zatita okolia

Ureuje: Vjeroka Vojvodi

Otpad nije smee, ve dragocjena sirovina
*
Uvod
Prema hrvatskimpropisima otpad je sredinji problemzatite oko-
lia. Svi vole razgovarati o otpadu, kao o neem to je tui pro-
dukt, a zaboravlja se da svakog dana na hrvatska odlagalita sme-
tlita tisue kamiona dovozi nae smee. Istodobno velik broj
odlagalita jo uvijek nije ureen, odnosno saniran. To je injenica
pred kojom sadanja civilizacija zatvara oi.
Dokazano je da u brojnim sredinama postoje ozbiljni problemi sa
smetlitima. Ove godine posebno je kritina situacija bila s du-
binskim poarom na smetlitu u Imotskom, gorjelo je (ili zapalje-
no) smetlite Sv. Juraj nedaleko od Karlobaga itd. U svibnju ove
godine u Zelenom magazinu naglaava se da sve lanice EU-a
imaju probleme s otpadom i vodama. Dobro je poznat primjer
Napulja, ali i brojnih drugih sredina. Meutiminjenica je da neke
europske zemlje sve uspjenije gospodare s otpadom. URepublici
Hrvatskoj uinjeni su posljednjih godina brojni pozitivni pomaci
(ambalaa, vozila, e-otpad, itd.). Meutim sve to nije nikako do-
voljno i uglavnom se odlaganje otpada smatra najjeftinijim nai-
nom zbrinjavanja!
Razlikovati otpad od smea
Neselektivnimbacanjemotpada iz kuanstava i iz proizvodnje, od
esto vrlo vrijednog otpada proizvodi se smee (degradirani ot-
pad). Dodatni je problemto se vrlo esto uz redoviti odvoz taj de-
gradirani otpad odlae na divlja odlagalita.
Iako se divlja odlagalita redovito iste, ponovno se vrlo brzo stva-
raju nova. Zato je tako? Kakvo je to ponaanje nae civilizacije
prebogate mobitelima, TV-aparatima, automobilima, itd.? Tko
utjee na javno mnijenje? Kako se ono formira? Svakodnevno smo
zatrpani bezbrojnim reklamama na radiju, TV-u, tisku, javnim po-
vrinama, tramvajima, odjei, obui kojima se potie neodriva i
esto i prekomjerna potronja, a briga o okoliu ostaje i dalje na
marginama.
Neodriva i odriva potronja
Tako se drutvo temelji na stalnoj potronji, koja izravno generira
nove koliine, ali i nove (sve opasnije) vrste otpada. Neodriva po-
tronja gotovo da nema granica. S druge strane gotovo nema javne
promocije odrive potronje. Sadanja civilizacija zaboravlja
ivjeti bez proizvodnje sve veih koliina smea (obezvrijeenih
proizvodnih i potroakih ostataka).
Prije desetak godina izdana je knjiga Otpad nije smee, koja je ra-
sprodana u ak tri izdanja. Ta je knjiga pisana kao prirunik za ko-
larce, ali i za sve graane koji ele nauiti kako odgovorno postu-
pati s vlastitim otpadom. Tadanja tvrtka ZGO inicirala je i niz
akcija promocije cjelovitog gospodarenja otpadom. Serija TV-po-
ruka To je to ostala je zapamena i po glumcu uri.
Obilaskom podruja grada Zagreba polovicom 2011. godine moe
se pronai tek jedan veliki reklamni plakat istoe Zagreb Otpad
nije smee s porukom: Odvojeno sakupite i besplatno odloite u
reciklano dvorite papir, staklo, kemikalije, metalni i zeleni ot-
pad. Taj plakat sadri i poruku Sve se vraa i sve se plaa, koja
je grafitom promijenjena Sve se plaa ak i isti zrak.
Tijekom 2011. objavljen je niz radijskih eko-poruka gradske upra-
ve Zagreb. Podrunica ZGOS Zagrebakog holdinga ima memo-
randums tekstomotpad treba reciklirati, a ne odbaciti. Ta je po-
drunica ZGH-a svim graanima podijelila i letak s istim tekstom
te je s podrunicom istoa obojila dva kamiona sa slinim po-
rukama. Meutim te su akcije samo pokazale koliko su te poruke
minorne u odnosu na velik broj reklama koje promoviraju neo-
drivo troenje i bacanje otpada u smee.
