OSNOVE AGROEKOLOGIJE I

ZAŠTITE OKOLIŠA

prof.dr.sc. Radica Ćorić

prof.dr.sc. Danijela Petrović

ak. 2019-2020. god.

1
Pritisci na tlo – neminovnost ili neodgovornost?

Tlo je ključno i neobnovljivo bogatstvo s izrazito brzim oštećivanjem u

odnosu na iznimno sporu tvorbu i obnavljanje već oštećenih tala.

Iako su brojni uzročnici oštećenja i onečišćenja tla, za većinu njih odgovoran je

upravo onaj kome tlo najviše treba - čovjek i njegove aktivnosti. Rezultat je to
bespoštedne utrke u postizanju što boljih ekonomskih rezultata, a da se pri
tome ne vodi dovoljno računa o posljedicama do kojih može doći kada je u
pitanju oštećenje i onečišćenje okoliša, a u okviru njega i oštećenje i
onečišćenje tla.
Glavni uzročnici degradacije i onečišćenja tla su:

-neplansko širenje naselja

-neplansko širenje industrijskih postrojenja
-gradnja prometnica
-poljoprivreda koja koristi sve više umjetnih gnojiva, pesticida i dr.
-industrija koja ispuštanjem otpadnih voda i odlaganjem krutog
otpada ugrožava postojeće
prostore i zauzima nove
-površinski iskopi mineralnih sirovina
-prekomjerna sječa šuma i dr.
Kao važna grana gospodarskog i ekonomskog razvoja
svake države, poljoprivreda uvelike utječe na procese u tlu i
na različite vidove njegove destrukcije i degradacije.

Prema klasifikaciji oštećenja tala (Bašić, 1992, prilagoĎeno

DPSIR konceptu iz 2009.), razlikujemo IV. stupnja oštećenja
tala/zemljišta.
 I. SLABO OŠTEĆENJE (LAKO OBNOVLJIVO-REVERZIBILNO)

Vrsta oštećenja Procesi oštećenja Posljedice oštećenja

1.DEGRADACIJA FIZIKALNIHH -poremećaji vodozraĉnih prilika

ZNAĈAJKI ANTROPOGENIM -oteţana penetracija korijena
ZBIJANJEM
-povećan utrošak energije za
DEGRADACIJA obradu
2.DEGRADACIJA KEMIJSKIH
TALA U -pad prinosa
ZNAĈAJKI
INTENZIVNOJ -zakiseljavanje
ORANIĈNOJ
PROIZVODNJI 3.DEGRADACIJA BIOLOŠKIH -zaslanjivanje
ZNAĈAJKI -fitotoksiĉnost, depresija rasta
-ugroţeni akvatiĉki ekosustavi
-smanjena biogenost
-poremećen odnos bioloških
grupa mikroorganizama
-infekcija tla
Degradacija fizikalnih znaĉajki tla:
kvarenje strukture
smanjenje propusnosti tla
sklonost formiranju pokorice

Degradacija kemijskih znaĉajki tla:

opadanje sadržaja humusa
zakiseljavanje tla
fitotoksični efekti i depresija rasta
ugrožavanje akvatičkih ekosustava

Degradacija bioloških znaĉajki tla:

smanjenje ukupne biogenosti tla
poremećaj odnosa fizioloških skupina mikroorganizama
infekcija tla
 II OSREDNJE, TEŠKO OBNOVLJIVO – UVJETNO REVERZIBILNO
OŠTEĆENJE
Vrsta oštećenja Procesi oštećenja
1. TEŠKI METALI. POTENCIJALNO
TOKSIĈNI ELEMENTI
2. OSTACI PESTICIDA I PAH-a
ZAGAĐENJE
TLA - 3. PETROKEMIKALIJE
KONTAMINACIJA
4. RADIONUKLEOTIDI U TLU
5. IMISIJSKA ACIDIFIKACIJA
TALA
Posljedice oštećenja
-hrana neupotrebljiva za
animalnu i humanu ishranu
zbog mutagenih,
kancerogenih i teratogenih
efekata
-depresija rasta biljke
-fitotoksiĉnost
-ugroţeni drugi ekosustavi
Intenzivna poljoprivredna proizvodnja -visok stupanj kemizacije

 Poljoprivreda može biti izvor onečišćenja akvatičnih sustava zbog

ispiranja hranjivih tvari iz mineralnih i organskih gnojiva, te pesticida
(agrokemikalije).

 Mineralna gnojiva i pesticidi, u većim količinama od potrebnih, mogu

dovesti do pogoršanja kemijskih i fizičkih svojstava tla, onečišćenja
podzemnih voda i lošije kakvoće poljoprivrednih proizvoda.

