Voda- uvod: vrste i karakteristike vode u prirodi

voda za pie je jedina namirnica koju upotrebljavaju svi stanovnici

opskrba zdravstveno ispravnom vodom je temelj uvjeta i naela drutva

voda ima ciklus kruenja u prirodi, nalazimo je u svim agregatnim stanjim, u atmosferi, na
povrini i u unutranjosti Zemlje

Raspoloivost i potronja vode

volumen svih voda na Zemlji je oko 1,4 miljardi km3

2,5% ine slatke vode:

69% nedostupno je za ljudsku uporabu

31% dostupno

razvijene zemlje 500 800 litara po stanovniku dnevno

zemlje u razvoju troe prosjeno 60 150

nerazvijene zemlje 50 100, a u nekima i 20 60 litara slatke vode po stanovniku

zbog oneiene vode oboli 1,2 milijarde , a prosjeno 15 milijuna umre svake godine

1,1 milijarda ljudi nema pristup ispravnoj vodi, a 2,4 milijardi ljudi treba poboljati osnovne
ivotne uvjete vodoopskrbe

Vertikalni smjer

evaporacija i transpiracija ili evapotranspracija

zadravanje padalina

infiltracija

procjeivanje

Horizontalni smjer

povrinsko otjecanje

tok u koritima vodotokova

tok podzemne vode

Oborinska voda

u obliku padalina dospijeva na povrinu zemlje

nekontaminirana, bez okusa, temperatura varira o temperaturi okolia

 apsorbira prainu, mikroorganizme, plinove i dr. prolaskom kroz slojeve atmosfere

kisela (ph 4-5)

uvjetno dobra voda za pie

Povrinska voda

prirodni vodotoci

vode stajaice

akumulacije i rezervoari

tvre od oborinskih voda

sadre promjenjive koncentracije otopljene, suspendirane organske i anorganske tvari te ive

organizme (mikroorganizme)

bioloki procesi (aerobni i anaerobni)

ph>7

temperatura ovisna o godinjim dobima

problem sekundarna oneienja

slane i slatke vode

moe se upotrebljavati za pie (nakon obrade)

desalinacija

Podzemne vode

plitke podzemne vode

dubiozne kvalitete (ovisi o stanju povrine)

obino povezane s povrinom

prave podzemne vode ( vie od 20m dubine)

bez mirisa

stabilni sastav

stabilna temperatura

pukotinske (krke) vode

slina povrinskoj vodi (po stupnju oneienja)

prolaz s povrine velikom brzinom

 onemogueno prirodno ienje

potrebno kondicioniranje i kontroliranje

vapnenac i dolomit

boata voda

voda temeljnica

dugotrajni kontakt sa slojevima tla -> tvrde vode

dublja voda manje kisika

neutralni pH

konstantna temperatura

nalazi se u vodonosnom sloju (porozni, ljunani i pjeani materijal)

sporo se kree bolje mehaniko ienje

moe sadravati razne otopljene tvari (ovisno o tlu)

Ca i Mg soli, eljezo, metan, CO2, amonijak, huminske kiseline itd.

arteka voda

voda koja se nalazi na veim dubinama izmeu dva nepropusna sloja pod hidrostatskim
tlakom

spontano izbija na povrinu ukoliko se na nju naie buenjem

OPSKRBA VODOM ZA PIE

IZVORI VODE - prirodne vode zatvorenih izvora, izvore kod kojih voda stie na povrinu pod poveanim
tlakom, podzemne vode, prirodne vode otvorenih izvora, povrinske izvore

Kod organizrirane javne vodoopskrbe moraju bit zadovoljeni : KOLIINA (SPECIFINA POTRONJA
dnevna potrosnja vode odredenog podrucja/broj stanovnika), KAKVOA, TRANSPORT

ZATITA VODNIH IZVORA -NAJUI POJAS (OGRAEN onemogucen pristup zivotinjama, NE zgrade
okolo, NE poljoprivreda, ) UI POJAS( STROGA ZATITA OD ONEIENJA), IRI POJAS(TOK PODZEMNIH
VODA, ZDRAVSTVENA I EPIDEMIOLOKA SITUACIJA, tu se jos spominje zabrana koristenja pesticida,
herbicida i sl. Sto vjerojatno znaci poljoprivreda moze ali bez kemije...)

OBJEKTI ZA OPSKRBU PITKOM VODOM - VODOVODNI SUSTAV mora imat UREEN I ZATIEN IZVOR,
KAPTAA (sustav za prikupljenje), KONDICIONIRANJE, VODOSPREMNIK,VODOVODNA MREA
Postoje GRAVITACIJSKI (izvor negdje gore) i TLANI VODOVODI

USISNI EFEKT kad pukne cijev negdje u zemlji npr. I onda sve okolo bude uvuceno u cijev

KONDICIONIRANJE ILI PRIPRAVA VODE ZA PIE SLUZI ZA ZATITU ZDRAVLJA , smanjuje se PRISUTNOST
KEMIJSKIH ILI BIOLOKIH TETNIH TVARI UZRONIKA

KONDICIONIRANJE UKLJUUJE : PRETHODNU OBRADBU VODE (puni se u REZERVOARE (ZBIRNICI)

JEZERA, tu nastaje sedimentacija, izlozenost UV zrakam)(ako se nemoze drzati u rezervoarima onda se
ide na dezinf. KLOROM), KOAGULACIJA, FLOKULACIJA(APSORBIRANJE MINERALNIH TVARI I MIKROORG),
SEDIMENTACIJA, SPORA(meh,kem i bio djelovanje) / BRZA(meh. djel.) FILTRACIJA, DEZINFEKCIJU,
PRETHODNA OBRADBA VODE

DEZINFEKCIJA- ELIMINACIJA PREOSTALIH MIKROORGANIZAMA (klor, klor dioksid, ozon, UV zrake. UZV
gama zrake, bromiranje)

KLOR - 0,3 mg/L vode unitava koliformne bakterije (WHO- prihvatljivo do 0,2 mg/L); djeluje
BAKTERICIDNO, HIPERKLORIRANJE- 5-10x vea doza kod epidemija crijevnih zaraznih bolesti, znaajnog
bakteriolokog oneienja, neprimjerenog okusa ili mirisa; UINKOVITOST klora bolja pri kiselom pH,
veoj bistroi vode i vioj temp., potreban kontakt s vodom je 30 min.
KLORIRANI ORGANSKI SPOJEVI- nastaju kloriranjem vode kroz dui vremenski period (vee konc. klora),
imaju karcinogeni i mutageni uinak REZIDUALNI
KLOR- nastaje u vodi nakon reakcije klora s organskim tvarima i vaan je u sluaju sekundarnih
kontaminacija u vodovodnoj mrei

OZON DJELOVANJE NE OVISI O pH VODE, KRAI KONTAKTNI PERIOD (4 do 29 min.), UNITAVA

MIKROORGANIZME BOLJE NEGO KLOR, RAZGRAUJE FENOLE, DETERGENTE, IZ VODE IZLUUJE Fe, Mn,
proteine, aminokiseline, UKLANJA STRANI MIRIS I OKUS VODE, NEDOSTATAK: nema rezidualni uinak,
nastanak tetnih tvari

ZDRAVSTVENI OTPAD

Otpad nastao kao rezultat aktivnosti na ouvanju i zatiti zdravlja ljudi.

Neodgovarajui postupci s takvim otpadom dovode do niza rizika od irenja raznih bolnikih
infekcija pa sve do potencijalne opasnosti za okoli.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj oragnizaciji (WHO), otpad nastao pri pruanju pomoi i na
aktivnostima ouvanja zdravlja ljudi, moe se podijeliti u sljedee kategorije:

Opi i urbani otpad komunalni otpad

Slian kunom otpadu: ambalae, uredski i komercijalni otpad, kuhinjski i restoranski otpad i
drugi otpad takve naravi.
 Ne ini znaajniji rizik za zdravlje ljudi i stanje okolia.

Zbrinjava se kao i ostali otpadi iz domainstava i uslunih djelatnosti.

Patoloki otpad

ine dijelovi ljudskog tijela (udovi, organi), tkiva uzeta za pripremu patolokih i citolokoh
preparata, fetusi, pokusne ivotinje.

Otri predmet

ine igle, trcaljke, skalpeli, otrice, pile, avli i svi otri predmeti koji mogu izazvati ubod ili
posjekotinu.

Farmaceutski otpad

ine farmaceutski proizvodi, lijekovi i kemikalije vraene s mjesta gdje su bili pripremljeni za
uporabu (oteeni, promjenili svojstva, istekao rok uporabe..).

Posude pod pritskom

ine kontejneri koji sadravaju interne plinove pod pritiskom mjeane s razliitim tvarima
(antibioticima, dezinficijenskima, insekticidima..).

Kod zbrinjavanja treba voditi rauna o tome da mogu sadravati djelatne tvari, ali i o tome da na
povienoj temperaturi mogu eksplodirati.

Kemijski otpad

ine odbaene krute, tekue ili plinovite kemikalije iz dijagnostikih i eksperimentalnih jedinica.

Moe se podijeliti na opasni (toksinost, korozivnost, zapaljivost, reaktivnost..) i neopasni/inertni.

Radioaktvni otpad

Kruti i tekui otpad kontaminiran radionuklidima pri analizama, dijagnozi i terapiji uglavnom
prisutnima u nuklearnoj medicini.

Kontaminiran svaki materijal koji je doao u doticaj s radionuklidom (boice, ampule, igle,
trcaljke, rukavice, tjelesne tekuine, sekreti..)

Infektvni otpad

Otpad koji vjerojatno sadrava patogene organizme koji zbog svojega tipa, mogunosti,
virulencije moe izazvati bolest kod ljudi koji su mu izloeni.
 Ukljuuje pribor/kulture iz mikrobiolokih laboratorija, otpad nastao pri kirurkim zahvatima i
obdukcijama, pri previjanju pacjenata, sa jedinica za hemodijalizu, iz sistema za infuziju, rukavice.

Zbog visokih trokova obrade i zbrinjavanja infektivnog otpada, WHO je uveo klasifikaciju s
obzirom na patogenost mikroorganizama za ovjeka, ozbiljnost bolesti koju izaziva, epidemijski
potencijal.

Klasifikacija doputa da se uz odreeni rizik veu i odgovarajue blae ili stroe mjere zatite pri
postupanju s infektivnim otpadom.

Zbrinjavanje zdravstvenog otpada

Poinje na odijelima, u laboratorijima, ambulantama, previjalitima, kirurkim jedinicama

Otpad se razvrstava i skuplja u ambalae prilagoene njegovim svojstvima, njegovim svojstvima,

koliini, nainu skladitenja, prijevozu i obraivanju

Ambalaa mora biti izgraena tako da:

a) svojim karakteristikama (boja, oblik, veliina) olakava razvrstavanje na mjestu nastanka

b) je nepropusna za tekuine, te da je onemogueno neovlateno otvaranje posuda pri daljnjem

postupanju ili obraivanju

c) pri obraivanju ne oneiuje okoli

d) posude za otre predmete moraju biti neprobojne za sadraj

e) ambalaa za skladitenje mora biti oznaena

natpisom opasni medicinski otpad te natpisom o vrsti otpada

f) Ambalaa koja se rabi viestruko su posude, kontejneri od metala i plastike koji omoguavaju
adekvatno pranje i dezinfekciju

Svaka zdravstvena ustanova bi trebala za sebe izraditi plan zbrinjavanja otpada, u kojem su
detaljno razraeni :

Razvrstavanje

Skladitenje (na odjelu), putovi, nain, zaduene osobe i vremenski plan skupljanja

Edukacija osoblja koji razvrstavaju otpad

Putovi, nain i zaduene osobe za prijevoz otpada do mjesta sekundarnog skladitenja

 Uvjeti, nain i trajanje sekundarnog skladitenja

Odgovorne osobe i nain voenja evidencije i obiljeavanje otpada

Nain i vremenski plan odvoza, nain obraivanja i odlaganja

Odgovorne osobe za organizaciju i unutarnji nadzor

Inertni medicinski otpad slian komunalnom, nije rizian za zdravlje i okoli

Infektivni otpad i otri predmeti zbrinjavaju se u peima za spaljivanje ili se postupcima

obraivanja dovode u stanje kad vie nisu opasni za zdravlje

Anatomski patoloki otpad iz etikih razloga se skuplja, skladiti i zbrinjava posebno

Kemijski otpad moe se reciklirati ili redestilirati, a zbrinjava se spaljivanjem u peima za

spaljivanje opasnog otpada

Farmaceutski otpad skuplja se posebno te se skladiti u bolnikim ljekarnama ili sekundarnom

skladitu. Zbrinjava se spaljivanjem u spalionicama

Otpad tvari i predmeti koje je pravna ili fizika osoba odbacila ili odloila, namjerava ili mora odloiti

- nepotreban, nepoeljan ili suvian material preostao nakon zavretka nekog procesa ili

materijal bez neke vrijednosti ili koristi

- ozbiljan javnozdravstveni problem

Prema mjestu nastanka razlikujemo:

1. komunalni otpad otpad iz kuanstva, otpad nastao ienjem javnih povrina i otpad slian otpadu iz
kuanstva nastao u gospodarstvu/uslunim djelatnostima

2 .industrijski (tehnoloki) otpad nastaje u proizvodnim procesima u industriji/gospodarstvu

3. ambalani otpad - kutije, posude, omoti

4. graevni otpad- nastaje gradnjom, odravanjem i uklanjanjem graevina

5. elektrini i elektroniki otpad

Prema svojstvima razlikujemo:

1. opasni otpad eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, toksinost, infektivnost,...

2. neopasni otpad nema neko/niti jedno svojstvo opasnog otpada

3. inertni otpad neopasni otpad, koji ne sadrava ili sadrava vrlo malo tvari koje podlijeu znaajnim
fizikim, kemijskim ili biolokim promjenama

Prema agregatnom stanju razlikujemo:

-tekui, plinoviti, kruti otpad

Utjecaj otpada na zdravlje ljudi:

-smanjenje kvalitete ivota

-estetski problem

-opasnost od samozapaljenja i poara

-ozljede

-kontaminacija podzemnih voda

-sklonite za glodavce/insekte, koji su prenositelji bolesti

-stakleniki plinovi ( CO, metan)

- stanjenje ozonskog omotaa (klorofluorougljikovodici - freoni)

PESTICIDI

Povijest...

1.poznati pesticid elementarni sumpor (Sumerija, prije 4500 g)

Anorganski ivini spojevi i spojevi arsena protiv uiju (Kina)

 Uljni sprejevi i sumporne masti (Aristotel, Homer, Kato)

Modra galica (Rimsko Carstvo)

As, Hg, Pb; nikotin sulfat iz lia duhana (potkraj 15.st)

Piretrin iz Chrysanthemums, rotenon iz korijenja tropskog voa (19.st.)

As, cijanid, Hg, eljezov sulfat (poetak 20.st.)

1930-ih poinje era sintetikih spojeva!

1940-ih PESTICIDNA REVOLUCIJA DDT!

Organofosforni spojevi sintetizirani tijekom rata istraivanjem na nervnim plinovima (paration,

malation)

Definicija

Pesticid je bilo koja tvar ili mjeavina tvari namijenjena sprjeavanju, unitavanju ili suzbijanju
bilo kojeg tetnika, kao to su prenositelji bolesti ljudi ili ivotinja, neeljenih vrsta biljaka ili
ivotinja koje uzrokuju tetu tijekom proizvodnje, preradbe, pohranjivanja, transporta ili trgovine
hranom, poljodjelskim proizvodima, drvetom i drvenim proizvodima kao i stonom hranom.

Oblik: granule, prah, tablete, kristali, emulzije, fumiganti

Primjena:

Za zatitu bilja u poljodjelstvu (50-90%)

Za proizvodnju i pohranjivanje ljudske i stone hrane

Za zatitu industrijskog i ukrasnog bilja

U stoarstvu, peradarstvu, veterinarskoj djelatnosti

U industriji (drvo, papir, pamuk, kozmetika, hrana)

U komunalnim djelatnostima

U dezinsekciji i deratizaciji javnozdravstvenog znaenja

U seoskim i gradskim domainstvima (12%)...

PESTICIDI SU NAJRAIRENIJI TIP KEMIKALIJE, KOJA DOLAZI U KONTAKT SA SVIM GRUPAMA

POPULACIJE!!!!

Statistika otrovanja
 WHO 3 milijuna/god, 7% smrt, 25% kronine posljedice

otrovanja u razvijenim zemljama

otrovanja u zemljama u razvoju (sredstvima za zatitu bilja smrtno >50 000/god)

otrovanja profesionalno izloenih

imbenici opasnosti za zdravlje:

Koliina unesenog pesticida

Put ulaza

Otrovnost za ovjeka

Vrijeme izloenosti

Sastav pripravka

Oblik pripravka

Nain primjene

Kemijska neistoa

Temperatura okolia

Nepoznavanje i nepridravanje naputaka

Opasnost od otrovanja na 3 razine:

NAJMANJA RELATIVNA OPASNOST ljudi ukljueni u proizvodnju i primjenu pesticida

(REZULTAT POVOLJAN)

VEA RELATIVNA OPASNOST ope puanstvo, anonimni korisnici(SMRT)

VISOKA RAZINA OPASNOSTI pasivna izloenost pesticidima za sve dobne skupine (i djecu!)
(SMRT)

PODJELA PESTICIDA:

1. PREMA METI DJELOVANJA

Herbicidi

Insekticidi

Akaricidi
 Fungicidi

Rodenticidi

Nematocidi

Moluscidi

Repelenti

Defolijanti

Desikanti

2. PREMA KEMIJSKOJ STRUKTURI

Organski spojevi fosfora

Karbamati

Derivati karbonskih kiselina

Dipiridili

Triazini

Piretroidi

Kumarini

Klorirani ugljikovodici

Organski spojevi ive

3. PREPORUENA KLASIFIKCIJA PESTICIDA SZO TEMELJENA NA NJIHOVOJ AKUTNOJ

OTROVNOSTI

4. KLASIFIKACIJA PREMA PRAVILNIKU O MJERILIMA ZA RAZVRSTAVANJE OTROVA U SKUPINE

(NN 47/99)

Na osnovi LD50 pokusnih ivotinja (oralno, dermalno, inhalacijski):

I. Vrlo jaki otrov T+

II. Otrov T

III. tetna tvar Xn

Herbicidi
 Prema selektivnom djelovanju

Neselektivni

Selektivni

Prema aktivnosti

Kontaktni

Sistemski

Prema nainu uporabe

Za tretiranje tla

Prije sadnje 1.

Prije sadnje 2.

Nakon sadnje

Prema mehanizmima djelovanja

Na enzimima i proteinima

Biokemijske naravi

2,4-D (2,4-Diklorofenooctena kiselina)

Selektivan, za unitavanje irokolisnih korova

Sadrava fenoksi kiselinu, sntetiki auksin

Akumulira se u tokama rasta i korijenju i regulira rast biljaka

Aminopiralid

Sadrava piridinsku grupu

Za suzbijanje irokolisnog korova

Dugotrajna postojanost u kompostu

Atrazin (2-kloro-4-(etilamin)-6-(isopropilamin)-s-triazin

Sistemski, prije i nakon zasaivanja

Djeluje na vrste koje nisu ciljane (amfibije)

 t1/2 = 13-261 dan (razgradnja uz pomo mikroorganizama)

Polako se ukida

Dicamba (3,6-dichloro-2-metoksibenzoina kiselina)

Za kontrolu irokolisnih korova na travnjacima, vrlo stabilan

U komb. sa fenoksialkalnim kiselinama za tretiranje povrina bez usjeva

Parakvat (1,1dimetil, 4,4 biridil)

Neselektivan, kontaktni

Ima neistoe koje ga ine toksinijim NAJTOKSINIJI HERBICID ZA LJUDE!

Insekticidi

Prema nainu djelovanja

Sistemski

Kontaktni

S obzirom na sastav

Prirodni (nikotin, piretrin)

Anorganski (As, Cu)

Organski (sintetski)

Organski pesticidi

Organoklorirani pesticidi

Organofosforni pesticidi

Karbamati

Piretroidi

Organoklorirani insekticidi

Neurotoksini

Dobro se otapaju u mastima i vodi (uu inhalacijom, ingestijom i koom te se deponiraju u

mastima organa kod naglog metabolizma masti mogue akutno trovanje)

Vrlo stabilni u okoliu i metabolizmu (dug t1/2) zbog atoma Cl u strukturi!