Na podruju grada Zagreba postavljeno je nekoliko tisua kon-
tejnera/posuda za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada (u
RHsu krajemosamdesetih postavljeni prvi kontejneri za odvojeno
skupljanje staklene ambalae, na podruju tadanje opine Tre-
njevka). Sustav odvojenog skupljanja komunalnog otpada inten-
658 Zatita okolia, Kem. Ind. 60 (12) 658660 (2011)
*
Temeljeno na predavanju dr. sc. Zlatka Milanovia OTPAD NIJE SME-
E odranom 29. lipnja 2011. u sklopu tribine Zatita okolia u Hrvat-
skoj u procesu pristupanja Europskoj uniji (EU) koju organizira Hrvatsko
drutvo kemijskih inenjera i tehnologa pod pokroviteljstvom CEMEX-a
Hrvatska d. d.
S l i k a 1 Reklamni plakat istoe Zagreb Otpad nije smee
S l i k a 2 Reklamni plakat istoe Zagreb s porukom: Odvoje-
no sakupite i besplatno odloite u reciklano dvorite papir, staklo,
kemikalije, metalni i zeleni otpad
zivno se razvijao u Zagrebu sve do kraja devedesetih godina. Po-
stavljene su posude za odvojeno skupljanja papira, plastike, alu-
minijske ambalae, ulja, lijekova, baterija i biootpada, a graani su
ga izvrsno prihvatili. Strune su analize tada pokazivale da je taj
sustav nadmaio sline projekte susjednih drava. Osobito je vri-
jedna panja koju iskazuju najmlai. U naselju Markuevac etiri
su kontejnera za odvojeno sakupljanje vrlo lijepo oslikana, pri
emu se nije izgubila osnovna boja kontejnera. istoa je 2011.
ponovno pokrenula ogledne poruke odvojenog sakupljanja ko-
munalnog otpada.
Usprkos tim akcijama, u novom mileniju u Zagrebu dolazi do
zastoja u razvoju sustava odvojenog sakupljanja komunalnog ot-
pada, koji je sreom ipak samo kratkotrajan. U isto vrijeme usvo-
jen je niz modernih propisa vezanih uz gospodarenje otpadom
(ulja, automobili, automobilske gume, e-otpad, itd.). Osnovan je i
FZOEU (Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost), koji
izmeu ostalog izravno potie odvojeno sakupljanje ambalae od
pia to je izuzetno vrijedan projekt. Na odlagalitu ambalani ot-
pad zauzima posebno velik prostor. S druge strane pokazalo se da
se za odvojeno skupljeni papir i ambalani otpad na svjetskom
tritu trenutano postie sve vea cijena.
Polovicom 2011. poele su prve rasprave o nacrtu novog Zakona
o otpadu, a osim ostalog i o postojeoj visini naknade od 0,50 kn
za boce i limenke od pia. Bilo je pokuaja da se naknada za sku-
pljenu ambalau smanji uz bespotrebno mijeanje problema ukla-
njanja otpada i socijalnih problema vrijednih sakupljaa. Pri tome
se jednostavno zaboravilo da je odvojenim skupljanjem ambalae
samo u Zagrebu smanjen otpad na odlagalitima za 20 %.
Moe li otpad postati vana
gospodarska djelatnost?
Evidentno je da odvojeno skupljanje otpada postaje vana gospo-
darska djelatnost. Osobito se snaan razvoj iskazuje u podruju
malootkupa sekundarnih sirovina. Javnost jo ima neke spoznaje o
lokacijama reciklanih dvorita, ali vrlo malo graana zna o vrijed-
nostima malootkupa sekundarnih sirovina. Rezultati malootkupa
sekundarnih sirovina smanjuju odlaganje otpada i poveavaju re-
ciklau. Ti su uinci vei i od odvojenog skupljanja ambalae.
Meutim, kao i rad FZOEU-a, rad malootkupnih stanica drutvo
treba odgovorno nadzirati. Primjerice, polovicom 2011. u Zagre-
bu je zapoeo malootkup papirnatog otpada. Istodobno je za-
poelo nasilno otvaranje plavih kontejnera kraa vrijedne se-
kundarne sirovine?!
Neodrivi mediji
Neprijeporno je sustav odvojenog prikupljanja komunalnog otpa-
da vrlo sloen projekt, koji namee potrebu koordiniranog i su-
stavnog djelovanja itavog niza imbenika. To je podruje u
kojem djeluju tri odvojena sustava: komunalno gospodarstvo, jav-
ni zdravstveni interes i trino gospodarstvo. Meutimza gospoda-
renje komunalnim otpadom, posebno za odvojeno sakupljanje,
od vrlo velikog je znaenja medijsko praenje i javna promocija.
To je sasvim osobito podruje, koje izravno djeluje na motivira-
nost graana. Uvelike se raspravlja stimulira li graane na odvoje-
no sakupljanje nain plaanja i visina naknade za komunalni ot-
pad. S druge strane, ne promoviraju se dobre jedinice lokalne sa-
mouprave koje smanjuju odlaganje, a stalno poveavaju reciklau
otpada.
