9.1.

ZAGAĐIVANJE I PREČIŠČAVANJE
VODA
 ZAGAĐIVANJE VODA I MORA
“Voda je opće nasljedno dobro, čiju vrijednost moraju svi
poznavati. Zadatak je svakoga da je brižljivo koristi.”
Europska povelja o vodi (točka X).

Voda je :
1. Uvjet života na Zemlji. Život je nastao u vodi. Cca 90% žive tvari
je voda.
2. Bitni kemijski sastojak fotosinteze (stvaranja organske tvari) :
6 CO2 + 6 H2O + svjetlo/klorofil  C6H12O6 + 6 O2
3. Bitno termoregulacijsko sredstvo na Zemlji (regulator klime) :
Q (isparavanja, 100°C) = 2257 kJ/kg
Q (taljenja leda, 0°C) = 333,5 kJ/kg
c (0°C) = 4,217 kJ/kg
4. Pokriva 70,8% površine Zemlje, prosječne dubine 3,8 km.
5. Ljudska potrošnja vode je u posljednjih 50 godina : utrostručena
(raste brže od porasta populacije)
HIDROLOŠKI CIKLUS
Godine 2000.: - zahvaćeno ≈ 5200 km3 vode (u svijetu)
- iskorišteno ≈ 2900 km3 vode (≈ 70% za natapanje)

RAST SVJETSKE POPULACIJE I POTROŠNJA VODE OD 1930. DO 2050. GODINE

Napomena: na grafu je potrošnja vode u milonima 3

RASPODJELA SLATKE VODE PO TEMELJNIM GRANAMA POTROŠNJE (%)
• Norme potrošnje pitke vode :
- Razvijeni svijet (gradovi) 300 – 400 (1000) L/stanovnik dan
- BiH (2000.) 150 L/st. dan (samo kućanstva)
- 2/3 ljudi na Zemlji < 50 L/st. dan (mnogi čak < 10 L/st. dan)

Potrošnja vode u kućanstvima (Nizozemska)

PORIJEKLO VODE :
- Oborinske (atmosferske) vode  kondenzirana para, sadrže malo
minerala, nečistoće iz atmosfere (aerosole, mikroorganizme),
mogu biti pH kisele.
- Površinske vode (rijeke, jezera)  mogu biti mutne, zagađene,
imati miris, okus. Obično su ≈ pH neutralne.
- Podzemne vode  vode iz vodonosnog sloja. Na ulazu sadrže
čestice, mikroorganizme, kemijske nečistoće itd. U tlu se filtriraju /
adsorbiraju čestice, a minerali iz tla se otope. Redovito su
najkvalitetnije vode.

Vrlo su osjetljive na
onečišćenje.

- Krške (karstne) vode 

nepouzdane su za vodoopskrbu
jer mogu brzo proteći kroz pukotine
u terenu.
NIVO PODZEMNE VODE I NASTANAK IZVORA
Priprema pitke vode

Vodomjer
Dezinfekcija vode / otpadne vode je uništavanje mikroorganizama u
vodi. Opcije : Hloriranje, ozonizacija, UV – zrake itd.

- Hloriranje plinskim Cl2 : Cl2 + H2O HOCl + HCl

- Hloriranje Na – hipokloritom: NaOCl + H2O HOCl + NaOH

- Najjače baktericidno i virucidno djelovanje ima nedisocirana hipo-

hlorna kiselina (HOCl).
- Slabije baktericidno i virucidno djelovanje ima hipoklorni ion :

HOCl H+ + OCl-

Slobodni rezidualni hlor (SRK) = HOCl + OCl- = baktericid

UV dezinfekcija
Vodovodna ili flaširana voda?