 Diklorodifeniletani

DDT, DDD, DDE, Metoksiklor, Rotane...

Klorirani ciklodieni

Aldrin, Dieldrin, Endrin, Heptaklor...

Klorirani benzeni i cikloheksani

Lindan, Toksafen, Mireks, HCB...

Karakteristike:

Bioakumulacija

Biokoncentracija

Biomagnifikacija (bioamplifikacija)

AKUTNO OTROVANJE:

Nakon nekoliko min. ili sati

Grevi, munina, povraanje, proljev, glavobolja, vrtoglavica, pojaana salivacija,

epistaksa, parestezije jezika i usana, hiperestezije lica i ekstremiteta, preosjetljivost na
vanjske podraaje

Kod inhalacije upala sluznica dinih puteva, oiju, bronhitis

Kod veih doza toniko-kloniki grevi i smrt zbog paralize disanja

KRONINO OTROVANJE:

Nakon due ekspozicije malim koliinama

Oteenje jetre i bubrega

Stabilni su spojevi i opasni u prehrambenim prozvodima

Prelaze placentu i toksino djeluju na plod

Izluuju se preko mlijeka

LIJEENJE:

Specifinog antidota nema

Pri otrovanju putem koe odmah skinuti odjeu, a kou dobro isprati vodom i sapunom
 Pri otrovanju ingestijom smjesta isprati eludac uz davanje ivotinjskog ugljena, nakon toga 15-
30 g natrijeva sulfata

Ne smije se primijeniti ricinusovo ulje

Protiv greva i nemira barbiturati

DDT (Dikloro-Difenil-Trikloroetan)

U II.svjetskom ratu sredstvo za kontroliranje malarije, tifusa i ostalih bolesti koje prenose
insekti

Nakon rata poljoprivredni insekticid

U svibnju 2001. Stockholmskom konvencijom zabranjuje se proizvodnja i primjena

(osim u sluajevima epidemija)

Aldrin

Oksidira u insektima tvorei neurotoksin dieldrin

Proizveden kao alternativa DDT-u protiv termita i skakavaca te za zatitu krumpira i

kukuruza

Organski oneiiva, karcinogen i mutagen, U SAD-u zabranjen

Lindan (gama-HCH, benzen heksaklorid, Gammalin)

Smjesa: 65-70% alfa-HCH, 7-10% beta-HCH, 4-14% gama-HCH

Protiv ui i svraba, neurotoksin

Kod ovjeka utjee na SS, jetru, bubrege i endokrini sustav, karcinogen

Zabranjen u >50 zemalja, stabilan organski oneiiva

Endrin

Stereoizomer dieldrina, slian aldrinu i heptaklor epoksidu

Za nasade pamuka, kukuruza i rie, rodenticid

Lako se apsorbira na sedimentima duboko u povrinsku vodu bioakumuliranje u

masnim tkivima vodenih organizama te toksian za njih

Zabranjen u mnogim zemljama

Organofosforni insekticidi
 Najvea grupa pesticida!

Za zatitu poljoprivrednih usjeva

Brzo se resorbira ingestijom, inhalacijom i koom

Brzo se razgrauju hidrolizom ili na sunevoj svjetlosti, zraku i zemlji, ali imaju veu akutnu
toksinost!

Uinci otrovanja:

Muskarinski

Nikotinski

Centralni

Inhibicija kolinesteraze!

AKUTNO OTROVANJE:

Kontrakcija bronhalnih miia, pojaana salivacija, suzenje, znojenje, bronhalna

hipersekrecija, povean motilitet i sekrecija GI sustava, parestezija, nesanica, nepravilne
kontrakcije mimine m., poremeena koordinacija, koma, arefleksija, cijanoza, edem
plua, smrt od asfiksije

LIJEENJE:

Pri otrovanju preko koe ukloniti odjeu i oprati tijelo sapunom i vodom, p.p. umjetno disanje

Pri otrovanju ingestijom isprati eludac i dati ivotinjski ugljen

Antidot je ATROPIN!, dalje se PAM (piridin-aldoksim-metajodid)

Paration (paration-etil, dietil-paration)

Najmoniji, najiri spektar djelovanja

I za insekte i za jajaca

Vrlo toksian, u mnogim zemljama zabranjen, karcinogen

Apsorbira se koom, sluznicom, hranom

Brzo se metabolizira u Parokson koji uzrokuje simptome otrovanja

Diazinon (0,0-dietil-0-(2-isopropil-6-metil-pirimidin-4-il)fosforotioat)

Nesistemski, protiv skakavaca, ohara, mrava i buha

 Inhibira enzim kolinesterazu

t1/2 = 2-6 tj

Karbamati

Po djelovanju analogni organofosfatima

Reverzibilni inhibitori kolinesteraze

Izazivaju simptome u dozama mnogo manjim od opasnih (karbamati 1/30 LD 50, a organofosfati
1/3 LD50)

Aldikarb, Karbofuran, Furadan...

AKUTNO OTROVANJE:

pojaana salivacija, pojaano znojenje,premorenost, podrhtavanje miia, grevi

LIJEENJE je isto kao kod otrovanja organofosfatima, ali se ne daje reaktivator kolinesteraze

Piretroidi

Sintetiki, slini prirodnim piretrinima (biljka piretrum)

mogu djelovati preko koe

Neurotoksini (parestezije)

Promjene su reverzibilne!

U domainstvu kao insekticidi ili repelenti (Raid Aletrin, cvijet krizanteme)

Vrlo mala toksinost za ovjeka, otrovanja rijetka

Raspadnu se uz sunevu svjetlost unutar 2 dana

Ne utjeu na podzemne vode, ali su toksini za ribe

Aletrin, Bifentrin, Permetrin...

Izloenost pesticidima

Preko ostataka pesticida u namirnicama biljnog i ivotinjskog podrijetla

Zbog prisutnosti pesticida u vodi za pie

Tijekom kretanja i boravka na prostorima ranije od dopustivog vremenskog razmaka od primjene

pesticida
 Radnici:

pri proizvodnji djelatnih tvari i pripravaka

pri prijevozu

uskladitenju i prodaji pesticida

Kontaminacija hrane pesticidima

Neovisno o jaini toksinog djelovanja pesticida, znatna opasnost za zdravlje posljedica je duge
postojanosti nekih pesticida u prirodnim uvjetima.

Ako se pesticidi ne razgrauju, dolazi do nakupljanja toksinoga spoja u hrani

rezidua pesticida

(koliina bilo kojeg spoja koji se rabi za kontrolu tetnika u ili na hrani)

Prihvatljiva dnevna doza za ovjeka (mg/kg TT):

Toksikoloka evaulacija pojedinog pesticida

Najvea doza pesticida koja ne pokazuje toksini uinak na ivotinje (NOAEL)

Zbog sigurnosti, doza se dijeli s odabranim faktorom sigurnosti (izmeu 20 i 10 000)

S druge strane, poljodjelski strunjaci procjenjuju koliko je prema dobroj poljoprivrednoj praksi
potrebno primjeniti pesticida za eljeni pesticidni uinak i koliko ih nakon utvrenoga vremena
smije zaostati u poljodjelskim proizvodima

maksimalna granica za rezidue (mg/kg TT)

Meunarodni Codex alimentarius

Pesticidi u pitkoj vodi norme:

Toksikoloke procjene

Maksimalno prihvatljivo unoenje

Procjena o potronji 2 litre vode na dan te prosjenu tjelesnu masu od 70 kg

Primjeri nekih rezidua pesticida u hrani

DDT (Dikloro-Difenil-Trikloroetan):

U obliku bezbojnih hidrofobnih kristalia, sa slabim kemijskim mirisom, skoro netopljiv u vodi a
topljiv u svim organskim otapalima, mastima i uljima
 Ne pojavljuje se u prirodi ve je dobiven reakcijom klorala sa klorbenzenom u prisutnosti sulfatne
kiseline

Komercijalni DDT je smjesa isomera DDT-a , DDE(diklorofenildikloretilen),

DDD(diklorordifenildikloretan)

Postojani organski zagaiva s poluivotom od 2 do 15 godina

Vrijeme poluraspada u vodi oko 56 dana

Produkti razgradnje u tlu su DDE i DDD

Koncentracije DDT-a i njegovih metabolita uveavaju se prehrambenim lancem (biomagnifikacija

ili bioamplifikacija)

Ne rabi se ve godinama

Lindan:

Organski oneiiva s relativno dugim poluivotom u okoliu

Uporabom u poljoprivredi oko 12 30% isparava u atmosferu

Jako se vee za tla sa velikim udjelom organskih tvari, a iz zemlje migrira u povrinske i podzemne
vode uzrokujui bioakumulaciju u prehrambenom lancu

Populacija je najizloenija pri tretiranju poljoprivrednih povrina i pri unosu kontaminirane hrane

Razgrauje se pomou algi, gljivica i bakterija na manje opasne spojeve

Poluivot od nekoliko dana do 3 godine

Na vrstama tla u Europi poluivot je 40 do 70 dana

Organofosforni pesticidi

Vrlo se brzo razgrauju hidrolizom ili izloeni svjetlosti, zraku ili zemlji

Stabilnost im se rauna u mjesecima

U vodi i hrani se mogu pronai tek male koliine tih spojeva

Analitike metode za kvantifikaciju pesticida u hrani

Metoda na gel propusnoj koloni

Quechers metoda
 Izbor tehnike u identifikaciji i kvantifikaciji pesticida ovisi o vrsti pesticida i njegovim kemijskim
karakteristikama (plinska kromatografija, plinsko masena kromatografija, tekuinska kromatografija,
tekuinsko masena kromatografija)

Postupci za smanjenje rizika za zdravlje ljudi i oneienja okolia

Znanstvenim se postupkom najprije procjenjuju rizici povezani s osobinom pesticida koji mogu
uzrokovati tetne uinke na ljude i okoli

Postupak upravljanja rizikom od odreenoga pesticida, uzimajui u obzir ravnoteu izmeu rizika
i dobrobiti, trokove pripravka te lokalne drutveno-gospodarstvene mogunosti

Poznavati u radu s pesticidima:

Osnovna toksikoloka svojstva aktivne tvari i formulacije (akutnu toksinost, puteve ulaska,
toksikodinamiku, mehanizam djelovanja)

Fizikalne i kemijske osobine(topljivost, tlak para)

Uinkovitost na ciljane tetnike(njihovu eventualnu rezistenciju)

Mogunosti dg prekomjerne apsorpcije i lijeenja u sluaju otrovanja

Odabir preparata i naina primjene obavlja struna osoba koja mora voditi rauna o:

djelotvornosti na tetnika

sigurnosti na zdravlje ljudi

zatitu bilja i ivotinja

ouvanje okolia

Temeljno naelo pri odabiru pesticida:

odluiti se za onaj, koji ima znatno veu otrovnost za tetnika, negoli na ovjeka i korisne vrste!

primjeniti najmanje toksinu formulaciju, tj.oblik pesticida i najniu koncentraciju preparata!

Glavni problemi u primjeni pesticida:

pojavnost otpornosti tetnika

pojavnost humanih zdravstvenih problema

mnogobrojna oneienja okolia

Alternativne metode:
 Botaniki ili biljni insekticid

Djelatna tvar piretrin piretroidi (10000 puta otrovniji za insekte nego za sisavce, ali opasni za
pele i ribe)

Ekoloki prihvatljivi jer se rabe u malim dozama, brzo razgradljivi pa se ne gomilaju u okoliu

Bioloki (mikrobioloki) agens

Bacillus thuringiensis (Bt)

Spore i otrovi djelatna tvar bioinsekticida

Nije opasna za ovjeka

Djelatne tvari nove generacije fungicida

Izolirane iz spojeva gljiva za obranu svoga stanita od suparnikih gljiva

Ekoloki prihvatljive, neopasne za ovjeka i ivotinje

Neotrovni insekticid u obliku inertnoga praha od dijatomejske zemlje (amorfni SiO2)

Za suzbijanje skladinih tetnika na itaricama

Feromoni

Spojevi posebna mirisa koji u kukaca blokiraju mirise enki kojima one privlae mujake

Tehnika primjene pesticida:

Mehanizirani dispenzeri

Motorne prskalice s traktorskom vuom i zatvorenom kabinom

Aviotretman

Ambalaa i ureaji:

Spremnici od novih polimernih materijala s ugraenim ureajima za rasprivanje (tekui

pripravci)

Topljive vreice, biorazgradljive i neotrovne (moivi prah)

Promet pesticidima i njihova dostupnost:

Pesticidni pripravci moraju biti propisno registrirani u odgovarajuim dravnim ustanovama

U RH se svake godine slubeno objavljuje popis doputenih pesticidnih pripravaka

 Najopasnije djelatne tvari pesticida koje su kod nas zabranjene:

Sredstva koja bi sadravala organske ivine spojeve, arsenate, talij, nikotin, cinkov fosfid,
pentaklorofenol

Organofosforni spojevi: paration, metilparation, fonofos, oksamil

Organoklorirani pesticidi: DDT, endrin, diendrin, heksaklorbenzen

Karbamati: aldikarb

Kumarinski spojevi: varfarin

Ograniavanje dostupnosti pesticida prema njihovoj otrovnosti:

1. skupina zabranjena je maloprodaja i prodaja pojedincu

2. skupina prodaja je doputena uz propisanu evidenciju kupca

3. skupina prodaja u specijaliziranim prodavaonicama

Smanjenje izloenosti pesticidima te identifikacija rizinih skupina:

Razumno ogranienje radnog vremena osoba u radu s pesticidima ovisno o tipu pesticida te
primjenjenoj tehnici

Rizine skupine uslijed potencijelne izloenosti pesticidima:

Mala djeca

Stariji ljudi

Bolesnici s jako poremeenim bubrenim i jetrenim funkcijama

Duevni bolesnici

Trudnice i dojilje

Prevencija otrovanja pesticidima

Najvaniji podatci sa zdravstvenog stajalita:

1. Vrsta i sadraj djelatne tvari, otrovnost za ljude i ivotinje

2. Simptomi otrovanja, prva pomo, protuotrov

3. Karenca

4. Radna karenca
5. Siguran nain primjene, spremanja ambalae i vika sredtava

Od 1988. godine piktogrami ( slikovno predoavanje crteom), s pomou kojih se daju

najvaniji savjeti i upozoravajue poruke za primjenu pesticida

Nadzor:

Sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva i soc.skrbi (otrovi 1.skupine)

upanijski inspektori

Laboratorijske analize i usporedba s graninim vrijednostima

Inspektori rada

Tehnike mjere:

Automatizirani i hermetizirani procesi u proizvodnji djelatnih tvari i pripravaka

Opa i lokalna odsisna ventilacija

Zatvorene kabine s filtrima u vozilima

Osobne mjere:

Osobna zatitna sredstva (nepromoiva radna odijela i obua, rukavice, kape, titnici za lice ili
glavu do ramena, sredstva za zatitu dinoga sustava)

Osobna higijena (pranje ruku, tuiranje, zamijena odjee i obue)

Medicinske mjere:

Periodini zdravstveni pregledi

Prva pomo pri otrovanju

Lijeenje

Ciljano obavjeivanje puanstva:

Vremenska zabrana kretanja i boravka na ogranienom prostoru nakon primjene pesticida

Upozorenje o opasnostima uporabe pojedinih namirnica ili vode za pie, prehrambenih

proizvoda ili napitaka

Izobrazba:

O opasnostima i sigurnoj primjeni pesticida

 Mikrobioloki kontaminanti hrane

Mikrobioloka istoa objekata u kojima se posluje hranom, jedan je od preduvjeta osiguranja

zdravstvene ispravnosti hrane
Namjena mu je smanjiti rizik od pojave zaraznih bolesti

Objekti:

Moraju sukladno Zakonu o hrani i podzakonskim aktima zadovoljiti minimalne sanitarno tehnike
uvjete
Prije putanja u rad

Objekti moraju imati:

Graevinska
Funkcionalna
Sanitarna rjeenja
-radi zatite zdravlja svojih djelatnika i potroaa

Graevinska rijeenja:

Zatita hrane od vanjskih imbenika

Osiguranje prikljuaka
Cjelovitost zgrade

Funkcionalna rijeenja:

Unutarnja izvedba koja omoguava pravilno higijensko rukovanje hranom

Skladite

Mikrobioloka ispravnost

Uvjeti uvanja hrane

Higijena radnog okolia, opreme, pribora
Osobna higijena
 Svako zagaenja patogenim mikroorganizmom moe dovesti do trvanja hranom

RH

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

Na snazi Pravilnik o mikrobiolokim kriterijima za hranu (2008.)

SPH

Subjekti u poslovanju hranom moraju osigurati provoenje odgovarajuih ispitivanja odreenih

Pravilnikom, temeljenih naelima sustava HACCP-a i dobre higijenske prakse
Odgovarajua uestalost uzimanja uzoraka (s proizvodnih povrina, opreme)

Kad rezultati ne udovoljavaju Pravilniku....

