bronhitisa virus uzrokuje upalu

sluznice dinih putova.
Upala plua moe biti bakterijska ili
virusna. Bakterijska se lijei
antibioticima. To je vrlo opasna
bolest, zahvaa plua, pa se
smanjuje povrina za respiraciju tj.
smanjuje se izmjena plinova O2 i
CO2 izmeu krvi i plua. Simptomi
su poviena temperatura, kaalj,
oteano i bolno disanje.
Tuberkulozu (suicu), esto
oznaavamo kraticom TBC. To je
bolest koju uzrokuje bacil
tuberkuloze. Napada plua, ali se
moe proiriti i na druge dijelove
tijela. Zaraza se iri kapljinom
infekcijom i dodirom. Bacili stvaraju
upalno arite, a u pluima nastaju
vea oteenja poznata kao kaverne.
Lijeenje se provodi antibioticima.
Difterija je akutna zarazna bolest.
Bolest se javlja kod djece u dobi od
3-6 godina. Prenosi se kapljinom
infekcijom, a bakterija napada
sluznicu drijela, grkljana i nosa.
Natiu limfni vorovi, otrov ulazi u
krvotok, pa moe doi do oteenja
tkiva srca i mozga. est je smrtan
ishod, koji moe nastupiti i zbog
guenja tj. nemogunosti disanja
zbog naticanja sluznice.
Hripavac je takoer akutna djeja bolest,
uzrokovana bacilom hripavca. Prenosi se
kapljinom infekcijom, oteuje sluznicu
dinih putova, pri emu se stvara sekret
zbog kojeg bolesnik hriplje.

poznatim pod
nazivom BCG .
Navedi
najpoznatije bolesti
dinog sustava!

Kako moemo
sprijeiti oboljenja
od tuberkuloze,
difterije i hripavca?

Danas se tuberkuloza, osobito difterija i

hripavac preveniraju cijepljenjem. Za TBC
je poznato cjepivo nepetogenim bacilima
tuberkuloze goveda u djejoj dobi,

10

Protiv difterije, tetanusa i hripavca, sva se

djeca cijepe tzv. DI-TE-PER cjepivom.

Zarazne bolesti spolnog sustava

Spolne bolesti se uglavnom prenose spolnim
kontaktima. Zbog toga je nuan odgovoran
odnos prema spolnom ivotu i svom tijelu.
Mijenjanje partnera est je uzrok irenju
brojnih lakih i teih spolnih bolesti. Spolno
prenosive bolesti su sifilis, gonoreja, genitalni
herpes, AIDS, klamidija itd.
Sifilis (lues)-----uzrokuje bakterija
spiroheta. Uzronik ulazi kroz najmanje
pukotine na koi. Inkubacija traje 3-4
tjedna, nakon ega se pojavljuje tvrdi
ir na mjestu infekcije (1. stupanj). U
daljnjem tijeku bolesti javlja se osip i
gnojni pritii (2. stupanj). Nakon toga
dolazi do oteenja unutarnjh organa,
lene modine i mozga, a na kraju
dolazi do oteenja ivanog sustava i
ludila (3. stupanj). Bolest se moe
razvijati godinama. Izlijeiti se moe
ako se na vrijeme reagira i zapone s
lijeenjem u 1. stupnju. Kasnije teko.
Gonoreja (kapavac, triper)---je bolest
koju uzrokuje bakterija gonokok.
Simptomi su peckanje pri mokrenju i
gnojni iscjedak . Rukama se bakterija
moe prenijeti i na oi. Lijei se
antibioticima, a ukoliko se ne lijei
moe dovesti do trajnog oteenja
sjemenika ili jajnika.

Sindrom je
skupina
simptoma, a
imunodeficije
ncija je
nedostatak
imunolokog
sustava.

Navedi
stupnjeve
sifilisa!

AIDS (SIDA)---je sindrom steene

imunodeficijencije. AIDS je engl.
kratica od Aquired Immune Deficiency
Sindrome, a SIDA franc. kratica od
Syndrome d' Immunodeficite Acquis.

11

Kakva je to bolest AIDS?

