. Opasnost je po javno zdravlje, zdravlje ljudi i ivotinja, rizik po okolinu.

Najvie
farmaceutskog otpada generiu fabrike. Problem je posebno izraen u BiH, jer ne postoji
spalionica za medicinski otpad, pa se tako vei dio otpada odlae na gradske deponije.
Oteavajua okolnost jeste neinformiranost stanovnitva o nainu i mjestu odlaganja
lijekova sa isteklim rokom trajanja.
Na podruju Balkana veliki problem predstavljaju humanitarne donacije lijekova,
to je zloupotrebljeno. Postoje velike koliine dospjelih lijekova kojima je istekao rok
trajanja.
Farmaceutski otpad najee odlaemo nepravilno, bacajui ga u kante za smee
ili kanalizaciju. Nepravilno unitavanje farmaceutskog otpada za posljedicu ima
zagaenje okoline, to svakako utie na ekosistem.

2. DEFINICIJA FARMACEUTSKOG OTPADA

Farmaceutski otpad su svi lijekovi i ljekovite supstance ukljuujui i njihovu primarnu
ambalau,koji su postali neupotrebljivi zbog isteka roka trajanja,neispravne serije,
kontaminiranog pakovanja, prolivanja, rasipanja, pripremljeni, pa neupotrebljeni, vraeni od
strane korisnika, ili se ne mogu koristiti iz drugih razloga, kao i otpad iz proizvodnje.
Farmaceutski otpad obuhvata :
a) Lijekove kojima je istekao rok upotrebe ;
b) Lijekove promijenjenih organoleptikih osobina (izgled,boja,ukus,miris) ;
c) Lijekove oteene ambalae,odnosno pakovanja ;
d) Lijekove za koje je laboratorijskom kontrolom utvreno da ne odgovara propisanom
kvalitetu ;
e) Medicinska sredstva koja vie nisu u upotrebi i neispravna medicinska sredstva ;
f) Primarna ambalaa lijekova ;
Prema Evropskom katalogu otpada,odnosno aktivnostima koje generiu otpad,farmaceutski
otpad je svrstan u slijedee kategorije :
a) 18 01 08 citotoksici i citostatici ;

b) 18 01 09 lijekovi koji nisu navedeni po 18 01 08 ;1

Farmaceutski otpad nastaje u :
1) Zdravstvenim ustanovama
a) Apoteke
b) Bolnika odjeljenja
c) Ljekarske ordinacije
d) Stomatoloke ordinacije
e) Domovi zdravlja
f) Instituti
g) Zavodi

2) U vanzdravstvenim ustanovama
a) Proizvoai
b) Veledrogerije
c) Domainstva

3. ZAKONSKI OKVIR
Na temelju lanka 66. Stavak (9) Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima (Slubeni
glasnik BiH broj 58/08),ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine,na prijedlog
Strunog vijea Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine ,donosi
PRAVILNIK O ZBRINJAVANJU MEDICINSKOG OTPADA .2
Ovim pravilnikom propisuju se blii uslovi o nainima unitavanja farmaceutskog
otpada,sadraj i uputstva za zbrinjavanja farmaceutskog otpada,kao i kategorije
farmaceutskog otpada .
EU DIREKTIVE
1) EU Direktiva 2008/98/EC o otpadu (okvirna direktiva o otpadu)
2) EU Direktiva 1999/31/EC o deponijama otpada (direktiva o deponijama)
3) EU Direktiva 2000/76/EC o spaljivanju otpada (direktiva o spaljivanju i kombinovanom
spaljivanju)
4) Odluka komisije 2000/532/EC kojom se uspostavlja spisak otpada (Evropski katalog
otpada)
Dodatno ureenje je u okvirima zakonodavstva lanica.

