KEMIJA PREHRANE

REZIDUI PESTICIDA

Pesticidi su kemijska sredstva koja se upotrebljavaju za uništavanje i suzbijanje djelovanja

različitih vrsta organizama koji ugrožavaju zdravlje ljudi ili uništavaju njihova dobra.

Pesticidi (biocidi) se prema namjeni dijele na:

- sredstva za uništavanje insekata (INSEKTICIDI)
- ……………………… gljivica i plijesni (FUNGICIDI)
- ……………………… glodavaca (rodenticidi)
- ……………………… grinja (akaricidi)
- ……………………… larvi (larvicidi)
- ………………………. mekušaca-puževa (moluskicidi)
- ……………………… crva i glista (nematocidi)
- ……………………… korova (HERBICIDI)
- ……………………… drveća (arboricidi)
- …………………….. lišća (defolijanti)
- ……………………… ušiju (pedikulocidi)
- sredstva za tjeranje komaraca (repelenti)
- regulatori rasta ( fitohormoni ili kemijska sredstva koji ubrzavaju ili usporavaju zrenje
voća, povrća ili žitarica)

Pripravak pesticida se sastoji od aktivne tvari tj. kemijskog spoja pesticidnog djelovanja i nosioca
(vapno, talk, razna ulja, petrolej, otapala-ksilen, cikloheksanon..). Opasnost od pesticida uvijek je
povezana s aktivnom tvari, ali nosilac može također biti opasan za zdravlje.

Oblici pripravaka pesticida su: granule, prah, emulzija, otopina, plin.

Načini primjene su: premazivanje, zaprašivanje, prskanje, zamagljivanje iz neposredne blizine ili
avionima, irigacija, fumigacija

Dobrobit uporabe pesticida je povećenje uroda tj. smanjenje gubitaka od nametnika. Prema SZO
(Svjetska zdravstvena organizacija) 35 % svjetske proizvodnje hrane propada zbog štetnika.

Uporaba pesticida je popraćena i negativnim učincima

1) - toksični su za čovjeka, faunu i floru jer djelotvornost pesticida nije dovoljno selektivna
Procjenjuje se da se svakih 10 godina podvostručuje broj žrtava otrovanja pesticidima u svijetu.
Osamdesetih godina 20. stoljeća SZO je registrirala 2 milijuna slučajeva trovanja godišnje u
svijetu, a od posljedica trovanja sredstvima za zaštitu bilja umiralo je 40 000 ljudi godišnje
pretežno u zemljama u razvoju.

1
 2) - uporaba pesticida dovodi do onečišćenja okoliša - zemljišta, voda i zraka (ekološki
zagađivači)
Postojanost mnogih pesticida te spora razgradnja dovodi do njihova koncentriranja i
bioakumulacije. Posljedica su negativni učinci na ribe i druge životinje, a pogođena je i
mikroflora tla što se očituje u smanjenju biološke raznolikosti (nestanak pojedinih vrsta).

Najperzistentniji (najotporniji) spojevi su organoklorni pesticidi. Biološki poluvijek njihove

razgradnje mjeri se u godinama (npr. Lindan - 1 do 2 godine, a za 95 % razgradnje je potrebno 10
godina)
Biološka razgradnja organofosfornih spojeva i karbamata se izražava u tjednima i mjesecima.

Primjena pesticida obuhvaća različita područja ljudske djelatnosti:

- najveći dio se koristi u poljoprivredi (50-90%) za uništavanje insekata, korova, gljivica i

glodavaca
- mnoge industrije koriste pesticida za očuvanje kvalitete sirovina i proizvoda (drvna industrija,
industrija papira, boja, pamučnih vlakana, prehrambena industrija…)
- u komunalnoj djelatnosti pesticidi se primjenjuju za održavanje zelenih površina, cestovnih
prometnica, željezničkih pruga, aerodromskih pista, sportskih terena
- u javnom zdravstvu za dezinsekciju i deratizaciju stambenog, radnog i javnog prostora
- u seoskom ili gradskom domaćinstvu za zaštitu biljaka, domaćih životinja i kućnih ljubimaca od
nametnika te za uništavanje insekata i glodavaca

Razlikujemo tri razine opasnosti od trovanja pesticidima:

1) manji dio populacije koji je neposredno i organizirano uključen u proizvodnju aktivnih

tvari i pripravaka, zatim u prijevozu, skladištenju i prodaji pesticida te primjena
pesticida u društvenom sektoru (profesionalni korisnici). Oni su upoznati s opasnošću
i zaštićeni tehničko-higijenskim i medicinskim mjerama.
2) sve brojnija populacija individualnih neposrednih korisnika koja je anonimna i
raspršena, često djelomično ili nikako upoznata s opasnostima i zaštitnim mjerama ili ih
se ne pridržava
3) dio opće populacije koji neposredno ne dolazi u dodir s pesticidima, a može biti
izložen kroz ostatke pesticida na flori ili ostacima pesticida u hrani i vodi

Otrovanje pojedinca i skupine stanovništva su posljedice nepridržavanja propisa i mjera zaštite u

bilo kojoj fazi od proizvodnje do primjene.
Najčešći uzroci trovanja su konzumiranje hrane koja je kontaminirana pesticidima slučajnim
rasipanjem pri zajedničkom prijevozu ili uskladištenju ili je kontaminirana pesticidima zbog
neodgovarajuće primjene (velike doze, nepridržavanje karence)

Karenca je najmanji vremenski interval koji mora proći od dana posljednjeg tretiranja namirnice
do dana berbe tj. žetve i konzumacije (označena na originalnom pakiranju preparata)

Kao pesticidi primjenjuju se:

- prirodni biljni preparati (lišće i korijenje nekih biljaka npr. duhan i buhač)
- razni anorganski spojevi ( spojevi sumpora, arsena, žive, olova, bakra)

2
 - brojni organski spojevi ( oko 300 aktivnih tvari) Od svih pesticida koji se danas
proizvode 90 % su organski spojevi.

