GIMANAZIJA MATIJE ANTUNA RELJKOVIĆA

OPĆA GIMNAZIJA

Borna Matić, 4.d

Ekološki problemi suvremenog svijeta

SEMINARSKI RAD

Predmet: Etika

Mentor: Josipa Schweizer Matić

Vinkovci, veljača 2023.

SADRŽAJ

1 UVOD......................................................................................................................................3
2 RAZRADA...............................................................................................................................4
2.1 Problemi vezani uz zagađenje biosfere.............................................................................4
2.2 Problemi vezani uz gubitak bioraznolikosti......................................................................5
2.3 Globalno zatopljenje.........................................................................................................7
3 ZAKLJUČAK..........................................................................................................................8
4 LITERATURA:........................................................................................................................9

2
1 UVOD

Čovjek, iako samome sebi poseban, ne razlikuje se po mnogočemu od ostalih živih bića.
Evolucijski gledano, srodan je primatima koje svrstavamo u životinje, specifičnije kralježnjake,
sisavce. Ipak, između čovjeka i životinje postoji distinktivno obilježe, zapravo više njih, ali ono
posebno interesantno za ovaj rad jest odnos s okolišem.

Grana biologije koja istražuje odnos živih organizama, što su svakako i ljudi, te njihovog
biofizičkog okruženja – okoliša naziva se ekologija. Primarna zadaća ekologa jest razumjeti
integralnu povezanost između biljaka i životinja, i svijeta oko njih. Nadalje, ekologija služi
proučavanju potencijalnih resursa u ekosustavima te kako ih iskoristiti na način koji također
uzima u obzir očuvanje okoliša za buduće generacije.

Ono što razlikuje odnos čovjeka i okoliša s bilo kojim drugim živim organizmom na Zemlji
jest inherentna destruktivnost čovjeka za okoliš uvjetovana njegovim neodrživim suvremenim
načinom života. Ekološki problemi današnjice javljaju se kao posljedica ljudskog utjecaja na
biofizičko okruženje, a sami uzrokuju degradaciju okoliša. Radi se o globalnom problemu koji
raste obrnuto proporcionalno s obzirom na razvoj društva. Osim što je obrnuto proporcionalno
spomenutome, protivi se i logici razvitka civilizacije. Možda je zaista pogrješno pretpostaviti da
čovjek stečenom samosviješću više brine o planetu na kojem živi, a možda je čovjek sličniji
nametnicima nego srodnim mu primatima. Uostalom, problem nije isključivo samouništenje
ljudske rase, jer je društvo sâmo za to krivo, već ugrožavanje bioraznolikosti te ostale forme
života na Zemlji. Bitno je primijetiti kako ostali organizmi to ne čine. Naprotiv, oni se, makar
nesvjesno, brinu o održavanju ravnoteže ekosustava.

3
2 RAZRADA

Nositelji suvremenog svijeta nose se s problemima ostavljenih od strane prijašnjih

generacija koje su zanemarile posljedice svojeg ubrzanog napretka. Može se reći da se problemi
povezani s okolišem pojavljuju od doba pare i izuma raznih strojeva koje olakšavaju ljudski rad,
transport i kataliziraju industrijalizaciju društva. Pojavom vlakova, tvornica, parobrodova, a
kasnije automobila i aviona, emisija stakleničkih plinova kao što su metan (CH4), vodena para
(H2O), ugljikov (IV) oksid (CO2) i dr., umnogostručila se drastično.

Radi se samo o primjeru jednog od problema s kojima se danas čovjek suočava kada
razmišlja o dobrobiti planeta. Takvih je problema mnogo, stoga je ključno osvrnuti se na one koji
su najznačajniji, bolje se upoznati s njima te ih sistematizirati.

Nekoliko relevantnih ekoloških problema današnjice možemo podijeliti na:

a) probleme vezane uz zagađenje biosfere

b) probleme vezane uz gubitak bioraznolikosti
c) probleme vezane uz globalno zatopljenje

2.1 Problemi vezani uz zagađenje biosfere

Biosfera podrazumijeva sve ekosustave, a njezino zagađenje zapravo znači oštećenje planeta
i njegovih stanovnika u cijelosti. Do problema dolazi iz više razloga. Glavni su svakako moderan
način života pojedinca, neodrživa proizvodnja, manjkave politike zaštite okoliša.

Većina suvremenih ljudi živi brzim načinom života. Teško je reći koliko, ali dovoljno se
samo osvrnuti te shvatiti koliko su ljudi današnjice užurbani. Toliko, zapravo, da i svoje
slobodno vrijeme učinkovitije koriste ubrzavajući si videozapise koje gledaju. Osim što
pretjerano užurban način života loše utječe na ljudsku psihu, oštećuje i okoliš. Neosporivo je
kako čovjek koji negdje žuri te nema vremena za ručkom kod kuće kupuje mnogo hrane to go
koja je nepotrebno zapakirana u plastičnim ili sličnim materijalima. Jednako tako, pojedinac će

4
to smeće morati odložiti negdje, a nerijetko će to biti u otpadniku koji nije namijenjen za
recikliranje, što zbog njegove nedostupnosti, a što zbog vremena potrebnog uloženog u
recikliranje. Poražavajuća je činjenica da samo 19% otpada biva reciklirano na globalnoj razini.
Problematičan je svakako i način prijevoza kojemu je većinski izvor energije onaj neobnovljivi.