Bez ikakve reakcije u medijima je i injenica da je godinja karta
za javni prijevoz jedne osobe u Zagrebu najmanje pet puta skuplja
od godinje naknade za komunalni otpad prosjene zagrebake
obitelji. Preraunato, proizlazi da je po graaninu godinja nakna-
da za javni prijevoz petnaest puta vea od naknade za komunal-
ni otpad!
U RH je maehinski odnos prema problemu gospodarenja otpa-
dom. Sredinji interes javnosti usmjeren je prema ienju javnih
povrina i redovitom odvozu komunalnog otpada, odnosno sme-
a. Gotovo da nema vijesti o koritenju reciklanih dvorita. Anke-
ta stanovnika (svibanj 2011.) u jednomneboderu u naselju Vrbik u
Zagrebu pokazala je da graani uope ne znaju lokacije najbliih
reciklanih dvorita, te da su gotovo nezainteresirani za posjet za-
grebakom odlagalitu otpada. Usprkos tome u Zagrebaka re-
ciklana dvorita godinje dolazi vie graana nego na nogometne
utakmice?!
U posljednje vrijeme se stalno govori o problemima sa smeem u
Napulju, a dovoljno se ne istie injenica da je do problema dolo
jer je dotadanje odlagalite smea zatvoreno! Uope nije bio pro-
blem ienja i odvoza smea s javnih povrina, ve lokacija na
koju smee treba odvoziti.
Jedan zagrebaki primjer je osobito pouan. Prije vie od desetak
godina svi vijenici Skuptine grada Zagreba posjetili su zagre-
bako odlagalite otpada. Nakon toga svi su odmah otili na livadu
gdje se trebalo otvoriti gradilite treeg nogometnog igralita (jer je
u to vrijeme Zagreb imao tri prvoligaa, a trei je bio bez stadiona).
Zatita okolia, Kem. Ind. 60 (12) 658660 (2011) 659
S l i k a 4 Vozilo s natpisom Otkupljujemo ambalau sa po-
vratnom naknadom 50 lp
S l i k a 3 Ovo je rijedak par kontejnera oslikan s ljubavlju
Mediji su pratili oba dogaaja, ali sa zanemarujuim odnosom
prema problemu otpada. Konkretno, sutradan su u jednim dnev-
nimnovinama objavljene dvije vijesti. Mjerei povrinu novinskog
stupca objavljenih vijesti, ona o nogometnom igralitu bila je est
puta vea od one o odlagalitu otpada!
Moda i ne treba posebno isticati da od novog nogometnog sta-
diona ni traga, a zagrebako (jednako kao i rijeko, splitsko, za-
darsko itd.) odlagalite otpada i dalje je jedino rjeenje za smee.
U potrazi za novim odgovornim ovjekom
Zato sadanja civilizacija zanemaruje probleme vlastitog otpada?
Usprkos poveanoj ekolokoj svijesti u drutvu, poevi od djece u
vrtiu koja znaju za odvojeno skupljanje otpada, koja meutim
nakon odrastanja zaboravljaju da se od otpada ne smije proizvodi-
ti smee, stjee se dojamda je ekoloka svijest porasla tek u dome-
ni odbijanja svih novih projekata: od odlagalita i kompostana do
spalionica.
Zato je suvremeni ovjek toliko nehuman? Bez imalo grinje
savjesti ljudi danas vlastito smee odlau pred tua vrata vjerujui
da takva praksa moe beskonano trajati. Pri tome treba stalno
isticati da se u veini hrvatskih velikih urbanih sredina komunalni
otpad bez recikliranja i dalje odbacuje na smetlita. Zato je i ra-
zumljivo da nitko vie u vlastitoj sredini ne eli novo odlagalite
otpada ili neku novu graevinu za otpad.
Pitanje je i zato se danas ovjek namee kao gospodar okolia?
Od nedovoljno preciznog engleskog prijevoda izraza gospoda-
renje okoliem, do krivog tumaenja odgovornosti za vlastitu
neodgovornost u naem drutvu.
Svaki dan, a pred blagdane jo i mnogo vie, Zagrepani odbacuju
na odlagalite gotovo tisuu tona smea. Vrijedni radnici istoe
Zagreb na svimpovrinama Zagreba to smee svakog dana uredno
prikupljaju te odvoze na odlagalite Prudinec, koje je svega neko-
liko stotina metara udaljeno od naselja Jakuevec. Najvanije da
se smee iz grada odveze, ali se svjesno zaboravlja da se smee
odbacuje pred zgrade vlastitih sugraana u Jakuevecu.
