https://repozitorij.unipu.

hr/islandora/object/unipu%3A817/datastream/
PDF/view

http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/11211/1/Diplomski%20rad
%20Juric.pdf

https://www.pfri.uniri.hr/knjiznica/NG-dipl.TOP/175-2013.pdf

SVEUČILIŠTE U SPLITU

POMORSKI FAKULTET

Frane Dvornik

ONEČIŠĆENJE/ZAGAĐENJE MORA KAO POSLJEDICA LJUDSKE

DJELATNOSTI

SEMINARSKI RAD
 Split,2020.

Sveučilište u Splitu

Pomorski fakultet Split

Frane Dvornik

ONEČIŠĆENJE/ZAGAĐENJE MORA KAO POSLJEDICA LJUDSKE

DJELATNOSTI

Seminarski rad

Kolegij:Metodologija znanstvenoistraživačkog rada

Mentorica:Dr.sc. Merica Slišković

Student:Frane Dvornik (MB: 0171267422)

SPLIT,2020.
 Sadržaj

1. UVOD 1

2. ONEČIŠĆENJE/ZAGAĐENJE MORA KAO POSLJEDICA LJUDSKE

DJELATNOSTI 2

2.1 ZAGAĐIVAĆI MORA I MORSKOG OKOLIŠA 3

2.2 DJELATNOSTI KOJE PRIDONOSE ZAGAĐENJU 3

3. NAČINI ZAGAĐENJA I ONEČIŠĆENJA MORA I MORSKOG OKOLIŠA 4

3.1 ZAGAĐENJE ČESTIČNOM TVARI 4

3.2 ULJA I PLIN 4

3.3 LJUDSKA STANIŠTA 5

3.4 RIBARSTVO 6

3.5 MARIKULTURA 6

3.6 POLJOPRIVREDA 6

3.7 OBOGAČIVANJE OKOLIŠA ORGANSKOM TVARI 6

3.8 BIOLOŠKE SMETNJE 6

3.9 JARUŽANJE 6

3.10 POSLJEDICA KORIŠTENJA FOSILNIH GORIVA 7

3.11 ONEČIŠĆENJE OBALNIM DJELATNOSTIMA 7

3.12 OFFSHORE TEHNOLOGIJA 7

3.13 MARINE I PLOVILA ZA REKREACIJU 8

3.14 POPLAVE 8
 3.15 ORUŽJA I STRELJIVO 8

4. BROD–IZVOR ONEČIŠĆENJA MORA 8

4.1 VRSTE ONEČIŠĆENJA MORA S BRODOVA 10

5. MARPOL KONVENCIJA 11

6. BRODSKI DOKUMENTI 12

7. ZAKLJUČAK 13

LITERATURA 15
1. UVOD

U Pomorskoj enciklopediji onečišćenje morskog okoliša definira se kao: „Čovjekovo izravno