Neodrživa proizvodnja usko je povezana s načinom života čovjeka. Ona zadovoljava

njegove potrebe zbog vlastitog profita neobazirući se na posljedice za okoliš. Kvaliteta dobra
postaje zanemariva kao i otpadni nusprodukt dok je naglasak stavljen na kvantitetu. Pretpostavlja
se kako 11.3 milijuna tona tekstila postane otpad koji zagađuje prirodu na godišnjoj razini i to je
podatak samo za SAD! Ispada kao 37 kilograma po osobi. Osim zagađivanja litosfere, zagađuje
se i hidrosfera izlijevanjem otpadnih voda, istjecanjem nafte, a atmosfera izgaranjem fosilnih
goriva.

Vlast koja ovo dopušta očito ima drugačije prioritete. Najčešće se radi o novcu, a ekološki
problemi rješavaju se pro forme ili u demonstrativne svrhe sudjelovanjem u kakvim projektima
koji rijetko kada zažive, ali se zato zorno dokumentiraju svakako u svojim početcima. Politički
ekološki problemi jesu dozvoljavanje deforestacije, neetičke i neodržive proizvodnje,
neučinkovitog recikliranja ili njegovog nedostatke uopće, nemar za bioraznolikost i ugroženost
vrsta.

Zanimljiv podatak o kojemu se rijetko priča jest da su veliki zagađivači zraka poznate
ličnosti. Njihove CO2 emisije znatno su veće od onih za koje običan čovjek može biti odgovoran
u periodu od samo jedne godine. Zahvaljujući korištenju privatnog aviona, Taylor Swift za
prošlu je godinu proizvela 8 293.54 tona CO2, ili 1 184.8 puta više nego običan čovjek u jednoj
godini.

2.2 Problemi vezani uz gubitak bioraznolikosti

Bioraznolikost, raznolikost života na Zemlji, bitna je za pravilno funkcioniranje ekosustava

i dobrobit svih vrsta, uključujući i ljude. Međutim, gubitak bioraznolikosti ubrzava se neviđenom
brzinom, s mnogim vrstama koje nestaju brže nego ikad u povijesti čovječanstva. Taj gubitak

5
bioraznolikosti jedan je od najznačajnijih ekoloških problema modernog svijeta, a ljudi snose
značajnu odgovornost za to.

Ljudske aktivnosti poput krčenja šuma, uništavanja staništa, prekomjernog ribolova,

onečišćenja i klimatskih promjena glavni su uzročnici gubitka bioraznolikosti. Kako se
populacija ljudi nastavlja povećavati, tako se povećava i potražnja za resursima i širenje ljudskih
aktivnosti u prirodna staništa. Kao rezultat toga, mnoge vrste gube svoje domove, izvore hrane i
mjesta za razmnožavanje. Taj gubitak staništa i resursa otežava vrstama preživljavanje i
razmnožavanje, što dovodi do smanjenja njihovih populacija i konačnih izumiranja.

Odgovornost čovječanstva za gubitak bioraznolikosti jasna je. Kao dominantna vrsta na

Zemlji, imamo moć kontrolirati svoj utjecaj na okoliš. Ipak, umjesto da poduzmemo korake za
zaštitu bioraznolikosti, ljudi su često prioretizirali kratkoročan ekonomski dobitak u usporedbi s
dugoročnom ekološkom održivošću. Primjerice, krčenje šuma u amazonskoj prašumi potiče
potražnja za drvom, zemljom za poljoprivredu i pašom za stoku, unatoč katastrofalnom utjecaju
na bioraznolikost i starosjedilačke narode. Slično tome, prekomjerni ribolov i onečišćenje oceana
pokreću se potražnjom za morskom hranom i industrijskim razvojem, bez adekvatnog
razmatranja utjecaja na morsku bioraznolikost.

Gubitak bioraznolikosti ima značajne posljedice za dobrobit ljudi; može dovesti do

urušavanja ekosustava, koji pružaju ključne usluge poput hrane, vode, pročišćavanja zraka i
klimatske regulacije. Na primjer, gubitak oprašivača, poput pčela, može utjecati na prinos usjeva
i sigurnost hrane, dok gubitak šuma može povećati rizik od poplava, klizišta i erozije. Gubitak
biološke raznolikosti također može utjecati na ljudsko zdravlje jer se mnogi lijekovi dobivaju iz
prirodnih izvora, a gubitak genetske raznolikosti može učiniti vrste osjetljivijima na bolesti i
štetočine.