SPH mora poduzeti mjere i korektivne radnje, te utvrditi uzrok

Takav proizvod povlai se s trita, uz mogunost daljnje obradbe, te se upotrijebiti za drugu
namjenu pod uvjetom da nije rizina za ljude ili ivotinje

MIKOTOKSINI

- Nastaju kao sekundarni metaboliti plijesni

- Ljudi ih unose putem hrane, udisanjem ili preko koe

- Bioloka aktivnost obuhvaa akutnu i kroninu toksinost, hepatotoksinost,

neurotoksinost, teratogenost, mutagenost i karcinogenost

- IZRAVNA kontaminacija prehrambeni materijal osnova za rast plijesni

- NEIZRAVNA kontaminacija dodatci namirnicama kontaminirani mikotoksinima

- Najznaajnija 3 roda povezana sa mikotoksikozama: 1. Aspergillus aflatoksin ( Flavus i

Parasiticus )

- 2. Penicillium
 - 3. Fusarium

- Mikotoksikoze - Trovanja ljudi i ivotinja toksinim proizvodima plijesni

- Bolesti se mogu podijeliti na:

- 1. akutna otrovanja jednokratno uzimanje namirnica s visokom koncentracijom toksina

- 2. kronina otrovanja due uzimanje namirnica s niskom koncentracijom toksina

- 3. karcinogenost

- Balkanska endemska nefropatija najee spominjana mikotoksikoza kod nas

- Teka kronina bolest bubrega povezanost sa ohratoksinom A

- itarice su glavni izvor mikotoksina

- Vano ih je suzbijati prije etve, tijekom etve te pri skladitenju

- etva se treba izvoditi za suhog vremena

- Proiavanje i suenje itarica prije skladitenja

- Mikotoksini koji se mogu javljati kao prirodni kontaminanti u hrani su :

- Aflatoksini

- Ohratoksin A

- Fumonizini

- Trihoteceni

- Zearalenon

- Patulin

Histamin

Stvaraju ga razni organizmi

U ljudskom organizmu medijator alergijskih i upalnih reakcija

Najvie ga ima u koi, plunom i ivanom tkivu te mastocitima

Oslobaa se po potrebi
 Trovanje histaminom: Egzogeni histamin

Iz plave ribe (tuna, skua ili srdela)

U ribljem mesu nastaje dekarboksilacijom histidina pod utjecajem

enzima histidin-dekarboksilaze

Dekarboksilacija histidina (2 naina):

1. Enzimi iz bakterija (Lactobacillus, Clostridium, Seratia, Proteus)

Najoptimalnija temperatura 20-25 C

Lako uoljivo zbog samog kvarenja mesa

2. Enzimi iz ribljeg mesa

Ribe nakon ulova nisu primjereno ohlaene niti tretirane (okiranje, sortiranje i
skladitenje na 0-4C)

Nema promjena mesa, stoga je teko uoljivo

Kontrola ribe: Parazitoloka, mikrobioloka i kemijska

Iz svake proizvodne serije ribe ili proizvoda od ribe uzima se 9 uzoraka

Srednja vrijednost koliine histamina ne smije biti vea od 100 ppm (samo 2
uzorka smiju biti vie od 100 ppm, niti jedan vie od 200 ppm)

Trovanje histaminom: Termostabilan, izdrava temperaturu do 200C

Na podruju Hrvatske od 1992.-2001. etiri epidemije histaminskog otrovanja

Trovanje ovisi o koliini histamina, ovjekovoj masi i osjetljivosti

Oko 95% histamina unesenog peroralno crijevne bakterije acetiliraju i razgrade

Otrovanje e sigurno izazvati koliine od 60-100 mg histamina na 100 g ribe

Simptomi se javljaju nakon 20 minuta do 2 sata

Vruina, osip, svrbe, glavobolja, proljev, lupanje srca, drhtavica i oteano disanje

Osim u ribi, hisamin se moe nai i u vinu, pivu, siru, kiselom kupusu i mesnim
proizvodima
 ANTROPOGENE KATASTROFE

-katastrofe uzrokovane ljudskom djelatnou ili tehnoloke katastrofe

CRED klasifikacija - industrijske (kemijske, nuklearne, eksplozija, poar, izljev goriva), mjeovite (kolaps,
eksplozija, poar), prometne (zrana, eljeznika, cestovna, vodoprometna)
DEEP klasifikacija - nenamjerne (tehnoloke) i namjerne (masovna nasilja: rat, civilni sukobi, etniki
sukobi, terorizam)
tradicionalna klasifikacija - kemijske i nuklearne

* kompleksno hitno stanje - dugotrajni dogaaj u kojem su onemogueni normalni uvjeti ivota te je
esto posljedica namjernih antropogenih aktivnosti -> nuna meunarodna intervencija
* globalna katastrofa - ugroava ivot populacije na svjetskoj razini (globalno zatopljenje, gospodarska
kriza, pandemija, nuklearni svjetski rat)
KEMIJSKE KATASTROFE
- nekontrolirani tijek neke aktivnosti koja ima za posljedicu teki tetni uinak na ovjeka i/ili okoli
- poljoprivredne, industrijske, rudarske
- uzrokovane inhalacijom: kraa latencija, tea klinika slika, sumpor dioksid (smog), dioksin i
metilizocijanat (eksplozija u tvornici pesticida), ugljikov dioksid, policikliki aromatski ugljikovodici, furani,
metali (teroristiki napad)
uzrokovane ingestijom: dua latencija, blaa klinika slika, kadmij (ria), metilna iva (riba, brano), arsen
(voda)

NUKLEARNE KATASTROFE
- akutni (deterministiki) uinci: opekline, iradijacijska bolest, smrt
odgoeni (stohastiki) uinci: karcinomi, nasljedna oteenja genetikog materijala
psiholoki uinci
- posljedica ratnih djelovanja, nezgoda u nuklearnim postrojenjima, izloenost radioaktivnom otpadu,
teroristiko djelovanje
- stadiji kod velike nuklearne katastofe
rani: utvrivanje neizbjene opasnosti
intermedijarni: od prvih nekoliko sati do nekoliko dana
stadij oporavka: do nekoliko godina nakon
- primjeri: Hiroima - 1945., atomska bomba, 140 000 rtava
Nagasaki - 1945., atomska bomba, 80 000 rtava
ernobil - 1986., eksplozija nuklearnog postrojenja, 4000 rtava

PREHRAMBENI ADITIVI
PREHRAMBENI ADITIVI:

NE KONZUMIRAJU SE

TOAN KEMIJSKI SASTAV

DODAJU SE HRANI, PIIMA I RABE SE UFARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI

NEMAJU PREHRAMBENU VRIJEDNOST I NISU TIPIAN SASTOJAK HRANE

EMU SLUE:

POBOLJANJE I ZADRANJE BOJE, OKUSA I MIRISA

KONZERVIRANJE

PRODUENJE ROKA TRAJANJA

Regulirani su posebim pravilnikom o prehrambenim aditivima. U Europskoj uniji odobrena je
upotreba 297 aditiva (43 bojila, 12 zaslaivaa i 212 aditiva ostalih kategorija . Prema nainu djelovanja
razvrstavaju se u 25 skupina . Njihovu je uporabu odobrila Republika Hrvatska u Pravilniku o aditivima.
Agencija za hranu i lijekove (FDA) kreira odradnice koje definiraju svrhu i koliinu aditiva koju se smije
upotrijebiti te vrste hrane u kojima se mogu rabiti. Svi aditivi koje odobri FDA posjeduju GRAS (Generaly
Regarded As Safe).

IDENTIFIKACIJA I KVANTIFIKACIJA ADITIVA- VISOKOTLANA TEKUINSKA KROMATOGRAFIJA (HPLC)

DOKAZANO TETNI ADITIVI: Konzervansi za ouvanje boje proizvoda i svjeine mesa (NITRATI i NITRITI)

NEDOPUTENE TVARI U OPASNIM KOLIINAMA: Mala seoska gospodarstva bez nadzora.

Antifriz u vinu, minij u mljevenoj paprici, modra galica u krastavcima, eer u rakiji, tragovi pesticida u
raznim vrstama proizvoda

Ako se utvrdi da je neki aditiv tetan njegova uporaba se potpuno zabranjuje.

Zabranjeno je dodavati aditive: nepreraenim namirnicama (nisu podvrgnute obradi koja bi dovela do
bitne promjene prvobitnog stanja)

Primjeri: med, kava, maslac, eer, pasterizirano i sterilizirano mlijeko, vrhnje,aj, izvorskoj vod...

ONEIENJE ZRAKA I VODE

Atmosferski zrak je smjesa duika, kisika, ugljinog dioksida i plemenitih plinova.

Atmosfera - nastala oslobaanjem plinova s povrine Zemlje, a funkcija joj je da tt od zraenja i prejake
suneve topline, prijenos sunane energije, kruenje vode u prirodi, nastanak vjetra.
- Sadrfi plinove, pare, estice i aerosole
- Dijeli se na troposferu, stratosferu, mezosferu, termosferu, ekosferu
- Temperatura nije konstantna ovisi o suncu i zraenju, nadmorskoj visini...
Troposfera cijela koliina atmosferske vode
- Zrana strujanja vrlo jaka
- Temperatura pada razmjerno visini ako raste = INVERZIJA TEMP. = koncentracija
oneienja napovrini u obliku smoga
Stratosfera temperatura raste razmjerno visini
- Ozonske rupe
Oneienje zraka = prisutstvo tvari koje inae nisu dio sastava, mogu imati uinak na biosferu
- U obliku praine, aerosola, dimova
- Poari, vulkanske erupcije, pelud, pjeane oluje
- Fosilna goriva, industrija, promet, sagorijevanje loita, rudarstvo, kuhanje, puenje
Duikovi oksidi nastaju u prometu i sagorijevanjem
- Emisija raste s brzinom vonje najvea konc. u blizini prometnica
- Suenje dinih putova

Sumporni dioksid
Nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva 80% od ugljena

U atmosferi reagira s vodom i tako nastaju kisele kie.

Inhalacijom dovodi do suenja dinih puteva i tako predisponira nastanku astme, a u bolesnika koji ju ve
imaju pogorava bolest.

Ljudi koji ive blizu dimnjaka imaju iritaciju oiju i nosa i ee oboljevaju od bolesti dinih puteva.

Nepotpunim sagorijevanjem fosilnih goriva uz SO2 nastaje i dim, a uz prisutnost magle nastaje smog.

Smog lokalno oneienje, anticiklona bez vjetra, magla i inverzija temperature, nia zatvorena predjela
pogoduju njegovu nastanku.

Duikovi spojevi (koji se takoer nalaze u smogu, su fotokemijski oksidansi) rastvaraju O2 i nastaje
elementarni kisik koji je nestabilan i vee se za O2 i tako nastaje troposferski ozon (O3) koji je tetan i on
se mjeri kako bi se vidjelo koliko je oneienje zraka (kritina mjesta za mjerenje kole, vrtii,).

Inhalabilne estice

1. Vee brzo padaju na tlo ve kod izvora oneienja i urokuju iritacije oiju, nosa i gornjih dinih puteva.

2. Manje od 10 mikrona nazivaju se inhalabilne lebdee estice, one dospijevaju do krajnjih dijelova
plunog parenhima i do krvnog optoka.

3. Manje od 2,5 mikrona se smatraju najodgovornijim za poremeaje ljudskoga zdravlja.

Spojevi i gdje najvie nastaju

1. SO2 proizvodnja energije, industrija i otpad

2. Duikovi spojevi cestovni promet
3. Hlapljivi nemetanski organski spojevi cestovni promet, industrija i otpad
4. Amonijak poljoprivreda
5. CO2 proizvodnja energije, industrija i otpad, cestovni promet
14,9% nastaje u kuanstvima
6. CO cestovni promet
7. Metan industrija i otpad, poljoprivreda
Oneienje zraka u unutarnjem prostoru = mikroklima

U velikim urbanim sreditima smatra se najveim problemom.

Koncentracija tetnih tvari relativno je via nego na vanjskom zraku i izloenost je dugotrajnija.

Izvori
ovjek puenje, sredstva za pranje, pesticidi, kuhanje na plin
Oprema i materijali u prostoru boje, ljepila, ovlaivai zraka, izolacijski materijali
Unutarnji zrak bakterije, virusi, loita, promet, industrija

irenje oneienja zrakom

1. Lokalan problem ukoliko se radi o jednokratnom izvoru

2. Globalan problem postaje, ako je izvor trajan
Vjetar raznosi oneienje
Faktori irenja:
Meteoroloki uvjeti, visina emisijskog izvora, zemljopisnie karakteristike, vrsta
izvora
iva se moe raznijeti i do udaljenosti od 2000km

Izloenost ljudi oneienom zraku

Dolaze u doticaj : 1.Izravno udisanjem

2.Preko koe

3.Kontaminiranom hranom i vodom

Razliita je osjetljivost ljudi, ovisi o: dobi, trudnoi, prehrani, genetski uvjetovana,

ernobil (1986.)

10 dana isputan radioaktivni materijal

Stupanj radijacije opasan po zdravlje dosegao udaljenost od 1000km
Posljedica je poveanje stupnja globalne radijacije koje e trajati stoljeima
Uinci oneienog zraka na zdravlje ljudi

Oneienja vanjskog i unutarnjeg zraka povisuju morbiditet i mortalitet. Poviena je uestalost

akutnih bolesti (osobito dinog sustava), kroninih stanja, ataka pogoranja i recidiva.

Posljedice oteenja osim to mogu biti akutne i kronine, mogu biti i reverzibilne i ireverzibilne.

Reverzibilne su: akutni i kronini respiratorni simptomi, napadi astme, smanjena respiratorna
funkcija, iritacija one sluznice (estice praine i fotokemijski smog), nosne sluznice, glavobolje,
bolesti srca i krvnih ila (ugljini monoksid!).

Ireverzibilne su: ireverzibilne promjene plunog parenhima, maligna oboljenja (azbest, rad u
rudnicima i talionicama), skraen ivotni vijek.

Utjecaj na okoli:

Oneienje vode i zemlje.

Biljke sporije rastu, smanjen je prinos, oslabljena struktura, gube zelenu boju (kloroza), bre
propadaju (nekroza).

Zbog tih brzooitujuih promjena koriste se kao indikatori stupnja oneienja. Npr.: Test Trad-
MCN bioloki test za odreivanje genotoksinih tvari u okoliu (kemikalije, ionizirajue
zraenje); i Test Trad-HS test koje se zasniva na promjeni boje stanica pranike niti, a koja je
izazvana mutacijom nakon djelovanja ionizirajueg zraenja (gama) ili mutagene kemikalije.

ivotinjama je usporen rast, manji je prinos jaja i mlijeka, manji broj potomaka. esti su masovni
poboli i uginua kod velikih oneienja.

Oneien zrak skrauje i vijek trajanja ljudskih tvorevina: zgrada, mostova.

Nadzor nad kvalitetom zraka

U svrhu smanjenjaoneienja zraka potrebno je redovno mjerenje kodljivih tvari u zraku.

Redovno se prate vrijednosti sumpordioksida, duikova oksida, ugljinog monoksida, ozona i
praine.

WHO smjernice za ouvanje kvalitete zraka:

Mjerena estica Vrijeme mjerenja Vrijednosti

SO2 1 godina 50g/m
Lebdee estice 1 godina 50g/m
NOx 1 godina 40-50g/m
 Ozon 8 sati 120 g/m
Glavne smjernice na podruju poboljanja kvalitete vanjskog zraka:

Smanjenje oneienja zraka iz industrijskih izvora

Smanjenje emisija iz termoelektrana
Smanjenje oneienja zraka iz prometa
Smanjenje emisija iz kotlovnica
Smanjenje mogunosti nastanka fotokemijskog smoga i troposferskog ozona
Smanjenje upotrebe spojeva koji ugroavaju ozonski omota
Smanjenje emisije staklenikih plinova

Smjernice u poboljanju kvalitete unutarnjeg zraka:

Zabrana puenja u zatvorenim javnim prostorima

Sanacija objekata u kojima je utvrena poviena koncentracija radona
Prozraivanje prostorija
Briga o mikroklimatskim uvjetima
Informiranje javnosti
 EKOTOKSIKOLOGIJA

OTROVI su tvari koje su s obzirom na svoju kakvou, koliinu ili koncentraciju tijelu strane, a unesene na
bilo koji nain, u tijelu djeluju kem.ili fizikalno-kem. poremeujui anatomsku strukturu i funkcionalni
sklad organa.

TOKSIKOLOGIJA znanstvena disciplina koja se bavi prouavanjem toksina i njihova djelovanja na ivi
organizam.

EKOLOKA TOKSIKOLOGIJA bavi se prouavanjem otrova koji djeluju na ovjeka iz njegova okolia.

Klasifikacija ekolokih otrova prema:

1. Toksinom uinku na organizam

2. Patofiziolokim znaajkama
3. Fizikalnim ili kem.znaajkama
4. Analitikim mjerilima
5. Nainu otrovanja
6. Zakonu o otrovima u RH (NN 27/1999.)

I. Otrovi prema toksinom uinku na organizam

1. Koji inhibiraju enzime: a) Inhibitori enzima za disanje: cijanidi, sumporovodik
b) Inhib. kolinesteraze: organski spojevi fosfora
c) Inhib.tiolskih enzima: teki metali
2. Koji djeluju na hemoglobin: CO, nitriti, nitro i amino derivati benzena
3. Koji oteuju krv i krvotvorne organe: olovo, benzen
4. Koji djekuju na krvne ile: nitriti
5. Koji djeluju na centralni i periferni S: olovo, iva, halogenirani ugljikovodici
6. Koji oteuju jetru: arsen, fosfor, alkoholi, halogenirani ugljikovodici npr.tetraklorugljik
kasnije napadne i bubreg te ovjek umre.
7. Koji oteuju bubreg: olovo, iva, arsenovodik, etilenglikol, metilbromid.
8. Koji oteuju kosti: fluor, fosfor.
9. Koji oteuju sluznice i kou: primarni koni i respiratorni iritansi kiseline, soli tekih
metala, SO2, NO, halogeni, kromati, nikal.

Manjkavost ove podjele ne postoji otrov koji djeluje na samo jedan organski sustav.
Zato, budui da se zna da je vrsta biokem.lezije,a ne napadnuti organ, kljuni imbenik u oblikovanju
znakova trovanja, bolje se ravnati prema Strassmanovoj klasifikaciji.

II. Otrovi prema glavnim patofiziolokim znaajkama /po Strassmanu:

1. Otrovi koji uzrokuju oteenja putem anoksije:
 - Promjenom Hg ime ga onesposobljuju za prijenos O2: CO
- Blokiranje staninih enzima disanja: cijanidi
- Oteenje krvotvornih organa: benzen
2. Korozivni otrovi imaju uinak na podruuju kontakta ili na organ izluivanja:
a) Plinovi nadraljivci
b) Korozivne luine
c) Korozivno org.i anorganske kiseline
d) Soli tekih metala
3. Protoplazmatski i parenhimski otrovi toksino djeluju tek nakon resorpcije, a lokalni
uinak im moe biti neznatan: fosfor, tetraklorugljik.
4. Otrovi selektivnog uinka na ivani sustav: otrovi anestetinog djelovanja

III. Otrovi prema kem.znaajkama:

1. Metali
2. Nemetali
3. Alifatski i aromatski ugljikovodici
4. Halogenirani ugljikovodici
5. Alkoholi
esto neki spojevi s istom formulom, ali razliitim izomerima mogu biti uvelike razliiti
u toksinosti.

IV. Otrovi prema fizikalnim znaajkama (u ind.):

npr. otrovi u zraku se dijele na: praine, dimove, magle, pare, plinove.

V. Otrovi prema analitikim mjerilima / Stass-Ottova shema:

1. Isparljivi
2. Koji se ekstrahiraju eterom ili dr.otapalima iz kisele ili lunate otopine
3. Metali i metaloidi

VI. Otrovi prema nainu otrovanja:

Mogu biti namjerna ili sluajna.
Namjerna: - kriminalna (samoubojstvo, ubojstvo)
- otrovanja bojnim otrovima
Sluajna: - akcidentalna nastala zabunom ili zamjenom neotrovne tvari otrovom
- medikamentozna
- alimentarna
- profesionalna

VII. Otrovi prema zakonu o otrovima i klasifikacija prema srednjoj smrtnoj dozi za lab.ivotinje,
a na temelju oralnog ili inhalacijskog unoenja ili unoenja preko koe:
1. Skupina: vrlo jaki otrovi
2. Skupina: otrovi
3. Skupina: tetne tvari
 METABOLIZAM OTROVA

Da bi otrovi mogli djelovati, moraju se resorbirati i dospjeti u krv. O

nainu na koji je otrov uao u krv uvelike ovisi brzina resorpcije: jako vaskularizirana respiratorna sluznica
omoguuje vrlo brzu resorpciju otrova (osobito plinova). I GI sluznica
je pogodna za resorpciju, ali je svejedno eluana kis.veini predstavlja barijeru.

Resorpcija raspodjela po organizmu biotransformacija (razni mehanizmi) izluivanje otrova.

Biotransformacija nije uvijek detoksikacijska jer su nekad meuprodukti toksiniji od originala.

Veina otrova se u tijelu mijenja, a samo manji dio se izluuje nepromijenjen.
Otrovi koji se resorbiraju iz crijeva, u jetru dolaze portalnim krvotokom te se zato u njoj manji otrovi
privremeno ili trajno nakupljaju.- Postupci
biotransformacij: oksidacija, redukcija, konjugacija.
Oksidacija je puno ea nego redukcija, a konjugacija je postupak spajanja toksina ili njegova derivata s
nekim drugim spojem iz organizma pri emu nastaje novi spoj koji se moe izluiti iz organizma.

Izluivanj otrova putem: crijeva, plua ili organa za izluivanje (bubreg, jetra, lijezde znojnice, slinovnice,
mlijena lijezda). Brzina izluivanja
otrova je razliita i prema njoj se otrovi dijele na: - otrove brzog
izluivanja - otrove
sporog izluivanja Ako
je brzina resorpcije vea od brzine izluivanja ili se resorbirana tvar samo djelomino izluuje ili
razgrauje u organizmu, doi e do nakupljanja otrova u tijelu tj razliitim tkivima = KUMULATIVNI
UINAK OTROVA.
dugotrajna izloenost malim konc.otrova iz okolia.

BIOAKUMULACIJA nakupljanje polutanata u ivim organizmima bilo putem direktne apsorpcije ili
preko hranidbenih lanaca.

BIOKONCENTRACIJA akumulacija kemikalija u tkivima ili organima (npr.riba) u razinama koje su vee
nego li njihove razine u okolnom mediju (npr.voda) u kojem obitavaju.

