VODA ZA PIĆE

Podjela izvorišta

Po prirodi porijekla vode, izvorišta se dijele na:

(1) atmosferska izvorišta,
(2) površinska izvorišta,
(3) podzemna izvorišta.
Atmosferska voda: u obliku vodene pare ili kondenzovana u tečnom
agregatnom stanju.

Površinska: voda u lednicima, oceanima, morima, rijekama i

jezerima. Procjena: oko 200.000 km3.

Podzemna: voda ispod površinskog sloja, koja ispunjava pore i

šupljine u stijenama kao slobodna ili vezana, u obliku vodene
pare i u tečnom agregatnom stanju. Raspored vode u stijenama
neravnomjeran i zavisi od njihove poroznosti.
 Atmosferska izvorišta

Porijeklo vode atmosferskih izvorišta je od oborina, u prvom redu kiše,

a u nekim slučajevima i snijega.

U načelu, atmosferska se izvorišta koriste u nedostatku drugih izvorišta,

uglavnom za manja naselja.
 Površinske vode

Sve vode na površini Zemlje koje nalazimo u

potocima, rijekama, ribnjacima, jezerima, močvarama,
močvarnom tlu, kao i u snijegu i ledu.

Sastav i karakteristike

Utjecaj fizičkih faktora: topografija, zemljina kora, karakteristike tla,

mineralogija, stanje podzemnih voda.

Utjecaj klimatskih faktora: vrijeme količina i intenzitet padavina, kao

i faktori koji utječu na procese evaporacije.
Površinske vode
Sastav i karakteristike
Utjecaj fizičkih faktora: topografija, zemljina
kora, karakteristike tla, mineralogija, stanje
podzemnih voda.
Utjecaj klimatskih faktora: vrijeme količina i
intenzitet padavina, kao i faktori koji utječu na
procese evaporacije.
 U površinska izvorišta ubrajamo:

(a) rijeke,
(b) jezera (prirodne akumulacije), vještačke akumulacije i kanale,
(c) mora (okeane).

Vodu dobijenu iz površinskih izvorišta treba (u pravilu) prije njezine

distribucije potrošačima treba podvrći kondicioniranju, tako da su pored
investicijskih prisutni i relativno visoki pogonski troškovi.
U osnovi, prve dvije grupe ove vrste izvorišta (rijeke, jezera, akumulacije i
kanale) karakteriziraju relativno velike oscilacije kvalitete vode koja
zavisi od jačine oborina (kiše i snijega), površinskom zagađenju koje
oborine slijevanjem ponesu sa sobom, te količini otpadnih voda naselja i
industrijskih pogona koje se mogu ispuštati u pojedino površinsko
izvorište.
Posebne osobine:

Karakteristično svojstvo riječne vode: relativno visoka mutnoća

(naročito u vrijeme velikih voda), veliki sadržaj organskih tvari i
bakterija, a često i obojenost.

Vode jezera, umjetnih akumulacija i kanala: nizak sadržaj lebdećih

čestica (nisku mutnoću), osim priobalnih zona gdje se u određenim
meteorološkim prilikama (vjetar) pojavljuje mutnoća. Jezera mogu biti
vrlo kvalitetna izvorišta, naročito ako su planinskog porijekla.

Morska voda se zbog sadržaja znatnih količina mineralnih soli može u

nekondicioniranom obliku jedino koristiti u tehnološkim procesima (npr.
za hlađenje), za rekreacijske potrebe ili za gašenje požara. U slučaju
korištenja morske vode za opskrbu stanovništva potrebno je podvrći vrlo
skupim procesima kondicioniranja (desalinizaciji).
 Podzemna voda (a) podzemne vode sa
slobodnim vodnim licem,
(b) arteške i subarteške
Najviše vode ima u gornjim slojevima Zemljine
vode,
kore, a može se naći i na dubini od 3,3 km.
(c) izvorske vode.
Ispod kore se nalazi oko 95% potencijalno
raspoložive vode za piće.