Cijena vode u Nizozemskoj

 I – Oligosaporne vode : Koncentracija O2 > 8 mg/L, savršena
oksidacija, voda čista i bistra, koliforma < 100/mL (gorski potoci i
jezera, bogat život) – plava boja na karti boniteta
II – β-mezosaprobne vode : Koncentracija O2 > 6 mg/L, napredovala
mineralizacija, koliforma < 105/mL (gornji i srednji tok rijeka, velika
jezera, mnogo vrsta) – zelena boja na karti boniteta
III – α-mezosaprobne vode : Koncentracija O2 ≈ 2 mg/L, oksidacija
amonijaka u NO2 i NO3 , koliforma > 105/mL, populacije su guste,
manje vrsta ali otpornih na kolebanje pH i O2 (umjetni ribnjaci, lokve
nakon poplave, recipijenti ispod naselja) – žuta boja na karti bon.
IV – Polisaprobne vode : mnogo je organske tvari, malo O2 , crni mulj,
razgradnja bjelančevina u aminokiseline, može nastati anaerobna
razgradnja, smrad, bakterija > 106/mL, malo vrsta, guste populacije
(kanalske vode, gnojnice) – crvena boja na karti boniteta
 Pokazatelji za klasifikaciju voda:

 Obvezni pokazatelji

A – Fizikalno-kemijski (pH, alkalitet, električna vodljivost)

B – Režim O2 (otopljeni O2, zasićenje %, KPK, BPK5)

C – Hranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni N, ukupni P)

D – Mikrobiološki (broj koliformnih bakterija, fekalnih koliforma,

aerobnih bakterija)

E – Biološki (indeks saprobnosti, biotički indeks, stupanj trofije)

 Posebni pokazatelji

F – Metali : Cu, Zn, Cd, Cr, Ni, Pb, Hg

G – Organski spojevi : mineralna ulja, fenoli, PCB, Lindan, DDT

H – Radioaktivnost : β ukupna

Kvalitetu voda načelno pokazuju 3 grupe analiza

- Biološka analiza : daje prosječno stanje

- Bakteriološka analiza : pokazuje sanitarnu ispravnost (fekalno

zagađenje, indikator Escherichia coli)

- Hemijska analiza : daje trenutno stanje

Onečišćenje u otpadnim vodama

Onečišćujuće tvari (zagađivala, polutanti)

1. Otpadne vode s visokomolekularnim organskim tvarima (otpadne

vode naselja – komunalne otp. vode, tvornice papira, celuloze,
šećerane, kožare, klaonice i sl.)
2. Nafta i naftni derivati – toksični su za vodne organizme. Pitka
voda smije imati do 20 μg/L mineralnih ulja. Monomolekularni film
sprječava difuziju O2  pomor riba i ptica.
3. Hemikalije

- Teški metali : vrlo štetni u pitkoj vodi

- Kiseline, lužine, soli
- PCB – i
- Detergenti : sadrže fosfate za smanjenje tvrdoće vode i tenzide
(surfaktante, površinski aktivne tvari) za smanjenje napetosti
Fosfati izazivaju eutrofikaciju  zamjena sa zeolitima.
- Nitratna gnojiva
4. Suspendirane čestice : ugljen, pepeo, prašine
5. Radioaktivne tvari
6. Toplina, termički poremećaj (termopolucija) – mijenja uvjete
staništa. Porast temperature vode se ograničava.
7. Mikrobiološko zagađenje
Izvori onečišćenja :

- tačkasti (laka kontrola i mjere upravljanja)

- raspršeni (teška kontrola i mjere upravljanja)

Vrste poremećaja :
- postepeni (eutrofikacija, postepeno onečišćenje)

- udarni (posljedice npr. pomor riba)

Najgora varijanta “savremene” vodoopskrbe

* uvođenje vodovoda, ali bez kanalizacije uzrokuje bitno povećanje

potrošnje i količine otpadnih voda

* mogućnost zagađenja podzemne vode

(ekstrem : pretvaranje bunara u upojni bunar - recipijent)

Vrste otpadnih voda :

* kućne (komunalne, fekalne, gradske)

* industrijske (iz procesa)
* poljoprivredne
* oborinske
Kućne : normalno sadrže ugljikohidrate, bjelančevine, masti. Biorazgradljive su.

Industrijske : su otpad iz tehnološkog postupka ili proizvodnje energije.

Vrlo je širok spektar :
* Biorazgradljive, npr. iz prehrambene industrije
* Biološki nerazgradljive, npr. iz metalne industrije. Uglavnom ometaju biološki
proces razgradnje
* Rashladne vode (TE, NE, željezare, rafinerije) – nose toplinsko zagađenje

Poljoprivredne : sadrže hranjive tvari (soli N, P, K, itd.), pesticide itd.