BIOKONCENTRACIJSKI FAKTOR kvocijent konc.ispitivane kemikalije u vodenim organizmima u

odreeno vrijeme ili tijekom odreenog razdoblja izloenosti te konc.te iste kemikalije u okolnom
vodenom mediju tijekom istog razdoblja

BIOMAGNIFIKACIJA poveana akumulacija i konc.ispitivanog pultanta na viim razinama hranidbenog

lanca. Organizmi koji se nalaze na viim razinama lanca imati e u sebi vee koliine istraivanog
kontaminata nego li organizmi iz niih razina zato to ispitivani polutant nije bio eliminiran ili
bitransformiran u druge spojeve unutar organizma tog hranidbenog lanca.

imbenici koji utjeu na djelovanje otrova:

1. Koliina otrova / doza

2. Fizika i kem.svojstva otrova
3. Trajanje i nain izloenosti
4. Veliina tijela, spol i dob
5. Ope zdravstveno stanje

1. Koliina otrova/doza

MLD = minimalna letalna doza; najmanja doza koja u pokusu moe usmrtiti neku ivotinju.
Letalna doza koja ubija 50% izloenih ivotinja = LD50 (LD50 je konc.ispitivane tvari u zraku koja ubija
50% ivotinja).

MDK = maksimalno dopustiva koncentracija; najvea konc.neke tvari kojoj smije biti izloena populacija
tijekom cijelog ivotnog vijeka, a da ostane zdrava.

2. Fizika i kem.svojstva otrova

- fiziko ili agregatno stanje npr.resorpcija otrova u grubo zrnatom obliku je puno sporija od otrova u fino
dispergiranom obliku - vrsta
otapala (vana za otopine otrova)
- topljivost otrova
- kem.svojstva otrova
- biljni otrovi (je li u pitanju korijen, stabljika, lie ili cvijet)
- utjecaj nekog drugog kem.ili fizikog agensa

3. Trajanje i nain izloenosti

Gl.imbenici o kojima ovisi uinak otrova: apsorbirana doza otrova i duljina njegova djelovanja.
esto se njihov uinak izraava kao KUMULATIVNA EKSPOZICIJA tj umnoak doze ili konc.i duljine
izloenosti otrovu.

4. Veliina tijela, spol i dob

Koliina otrova koja moe izazvati toksine simptome tj znakove, ovisi o teini izloene osobe. Djeca
osjetljiva na otrove (imaju slabije razvijenu sposobnost biotransformacije otrova, ali su osjetljivija npr na
udisanje CO zbog poveanog metabolizma).

5. Ope zdravstveno stanje

Pojedina bolesna stanja ine ovjeka osjetljivijim na djelovanje otrova npr bolesnici s hipertireozom zbog
tahipneje (i febrilni bolesnici) su osjetljiviji na sve inhalacijske otrove. Npr. pretile
osobe i one s bolesnom jetrom prije e pokazati znakove trovanja.
 ANALIZA UGROENOSTI ZDRAVLJA OD EKOLOKIH OTROVA

Razlozi poveanja oneienja okolia:

1. sagorijevanja fosilnih goriva u kuanstvu i prometu

2. iskoritavanja minerala i dr.prirodnih materijala
3. Ubrzan razvoj ind.
4. Naglo poveanje uporabe sintetskih kemikalija u svakodnevnom ivotu
5. uporaba kemikalija u poljoprivredi (umjetna gnojiva, pesticidi)
6. Porast broja stanovnika i urbanizacija = lokalizirano nakupljanje velike koliine otpada
(krutog, tekueg, plinovitog)

Glavni uinci kem.imbenika okolia na zdravlje:

1. Uinci na kou
2. Uinci na oku
3. Razvoj reakcija preosjetljivosti
4. Akutni i kronini toksini uinci
5. Mutageni uinci
6. Karcinogeni uinci
7. Uinci na reprodukciju i razvoj potomstva

Analiza ugroenosti stanovnitva:

3 su postupka potrebna da se ocijeni ugroenost zdravlja stan.od djelovanja kem.imbenika okolia:

1. Pokusno ispitivanje toksinosti na ivotinjama 2.

Epidemioloko ispitivanje toksinosti
3. Terensko ocjenjivanje ugroenosti stanovnitva

1. Pokusno ispitivanje toksinosti na ivotinjama

Treba ispitati 3 gl.znaajke:
- tip biolokih uinaka
- frekvenciju pojave uinka kao funkciju doze ili razine izloenosti
- jainu uinka u ovisnosti o dozi ili razini izloenosti
Pri pokusnom ocjenjivanju toksinosti ispituje se (pokusima na ivotinjama kuni, takor, mi):
a) primarna iritacija koe i oka
b) senzibilizacija koe
c) sistemska akutna (jednokratno unoenje), subkronina (izlaganje u razdoblju od 90 dana) i kronina
toksinost (izlaganje dulje, ne manje od 1 god.)
d) mutagenost i karcinogenost
e) uinci na reprodukciju i razvoj potomstva
Gleda se LD50 i LC50-

2. Epidemioloko ispitivanje toksinosti

ine ga:
a) Ocjenjivanje stope mortaliteta ili morbiditeta u ovisnosti o razini izloenosti stanovnika kemikalijama iz
okolia. b)
Odreivanje veliine morfolokih, funkcionalnih, hematolokih, biokem.ili dr.promjena u ovisnosti o
razini izloenosti.

Na taj se nain izrauju krivulje doze i uinka tj razine izloenosti i uinka.

Glavna svrha je odreivanje granine doze tj razine izloenosti ispod koje nee nastati tetni uinak.
(Noael)

Ocjenjivanje rizika:
Usporeivanjem izmjerene razine nekog imbenika okolia s graninom vrijednou toga imbenika
(zdravstvenoekoloki standard) ocjenjuje se tzv EKOLOKI RIZIK za bilo koju populaciju.
ZDRAVSTVENOEKOLOKI STANDARD najvea konc.nekog imbenika okolia koja se smije dopustiti bez
opasnosti od neg.zdravstvenog uinka, u pravilu ukljuena u zakonsku ili podzakonsku regulativu.

Rizik se moe ocijeniti i s usporeivanjem izmjerenog dnevnog unosa potencijalno tetne tvari u
organizam s dopustivom dnevnim unosom.
DOPUSTIVI DNEVNI UNOS potencijalno tetne tvari je gornja granica unosa ispod koje ne treba oekivati
neg.zdravstvene uinke.

3. Terensko ocjenjivanje ugroenosti stanovnitva

kvantitativno mjerenje razine potencijalno opasnih tvari u okoliu ovjeka te usporeivanjem rezultata
tih mjerenja s graninim vrijednostima tih tvari dobivenim eksperimentalnim tj epidemiolokim
ispitivanjima.

ZDRAVSTVENI STANDARDI OKOLIA

Zdravstveni standardi okolia definiraju granine vrijednosti imbenika okolia ispod kojih ne treba
oekivati tetno djelovanje na zdrave ljude. Svrha
odreivanja graninih vrijednosti jest zatiti ovjeka od neg.uinaka izloenosti tim imbenicima.
2 vrste neg.zdravstvenih uinaka:
1. Uinci s graninim vrijednostima uinci ija se jaina odnosno uestalost smanjuje sa smanjenjem
razine izloenosti odnosno doze. 2.
Uinci bez graninih vrijednosti uinci kod kojih nema tako niske razine izloenosti koja ne bi mogla
izazvati uinak.

Postoje i tvari koje su u odreenoj razini izloenosti korisne pa ak i prijeko potrebne za ovjeka (bitni ili
esencijalni elementi).

tetni uinci s graninom vrijednosti

Bitno je odreivanje one granine doze tj razine izloenosti ispod koje nee nastati tetni uinak razina
bez opaenog neg.zdravstvenog uinka (eng.NOAEL = no-observed-adverse-effect-level). Problem jeto
se ispitivanja provodena ivotinjama jer ih je neetino raditi na ljudima. (podaci o uincima na ljude kod
sluajnog trovanja) Osjetljivosti na
utjecaj spec.imbenika okolia pojedinih ivotinjskih vrsta meusobno se razlikuju, a razlikuju se i
osjetljivosti pojedinih ivotinjskih vrsta i ljudizbog razliitih metab.mehanizama i proces
biotransformacije.
Ekstrapolacija na ljude rezultata dobivenih na ivotinjama podlona dakle znatnoj pogreci.
Vrijednost NOAEL-a za odreivanje granine vrijednosti razine imbenika okolia smanjuje se uz primjenu
tzv faktora nesigurnosti (vrijednost NOAEL-a podijeli se s vrijednostima tih faktora).

Uobiajeni faktori nesigurnosti su:

1. Zbog varijabilnosti rezultata unutar skupine ivotinja /10
2. Zbog ekstrapolacije sa ivotinje na ovjeka /10 3.
Zbog nedovoljne duljine izloenosti (trebalo bi ivotinje izlagati tijekom cijelog ivota, to se rijetko ini) /
do 10 4.
Nedovoljno sigurna vrijednost NOAEL-a (slabosti u planiranju ili izvedbi pokusa) /do 10

tetni uinci bez granine vrijednosti (tu NOAEL nema primjenu)

Za karcenogene tvari nema granine vrijednosti ispod koje ne bi bilo tetne reakcije svaka izloenost,
kako god bila niska moe dovesti do pojave karcinoma. To osobito vrijedi
za genotoksine agense, dok se za karcinogene koji djeluju epigenetskim mehanizmom ipak mogu
primjeniti granine vrijednosti. Za genotoksine
karcinogene toksinost se izraava krivuljom doze i frekvencije uinaka tj povezuje se razina izloenosti
karcinogenu i vjerojatnost uzrokovanja karcinoma, odnosno stopa vika smrtnosti od karcinoma.
Procjena rizika od karcinogena esto se izraava kao tzv jedinini rizik.

JEDININI RIZIK rizik uz izloenost jedininoj konc.karcinogena tijekom cijelog ivota.

Pri toj procjeni rizika pretpostavljen je linearni odnos izmeu razine rizika i razine izloenosti, tj 2x vea
konc.dati e 2x vii rizik. Kod
genotoksinih karcinogena dakle, granina se vrijednost odreuje nakon to se utvrdio prihvatljiv rizik za
jednu populaciju.
GRANINA VRIJEDNOST ovo nije razine bez zdravstvenog rizika nego je to razina izloenosti koja
osigurava da rizik ne bude iznad prihvatljivog. ( odreuje da e ispod te vrijednosti biti manji broj
oboljelih, ali e ih biti u svakom sluaju)

Korisni uinci bitni ili esencijalni elementi

Postoje tvari koje su u odreenoj razini izloenosti korisne pa ak i prijeko potrebne za ovjeka, no ipak
mogu biti toksine pri previsokim dozama bitni ili esencijalni elementi.
npr.fluor je tetan u velikim konc.,a u malim koristan u prevenciji zubnog karijesa.
Nuno je osigurati prisutnost bitnih imbenika okolia iznad donje granice (granica nedostatka) te ispod
gornje granice (granica otrovnosti ili toksinosti). Ispod donje
granice, razina zdravlja e se smanjivati s padajuom razinom bitnih/esencijalnih imbenika, a iznad
gornje granice, razina zdravlja e se smanjivati s rastuom razinom tih istih imbenika zbog njihovih
toksinih uinaka.

Neki od esencijalnih elemenata su: bakar, krom, kobalt, fluor, jod, eljezo, mangan, molibden, nikal,
selen, vanadij, cink.
Za svaki od njih predloeni su preporueni dnevni unosi; svaki od njih moe biti tetan ako je unos u
organizam previsok.

ZDRAVSTVENI UINCI NAJEIH EKOLOKIH OTROVA

I. METALI

ESENCIJALNI METALI prijeko potrebni za normalno odvijanje biokem.procesa u organizmu; njihov

nedostatak moe prouzroiti nastanak odreenih bolesti, ali se i njihov suviak u organizmu dovodi do
oteenja pojedinih organa.
npr. Fe, Co, Cu, Zn, Mn....
NESENCIJALNI i manje koliine takvih metala mogu otetiti organizam, osobito ako djeluju dugo i/ili u
kombinacijama. npr.
olovo, iva, kadmij, mangan, arsen, krom, nikal....

1. IVA
U malim koliinama, u okoliu se javlja erozijom tla
Rudarenje, topionice ive, pogoni plastinih tvari, elektronika ind., proizvodnja i
uporaba pesticida, izgaranje fosilnih goriva
Nalazimo je u org.obliku, u obliku metalu i inorganskih soli
U ovjekove prehrambene lance ulazi preko vodenih biljaka, algi, koljki i riba u
kojima se akumulira (u njih dolazi uslijed oneienosti vode u kojoj ti organ.ive),
ali i preko proizvoda od itarica koje su bile tretirane ivinim fungicidom

Otrovanje:
 Prvenstveno strada CNS ozbiljno oteenje mozga, gubtak vida i sluha, i bubrezi.
Klasian trijas simptoma: tremor, gingivitis, jaka razdraljivost (tzv ivin eretizam).
Zastoj u rastu i niska poroajna teina kod djece majki izloenih ivi.
iva prolazi kroz posteljicu i odlae se u zametnom ivanom tkivu ili ve
razvijenom tkivu mozga unitavajui ga (tzv Minamata bolest prema epidemiji
otrovanja u Japanu). Majke su esto bez ikakvih znakova otrovanja.
Osobito su ugroena djeca trudnica koje unose ivu jedui morske ribe i rakove.

2. KADMIJ
Upotreba: galvanizacijski postupci, u izradi legura, baterija, stabilizacija PVC-a, u
ind.automobila, TV-a, radioprijemnika, u nuklearnim reaktorima.
U prirodu dolazi putem fosfatnih umjetnih goriva, cigaretnim dimom.

Otrovanje:

Prvenstveno je ugroen bubreg, zatim kosti osteoporoza (izluivanje Ca u urinu)

Itai-itai (bolni jauk na japanskom) epidemija u Japanu zbog poveane konc.kadmija
u rii koja je rasla na polju natopljenom vodom oneienom kadmijem. Uzrokovala
jaku bol u kostima lea.

3. OLOVO
Rudarenje, topljenje i proiavanje olovne rudae: emisija olova u okoli ima ga u
tlu, vodi i zraku.
Uporaba: ind.kablova, antidetonator u benzinu, boje.
Vea je izloenost olovu putem zraka nego putem vode.

Otrovanje:

Poremeena sinteza hema: smanjena koliina Hg anemija.

Neuroloki simptomi: blagi, nespec.do olovne encefalopatije.
Djeca: promjene ponaanja, hiperreaktivnost, minimalna cerebralna disfunkcija,
mentalna retardacija.
Zadrava se u strukturama bogatim Ca kosti i zubi.
Pareze ili paralize perifernih ivaca
Bubrezi
GI: grevi + opstipacija
Smetnje reprodukcije: promjene konc.i oblika spermija, spontani pobaaji,
prijevremni poroaji, prolazi kroz placentu i oteuje plod, priroene anomalije.

4. MANGAN: ei spontani pobaaji.

II. PLINOVI I PARE

Prema fiziolokom uinku dijele se na:

 1. Nadraljivci ili iritanti
2. Zaguljivci ili asfiktansi
3. Opojni plinovi, anestetici ili narkotici
4. Drugi plinovi

1. NADRALJIVCI /IRITANTI
Plinovi koji pogaaju respiratorne sluznice gornjih, donjih ili gornjih i donjih dinih putova ovisno o
njihovoj topljivosti u vodi.

a) Lako topljivi amonijak, klor i njegovi sprejevi, fluor i spojevi, sumporov dioksid, formaldehid.
Odmah uzrokuju podraajne simptome konjuktive, sluznice nosa i grla-

b) Teko topljivi duikovi oksidi, fosgen.

Uzrokuju blae, gotovo neprimjetne podraajne simptome koji ne upozoravaju izloenog ovjeka na
opasnost, pa se izloenost nastavlja sve dok se plin ne nakupi i otopi u dovoljnoj koliini i u najdubljim
dinim putevima.
Nakon latencije od nekoliko sati javljaju se simptomi: bol iza sternuma, kaalj sa pjenuavim sukrvavim
iskaljajem, afonija, laringospazam, a na kraju i pluni edem zbog oteenja alveo - kapilarne membrane.

2. ZAGULJIVCI /ASFIKTANSI
a) Jednostavni /inertni : CO2, vodik, duik, metan, etan, butan.
Ne stvaraju u tijelu nikakve spojeve pa i nemaju pravog toksinog djelovanja.
Svojom prisutnou u atmosferi, manje ili vie smanjuju parcijalni tlak O2.
Simptomi: hipoksija (umor, tahipneja, tahikardija, glavobolja, munina, povraanje, dispneja) do apneje.

b) Kemijski zaguljivci: CO, cijanovodik (inhibitor citokrom oksidaze).

Imaju izrazitu sklonost prema enzimima disanja, koje blokiraju.

3. OPOJNI PLINOVI (anestetici, narkotici) + pare koje su kod uobiajenih temp.tekuine pa i krutine a)
Alkoholi metanol ne oksidira do CO2 i vode kao etanol, nego do formaldehida i mravlje kiseline
acidoza: iritacija konjuktiva, vrtoglavica, glavobolja, munina, povraanje, grevi u trbuhu, smetnje vida
(selektivno toksino djelovanje na retinu i oni mivac).

b) Glikoli : etilen-glikol

c) Benzin smjesa tekuih alifatskih ugljikovodika

d) Alifatski ugljikovodici: klorfluorougljici, klorflorougljikovodici, tetraklorugljik, metikloroform, vinilklorid.

e) Aromatski CH: heksaklorbenzen.

4. DRUGI PLINOVI
a) Poliklorirani bifenil /PCB
Koristi se u transformatorima i kondenzatorima, plastinim masama, proizvodnji pesticida. Slabo
topivi u vodi pa perzistiraju u medijima okolia i bioakumuliraju se u masnom tkivu.
Otrovanje: klorakne, iritacija oiju, promjene pigmentacije koe i noktiju, oteenje jetre, smetnje
reprodukcije.
Epidemija u Japanu, tzv Yusho oil disease uporaba riinog ulja oneienog PCB pri proizvodnji ulja

b) Dioksini
Slini PCB-u, nisu u komercijalnoj upotrebi ve su oneiivai koji nastaju pri proizvodnji drugih spojeva
npr triklorfenola. Nastaju i pri
spaljivanju otpadnih tvari.

c) Furani slini su PCB-u i dioksinima.

ONEIENJE ZRAKA

I. VANJSKA ATMOSFERA

ONEIENJE ZRAKA prisutnost u zraku jedne ili vie tvari kao to su aerosoli (praine, dimovi, magle),
plinovi i pare takvih znaajki, i u takvim konc.da mogu biti tetni za ivot i zdravlje ljudi i/ili ivotinja
odnosno da mogu neg.utjecati na biljni svijet, na osjeaj udobnosti ovjeka te da mogu otetiti predmete
koji mu slue. ovjek ovim
oneienjem moe biti ugroen: a)
Neposredno disanjem
b) Posredno
- apsorpcija oneienja u biljkama, ivotinjama i dr.ekolokim sustavima
- ulazak oneienja u prehrambene lance, ukljuujui i vodu za pie

Oneienja se samo uz povoljne meteoroloke uvjete dovoljno brzo udaljuju iz zone u kojoj ivi ovjek.
Kod nepovoljnih meteorolokih uvjeta (strujanje zraka, inverzija temp.zraka) mogu nastati uvjeti koji e
pogodovati zadravanju i gomilanju oneienja u donjim slojevima atmosfere.

IZVORI ONEIENJA ZRAKA:

a) Prirodni izvori: umski poari, pjeane oluje, vulkanske erupcije, pelud, bakt.i virusi.
b) Ljudske djelatnosti: sagorijevanje, ind.procesi, promet, poljoprivreda...

1. SAGORIJEVANJE
Najrasprostraniji izvor oneienja: kuna i ind.loita.
Posljedica nepotpunog sagorijevanja je nastanak smoga = smjesa dima i SO2 u
prisutnosti magle.
Nastanak oksida, duika i aromatskih policiklikih CH (vjerojatni karcinogen 3,4-
benzpiren)
 2. IND.PROCESI: dimnjaci industrijskih pogona.
3. PROMET: motori s unut.izgaranjem, nagomilavanje CO2 u atmosferi (stakleniki
plinovi)
4. POLJOPRIVREDA: duikovim oksidi, amonijak, metan.

Sekundarna oneienja tzv fotokemijski smog: ozon, produkti fotokem.reakcija (pod utjecajem UV
zraenja), hlapljivi org.spojevi i duikov oksid.