Oko 50% vode za piće, ličnu higijenu i potrebe

poljoprivrede je dubinskog porijekla.
 Prednosti:
(i) vodonosni su slojevi najčešće površinski zaštićeni debljim slojem od
izravnih onečišćenja,
(ii) (načelno) izdašne količine podzemnih voda su vrlo često prirodno
filtrirane (bezbojne i bez mutnoće), tj. kvaliteta vode (fizikalno-hemijska i
mikrobiološka svojstva) je daleko bolja u odnosu na površinske vode, tako
da obično ne zahtijevaju višestruke i skupe faze kondicioniranja,
(iii) podzemne vode često izbijaju na površinu, zbog čega zahvatne
građevine nisu skupe,
(iv) lokacija nalazišta podzemnih voda je najčešće povoljna (visinski i po
udaljenosti) u odnosu spram potrošača, tako da se voda uglavnom
transportira bez većih pogonskih troškova.
KARAKTERISTIKA POVRŠINSKE VODE PODZEMNE VODE
Temperatura Sezonski varira Relativno konstantna
Nizak ili ga nema (osim u karstnim
Turbiditet Varira, ponekad visok
zemljištima)
Potječe od gline i algi, osim u mekim i vrlo
Boja Potječe od rastvorenih tvari
kiselim vodama (huminske kiseline)
Većinom konstantan, općenito veći u
Mineralni sastav Varira (tlo, poplave, efluenti)
odnosu na površinske vode tog područja
Uglavnom ih nema osim na dnu jezera i
Fe, Mn Uobičajeno prisutni
ribnjaka u procesu eutrofikacije
CO2 Obično ne Često prisutni
Često blizu nivoa zasićenja, odsutan u vrlo
Rastvoreni kisik Obično ne
zagađenim vodama
H2S Obično ne Često prisutni
NH4 Samo u zagađenim vodama Često prisutni
Mineralni i
Mogu biti prisutni, ali brzo mogu nestati nakon Obično ne, osim nekih koji mogu ostati
organski
uklanjanja izvora dugo
mikropolutanti
Živi organizmi Bakterije, virusi, planktoni Iron bakterije
Hlorirani produkti Rijetko prisutni Često prisutni
Produkti Često prisutni, povećani kod visokih
Ne
eutrofikacije temperatura
Tvrdoća Niska Visoka
Kvalitet voda

Kvalitet voda determinišu fizičke, hemijske i mikrobiološke

karakteristike:
Fizičke karakteristike: temperatura, boja, miris, okus, mutnoća,
suspendovane tvari.
Hemijske karakteristike: neorganski minerali (katjoni - Ca, Mg, Na, K i
anjoni-bikarbonati, hloridi, sulfati, nitrati, fluoridi, karbonati, fosfati); pH,
alkalitet i aciditet.
Radiološke karakteristike
Mikrobiološke karakteristike: bakterije, virusi i paraziti.
Kvalitet prirodnih voda
Vode prema njihovoj namjeni i stepenu čistoće, razvrstavaju se u četiri
klase:
I klasa – vode koje se u prirodnom stanju uz eventualnu dezinfekciju, mogu
upotrebljavati za piće i u prehrambenoj industriji, a površinske vode - i za gajenje
plemenitih vrsta riba (salmonide);
II klasa – vode koje se u prirodnom stanju mogu upotrebljavati za kupanje i
rekreaciju građana, za sportove na vodi, za gajenje drugih vrsta ribe (ciprinide),
ili koje se uz uobičajene metode obrade – kondicioniranje (koagulacija, filtracija,
dezinfekcija i sl.) mogu upotrebljavati za piće i u prehrambenoj industriji;
III klasa – vode koje se mogu upotrebljavati za navodnjavanje, a poslije
uobičajenih metoda obrade (kondicioniranje) – i u industriji, osim u
prehrambenoj industriji;
IV klasa – vode koje se mogu upotrebljavati za druge namjene samo poslije
odgovarajuće obrade.