ili neizravno unošenje tvari ili energije u morski okoliš, koje djeluju škodljivo na morsku faunu i
floru, ugrožavajući zdravlje ljudi, ometaju pomorske djelatnosti, uključujući ribolov i druga zakonita
iskorištavanja mora, pogoršavaju uporabnu kakvoću morske vode i umanjuju njegovu privlačnost“.
Okoliš se mijenja sve radikalnije s ciljem da bude pogodniji i korisniji za svjetsko stanovništvo, čime
se, međutim, često remete prirodni samoregulatorni mehanizmi. Nažalost promjene okoliša idu k
njegovoj degradaciji do te mjere da se i sam opstanak čovjeka dovodi u pitanje; donedavno lokalnog
ili samo regionalnog karaktera, poremećaji poprimaju globalne razmjere . Izvori onečišćenja
morskog okoliša jesu načini i putovi, područja ili objekti s kojih štetne tvari dospijevaju u morski
okoliš. Razlikujemo onečišćenje s brodova, potapanjem, s kopna, iz zraka ili putem zraka te ono
prouzročeno djelatnostima na morskom dnu i u podzemlju. Većina tvari je otporna i sporo se
razgrađuju u moru i koncentriraju se u morskim organizmima. Neke utječu izravno na morske
organizme i izazivaju karcinogene i fiziološke promjene (izazivaju npr. gubitak sposobnosti
reprodukcije, stanjivanje ljuske jajeta i nenormalnosti kralježnice riba). Neki drugi zagađivači
mijenjaju fizikalna i kemijska svojstva okoliša, što pojedinim organizmima pogoduje, pa bujaju dok
ostali nestaju. To dovodi i do poremećaja hranidbenog lanca i do poremećaja lokalnog ekosustava.
Neke su tvari neopasne za niže oblike života u moru, ali postaju opasne kad ih konzumiraju viši
oblici, uključujući i čovjeka.Predmet istraživanja rada je što su uzroci zagađenja mora. Jesu li zakoni
i odredbe dovoljne za spriječavanje onečišćenja mora s obzirom na sve veče potrebe i rast ljudske
vrste. Cilj rada jeodrediti i prikazati sve vrste i načine zagađenja mora te iznijeti neke od metoda
sprečavanja onečišćenja mora s brodoa, te pokušati podignuti svijest o oćuvanju okolišaOvaj rad
pripada području tehničkih znanosti,odnosno znanstvenom polju tehnologije, prometa i transporta,
grani pomorskog i riječnog prometa. U ovom radu će se koristiti metoda opisivanja i očitavanja
činjenica.Rad se sastoji od sedam cijelina. U početku se govori opčenito o onečišćenju mora dok
zadnje tri cijeline se fokusiraju na samo onečišćene sa brodova i njihovu prevenciju.

1
2. ONEČIŠĆENJE/ZAGAĐENJE MORA KAO POSLJEDICA LJUDSKE DJELATNOSTI

Onečišćenje voda koje se ulijevaju u more vezano je za različite oblike ljudske djelatnosti.
Najčešće se radi o podzemnim vodama koje dospijevaju u rijeke i priobalne močvare. Izvori
aktivnosti mogu biti aktivni i potencijalni.

Aktivni izvori mogu djelovati stalno ili povremeno:

 STALNI IZVORI zagađuju neprekidno: na njih utječe hidrologija.

o Točkasti izvori (industrija), uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, drenažna
voda iz rudnika, uzgajališta riba, septičke jame, poljoprivredne aktivnosti,
propusna kanalizacijska mreža, odlagalište komunalnog i industrijskog otpada.
 POVREMENI IZVORI zagađuju samo povremeno ovisno o hidrologiji i za vrijeme
jakih kiša. Mogu biti točkasti i difuzni
o Točkasti su mjesta istjecanja oborinskih voda odlagalište stajnog gnojiva i
drugog otpadnog materijala.
o Difuzni potječu iz poljoprivredne aktivnosti, odvodnje otpadnih voda,
pošumljavanje...

Onečišćenje mora i okoliša povećava se urbanizacijom, industrijalizacijom, razvojem

prometa i gospodarskim razvitkom. Urbanizacija rezultira porastom različitih onečišćivača, naročito
organske tvari. Opasno je kad se otrovni organski spojevi miješaju s vodom (ulja, katrani, kemijska
otapala, pesticidi, herbicidi). Klorna industrijska otapala su posebno opasna u podzemnim vodama.

Morski ekosustav pročišćava vodu, proizvodi kisik i hranu, regulira temperaturu planeta…
Rezultat toga je razvoj turizma, sporta, zabave, pomorskog prometa. Svjetsko more pokriva Zemlju
71%, a u priobalnom pojasu širokom 10km živi više od 10% stanovništva

Zbog povećanog isijavanja ugljikovog dioksida u atmosferu nastaju kisele kiše, pa oceani
postaju sve kiseliji, što se odražava na živi svijet. Učinak zagađenja vidljiv je i u smanjenju kisika u
oceanima, jer je temperatura povećana. Onečišćenje mora odražava se na ribolov i cijeli hranidbeni
lanac.

2.1 ZAGAĐIVAĆI MORA I MORSKOG OKOLIŠA

Zagađivači mora i morskog okoliša su kanalizacijske vode , pesticidi, kemikalije i ulja koja
dospijevaju u more, otrovne tvari i boje, anorganski i radioaktivni otpad, organski i vojni otpad,

2
deterđent, komadni otpad, iskopani materijal, širenje invazivnih vrsta, prekomjeran izlov morskih
organizama…

2.2 DJELATNOSTI KOJE PRIDONOSE ZAGAĐENJU

Djelatnosti koje pridonose zagađenju su prekomjerno iskorištavanje morskih bogatstava,

smanjenje i poremećaji prirodnih staništa, štetne posljedice pomorskog prometa, korištenje fosilnih
goriva, zagađenje morskog okoliša. Unosom velikih količina nutrijenata (hranjive soli) u more
povećava se razmnožavanje i rast pojedinih vrsta, fitoplanktona i biljnih organizama. Rezultat toga je
antropogena eutrofikacija i cvjetanje mora.

Slika 1. Tanker u Jadranu

Izvor:http://www.portaloko.hr/clanak/uzas-ogromne-mrlje-u-jadranu-otkrivene-na-satelitskim-
snimkama/0/84299/

3
 3. NAČINI ZAGAĐENJA I ONEČIŠĆENJA MORA I MORSKOG OKOLIŠA

Postoje 15 načina zagađenja mora i onečišćenja mora i morskog okoliša

 Zagađenje čestićnom tvari

 Ulja i plin
 Ljudska staništa
 Ribarstvo
 Marikultura
 Poljoprivreda
 Obogaćivanje okoliša organskom tvari
 Biološke smetnje
 Jaružanje
 Posljedica korištenje fosilnih goriva
 Onečišćenje obalnim djelatnostima
 Offshore tehnologije
 Marine i plovila za rekreaciju
 Poplave
 Oružja i streljiva

3.1 ZAGAĐENJE ČESTIČNOM TVARI

Zagađenje čestićnom tvari se odnosi na odlaganje iskopanog materijala najčešće u

operacijama jaružanja. Izjaružani materijal odlaže se u duboku vodu, u priobalje ili na kopno. To je
jedna od najštetnijih operacija jer devastira morsko dno, a time i biljni obraštaj i ekosustav bojnih
životinjskih vrsta. Jaružanje je ipak neophodno radi održavanja luka, plovnih kanala, itd.

3.2 ULJA I PLIN

Izlijevanja se događaju zbog:

 Prirodnih istjecanje iz zemljine kore

 Stanovite količine dolaze iz atmosfere
 Zbog operacija sa uljima

4
  Tankerskih nezgoda
 Podvodnih operacija
 Operacijskih izljeva s brodova
 Rafinerija

U smisluštete na ribarsku djelatnost najčešće su smetnje u području eksploatacije. Prirodni

plin pri sagorijevanju oslobađa sumpor koji odlazi u atmosferu i u obliku oborina dolazi u
more. Česta su istjecanja iz naftovoda koji se protežu po morskom dnu i neprestano ga
onečišćuju

Slika 2. Posljedice Izlijevanja nafte

Izvor:https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/svijet/1621875/izlijevanje-nafte-u-kaliforniji-zivotinjski-
svijet-trpi-strasne-posljedice/

3.3 LJUDSKA STANIŠTA

Najgušće naseljena obalna područja su ona gdje su razvijeni industrija, energetika,

ribarstvo, sanitarije, turizam, promet, nautički turizam. Urbanizacija, pretjerana gradnja i
nekvalitetna komunalna podrška negativno utječu na biljni i životinjski svijet

5
 3.4 RIBARSTVO

Ribarstvo se razvrstava na gospodarski ribolov, ribolov za osobne potrebe, športski i

industrijski ribolov

3.5 MARIKULTURA

Problem su otpadne vode, kemikalije, lijekovi za ribu, dezinfekcijska sredstva,

ometanje plovidbe, otpadna hrana, taloženje otpada ispod kaveza, problem odbjeglih jedinki i
njihovo moguće genetsko miješanje sa divljim vrstama

3.6 POLJOPRIVREDA

Sredstva za zaštitu poljoprivrednih kultura (pesticidi, herbicidi) dolaze u vodotoke i

more i imaju negativan učinak na morske organizme

3.7 OBOGAČIVANJE OKOLIŠA ORGANSKOM TVARI

Izvori cvjetanja mora, truljenja i isparavanja su rafinerije, prerada ribe, ulja, alkoholna
pića, gnojivo, metalurgija, tekstilna i PVC industrija, cementare.

3.8 BIOLOŠKE SMETNJE

Odnose se na unošenje mikrobnih patogena u morski organizam, osobito zbog

fekalnih onečišćenja. U moru dospijevaju fekalne vode iz različitih izvora. U iste smetnje ubrajaju se
i unošenje stranih vrsta koje negativno utječu na domače vrste, dobro se udomaćuju , utječu na
biološku raznolikost i zdravlje ljudi, prijete udomaćenom ekosustavu koji je u prirodnoj ravnoteži.
Sanacija je gotovo nemoguća.

3.9 JARUŽANJE

Jaružanje je iskopavanje taloga s morskog dna (šljunak, pijesak, mulj,) zbog raznih
potreba. To rade mehanička, hidraulička, pneumatska i specijalizirana jaružala. Negativne posljedice

6
jaružanja su uznemiravanje dna, pokrivanje dna muljem, uništavanje staništa, vađenje morskih
organizama zajedno s talogom, zamućenje vode, povećanje nutrijenata u vodi (hranjive soli).

Slika 3. 4. Posljedice jaružanja

Izvor: https://ncenvirondredging.wordpress.com/2015/03/26/dredging-and-the-environment-north-
carolina/

3.10 POSLJEDICA KORIŠTENJA FOSILNIH GORIVA

U ukupnoj energetskoj potrošnji na sirovu naftu otpada oko 40%, na plin oko 22%, na
ugljen oko 25%; sveukupno na fosilna goriva otpada oko 85%. Posljedica korištenja je emisija
plinova u atmosferu (sumporni dioksid, dušikovi oksidi i CO2 ). Ovi plinovi uzrokuju kisele kiše,
globalno zatopljene i uništenje ozonskog omotača. Kisele kiše su 40 puta kiselije od normalnih kiša.
Globalno zatopljenje je povećanje Zemljine topline koja ne može otići u svemir, jer joj to ne da pojas
stakleničkih plinova oko Zemlje. Ozonski omotač je pojas koji štiti Zemlju od sunčevog UV
zračenja.

3.11 ONEČIŠĆENJE OBALNIM DJELATNOSTIMA

Onečišćenje obalnim djelatnostima može biti prouzročeno biološkim uzrocima,

negativnim utjecajem teških kovina (bakar, olovo, cink, živa), pesticidima, herbicidima,
radioaktivnim tvarima, nutrijentima, toplinom. Izvor onečišćenja su industrija, ulja, turizam, otrovi,
talozi, plastika, radioaktivne tvari, termalni otpad, patogeni organizmi, strane vrste…

7
 3.12 OFFSHORE TEHNOLOGIJA

U takve tehnologije spadaju plutajuće tvornice (za istraživanje i proučavanje mora),

elektrane, platforme, pontoni, brodoliki objekti, brodovi, ribogojilišta… Također spadaju i morske
nastambe, umjetni otoci, usidreni objekti blizu obale… Offshore tehnologije još se smatraju i umjetni
grebeni (prave se radi poticanja života na dnu) na koje se odlaže željezni građevinski otpad koji
privlači životinje.

3.13 MARINE I PLOVILA ZA REKREACIJU

Negativan utjecaj nautičkog turizma ogleda se u emisijama štetnih plinova, izljevima,

otpadnim i zauljenim vodama, kanalizacijskim i sivim i crnim vodama, smeću, otpadu i
protuobraštajnim bojama. Pri točenju gorivo istječe u more, a štetni su i rekreacijski plovni objekti,
najviše skuteri. Štete nastaju i prilikom izgradnja marina- obala erodira i uništava ekosustav.