 Posebno je opasno predoziranje dušičnih gnojiva, lakopokretljivog

nitratnog oblika dušika u tlu, uz pojačano ispiranje dolazi i do
konataminacija vodotka, ulazak u lanac ishrane, a nakupljanje u
hrani je štetno za konzumente.

 u tlu se veže jedino NH4+-kationski oblik na adsorpcijski kompleks

tla i to ovisno o teksturnom sastavu tla i tipu glinenih minerala.

 Luksuzne doze dušika dovode do formiranja lišća čije parenhinske

stanice imaju tanke stjenke što smanjuje njihovu otpornost na
infekcije i parazite.
 Znatno je manji, ali ne i zanemariv problem ispiranja fosfora u podzemne
vode. On je slabo pokretljiv u tlu, ali u lakim tlima i uz prekomjerne doze,
može izazvati onečišćenje podzemnih voda.

 Eutrofikacija (povećanje koncentracije tvari u površinskim vodama)

postaje sve izraženiji problem, javlja se uslijed ispiranja tvari s
poljoprivrednih površina, te iz komunalnih i industrijskih otpadnih voda i dr.
što dovodi do poremećaja bioloških procesa te sprječava normalan razvoj,
a nerijetko i uništava floru i faunu akvatičnih sustava.
 U posljednje vrijeme naročito je zabrinjavajuća eutrofikaciji mora, koja se
očituje "cvjetanjem algi".

 Prihranjivanje može biti: prirodno ili antropogeno.

 Prirodni izvori eutrofikacije su : Izdizanje voda, miješanje voda ili riječna
ušća.
 Antropogeni izvori su: poljoprivreda, komunalne i industrijske otpadne
vode, a zamjetan je i udjel turističke djelatnosti.
 Organska gnojiva primijenjena u velikim količinama takoĎer mogu biti izvor
onečišćenja tla i voda.

 Korištenje gnojovke, posebice svinjske u blizini velikih stočnih farmi, često

na tlima lakšeg mehaničkog sastava, bez vegetacije ili zimi, dovodi do
ispiranja topljivih dušičnih spojeva u vodotokove.

 preporuka EU iz 1991. god. - primjena do 170 kg N/ha/godišnje

 MJERE ZA SMANJENJE GUBITKA DUŠIKA i FOSFORA

Nikad:

Ne primenjuj više dušika nego što su potrebe biljaka

Ne primenjuj više od 170 kg/ha dušika u roku od godinu dana
Ne primenjuj gnojivo bez prethodne analize tla.
Ne primenjuj u toku zimskih mjeseci od studenog-veljače
Ne primenjuju blizini vodenih tokova (10 m) ili bunara (50 m)

Uvijek:
Ostavljaj 10 metara ne tretirane površine do otvorenog vodenog toka.
Prilikom transporta da nema prosipanja stajnjaka
Provjeravati vodene tokove da li ima zagadjenja
Organski stajnjak inkorporirati u tlo/zemljište što prije
Pripremiti i poštovati plan upravljanja nutrijentima
Smanjiti eroziju tla/zemljišta
Konzultirati savjetodavnu službu
 PESTICIDI

 Ostaci perzistentnih pesticida čiji je poluvijek razgradnje 1-10 godina

izazivaju smanjenje i uništenje flore i faune tla, blokiraju aktivna mjesta na
adsorpcijskom kompleksu tla i umanjuju sposobnost helatiranja teških
metala organskom koloidnom frakcijom tla.

Pokazatelji za ocjenu stanja ugroženost

tala pesticidima:
-utrošak pesticida po hektaru
-broj tretiranja u toku vegetacije
-fizikalnokemijska, toksikološka i
ekotoksikološka
svojstva aktivne tvari i preparata
-tip tla (sadržaj organske tvari i gline)
-klimatske prilike
 Perzistentnost – vremensko razdoblje u kojem aktivna tvar
pesticida ostaje nepromijenjena u tlu, a rezidue mogu biti
dostupne biljci.

 Po brzini "poluţivota" ili poluraspada:

-neperzistentni – "halflife" manji od 30 dana
-umjereno perzistentni – 30-99 dana
-perzistentni – vijek poluraspada > 100 dana

Problem: druga polovina poluraspada rezidua u tlu traje duţe!!!

AMBALAŢA-pravilno odlaganje nakon

korištenja pesticida i herbicida !!!
 Ponašanje pesticida u tlu odreĎuju kemijski, fizikalni i (mikro)biološki
čimbenici. Njihov utjecaj na okoliš uvjetovan je kombinacijom mehanizama
zadržavanja (sorpcijom, desorpcijom, apsorpcijom, razdiobom, ionskom
izmjenom), perzistentnošću pesticida na degradaciju te mogućnošću
njihova putovanja kroz medij ispiranjem ili hlapljenjem.