Prema kemijskoj strukturi najčešće skupine pesticida u primjeni su:

- klorirani ugljikovodici (DDT sintetiziran 1939.god., Lindan, Heptaklor, Aldrin, Endrin,
Endosulfan)
- organski spojevi fosfora (Paration, Malation, Fention, Klortion, Diazinon)
- karbamati (Karbanil)
- organski spojevi žive
- piretroidi

TOKSIKOLOGIJA pesticida
Pesticidi ulaze u organizam u obliku para, krutih ili tekućih aerosola na tri načina:
1) preko kože (zbog liposolubilnosti znatne količine pesticida se mogu apsorbirati preko
nezaštićene kože)
2) preko gastrointestinalnog trakta (otrov se unosi u usta onečišćenim rukama pri
pušenju, putem hrane ili vode ili akcidentno).
Zbog otpornosti i duge postojanosti pesticida u prirodnim uvjetima i ukoliko se pesticidi pri obradi
hrane (kuhanju) ne razgrađuju, dolazi do nakupljanja toksičnih spojeva u hrani tj. rezidua. Rezidui
pesticida su količine u ili na hrani bilo kojeg spoja koji se koristi za kontrolu štetnika.
3) preko respiratornog sustava (plinoviti otrovi - fumigansi npr. metilbromid,
cijanovodik, sumporougljik i organofosforni spojevi)

Klorirani ugljikovodici (insekticidi)

Zbog topljivosti u mastima posjeduju afinitet za lipoide i masti organa, gdje se mogu odlagati u
velikom koncentracijama bez uočljivih posljedica. U uvjetima naglog metaboličkog korištenja
tjelesnih masnoća (kod naglog mršavljena zbog bolesti ili namjerno u redukcijskoj djeti),
deponirane količine kloriranih ugljikovodika mogu izazvati simptome akutnog trovanja.
Djeluju na centralni nervni sustav sisavaca.
Simptomi akutnog trovanja su: grčevi, mučnina, povraćanje, proljevi, glavobolja, vrtoglavica,
pojačano lučenje pljuvačke, parestezija jezika i usana, hiperestezija lica i ekstremiteta,
preosjetljivost na vanjske podražaje.
Kod većih doza javljaju se toničko-klonički grčevi i smrt zbog paralize disanja. Kod kroničnog
otrovanja oštećuju jetru i bubrege.
Lako prelaze placentu i oštećuju plod, izlučuju se i preko majčinog mlijeka.
Spadaju u grupu egzoestrogena tj. vežu se na receptore za estrogene u ciljanim organima za
reprodukciju i uzrokuju poremećaj razvoja ovarija i testisa.
Specifičnog antidota nema. Medicinske mjere kod trovanja su ispiranje kože vodom i sapunom,
ispiranje želuca i davanje adsorbensa - ugljena, davanje saliničnog sredstva (gorka sol, ne
ricinusovo ulje jer pojačava apsorpciju otrova). Grčevi i nemir se suzbijaju barbituratima.

Organski spojevi fosfora i karbamati (insekticidi, akaricidi i larvicidi)

3
Ovi spojevi uzrokuju inhibiciju kolinesteraze, enzima koji vrši transmisiju živčanih impulsa u
sinapsama parasimpatičkog nervnog sustava. Inhibicijom kolinesteraze dolazi do akumulacije
acetilkolina, a posljedica je hiperstimulacija parasimpatikusa.
Simptomi akutnog trovanja su: kontrakcija bronhalnih mišića, pojačana salivacija, suzenje,
znojenje, bronhalna hipersekrecija, povećani motilitet i sekrecija gastrointestinalnog sustava,
nepravilna kontrakcija mišića lica, poremećene kordinacije kretanja. Kod teških trovanja nastupa
cijanoza, koma, edem pluća i smrt od asfiksije. Zatajivanje respiracije je posljedica obilne
bronhalne sekrecije i bronhokonstrikcije, paralize dijafragme i kljenuti respiratornog centra.
Terapija: ispiranje kože vodom, sapunom i otopinom sode bikarbone jer alkalije uništavaju
organske spojeve fosfora , ispiranje želuca i davanje adsorbensa - ugljena.
Antidot je atropin jer ima antagonističko djelovanje acetilkolinu, a daju se i reaktivatori esteraza -
oksimi (PAM).

Za razliku od organofosfornih pesticida, karbamati su reverzibilni inhibitori kolinesteraze

Simptomi su također - pojačano lučenje pljuvačke i znojenje, premorenost i podrhtavanje mišića i
grčevi, ali oni se pojavljuju kod apsorpcije 1/30 LD50 otrova, dok kod organskih spojeva fosfora
kod 1/3 LD50, pa je trovanje s karbamatima rjeđe.

Organski spojevi žive (fungicidi)

Alkilni spojevi žive (metil živa) su stanični otrovi.
Dominiraju neurološki simptomi: tremor, gubitak vida, glavobolja, jaka razdražljivost (živin
eretizam) i oštećenje kordinacije i senzornih funkcija CNS-a, zatim gingvitis, demijelizacija mišića i
živaca i pojave paralize ekstremiteta.
Antidot su kelati.