Gubitak biološke raznolikosti alarmantan je ekološki problem modernog svijeta za koji

čovječanstvo ima značajnu odgovornost. Važno je prepoznati vrijednost biološke raznolikosti i

6
poduzeti krucijalne mjere za njezinu zaštitu. Ova akcija zahtijeva promjenu prioriteta od
kratkoročne ekonomske dobiti do dugoročne ekološke održivosti, uključujući mjere poput zaštite
prirodnih staništa, održivog korištenja resursa, smanjenja emisija stakleničkih plinova i
promocije praksi koje su prijateljske prema biološkoj raznolikosti. Djelovanjem na zaštitu
biološke raznolikosti, možemo osigurati zdrav planet i održivu budućnost za sve vrste,
uključujući ljude.

2.3 Globalno zatopljenje

Globalno zatopljenje jedan je od najvećih izazova s kojima se čovječanstvo suočava danas.

Radi se o porastu temperature Zemljine površine uzrokovanom povećanjem koncentracije
stakleničkih plinova u atmosferi, što uzrokuje promjene u klimi na globalnoj razini.

Najveći doprinos ljudskoj djelatnosti globalnom zatopljenju dolazi od sagorijevanja

fosilnih goriva kao što su ugljen, nafta i plin. Samim time dolazi do emisije velikih količina
ugljičnog dioksida u atmosferu. Također, krčenje šuma i drugih prirodnih staništa također
pridonosi globalnom zatopljenju jer se uklanjanjem tih staništa smanjuje količina ugljičnog
dioksida koju biljke apsorbiraju iz atmosfere te procesom fotosinteze pretvaraju u kisik.

Posljedice globalnog zatopljenja mogu biti katastrofalne, uključujući porast razine mora,
promjene u uzorcima oborina, povećanu učestalost ekstremnih vremenskih događaja i promjene
u životnim uvjetima za mnoge životinjske vrste. Ove promjene mogu utjecati na ekonomiju,
sigurnost hrane i općenito ljudsko zdravlje.

Da bi se smanjio utjecaj globalnog zatopljenja, potrebno je smanjiti emisije stakleničkih

plinova, povećati korištenje obnovljivih izvora energije, povećati energetsku učinkovitost i
promovirati održivu poljoprivredu i šumarstvo. Također je važno uložiti u istraživanje i razvoj
novih tehnologija koje mogu pomoći u smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Globalno zatopljenje predstavlja ozbiljan izazov za čovječanstvo, ali postoje rješenja koja
mogu pomoći u smanjenju njegovog utjecaja. Važno je poduzeti mjere za smanjenje emisija
stakleničkih plinova i promovirati održivi razvoj kako bi se osigurala održiva budućnost za sve.

7
3 ZAKLJUČAK

Može se zaključiti ka su ekološki problemi modernog svijeta ozbiljan izazov za ljudski rod i
za budućnost našeg planeta . Zagađenje biosfere, gubitak biološke raznolikosti i globalno
zagrijavanje međusobno su povezani problemi koji utječu na sve aspekte života na Zemlji; utječu
na: biljke, životinje i ljude.

Kako bi se riješili ovi problemi, nužno je promijeniti ljudsko ponašanje i stavove te preuzeti
odgovornost za budućnost planeta. Potrebno je provoditi mjere smanjena emisija stakleničkih
plinova, obnoviti oštećene ekosustave, zaštititi divlje životinje i njihova staništa (posebice
ugrožene vrste), promovirati održive načine proizvodnje hrane i korištenja prirodnih resursa te
educirati ljude o važnosti očuvanja prirode.

Samo zajedničkim naporima i suradnjom svih ljudi (pojedinci, organizacije, vlade i

međunarodne institucije), moguće je stvoriti održiviju budućnost za ljude, sve životinjske i
biljne vrste s kojima dijelimo ovaj planet.

8
4 LITERATURA:
*sve posjećeno 25. veljače 2022.

https://earth.org/the-biggest-environmental-problems-of-our-lifetime

https://www.trvst.world/waste-recycling/recycling-facts-statistics/#:~:text=Most%20of%20our
%20solid%20waste,at%20a%20low%20of%2019%25.

https://www.helsinkitimes.fi/china-news/16920-survey-over-70-percent-of-youngsters-in-china-
live-such-a-fast-paced-lifestyle-they-speed-up-video-playback.html

https://earth.org/statistics-about-fast-fashion-waste/#:~:text=The%20Average%20US
%20Consumer%20Throws,landfills%20on%20a%20yearly%20basis.

https://weareyard.com/insights/worst-celebrity-private-jet-co2-emission-offenders

Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) - https://www.ipcc.ch/

United Nations Environment Programme (UNEP) - https://www.unep.org/

World Wildlife Fund (WWF) - https://www.worldwildlife.org/

Environmental Protection Agency (EPA) - https://www.epa.gov/

National Geographic - https://www.nationalgeographic.com/environment/

Scientific American - https://www.scientificamerican.com/environment/

The Guardian - https://www.theguardian.com/environment

Climate Central - https://www.climatecentral.org/

NASA Global Climate Change - https://climate.nasa.gov/

Carbon Brief - https://www.carbonbrief.org/