UINCI ONEIENJA ZRAKA:

1. Smanjenje vidljivosti: smanjenje u svim vrstama prometa, gubici u turizmu.

2. Djelovanje na materijale: meh.i kem.oteenje, korozija metala, oteenje zbog eeg
ienja...
3. Djelovanje na biljke: poputanje strukture lia, kloroza ili dr.promjene boje, usporenje
rasta.
Kisele kie posljedica su poveane konc.oksida sumpora ili sumporne kis.; unitavaju
ume.
4. Djelovanje na ivotinje: usporavanje rasta, smanjivanje proizvodnje (mlijeko, jaja),
akutne i kronine bolesti, smrt.
5. Djelovanje na ljude: poremeaj komfora (neugodni mirisi, iritacija sluznica), promjena
fiziolokih funkcija, akutne i kronine bolesti, skraenje ivota i smrt.

ONEIENJE ZRAKA I ZDRAVLJE LJUDI

Utjecaji na ljude: akutni i kronini uinci.
Nepovoljni uinci na zdravlje ljudi mahom su posljedica djelovanja 3 gl.skupina atmosferskih oneienja:
1. Kompleksa SO2 estice izgaranje fosilnih goriva koja sadre sumpor.
2. Kompleksa fotokemijskih oksidansa posebice ozon nastao kem.reakcijom iz CH i oksida duika te CO
(emisija iz motornih vozila). 3.
Spec.oneienja nastala zbog emisije npr.arsena, azbesta, berilija, kadmija, olova i sumporovodika
(lokalizirani izvori topionice, rafinerije, kem.ind.)

GLAVNI ZDRAVSTVENI UINCI:

1. mortalitet stanovnitva: gl.simptomi su bili vezani za srce i plua, u oba spola i svih
dobi.
2. Djelovanje na morbiditet od akutnih respiratornih bolesti: otpornost na akutne
respiratorne infekcije (akutni bronhitis i pneumonija)
3. Akutna pogoranja zdravstvenog stanja astmatiara ei astmatski napadi.
4. morbiditet od kroninih respiratornih bolesti poveana uestalost emfizema.
5. Uinci na ventilacijsku funkciju plua: ventilacijske f-je plua.
6. Utjecaj na kardiovaskularne bolesnike: CO.
7. Utjecaj na osjetne organe i ponaanje: ozon, CO.
8. Utjecaj metala: arsen, kadmij, olovo, iva, mangan...
9. Atmosferski karcinogeni: akrilonitril, arsen, azbest, benzen, krom, nikal, policikliki
aromatski CH (posebno 3,4-benzpiren), radon i vinil klorid.
OCJENA KAKVOE ZRAKA
1. Praenje razina oneienosti zraka
2. Kategorizacija podruja
- mjerenje konc.sumpor-dioksida i dima = minimum pokazatelja potrebnih za ocjenu kakvoe.
- potrebno je odreivati 24-satne dnevne konc.kontinuirano kroz cijelu god.tj najmanje 100 dana
godinje.

PV preporuene granine vrijednosti; razine ispod kojih se utjecaj na zdravlje ljudi i vegetaciju ne
oekuje ni pri trajnoj izloenosti.
GV granine vrijednosti; vrijednosti ispod kojih se ne oekuje tetno djelovanje na zdrave ljude, ali pri
dugotrajnoj izloenosti se ne moe iskljuiti rizik mogueg utjecaja na osjetljive skupine (npr mala djeca,
kronini bolesnici), biljke pa i materijalna dobra.

Prema naem zakonu o zatiti zraka utvrene su ove kategorije kakvoe zraka prema stupnju
oneiensoti:

1. KATEGORIJA: ist ili neznatno oneien zrak (nisu prekoraene PV kakvoe zraka);
preporua se preventivno djelovanje.
2. KATEGORIJA: umjereno oneien zrak (prekoraene su PV, ali nisu prekoraene GV
kakvoe zraka); preporua se provoenje mjera smanjivanja oneienosti zraka.
3. KATEGORIJA: prekomjerno oneien zrak (prekoraene su GV kakvoe zraka);
obavezno je provoenje sanacijskih mjera.

EMISIJA = koliina oneiujuih tvari koja se isputa iz nekog izvora oneienja; jedan od glavnih
parametara koji bitno utjeu na oneienost atmosfere.
GVE = granina vrijednost emisije; najvee doputeno isputanje oneiujuih tvari u zrak iz nekog
stacionarnog (npr tvorniki dimnjak) ili mobilnog (prometna sredstva) izvora.
Kakvoa zraka u Hrv.se u posljednjih 10 god.poboljala.

II. UNUTARNJA ATMOSFERA

ovjek u prosjeku provodi vie od 80% svoga vremena u zatvorenim prostorima.

Oneienja atmosfere mogu se podijeliti u 4 skupine:

1. Oneienja koja se oslobaaju iz namjetaja i graevinskog materijala (azbest i

dr.vlakna, radon,...)
2. Oneienja koja su rezultat aktivnosti ljudi koji borave u prostorijama (duhanski dim,
CO, pesticidi...)
3. Proizvodi izgaranja (CO, duikovi oksidi...)
4. Oneienja koja ulaze u unut.atmosferu iz vanjskog okolia (CO, duikovi oksidi,
estice, pesticidi, radon)
SINDROM BOLESNE ZGRADE
nespec.simptomi, preteno psihiki, odnose se na pritube vezane uz nelagodu u takvom okoliu
tjeskoba, glavobolja, simptomi slini lakoj prehladi.
Smatra se kako su opisani simptomi u vezi s emisijom organskih otapala i formaldehida iz graevinskog
materijala zgrade i namjetaja, neprikladnom ventilacijom, sa suhoom zraka koju uzrokuje sustav
zagrijavanja prostorija te s mikrobiolokim oneienjima iz vode u ventilacijskom sustavu i sustavu za
ovlaivanje zraka.

Sindrom je opisan gotovo iskljuivo u uredima i dr.prostorijama javne upotrebe, a ne u stambenim

prostorima.
Osobito zabrinjava kada su te zgrade kole.
U zatvorenim se prostorima najee ocjenjuju slijedea oneienja (koriste se u graevnom materijalu):

1. Formaldehid
2. Duikovi oksidi
3. Duhanski dim
4. CO
5. Hlapljiva organska otapala
6. Razliite estice
7. Azbestna i dr.vlakna
8. Radon

ZDRAVSTVENO ZNAENJE PESTICIDA

PESTICID = kem.tvari koje se upotrebljavaju za spreavanje ili ogranienje djelovanja ili za unitavanje
raznolikih vrsta organizama koji ugroavaju zdravlje ovjeka i unitavaju njegova dobra.

SZO procjenjuje broj otrovanja pesticidima u svijetu na oko 3 milijuna godinje, od kojih 7% zavrava
smru, a ak 25% s kroninim posljedicama.
Uporaba pesticida uzrokuje oneienje okolia, a spora razgradnja nekih pesticida dovodi postupno do
njihova gomilanja i bioakumulacije.

Pesticid kao pripravak se sastoji od 2 glavne sastavnice:

1. Djelatne tvari tj kem.spoja (ili vie njih) pesticidnog djelovanja
2. Nosaa bez takvog djelovanja (vapno, gips, kalk, silikati, voda, razna ulja, ksilen, cikloheksanon, etilen-
glikol, butil alkohol)

Zdravstvena je opasnost od pesticida uvijek povezana s djelatnom tvari, ali i nosa moe biti opasan za
zdravlje, posebno ako pripada skupini otrovnih organskih otapala.
Upotreba pesticida:

Poljoprivreda
Proizvodnja i pohranjivanje ljudske i stone hrane
 Zatita ind.i ukrasnog bilja
Stoarstvo, preradarstvo
Drvna ind.
Ind.papira, boja, tkanina
Komunalne djelatnosti: odravanje zelenih povrina, prometnica...
Javnozdravstveno znaenje: suzbijanje vektora (dezinsekcija, deratizacija)

Podjela pesticida prema:

1. Kem.strukturi djelatne tvari: org.spojevi fosfora, karbamati...

2. Akutnoj otrovnosti za ovjeka: ovisno o LD50
3. Meti djelovanja tj vrsti organizma na koji se odnosi pesticidno djelovanje: insekticidi,
fungicidi, herbicidi...
4. Nainu na koji se odreeno djelovanje ostvaruje
5. Obliku pripravka

HR (pravilnik o mjerama
SZO razmatranja otrova)

Ia KRAJNJE OPASNI I VRLO JAKI OTROVI (T+)

Ib VRLO OPASNI I VRLO JAKI OTROVI (T+)
II UMJERENO OPASNI II OTROV (T)
III NEZNATNO OPASNI III TETNA TVAR (Xn)

Glavni imbenici opasnosti za zdravlje:

1. Koliina unesenog pesticida u organizam (jednom/viekratno)

2. Put ulaza u organizam (GI, koa, dini sustav, kombinirano)
3. Otrovnost pesticida za ovjeka
4. Vrijeme izloenosti
5. Sastav pripravka
6. Oblik pripravka
7. Nain primjene
8. Kem.neistoa
9. Temperatura okolia
10. Nepoznavanje i/ili nepridravanje naputka o opasnosti pripravka i o zatitnim mjerama

IZLOENOST

Radnici u proizvodnji, pri prijevozu, uskladitenju i prodaji pesticida

 Korisnici koji neposredno primjenjuju pesticide, i profesionalno i neprofesionalno (ugl su
upoznati, ali se ne dre pravila)
Najvei je dio puanstva bez neposrednog svjesnog dodira s pesticidima, ili im je izloen
preko njihovih ostataka u namirnicama biljnog i ivotinjskog podrijetla (svjeim i
preraenim) i zbog prisutnosti pesticida u vodi za pie.

Pesticidi ulaze u organizam u obliku para, krutih i tekuih aerosola na 3 naina:

1. Preko koe
2. Preko probavnog sustava
3. Preko respiratornog sustava
Veina se pesticida pri obradi hrane ne razgrauje, ve se toksini spoj u hrani nakuplja tzv rezidua
pesticida.

VANE SKUPINE PESTICIDA

Sa zdravstvenog aspekta najvanije su skupine pesticida insekticidi iz skupina kloriranih CH, organskih
spojeva fosfora, karbamata i piretroida.

1. KLORIRANI CH
U organ.ulaze inhalacijom, ingestijom i putem koe.
Topivi u mastima pa posjeduju afinitet za lipoide i masti organa gdje se odlau u velikim
konc. bez uoljivih posljedica.
U sluaju naglog mravljenja AKUTNO OTROVANJE munina, povraanje, proljev,
grevi, glavobolja, vrtoglavice, hipersalivacija, parestezije jezika i usana; vee doze
uzrokuju smrt zbog paralize disanja.
Djeluju na CNS.
KRONINA OTROVANJA nastaju nakon due ekspozicije malim koliinama otrova
oteenje jetre i bubrega.
Ovi spojevi su stabilni te se u prehrambenim proizvodima znatna opasnost za ovjeka.
Prolaze placentu i mogu toksino djelovati na plod; izluuju se preko majina mlijeka.
Speifinog antidota nema.
Otrovanje putem koe isprati kou vodom i sapunom.
GI otrovanje isprati eludac uz animalni ugljen.

2. ORGANSKI SPOJEVI FOSFORA

Velika skupina vrlo aktivnih insekticida, akaricidi te larvicidi.
Resorpcija ingestijom, inhalacijom i preko intaktne koe.
Predstavnici: paration, malation, diazinon, triklorfon (diptereks) itd.
Ulaskom u organizam uzrokuju ireverzibilnu inhibiciju enzima kolinesteraze.
Uinci otrovanja mogu se razvrstati u 3 skupine: muskarinski, nikotinski i centralni.
Akutno otrovanje: bronhospazam, hipersalivacija, pojaano suzenje, znojenje,
bronhalna hipersekrecija, pojaan motilitet i sekrecija GI sustava.
Vee doze: parestezije, nesanice, nepravilne miine kontrakcije (posebno mimina
muskulatura), poremeena koordinacija.
 Teko otrovanje: koma, arefleksija, cijanoza, edem plua do smrti od asfiksije (paraliza
respiratornih miia).
Antidot: ATROPIN ima antagonistiko djelovanje acetilkolinu; daje se opetovano u
velikim dozama i.m. ili i.v.
Obavezno se uz njega daje i reaktivator kolinesteraze i.v., obino piridin-aldoksim-
metajodid (PAM)

3. KARBAMATI
Po djelovanju analogni prethodnoj skupini (ista simptomatika).
Jedino je inhibicija kolinesteraze reverzibilna.
U lijeenju samo ATROPIN!

4. PIRETROIDI (piretrini)
Alkaloidi koji mogu djelovati preko koe i uzrokovati simptome od strane ivanog
sustava (parestezije).
Imaju malu toksinost za ovjeka i otrovanja su rijetkost.

Smanjenje opasnosti za zdravlje od pesticida:

Promjene u djelatnim tvarima i pripravcima (da djeluju iskljuivo na metu, a bez tetnog
uinka na ovjeka.
Ambalaa i ureaji (plastina ambalaa umjesto staklene itd.)
Ogranienja u prometu pesticidima
Ogranienja u dostupnosti pojedinih pesticida; skupine prema otrovnosti, a time i
dostupnosti:
I. Zabranjena maloprodaja i prodaja pojedincu
II. Doputena prodaja uz propisanu evidenciju kupca
III. Prodaja u specijaliziranim prodavaonicama (poljoapotekama)

Zatitne mjere:

Naputak za primjenu vrsta i sadraj djelatne tvari, otrovnost za ljude i ivotinje, simptomi
otrovanja, prva pomo, karencija...
Nadzor uvoza, proizvodnje, prometa.
Tehnike mjere maximalna zatita i mogunost kontakta svedev na minimum u proizvodnji
pesticida.
Osobne mjere osobna zatitna sredstva i zatitna higijena: pranje ruku i tuiranje, promjena
odjee nakon rada s pesticidima...
Medicinske mjere periodini med.pregledi, 1.pomo pri otrovanju i lijeenje.
Ciljano obavjetavanje puanstva obavjetavanje o vremenskoj zabrani kretanja i boravka
na ogranienom prostoru nakon uporabe pesticida...
Izobrazba upoznavanje s opasnostima i sigurnoj primjeni pesticida...
 ZDRAVSTVENI UINCI ONEIENJA VODE

Voda na zemlji nije ravnomjerno rasporeena, u mnogim se krajevima koliina vode razlikuje prema
godinjem dobu. Sve je vee oneienje prirodnih rezervi vode.

POTRONJA VODE
Ovisi o dostupnosti vode, obiajima, zdravstvenoj kulturi, klimatskim prilikama te stupnju razvoja
urbanizacije, poljoprivrede i industrije.
Kako bi se osiguralo dovoljno kvalitetne vode nastoji se:

1. Sprijeiti oneienje vode reguliranjem odlaganja otpadnih tvari.

2. Osigurati potrebnu koliinu vode umjetnim kumuliranjem vode na povrini i u
podzemlju.
3. tedjeti na lokalno raspoloivoj vodi viekratnom uporabom.
Unato svemu navedenom sve je tee osigurati zdravstveno ispravnu vodu.

Vrste i osobine vode u prirodi:

1. OBORINSKA VODA
Prirodno destilirana voda koja prolaskom kroz atmosferu skuplja mikroorg.,prainu i
dr.oneienjima.
Sakuplja i plinove, posebno CO2 pa je kisela: otapa i korodira metale.
Uvjetno je dobra za pie, no nuno ju je kondicionirati (filtracija ev otkiseljavanje)
Promjenjive temperature.

2. POVRINSKA VODA
Sa zdravstvenog stajalita, u pravilu nije za pie.
Sadri i mineralne soli kojese otope uslijed dodira s tlom (tvra od oborinske).
Obino je pH oko 7, promjenjive temp.
Podlona je znatnim sekundarnim oneienjima otpad iz naselja i ind., te podzemnim
dotokom.
Prije upotrebe potrebno ju je kondicionirati koristi se u Vukovaru, Osijeku, Sisku.
Posebna vrsta: morska voda slana zbog puno NaCl; postupkom desalinacije postaje
pitka.

3. PODZEMNA VODA
a) Pukotinska /krka voda
Po stupnju oneienja slina povrinskoj zbog grae terena na kojem se nalazi (jug RH
kr, krhak, lako topljiv materijal).
Nije sigurna za pie.
Boata voda nastaje mijeanjem s morem.
b) Voda temeljnica
Tvrda voda, veliki postotak mineralnih soli zbog dugotrajnog dodira sa slojevima tla kroz
koje je prola.
 Konc.soli se poveava sa dubinom i sa starou vode.
Neutralna do lunata; ispod 20m dubine je stalne temp.

Nalazi se u poroznom, ljunanom i pjeanom materijalu tzv vodonosnom sloju koji lei
na nepropusnim slojevima gline, ilovae ili lapora (sjever i srednja RH).
Zbog gustoe vodnosnog sloja, voda se u njemu kree sporo to pogoduje mehanikom
ienju i biolokoj razgradnji.

c) Plitka podzemna voda

Nije sigurna za pie jer u nju moe dospjeti neistoa s povrine.
U njoj prevladava mikrobioloko zagaenje.
Moe biti pitka ako je prirodno zatiena prema povrini nepropusnim slojem gline npr
podzemna voda Zagreba.
d) Duboka i stara voda temeljnica
Sigurna za pie, bistra, praktiki sterilna, stalne temp., moe biti i pretvrda.
e) Arteka voda nalazi se izmeu 2 nepropusna sloja; sigurna za pie.

BOLESTI I SMETNJE IZAZVANE VODOM

Sastojci u vodi koji mogu biti tetni ili ine vodu odbojnom za pie, mogu biti:

1. Prirodnog podrijetla tj odraz geolokog sastava tla, a mogu potjecati od mikroflore i

mikrofaune i njihove razgradbe ili pak biti dijelom biolokog ciklusa nekih organizama.
2. Posljedica ljudske djelatnosti (od priljeva iz naselja, ind., s poljoprivrednih povrina) ili
od vodovodnih instalacija i kemikalija koje se dodaju u procesima ienja vode.

Bolesti izazvane biolokim uzronicima:

Skupina A bolesti ove skupine ire se konzumiranjem vode oneiene stolicom i

urinom bolesnika ili kliconoa te glodavaca i domaih ivotinja npr.tifus, paratifus,
gastroenteritis...
Skupina B dobivaju se kontaktom ovjeka s vodom putem koe i sluznica te
konzumiranjem vode oneiene uzronicima iji domain jedan dio ivotnog ciklusa
ivi u vodi npr. shistosomijaza, leptospiroza...
Skupina C bolesti se ire ubodom insekta prijenosnika bolesti, koji se zadrava uz vodu
stajaicu (movare, bare) i ije larve ive u vodi npr.malarija
Skupina D bolesti se ire neistim rukama (feko-oralni put prijenosa) pri trajnoj
oskudici vode ili maloj potronji i slaboj osobnoj i kunoj njegi npr.neke kone, one i
crijevne bolesti.
Skupina E npr.legionarska bolest se iri aerogenim putem aerosolima grijane
vodovodne vode iz ureaja za kondicioniranje zraka i vjerojatno prigodom tuiranja.

Svi ovi mikroorg.iz vode za pie se uklanjaju dezinfekcijom ili komb.filtracije i dezinfekcije.
Bolesti izazvane kem.tvarima:

Najee je rije o kroninom obliku bolesti.

Uzronici geolokog podrijetla (arsen, selen, jod, natrij...) ili sekundarno oneienje vode (iz zraka,
ispuni plinovi, iz emisije nuklearnih elektrana, ind.otpad, poljoprivredne povrine...)
Kronina otrovanja veu se sa solima tekih metala ( Pb, Cu, Cd, Hg), a rak s organskim spojevima (neki
pesticidi, klorirani CH, PCB, policikliki aromatski CH, nitrozamini) te od anorganskih spojeva s arsenom.
Bolest i otrovanja se javljaju iznad odreene konc.tvari pa se zatita zdravlja provodi propisivanjem max
doputenih konc./MDK za koje se smatra da se mogu tolerirati u vodi za pie.