 Veliki učinak na mobilnost pesticida imaju klimatski uvjeti

 Za preraspodjelu sadržaja pesticida u tlu od bitne je važnosti i erozija tla

kojom se onečišćuju i vodotoci.
Policikliĉki aromatski ugljikovodici (PAH)

- nalaze se u nafti, ugljenu i naslagama katrana

- stvaraju se izgaranjem fosilnih goriva, a česti su u urbanim sredinama (emisije
ovih tvari potiču uglavnom iz ispušnih plinova automobila i drugih motornih
vozila.)

Pretpostavlja se da su potencijalno mutageni i kancerogeni za ljude.

Izvori PCB-a u okolišu općenito su plastika, papir (tiskare), guma, asfalt,

sintetička ulja, boja, sintetički lakovi, transformatori, baterije, kondenzatori i
pesticidi (kemijski).
 Fosfatna gnojiva uvijek sadrže izvjesnu količinu radioaktivnih elemenata
(nizovi 238U i 40K), ali treba naglasiti da je onečišćavanje oranica
radionuklidima iz gnojiva vrlo spor proces koji ne mijenja fizička i kemijska
svojstva tla i uglavnom je cjelokupna primjena fosfata do danas ispod
prirodnog fona zračenja tla.

 Lokalno povećanje fona zračenja moguće je u područjima koja su bila

zahvaćena ratnim djelovanjima gdje su korištena minsko-eksplozivna
sredstva .

Imisijska acidifikacija tla – zakiseljavanje tla kiselim kišama

atmosfera (H2SO4, HNO3)  kisele kiše – šume (najprije na
nadmorskim visinama > 1 200 m,)  60% šuma srednje Europe
(Češka, Slovačka, Njemačka i Poljska)

Glavnu odgovornost za opterećenja uzrokovana kiselim

kišama snose termoelektrane, industrija, promet…

Štete nastale djelovanjem kiselih kiša obično nastaju

sasvim daleko od stvarnih štetnih izvora.
Oneĉišćenje teškim kovinama

Onečišćenje teškim kovinama jedno je od najvećih i najrasprostranjenijih

onečišćenja, a dogaĎa se uslijed:
- prirodnih (geogenih) i
- antropogenih procesa.

Prirodni procesi jesu pedogenetski procesi kojima tlo nasljeĎuje teške

kovine iz matičnog supstrata, a njihov sadržaj jako varira ovisno o vrsti
supstrata. Pored matičnih stijena, prirodni izvori teških kovina u tlu jesu i
vulkanske erupcije, morski aerosoli i šumski požari (Reichman, 2002).

Antropogeni utjecaji i onečišćenja dolaze iz atmosferske emisije industrije i

ispušnih plinova kopnenog i zračnog prometa, potom iz otpadnih voda
industrije, ostataka u rudarstvu, stajskog gnoja, komposta, otpada kožarske
industrije, korištenja drveta, lignita ili pepela kao gnojiva, tekućeg gnojiva-
gnojevke, sredstava za zaštitu bilja, mineralnih gnojiva, mulja rijeka i lučke
taložine, komunalne gradske vode i dr.
 Reakcija tla te sposobnost pojedinih biljnih vrsta da akumuliraju teške
kovine, ima značajan utjecaj na usvajanje teških kovina od strane biljke. Na
kiselim tlima bogatim teškim kovinama ne smiju se uzgajati vrste koje
akumuliraju veće koncentracije teških kovina u konzumnom dijelu, posebice
povrće (salata i špinat), krumpir i soja jer navedene kulture imaju visok
koeficijent prijenosa teških kovina.
 U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim i opasnim
tvarima te njihovog utjecaja na fizičke, kemijske i biološke značajke tla
donesen je Pravilnik o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih tvari
u zemljištu i metode njihovog ispitivanja („Službene novine Federacije BiH“,
broj 72/09).

 Navedenim Pravilnikom odreĎuju se tvari koje se smatraju onečišćivačima

poljoprivrednog zemljišta te njihove dozvoljene granične vrijednosti u tlu,
mulju i svim proizvodima iz gradskih otpadnih voda, u tekućem stajskom
gnoju, organskim gnojivima, mineralnim gnojivima, poboljšivačima tla i
sredstvima za zaštitu bilja.

 Pravilnikom su propisane i mjere za sprječavanje onečišćenja tla i metode

utvrĎivanja dozvoljenih količina štetnih i opasnih tvari, monitoring, te
prevencija, zaštita i sanacija onečišćena tla. Pravilnik je usklaĎen s EU
standardima.