1.

Uvod

Znaaj vode za ljude, za sav ivi svijet, za ekosistem, za planetu kao

cjelinu, veoma je veliki i mnogobrojan poev od toga da je voda
uslov za ivot pa do mnogih drugih funkcija.
Prema tome voda je: osnov ivota i medijum odakle je ivot
potekao, neophodna namirnica za kompletnu biocenozu ukljuujui i
ovjeka, izvor hrane i neophodnih minerala, predmet rada i sredstvo
za rad, sredina za mnoge ive organizme, izvor energetskih resursa,
mjesto rekreacije.
Najvanije od svega je da je uslov za ivot, a prema podacima
Svjetske zdravstvene organizacije, danas je ve kritina situacija u
vezi sa rezervama iste vode i to kako stajaih i tekuih tako i
podzemnih koje se koriste kao voda za pie.
 Voda je hemijsko jedinjenje kiseonika i vodonika. Hemijska formula
vode je H2O. Voda je supstanca bez mirisa, ukusa i boje.

Zagaivanje je proces koji podrazumijeva direktno ili indirektno

uvoenje supstanci, vibracija, buke i toplote u vodu, vazduh i
zemljite.

Zagaivanje vode podrazumijeva prisustvo rastvorenih ili

suspendovanih stranih materija u koncentracijama viim od
normalnih u prirodnim vodenih resursima, kao to su mulj,
hemikalije, metali i organske materije.

Termalno zagaenje vode- nastaje kao produkt upotrebe vode iz

prirodnih vodotokova za hlaenje opreme u industriji i elektranama.

Kisele kie nastaju kada se slobodni nemetalni oksidi sumpora i

azota veu sa vodenom parom u atmosferi i padaju na zemlju.
Ciljevi zatite voda:
Ouvanje ivota i zdravlja ljudi,
Zatita vodenih ekosistema,
Zatita prirode,
Smanjenje zagaenja i spreavanja daljnjeg pogoranja stanja voda,
Zatita i unapreenje stanja povrinskih voda,
Omoguavanje nekodljivog i nesmetanog koritenja voda za razliite
namjene.

Zatita voda ostvaruje se:

Nadzorom nad stanjem kvaliteta voda i izvorima zagaivanja,
Kontrolom zagaenja,
Zabranom isputanja zagaujuih materija u vode i zabranom drugih radnji i
ponaanja koja mogu izazvati zagaenje vodene okoline i okoline u cjelini,
Drugim mjerama usmjerenim ouvanju i poboljanju kvaliteta i namjenske
korisnosti voda.
 2. Fizike i hemijske osobine vode

Voda je jedna od najjednostavnijih i najrasprostranjenijih stvari u

prirodi, ije su fizike i hemijske osobine dobro poznate. Neke od tih
osobina su jedinstvene, pa je upravo zbog tih posebnih osobina
voda tako vana za odravanje ivota na Zemlji.

ista voda je tenost bez mirisa i ukusa. Obino je bezbojna ako se

gleda u malom obimu ili sloju.
Voda moe da se nalazi u sva tri stanja: vrstom (led), tenom i
gasovitom (vodena para).
 3. Znaaj vode
3.1. Znaaj vode za biljke
Voda je veoma znaajna za biljni svijet. Vodene biljke se najlake
snabdjevaju vodom. U vodenoj sredini rastvorena su mnoga korisna
jedinjenja, te biljka lako apsorpcijom dolazi do njih. Meutim, biljke
na kopnu esto ne mogu lako doi do vode, jer imaju potekoa da
je u dovoljnoj mjeri izvuku iz zemljita.
3.2. Znaaj vode za ivotinje
Voda ima veliki znaaj za ivot ivotinja. Voda je prvobitna okolina u
kojoj je ivot nastao, pa je razumljivo to postoji ta uzajamna veza,
a posebno za one ivotinje ija je ona ivotna okolina.
Voda se nalazi u unutranjosti organizma ivotinja. Sadraj vode u
organizmu ivotinja varira od 50-93% i razumljivo, najvei je sadraj
u vodenim organizmima.
3.3. Znaaj vode za ljude
U organizmu odraslog mukarca sadraj vode je 6015% a kod
ena 5515%, to znai da voda predstavlja jedan od osnovnih
uslova opstanka i ivota oveka na Zemlji. Zavisno od klimatskih
uslova potronja vode za odravanje ivota kree se od 3 12
l/dan.
 4. Raspoloiva koliina vode
Voda je ivotna sredina u kojoj je nastao ivot. Bez iste i zdrave vode
nema ivota. Kad presue izvori pitke vode, ovjek tek tada shvati
njen znaaj.