Uzrokuju raspršeni unos u površinske i podzemne vode. Više od 50% N, P, K iz umjetnih
gnojiva dospije u prirodne vode.

Oborinske : su otjecanje vode s umjetnih površina (ceste, krovovi, itd.).

Sadrže naftne derivate, prašinu, moguće kiseline (CO2 , SO2 iz atmosfere).
 Pročišćavanje otpadnih voda

 Pročišćavanje otpadnih voda je proces smanjenja onečišćenja

(zagađenja) do onih količina ili koncentracija s kojima pročišćene
otpadne vode ispuštene u prijemnike postaju neopasne za život i
ljudsko zdravlje i ne uzrokuju neželjene promjene u okolišu.

 Otpadne vode pročišćavaju da bi se iz njih do određenog stupnja

uklonile plivajuće, lebdeće i otopljene tvari, te koloidi (onečišćenja).

 Proces autopurifikacije (samopročišćavanja) u prirodi :

- fizikalni procesi (razrjeđivanje, taloženje, procjeđivanje –
filtracija, adsorpcija čestica, izmjena plinova, izmjena topline)
- hemijski procesi (oksidacija, redukcija, neutralizacija)
- biološki procesi (aerobni, anaerobni)
Uvjeti ispuštanja otpadnih voda

Pri ispuštanju otpadnih voda primijenjuju se kriteriji za zaštitu

vodnih ekoloških sustava od neželjene degradacije. Uvjeti
ispuštanja ovise o svojstvima otpadnih voda i o svojstvima
prijemnika.

 Standardi prijemnika: određuju namjenu i/ili način

iskorištavanja prijemnika i granične vrijednosti pojedinih
pokazatelja kvalitete prijemnika. Povoljniji položaj imaju potrošači koji
vode ispuštaju u velike i/ili malo zagađene prijemnike.

 Standardi ispuštene vode: određuju dopuštene dotoke

pojedinih onečišćivača i granične vrijednosti emisija u otpadnim
vodama, tj. potrebni stupanj pročišćavanja otpadnih voda. Stroža je
kontrola ispuštenih otpadnih tvari, što u načelu povećava troškove pročišćavanja
otpadnih voda.
Sistemi odvodnje otpadnih voda (kanalizacijskih) :

- Komunalne vode : - mješoviti (fekalne i oborinske vode)

- razdjelni, separatni (fekalne vode; oborinske vode)

- Industrijske vode : - procesne vode mogu biti odijeljene ili ne

- Oborinske vode : - atmosferske

Procesi pročišćavanja : - mehaničko / biološki

- hemijski, fizikalni ( vrlo različiti)

Biološko pročišćavanje organski opterećenih otpadnih voda imitira proces
pročišćavanja u prirodi (autopurifikacije)
Tipična pogonska shema klasičnog uređaja s aktivnim muljem
Kod analize problema pročišćavanja otpadnih voda bitni su:

1- količina i svojstva otpadnih voda,

2- svojstva prijemnika,
3- uvjeti ispuštanja otpadnih voda,
4- procesi pročišćavanja otpadnih voda i zbrinjavanja mulja.

Glavni pokazatelji svojstava otpadnih voda su:

1- krupni (površinski) otpaci,

2- raspršene (suspendirane), koloidne i otopljene tvari (org. i anorganske),
3- mikroorganizmi (jedno i višestanični organizmi; važni saprofagi i fekalni),
4- hranjive soli (biogene soli), posebno soli N i P,
5- postojane (perzistentne) tvari: mineralna ulja, pesticidi, detergenti,
6- otrovne tvari (teški metali, otrovni spojevi),
7- radioaktivne tvari (prirodnog i/ili umjetnog porijekla),
8- otopljeni plinovi (O2, CO2, H2S),
9- povišena temperatura vode (ubrzava metabolizam, smanjuje konc. O2).
Shema tipičnog uređaja za potpuno pročišćavanje komunalnih otpadnih voda: