Nedžad Imamović

Adnan Dugonjić
 Pod opasnim otpadom se podrazumjeva određeni otpad ili kombinacija
otpadnih materija koji zbog količine i koncentracije fizičkih, hemijskih ili
infektivnih osobina može značajno povećati smrtnost stanovništva ili u
velikoj količini izazvati porast različitih vrsta bolesti i ugroziti životnu
sredinu.
Osnovni kriterijumi za određivanje opasnog otpada su:
• Zapaljivost
• Reaktivnost
• Toksičnost
Opasne otpadne materije imaju jednu od sljedećih karakteristika:
1. Eksplozivnost

2. Zapaljivost

3. Sklonost spontanom sagorijevanju

4. Sklonost oksidaciji

5. Akutna otrovnost

6. Infektivnost

7. Sklonost koroziji

8. Oslobađanje u kontaktu sa vodom otrovnih gasova

Prema svjetskim standardima opasan otpad je otpad koji pokazuje
osobine zapaljivosti, toksičnosti, reaktivnosti ili radioaktivnosti, potiče iz
nespecifičnih izvora, generisani otpad iz industrijskih procesa, potiče iz
specifičnih izvora iz specijalne industrije, specifičan je hemijski proizvod ili
poluproizvod, predstavlja smješu definisanih opasnih otpada i predstavlja
materiju koja nije isključena sa liste opasnih otpada a koja je sastavni dio
zakonske regulative.
Opasan otpad zbog nepravilnog tretmana ugrožava životnu sredinu, zdravlje
ljudi, ostali živi svijet i životnu sredinu u cjelini
Prisutno je zagađenje vode i zemljišta gasovima koje spiraju atmosferske
padavine.
Godišnje se produkuje oko 400 000 000 tona opasnog otpada (podaci
sekretarijata Bazelske konvencije)
Potrebno je opasan otpad iz hemijske industrije ukloniti (industrija čiji
proizvodi imaju opasna svojstva npr. Industrija pesticida)
Farmaceutski otpad je opasni otpad koji nastaje u proizvodnji i prometu
lijekova i medicinskih sredstava (uključuje farmaceutske proizvode, lijekove i
hemikalije koji su rasuti, pripremljeni a neupotrebljeni ili im je istekao rok
upotrebe ili se moraju odbaciti iz bilo kojeg razloga, kao i organske
zagađujuće materije), kao i oprema koja se koristi pri rukovanju.
Pod farmaceutskim otpadom podrazumevaju se lijekovi (gotovi, galenski i
magistralni lijekovi i farmaceutske supstance) kojima je istekao rok upotrebe.
Biljni, tradicionalni i homeopatski lekovi takođe se mogu smatrati
farmaceutskim otpadom u zavisnosti od njihovog sastava.
Farmaceutski otpad se može svrstati u tri kategorije:
1. Y2 Otpad koji potiče iz proizvodnje i pripreme farmaceutskih proizvoda
2. Y3 Otpad od farmaceutskih proizvoda, droga, lijekova
3. Y4 Otpad iz proizvodnje, formulacije i korišćenja biocida i
fitofarmaceutskih proizvoda
Farmaceutski otpad nastaje:
1. Apoteke
2. Bolnička odjeljenja
3. Ljekarske ordinacije
4. Stomatološke ordinacije
5. Domovi zdravlja
6. Instituti
7. Zavodi
8. U zdravstvenim ustanovama
9. U vanzdravstvenim ustanovama
10. Proizvođači

11. Veledrogerije

12. Prosvjetne ustanove

13. Domaćinstva
Sortiranje farmaceutskog otpada :

• Prema karakteristikama aktivne supstance:Kontrolisani

lijekovi,Antiinfektivni lijekovi,Citotoksični lijekovi, Antiseptici , Narkotici,
Psihotropne supstance