Sl.1. Kruenje vode u prirodi

 4.1. Potronja vode

Trend porasta potreba za vodom u svijetu, pa i kod nas i danas je

naglaen. U posednjih 100 godina potronja se poveala osam
puta. Najvie otpada na poljoprivredu oko 69%, zatim industriju
21% i domainstva 10%.
Sl. 2. Potrosnja vode
Sl.3. Potronja vode po osobi u litrama
 5. Nain zagaivanja vode
Prirodno (nastaje kao posledica katastrofalnih procesa
izazvanih poremeajima prirodnih sila).
Antropogeno (mehaniko, fiziko, bioloko,
mikrobioloko i hemijsko).
Zagaivai voda su mnogobrojni ali se mogu svrstati u dvije osnovne
grupe:
Koncentrisani zagaivai: (urbana naselja, industrijski objekti,
energetski objekti, poljoprivredni objekti za stoku i ureene deponije),
Rasuti zagaivai: (smetlita, atmosferske padavine (kisele kie),
saobraaj, heminizacija zemljita pesticidima i mineralnim ubrivima).
 Osim za biljke kisele kie ozbiljno zagauju i vode kojima se
drastino smanjuje Ph vrijednost. Veliko smanjenje Ph vrijednosti
dovodi do izumiranja mikroorganizama a javlja se i problem pitke
vode.

Upravo zagaenje voda predstavlja najvei problem. Zagaenje iz

vazduha kiselim kiama prenosi se do zemlje i sliva se u povrinske i
podzemne vodene tokove. Kisele kie su jedan od glavnih razloga
smanjenja zaliha pitke vode na svjetskom nivou i kao takve
predstavljaju ozbiljan problem.
Prema porijeklu vode mogu da se podjele na :
-povrinske
-podzemne
-atmosferske
Povrinske vode su rijeke, jezera, mora, potoci, bare, okeani.
To je voda prirodnim putem stvarana i odravana. Povrinske
vode se obnavljaju padavinama ili iz izvora podzemnih voda.
Podzemne vode su izvorita koja se nalaze ispod povrine
zemlje i koje se povremeno dopunjavaju atmosferskim
padavinama i povrinskim vodama koje prodiru u vodonosne
slojeve. Ove su vode prorodno iste i koriste se kao voda za
pie.
Atmosferske vode su u obliku padavina : rose, snijega, grada i
kao takve dospjevaju na zemlju.
 6. Otpadne vode
To je upotrijebljena voda iz naselja i industrije kojoj su promijenjena
fizikalna, hemijska i bioloka svojstva tako da se ne moe koristiti u
poljoprivredi niti u druge svrhe.
7.1. Vrste i karakteristike otpadnih voda
Otpadne vode po svom porijeklu djelimo u etiri kategorije:
sanitarne (fekalne)-Fekalne otpadne vode nastaju na sanitarnim vorovima stambenih,
javnih, industrijskih i drugih objekata gde ive i rade ljudi, koji u fiziolokom procesu
produkuju zagaenja u tenom i vrstom obliku.
Industrijske-Industrijske otpadne vode nastaju u fabrikama i industrijskim pogonima
nakon upotrebe vode u procesu proizvodnje, kao i prilikom pranja aparata, ureaja i dr.
Atmosferske-Ove vode se formiraju kao povrinski oticaj od padavina i otopljenog
snijega sa urbanog podruja. U ove vode se ubrajaju i otpadne vode od pranja ulinih
povrina, trotoara i dr .
Infiltracione-Infiltracione vode su podzemne vode koje dotiu u kanalizacionu
mreu preko cjevnih spojeva, drenanih sistema i sl. Po svom kvalitetu su
najistije, meutim, u veim koliinama, kad razblae sanitarne vode, mogu da
poremete bioloko preiavanje na postrojenjima.
Industrijski otpadne vode