Za ukupno petnaest fizičkih, hemijskih, bioloških i radioaktivnih

parametara kvaliteta površinskih vode propisane su granične
vrijednosti istih za svaku od četiri klase voda.
Pokazatelji kvaliteta prirodnih voda
I klasa II klasa III klasa IV klasa
Susp.tvari Do 10 mg/l Do 30 mg/l Do 80 mg/l
Suhi ostatak
-površ.vode Do 350 mg/l Do 1000 mg/l Do 1500 mg/l
-podz.vode Do 800 mg/l 1000 mg/l 1500 mg/l
Najmanje 8 mg Najmanje 6 mg Najmanje 4 mg Najmanje 0,5
Kisik
O2/l O2/l O2/l mg O2/l
Najviše 2 mg Najviše 4 mg Najviše 7 mg
BPK5
O2/l O2/l O2/l
pH 6,8-8,5 6,8-8,5 6,0-9,0

Vidljive otpadne
Ne Ne Ne
tvari

Vidljive boje Ne Ne -
Miris Ne Ne -
MPN (broj
koliformnih Do 200/100 ml Do 6000/100 ml -
bakterija)
Zagađivanje voda

1. Slučajno
2. Nekontrolisano ispuštanje zagađujućih materija (otpadne vode
domaćinstava, industrijske otadne vode, otpadne vode stočnih farmi,
vode sa poljoprivrednih površina, vode koje otiču i spiraju gradske
površine)

• Gradske, komunalne otpadne vode: sadrže organske tvari podložne

razgradnji, razne patogene.
• Industrijske otpadne vode: sadrže sirovine, industrijske poluproizvode,
finalne industrijske produkte, koproizvode i sporedne proizvode, kao i razne
hemijske tvari.
• Zagađenje poljoprivrednog porijekla: potiče od animalnih otpadaka,
proizvoda erozije tla, đubriva, mineralnih soli, pesticida.
• Spiranjem sa gradskih površina – olovo, živa, benzopireni, so.
• Brodovi – fekalne vode, sanitarne vode, havarija tankera.
• Atmosfera – polutanti iz zraka talože se ili ispiraju atmosferskim padavinama.
Značajne kisele kiše.
Zagađivači podzemnih voda

• Proces zagađivanja nije izolovan i lokalan već je značajno uslovljen

zagađenjem drugih elemenata okoliša – atmosfere, površinskih voda i
zemljišta koji se javljaju kao sekundarni izvori zagađivanja.
• Zagađivanje podzemnih voda zavisi od opterećenja polutantima
antropogenog porijekla i od prirodnih geološko-hidroloških uslova
koji opredjeluju zaštićenost podzemnih voda.
• Tečne tvari dospijevaju putem filtracija, čvrste tvari se rastvaraju i
djelimično prelaze u tečnu fazu atmosferskim padavinama i pod
utjecajem površinskih tokova.
Hemijski polutanti
• Nitrati
• Nafta i derivati
• PAH-ovi
• PCB
• Površinski aktivne supstamce
• Pesticidi
• Metali (As, Cd, Cr, Cu, Pb, Hg, Ni, Zn)

Termičko zagađivanje voda

• Povećanje temperature iznad uobičajene prirodne. Sa promjenom
temperature dolazi i do promjene hemijskog sastava vode, sadržaja
gasova, posebno kisika, promjene bioloških osobina i organoleptičkih
karakteristika.
• Uzroci: blizina velikih industrijskih postrojenja, posebno energetskih,
kao i ispuštanje u vodotoke toplih komunalnih i industrijskih otpadnih
voda.
 Izbor i zaštita vodenih izvora

Da li je kvalitet sirove vode zadovoljavajući ili da li može preradom da

se poboljša tako da voda bude pogodna za piće.

Kvalitet i kapacitet izvorišta: zadovoljavanje stanovništva u normalnim i

neuobičajenim uslovima (suše, poplave, potresi i dr.).
Zaštita od zagađivanja: kontrola ispuštanja otpadnih voda, otpada,
poštivanja sanitarnih zona zaštite.
Lokacija i konstrukcija izvorišta podzemnih voda: u cilju zaštite od
otpada, prodora površinskih voda i poplava, kao i od pristupa ljudi i
domaćih životinja.
Površinske vode teško zaštititi. Često neophodno prihvatiti postojeće stanje
rijeka i jezera, i osmisliti adekvatnu preradu sirove vode.
Izbor postupaka prerade

U ruralnim sredinama: zaštita izvorišta od kontaminacije, eventualna

dezinfekcija.

Podzemne vode iz dubokih, dobro zaštićenih podzemnih izvora, uz

dobru zaštitu izvorišta i distributivnog sistema, daju mikrobiološki
ispravnu vodu. Eventualna dezinfekcija u cilju stalne zaštite vode.