4. UTICAJ NA OKOLI
Kada se neupotrebljivi lijekovi bace u smee ili u kanalizaciju, farmaceutski spojevi se
isputaju u okoli i zavravaju u podzemnim vodama, jezerima i rijekama, odakle ih
apsorbiraju biljke, ivotinje i ljudi. ak ni moderni pogoni za tretman otpadnih voda i
proizvodnju vode za pie nisu u stanju ukloniti farmaceutske supstance iz kanalizacijskih,
podzemnih ili povrinskih voda.
Tako su uoeni neki od nuspojava poput feminizacije riba,oteenja bubrega i krga kod riba,
smanjenje plodnosti divljih ivotinja i viestruka rezistencija na razliite vrste antibiotika kod
mikroorganizama prisutnih u pogonima za preradu otpadnih voda.
ak i kada otpad konano dospije na deponiju, neuporabljeni lijekovi mogu se izuiti u
zemljite. Koritene igle za davanje odreenih lijekova predstavljaju takoer dodatni rizik
po zdravlje i sigurnost, posebno za lica koja se bave sakupljanjem otpada.
Imajui u vidu rizike koje predstavljaju u okoliu, pravilno upravljanje farmaceutskim
otpadom je od izuzetnog znaaja, a najsigurniji nain da graani odloe ovu vrstu otpada je
da ga predaju farmaceutima, ime se osigurava daljnji transport do ovlatenog pogona za
tretman i odlaganje. Treba istai da sve apoteke takoer upravljaju farmaceutskim otpadom
koji same proizvedu na jednako oprezan nain.
Farmaceutski otpad u zdravstvenim ustanovama nastaje u malim koliinama, sakuplja se u
odgovarajuu ambalau te skladiti u bolnikim apotekama ili sekundarnom skladitu.
Dokazano je da i male kune apoteke mogu biti veoma opasne. Ukoliko se pravilno i
odvojeno sakupljaju, stare je lijekove mogue obraditi tako da ne dovode u opasnost zdravlje
i ivote, te ne zagauju okoli. Zato je vano stare i nekoritene lijekove ne uvati i ne
odlagati u kuni otpad ve pravilno i oprezno odloiti na mjesta namijenjena za tu vrstu
otpada. Prilikom sortiranja razliitih vrsta otpada, od lijeka treba odvojiti kartonsku, staklenu
ili plastinu ambalau, te je odloiti u za njih namijenjene spremnike. Farmaceutski otpad se
zabrinjava u spalionicama opasnog otpada u zemljama EU.
Problem predstavljaju velike koliine lijekova iz donacija kojima je istekao rok upotrebe, a
trenutno su neadekvatno uskladiteni u neprimjerenim prostorima to pokazuje sljedei
primjer. Vie od 4 godine u sreditu Bihaa, u dvoritu tvornice namjetaja, bilo je smjeteno
390 buradi napunjenih opasnim farmaceutskim otpadom. Uposlenici tvornice i danas govore
o nevjerovatnom smradu iz tih buradi, tako estokom da im se nije moglo prii. Burad su
izmjetena s te lokacije, ali se ne zna gdje. 3 Jedino to se zna je da nisu otpremljena na mjesto
gdje bi se mogla unititi jer takvog mjesta nema u BiH. Ima mnogo ovakvih primjera u naoj
zemlji.
3http://www.ekologija.ba/userfiles/file/Upravljanje%20medicinskim%20otpadom%20u%20sjeveroisto%C4%8Dnoj

Kada posmatramo pojedine grupe lijekova i njihov negativni utjecaj na okoli i ive
organizme, dokazano je da fluoksetin iz grupe antidepresiva najopasniji po organizme u vodi,
a pronaen je u tkivima riba (npr. aran). Slinu toksinost za ive organizme u vodi
pokazuje i diazepam.
S obzirom da su nesteroidni antiinflamatorni lijekovi esto koriteni lijekovi i da se mogu
dobiti bez recepta, jasno je da usljed este i velike upotrebe mogu biti naeni i u okoliu.
Tako je utvreno da diklofenak ima veliki toksini uinak na alge.
Beta blokatori propranolol i metoprolol, koji predstavljaju membranske stabilizatore, naeni
u povrinskim vodama, pokazuju toksini efekat na planktonsku vrstu Daphnia magna koja
esto predstavlja bioindikator zagaenja voda.

Razliiti sintetski estrogeni su pronaeni u vodama i to u bioloki aktivnim koncentracijama.

Ove supstance se koriste kao oralni kontraceptivi, a takav efekat pokazuju i na ribama, to je
potvreno kroz smanjenje reproduktivne fukcije zebra-riba za 56 posto.

5. UPRAVLJANJE OTPADOM
Radi postizanja cilja i pravovremenog sprjeavanja zagaenja i smanjenja posljedica po
zdravlje ljudi i okoline,upravljanje otpadom obavlja se na nain koji osigurava :
- Minimalno nastajanje otpada ;
- Smanjenje nastalog otpada po koliini ;
- Odlaganje otpada prihvatljivo za ivotno okruenje ;
Otpad se zbrinjava na nain koji nee izazvati ugroavanje ivota,zdravlja i ivotnog
okruenja.
Proizvoa otpada duan je u planiranju upravljanja otpadom,izraditi plan upravljanja
otpadom koji obuhvata :
a) Vrstu,koliinu i porijeklo otpada koji se proizvodi i koji treba tretirati ili odloiti ;
b) Ciljeve upravljanja otpadom ;
c) Ope tehnike zahtjeve za upravljanjem otpadom ;
d) Raspoloiv i prikladan tretman i mjesta odlaganja otpada ;