Sl.4.Rijekom Bosnom pluta smee

Industrijski objekti kao to su: hemijsko-
bazni, metalurki, za preradu ruda,
prehrambeni, celuloze i papira, tekstilni
graevinskog materijala izlivaju svje
otpadne vode posle tehnoloke upotrebe.
Ove vode su esto agresivne sa velikim
brojem otrovnih materija, sa uljem.
Industrijske otpadne vode svakim danom
postaju sve vei problem jer su veliki
zagaivai povrinskih voda, a preko njih
i podzemnih.
Industrijske otpadne vode kao koncentrisani
zagaivai zagauju vode dvema vrstama
zagaujuih materija:
Organskim i
Hemijskim.
Sl.5. Izumrli riblji svijet kao posledica zagaivanja
 7. Zagaivai u vodi
Izvori zagaivanja vode su:
Industrija (industrijske otpadne vode),
Stambeni objekti,
Otpadne vode iz termoenergetskih postrojenja,
Otpadne vode pri proizvodnji i preradi ruda,
Otpadne vode iz deponija smea.
U otpadnoj vodi susreemo:
Fizike zagaivae (to su npr. razni otpaci (hrana, odea,
toalet papir), pesak, mulj, ali isto tako radioaktivna i termalna
zagaenja);
Hemijske zagaivae (biorazgradljive organske materije;
uglavnom ih ine proteini, ugljovodonici i masti;nutrijenti (azot,
ugljenik i fosfor); rezistentne organske materije;teki metali i
otopljene neorganske materije; (kalcijum, natrijum i sulfati);
Bioloke zagaivae (To su bakterije, virusi, alge, fekalije,
lignini i drugi zarazni organizmi. Meu ovima posebno su opasni po
ovjeka infekcioni mikroorganizmi, izazivai zaraznih bolesti).
 8. Zatita vode
Svaki pojedinac moe dati doprinos u zatiti voda ako samo
malo promijeni svoje ustaljene navike:

Racionalno koristiti vodu

Spreiti nastajanje velikih koliina otpadnih voda na samom izvoru
Koristiti biorazgradive deterdente jer na taj nain pomaemo bioloku
razgradnju
Koristiti omekiva vode umesto omekivaa za rublje, jer meka voda
smanjuje potronju deterdenta i titi mainu, a nastale otpadne vode
su prihvatljivije za vodotoke,
Voditi rauna o tome ta bacamo u kanalizaciju, jer trebamo imati na
umu da e to zavriti ili u postrojenju za preiavanje otpadnih voda
ili u vodotoku (to je kod najei sluaj)
Koristiti prirodna ubriva umjesto vjetakih
Ne odlagati otpad u blizini izvorita pitke vode i vodotoka
Ne sjei ume u blizini izvorita
 9.Tretiranje otpadnih voda
Poznato je da vodotoci imaju sposobnost samopreiavanja ili
autopurifikacije. Od kada postoji ivi svijet na zemlji voda se koristila
i pomalo zagaivala biljnim, ivotinjskim i ljudskim otpacima tkz.
organsko zagaenje. U poetku je to malo uticalo na zagaivanje
voda, jer se organski otpad razgraivao pomou vazduha, uglavnom
na korisne materije. Dakle, priroda je tada bila sposobna da sama
preisti te koliine vode.
Sl.6. Preiavanje vode
 10. Zabrinjavajue informacije o vodi
1,1 milijarda ljudi, tj. jedna estina svetske populacije, nema
pristup istoj vodi.
2,4 milijarde ljudi na svijetu, to je oko 2/5 svjetske populacije,
nemaju adekvatne sanitarne uslove.
2,2 milijarde ljudi, veinom djeca, u zemljama u razvoju, umiru
svake godine od bolesti koje su uzrokovane neadekvatnim
sanitarnim i higijenskim uslovima, te nedostatkom iste vode.
Ukupno 6000 djece svaki dan umre zbog nedostatka iste vode,
neadekvatnih sanitarnih i higijenskih uslova. To je kao da se svaki
dan 20 dambo jetova (aviona) srui.
Jednu polovinu svih bolnikih kreveta u svijetu zauzimaju
bolesnici koji boluju od bolesti "iz vode".
200 miliona ljudi na svetu je inficirano schistosomiasis-om, od
ega 20 miliona pati od tekih posedica. Ta bolest se danas moe
nai u 74 zemlje sveta. Naune studije pokazuju da se zaraze
smanjuju za 77%, ako su reeni problemi sanitarija i vode.
Prosena duina koju prepeae ene u Aziji i Africi, da bi sakupile
vodu, je 6km
 11. Evropska povelja o vodi
Bez vode nema ivota. Ona je dragoceno dobro, preko potrebno u
svakoj ljudskoj delatnosti.
Slatkovodni resursi vode nisu neiscrpni.
Mjenjati kvalitet vode znai ugroavati ivot ovjeka i ostalih ivih
bia koja od vode zavise.
Kvalitet vode mora se uvati do nivoa prilagoenog njenom
korienju koji predvia i zadovoljava posebne zahtjeve zdravlja
stanovnitva.
Ako se voda posle upotrebe vraa u prirodnu sredinu, to ne smije
biti na tetu drugih korisnika, javnih ili individualnih.
Odravanje odgovarajueg biljnog pokrivaa, prvenstveno umskog,
od velike je vanosti za ouvanje vodenih resursa.
Vodeni resursi se moraju stalno inventarisati.
Dobro upravljanje vodama mora se planirati i registrovati zakonom
preko nadlenih institucija.
Zatita voda trai znaajan napor u naunom istraivanju i u
stvaranju specijalista za javno informiranje
Voda je zajedniko naslijedstvo i njenu vrednost moraju svi
poznavati. Zadatak je svakoga da vodom ekonomie i da je
racionalno koristi.
Upravljanje vodenim resursima mora se pre svega vriti u sklopu
sliva, a ne unutar upravnih i politikih granica.
 12. Zakljuak
Na celoj zemlji danas ima 1,5 milijarda kubnih kilometara vode. Od
toga je 97,3 % slano. Ostalo je svjea voda, a od nje je 77% pod
ledom na polovima i planinskim gleerima. Podzemna voda
predstavlja 22,4% a povrinska 0,36% slatke vode. Tako za
korienje ostaje samo1%, a od toga je pola zageno.

Svakog dana u svetu umre oko 25 000 ljudi zbog nedostatka vode
za pie ili bolesti izazvanim konzumiranjem zagaene vode.
Higijenski ispravnu vodu ima samo 22% od cijelog ovjeanstva. Sa
zagaenou zemljita je takoe veoma teka situacija jer se sve
vie smanjuje obim poljoprivredno obradivog zemljita na raun
raznih infrastrukturnih projekata , a veliki udio na smanjenje
plodnog zemljita kao to smo naveli imaju razni zagaivai.

Tako na sve ovo moramo odgovoriti rigoroznijim sprovoenjem

zakona o zatiti ivotne sredine, meutim nije lako kontrolisati sve
zagaivae pogotovo rasute (divlje deponije koje ovjek sam stvara
svojim nemarom) pa tako se sve vie mora raditi na edukaciji ljudi i
podizanju svijesti kod ovjeka za ouvanje ivotne sredine.
HVALA NA PANJI