AIDS uzrokuje HIV virus (engl. Human

Immunodeficiency Virus ). Taj virus
napada T-limfocite, a to su stanice koje
sudjeluju u obrani organizma protiv
razliitih uzronika bolesti. Na taj je
nain organizam onemoguen u obrani i
podloan razliitim infekcijama i
bolestima. Virus se prenosi spolnim
kontaktom, krvlju i s majke na dijete
preko posteljice. Zbog toga u rizine
skupine pripadaju osobe koje esto
mijenjaju partnere i narkomani koji
posuuju igle, ali do nedavno skupina
koja se smatrala rizinom, a to su
hemofiliari, vie nije, jer se sva krv
prije transfuzije obavezno testira na
HIV virus. Simptomi su nateeni limfni
vorovi, promjene na koi, umor,
groznica, uestali proljevi i sl.
Odgovarajueg lijeka jo nema, stoga je
nuna svijest o vanosti zatite i
odgovornom ponaanju.
Klamidija---je mikroorganizam koji
esto inficira mokranu cijev mukarca,
a spolnim odnosom se prenosi na ene.
Vano je napomenuti da se kod ena ne
opaaju neki simptomi, ali moe
uzrokovati pobaaje.
Genitalni herpes--- je virusna bolest , a
uzronik se prenosi takoer spolnim
kontaktom. Na spolovilu se pojavljuju
mjehurii, koji prsnu i uzrokuju bol.

Pogoduje
razvoju
predstadija
raka grlia
maternice.
Bia
trihomonas
moe izazvati
upalu
mokrane
cijevi, kao i
gljivica
Candida
albicans,
koja ivi u
sekretu
rodnice,
mokrane
cijevi i
mjehuru.
Osim to
izazivaju
peenje,
svrbe, i sl.
mogu,
ukoliko se ne
lijee,
uzrokovati i
rak.
to je to HIV?

Koje stanice
napada HIV?

Koje skupine
ljudi smatramo

12

rizinim u odnosu na oboljevanje od AIDSa?

to je to klamidija?

oslabljele uzronike
bolesti, pa na
organizam sam
stvara antitijela.
Sposobnost
mikroorganizma da
prodre u organizam
ovjeka i tamo se
razmnoava
nazivamo
virulencija.
Kod pojave
zaraznih bolesti
vaan je :
1. izvor zaraze
2. putovi
prenoenja
klica od
izvora do
novog
domaina
3. prijemljivost
novog
domaina

2.2.Mjere za suzbijanje zaraznih bolesti

Imunitet je sposobnost tijela da se odupre
infekciji ili zarazi. Svaka tvar koja moe
izazvati imunoloku reakciju naziva se
antigen, a obrambena bjelanevina koja
nastaje kao reakcija na ulazak antigena u
organizam, naziva se antitijelo. Razlikujemo
priroeni i steeni imunitet. Priroeni
dobijemo roenjem i titi nas od svakodnevnih
infekcija, a steeni dobivamo ili preboljenjem
bolesti ili cijepljenjem. Imunoloki sustav ine
stanice u cirkulaciji, tkivima i organima.
Cijepljenjem unosimo ili gotova antitijela, ili

4. virulencija i
dovoljan broj
klica

Pri suzbijanju i
spreavanju irenja
zaraze primjenjuju
se postupci kojima
je cilj:
1. Ukloniti
izvor
zaraze
13

2. prekinuti putove prenoenja klica

3. smanjiti prijemljivost novog
domaina
4. smanjiti koliinu i virulenciju
uzronika

to je to imunitet?

to je virulencija?

Izvor zaraze moe

biti ovjek ,
ivotinja, njihovi
leevi, ili kliconoe
(oni koji su u fazi
inkubacije ili jo
bolest nije vidljiva).
Putovi prenoenja
klica mogu biti
znoj, krv, sekreti,
fekalije i sl.
Ulazna vrata, tj.
mjesto ulaska
uzronika moe biti
probavilo, dini
sustav, koa ,
sluznica i sl. Pri
tom je vana
infektivna doza i
virulencija.
Mjere koje se
provode za
suzbijanje zaraze su
dezinfekcija i
sterilizacija,
dezinsekcija i
deratizacija.

Sterilizacija

to je cilj mjerama za suzbijanje

zaraze?