• Prema formi doziranja:Čvrsti, polučvrsti, praškovi,Tečnosti,Aerosoli

Prilikom identifikovanja uticaja na životnu sredinu, uključujući i uticaje do kojih
bi moglo doći pri akcidentalnim situacijama, analiziraju se sljedeće opšte grupe
uticaja:
• uticaj na vazduh,
• uticaj na vodu,
• uticaj na zemljište,
• uticaj na prirodne resurse,
• uticaj na floru,
• uticaj na faunu i
• uticaj na ljude.
Za sve aktivnosti koje imaju, odnosno mogu da imaju uticaj na životnu sredinu
(aspekte životne sredine) vrši se procjena:
• obima aspekata životne sredine,
• učestalosti pojave aspekata životne sredine i
• ozbiljnosti posljedica aspekata životne sredine.
Upravljanje otpadom u BiH je uređeno „Pravilnikom o upravljanju otpadom"
(Službeni glasnik BiH", broj 58/08)
Ovim pravilnikom propisuju se bliži uvjeti o načinima uništavanja
farmaceutskog otpada, sadržaj uputstva za zbrinjavanje farmaceutskog otpada,
kao i kategorije farmaceutskog otpada
Farmaceutski otpad obuhvaća prema ovom pravilniku:
a) lijekove kojima je istekao rok upotrebe;
b) lijekove promijenjenih organoleptičkih osobina (izgled,
boja, okus, miris);
c) lijekove oštećene ambalaže, odnosno pakiranja;
d) Lijekove za koje je laboratorijskom kontrolom utvrđeno da
ne odgovaraju propisanoj kvaliteti;
e) medicinska sredstva koja više nisu u upotrebi i neispravna
medicinska sredstva te primarna ambalaža lijekova
Radi postizanja cilja i pravovremenog sprječavanja onečišćenja i smanjenja
posljedica po zdravlje ljudi i okoliša, upravljanje otpadom obavlja se na način
koji osigurava:
a) minimalno nastajanje otpada
b) smanjenje nastalog otpada po količini
c) odlaganje otpada prihvatljivo za životno okruženje
Pri utvrđivanju prvenstva u rješavanju otpada uzimaju se u obzir:
a) ekološke beneficije
b) ekonomska računica
Otpad se zbrinjava na način koji neće izazvati ugrožavanje života, zdravlja ljudi
i životnog okruženja.
Prilikom zbrinjavanja otpada postupa se prema uputi proizvođača koje se
odobrava prilikom izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet.
Proizvođač otpada dužan je u planiranju upravljanja otpadom, izraditi plan
upravljanja otpadom koji obuhvaća:
a) vrstu,količinu i porijeklo otpada koji se proizvodi i koji se treba tretirati ili
odložiti; ciljeve upravljanja otpadom
b) opće tehničke zahtjeve za upravljanje otpadom;
c) dostupan i prikladan tretman i mjesta odlaganja otpada;
d) specijalne ugovore za tretman ili odlaganje otpada;
e) strategijske ciljeve s razrađenim prioritetima za upravljanje otpadom;
f) popis mjera koje se trebaju poduzeti;
g) procjenu troškova za provedbu zadaća upravljanja otpadom.
Proizvođač otpada dužan je prikupljati isti selektivno, sukladno dogovorenim
budućim tretmanom
Prikupljanje otpada unutar lokacije potrebno je vršiti na način koji isključuje rizik
po okoliš vremenski ograničen i koji ne zahtijeva posebno odobrenje
Operater za prikupljanje otpada će otpad preuzeti i transportirati do mjesta
konačnog odlaganja
Sa otpadom se postupa na sljedeći način:
a) otpad se ne smije ispuštati u odvode, vodene tokove ili okolno zemljište
b) otpad mora biti fizički osiguran
c) otpad ne smije ostavljati negativne posljedice po okoliš
d) Otpadni materijal mora biti sigurno i bezbjedno pohranjen u odgovarajuće
kontejnere.
Otpad mora biti razvrstan na slijedeći način:
a) Lijekovi sa isteklim rokom trajanja moraju biti izdvojeni u primarnom
pakovnom materijalu i razvrstani u sljedeće kategorije: citostatici, antibiotici,
narkotici, infuzione i injekcione otopine i ostale lijekove prema navedenim
kategorijama pakirani u kartonsku ili PVC ambalažu (citostatici obvezno u PVC
ambalažu) propisno označenu
b) Sa lijekovima prethodno navedenim postupa se na isti način kao i sa
lijekovima isteklog roka trajanja
c) Ostali otpad mora biti izdvojen u kartonsku ili PVC ambalažu i propisno
razvrstan.
Farmaceutski otpad, citostatici i citotoksici se izvoze na spaljivanje u zemlje
Evropske unije.
Firme iz BiH imaju ugovore sa nekoliko kompanija iz Austrije i Njemačke koje
imaju spalionice za uništavanje opasnog medicinskog otpada.
Trenutno najveći problem je zbrinjavanje farmaceutskog otpada u
domaćinstvima, prije svega lijekova sa isteklim rokom upotrebe.
Preporuka je da pacijenti lijekove koriste na način i u skladu sa dužinom
trajanja liječenja, koje je odredio doktor medicine, jer se na taj način
omogućava odgovarajuće liječenje uz postizanje očekivanog ishoda liječenja,
bez nakupljanja neupotrebljenih lijekova i lijekova isteklog roka u
domaćinstvima
U zadnjih nekoliko godina nijedan kilogram opasnog medicinskog otpada nije
izvezen iz BiH, iako zakoni i propisi određuju da se određene vrste ovoga
otpada moraju spaljivati u zemljama Evropske unije, jer za farmaceutski i
hemijski otpad u BiH nije osposobljena nijedna spalionica.
Minimalno 930 tona opasnog medicinskog otpada je 2017, godine , prema
procjenama, proizvedeno u FBiH i RS.
Samo u kliničkim centrima Banjaluka i Sarajevo, godišnje se minimalno
proizvede 3,1 tona po život opasnog farmaceutskog i hemijskog otpada koji
mora biti izvezen
Farmaceutske kompanije, veledrogerije i apoteke uglavnom se pridržavaju
strogih propisa
Veliku količinu farmaceutskog otpada generišu fabrike lijekova koje imaju
ugovore sa specijaliziranim firmama koje preuzimaju,transportuju i zbrinjavaju
farmaceutski otpad u zemljama Evropske unije
Jednu kategoriju medicinskog otpada predstavlja farmaceutski otpad koji
obuhvata lijekove, medicinska sredstva, uključujući i njihovu primarnu
ambalažu, koji su postali neupotrebljivi zbog isteka roka trajanja, prolivanja,
rasipanja, pripremljeni,a neupotrebljeni ili se ne mogu više koristiti iz drugih
razloga.
S obzirom da se zna kakve negativne efekte na okoliš može izazvati
neadekvatno odlaganje lijekova, potrebno je i pacijente pravilno educirati kako
da postupe sa lijekovima koji više nisu za upotrebu
Kao država čiji je jedan od postavljenih ciljeva ulazak u Evropsku uniju potrebno
je osim institucionalnih promjena promovisati i ekološke vrijednosti, kao i niz
promjena socio-kulturnih obrazaca koji će (u nekim oblastima) nužno dovesti i
do promjene načina života njenih građana