Površinske vode obično zahtijevaju sve faze prerade uz niz dodatnih

postupaka.

Proces prerade obuhvata: koagulaciju,

sedimentaciju ili flotaciju, filtraciju i
dezinfekciju.
Voda za piće je...

1) svaka voda, neprerađena ili prerađena, namijenjena za piće, kuhanje, pripremu

hrane ili za druge kućanske namjene, bez obzira na njeno porijeklo i bez obzira
isporučuje li se iz razvodne mreže, rezervoara ili je u bocama ili spremnicima,

2) svaka voda koju subjekti u poslovanju s hranom upotrebljavaju za proizvodnju,

preradu, konzerviranje ili prodaju proizvoda ili tvari namijenjenih za ljudsku
upotrebu.

• HRANA je svaka tvar ili proizvod prerađen, djelimično prerađen,

a namijenjen je konzumiranju od strane ljudi ili se može
očekivati da će ga ljudi konzumirati.
• POJAM HRANE uključuje i piće, žvakaću gumu, prehrambene
aditive i bilo koju drugu tvar koja se namjerno ugrađuje u hranu
tokom njene proizvodnje, pripreme ili obrade. Pojam hrane
uključuje i VODU.
 Kvalitet voda

Kvalitet voda determinišu fizičke, hemijske i mikrobiološke

karakteristike:
 Fizičke karakteristike: temperatura, boja, miris, okus, mutnoća,
suspendovane tvari.
 Hemijske karakteristike: neorganski minerali (katjoni - Ca, Mg, Na, K
i anjoni-bikarbonati, hloridi, sulfati, nitrati, fluoridi, karbonati, fosfati);
pH, alkalitet i aciditet.
 Radiološke karakteristike
 Mikrobiološke karaktreistike: bakterije, virusi i paraziti.
Osnovni pokazatelji kvaliteta vode za piće

• Organoleptički (mutnoća, miris, ukus, boja, temperatura)

• Toksično hemijski
• Mikrobiološki i biološki
Organoleptički aspekt - porijeklo
Ukus i miris mogu biti porijeklom od:
 prirodnih neorganskih i organskih hemijskih kontaminanata,
 bioloških izvora ili procesa (npr. akvatični mikroorganizmi),
 kontaminanata sintetskog porijekla,
 korozije,
 kao rezultat problema tokom tretmana vode (npr. hlorinacija),
 tokom skladištenja i distribucije vode kao rezultat mikrobiološke
aktivnosti.

Miris i ukus vode za piće mogu Boja, mutnoća, partikularne

indicirati da je prisutna neka
forma polutanata ili ukazati na
postojanje grešaka tokom tretmana
ili distribucije vode za piće. Također,
može indicirati prisustvo
potencijalno štetnih supstanci.
materije i vidljivi organizmi
također mogu utjecati na
potrošače, te povećati brigu o
kvalitetu i prihvatljivosti
vodoizvorišta.
Organoleptički aspekt
Koncentracije susptanci koje utječu na organoleptičke karakteristike vode
variraju zavisno od individualnih i lokalnih faktora, uključujući kvalitet voda i
razne socijalne, okolišne i kulturalne faktore.

Još uvijek nije poznat ukupan broj tih supstanci, jer ukus ili miris mogu
detektovati potrošači u nižim ili većim nivoima, zavisno od lokalnih i individualnih
okolnosti.

Ukus i miris mogu biti porijeklom od:

 prirodnih neorganskih i organskih hemijskih kontaminanata,
 bioloških izvora ili procesa (npr. akvatični mikroorganizmi),
 kontaminanata sintetskog porijekla,
 korozije,
 kao rezultat problema tokom tretmana vode (npr. hlorinacija),
 tokom skladištenja i distribucije vode kao rezultat mikrobiološke aktivnosti.
Organoleptički aspekt – biološki faktori
Postoje brojni različiti organizmi koji često nemaju javnozdravstveni
značaj, ali su nepoželjni jer proizvode miris i ukus:

 Actinomycetes i fungi
 Cyanobacteria i alge
 Beskičmenjaci
 Iron bacteria (Ferrobacillus)
 Organoleptički aspekt – hemijski faktori

