EF Elaborat ZNR+ZOP

OB-7.
5-05-11-04
Institut za zatitu i projektovanje Tuzla
broj:
1082/14
datum: 09.04.2014.
ELABORAT
O ZATITI NA RADU I
ELABORAT
O ZATITI OD
POARA
projekat: uklanjanje
elektrofiltera bloka
1 i 2 u TE Tuzla
investitor: JP
ELEKTROPRIVREDA
Bosne i Hercegovine
d.d. Sarajevo
direktor:
naruilac: JP
Mr.sc. Nino Dambi,
ELEKTROPRIVRED
dipl.in.gra.
A Bosne i
Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

1
Izvrilac:
INPROZ Institut za zatitu i projektovanje
d.o.o. Tuzla
Armije BiH broj 15
75000 Tuzla
e-mail: inproz@bih.net.ba
web: www.inproz.ba
MBS: 1-5811
JIB: 4209193450009
Tel/fax: 035/252-409
Predmet:
A/ OPTA
Elaborat
o zatiti naDOKUMENTACIJA
radu i zatiti od poara
na uklanjanju elektrofiltera bloka 1 i 2 u TE
Tuzla
Radni tim:
Mirsad Zukani, dipl.in.arh.

Radno iskustvo u struci: 29 godina
Struni ispit br. 01-153-140/03-MK-A-90/03
"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

2
__________________________
Fahrudin Saletovi, dipl.ing.ma.

Struni ispit br. 16-153-142/05-MK-M-279/05
__________________________
Mr. sc. Nino Dambi, dipl.ing.gra.

Struni ispit br. 15.06-153-194/11-G-1466/2011
__________________________
Nedim Dambi, dipl.ing.el.

Struni ispit br. 02-2/1909-1987
__________________________
S ADRA J
A) Opta dokumentacija
1. Rjeenje o upisu u sudski registar
2. Rjeenje za obavljanje poslova iz oblasti zatite na radu

3
3. Rjeenje za obavljanje poslova iz oblasti zatite od poara

4. Rjeenje za projektovanje zatite od poara
B)
Elaborat o zatiti na radu
I / OPTI DIO
1. Opti podaci
2. Popis primjenjenih propisa, standarda, normativa i pravila tehnike
prakse
3. Tehniki podaci o objektu, instalacijama i tehnolokom procesu
II / OPASNOSTI I TETNOSTI KOJE SE MOGU POJAVITI U TOKU IZVOENJA

RADOVA I PREDVIENE MJERE ZATITE
1. Obezbjeenje radilita prema okolini
2. Ureenje i odravanje saobraajnica
3. Transport, utovar, istovar i deponovanje poruenog i drugog
materijala
4. Mjere zatite pri radu sa oruima i ureajima
5. Mjere zatite na radu pri izvoenju pojedinih radova i potrebna
lina zatitna sredstva
6. Radna mjesta sa posebnim uslovima rada
7. Mjere zatite od udara elektrine struje
8. Nain obiljeavanja-osiguranja opasnih mjesta
C) Elaborat o zatiti od poara

1. Procjena ugroenosti od poara uzimajui u obzir dispoziciju i
namjenu graevine, graevinske i tehniko-tehnoloke znaajke
2. Izbor
tehnikih
rjeenja,
tehnolokih,
elektro,
graevinskih i drugih mjera u funkciji zatite od poara
mainskih,

4
3. Izbor mjera, tehnikih rjeenja i graevinskih materijala u funkciji

evakuacije i spaavanja ljudi i materijalnih dobara s opisom i
uputama za postupak evakuacije
4. Izbor tehnike opreme i sredstava za gaenje, kao i drugih mjera u
funkciji gaenja poara (putevi,prolazi, prilazi, opskrba vodom i sl.)
5. Opis organizacije posla i potrebne upute u vezi s primjenjenim
mjerama zatite od poara
6. Popis primjenjenih propisa, standarda i normativa
7.
Grafiki prikaz primjenjenih mjera zatite od poara
A. OPTA DOKUMENTACIJA

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16
B. ELABORAT O ZATITI NA RADU

17
I OPTI DIO
1. Opti podaci
Investitor:
JP ELEKTROPRIVREDA Bosne i Hercegovine
d.d. Sarajevo
Naziv projekta: Glavni projekat uklanjanja elektrofiltera bloka
1 i 2 u TE Tuzla
Lokacija:
Elaborat o
Tuzla
primjenjenim
mjerama zatite
na
radu uz
Glavni
projekat, izraen je u skladu sa lanom 10., i 21. Zakona o zatiti

na radu ("Sl.list SRBiH", br. 22/90).
2. Popis primjenjenih propisa, standarda, normativa i pravila

tehnike prakse

18
- Zakon o prostornom ureenju i graenju ("Sl. novine TK", br.

6/11),
- Zakon o zatiti na radu ("Sl.list SRBiH", br. 22/90),
- Pravilnik o optim
za gra.
objekte
mjerama
normativima zatite na radu
namjenjene za
radne i pomone prostorije
("Sl.list SFRJ", br.5/88),

- Pravilnik o zatiti na radu u graevinarstvu ("Sl.list
SFRJ,
br.42/68 i 45/68),
- Pravilnik o tehn.normativima za beton i armirani beton ("Sl.
list SFRJ",br.11/87),
- Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije
niskog napona ("Sl. list SFRJ", br.53/88),
- Tehniki propisi o gromobranima (Sl.list SFRJ, br.13/67),
- Uredba sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju
Saveznih zakona koji se u BiH primjernjuju
kao republiki
zakoni (Sl. list SR BiH br. 2/92),

- Zakon o potvrivanju Uredbi sa zakonskom
snagom ("Sl.list
RBiH", br. 13/94).
3. Tehniki podaci o objektu, instalacijama i tehnolokom procesu
3.1 Lokacija
ira lokacija elektrofiltera je u krugu termoelektrane TUZLA u
Tuzli.
Elektrofilteri blokova 1 i 2 Termoelektrane Tuzla u Tuzli locirani
su jugoistono od zgrade kotlovnice blokova 1 i 2 i udaljeni od njih
cca 6 m. Jugoistono od njih je dimnjak prve etape udaljen 17 m.

19
ELEKTROFILTERI BLOKA 1 I 2
SATELITSKI SNIMAK LOKACIJE
3.2 Opis predmeta- objekata koji se uklanjaju

Tlocrtni gabarit jednog filtera je cca 11 m x 19 m, a visina im je 20
m od kote ureenog terena.
elina
konstrukcija
filtera
oslanja
se
na
armirano-betonsku
prostorno ramovsku konstrukciju u devet taaka visine 6 m od

20
terena. Temelji samci ispod stubova oslanjaju se na Franki ipove.

Na strani ulaska dimnih plinova u filter nalazi se difuzor u koji se
upaja dimovodni kanal iz kotla a na izlaznoj strani filtera se
nalazi
konfuzor na koji se upajaju dva dimovodna kanala koji
odvode
plinove
do
dimnjaka.
sklopu
kanala
odmah
ispod
konfuzora ugraena su dva ventilatora.

Dimovodni kanali su elini oslonjeni dijelom na armirano
betonske stubove visine cca 1,5 m, a dijelom na eline stubove blie
dimnjaku.
Kanali su kao i elektrofilteri kompletno izolovani mineralnom
vunom, a preko nje je postavljen aluminijski lim. Ukupna teina
elektrofiltera prema statikom proraunu Energoinvesta je cca 435t.

21
ELEKTROFILTERI BLOKA 1 I 2 SA TRANSFORMATORSKOM

STANICOM
3.3 Tehnoloki postupak uklanjanja elektrofiltera bloka 1 i 2
3.3.1 Priprema za demontau

Prije poetka radova na demontai elektrofiltera, potrebno je provesti
sljedee pripremne radnje:
Izraditi elaborat o ureenju gradilita
Izvriti prijavljivanje radilita nadlenoj inspekciji 8 dana

prije poetka rada
Iskljuiti sve instalacije (elektro, voda, kanalizacija i sl.), to

je obaveza Investitora
Radilite pripremiti u skladu sa elaboratom o ureenju

gradilita
raiavanje
prilaza
radilitu
budueg
radilita od nepotrebnog materijal, obiljeavanje granica

22
radilita i transportnog puta do glavne interne saobraajnice

trakama za obiljeavanje i tablama zabrana, obavjetenja i
upozorenja.
Urediti
privremenu
deponiju
za
trenutno
odlaganje
poruenog materijala
Zatititi susjedne objekte od uticaja radova na ruenju
Radnike i rukovodno osoblje na radilitu upoznati sa

radnim
zadatkom,
nainom
realizacije
(tehnoloki
postupak) i mjerama zatite na radu i zatite od poara
Obezbijediti potrebne maine, ureaje i alate u skladu sa

tehnolokim postupkom autodizalica, utovariva, kamion,
aparate za gasno rezanje, temalice i sl.
Obezbijediti poptrebnu linu zatitnu opremu za radnike
Obezbijediti prevoz, smjetaj i topli obrok za radnike
Obezbijediti protivpoarnu opremu
3.3.2 Postupci demontae

Predviene su sljedee glavne faze na radovima ruenja (demontae):
Geodetsko
snimanje
elektrofiltera
radi
procjene
geometrije
trenutnog stanja. Ako se ustanovi da filteri nisu u dobrom

stanju, morati e se dodatnim podupiranjem ili zategama
obezbijediti stabilnost filtera da bi se radovi na demontai
mogli sigurno raditi;

23
Provjeriti koliinu zaostale praine u elektrofilterima . Ako se

nalazi vea koliina praine u njima, treba je prije poetka
demontae izvaditi iz elektrofiltera i odvesti na deponiju;
Izrada skele oko elektrofiltera;
Demontaa termoizolacije filtera blokova 1 i 2 i dimovodnih

kanala od filtera do dimnjaka. Pakovanje mineralne vune u
plastine vree i odvoz na predvienu deponiju u krugu TE
Tuzla;
Demontaa dimovodnih kanala od ventilatora do dimnjaka da

bi se oslobodio prostor prema filterima zbog lociranja dizalice
(krana);
Ruenje armirano betonske konstrukcije dimovodnih kanala do

granice elektrofiltera da bi se oslobodio prostor za postavljanje
autodizalice. Ruenje e se obavljati rovokopaem sa ugraenim
ureajem za razbijanje betona.
Demontaa elektrofiltera e se raditi tako to e se demontirati

jedan filter, a nakon njega drugi jer je prostor oko elektrofiltera
veoma skuen.
Demontaa elektrofiltera poinje sa skidanjem hladnog krova i

potkrovlja metodom rezanja, redosljedom tako da se obezbijedi
simetrino optereenje filtera. Nakon rezanja elina
konstrukcija se kranom sputa na zemlju ili odmah tovari na
kamione i odvozi na za to predvienu deponiju u krugu TE
Tuzla. Pozicija krova je br.7 u crteu br.79 TUNZINI;
Nakon demontae krova i potkrovlja treba provjeriti statiki

proraun ostatka filtera;
Demontaa kuica izolatora;
Demontaa
termike
izolacije
sa
toplog
elektrofiltera);
krova
(poklopca

24
Potom slijedi demontaa toplog krova (poklopca) elektrofiltera

metodom rezanja. Krov rezati redosljedom
mogue
vie
zadri
simetrino
tako da se to je
optereenje
ostatka
nedemontiranog elektrofiltera. (Crte 79. TUNZINI-poz.br.1);
Demontaa ramova sa emisionim elektrodama.
Redosljed demontae je sljedei: Demontaa poinje

uklanjanjem ramova sa emisionim elektrodama sa spoljnjih
strana filtera i ide se ravnomjerno prema centru filtera i to
tako da se stalno zadrava priblino ravnomjerno optereenje
nosee konstrukcije elektrofiltera;
Demontaa talonih elektroda. Postupak i redosljed demontae

je potpuno isti kao i kod emisionih elektroda
Nakon demontae elektroda provjeriti statiku ostatka filtera

koji nije demontiran;
Potom
slijedi
demontaa
Demontirati e se postepeno
konfuzora
(izlazna
hauba).
rezanjem u elementima veliine
koja e zavisiti od nosivosti instalisanog krana (autodizalice);
Demontaa difuzora (ulazna hauba) raditi e se na isti nain

kao i demontaa konfuzora (izlazna hauba);
Nakon
demontae
difuzora
konfuzora
provjeriti
statiku
ostatka nedemontiranog filtera;
Sada se ulazi
u kritinu fazu demontae elektrofiltera. Na
redu je demontaa gornjih greda (pozicija 4 crte 79

TUNZINI). Zbog toga je obavezno da se prije poetka demontae
urade spregovi na koti + 10.390
kako je prikazano na
pomenutom crteu. Nakon toga treba pristupiti demontai

gornjih greda. Pri tome obavezno treba potovati redosljed
demontae od krajeva prema sredini filtera da se filter ne bi
doveo u neravnoteno stanje;

25
Nakon demontae gornjih greda obavezno provjeriti statiku

Ako
je
sve
redu
sa
statikim
proraunom
krenuti
sa
demontaom stranica kuita filtera od vrha prema donjem

dijelu filtera. Demontau raditi kaskadno;
Demontaa galerije sa gazitima na koti +16.850 sa 3 strane

filtera. Prilikom ove demontae (kao i ostale demontae)
radnici moraju posebno biti upozoreni na obaveznu upotrebu
HTZ sredstava. Radi se o poz.14. crte 79 Tunzini;
Demontaa gornjeg stepenita (pozicija 16. crte 79 -TUNZINI);
Demontaa meustepenita (pozicija 17. crte 79 -TUNZINI);
Slijedi demontaa donje galerije sa gazitima (poz.15. crte 79TUNZINI). Demontaa galerija i stepenita pratie paralelno
demontau kuita;
Demontaa unutranjeg stuba (pozicija 8. crte 79-TUNZINI);
Demontaa vanjskog stuba (pozicija 9. crte 79-TUNZINI);
Demontaa donjih greda zajedno sa bunkerima (pozicija 5 i 6

crte 79 -TUNZINI);
Slijedi demontaa betonske konstrukcije elektrofiltera koja e se

raditi mainom za razbijanje betona, a mjesta gdje maina ne
moe prii ruiti e se pneumatskim ekiima;
Demontaa 4 komada ventilatora sa elektromotorima;
Prije ruenja armirano betonske konstrukcije trafostanice,

moraju se izvaditi transformatori. U transformatorima je trafo
ulje koje se mora izvaditi i zapisniki predati TE Tuzla, koja
e ga spaliti u kotlu.
Demontaa trafo-stanice koja ima betonski omota;
ienje radilita i dovoenje cijelog prostora u prvobitno stanje.

26
Izvodie se slijedee vrste radova:
radovi na rezanju metalnih konstrukcija,
radovi na ruenju betonskih konstrukcija,
radovi na skidanju fasadne obloge
sortiranje, skladitenje i transport poruenog materijala
ostali pomoni radovi.
3.3.3 Sredstva rada

Odabrana tehnologija ugovorenih radova na izvoenju radova na
uklanjanju elektrofiltera bloka 1 i 2, uslovila je upotrebu sljedeih
sredstava rada:
autodizalica
utovariva
aparati za gasno rezanje metala
kamioni
pomone dizalice (tirfor, koturae)
temalice
Dozvoljen je rad samo sa ispravnim sredstvima rada, a to se mora

konstatovati prije putanja u rad tj. orua za rad moraju imati
upotrebnu dozvolu.
3.3.4 Radna snaga

Na radilitu e raditi slijedei profili kadrova:

27
rukovaoci
graevinskim
mainama
mehanizovanim
sredstvima rada (autodizalica, utovariva),
bravari,
vozai motornih vozila,
zavarivai i rezai
fiziki radnici.
Ugovorene radove na ruenju elektrofiltera 1 i 2 treba izvoditi samo

na osnovu glavnog projekta za ruenje objekta, usvojene dinamike i
tehnologije izvoenja radova, uputstava za rad i sl.
II OPASNOSTI I TETNOSTI KOJE SE MOGU POJAVITI U TOKU

IZVOENJA RADOVA I PREDVIENE MJERE ZATITE
1. Obezbjeenje radilita prema okolini

Radovi na ruenju i demontai objekata, u sklopu postrojenja TE
TUZLA, izvode se pod specifinim uslovima koji zahtjevaju posebnu
organizaciju radilita.
Radilite se nalazi u krugu TERMOELEKTRANE TUZLA koji je u
potpunosti ograen ianom ogradom. Pristup lokaciji imaju samo
izvoai
radova
nadzorno
osoblje.
Zbog
navedenog
radilite
(elektrofilter 1 i 2) nee biti fiziki ograeno, ali e se preduzeti sve

druge
mjere
osiguranja
za
bezbjedan
rad
na
radilitu.
Za
oznaavanje radilita e se koristiti upozoravajue trake, znakovi

skretanja, te drugi neophodni znakovi obiljeavanja i upozorenja.
Sve uslove za bezbjednosti prometa (nain, vrijeme, ogranienje
brzine vozila, signalizacija i sl.) izvoa radova mora u potpunosti
potovati.

28
Ulaz na radilite je dozvoljen samo ovlatenim radnicima, organima

vlasti i drugim licima koja dolaze u slubenu posjetu radilitu. Na
radilitu se ne smije dozvoliti ulaz osobama koje su pod uticajem
alkohola, naoruanim osobama i nezaposlenima.
U krug radilita zabranjeno je unositi:
- alkoholna pia,
- oruje,
- fotoaparate,
- eksplozivne, zapaljive i druge opasne materije,
- bilo kakve izvore paljenja.
Na prilazu radilitu trebaju se postaviti table sa natpisom:
FIRMA IZVOAA RADOVA
NEZAPOSLENIM ULAZ ZABRANJEN
OBAVEZNA UPOTREBA LINIH ZATITNIH SREDSTAVA
Pored navedenih mjera, investitor je duan obavezati sve izvoae
radova da se pridravaju propisanih mjera zatite na radu za
vrijeme boravka na radilitu i upotrebu linih zatitnih sredstava.
2. Ureenje i odravanje saobraajnica

Za saobraaj u zoni radilita e se koristiti postojee asfaltne i druge
saobraajnice. Za prilaz, istovar i utovar poruenog materijala treba
obezbjediti siguran transportni put i utovarno-istovarne povrine.
Rukovaoci graevinskih maina i vozai motornih vozila duni su
da potuju sva upozorenja na radilitu i u krugu termoelektrane.
Mjesta za utovar, istovar i deponiju materijala treba da su ravna i
vrsta, odgovarajue povrine. Radilini putevi moraju uvijek biti

29
prohodni.
Brzina
kretanja
motornih
vozila
na
radilitu
je
maksimalno 10 km/h.
3. Transport, utovar, istovar i deponovanje poruenog
i drugog
materijala
Svako vozilo se pri utovaru ili istovaru tereta mora najprije zakoiti
ili na drugi nain osigurati od kretanja. Radom grupe radnika,
prilikom transporta, mora rukovoditi odgovorna osoba ili posebno
zaduen radnik.
Vozai motornih vozila duni su da se pridravaju svih prometnih
znakova na radilitu i u krugu termoelektrane, uputa rukovaoca
graevinskih maina kao i ostalih uputa tehnikog osoblja na
radilitu.
Rad na utovaru i istovaru dozvoljen je samo osobama koje su
psihofiziki sposobne i starije od 18 godina i koje su obuene iz
materije zatite na radu.
Pri runom utovaru i istovaru teina tereta ne smije biti vea od 25
kg, a udaljenost na koju se teret prenosi ne smije biti dua od 60 m.
Da bi se sprijeile povrede pri utovaru i istovaru tereta potrebna je
osim odreenih navika i znanja i pravilna organizacija rada.
4. Mjere zatite pri radu sa oruima i ureajima

4.1 Mehanizovana transportna sredstva autodizalica, utovariva i
kamion
Sigurno upravljanje je najvanija dunost rukovaoca maine. Prije
poetka rada rukovaoc se mora detaljno upoznati o ispravnosti

30
maine i isto upisati u dnevnik rada maine. Sredsva rada se smiju

upotrebljavati samo za one radove date u uputstvu proizvoaa.
Mainama mogu rukovati samo kvalifikovana lica sa ovlatenjem za
rad na istim. Rukovaoc maine mora svoj rad obavljati savjesno,
pridravajui se uputstava za rad sa strojem i ostalih uputstava
datih od strane ovlatenih lica.
Strogo je zabranjeno rukovanje mainom licima koja nisu upoznata
sa mjerama zatite na radu, nemaju odgovarajuu kvalifikaciju i
odobrenje za rad.
U toku rada zabranjen je pristup svim licima u zoni rada sredstva
rada. Sa bonih i zadnje strane maine mora stajati upozorenje
(tabla) sa natpisom o zabrani pristupa radnom krugu maine.
Svi radovi na odravanju ili popravci maine mogu se izvoditi tek
kad je ista osigurana od pomjeranja i u stanju je mirovanja
(iskljuena). Sa radnim organom maine nikad ne prelaziti preko
kabina vozila, a naroito ne preko glava prisutnih radnika ili
prolaznika.
Svako pokretanje maine rukovaoc najavljuje zvunim signalom.
U toku rada ne treba mijenjati esto smjer vonje, niti vriti ljuljanje
maine, naroito ako u neposrednoj blizini ima prisutnih ljudi.
Uvijek prije poetka rada rukovaoc se treba uvjeriti da li je prostor
oko maine ist tj. da nema prisutnih radnika u neposrednoj blizini,
da li su postavljeni znaci upozorenja (saobraajni znakovi).
Rukovaoc maine nikad ne smije raditi sa mainom ukoliko je
preumoran ili pod dejstvom alkohola i drugih narkotinih sredstava.
Na neravnim terenima, velikim usponima ili nagibima, rukovaoc
mora upravljati mainom vrlo paljivo, bez naglih zaustavljanja i
okretanja. Pri radu rukovaoc treba stalno da vodi brigu o stabilnosti
maine, naroito ako se radi blizu ivica iskopa, nasipa ili je klizav
teren,
odnosno
nestabilan.
Rukovaoc
maine
treba
izbjegavati

31
kretanje sa mainom popreno na nagib, jer to moe uzrokovati

prevrtanje ili klizanje iste.
Uz mainu mora postojati slijedea oprema:
- alat i pribor,
- zatitni ljem,
- kutija prve pomoi,
- vatrogasni aparat sa suhim prahom koliine punjenja od 3-6 kg,
- trokut,
- dvije zastavice (crvene i zelene boje),
- uputstvo o rukovanju sa mjerama sigurnosti pri radu i
- radni nalog.
4.2 Aparat za gasno rezanje metala

Propan-butan je smjesa gasova s 50 % propana (C3H8) i 50 % butana
(C4H10). Ovi gasovi su zapaljivi i njihova smjesa je zapaljiva. Sa
vazduhom grade ekplozivne smjese i sagorijevaju uz eksploziju.
Propan-butan se uva u elinim bocama pod pritiskom u tenom
stanju.
Glavni izvori opasnosti kod rezanja metala su:
- eksplozija boce s komprimiranim gasom,
- poar na prikljunim ureajima,
- opekotine od plamena ili vruih premeta,
- svjetlosni
blijesak
nejednakog
intenziteta
visoke
radijacijske
energije.
Reducir ventili imaju ulogu da snize pritisak kiseonika i propanbutana koji se nalaze u elinim bocama pod visokim pritiskom
prije dolaska u crijeva i plamenik.

32
Pri radu sa ovim ventilima neophodno je znati slijedee:

- za svaku vrstu tehnikih gasova koristiti odgovarajue ventile,
- redukcioni ventil za kiseonik ne smije biti mastan,
- manometri za kiseonik moraju biti od proizvoaa posebno
oznaeni,
- mora se paziti na brtvljenje prikljuaka,
- paljenje reducir ventila za kiseonik je posljedica sagorijevanja
poklopca
od
fibra
kojim
se
obezbjeuje
dobro
zaptivanje
savitljive gumene membrane, a do koga dolazi uslijed unoenja

masnih tijela, praine ili pak naglog otvaranja ventila. U tom
sluaju treba zatvoriti ventil na boci,
- reducir ventili za propan-butan se ne pale u unutranjosti, ali
zato treba paziti da nigdje ne isputaju,
- reducir ventili moraju biti zatvoreni dok ih prikljuujemo na
ventile boca,
- sa padanjem pritiska u boci treba i vijak jae privijati. Kad se
boca isprazni treba vijak za regulaciju odmah odviti da se
rastereti gumena membrana,
- rukovanje treba povjeriti samo strunim radnicima.
Gumene cijevi za zavarivanje su namjenjene za siguran dovod
propan-butana i kiseonika iz boca do plamenika za zavarivanje i
rezanje metala.
Pri upotrebi ovih cijeva treba znati sljedee:
- ne upotrebljavati oteene gumene cijevi,
- ne dozvoliti da se gumene cijevi zamaste uljem, mau i sl,
- obratiti
panju
na
spajanje
cijevi
(plave
boje
na
boce
kiseonikom, narandaste boje na boce sa propan-butanom),
sa

33
- gumene
cijevi
postavljanja
polagati
preko
preko
transportnih
glatkih
povrina
puteva
iste
treba
sluaju
mehaniki
zatititi,
- ne postavljati oteene cijevi nego ih zamjeniti novim.
Pri rezanju paziti da:
- rezanje mogu vriti samo za to osposobljeni radnici ,
- u blizini boca sa propan-butanom ne smije se prilaziti sa
otvorenim plamenom,
- posude sa gasovima ne izlagati povienoj tempreraturi,
- cijevi vezivati na prikljuke samo odgovarajuim obujmicama.
Mjere zatite pri radu sa bocama:
- s plinskim bocama mogu rukovati samo struno osposobljeni
radnici,
- komprimirani kiseonik ne smije doi u kontakt sa masnoama,
- ventilima rukovati paljivo,
- boce prenositi u odgovarajuim nosiljkama,
- stajati bono od mlaza prilikom propuhavanja ventila,
- postavljati boce u vertikalan poloaj i onemoguiti njihov pad.
5. Mjere zatite na radu pri izvoenju pojedinih radova i potrebna
lina zatitna sredstva
5.1 Radovi na rezanju metalnih konstrukcija

Na
radilitu
se
vriti
rezanje
metalnih
odgovarajue dimenzije podesne za transport.
konstrukcija
na

34
Gasno rezanje je postupak razdvajanja metala njegovim rastapanjem

prilikom ega se toplota za topljenje metala dobija sagorijevanjem
propan-butana (u ovom sluaju).
Rezanje metala se vri, lokaliziranim, stalnim zagrijavanjem to
nastaje uslijed djelovanja mlaza istog kiseonika na jednu taku koja
je predhodno ugrijana do odgovarajue temperature. Za ovo rezanje
upotrebljava se gorionik reza koji istovremeno daje plamen za
zagrijavanje i mlaz kiseonika. Gorionici za rezanje i zavarivanje su
razliite konstrukcije, a mogu biti gorionici niskog ili visokog
pritiska. Brener za sjeenje je snabdjeven specijalnim dovodom
kiseonika za sjeenje, koji see do samog otvora brenera.
Kod radova na rezanju metala kao i pri upotrebi ureaja za gasno
rezanje, postoji niz opasnosti po zdravlje i ivot radnika i to kako za
direktno zaposlene radnike na zavarivanju (opasnost od poara i
eksplozija, opasnost od opekotina pri dodiru uarenih predmeta,
prskanja rastopljenog materijala, povrede oiju uslijed djelovanja
ultraljubiastih i infracrvenih zraka, udisanje tetnih plinova i
para) tako i za osoblje koje se nalazi stalno ili privremeno u blizini
mjesta zavarivanja ili tih ureaja.
5.2 Radovi na ruenju objekata

Za ruenje objekta ili nekog njegovog dijela, bez obzira da li se
ruenje vri runo, ili pomou maina, mora se predhodno izraditi
odgovarajui projekat odnosno program radova i mjera zatite na
radu, zavisno od vrste objekta i stepena opasnosti koje pri tom radu
prijete.

35
Prije poetka ruenja mora se ugroeno podruje ograditi zatitnom

ogradom ili obezbjediti na odgovarajui nain, zavisno od naina
ruenja (u ugroenom podruju, za vrijeme ruenja, ne smiju se
kretati radnici).
Znai kada su padovi materijala namjerno izazvani, treba briljivo
ograniiti domet pada unutar i van objekta, i strogo zabraniti
cirkulaciju i zadravanje osoblja. Zatita ugroenog podruja mora
trajati do zavretka radova na ruenju.
Radnici koji rade na poslovima ruenja izloeni se opasnostima od
nesrea koje kao posljedicu mogu imati:
- pad radnika,
- totalno ili parcijalno ruenje konstrukcije,
- pad materijala,
- pad ili prevrtanje graevinskih maina.
Ruenje
objekta
osposobljenim
neposrednim
i
i
smije
se
obuenim
stalnim
vriti
za
samo
odnosni
nadzorom
sa
radnicima
nain
odreenog
ruenja
strunog
struno
i
pod
lica
na
radilitu.
Ako se ruenje objekta odnosno njegovih dijelova vri pomou
autodizalice, autodizalica se mora nalaziti na odstojanju koje je
najmanje za 1,5 puta vee od visine objekta odnosno dijela koji se
rui. Jaina na kidanje elinog ueta pomou koga se prenosi vuna
snaga potrebna za ruenje objekta, mora biti najmanje triput vea od
vune snage maine. Prije svakog ruenja ove vrste treba se uvjeriti da
je objekat potpuno evakuisan i da nee biti potrebna nikakva dalja
manuelna intervencija. Do kraja ovih operacija treba potpuno
zabraniti pristup objektu.

36
Vuna snaga maine mora se na povrinu objekta odnosno njegovog

dijela koji se rui prenositi ravnomjerno pomou podmetnutih
dasaka, greda i slino.
Izvlaenje zatrpanih betonskih stubova, elinih nosaa i drugih
dijelova
objekta
iz
ruevine
pomou
maina,
bez
predhodnog
oslobaanja ostalog poruenog materijala, zabranjeno je.

Koritenje bagera, traktora-tokaa za ruenje ili izvlaenje tekih
dijelova graevinskog objekta, zabranjeno je.
Prije
poetka
bilo
kakvih
radova
na
ruenju
postrojenja
elektrofiltera, potrebno ih je odvojiti od drugih objekata za koje su

vezani dimnjak i kotao.
Kada je potrebno vriti runo uklanjanje metalnih greda, a radnici
ne mogu da rade s nekog stablinog elementa konstrukcije treba im
staviti na raspolaganje skele kako bi im se omoguio rad bez
opasnosti
od
postavljanje
pada.
i
Bezbjednost
uklanjanje
sprava
radnika
za
koji
su
kolektivnu
zadueni
zatitu
za
(skela)
osigurae se koritenjem zatitnih opasaa.

Na radilitu e se koristiti skela kod pojedinih radova na ruenju
objekta kao pomona konstrukcija.
Za izvoenje radova na visini veoj od 100 cm od tla ili poda etae
moraju se obezbijediti skele (radne i nosive) kako bi se mogli
bezbjedno izvoditi radovi na visini. Skele moraju biti graene i
postavljene prema planovima koji sadre: dimenzije skele i svih
njenih
sastavnih
elemenata,
sredstva
za
meusobno
spajanje
sastavnih elemenata, nain privrivanja skele za objekat odnosno

tlo, najvee doputeno optereenje, vrste materijala i njihov kvalitet,
statiki
proraun
popravljati
nosivih
demontirati
elemenata.
samo
Skele
struno
mogu
postavljati,
osposobljeni
radnici

37
zdravstveno sposobni za rad na visini i to pod nadzorom strune

osobe na radilitu.
Najee se u ovu svrhu koriste metalne ili cijevne skele se izrauju
od beavnih cijevi razliitih duina, specijalnih trnova i spojnica.
Ravne, neoteene cijevi se polau na podlone ploice, a podlone
ploice se prikuju ekserima na podnu mosnicu. Cijevi se nikada ne
smiju polagati izravno na tlo, bez obzira na to da li su postavljene
na podlonu ploicu ili nisu. Cijevi se moraju nastavljati umetanjem
trnova i stezanjem spojnicama.
Spojevi cijevi moraju se izvoditi naizmjenino, da se izbjegne
oslabljeni presjek, tj. tako, da se na primjer, za dva susjedna stuba
nosaa odaberu prve cijevi razliite duine, kako spoj ne bi bio na
istoj visini.
U nastavku se zatim mogu odabrati cijevi iste duine. Za stubove
nosae uvijek treba odabrati to due cijevi, kako bi se smanjio broj
nastavaka, jer je tada cijela skela vra i stabilnija.
Razmak izmeu stubova nosaa u horizontalnom smjeru, okomiti
razmaci izmeu uzdunih cijevi, te poprenih cijevi radnog poda,
odreuje se projektom. Princip naizmjeninog nastavljanja cijevi
vrijedi i kod spajanja uzdunih cijevi. Spoj cijevi mora uvijek biti
uz nosivi stub, i to s jedne strane stuba za jednu uzdunu cijev, a s
druge strane drugog stuba za drugu uzdunu cijev. Cijevnu skelu
treba povezati uz objekat na svakih 6 m u vodoravnom i okomitom
smjeru.
Po
cijeloj
vanjskoj
strani
cijevna
skela
se
ukruuje
dijagonalno, pod uglom od 45. Dijagonalno ukruenje je potrebno i

na kraju svake etae. Svi ostali zahtjevi za izvoenje cijevne skele
jednaki su onima za ostale skele.

38
Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se upotrebljavati samo

tipska sredstva ili sredstva predviena standardom. Vezivanjem
pojedinih elemenata skele u konstruktivnu cjelinu ne smije se
umanjiti njihova predviena nosivost. Ispravnost skele mora se
provjeriti od strane stunih i odgovornih osoba izvoaa radova.
Pregled skele se obavezno vri: poslije montaa, najmanje jedan put
mjeseno u toku izvoenja poslova na ruenju objekata, a naroito
poslije vremenskih nepogoda, oteenja i sl. Provjeravanje ispravnosti
skele vodi se kroz kontrolnu knjigu skele uz ovjeru odgovorne osobe
na radilitu.
5.3
Sortiranje, skladitenje i transport poruenog materijala
Otpadno eljezo, razliite upotrebne vrijednosti, nakon rezanja se

sortira na licu mjesta, skladiti i potom predaje investitoru
termoelektrani Tuzla.
Prilikom
prikupljanja,
skladitenja
pripreme
za
transport
zapaljivih, poarno-opasnih tenosti (trafo ulje) treba posebno voditi

rauna, jer one, uslijed svoje pokretljivosti, predstavljaju mnogo veu
opasnost nago neka vrsta supstanca.
5.4
Ostali pomoni radovi
Prilikom
instalacija
specifinih
izvoenja
i
radova
ugraene
radova
na
opreme
koji
nisu
ruenju
odnosno
objekata,
pri
obuhvaeni
demontai
izvoenju
u
drugih
predhodnom
razmatranju, neophodno je potovati propisane tehnike uslove i

mjere zatite na radu.

39
5.5 Zatita od pada s visine i u dubinu

Na radilitu se moe pojaviti vie mjesta na kojima postoji opasnost
za radnike od pada sa visine ili u dubinu.
Osiguranje od pomenutih opasnosti vri se pomou:
- zatitne ograde,
- zatitne skele,
- zatitnog pojasa za rad na visini ili u dubini i
- table upozorenja.
Sve zatitne ograde moraju biti minimalne visine 100 cm sa tri
horizontalne preke. Razmak izmeu horizontalnih preki kod
ograda od drvene grae, ne smije biti vei od 30 cm, a kod ograda od
elinih cijevi razmak iznimno moe biti do 35 cm.
Nain postavljanja i koritenja skela kao pomonih konstrukcija
opisan je u poglavlju 5.2.
Koritenje zatitnog opasaa je obavezno na svim mjestima gdje postoje
poveane opasnosti od pada sa visine ili u dubinu. Zatitni opasa
mora biti ispravan i atestiran, kao i konopac koji ne smije biti dui
od 1.5 m.
Prije upotrebe komisijski se mora utvrditi tehnika ispravnost
opasaa i konopca. Vezivanje se moe vriti samo za nosivu i
stabilnu konstrukciju na samom radnom mjestu i to pod nadzorom
odreenog strunog lica na radilitu.
Zabranjena
je
upotreba
neispravnih
opasaa
(oteenog
kaia,
konopca, mehanizma za zakopavanje kaia, kuke za zakaivanje

kao i konopca dueg od 1,5 m).

40
Postavljanje
tabli
upozorenja
naroito
je
potrebno
kada
nema
mogunosti ograivanja radilita. Na taj nain se upozoravaju

radnici,
prolaznici,
vozai
motornih
vozila
drugi.
Table
upozorenja se upotrebljavaju u kombinaciji sa navedenim nainima

zatite od pada sa visine ili u dubinu.
5.6 Lina zatitna sredstva

Na radilitu e raditi:
bravari,
vozai motornih vozila,
rukovaoc autodizalicom
rukovaoc utovarivaem
pomoni radnici.
Prilikom rada moraju se koristiti sljedea lina zatitna sredstva:
radno
odijelo
(kombinezon
od
kepera
ili
odgovarajue
dvodijelno odijelo od istog materijala, sistem bluza-pantalone),
zatitni ljem,
kone i gumene rukavice sa prstima,
zatitne naoare,
zatitne cipele sa gumenim rebrastim onom osigurane protiv

klizanja,
gumene pregae i kabanice,
gumeno odijelo,
gumene izme,
kine kabanice sa kapuljaom,
visinske opasae.

41
6. Radna mjesta sa posebnim uslovima rada

Na radilitu postoje radna mjesta sa posebnim uslovima rada, a to su:
- rukovaoci graevinskih maina i sredstava rada na mehanizovani
pogon,
- radnici koji rade na visini,
- radnici koji rade na otvorenom prostoru (bravari, pomoni i drugi
radnici),
- vozai motornih vozila.
Na radilite se stoga mogu uvoditi samo struno obueni radnici sa
odgovarajuom kvalifikacijom, obueni iz oblasti zatite na radu i
zatite od poara i sa odgovarajuim ljekarskim uvjerenjem za
dotine poslove. Svi radnici na radilitu moraju koristiti lina i
kolektivna zatitna sredstva. Zabranjeno je rasporeivanje radnika
mlaih od 18 godina, ena i invalida na radna mjesta sa posebnim
uslovima rada.
7. Mjere zatite od udara elektrine struje

Cijelo postrojenje elektrfiltera bie stavljeno u van naponsko stanje
prije poetka radova na uklanjanju.
Snabdjevanje elektrinom energijom na radilitu e se vriti preko
napojnog kabla koji e se prikljuiti na RO 380 V u krugu
termoelektrane i koristiti e se iskljuivo za elektrine ureaje.
Elektrine instalacije smiju izvoditi i popravljati samo struno
osposobljeni radnici. Pri izvedbi, popravci i uklanjanju elektrinih
instalacija radnik se mora drati uputstava odgovornog lica na

42
radilitu. Elektrini ureaji smjeteni na slobodnom prostoru moraju

biti zatieni od atmosferskih nepogoda. Sklopke i drugi ureaji za
ukljuivanje
postavljene
ureajem
i
u
za
iskljuivanje
ormarima
elektrine
na
zakljuavanje
energije
pristupanom
u
iskljuenom
mjestu
moraju
i
biti
opremljeni
poloaju.
Slobodni
elektrini vodovi ili kablovi na radilitu moraju biti poloeni tako

da ne postoji opasnost od njihovog mehanikog oteenja (minimalno
4 m iznad tla).
8. Nain obiljeavanja - osiguranja opasnih mjesta

Sva mjesta na radilitu gdje postoji povremena ili stalna opasnost,
moraju
se
na
jasan
razumljiv
nain
obiljeiti
tablama
upozorenja prije poetka radova.

Na radilitu treba postaviti table:
FIRMA IZVOAA RADOVA
OPASNOST OD POARA I EKSPLOZIJE
ZABRANJENO PUENJE
ZABRANJEN PRISTUP SA OTVORENIM PLAMENOM
NEZAPOSLENIM PRILAZ ZABRANJEN
OBAVEZNA UPOTREBA LINIH ZATITNIH SREDSTAVA
OPASNOST OD PADA PREDMETA S VISINE
OPASNOST OD PADA SA VISINE ILI U DUBINU
Kod graevinskog elektro ormara:
OPASNOST OD ELEKTRINE STRUJE

43
Kod boca sa zapaljivim gasovima (propan-butanom) i kiseonikom:
OPASNOST OD POARA I EKSPLOZIJE
ZABRANJEN PRISTUP SA OTVORENIM PLAMENOM
ZABRANJENO
PUENJE
KORITENJE
VARNII
ALATA
KOJI

44
C. ELABORAT O ZATITI OD POARA

45
1. Procjena ugroenosti od poara uzimajui u obzir dispoziciju i

namjenu graevine, graevinske i tehniko-tehnoloke znaajke
1.1 Lokacija
ira lokacija elektrofiltera je u krugu termoelektrane TUZLA u
Tuzli.
Elektrofilteri blokova 1 i 2 Termoelektrane Tuzla u Tuzli locirani
su jugoistono od zgrade kotlovnice blokova 1 i 2 i udaljeni od njih
cca 6 m. Jugoistono od njih je dimnjak prve etape udaljen 17 m.

46
Vatrogasnim vozilima i tahnikom mogu je prilaz objektima koji se

uklanjaju sa dvije strane.
1.2 Opis objekata koji se uklanjaju

Tlocrtni gabarit jednog filtera je cca 11 m x 19 m, a visina im je 20
m od kote ureenog terena.
elina
konstrukcija
filtera
oslanja
se
na
armirano-betonsku
prostorno ramovsku konstrukciju u devet taaka visine 6 m od

terena. Temelji samci ispod stubova oslanjaju se na Franki ipove.
Na strani ulaska dimnih plinova u filter nalazi se difuzor u koji se
upaja dimovodni kanal iz kotla a na izlaznoj strani filtera se
nalazi
konfuzor na koji se upajaju dva dimovodna kanala koji
odvode
plinove
do
dimnjaka.
sklopu
kanala
odmah
ispod
konfuzora ugraena su dva ventilatora.

Dimovodni kanali su elini oslonjeni dijelom na armirano
betonske stubove visine cca 1,5 m, a dijelom na eline stubove blie
dimnjaku.
Kanali su kao i elektrofilteri kompletno izolovani mineralnom
vunom, a preko nje je postavljen aluminijski lim. Ukupna teina
elektrofiltera prema statikom proraunu Energoinvesta je cca 435t.
1.3 Vrste opasnosti i mogue klase poara

Obzirom na vrstu poslova koji se obavljaju na radilitu, realno je
mala mogunost da doe do izbijanja poara.
Mogui su poari:

47
elektrinih instalacija koje se koriste za potrebe radilita
na sredstvima rada u zoni radilita
trafo ulja u trafostanici
plinske instalacije koja se koristi za izvoenje radova na
rezanju
Na radilitu su mogue slijedee klase poara:
o
tene zapaljive materije (klasa poara B) trafo ulje
gasovite zapaljive materije (klasa poara C) plin u bocama
elektrine instalacije (klasa poara E)
2. Izbor
tehnikih
rjeenja,
tehnolokih,
elektro,
mainskih,
graevinskih i drugih mjera u funkciji zatite od poara
2.1 Tehnoloki postupak uklanjanja elektrofiltera bloka 1 i 2

Predviene su sljedee glavne faze na radovima ruenja (demontae):
Geodetsko
snimanje
elektrofiltera
radi
procjene
geometrije
trenutnog stanja. Ako se ustanovi da filteri nisu u dobrom

stanju, morati e se dodatnim podupiranjem ili zategama
obezbijediti stabilnost filtera da bi se radovi na demontai
mogli sigurno raditi;
Provjeriti koliinu zaostale praine u elektrofilterima . Ako se

nalazi vea koliina praine u njima, treba je prije poetka
demontae izvaditi iz elektrofiltera i odvesti na deponiju;
Izrada skele oko elektrofiltera;

48
Demontaa termoizolacije filtera blokova 1 i 2 i dimovodnih

kanala od filtera do dimnjaka. Pakovanje mineralne vune u
plastine vree i odvoz na predvienu deponiju u krugu TE
Tuzla;
Demontaa dimovodnih kanala od ventilatora do dimnjaka da

bi se oslobodio prostor prema filterima zbog lociranja dizalice
(krana);
Ruenje armirano betonske konstrukcije dimovodnih kanala do

granice elektrofiltera da bi se oslobodio prostor za postavljanje
autodizalice. Ruenje e se obavljati rovokopaem sa ugraenim
ureajem za razbijanje betona.
Demontaa elektrofiltera e se raditi tako to e se demontirati

jedan filter, a nakon njega drugi jer je prostor oko elektrofiltera
veoma skuen.
Demontaa elektrofiltera poinje sa skidanjem hladnog krova i

potkrovlja metodom rezanja, redosljedom tako da se obezbijedi
simetrino optereenje filtera. Nakon rezanja elina
konstrukcija se kranom sputa na zemlju ili odmah tovari na
kamione i odvozi na za to predvienu deponiju u krugu TE
Tuzla. Pozicija krova je br.7 u crteu br.79 TUNZINI;
Nakon demontae krova i potkrovlja treba provjeriti statiki

proraun ostatka filtera;
Demontaa kuica izolatora;
Demontaa
termike
izolacije
sa
toplog
krova
(poklopca
elektrofiltera);
Potom slijedi demontaa toplog krova (poklopca) elektrofiltera

metodom rezanja. Krov rezati redosljedom
mogue
vie
zadri
simetrino
tako da se to je
optereenje
ostatka
nedemontiranog elektrofiltera. (Crte 79. TUNZINI-poz.br.1);

49
Demontaa ramova sa emisionim elektrodama. Redosljed

demontae je sljedei: Demontaa poinje uklanjanjem ramova
sa emisionim elektrodama sa spoljnjih strana filtera i ide se
ravnomjerno prema centru filtera i to tako da se stalno
zadrava priblino ravnomjerno optereenje nosee
konstrukcije elektrofiltera;
Demontaa talonih elektroda. Postupak i redosljed demontae

je potpuno isti kao i kod emisionih elektroda
Nakon demontae elektroda provjeriti statiku ostatka filtera

koji nije demontiran;
Potom
slijedi
demontaa
Demontirati e se postepeno
konfuzora
(izlazna
hauba).
rezanjem u elementima veliine
koja e zavisiti od nosivosti instalisanog krana (autodizalice);
Demontaa difuzora (ulazna hauba) raditi e se na isti nain

kao i demontaa konfuzora (izlazna hauba);
Nakon
demontae
difuzora
konfuzora
provjeriti
statiku
Sada se ulazi
u kritinu fazu demontae elektrofiltera. Na
redu je demontaa gornjih greda (pozicija 4 crte 79

TUNZINI). Zbog toga je obavezno da se prije poetka demontae
urade spregovi na koti + 10.390
kako je prikazano na
pomenutom crteu. Nakon toga treba pristupiti demontai

gornjih greda. Pri tome obavezno treba potovati redosljed
demontae od krajeva prema sredini filtera da se filter ne bi
doveo u neravnoteno stanje;
Nakon demontae gornjih greda obavezno provjeriti statiku


50
Ako
je
sve
redu
sa
statikim
proraunom
krenuti
sa
demontaom stranica kuita filtera od vrha prema donjem

dijelu filtera. Demontau raditi kaskadno;
Demontaa galerije sa gazitima na koti +16.850 sa 3 strane

filtera. Prilikom ove demontae (kao i ostale demontae)
radnici moraju posebno biti upozoreni na obaveznu upotrebu
HTZ sredstava. Radi se o poz.14. crte 79 Tunzini;
Demontaa gornjeg stepenita (pozicija 16. crte 79 -TUNZINI);
Demontaa meustepenita (pozicija 17. crte 79 -TUNZINI);
Slijedi demontaa donje galerije sa gazitima (poz.15. crte 79TUNZINI). Demontaa galerija i stepenita pratie paralelno
demontau kuita;
Demontaa unutranjeg stuba (pozicija 8. crte 79-TUNZINI);
Demontaa vanjskog stuba (pozicija 9. crte 79-TUNZINI);
Demontaa donjih greda zajedno sa bunkerima (pozicija 5 i 6

crte 79 -TUNZINI);
Slijedi demontaa betonske konstrukcije elektrofiltera koja e se

raditi mainom za razbijanje betona, a mjesta gdje maina ne
moe prii ruiti e se pneumatskim ekiima;
Demontaa 4 komada ventilatora sa elektromotorima;
Prije ruenja armirano betonske konstrukcije trafostanice,

moraju se izvaditi transformatori. U transformatorima je trafo
ulje koje se mora izvaditi i zapisniki predati TE Tuzla, koja
e ga spaliti u kotlu.
Demontaa trafo-stanice koja ima betonski omota;
ienje radilita i dovoenje cijelog prostora u prvobitno stanje.
Izvodie se slijedee vrste radova:
radovi na rezanju metalnih konstrukcija,

51
radovi na ruenju betonskih konstrukcija,
radovi na skidanju fasadne obloge
sortiranje, skladitenje i transport poruenog materijala
ostali pomoni radovi.
Ugovorene radove na ruenju elektrofiltera 1 i 2 treba izvoditi samo

na osnovu glavnog projekta za ruenje objekta, usvojene dinamike i
tehnologije izvoenja radova, uputstava za rad i sl.
2.2
Mjere
zatite
od
poara
pri
gasnom
rezanju
metalnih
konstrukcija i skladitenju boca propan-butana i kiseonika

Za bezbjednost izvoenja gasnog rezanja metalnih konstrukcija, u
pogledu
zatite
izvoa
radova,
od
poara
rukovodilac
eksplozija,
radilita
neposredno
nadzorni
odgovaraju
organ.
Prije
rezanja treba sprovesti sve navedene mjere zatite od poara (vidi

poglavlje 3.2).
Na mjestima koja su odreena za vrenje ovih poslova mogu da se
dre najvie po dvije boce kiseonika i propan-butana (jedna radna i
jedna rezervna), na propisanim kolicima, osigurane od pada. Boce
moraju da budu na rastojanju najmanje 5 m od izvora toplote,
odnosno 10 m od otvorenih izvora vatre. Rezanje metalnih cijevi i
drugih
metalnih
povrina
koji
su
dodiru
sa
drugim
konstrukcijama, ne smije se vriti ako se rezanjem moe izazvati

poar uslijed toplotne provodljivosti.

52
Na mjestima gdje se vri gasno rezanje moraju da se dre odgovarajui

aparati u pripravnosti odnosno vatrogasno vozilo ako se radi o veim
konstrukcijama.
Na radilitu e se, dakle, koristiti zapaljivi gasovi (boce propanbutana) i kiseonik.

Prilikom njihovog koritenja treba se pridravati slijedeeg:
- na radilitu drati koliine neophodne samo za rad jedne smjene,
- s plinskim bocama mogu rukovati samo struno osposobljeni
radnici,
- komprimirani kiseonik ne smije doi u kontakt sa masnoama,
- boce sa komprimiranim kiseonikom skladititi u postojeem, za tu
svrhu namjenjenom skladitu, odvojeno od boca sa propanbutanom,
- ventilima rukovati paljivo,
- boce prenositi u odgovarajuim nosiljkama,
- stajati bono od mlaza prilikom propuhavanja ventila,
- postavljati boce u vertikalan poloaj i onemoguiti njihov pad,
- boce ne bacati, kotrljati i sl,
- prostor
kojem
se
radi
drati
stalno
provjetrenim
pod
kontrolom,
- u zoni gdje se nalaze boce sa propan-butanom ne prinositi
plamen i uarene premete,
- boce u kojima se nalazi propan-butan i kiseonik ne izlagati
visokoj temperaturi,
- sprijeiti svako nekontrolisano isticanje propan-butana u okolinu
i prostorije u kojima borave ljudi,
- postaviti table upozorenja,

53
- uvijek pri ruci imati vatrogasne aparate za poetno gaenje

poara,
- druge mjere propisane vaeim propisima.
Svi radnici moraju biti upoznati sa nainom upotrebe sredstava za
gaenje
poetnih
poara,
sa
postupkom
sluaju
poara.
Zabranjuje se skladitenje zapaljivih materija na radilitu na

mjestima koja nisu posebno ureena i namjenjena za tu svrhu.
3. Izbor
mjera,
tehnikih
rjeenja
graevinskih
materijala
funkciji evakuacije i spaavanja ljudi i materijalnih dobara s

opisom i uputama za postupak evakuacije
Samo u toku izvoenja radova na objektu e biti prisutni radnici

koji izvode radove. Radovi se izvode na otvorenom prostoru, pa je
evkuacija iz zone ugroene poarom uvijek omoguena.
4. Izbor tehnike opreme i sredstava za gaenje, kao i drugih mjera u

funkciji gaenja poara (putevi,prolazi, prilazi, opskrba vodom i
sl.)
Prilaz radilitu vatrogasnom tehnikom je mogu sa dvije strane.

Termoelektrana
Tuzla
svom
sastavu
ima
organizovanu
opremljenu vatrogasnu jedinicu koja moe brzo intervenisati u

sluaju poara.