Sterilizacija je
unitavanje svih
mikroorganizama,
patogenih i
nepatogenih.
Dezinfekcija je
postupak kojim se
neki materijali
oslobaaju
14

zaraznosti, odnosno patogenim

mikroorganizmima se oduzima mogunost da
prijeu s bolesnog ovjeka, ivotinje ili putem
nekog predmeta na zdravu osobu.
Postupci mogu biti mehaniki, fizikalni i
kemijski, a sredstva filtriranje, toplinska
obrada, vrua para, razna kemijska sredstva,
ultraljubiaste zrake zbog baktericidnog
djelovanja, a za svakodnevne potrebe najvie
se rabe sapuni i detergencije.

Koja je razlika
izmeu sterilizacije,
dezinfekcije,
dezinsekcije i
deratizacije?

Ukoliko elimo odstraniti samo patogene

mikroorganizme, provodimo postupak
pasterizacije, na nioj temperaturi ( na 60
stupnjeva C, oko pola sata).
Jedan od prvih postupaka sterilizacije, osobito
nakon velikih epidemija, bila je vatra.
Spaljivali su se pokojnici i njihove nastambe.

Dezinsekcija
Dezinsekcija je postupak unitavanja tetnih
kukaca , uzronika i prenositelja zaraznih
bolesti. U poljoprivredi se tim postupkom
Tko i to sve moe biti izvor zaraze?

Navedi mjere za suzbijanje zaraznih bolesti!

unitavaju razni
nametnici i tetnici
na kulturama i to
pesticidima, osobito
insekticidima.
Sredstva koja se
rabe mogu biti
mehanika (npr.
etkanje), fizikalna
(npr. vatra),
kemijska (npr.
insekticidi),
bioloka (prirodni
neprijatelj), ili
kombinirana.

Deratizacija
Deratizacija je
postupak
15

unitavanja glodavaca, mieva i takora.

Provodi se kemijskim sredstvima, raznim
stupicama ili prirodnim neprijateljima.

3. PSIHOAKTIVNE TVARI I NJIHOVO

DJELOVANJE NA ZDRAVLJE
OVJEKA
Psihoaktivne tvari su prirodni ili umjetni
kemijski spojevi, koji djeluju stimulativno
na duevno stanje korisnika. Uporabom u
duljem razdoblju stjee se , najprije,
tolerancija ili podnoljivost, zatim
navikavanje, a na kraju ovisnost. Ovisnost
je posebno duevno i tjelesno stanje,
nastalo kao posljedica meusobnog
djelovanja organizma i sredstva ovisnosti.

to su to
psihoaktivne
tvari?

3.1. Alkohol
Etilni alkohol je stimulativna tvar. U
malim koliinama esto uklanja strahove i
olakava meuljudske odnose. Mislei
kako e olakati osobne, poslovne i druge
tegobe, neki, nesvjesni posljedica, poinju
konzumirati alkohol u velikim koliinama,
ve u adolescentnoj dobi. Alkohol tada
dovodi do neprihvatljivog ponaanja
gubitka pamenja, te bolesti, kao to su
oteenja jetre, najee ciroze. Ovisnost
se razvija postupno, ovisnik misli da moe
u svakom trenutku prestati, nezadovoljstvo
raste, poinje se
piti bez povoda,
dolazi do
manjka
samokontrole,
teko se podnosi
sustezanje
(apstinencija),
javlja se

16

povremeni gubitak pamenja, tj.

alkoholiarska amnezija. Nakon tih faza,
bolesnik razvije toleranciju na alkohol,
moe piti sve vie, a da se to ne vidi,
meutim stalna prisutnost alkohola u krvi
uzrokuje postupno propadanje jetrenog
tkiva. Javlja se ciroza. U posljednjoj fazi,
prestaje podnoljivost na alkohol.
Uobiajene doze mogu postati smrtonosne.
Alkohol izaziva upalu jednjaka, eluca,
povieni krvni tlak, neishranjenost, pad
imuniteta, slabokrvnost itd. Moe doi i do
duevnih bolesti (alkoholna ljubomora,
alkoholna mahnitost, potitenost i sl.)

Navedi
posljedice
alkoholizma!