• Aluminij • Željezo (crvenkasto-smeđa boje vode,

• Amonijak (promjena mirisa)
• Hloramini (promjene okusa i
mirisa)
• Hloridi (slan okus)
• Hlor (promjena okusa i mirisa)
• Hlorbenzeni
• Hlorfenoli
• Boja
• Bakar (boja i gorak okus)
• Rastvoreni kisik
• Ethylbenzen
• Tvrdoća
• Hydrogen sulfide (miris na
„pokvarena jaja“)
promjena okusa, mutnoća)
• Mangan (promjena okusa)
• Naftna ulja
• pH i korozija
• Natrij
• Styren (slatkast miris)
• Sulfati (promjena okusa, laksativni efekat)
• Sintetski deterdženti
• Toluen (slatkast, opor miris)
• Ukupno rastvorene tvari
• Mutnoća (uzrokovana neorganskim ili
organskim materijama ili njihovom
kombinacijom)
• Ksilen
• Cink (adstrigentan okus vode)
 Radiološki aspekt
Vodoizvorišta mogu sadržavati radionuklide prirodnog i vještačkog
(antropogenog) porijekla:
- Prirodni radionuklidi mogu biti prisutni u vodi za piće kao rezultat prirodnih
procesa (npr. apsorpcija od strane zemljišta) ili tehnoloških procesa koji uključuju i
prirodno prisutne radioaktivne materijale; Prirodno prisutni radionuklidi u vodi za
piće obično daju veće doze zračenja u odnosu na vještački proizvedene radionuklide
i predstavljaju veću zabrinutost.
- Radionuklidi porijeklom iz antropogenih aktivnosti mogu biti prisutni u vodi iz
nekoliko izvora, kao što su radionuklidi ispušteni iz nuklearnih postrojenja,
proizvedeni radionuklidi (proizvedeni i korišteni u neispravnom obliku u medicini ili
industriji) koji dospijevaju u vodoizvorišta kao rezultat stalnih ili slučajnih
ispuštanja, i radionuklidi koji su u prošlosti dospjeli u okoliš, uključujući
vodoizvorišta.
Taj rizik uobičajeno je mali u poređenju sa rizicima od mikrorganizama i hemikalija
koji mogu biti prisutni u vodi za piće. Osim u ekstremnim okolnostima, radijaciona
doza kao rezultat ingestije radinuklida u vodi za piće je mnogo manja u odnosu na
druge izvore radijacije.
Hemijski aspekt
Većina hemikalija u vodi za piće predstavlja brigu po zdravlje ljudi uglavnom
nakon produžene ekspozicije tokom godina, rjeđe mjesecima, osim u slučaju
nitrata. Promjene kvaliteta voda su progresivne, osim za supstance koje se
ispuštaju ili povremeno dospijevaju u površinska ili podzemna izvorišta od npr.
kontaminiranih odlagališta.

Hemijski kontaminanti u vodi za piće vode porijeklo iz različitih izvora, i

kategorizacija izvora hemijskih kontaminanata prikazana je na tabeli:

Izvor Primjer izvora

Prirodno prisutni
Industrijski izvori i
domaćinstva
Poljoprivredne aktivnosti
Tretman vode ili materijali u
kontaktu s vodom za piće
Pesticidi koji se koriste u vodi
za javnozdravstvene svrhe
Stijene, zemljište i geološke i klimatske promjene;
eutrofikacija voda
Rudarstvo i proizvođačka i procesna industrija,
kanalizacija, čvrsti otpad, propuštanje goriva
Fertilizatori, intenzivna animalna praksa i pesticidi
Koagulanti, materijali cjevovoda
Larvicidi koji se koriste u kontroli insekata vektora
oboljenja
 Inhalacija i
Ingestija aspiracija Kontakt
(pijenje) (aerosoli) (plivanje)

Put infekcije
(mogu nastati Koža (posebno ako je
sepsa i Gastrointestinalni Respiratorni oštećena), mukozne
generalizirana mebrane, rane, oči
infekcija)
 Epidemiološki značaj vode za piće - podjela
• Mogu se pojavljivati kao epidemije, endemije ili pojedinačno.
• Nisu vezane za godišnju dob, nemaju sezonski karakter.
• Podijeljene su u pet grupa: A, B, C, D i E.