Tvari u vodi koje izazivaju organoleptike smetnje (ne utjee na zdravlje ovjeka, ali ini vodu odbojnom
za pie):

Od prirodnih sastojaka: biljna vegetacija, mutnoa vode, neke soli geolokog podrijetla.
Ind.proizvodi kao to su nafta i naftni derivati te fenoli.
Veina ovih tvari se iz vode uklanja postupkom ienja.

Zatita vode u prirodi

Prema Zakonu o vodama (RH) voda je ope dobro koje zbog svojih prirodnoh svojstava ne moe biti ni u
ijem vlasnitvu te ima posebnu zatitu. Vodama se
upravlja po naelu odrivog razvoja. Mjere i postupci
za zatitu voda dijele se na politike, pravne, gospodarske, financijske, tehnoloke i ekoloke.
Propisima je obuhvaena zatita: povrnih i podzemnih kopnenih voda, mineralnih i termalnih voda,
morske vode u pogledu zatite od oneienja s kopna i otoka.

KLASIFIKACIJA VODA:
Sve se voden razvrstavaju u 5 vrsta u smislu njihove ope ekoloke f-je te s obzirom na uvjete njihove
upotrebe.

Vode 1.vrste:
- podzemne i povrinske vode koje se prirodne ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za pie
ili u prehrambenoj ind.
- povrinske vode koje se mogu koristiti za uzgoj plemenitih vrsta riba pastrve.
Vode 2.vrste:
- u prirodnom stanju se mogu koristiti za kupanje, rekreaciju, za sportove na vodi i uzgoj svih
vrsta riba osim plemenitih.
- nakon proiavanja mogu se koristiti za pie, u ind.
Vode 3.vrste:
- mogu se primjeniti u ind.koje nemaju posebne zahtjeve za kakvoom vode,i u poljoprivredi.
Vode 4.vrste:
 - mogu se koristiti iskljuivo proiene na podrujima gdje postoji veliko pomanjkanje
vode.
Vode 5.vrste:
- ne smiju se koristiti ni u kakve svrhe.

Pokazatelji kakvoe vode za klasifikaciju:

I. Obvezni pokazatelji za ocjenu ope ekoloke funkcije voda:

a) Fizikalno-kemijski ( pH, alkalitet, elektrina vodljivost)
b) Reim kisika otopljeni O2, zasienje O2 %, KPK-Mn: kem.potronja O2
Mn, BPK5: 5-dnevna biokem.potronja O2
c) Hranjive tvari amonij, nitriti, nitrati, ukupni duik i fosfor.
d) Mikrobioloki ukupni koliformi, fekalni koliformi, aerobi
e) Bioloki indeks saprobnosti, biotiki indeks, stupanj trofije
II. Pokazatelji za iru ocjenu ope ekoloke f-je voda i utvrivanje uvjeta koritenja voda
za odreene namjene:
a) Metali Cu, Zn, Cd, Cr, Ni, Pb, Hg
b) Organski spojevi mineralna ulja, fenoli, PCB, lindan, DDT
c) Radioaktivnost ukupna -radioaktivnost.

Opasne tvari u vodi:

Skupina A one tvari za koje je dokazano da su rizine za vodeni okoli i ovjeka; propisuje
se MDK u vodenim sustavima tj zabranjuje njihovo isputanje u vodu:
a) organohalogeni, organofosforni, organokositreni spojevi
b) iva, kadmij, olovo
c) cijanidi
d) radioaktivne tvari

Skupina B one tvari za koje je dokazano da imaju nepoeljno djelovanje na vodeni okoli tj
okus i miris proizvoda koji slue za ljudsku prehranu dobivenih iz prirodnih voda:
a) neki metali i anorganski spojevi
b) ugljikovodici
c) fenoli
d) pesticid

Mjere zatite vode

Rekonstrukcija i izgradnja sustava javne odvodnje

Rekonstrukcija i izgradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje
Smanjenje optereenja otpadnim vodama iz tehnolokih procesa
Zamjena postojee tehnologije istom tehnologijom
 Smanjenje oneienja voda od agrotehnikih sredstava
Gradnja novih sanitarnih i saniranje postojeih deponija otpada
Uklanjanje kopnenih izvora oneienja mora

OPSKRBA VODOM ZA PIE:

OPSKRBA NASELJA
Moraju biti zadovoljena 3 osnovna zahtjeva:
- Dovoljna koliina
- Odgovarajua kakvoa
- Mogunost transporta do potroaa
U Hrv.72% stanovnika je prikljueno na javni vodoopskrbni sustav.
spec.potronja kvocijent prosjene dnevne potronje vode u naselju i broj stanovnika.

VODOVODNI SUSTAVI
Osnovni dijelovi vodovodnog sustava su:
- zahvat vode ili kaptaa
- glavni cjevovodi
- rezervoari
- razvodna mrea
Kod veine i: pumpne stanice (tlani vodovodi), ureaji za kondicioniranje.

Vrste vodovodnih sustava:

1. Gravitacijski vodovod izvor se nalazi visoko iznad naselja
2. Tlani vodovodi izvor je nii ili u razini naselja
U cjevovodima i razvodnoj mrei voda je uvijek pod tlakom to onemoguuje bilo kakvo
sekundarno zagaenje vode na putu od zahvata do potroaa.
Zahvat vode ili kaptaa:
- kopani zdenci (rijetko)
- bueni zdenci (uobiajeno)

Kondicioniranje vode za pie

- uklanjanje iz vode nepoeljnih stranih tvari te dodavanje drugih tvari za poboljanje njene
kakvoe:
1. Mehaniki postupci uklanjanje neotopljenih tvari
2. Kemijski postupci uklanjanje pravih i koloidnih otopina neke tvari
3. Bioloki postupci tj mikrobioloko kondicioniranje uklanjanje nepoeljnih biolokih
oneienja.

Standardni postupci kondicioniranja vode za pie usmjereni su uklanjanju mutnoe i

mikroorg.sadranih u sirovoj vodi, to se postie: taloenjem, filtracijom i dezinfekcijom.
TALOENJE meh.izdvajanje suspendiranih tvari org.i anorganskog podrijetla. U talonicama voda
miruje ili se lagano kree.
FILTRIRANJE filtri od pijeska uklanjaju preostali dio suspendiranih tvari te jedan dio mikroorg.
Prema brzini kretanja vode kroz filtre i uinku kondicioniranja postoje:
 - spori ( bioloki, engleski) filtri
- brzi (ameriki) filtri

Dopunska metoda kondicioniranja vode za uklanjanje npr.Fe, Mn,...je AERACIJA voda se

rasprivanjem dovodi u kontakt sa zrakom, dolazi do oksidacije navedenih spojeva te njihova
uklanjanja.

DEZINFEKCIJA VODE
Svha joj je eliminacija mikroorg.iz vode.
Postupci za dezinf.vode koji se danas primjenjuju:
1. Kloriranje najee
2. Bromiranje rijetko ev u bazenima za plivanje
3. Jodiranje u izvanrednim prilikama za dezinfekciju manje koliine vode
4. UV zrake rijetko se rabe
5. GAMA ZRAKE i UZV nije dovoljno ispitana njihova uinkovitost
6. Ozonizacija najbolji postupak dezinfekcije vode (ureaji za dobivanje ozona)

Noviji postupci kondicioniranja vode:

1. Membranski postupci (ultrafiltracija i nanofiltracija) ne dovode do stvaranja THM
(trihalometana)
2. Reverzna osmoza za desalinaciju morske vode.

KLORIRANJE VODE
Klor i hipokloriti otapaju se u vodi i nastaje hipoklorasta kiselina.
Cl2 + HOH HOCl + HCl
NaOCl + HOH HOCl + NaOH
Najjae baktericidno i virucidno djelovanje imaju nedisocirana hipoklorasta kis.,a puno
slabije hipoklorit ion.
HOCl H+ + OCl-
Disocijacija hipokloraste kis.najmanja je uz pH 5 i tu je dezinfekcijsko djelovanje najjae.
Poveanjem pH vode te snienjem temp.vode, opada mo dezinfekcije klornog preparata.
SRK = slobodni rezidualni klor (sav klor u obliku HOCl i OCl-)
Spomenuta kem.reakcija odvija se samo u tzv istoj vodi.
U vodi s otopljenim i suspendiranim organskim tvarima te amonijem, nitritima itd.nastaje
fenomen tzv lomne toke.

I.faza faza oksidacije u kojoj je dio hipoklorita reagirao s lako oksidabilnom tvari u vodi.
Kada dalje dodajemo vee konc.hipoklorita...u II.fazi nastaje VRK (kloramin/kloroganski
spojevi). Daljnjim poveavanjem konc.hipoklorita, dolazi u III.fazi do oksidacije
spojeva iz II.faze. Lomna toka: konc.rezidualnog klora gdje je zavrena
oksidacija spojeva iz faza I.,II. i III., te gdje se javlja SRK (cilj je da doe do njegovog
nastanaka oksidacijama). VRK = vezani rezidualni klor.
 SRK se nalazi:
- U istoj ili oienoj vodi tj u vodi bez organskog oneienja
- U oneienoj vodi ako je klorirana veom koliinom hipoklorita od one s kojom se
postie lomna toka

VRk se nalazi:
- u oneienoj vodi kloriranoj s malim dozama hipoklorita
- u vodi kloriranoj sintetskim kloraminima

SRK i VRK se razlikuju po dezinfekcijskom djelovanju:

- SRK djeluje na bakterije i viruse u vodi brzo i u malim konc.
VRK djeluje slabo i sporo i uz poveane konc.
Najmanje otporna na SRK je E.coli, zatim patogene enterobakterije, pa virusi te konano Entameba
histolytica i Bacillus anthracis, koji su najotporniji.

U praksi se susreu 2 naina kloriranja vode za pie:

1. Dezinfekcija SRK-om: dovoljna je za male konc.rezidualnog klora i kratko vrijeme

kontakta prije potronje.
2. Dezinfekcija VRK-om: potreban je dugotrajni kontakt i velike konc.

Za dezinfekciju uskladitene vode (mjesne i kune cisterne, brodske cisterne, autocisterne)

primjenjuje se postupak prekloriranja kombiniran s dekloriranjem vode.
Kao dekloransi slue: aktivni ugljen, natrijev tiosulfat, vitamin C i SO2.

Preparati klora:
SRK elementarni klor, Na i Ca hipoklorit, izocijanurat.
VRK sintetski kloramini.

Voda svih javnih objekata mora biti stalno dezinficirana.

Okolnosti kada treba dezinficirati vodu svih, a ne samo javnih objekata su: izbijanje epidemije,
poplave, potresi, privremeni boravci skupine ljudi na nekom terenu.
U vodi koja se klorira obavezna je kontrola SRK i VRK.

OPSKRBA INDIVIDUALNIH OBJEKATA

Mogue je upotrebljavati oborinsku, povrinsku i podzemnu vodu.
Oborinske vode na podruju kra; spremaju se u posebne rezervoare tzv cisterne.

Podzemna voda:
Za potrebe individualnih objekata obino se upotrebljava voda temeljnica iz pliih
vodonosnih slojeva.
Zahvat vode temeljnice u ravnicama vri se se pomou zdenaca (zabijenih, graenih ili
buenih), a u brdskim krajevima iz zdenaca ili kaptaom vrela.
Iako se danas u selima sve ee, a to je i preporuka, sve vie koriste bueni bunari, jo
uvijek je puno domainstava ovisno o kopanim bunarima, ija je voda upitne kavalitete.
 Stoga je nuna edukacija puanstva o pravilnom nainu kloriranja takvih individualnih
vodoopskrbnih objekata te njihovom smjetaju na seoskom imanju.

SANITARNO-ZDRVASTVENI NADZOR VODE ZA PIE

Dio je lokalnih mjera zatite vode i odnosu se na vodu koja se ve eksploatira za pie.
Obuhvaa:

1. TERENSKI NADZOR
Inspekcija izvedbe i stanja vodoopskrbnog podruja (kaptaa, cjevovodi, rezervoari,
razvodna mrea...)
Pregled njegova okolia i zona sanitarne zatite izvorita
Prikupljanje podataka o podrijetlu vode, broju potroaa i o svim izmjenama novijeg
datuma (popravci, novi prikljuci)
2. LABORATORIJSKA ANALIZA VODE obuhvaa organoleptiku, bakterioloku i
fizikalno-kem.analizu vode.

Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN 46/94) propisane su najvee dopustive konc.za
pojedine parametre u vodi, vrste i opseg analiza te uestalost uzimanja uzoraka.

ANALIZA A provodi se u sklopu rutinske kontrole vode iz objekata koji se pod stalnim
sanitarno zdravstvenim nadzorom, obuhvaa terenski pregled objekta i lab.analizu vode
(osnovni parametri):
- Dokazivanje fekalnog i org.oneienja (koliformne bakt., fekalne koliformne bakt.,
fekalni streptokoki, aerobi), ternski pregled
ANALIZA B obuhvaa uz terenski pregled crpilita i lab.analizu veeg broja tvari koje su
prisutne u okoliu i one koje se rabe u preradi vode.
Provodi se na uzorcima s izvorita, na sabirnim mjestima vie vodova (P.aeruginosa)
ANALIZA C provodi se kad se voda nepoznate kvalitete i sastava eli osposobiti za pie i
obavlja se unutar jedne hidroloke godine.

Laboratorijski nalazi ocjenjuju se usporedbom s graninim vrijednostima te se na temelju te usporedbe

daje miljenje o zdravstvenoj ispravnosti ispitivane vode za pie.

NASELJA I STANOVANJE

Oko 50% ljudi na Zemlji ivi u gradskim podrujima; u razvijenim dravama taj broj je jo vei ( vie od
70%).
Gradovi su postali novi ekosustavi koje je ovjek kreirao za sebe, a nazivamo ih urbicenozama.
URBICENOZA = skup arhitektonskih struktura i infrastuktura, komunikacijskih sustava, protoka
informacija i energije te ljudi, kao socijalne i bioloke skupine koja mora ivjeti u uvjetima visoke
prostorne koncentracije.
Rastui broj civilizacijskih bolesti traumatizam, prometne nezgode, kronine bolesti (KV, psihike,
degenerativne), zloudne bolesti, bolesti metabolizma i alergijska stanja.

PLANIRANJE NASELJA

ovjek provodi vie od polovice svog ivota u stanu.

Zato stan ne bi trebao biti samo puka fizika zatita ve prostor koji zadovoljava ljudsku potrebu za
zdravljem, sigurnosti, samoostvarenjem, emotivnim i obiteljskim ivotom, odgojem djece, mjestom za
intimu, odmor te kune i socijalne aktivnosti.

1972.donesen je u Stockholmu deklaracija UN o ovjekovoj okolini: Ljudska naselja i proces urbanizacije

treba planirati tako da se izbjegnu neg.utjecaji na okoli, odnosno da se postigne najvea drutvena i
ekonomska dobrobit, a da se ne narui prirodna sredina.

S ekolokog stajalita preporuuje se predvianje zona u naseljima prema osnovnim funkcijama: -

ind.zona
- administrativno upravna zona
- komunalno gospodarska zona
- stambena zona

Industrijska zona:
- Treba ju odvojiti od stambenih povfrina
- Postrojenja neiste ind.treba smjestiti nizvodno vodei rauna o strujanju i smjeru vjetrova
Administrativno upravno zona:
- U manjim gradovima centralizirana, u veim podijeljena u nekoliko centara
- U ovu zonu ulaze : ustanove dravne i privredne administracije, kole (srednje i visoke),
zdravstvene ustanove, kulturne ustanove
Komunalno gospodarska zona:
- Niz opskrbnih i sanitarnih objekata: hladnjae, trgovaki centri, veletrnice, vodovod,
kanalizacija
Stambena zona:
- Unutar naselja
- Izvan naselja gradovi sateliti te prigradska ili periferna naselja

Pri planiranju svake od tih zona izrauju se prostorni planovi.

Osnovne postavke su:

1. Odabir ispravne prirodne lokacije s obzirom na klimatske, topografske, histoloke uvjete,

razvoj i proirivanje zelenih povrina i prometa.
 2. Potivanje psihofizikih potreba ljudi, poput: odreene veliine naselja, gustoe
stanovanja i stupanj izgraenosti, opreme stanova i zatite od buke i zagaenja zraka,
komunalne i rekreacijske opremljenosti naselja, regulacije pjeakog i kolnog prometa.
3. Uspostava socijalnih odnosa u izgraenom naselju s pomou kojih se oblikuju osjeaj
pripadnosti i zajednitva, osigurava brigu za djecu, starije i ugroene, ujednauje
komunalni standard za sve socijalne skupine.

ZDRAVO STANOVANJE

SZO donijela je osnovne zahtjeve zdravog stanovanja, oni su:

1. Osiguranje osnovnih fiziolokih potreba kao to su:

- Toplinska zatita i prirodno prozraivanje
- Prirodna i/ili umjetna rasvjeta prostora
- Zatita od buke
- Uzimanje glavnih obroka, odmora i san
2. Osiguranje ovjekovih socijalnih, psiholokih i radnih potreba:
- normalan obiteljski ivot
- odravanje prijateljskih veza
- obavljanje kunih i dr.poslova
3. Zatita od zdravlja:
- zatita od elementarnih nepogoda
- zatita od poara
- zatita od otrovanja plinom
- zatita od ozljeda elektrinom energijom
- zatita od ozljeda toplinskom energijom
- zatita od mehanikih ozljeda
4. Zatita od infekcija:
- osiguranje higijenski ispravne vode
- higijenski odvod kanalizacije
- higijensko odlaganje krutih tvari
- zatita od ivotinja prijenosnika infekcija
- mogunost izolacije prigodom infekcija

Prema prijedlogu Komisije za zdravlje i okoli SZO, zdravstveni poremeaji u urbenim sredinama, te oni
vezani za stanovanje klasificirani su u 3 osnovne skupine:

1. Infektivne bolesti
Prenapuenost dovodi do uestalosti infektivnih bolesti.
 Najvei broj se prenosi s ovjeka na ovjeka, neke potjeu iz ivotinjskih izvora
(zoonoze), a neke se prenose insektima.
U potonje pripadaju respiratorne, kone i enterine inf.,a incidencija im je pojaana loim
sanitarnim uvjetima.

2. Psiho-socijalna oteenja zdravlja ili bolesti

Brza i loa izgradnja prostora zajedno s dr.uzronicima stresa (buka, oneienje zraka i
vode) utjee na mentalno zdravlje stanovnitva, te psiholoki poremeaji postaju
dominantni uzroci smrti i morbiditete u velikom broju urbanih sredina.
Neki od psihosocijalnih problema koji se javljaju su: depresija, alkoholizam,
narkomanija, samoubojstva, zlostavljanje djece i suprunika, seksualne devijacije,
delikvencija, vandalizam i nasilje.
Veze izmeu stanovanja i zdravlja jae su i ee izraene u zemljama u razvoju.

3. Neinfektivne bolesti i traume

Mogu biti uzrokovane strukturnim nedostacima stana tj neprikladnom i nekvalitetnom
gradnjom (sindrom bolesnih zgrada).
Tu spadaju razna otrovanjab zbog toksinih emisija iz graevinskih materijala i
namjetaja, otrovanja plinom, el.udar i opekline...
Neprikladna termika i hidroizolacija, neodgovarajue osvjetljenje i buka takoer su
uzronici stresa.

Gustoa stanovanja:

Dopustivi prostorni minimum prema Regionalnom uredu za Europu SZO trebao bi iznositi 12-15 m po
osobi.
to se tie samoh naselja, broj zgrada i njihov poloaj mora biti takav da ne utjee na svjetlost, cirkulaciju
zraka, promet i odravanje higijene te da postoji dovoljan broj mjesta za rekreaciju i igru te dovoljan broj
zelenih povrina koje osiguravaju oksigenaciju i kontrolu CO. Gradsko
zelenilo, zelene povrine, plua grada bitan su element naselja koji doprinosi istoi zraka, regulaciji
klime naselja, smanjenju konc.praine u zraku, zatiti od buke. ZELENILO
GRADA: botaniki vrtovi, arhitekturno-dekorativno zelenilo, vonjaci, zatitne zone visokog drvea,
travnjaci. Normativi
za zelene povrine: 1-15m x m po stanovniku (ovisi o veliini grada, dravi, klimi....)