3.2. Puenje
Puenje je vrlo izraena ovisnost i esto
drutveno prihvatljiva. Puenje najee
zapoinje u adolescentno doba, kada
mlada osoba ima potrebu
samodokazivanja i eli se poistovjetiti s
okolinom. Dokazano je da u dimu cigarete
ima oko 4000 razliitih spojeva, od toga
400 izrazito otrovnih, a oko 40
kancerogenih. Najei otrovi u dimu
cigarete su: katran, nikotin, vinil-klorid,
DDT, te brojni drugi. Katran je izraziti
kancerogen, a u jednoj cigareti ima oko 15
mg katrana. Kod kroninih puaa razvija
se bronhitis, a este bolest uzrokovane
puenjem su rak plua, jezika, usana,
glasnica, pad imuniteta, povieni krvni
tlak i sl.

Navedi
posljedice
puenja!

3.3. Droga i narkomanija

Droge su prirodne ili sintetizirane tvari,
koje djeluju psihoaktivno na ivani
sustav. Narkomanija je stanje povremenog
ili trajnog trovanja, tetnog za pojedinca,
obitelj i
drutvo. Motivi
17

za uzimanje su razni, od ublaavanja

nezadovoljstva, bijega od stvarnosti, do
lane sigurnosti, pripadanja nekom
drutvu, ili elje za mistinim iskustvima.
Naini uzimanja droga su razliiti,
inhalacije, umrkavanje, puenje,
intravensko injiciranje i sl.
Smrtnost je velika, esto i od predoziranja.
Lijeenje je dugotrajno, mukotrpno i slabo
uspjeno.
Po djelovanju droge dijelimo na

Kako dijelimo
droge?

-narkotike (heroin, morfij, kodein i dr.)

-stimulatore (kokain, amfetamini i sl )
-halucinogene (LSD, meskalin i sl.)
Najstarija poznata tvar koja se rabi kao
droga je OPIJUM. Dobiva se zarezivanjem
glavica opijumskog maka. Iz opijuma se
izolira alkaloid MORFIN. Od morfina se
dobiva puno jaa droga, HEROIN.
Danas je uvrijeeno miljenje, osobito
meu mladima, da je MARIHUANA laka i
bezopasna droga, to je vrlo opasna
tvrdnja, osobito zbog toga to je put i
prijelaz ka vrlo tekim drogama.
Poetnicima je esto prvi korak. To je
vrsta konoplje iz koje se dobiva i HAI
(kanabis).

Navedi neke
najpoznatije droge!

Na tritu su danas popularne droge

KOKAIN, skupa droga poznata u
estradnim krugovima, EKSTAZI (ecstazy),
sintetska droga smiljena za tehno zabave,
jer se nom postie izdrljivost, zatim LSDhalucinogen, i brojne druge.
Obiljeja narkomana
U poetku osoba postaje razdraljiva, gubi

18

prijatelje, mlada osoba ima tekoe u koli,

javlja se umor, pospanost, sue se usta, potom
slijedi nezainteresiranost za zbivanja oko sebe,
za vlastiti izgled, intravenski ovisnici nose
duge rukave da se ne vide ubodne rane i sl.
Zbog stalne potrebe za drogom, takve su osobe
sklone kraama, provalama, te raznim
kriminalnim djelima.
Uzimanje razliitih lijekova, bez potrebe, moe
dovesti do ovisnosti o tabletama,
TABLETOMANIJE.

4. ZDRAVA HRANA I RAZBORITA

PREHRANA
Danas je pri proizvodnji hrane vano
ispuniti dva vana zahtjeva. Treba
proizvesti dovoljno hrane za sve brojnije
stanovnitvo na Zemlji, a istovremeno
proizvoditi zdravu hranu.

to se
podrazumijeva
pod pojmom
zdrave hrane?