Grupa A Grupa B Grupa C

Šire se konzumiranjem vode Dobijaju se kontaktom Šire se ubodom insekata
kontaminirane stolicom i čovjeka sa vodom putem prenosnika bolesti, koji se
urinom bolesnika ili kliconoša, kože i sluznica, te zadržava uz vodu stajaćicu,
te glodara i domaćih životinja. konzumiranjem vode močvare, bare i čije larve
To su: crijevne klasične kontaminirane uzročnicima žive u vodi. Tu spadaju:
hidrične epidemije (trbušni čiji domaćin jedan dio malarija, filarijaza, žuta
tifus, paratifus, dizenterija, životnog ciklusa živi u vodi. groznica, onhocerkoza,
gastroenteritisi, hepatitis A). Tu spadaju: shistosomijaza i tripanosomijaza.
leptospiroza.
Grupa D Grupa E
Šire se “nečistim rukama” (fekalno-oralni put), tamo Šire se aerogenim putem
gdje je trajna oskudica vode ili mala potrošnja vode; aerosolima zagrijane vode iz
slaba lična i kućna higijena, često povezano sa uređaja za kondicioniranje
siromaštvom i neprosvijećenosti. Tu spadaju: trbušni zraka. Tu spada legionarska
tifus, paratifus, dizenterija, kolera, tularemija, bolest.
gastroenteritisi, hepatitis A, dječija paraliza.
 Prirodne mineralne vode,
prirodne izvorske vode, stone vode
 Prirodna izvorska voda
• U prirodnom stanju namijenjena za
ljudsku konzumaciju i punjena na
izvoru;
• Sastav, temperatura i ostale bitne
karakteristike moraju biti stalne u
okviru prirodnih promjena i ne smiju se
mijenjati u slučaju promjena kapaciteta
izvora;
• Određenih mikrobioloških uslova;
• Bez tretmana.
Stona voda
• Voda koja se proizvodi od vode za
piće i/ili prirodne mineralne i/ili
prirodne izvorske vode uz
dozvoljene tretmane i dodavanje
jedne ili više dopuštenih materija u
svrhu poboljšanja organoleptičkih
svojstava.

Prirodna mineralna voda

• Mikrobiološki ispravna;
Razlikuju se od obične vode za piće:
• Podzemna voda zaštićena od svih
•Po svojoj prirodi (stalni sadržaj minerala,
rizika zagađenja.
elemenata u tragovima ili drugih sastojaka)
i određenim efektima;
•Na osnovu stanja (čistoće) na izvoru.
 Minerali prisutni u nekim mineralnim vodama i primjeri njihovih
bioloških funkcija u ljudskom tijelu:

Kategorija Mineral Neke biološke funkcije

Makronutrijenti Kalcij Razvoj kostiju, regulacija kontrakcije mišića i

prisutni u aktivnosti miokarda, zgrušavanje krvi, prijenos
ljudskom živčanih impulsa, regulacija propusnosti stanica
organizmu u
umjerenim Hlor Stvaranje klorovodične kiseline
količinama
Sinteza proteina, sinteza ATP-a i transport energije u
Fosfor biološkim sustavima
Magnezij Stvaranje kostiju, živčane i mišićne aktivnosti,
metabolizam lipida i sinteza proteina, zaštita od KVB
Kalij Aktivnosti mišića i miokarda, neuromišićna ekscitabilnost,
pH ravnoteža, zadržavanje vode i osmotski pritisak
Temeljna regulacija propusnosti stanica i tjelesnih tekućina;
Natrij
nedostatak rijedak, pretjerani unos može biti povezan s
visokim TA
Sumpor Esencijalne aminokiseline, stvaranje hrskavice, kose i noktiju,
aktivnost enzima u redoks procesima i staničnom disanju,
crijevna peristaltika
 Sastav vitamina B12: faktor rasta, sinteza nukleinske
Mikronutrijenti Kobalt kiseline, hematopoeza
elementi u tragu,
Enzimske reakcije uključene u metabolizam ugljikohidrata,
esencijalni za neke
Hrom lipida i proteina
biološke funkcije
Željezo Krvna i mišićna tkiva: hemoglobin, mioglobin