54
Protivpoarna voda se dobija iz hidrantske mree termoelektrane

Tuzla.
Krug termoelektrane Tuzla je opremljen vanjskom hidrantskom
mreom koja e se koristiti u sluaju potrebe kod izbijanja poara.
Za sluaj gaenja poetnih poara treba postaviti PP aparate:
Tip S-9 . kom.3
Aparate postaviti u blizini opasnih mjesta za izbijanje poara u
toku izvoenja radova.
5. Opis organizacije posla i potrebne upute u vezi s primjenjenim

mjerama zatite od poara
5.1. Natpisi i znaci sigurnosti
Jedan od elemenata u sprovoenju zatite od poara je postavljanje i
pridravanje odgovarajuih natpisa i znakova sigurnosti (uputa,
zabrana i obavjetenja). Na taj nain se, osobe prisutne u blizini
objekta
gasovoda
informiu
prilagoavaju
svoje
ponaanje
propisanim mjerama zatite od poara.
Ovim Elaboratom utvreni su natpisi i znaci sigurnosti, i to:

a) "Kratko uputstvo o postupku u sluaju poara i evakuacije"
kom.1

55
b) "Vaniji telefoni" (122policija; 123vatrogasci; 124hitna

pomo)
kom.1
c) "Zabranjeno
puenje
koritenje
otvorene
vatre"
kom.2
5.2 Preventivne mjere zatite od poara
Vriti redovnu kontrolu aparata za gaenje poara svakih 6

mjeseci
Vriti redovnu kontrolu elektrinih instalacija
Zabraniti puenje i unoenje otvorenog plamena
Potivati znake i natpise koji su u funkciji zatite od poara
Redovno vriti obuku i provjeru znanja zaposlenih iz oblasti

zatite od poara
Puteve evakuacije uvijek drati prohodnim i otvorenim u

vrijeme rada objekta
5.3 Postupak u sluaju poara

U sluaju poara preduzeti sljedee mjere:
-
skloniti radnike na mjesto suprotno od pravca duvanja vjetra,
lica koja gase poar moraju nositi kompletnu zatitnu opremu,
poetno gaenje poara vriti aparatima za gaenje poara sa

prahom ili ugljendioksidom. Ako se vatra iri treba prskati velike
koliine rasprene vode i pjenu,

56
ako postoji opasnost paljenja rezervoara ili buradi sa TDI-om,

treba ih hladiti sa vanjske strane pomou vode.
Svaka osoba koja primijeti poar duna je pristupiti gaenju istog

svim raspoloivim sredstvima. Ukoliko nije u mogunosti ugasiti
poar, poziva u pomo radnike na radilitu, a nadalje vatrogasnu
jedinicu i policijsku stanicu. Do dolaska vatrogasne jedinice, akcijom
gaenja rukovodi rukovodilac radilita odnosno poslovoa.
Navedena lica zajedno sa prisutnim radnicima poduzimaju sljedee
radnje:
- evakuiu ljudstvo direktno ugroeno vatrom,
- zaustavljaju proces rada i postupaju shodno nastaloj situaciji,
- vre iskljuenje struje, odnosno skidanje klema sa akumulatora na
zapaljenom motornom vozilu,
- prikljuuju hidrantsko crijevo na hidrant ormar voda-pjena i
pristupaju gaenju poara,
- nastoje lokalizovati nastali poar,
- evakuiu zapaljiva sredstva iz zone ugroene poarom,
- aktiviraju deurnu vatrogasnu jedinicu,
- daju informacije vatrogasnoj ekipi o mjestu nastanka poara, ta
gori, te kakva jo zapaljiva sredstva postoje u zoni poara, i slino.
- omoguavaju pristup vatrogasnim vozilima,
- javljaju glavnom odgovornom licu o mjestu poara,
- javljaju profesionalnoj vatrogasnoj jedinici ako je poar veih
razmjera na telefon 123
- po dolasku vatrogasne jedinice ostalo osoblje ukljuuje u gaenje
poara po uputstvu rukovodioca akcije gaenja poara,

57
zabranjuju nepotrebno okupljanje ljudi na mjestu poara,

nastoje spasiti ili izvui iz zone poara vrijedna materijalna
dobra,
-
procjenjuju potrebu za evakuacijom ljudstva blie ili dalje
okoline,
- organizuju neometano odvijanje saobraaja, odnosno zaustavljanje
istog po potrebi,
- organizuju pruanje prve pomoi.

58
6. Popis primjenjenih propisa, standarda i normativa
- Uredba o vrsti, sadraju, oznaavanju i uvanju, kontroli i

nostrifikaciji investiciono-tehnike dokumentacije (Sl. novine F
BiH, br. 88/07),
- Zakon o zatiti od poara i vatrogastvu ("Sl. novine FBiH", br.
64/09),
- Zakon o prostornom ureenju i graenju ("Sl. novine TK", br.
6/11),
- Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog
elektriciteta (Sl. list SFRJ, br. 62/83),
- Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije
niskog napona ("Sl. list SFRJ", br. 53/88),
- Tehniki propisi o gromobranima ("Sl.list SFRJ", br. 13/68),
- Pravilnik
o tehnikim normativima za vanjsku i unutranju
hidrantsku mreu za gaenje poara ("Sl. novine F BiH", br.

87/11),
- Pravilnik o uslovima, osnovama i kriterijumima za rasvrstavanje
graevina u kategorije ugroenosti od poara (Sl. novine F BiH,
br. 79/11),
- Normativi vatrootpornosti graevinskih konstrukcija, prevod NFPA
propisa Institut za sigurnost Zagreb, 1972 god.
- Pravilnik o projektiranju i izvedbi sigurnih putova i izlaza za
evakuaciju osoba iz zgrada
objekata, prijevod NFPA propisa
(Institut za sigurnost Zagreb, 1971. god.),

- Uredba
sa
primjenjivanju
zakonskom
snagom
preuzimanju
saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini
primjenjuju kao Republiki zakoni ("Sl.list R BiH", br. 2/92),

- Zakon o potvrivanju Uredbi sa zakonskom
BiH", br. 13/94),
- JUS standardi:
snagom ("Sl.list R

59
- U.J1.030
- poarno optereenje,
- Z.CO.003
klasifikacija
poara
prema
vrsti
zapaljivih
materija,
- Z.CO.005 - klasifikacija materijala i roba prema ponaanju u
poaru
- U.J1.240
tipovi
konstrukcija
zgrada
prema
njihovoj
unutranjoj otpornosti prema poaru

Literatura:
- Zatita od poara pri projektovanju i izvoenju zgrada - Ratomir
Ivi, VSJ, 1969. god.
- Osnovi preventivne zatite od poara - Veljko Kosti, VSJ, 1979.
god.
- Tehniki prirunik za protivpoarnu zatitu - V. Bujandri,
Privredni pregled Beograd, 1986.,
- Graevinske konstrukcije i poar M. David Egan, Gra. knjiga
Bgd., 1990. god.
7. Grafiki prikaz primjenjenih mjera zatite od poara

60
ZONA RADILITA
3 x S-9
3

EF Elaborat ZNR+ZOP

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

EF Elaborat ZNR+ZOP

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OB-7.

Institut za zatitu i projektovanje Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

INPROZ Institut za zatitu i projektovanje

Mirsad Zukani, dipl.in.arh.

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

Fahrudin Saletovi, dipl.ing.ma.

Mr. sc. Nino Dambi, dipl.ing.gra.

Nedim Dambi, dipl.ing.el.

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

3. Rjeenje za obavljanje poslova iz oblasti zatite od poara

Elaborat o zatiti na radu

II / OPASNOSTI I TETNOSTI KOJE SE MOGU POJAVITI U TOKU IZVOENJA

C) Elaborat o zatiti od poara

graevinskih i drugih mjera u funkciji zatite od poara

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

3. Izbor mjera, tehnikih rjeenja i graevinskih materijala u funkciji

Grafiki prikaz primjenjenih mjera zatite od poara

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

B. ELABORAT O ZATITI NA RADU

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

JP ELEKTROPRIVREDA Bosne i Hercegovine

projekat, izraen je u skladu sa lanom 10., i 21. Zakona o zatiti

2. Popis primjenjenih propisa, standarda, normativa i pravila

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

- Zakon o prostornom ureenju i graenju ("Sl. novine TK", br.

normativima zatite na radu

radne i pomone prostorije

("Sl.list SFRJ", br.5/88),

zakoni (Sl. list SR BiH br. 2/92),

RBiH", br. 13/94).

3. Tehniki podaci o objektu, instalacijama i tehnolokom procesu

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

SATELITSKI SNIMAK LOKACIJE