Prema nacionalnim i meunarodnom

propisima o kvaliteti i zdravstvenoj
ispravnosti namirnica, oneienjem se
smatra prisutnost bilo koje tvari koja nije
namjerno dodana, nego je njezina
prisutnost posljedica postupaka od
proizvodnje hrane do potronje.
Hrana moe biti oneiena bioloki,
kemijski i fiziki.
Brojni mikroorganizmi i njihovi produkti,
razni otrovi (toksini), mogu uzrokovati
teka, pa i smrtonosna oboljenja.
Zdrava hrana je ona koja ne sadri
oneistae.
Uravnoteena prehrana mora sadravati
optimalne koliine hranjivih tvari i
dovoljno energetske vrijednosti.
19

Manjak ili viak prehrambenih sastojaka

moe izazvati poremeaje u metabolizmu.
Organizmu su potrebni ugljikohidrati,
masti i bjelanevine, ali i minerali,
vitamini i voda. Uravnoteena prehrana
podrazumijeva uzimanje raznolike hrane
biljnog i ivotinjskog porijekla. Pri tom
izmeu energetske vrijednosti unesene
hrane i utroene energije mora postojati
ravnotea.
Pretilost je stanje poveane tjelesne mase
vie od 10% iznad idealne tjelesne mase.
Izaziva poremaaj metabolizma, pojaava
sintezu kolesterola, uzrokuje povieni krvni
tlak, bolesti srca i sl. Pothranjenost je
stanje smanjene tjelesne mase za 10%,
nastala zbog nedovoljnog unosa hranjivih
tvari. Taj poremeaj dovodi do poveanog
bazalnog ili radnog metabolizma, probave,
gubitka hranidbenih tvari itd.

to dovodi do
pretilosti, a to do
pothranjenosti?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)

dala je, temeljem brojnih istraivanja,
naputke za zdrav, kvalitetan i dug ivot. To
su:
nikada ne puiti cigarete
redovito se baviti fizikom aktivnosti
alkohol izbjegavati ili ga uzimati
umjereno
spavati 7-8 sati
jesti razborito, hranu bez previe
masnoe, soli i energetskih zaliha
izbjegavati uzimati hranu izmeu
obroka i odravati odgovarajuu
tjelesnu teinu.

20

5. LITERATURA
1. Dr. sc. O. Springer, udbenik za strukovne
kole, HIGIJENA, Profil international,
Zagreb,1998.g.
2. O. Springer, Pevalek, Kozlina, udbenik za trei
razred gimnazije, ivi svijet 3,Profil
international, Zagreb,2009.g.

21

6.DOMAA ZADAA
Pozivamo vas da obavezno predate nastavniku kontrolnu zadau prije
slijedeeg nastavnog pisma. Ukoliko trebate pomo, javite se nastavniku.
1. to je to higijena?

2. Navedi grane higijene?

3. to je to zdravlje?
4. Navedi osnovne mjere osobne higijene?

5. Dopuni reenice
Endemija je

Epidemija je

Pandemija je
6. Dopuni reenicu
Andrija tampar je

7. to je mikrobiologija?

8. to je epidemiologija?

9. Navedi 2 osnovna carstva bakterija

22

10. Kako dijelimo bakterije prema obliku?

11. Navedi koje bakterije uzrokuju bolesti?

12. to su to rikecije i klamidije?

13. Kako su graeni virusi?

14. Kakvi su to retrovirusi?

15.Zato na viruse ne djeluju antibiotici?

16. to je to kandidijaza?

17. Dopuni reenicu

Uzronik malarije je

18. Navedi neke crijevne zarazne bolesti

19. to su salmoneloze?

20. Koje oblike dizenterije pozna?

23

21. to je botulizam?

22. Navedi primjere za endoparazite

i za ektoparazite

23. Koje od navedenih bolesti ne moemo lijeiti antibioticima(zaokrui

toan odgovor)
a) gripu
b) tifus
c) difteriju

24. Kakvo je to DI-TE-PER cjepivo?

25. to je to AIDS?

26. to je to HIV?

27.Koje stanice napada HIV?

28. to je to imunitet?

29. to je to virulencija?

24

30. Koje mjere provodimo za suzbijanje zaraze?

32. Dopuni reenice

Sterilizacija je

Dezinsekcija je

Deratizacija je

33. Kakve su to psihoaktivne tvari?

34. Navedi posljedice puenja

35. Navedi posljedice alkoholizma

36. Kako dijelimo droge?

37. Navedi neke poznate droge?

38. to je to zdrava hrana?

39. to je pretilost?

40. to je pothranjenost?
25