3.14 POPLAVE

Poplave su razorni proces zbog kojih u more s kopna dospijevaju velike količine
zagađivača.

3.15 ORUŽJA I STRELJIVO

Oružja i streljivo sadrže kemijske elemente koji onečišćuju i zagađuju more. Najčešće
je to iperit koji je topljiv i reagira s morskom vodom. Neke zemlje staro streljivo i oružje ukrcavaju
na stare brodove i potapaju ih.

4. BROD–IZVOR ONEČIŠĆENJA MORA

S brodova i kopna u more se izlijevaju ulja i njihove prerađevine, zauljene i sanitarne vode,
ukapljeni plinovi, krute i razne štetne tvari. Najviše štetnih tvari u more stiže pranjem brodskih
skladišta, iz brodske strojarnice i nastamba posade i putnika. Opasne su biocidne prevlake koje se
nanose na brodsko korito radi obraštaja Zagađenja mogu narušiti ekološku ravnotežu, opustošiti

8
obale i zaustaviti djelatnosti čitavog područja. S brodova se u zrak ispuštaju pare i plinovi koji
djeluju eksplozivno i otrovno, izazivaju kisele kiše i učinak staklenika i uništavaju ozonski omotač.
Krupni otpad mora se sakupljati i odlagati na za to predviđena mjesta.

Štetno djelovanje broda na okoliš odnosi se na buku, balasne vode, ispušne plinove, biocide,
smeće, ulja… Turistička putovanja prate velike količine opasnog otpada svih vrsta, a osobita
prijetnja su brodovi za prijevoz kemikalija i ukapljenog plina.

Onečišćenje mora s brodova prema uzroku, razlogu nastanka možemo podijeliti u sljedeće
grupe:

 Pogonsko (operativno onečišćenje) - nastaje kao posljedica redovitog pogona, odnosno

operacija broda (npr. radnji ukrcaja i iskrcau tereta, ukrcaja goriva, čišćenja tankova, ispuštanje
balastnih voda, itd.).

 Izvanredni događaji (pomorske nezgode) - onečišćenje kote nastaje kao posljedica nezgode,
npr. sudar, nasukavanje, požar, eksplozije.

 Potapanje - svako namjerno odlaganje otpadaka i drugih tvari u mora Bez obzira je li
onečišćenje posljedica redovitog pogona broda ili pomorske nezgode, s obzirom na onečišćujuće
tvari dijeli se tu onečišćenje prouzročeno:

 uljem - koje se prevozi kao teret (npr. tankeri), kao i ulje koje se koristi kao gorivo
na brodu (ostale vrste brodova), uključujući uljne taloge i ostatke ulja,

 štetnim tekućim tvarima (razne kemikalije) - uključujući ostatke tih tvari, kao i
štetnim tvarima koje se prevoze u pakiranom obliku,

 sanitarnim otpadnim vodama,

 smećem i

 biološko onečišćenje (utjecaj štetnih morskih organizmima)

9
 Slika 5. Potapanje Tankera Torrey Canyon

Izvor:http://forum.woodenboat.com/archive/index.php/t-137845.html?s=bf7aea8e7fec7
513274c4ccb7eb4a258

4.1 METODE SPREČAVANJA I SUZBIJANJA ONEČIŠĆENJA MORA SBRODOVA

 Spriječiti pogonska onečišćenja - usvajanjem odgovarajućih pravila glede

konstrukcije, opreme i vođenja broda, zabrana ispuštanja ili ograničavanje ispuštanja
onečišćujućih tvari u more, alternativne metode odlaganja — odlaganje u posebne prihvatne
uređaje u lukama ili terminalima.

 Spriječiti pomorske nezgode - usvajanjem standarda glede sigurnosti plovidbe i

obučenosti posade.