Fluoridi Zaštita i prevencija karijesa, razvoja kostiju; bolesti

povezane s viškom
Jod Neophodno za sintezu hormona koji su uključeni u proces
(jodidi) rasta i razvoja tijela

Mangan Sinteza nekoliko enzima koji sudjeluju u metabolizmu

proteina i šećera, razvoj kostiju

Molibden Proizvodnja enzima povezanih s mokraćnom kiselinom

Bakar Funkcionalnost nekoliko enzima u krvi i mišićima

Selen Zaštita integriteta mišićne membrane, antioksidans

Karakteristike prirodne mineralne vode moraju se dokazati s
različitih gledišta:
• geološki i hidrološki, koji zahtijeva detaljan opis područja sliva, uzimajući
u obzir prirodu terena, stratigrafiju hidrogeološkog sloja i opis zahvata
sliva;
• fizikalna, kemijska i fizikalno-kemijska, što podrazumijeva izvještaj o
glavnoj fizikalnoj i kemijskoj analizi za opisivanje konačnih karakteristika
mineralne vode (tj. brzina protoka izvora, temperatura na izvoru, suhi
ostaci na 180°, pH, anioni i kationi, elementi u tragovima, toksičnost
određenih sastavnih elemenata);
• mikrobiološki, osiguravajući odsutnost glavnih pokazatelja onečišćenja;
• mogući farmakološki, fiziološki i klinički učinci. Klinička istraživanja
treba provesti kako bi se potvrdilo fiziološko djelovanje i dobrobit za
ljudsko zdravlje; to bi trebale biti znanstvene studije, provedene u
dugotrajnim razdobljima i s različitim metodologijama.
Klasifikacija prirodnih mineralnih voda na
temelju sadržaja minerala također je korisna za
utvrđivanje zdravstvenih svojstava svake vrste.

Mineralni sastav omogućuje klasificiranje prirodnih

mineralnih voda kao hidrogenkarbonatnih mineralnih voda,
sulfatnih mineralnih voda, kloridnih mineralnih voda,
kalcijevih mineralnih voda, magnezijevih mineralnih voda,
fluoriranih mineralnih voda, željeznih mineralnih voda i
bogatih natrijevim mineralnim vodama.
Važne uloge mineralne vode proizlaze iz prisutnosti
mnogih vrijednih korisnih elemenata u njoj, poput magnezija,
kalija, kalcija i tako dalje. Osim gore spomenutih elemenata, u
nekim mineralnim vodama postoje i određeni elementi
(željezo, jod itd.), koji imaju terapeutska svojstva. Takva se
voda često koristi u ljekovite svrhe.

Zajedno s korisnim elementima koji su zabilježeni u

mineralnoj vodi, mogu se promatrati teški i radioaktivni
elementi.

Interakcija teških i radioaktivnih elemenata (Pb, As, U, Th i

Ra) s ljudskim organizmom može dovesti do opasnih i
neočekivanih bolesti.
Karakteristike glavnih prirodnih mineralnih voda i njihove
opće terapijske indikacije

Vrsta Sadržaj glavnih

mineralne minerala Primjena
vode (mg/l)

Pospješuju probavu, jer neutralizira želučanu kiselost

Lagano laksativ; predlaže se za hepatobilijarne bolesti

Ravnoteža crijeva, žučnih kanala i jetre; laksativni učinak

Preporučuje se za adolescente, trudnice, osobe koje ne

konzumiraju mliječne proizvode, starije muškarce; pridonosi
prevenciji osteoporoze i hipertenzije

Pospješuju probavu
Jačanje strukture zuba i sprečavanje propadanje zuba; pomaže
kod osteoporoze

Predlaže se za anemiju i nedostatak željeza

Predlaže se za intenzivnu tjelesnu aktivnost (za
nadoknađivanje soli izgubljene znojenjem).
Predlaže se u slučaju hipertenzije
 Priznavanje prirodnih mineralnih i prirodnih
izvorskih voda
• Rješenje o priznavanju je upravni akt kojim se utvrđuje ispunjenost
propisanih uslova.
• LISTA PRIZNATIH VODA objavljuje se u Službenom glasniku BiH i na
web stranici Agencije za sigurnost hrane BiH, i redovno se mora
ažurirati u skladu sa svakom promjenom.