POKAZATELJI ZDRAVSTVENOG STANJA U URBANIM UVJETIMA IVOTA (SZO):

Mortalitet dojenadi
Postotak djece ija teina odgovara dobi i visini u prihvatljivim granicama (percentili)
Postotak novoroenadi s najmanje 2500g pri poroaju
Oekivani ivotni vijek pri roenju ovisno o spolu i subpopulacijama koje se mogu
identificirati
Uestalost i mortalitet od spec.bolesti, posebice respiratornih, TBC, dijarealnih, ind.nesrea, i
socijalnih problema (droga, alkohol, delikvencija)
 Prometne nesree smrti i ozljede.

Urbani razvoj trebao bi biti usmjeren poboljanju navedenih zdravstvenih pokazatelja.

ODVODNJA I IENJE OTPADNIH VODA

Oneienje vode odvija se svakodnevno i to prirodnim putem, i djelovanjem ovjeka.

ONEIENJE VODA promjena kakvoe vode kojom se mijenja korisno svojstvo vode, pogorava
stanje vodenih ekosustava i ograniuje namjenska uporaba voda.
ZAGAENJE VODE oneienje veeg razmjera u konc.iznad doputenih ime se moe dovesti u
opasnost ivot i zdravlje i zdravlje ljudi i stanje okolia.
OTPADNE VODE sve vode kojima su promijenjena kem.i/ili fizikalna svojstva zbog uporabe za naselja ili
ind., kao i vode nastale od atmosferskih oborina i pranja ulica te ispiranja poljoprivrednih povrina.
AUTOPURIFIKACIJA (samoienje): fizikalni, kem.i biokem.postupci kojima se odrava kakvoa vode.
( no kad je u otpadnim vodama zagaenje prekomjerno, potrebna je ovjekova pomo)

Vrste otpadnih voda:

1. Sanitarne otpadne vode

2. Tehnoloke otpadne vode
3. Oborinske vode

Otpadne vode mogu sadravati krupne otpatke, koloidne i otopljene tvari.

Izgradnja kanalizacijskog sustava bitna je je sanitarno tehnika zatita gradskog stan.
Postoji tokasti ispust otpadnih voda (naselja) te raspreni ispust (oborinska otpadna voda).

SUSTAVI KANALIZACIJE NASELJA

1. MJEOVITI SUSTAV KANALIZACIJE zajedniki se odvode sanitarne i tehnoloke te

oborinske otpadne vode.
Primarni kolektor (prikljuen na) +sekundarni kolektor + glavnin kolektor = ureaj za
ienje i/ili prijemnik.
2. RAZDIJELJENI ili SEPARATNI SUSTAV KANALIZACIJE sastoji se od 2 potpuno
odvojenih kanalizacijskih mrea; jednom se odvode oborinske vode,a 2.sanitarne i
tehnoloke vode.
Ako se voda proiava bolji je razdjelni sustav jer u mjeovitom sustavu nakon kia
dolazi do 2-5x veeg dotoka otpadnih voda.

IENJE OTPADNIH VODA U NASELJIMA

ienjem otpadnih voda poboljava se kakvoa vode za njenu daljnju uporabu.
Postupci ienja:

1. Prethodni stupanj ienja primjena radnji i postupaka kojima se iz otpadnih voda

uklanjaju plutajue otpadne tvari, pijesak i ljunak.
2. Prvi stupanj ienja primjena fizikalnih i kem.postupaka ienja otpadnih voda
kojima se iz vode uklanja najmanje 50% rasprenih tvari, a vrijednost BPK5 smanjuje se
za oko 20%.
3. Drugi stupanj ienja primjena biolokih i dr.postupaka ienja kojima se u
otpadnim vodama smanjuju konc.suspendiranih tvari i BPK5 za 70-90%, a konc.KPK za
barem 75%.
4. Trei stupanj ienja primjena fizikalno-kem., biolokih i dr.postupaka kojima se u
otpadnim vodama smanjuju konc.hranjivih soli (duik, fosfor) za 80%, odnosno smanjuju
se i dr.posebni pokazatelji (organska tvar, teki metali) u granicama vrijednosti koje nije
mogue postii primjenom 2.stupnja ienja

KONDICIONIRANJE OTPADNIH VODA PRIJE NJIHOVA ISPUSTA U VODOTOK

Ureaj za ienje otpadnih voda s aktivnim muljem:

1. Mehanika reetka: uklanja krupne i plivajue tvari lie, krpe, komadi drveta...
2. Primarna talonica: gravitacijom se uklanjaju suspendirane estice, one meusobno
adheriraju i taloe se.
3. Aeracijski bazen: u vodu se injektira zrak pod tlakom i dolazi do burnog mijeanja vode
to spreava taloenje; tako je osiguran stalan doticaj mikroorg.s hranjivom organskom
tvari koja dolazi s otpadnom vodom mikroorg.se nakupljaju u obliku pahuljica koje se
nazivaju aktivni mulj pri emu org.tvar oksidira, a dijelom i mineralizira.
4. Sekundarna talonica: otklanja se aktivan mulj.
5. Ispust u vodotok
6. Digeston mulj dobiven biolokim postupcima se mora obraditi (usitniti i izmijeati) i
ugustiti za daljnju upotrebu.
Stabilizacija mulja se moe raditi kem.(klor i vapno), toplinskim (temp.260C) i biokem.
postupkom.
Biokem.postupak: anaerobna digestija mulj se odvodi u digestore ili Imhoffove
talonike gdje nsataju postupci kiselog vrenja.
Aerobna digestija u otvoreni spremnik se uvodi zrak.
7. Polja za suenje mulja: sui se i kasnije skida te se koristi kao kompost.

Presjek ureaja za ienje otpadnih voda s prokapnikom:

1. Dotok sirove otpadne vode

2. Reetka
3. Pjeskolov zaustavlja pijesak, a proputa suspendirane estice
4. Imhoffova talonica
 5. Pumpna stanica
6. Prokapnik gradi se iznad zemlje i puni lomljenim kamenom, ljunkom, stiroporom.
Voda se raspruje po povrini prokapnika na kojem se s vremenom oblikuje elatinozna
bioloka prevlaka gusto naseljenih mikroorg.kojih ima u vodi; na povrini prokapnika se
ovijaju bioloki procesi razgradnje organske tvari.
Prolaskom kroz prokapnik, voda se oslobaa suspenzija i koloida, te ona na kraju sadri
komade bioloke prevlake i uginule mikroorg.
7. Sekundarna talonica: taloe se komadi bioloke prevlake i uginuli mikoroorg.
8. Odvod proiene vode
9. Odvod mulja

DISPOZICIJA OTPADNIH VODA U INDIVIDUALNIM OBJEKTIMA

Naalost jo uvijek prevladavaju procjedne i crne jame s velikom konc.organskog i
mikrobiolokog oneienja.

ODLAGANJE KRUTOG OTPADA

OTPAD tvar ili predmet koju je pravna ili fizika osoba odbacila ili odloila, namjerava je odloiti ili je
mora odloiti.

ZDRAVSTVENI ASPEKT
Otpad je ozbiljan javnozdravstveni problem i to iz nekoliko razloga:
Moe posluiti kao sklonite i hrana za takore i muhe te na taj nain indirektno izazvati
prijenos bolesti.
Moe oneistiti podzemnu vodu ako se odlae u blizini vodonosnih slojeva; tada
prevladava kem.oneienje npr.tekim metalima.
Stvara estetski problem neugodan miris, odbojan izgled...
Predstavlja moguu opasnost od poara.
Opasnost od traumatizma razbijeno staklo, otri metalni predmeti...
Plinovi u deponiju (metan i CO) odgovorni za stakleniki uinak, freoni za smanjenje
ozonskog sloja...

Vrsta, sastav, teina i volumen krutog otpada

Komunalni otpad sastoji se od kunog otpada, glomaznog otpada, otpada s javnih povrina
te otpada iz ugostiteljskih ustanova i poduzea slinih kunom otpadu.
Tehnoloki otpad nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslunim
djelatnostima, a po sastavu i koliini se razlikuje od komunalnog otpada.
Inertni otpad otpad koji uope ne sadri ili pak sadri vrlo male tvari koje podlijeu
fizikalnoj, kem.i biolokoj razgradnji, pa ne ugroava okoli.
 Opasni otpad onaj koji ima neke od slijedeih tetnih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost,
zapaljivost, nagrizanje, nadraljivost, tetnost, toksinost, infektivnost, karcinogenost,
mutagenost, teratogenost, ekotoksinost te svojstvo otputanja otrovnih plinova
kem.reakcijom ili biolokom razgradnjom.

Udjel platike u krutom otpadu sve se vie poveava, ugl na raun metala i stakla, i novi je problem zbog
volumena koji zauzima te bioloke nerazgradljivosti. Teina
krutih otpadaka u prosjeku je 1-5 kg po osobi na dan.

PRIKUPLJANJE KRUTOG OTPADA

4 su naina prikupljanja krutog otpada iz kuanstva:
- Kante za smee zapremnine 75-120 litara od pocinanog lima ili plastike
- Plastine vree ili papirnate vree
- Evakuacija gravitacijom ili vakuumom iz stana ili s kata u podrum, gdje se stlai u velikoj
pokretnoj kutiji koja se odvozi na konano odlagalite
- Odlaganje na gnojnicu na poljoprivrednom gospodarstvu

Tenja da se u kuanstvu otpad razvrstava na komponente koje se mogu ponovo upotrijebiti: staklo,
papir, metal!
Kuni otpad u kui smije ostati najdue 5 dana: u 5 dana se razvija kuna muha iz kukuljice (toliko traje
njen bioloki ciklus).

ODVOZ KRUTOG OTPADA

Kuni otpad odvozi se svaki dan, do najdulje svakih 5 dana, ovisno o koliini te o klimi.
Odvozi se runim ili automatskim prebacivanjem u posebne automobile za prijevoz otpada,
koji obino imaju ugraenu drobilicu za usitnjavanje otpada.

KONANO ODLAGANJE KRUTOG OTPADA (zbrinjavanje)

Naelo 4 R: reduction/ smanjenje, reuse /ponovna uporaba, recyclin /reciklaa i recovery /
regeneracija.
Metode za konano zbrinjavanje otpada:
1. Kontrolirano sanitarno odlaganje
2. Kompostiranje
3. Spaljivanje
4. Recikliranje

1. Kontrolirano sanitarno odlaganje

Kruti se otpaci odlau na prireeni teren koji je ograen i deratiziran; otpaci se zbijaju i
pokrivaju zemljom na kraju svakog dana.
Loa strana: mnogo vrijednog materijala se zatrpa i ne iskoristi; treba izdvajati plastiku,
staklo, metal prije zatrpavanja.
Modifikacije sanitarnog deponiranja:
a) Postupak iskopa jarka (na ravnom terenu; plitki)
b) Postupak odlaganja otpada na povrinu tla na ravnom i prilino ravnom, te
terenu koji klizi. Otpad se zbija i odlae, a na kraju dana pokriva zemljom;
 sljedei dan se istovara odmah pored kuice od dana prije. Slae se kuica za
kuicom.
c) Postupak ispunjavanja dolina i ostalih depresija kuice se slau u slojeve.

Kad je teren ispunjen, poravna se i priprema za buduu namjenu:

- Na njemu se ne grade vrsti objekti zbog slijeganja tla i eksplozivnih plinova nastalih
anaerobnom razgradnjom otpada.
- Moe se uzgajati povre koje se ne jede sirovo, sade se perivoji, prilagodi se za
rekreaciju.

2. Spaljivanje krutog otpada

Proces izgaranja krutog i tekueg otpada s osnovnom svrhom da se smanji volumen
otpada.
Smanjivanje tee bez neugodnih mirisa ako je temp.vea od 600C, pa danas veinom
pei rade na temp.od 850-1200C.
Prednosti:
- Likvidira se oko 75% otpada
- Dobivena toplina se pretvorena u para koristi za grijanje stambenih i javnih objekata i za
dobivanje el.energije
- Pri ulazu smea u pe automatskim ureajima se odvaja papir i metal
- Ostatni otpad je inertan i sterilan

Pei za spaljivanje otpada su ugl ekonomine ako rade stalno pa se kapacitet pei odreuje
prema koliini otpada.
To je najbolje rjeenje za rjeavanje otpada u velikim gradovima.

PIROLIZA modifikacija toplinske obrade krutog otpada u atmosferi smanjene koliine kisika ili
bez njega. Pod
utjecajem topline razvijaju se plinovi koji se dijelom kondenziraju u uljastu frakciju, a kao
ostatak ostavljaju kruti koks i metale u istom, neoksidiranom obliku, a dijelom slue i kao izvor
topline. Postupak
obeava, posebno na podruju saniranja sintetskog organskog materijala npr.guma.

3. Kompostiranje
Postupak kojim se razdvajaju pojedini sastavni dijelovi komunalnog otpada u odreenim
postrojenjima.
Vano je selekcioniranje otpada.
Pojedine vrste otpadnog materijala se podvrgavaju razliitim postupcima i dobivaju se
frakcije otpada prema odreenim svojstvima.
Takvi pogoni imaju liniju papira, plastike, metala, stakla, komposta i stone hrane.
 OTEENJE OZONSKOG OMOTAA KAO POSLJEDICA LJUDSKE
AKTIVNOSTI
Spojevi koji najee unitavaju ozonski omota:

1. FREONI klorofluorougljikovodici (CFCs: eng.ChloroFluoroCarbons)

Pripadaju grupi lakohlapljivih organskih spojeva.
Svojim aktivnim klorom razaraju molekule ozona.
Upotreba: potisni plinovi u sprejevima, pjenila u proizvodnji pjenastih materijala,
izolatora, rashladni plinovi u hladnjacima i klima ureajima, sredstva za ienje i
odmaivanje elektronskih ureaja.
2. HALONI spojevi broma, fluora i ugljika: bromofluoroklorougljici i
bromofluorougljici)
U irokoj primjeni kao sredstva za gaenje poara.
Imaju jai uinak nego freoni.
Njihov aktivni brom ima jae djelovanje na ozon.

Ugljiktetraklorid, metilbromid i metilkloroform

Dobra svojstva zbog kojih su te stvari dole u masovnu primjenu (stabilnost tih spojeva u niim slojevima
atmosfere) pokazale su se zapravo kao glavni krivac novonastale situacije visoke reaktivnosti u viim
slojevima atmosfere. Zamjena za CFC su
nepotpuno halogenirani ugljikovodici (klorofluorougljikovodici) tzv HCFC (eng.
HydroChloroFluoroCarbons)

90% ukupnog ozona u atmosferi se formira prirodno u stratosferi i u reakciji s UV zrakama valne duljine
manje od 240 nm; dobar ozon. Molekule O
apsorbiraju te zrake te disociraju dajui slobodni atom kisika 2.mol.O tvorei na taj nain mol.O.
Ozon se formira 15-35 km od Zemljine povrine tvorei ozonski omota.
Ostalih 10% ozona u atmosferi se nalazi u donjim dijelovima gdje suprotno od stratosferskog ozona koji
ima korisnu ulogu, ima vrlo tetne uinke na zdravlje ljudi; lo ozon.

Ozon je glavna komponenta smoga.

Iz razliitih izvora (ind., promet, kuna ognjita) isputaju se u zrak fotokem.oksidansi koji
rasprostranjivanji vjetrom reagiraju sa sunevom svjetlou i toplinom; rezultat tih reakcija je nastanak
ozona, glavne komponente smoga.

POSLJEDICE:
Ozonski omta je vaan jer upija UV-B zraenje sa Sunca i na taj nain spreava da veina zraenja dopre
do Zemljine povrine, gdje ima vrlo tetno djelovanje na gotovo sve oblike ivota na Zemlji. Kad poveano
UV-B zraenje dopre do Zemlje, moemo govoriti o uinku UV-B zraka na ljudsko zdravlje:

- Eritem opekline koe od sunca

- Novotvorine koe
- Snjena sljepoa, aktiniki keratitis, mrena zamagljena lea to dovodi do sljepoe
 - Smanjenje otpornosti organizma
- Djelovanje na biljke i ivotinje (utjecaj na ovjekov lanac prehrane)
- Oteenje ozonskog omotaa doprinosi globalnom zagrijavanju (efekt staklenika)
- Klimatske promjene

3 su globalna ekoloka problema:

1. STANJIVANJE OZONSKOG OMOTAA

2. GLOBALNO ZAGRIJAVANJE
3. DALEKOSENA PREKOGRANINA ONEIENJA ZRAKA

1. STANJIVANJE OZONSKOG OMOTAA

Stratosferski sloj ozona djeluje kao filtar za UV-B suneve zrake jer ih najveim dijelom apsorbira. tetni
uinci UV-B zraenja: a)
Uinci na ovjeka i ivotinja: bazocelularni ca, planocelularni ca, melanomi, fotokonjuktivitis i
fotokeratitis, katarakta, supresija imunog sustava... b)
Uinci na ostali dio biosfere: fotosinteze i rasta bilja, prinosa usjeva, fitoplanktona i
zooplanktona...

Hrvatska:
Do poetka 2006.potpuno se ukida potronja freona, halona, tetraklorugljika i metilkloroforma, a do
poetka 2030.nepotpuno halogeniranih ugljikovodika.
Nacionalni program za postupno ukidanje tvari koje oteuju ozon, 3 projekta:

Postupno ukidanje freona pri proizvodnji fleksibilnih poliuretanskih pjenan (zamjena

metilenklorid).
Postupno ukidanje freona u proizvodnji sprejeva (zamjena smjesom propan-butan).
Prikupljanje i zbrinjavanje freona pri servisiranju o odlaganju rashladnih ureaja.

2. GLOBALNO ZAGRIJAVANJE
Stakleniki plinovi doputaju prodor sunevog zraenja do zemlje, ali ne doputaju prodor dugovalnog
infracrvenog zraenja od zemlje prema atmosferi nastaje refleksija infracrvenih zraka i zagrijavanje
(efekt staklenika: doputa prodor sunevog zraenja, ali ne doputa izlazak van). Stakleniki
plinovi: CO, metan, NO, fluorougljikovodici, perfluorougljikovodici, sumporov heksafluorid.

Posljedice globalnog zagrijavanja:

a) KLIMATSKE: porast temp.Zemlje (zagrijavanje do 2100 god.: 1- 3,5C), porast razine mora (globalno
povienje razine mora do 2100 god.: 15-95 cm).

b) OKOLINSKE: incidencija toplinskih ekstrema, olujnih i orkanskih vjetrova, vlanosti tla,

poplavljivanje obalnih podruja.
c) ZDRAVSTVENE: morbiditeta i mortaliteta (kardiovaskularne i respiratorne bolesti), prevalencije
zaraznih bolesti (posebno onih prenoenih vektorima: malarija, dengua, uta groznica...), pothranjenost
zbog proizvodnje hrane, javnozdravstveni problem migracija.

to moemo uiniti?

Koristiti goriva s niskim sadrajem ugljika npr.prijelaz s ugljena na naftu i prirodni plin
Promjena poljoprivredne tehnologije
Uporaba nuklearne tehnologije ( ne emitira tetne plinove)
Prijelaz na prirodne izvore E (sunce, vjetar, voda...)
Smanjiti sjeu uma i poumljavati

3. DALEKOSENA PREKOGRANINA ONEIENJA ZRAKA

Smanjenje emisije sumpora: ukupnoj emisiji najvie pridonose termoenergetski objekti,

ind.loita i ind.procesi.
Smanjenje emisije tekih metala: Vlada RH donijela uredbu prema kojoj u motornom
benzinu s olovom ne smije biti vie od 0.15 g/L olova, a u bezolovnom benzinu 0.013 g/L.
Smanjenje emisije postojanih oneienja.
4 su glavne skupine postojanih organskih oneienja:
1. Pesticidi
2. Dioksini i furani
3. Halogenirani derivati ugljikovodika
4. Policikliki aromatski ugljikovodici

N = NITROZAMINI

Nitriti kao uobiajeni konzervansi dodaju se u gotovo sve mesne proizvode radi korekcije boje mesa i
baktericidnog djelovanja. U
odreenim uvjetima nitriti mogu sa sastojcima mesa (sekundarnim aminima) stvoriti kancerogenu
skupinu spojeva poznatih kao N-nitrozamini.
Vjerojatnost nastajanja N-nitrozamina raste duim skladitenjem na sobnoj i viim temperaturama.