 Smanjiti posljedice nezgode - propisivanjem odgovarajućih mjera glede konstrukcije

brodova (npr. dvodno), poduzimanje odgovarajućih zaštitnih mjera, suradnja, planovi
intervencija.

 Zabraniti potapanje štetnih tvari u more.

10
5.MARPOL KONVENCIJA

Onečišćenje mora naftom prepoznato je kao veliki ekološki problem već u prvoj polovici 20.
stoljeća. Već u to doba mnoge su zemlje počele donositi nacionalne propise kako bi mogle nadzirati
prekrcaj nafte u svojim teritorijalnim vodama. Međutim, prva konvencija koja se odnosila na
sprječavanje onečišćenja mora naftom donesena je 1954. godine. Njome su uspostavljene zabranjene
zone koje su sezale najmanje 50 nautičkih milja od najbliže obale i u kojima je bilo zabranjeno
izbacivati naftu ili njezinu mješavinu s više od 100 dijelova nafte na milijun. Iako se ta konvencija
bavila onečišćenjem mora naftom, rastuće tržište i daljnji razvoj zahtijevao je nove mjere zaštite.
Kao motiv za tu aktivnost međunarodne zajednice bila je i havarija tankera «Torry Canyon», koji se
1967. godine nasukao na ulasku u engleski kanal. Nakon te havarije doneseno je nekoliko
konvencija, među kojima i 1973. MARPOL- -konvencija (International Convention for the
Prevention of Pollution from Ships).

Na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti tankera održanoj u Londonu 1978. donesen je

Protokol koji čini sastavni dio MARPOL-konvencije. Za razliku od konvencije iz 1954., koja
regulira sprječavanje onečišćenja mora naftom, MARPOL-konvencija regulira sprječavanje
onečišćenja svim štetnim tvarima koje se s brodova ispuštaju ili izbacuju, namjerno ili slučajno.
MARPOL-konvencija se stalno mijenja i dopunjuje. Novosti koje se u tekstu unose, gotovo svake
godine, više ne moraju čekati ratifikaciju država. Te novosti automatski stupaju na snagu godinu
dana nakon odluke IMO–a, osim ako im se izričito ne usprotivi trećina država koje posjeduju barem
polovicu svjetske tonaže.

Osim osnovnoga teksta ova konvencija sadržava šest priloga. Prilog I. – Pravila o
sprječavanju onečišćenja naftom. Prilog II. – Pravila za kontrolu onečišćenja tekućim tvarima koje se
prevoze tankerima. Prilog III. – Pravila o sprječavanju onečišćenja štetnim tvarima u pakiranom
obliku. Prilog IV. – Pravila o sprječavanju onečišćenja fekalijama s brodova. Prilog V. – Pravila o
sprječavanju onečišćenja otpacima s brodova. Prilog VI. – Pravila o sprječavanju onečišćenja s
brodova posredno zrakom, emisijom sumporova i dušikova oksida

Konvencija određuje i posebna područja za koja je potrebna posebna zaštita s obzirom na

njihovu ekološku osjetljivost. U posebna područja ubrajaju se: Sredozemlje, Baltičko more, Crno i
Crveno more, Arapski zaljev, Sjeverno more i šire područje Kariba. Od ovako stroge zabrane
Konvencija ipak odstupa, dopuštajući tankerima manja ispuštanja, ali uz sljedeće uvjete: - brod se
mora nalaziti izvan posebnih područja, - od obale mora biti udaljen najmanje 50 nautičkih milja, -
mora biti u vožnji, - brod mora imati uređaje kojima se kontrolira količina i brzina ispuštanja. Prema

11
MARPOL-konvenciji tankeri moraju imati strogo odvojeni vodeni balast od uljnog tereta.
Ukrcavanje vodenog balasta u tankove za teret dopušta se samo u iznimnim okolnostima kad
operacije posebne prirode na uljnom tankeru čine to neizbježnim. Za smještaj otpadnih ulja i
zauljenih tekućina brod mora imati dovoljan broj namjenskih tankova (slop tanks). Sve operacije na
uljnom tankeru treba bilježiti u brodskim knjigama koje se na tankerima moraju voditi. Osim
brodskih knjiga koje svaki brod mora imati, prema MARPOL-konvenciji, na brodovima se još vode:
knjiga ulja, knjiga smeća, plan za rukovanje smećem, brodski plan pri pojavi onečišćenja.

6.BRODSKE SVJEDODŽBE PREMA MARPOL-KONVENCIJI

Da bi se osiguralo da brodovi udovoljavaju tehničkim standardima propisanima MARPOL-

konvencijom, država zastave mora na temelju njih provoditi inspekcijski nadzor i izdavati potrebne
svjedodžbe. Svjedodžba što ju je izdala jedna država ugovornica bit će valjana i na području druge
države ugovornice. Osim ovlaštenosti države zastave i država luke ima pravo inspekcijskog nadzora
kad strani brod uđe u njezinu luku. Država luke ima pravo pokretati postupak pri povredama
odredaba Konvencije koje su se dogodile na području njezinih obalnih voda.

12
 Slika 6. Podjela smeća po MARPOL konvenciji

Izvor:https://officerofthewatch.com/2012/11/07/ships-garbage-management-under-revised-
marpol-annex-v/

13
7.ZAKLJUČAK

More ima veliko nenadomjestivo i neprocjenjivo značenje i zadaću. Njegovo značenje i

važnost je višestruko – proizvođač je hrane, najveći je i najjeftiniji prijevozni put te je stanište
brojnih morskih organizama koji su važni za opstanak čovječanstva i vrlo je važno voditi računa o
njegovoj zaštiti. Međunarodno pravo zaštite i očuvanja morskog okoliša tvore zaseban (pod)sustav
pravila u okviru međunarodnog prava okoliša. Upravo zato treba znati što najviše zagađuje i što
poduzeti u kojoj situaciji onečišćenja i na taj način zaštiti morski okoliš. Međutim najslabija karika
međunarodnopravne zaštite i očuvanja morskog okoliša jest baš to provođenje pravila iako u novije
vrijeme dolazi do znatnih promjena. Najveći onečišćivač uz potapanja određenih stvari i tvari je
zasigurno brod koji izaziva onečišćenje kontinuirano i znatno veće od onoga izazvanog incidentima.
Svjetska javnost reagira na veće ekološke incidente ili katastrofe prouzročene brodovima, ali
istodobno, svjesno ili nesvjesno, propušta desetke tisuća tona, džula ili decibela raznih onečišćivača
koji kontinuirano truju zrak, vodu ili kopno. Brodski sustavi nastamba i tereta dostatno su usavršeni
da, za većinu novijih brodova, pravilnom manipulacijom ne ostavljaju tragove u okolišu. U
posljednjih petnaest godina udio onečišćenja morskog okoliša znatno se smanjio, ali se ne smijemo
zavarati i stagnirati na provođenju i unapređenju pravila i odredbi za sprečavanje onečišćenja mora
jer je jos dalek put pred nama.U tom razdoblju smo došli do promjena isključivo zbog pooštravanju
zakona i ovođenjem odredbi te na samom obrazovanju ljudi na očuvanju prirode, te bi sama
edukacija ljudi tokom školovanja trebao biti glavni fokus u daljnjem programu zaštite. Treba
naglasiti da je koncept očuvanja živih bogatstava mora posljednjih desetljeća pretrpio znatne
izmjene. Dok se sprečavanje prekomjernog iskorištavanja kako se ne bi dovela u pitanje opskrba
hranom za ljudsku potrošnju dugo smatralo jedinim problemom očuvanja živih izvora, s vremenom
se pojavljuje ideja o potrebi zaštite i očuvanja vrsta zbog njih samih i održanja ukupnog života na
Zemlji, a ne samo zbog opskrbe hranom. Stoga učinkovite mjere zaštite morskog okoliša od
onečišćenja pridonose očuvanju živih bogatstava. U posljednjih petnaest godina udio onečišćenja
morskog okoliša znatno se smanjio, ali se ne smijemo zavarati i stagnirati na provođenju i
unapređenju pravila i odredbi za sprečavanje onečišćenja mora jer je jos dalek put pred nama.U tom
razdoblju smo došli do promjena isključivo zbog pooštravanju zakona i ovođenjem odredbi te na
samom obrazovanju ljudi na očuvanju prirode, te bi sama edukacija ljudi tokom školovanja trebao
biti glavni fokus u daljnjem programu zaštite spriječavanja onečišćenja mora i morskog okoliša.
Hipoteza iako je velikim dijelom potvđena s obzirom na pomake u samoj prevenciji, dolazi do novog
problema kojeg nalazimo u prevelikoj industrijalizaciji, sjeći šuma te možda i najgoroj čovijekovoj
mani,pehlepi za novcem i moći gdje nažalost svih nas „cilj opravdava sredstvo“.

14
LITERATURA

KNJIGE, STRUČNI ČLANCI:

[1] Bičanić, Z.: Zaštita mora i morskog okoliša,, Split, 2003.

[2] Milošević, B.: Sprječavanje onečišćenja mora po MARPOL-konvenciji, Naše more, Split,
2005.
[3] Petrović, M.: Sprječavanje onečišćenja mora s brodova s ciljem očuvanja
čovjekovogokoliša, Pomorstvo, Split, 2005.
[4] Kosovac, I.: Međunarodno pravna zaštita morskog okoliša, Pomorstvo, Rijeka, 2013.

INTERNET STRANICE:

[5] http://www.unidu.hr/datoteke/majelic/ZMMO-1-BS-N-.pdf(01.06.2017.)
[6] https://www.scribd.com/doc/91748816/One%C4%8Di%C5%A1%C4%87enje-okoli
%C5%A1a(01.06.2017.)
[7] https://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_konvencija_o_sprje
%C4%8Davanju_one%C4%8Di%C5%A1%C4%87enja_s_brodova
[8] http://hrcak.srce.hr/file/12538(04.06.2017.)
[9] https://www.google.hr/url?
sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwjNpNzJka
nUAhUBbBoKHa3yATsQjRwIBw&url=http%3A%2F%2Fwww.dubrovniknet.hr
%2Fnovost.php%3Fid
%3D11090&psig=AFQjCNEYdoJM1rsqftIsPyOAejTiQxcYXw&ust=1496835626218648(0
4.06.2017.)
[10] https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/svijet/1621875/izlijevanje-nafte-u-kaliforniji-
zivotinjski-svijet-trpi-strasne-posljedice/(07.06.2017.)
[11] +https://www.google.hr/url?
sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwjRieqhk6n
UAhWJtBoKHUGFCGwQjRwIBw&url=http%3A%2F%2Fwww.vijesti.rtl.hr%2Fnovosti
%2Fsvijet%2F1621875%2Fizlijevanje-nafte-u-kaliforniji-zivotinjski-svijet-trpi-strasne-
posljedice%2F&psig=AFQjCNH0ir2UI4tCysov2XLk2bcVg-
Q88g&ust=1496836108331764(03.06.2017.)

15
 [12] +https://ncenvirondredging.wordpress.com/2015/03/26/dredging-and-the-
environment-north-carolina/(05.06.2017.)
[13] http://forum.woodenboat.com/archive/index.php/t-137845.html?
s=bf7aea8e7fec7513274c4ccb7eb4a258 (05.06.2017.)
[14] https://officerofthewatch.com/2012/11/07/ships-garbage-management-under-
revised-marpol-annex-v/(05.06.2017.)

POPIS SLIKA

Slika 1. Tanker u Jadranu [10] 3

Slika 2. Posljedice Izlijevanja nafte[11] 5

Slika 3. Posljedice jaružanja [12] 7

Slika 4. Posljedice jaružanja [12] 7

Slika 5. Potapanje Tankera Torrey Canyon [13] 10

Slika 6. Podjela smeća po MARPOL konvenciji[14] 13

16