ANABOLICI

U RH pravilnikom o koliinama pesticida, toksina, mikotoksina...uporaba anabolika nije dozvoljena! No,

zbog visoke djelotvornosti i velike ekonomske koristi koju donose u proizvodnji mesa, anabolici se i danas
ilegalno javljaju na tritu, te je stoga i danas neophodna njihova kontinuirana kontrola u uzorcima mesa.
Anabolici su tvari koji potiu metab.procese sinteze u organizmu ivotinja; posebno djelovanje imaju na
sintezu proteina, a to rezultira miine mase. Anaboliki
preparati koji se koriste kao promotori rasta u proizvodnji mesa dijele se u 4 skupine:

1. -agonisti klenbuterol, salbutamol

2. Polipeptidni hormoni somatotropini
3. Tireostatici uracil
4. Anaboliki steroidi androgeni, estrogen i gestageni.

Koristili su se kao promotori rasta u stoarstvu gdje su donijeli velike koristi u prirastu.
Postaju neposredna prijetnja zdravlju ljudi i ivotinja.

FTALATI

Plastine mase su umjetni materijali proizvedeni od sintetskih ili polusintetskih smola nastalih
polimerizacijom.
Danas je teko zamisliti ijednu ljudsku djelatnost bez upotrebe plastinih masa.
Godinja proizvodnja premauje 25 milijuna tona.
Udio plastike u krutom otpadu se za 1% godinje postaje veliki problem s obzirom na volumen (Coca-
cola) i nerazgradivost.
Nekontroliranim odlaganjem mogu oneistiti zemlju i podzemne izvore vode otputanjem tetnih tvari
(teki metali, ftalati, vinil...).
Neadekvatnim spaljivanjem mogu inicirati nastajanje opasnih dibenzodioksina (TCDD).

Osnovni nedostaci plastike koja se prije proizvodila bili su: tvrdoa, krhkost i neelastinost. U
smislu otklanjanja postojeih nedostataka plastinim proizvodima dodavana su razliita sredstva: punila,
omekivai plastifikatori, stabilizatori i pigmenti.
Najee koriteni omekivai su esteri ftalne kis.-ftalati, ija godinja proizvodnja dostie 2,7 milijuna
tona, od ega 50% odlazi na proizvodnju di(2-etilheksil)ftalata DEHP. Udio
ftalata u plastinoj masi moe biti i od 50% teine.

FTALATI U OKOLIU
U prirodi postoje uz nalazita ugljena i sirove nafte.
Kao posljedica ljudske aktivnosti nalazimo ih:
- Pri proizvodnji i distribuciji ftalata, proizvodnji plastinih masa
- Pri upotrebi i odlaganju plastinih masa
Kao posljedica ljudske aktivnosti vezane uz proizvodnju i nekontrolirano odlaganje
plastike, ftalate nalazimo u: tlu, vodi, sedimentu, zraku, flori i fauni, ljudskom organizmu.
Glavni put ftalata u okoliu je atmosfera iz koje se ispiru padalinama.
Dio ftalata (kratkolanani) ostaje otopljen u vodi, a dio (lipofilni s duim lancima, DEHP)
se adsorbira na organske tvari u tlu i sedimentu iz tla, stalnim procjeivanjem dospijevaju u
podzemne vode.
Dio ftalata se razgrauje sporim procesima, dok se 2.dio akumulira u biljkama, ribama,
vodozemcima, pticama.

tetan uinak ftalata iz svih izvora (zrak, voda, tlo, biljke) nije zaobiao niti ovjeka, kao
niti tetan uinak prilikom proizvodnje i koritenja plastinih proizvoda.
U kontaktu s tjelesnim tek.ftalati se u veoj ili manjoj mjeri otputaju u organizam,
neovisno radi li se o djejim igrakama koje dolaze u usta, prehrambenoj ambalai ili
plastinim spremnicima koji se koriste u medicinske svrhe.
Utvreno je da je gl.izvor ftalata u hrani ambalaa u kojoj je hrana pohranjena, uvana ili
posluivana (zamatanje, konzerviranje, zaleivanje) u PVC foliji.
Takoer je utvrena prisutnost i u dr.proizvodima pohranjenim u PVC ambalau (kozmetki
proizvodi, krvna plazma).

Dosadanja istraivanja na pokusnim ivotinjama ukazuju na mogue kancerogeno,

mutageno i teratogeno djelovanje ftalata, to je u ovisnosti o otputenim koliinama, a
implicira koritenje takve tehnologije izrade plastike koja e otputanje ftalata svesti na
namanju moguu mjeru.
Unato obeanjima proizvoaa plastinih masa iz 80-tih da e udio ftalata svesti na
najmanju moguu mjeru, ispitivanja iz 1986.dokazuju da je jo uvijek udio ftalata (npr u
djejim igrakama) od 6 do ak 44% teine.

Pravilnik o uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta ope uporabe

odreuje da umjetne mase koje se koriste za izradu posua, pribora, opreme i ureaja koje
dolaze u neposredni dodir s pitkom vodom, mlijekom, branom, parafiniranim ili
navotenim namirnicama, namirnicama koje sadre eterina ulja, alkoh.piima, mastima,
uljima ili namirnicama ija je vanjska ambalaa mast, ne smiju sadravati omekivala, ako
to posebnim propisom nije drukije propisano.
Odreene umjetne mase dozvoljavaju koritenje nekih omekivala iz grupe ftalata, a u tom
smislu se navode: dibutilftalat (DBP) i dietilheksilftalat (DEHP).
Njihov ukupni udio u smjesi, niti pojedinano ne smije prelaziti 35% teine.

Djeje igrake izraene od polivinilklorida, omekane ftalatima, ne smiju imati vie od 35%
ftalata izraeno na gotovi proizvod.
Zabrana se odnosi i na one proizvode namijenjene dojenadi ili djeci mlaoj od 3 godine, za
koje je predvieno da e stavljati u usta (dude varalice, nastavci za boice, grickalice...).
Ne postoji klasifikacija proizvoda od plastinih masa prema: vrsti materijala, vrsti
proizvoda, namjeni, duljini uporabe te dobi korisnika.
 2 najvanije stvari vezane uz ftalate, akoje nisu uzete u obzir pravilnikom su:
1. Koliina i brzina njihovog otputanja u okolnostima kontakta sa tjelsenim sekretima i
ekskretima, a koje ne moraju biti u direktnoj vezi sa njihovim udjelom u masi gotovog
proizvoda.
2. Okolnost da ftalati mogu biti uneseni u organizam i dr.putevima npr.vodom za pie.

Istraivanje otputanja ftalata iz plastinih proizvoda u model otopinama pokazalo je da nakon 10

dana izlaganja, najvie ftalata se otputa u destiliranu vodu koja simulira uinak sline, neto manje
u 10% etilni alkohol i najmanje u 3% octenu kiselinu.
Prema grupama proizvoda u destiliranu vodu najvie se ftalata otputa iz djejih igraaka, a
znaajnije manje iz plastine prehrambene ambalae i iz ostalih plastinih proizvoda. Pratei
dinamiku otputanja ftalata iz plastinih proizvoda, gotovo 2/3 ih se otpusti ve tijekom 1.dana
izlaganja, kada je rije o 3% octenoj kis.i destiliranoj vodi, dok je otputanje znatno sporije u 10%
alkoholu.

AKRILAMID

Sinonimi: 2-propenamide, ethyilene carboxamide, vinil amide.

To je kem.monomer koji se koristi u sintezi poliakrilamida. Nalazi se
u obliku bijelih kristala, topiv u vodi, metanolu, etanolu, dimetil-eteru i acetonu, netopiv u heptanu i
benzenu. Upotreba:

U znanstvenim istraivanjima
Kao cementno ljepilo
U proizvodnji polimera
U proizvodnji poliakrilamida (najvie, oko 90%)
60% poliakrilamida koristi se kao flokulant u proiavanju voda
20% se koristi u proizvodnji raznih vrsta pulpi i proizvodnji papira
U nekim kozmetikim proizvodima (neki losioni i kreme)
U nekim vrstama ambalae namijenjene za pakiranje hrane
U tekstilnoj ind.i rafinaciji eera
U proizvodnji ulja, lateksa, elatinoznim kapsulama, kontaktnim leama...

Mogui izvori izloenosti i mjesta ulaska akrilamida u organizam: hranom, vodom, cigaretama. Toksini
uinci akrilamida (istraivanja na ivotinjama):

Promjena eritrocita i Hg
Promjene na organima: mozak, srce, jetra, bubrezi, organi za reprodukciju
Utjecaj na CNS: neuroloke promjene ( ataksija, tremor, konvulzije)
Cirkulacijski kolaps
Smanjenje tjelesne teine
Utjecaj na ovjeka:

Kod jedne ene, TT 48 kg, utvrdilo se da je ingestijom unijela 18g akrilamida u

organizam; simptomi su uoeni od strane CNS-a i perifernog S, resp., GI krvarenja,
promjene na jetri...
Znakovi trovanja opisani su kod radnika u kinsekoj tvornici akrilamida koji nisu imali
adekvatnu osobnu zatitu. Bili su izloeni 27-30%-tnoj otopini akrilamida kroz 1-18
mjeseci; konc.u zraku iznosila je 5,6 9,0 mg/m kroz 4 mjeseca.
Prvi simptomi uoeni su dermatitisom i ljutenjem koe na dlanovima, a zatim su
uslijedili simptomi od strane perifernog S.

Organski spoj koji se vee uz spec.skupinu namirnica: to su namirnice koje u svom sastavu sadre krob, a
koje se prije konzumiranja podvrgavaju odreenim tehnolokim procesima koji se provode uporabom
visoke temp. Niz
istraivanja rezultiralo je jednakim zakljukom: nastajanje akrilamida u namirnicama dovodi se u vezu s
Maillardovom reakcijom (tzv neenzimatsko posmeivanje):

Kem.reakcija izmeu aminokis.i reducirajuih eera koja se odvija uz zagrijavanje

reaktivne karbonilne grupe eera (alfa-dikarbonil), reagiraju sa nukleofilnim grupama
aminokis.to dovodi do stvaranja mol.aroma.

Reakcija se koristi u ind.aroma, a tip arome ovisi o tipu aminokis. 1000

raznih aroma zasnivaju se na navedenoj reakciji.
Maillardova reakcija se koristi i u: tamnjenju tosta, bojenju piva i za aromu peenog mesa.
U RH ne postoje propisi koji bi regulirali koliinu akrilamida u namirnicama.
Preporuke FAO/WHO govore o prihvatljivom dnevnom unosu od 0,3 do 0,8 g/kg TT na dan za odrasla
ovjeka.

METALI U OKOLIU

Metali i polumetali su sastavni dio stijena i tla, ali se pojavljuju i kao vanjski zagaivai.
Primarni izvor emisija metala i polumetala (Cd, As, Hg) u tlo su: organska i mineralna gnojiva
(poljoprivredi), vapno i pesticidi (Pb, Cd, As), kanalizacijski mulj (Pb i Cd), kontaminirana voda za
navodnjavanje.
Sekundarni izvori emisija: talionice, ispuni plinovi vozila, sagorijevanje ugljena, rudarske djelatnosti i
odlaganje smea.

VODA potencijalni izvor metala i polumetala koji se u njoj mogu nai kao posljedica geolokog sastava
tla, ali mogu potjecati i iz nekih 2.sekundarnih izvora (posljedica ljudske aktivnosti, iz zraka,
poljoprivredne aktivnosti i ind.otpad otpadne vode koje sadre znatne koliine otpadnih tvari iz
tehnolokog procesa).
Planktoni akumuliraju toksine metale i polumetale prenaaju ih i taloe u sedimente. Iz
sedimenta pod utjecajem mikrobioloke aktivnosti, ovisno o pH te fizikalno-kem.procesima oslobaaju
se u okolinu, a mogu nastati jo toksiniji org.spojevi metala.

Prosjeno taloenje metala i polumetala u atmosferu odvija se u krugu od oko 10km od izvora emisije.
ivine pare zbog visokog tlaka para mogu biti emitirane na udaljenost od 2000 km.
Brzina i udaljenost od izvora emisije openito ovisi o vremenskim prilikama (padaline koje ispiru, ali i
zrana strujanja RUA VJETROVA), veliini estica, topografiji i ventilaciji.
Emisije mogu biti i prirodne iz vulkana ili kao posljedica umskih poara, ali i uvjetovane raznim
ovjekovim aktivnostima. U
lebdeim atmosferskim esticama, osim u akcidentalnim sluajevima, koliine toksinih metala i
polumetala nisu tolike da bi ve pri kratkotrajnoj izloenosti mogle izazvati tetni utjecaj na ovjeka,
posljedice mogu postati ozbiljne pri kroninoj izloenosti.

Znaajni dio metala (oko 90%) u organ.ovjeka unosi se putem hrane biljnog i ivotinj.porijekla. Njihova
konc.u biljkama ovisi o vrsti, dominantnom tkivu, konc.i dostupnosti elemenata u tlu, udaljenosti od
izvora emisije, godinjem dobu i vremenskim prilikama (zrana strujanja RUA VJETROVA).
Metale biljka akumulira listom i mladicama izravno, a metale i polumetale koji su nakupljeni u tlu prima
korjenovim sustavom nakon to preu u lake topive oblike.

IVA U MORSKOJ MEDITERANSKOJ RIBI

Porast broja i veliine naselja na morskoj obali, te intenzivan razvoj ind.pogona kojima more slui kao
recipijent otpadnih voda, uvelike su kompromitirali zdravstvenu ispravnost hrane iz mora.
Utvrivanje koliine tekih metala u morskom sedimentu i morskim organizmima (ribama, koljkama,
rakovima), posebice ive, koristi se kao indikator oneienja mora.

Prehrana ribom, uz maslinovo ulje i vino, zdravija je od drugih oblika prehrane.

Opisani su sluajevi trovanja ljudi, vezanih uz koritenje morske hrane.
Dosadanja istraivanja otkrila su nekoliko lokacija na podruju Mediterana s vrijednostima ive u
morskom sedimentu i morskim organizmima.
Dokazano je da ak ni unoenje vie od 200 g organske ive tjedno, kroz 20 i vie godina ne dovodi do
neurolokih promjena kojese ne bi mogle pripisati toksinom uinku ive.

Stalni nadzor potencijalno opasnih i opasnih podruja oneienih ivom pridonijet e preveniranju
tekih posljedica za zdravlje ljudi i to je jo vanije, poticanju mjera kojima e opasna podruja
Mediterana ponovno oivjeti.
 ITX

Italija. Afera 2005.zabranjena prodaja Nestle baby milk proizvoda i to u koliini od

nekoliko milijuna litara, nakon ega je slijedilo povlaenje takvih proizvoda od strane same
tvrtke Nestle u koliini od oko 2 milijuna litara s trita Italije, Francuske, panjolske i
Portugala.
Razlog za takvu odluku je detekcija u nekim uzorcima navedenih proizvoda kemikalije 2-
isopropil tioxantone (ITX).
Afera je u hrv.medijima prola gotovo neopaeno ponajprije zbog injenice da se takvi
proizvodi za sada ne nalaze na naem tritu.

Za Hrvatsku stvar je poela obznanjenjem na RASFF sustavu (Rapid Alert System for
Food and Feed) 9.sijenja 2006.kako je u Red orange juice pfanner utvrena nazonost
ITX u koliini od 170 g/kg.
Analiza je zapoeta 13.12.2005.u Italiji, a odande u Hrvatsku.
Radi se o proizvodu podrijetlom iz Austrije, izvezenom u Italiju, a odande u Hrvatsku.
Slijedila je odluka Ministarstva zdravstva o uzrokovanju navedenih proizvoda i upuivanju
na analizu u ovlateni laboratorij.

ITX se koristi kao fotoinicijator u procesu suenja tinte djelovanjem UV zraka, potiui
(trigering) radikalnu polimerizaciju akrilne komponente tinte to rezultira (causing) time da
tanki sloj tinte brzo i temeljito postane suh.
Radi se o tinti koja se koristi za bojanje prehrambene ambalae, a to je naroito izraeno kod
boja koje sadre pigment.

EHDAB se koristi kao sinergistiko sredstvo zajedno sa ITX kod primjene tinte ije se
suenje postie UV zrakama (analogija sa UV zrakama poticanom brzom polimerizacijom
akrilnih zubnih plombi), a takoer se koristi kao UV filter kod vie od 8% kozmetikih
proizvoda.
Znaajnije migracije ITX mogu se oekivati u masne proizvode(mlijeko i slini proizvodi),
a njihovo prisustvo u proizvodima tipa juicevi, nektari i dr.napitci u kategoriju kaastih
pripisuje se prisutnosti limunskih ulja (citrus oil), vone pulpe (fruit pulp) i vlaknima (fibres),
koji, kao i mlijeko, slue kao nosai (cariers) ili otapala (cosolvens) ITX s ambalae dok ih se
u bistrim (clear) sokovima ne nalazi u zabiljeivim koliinama.

ITX je uz kontradiktorne rezultate istraivanja pokazao ogranienu genotoksinost in vitro,

dok su 2 studije dale neg.rezultate na toksinost in vivo.
EHDAB nema dokazane ni genotoksinosti ni teratotoksinosti.
Prihvatljivom se i sigurnom ini izloenost koliini ITX od 50 g/kg hrane.

TRIHALOMETAN
Grupa organskih kemijskih spojev koji se formuliraju u vodi kada klor ili dr.dezinficijens
reagira sa prirodnim organskim ili anorganskim tvarima u vodi.
Klor se upotrebljava u vodoopskrbi kako bi se sprijeile bolesti koje se prenose vodom.
Klor ima svojstvo ubijanja ili inaktiviranja veine mikroorg.koji se mogu nai u vodi.
 Veina vode za pie u vodovodima se dezinficira kem.sredstvima na bazi klora (kloriranje),
premda postoje i dr.metode poput ozona, UV i tako joda itd.
Klorom se tretira voda direktno u vodoopskrbnim bazenima (spremnicima) i/ili se tretira
voda u distribucijskom sistemu (cjevovodi).
Organske tvari koje reagiraju s klorom, a nalaze se u svim vodama koje se koriste kao izvori
pitke vode su: HUMINSKE KISELINE org.dio koji ostaje nakon mikrobioloke
razgradnje ostatak lia, drva (i openito dijelova biljaka), leina ivotinja i dr.organskih
tvari.

Tihalometani koji se najee nalaze u pitkoj vodi:

Kloroform CHCl3
Bromoform CHBr3
Diklorbrommetan CHCl2Br
Dibromklormetan CHClBr2

Kloroform trihalometan koji se moe najee nai u najveoj konc. Nastaje u reakciji
klora s org.tvarima (huminske kis.) u vodi.
Nastajanje kloroforma se dogaa prilikom kloriranja vode i nastavlja se sve dok ima
slobodnog klora u vodi.

Bromirani trihalometani nastaju tako to brom reagira sa odreenim tvarima u vodi.

Na poveanje konc.trihalometana u vodi utjeu odreeni faktori:

- Vea pH vrijednost
- Temperatura i vrijeme
- Razina organskih tvari
- Vea koliina slobodnog klora ( vie od 0,5 mg/L)
- Vea konc.broma i joda

Poveane konc.trihalometana u vodi mogu poveati rizik od dobivanja raka: ca mjehura i kolona.
Takoer se nus-produkti kloriranja povezuju sa oteenjima srca, plua, bubrega i CNS-a te sa
reproduktivnim problemima ukljuujui i pobaaje. Promjenom
naina dezinfekcije vode, kao to je zamjena klora s alternativnim dezinficijensima:

- Upotreba klor dioksida

- Upotreba kloramina
- Ozoniranje
- Ultravioletno svjetlo

Postoji nekoliko metoda za smanjivanje koliine trihalometana u vodi koje se mogu primjeniti u
vodovodnim sustavima i/ili individualnim vodoopskrbnim objektima, a to su:

- Filtriranje vode
- Aeracija i prokuhavanje vode
- Destilacija coda
- Proputanje preko aktivnog ugljena