Naselje Jakuevec samo ne moe rijeiti ni vlastite probleme, a ni-
kako ne i brojne posljedice neodgovornog postupanja s otpadom
gotovo milijun Zagrepana. Redovito se u Zagrebu postavlja pita-
nje koliko godina se jo moe smee odlagati na Prudinec. Meu-
tim ni javno ni privatno veina graana ne postavlja si vano pita-
nje, to je svatko od nas uinio da smanji koliinu otpada koji sam
proizvodi. injenica je da upravo o odgovoru na to pitanje ovisi
koliko e trajati odlagalite Prudinec. Svi Zagrepani moraju shva-
titi da se moraju jednostavno pokloniti pred stanovnicima Jakuev-
ca. Gradska vlast u Zagrebu mora prihvatiti da naselje Jakuevec
treba biti svakog dana isto kao Trg Bana Jelaia; Jakuevec za-
vreuje da postane ekoloki primjer.
Sreom ili nesreom Zagreb je u odlaganju otpada daleko ispred
mnogih drugih hrvatskih sredina. Mnogi svjetski gradovi takoer
imaju ozbiljne probleme sa smeem (pored Napulja i New York,
San Francisco, itd.). Inae i najrazvijenije zemlje registrirale su vrlo
ozbiljne probleme s ugrozama zdravlja poradi neodgovornog po-
stupanja s otpadom: europska afera sa zatrovanimpovrem, diok-
sinska afera u Njemakoj i Belgiji itd.
Neodgovorno ponaanje homo duplexa nije patent sadanje gene-
racije. Ve prije 9000 godina ljudi su nauili da vlastiti otpad treba
odvesti im dalje od mjesta boravka (prof. Bilitewski, Abfall-
wirtschaft). Biblija takoer sadri slinu poruku uz dodatak da
smee treba i zakopati. UZagrebu su 1425. godine usvojeni Grad-
ski propisi o istoi, koji utvruju: Neka se ni jedan ovjek ne usu-
di ni na koji nain bacati ili ukopavati na gradskim ulicama
smee...).
Praksa
U svibnju 2011. godine jedne su njemake dnevne novine objavi-
le lanak Borba za stare PET-boce. Za to je poticaj bila cijena ot-
padnog PET-a, koja dostie 80 % cijene nove sirovine. Konkretno
u Njemakoj za odvojeno skupljenu PET-ambalau cijena je 800
eura po toni. Ako se otpadna PET ambalaa oisti i usitni, cijena se
poveava do 1400 a/t.
Prema Petcoreu (udruga proizvoaa PET-a) u Europi se godinje
proizvodi 1,4 milijarde PET-boca. To je gomila potencijalnog ot-
pada, koji ima ogromnu vrijednost, a u sluaju odbacivanja ini
izuzetno veliku ugrozu okolia.
U Njemakoj se proizvodi godinje 527 tisua tona PET-ambalae
uz kvotu povrata od 90 %. Ostatak PET-ambalae energetski se
iskoritava. S druge strane je u Austriji ARA (Altstoff Recycling Au-
stria) od 1993. godine organizirana neprofitna tvrtka s ciljem
maksimalne reciklae. Meutim ARA je sada pod snanim pri-
tiskom EU-a (Zelena toka), jer se namee potreba da se neprofit-
nost mora odbaciti!
U RH odvojeno sakupljanje ambalae od pia osobito je dobro
poticano. Uaritu interesa tijekom2011. godine bile su plastine
vreice, koje su primjer neodrive potronje. Plastine vreice e-
sto se u trgovinama i na trnicama dijele i traju jedva nekoliko sati.
Neki e naglasiti, i neto dulje, jer ih upotrebljavaju za odlaganje
kunog smea. Italija je, kao ranije neke druge zemlje, ba u 2011.
godini zabranila upotrebu plastinih vreica. To je logino pro-
miljanje jer se u Italiji smee esto bioloki obrauje odnosno
odlae. Meutim i za bioloku obradu i za odlaganje plastine su
vreice ogromno optereenje.
Posljednjih godina u Hrvatskoj sve vei broj trgovakih lanaca po-
tie potroae da izbjegnu upotrebu plastinih vreica, upotre-
bljavaju bioloki razgradive vreice ili jednostavno vrate u trgovinu
stare plastine vreice. Vjerovati treba da to nije kratkotrajna
moda, koja ima cilj samo privui ambalairanog potroaa.
Zakljuno promiljanje
Cilj je pisanja ovog lanka ponovno i stalno promicanje ideje da
graani od vrijednog otpada ne smiju stvarati daleko manje vrijed-
no smee. Posljednjih godina sekundarne sirovine dostiu sve
vee cijene. Zahvaljujui malootkupu sekundarnih sirovina, od-
nosno odvojenomsakupljanju otpada kao i sustavu poticaja odvo-
jenog skupljanja i reciklae ambalanog otpada u RH znaajno
smanjuje odlaganje otpada. Ipak, to smanjenje odlaganja nikako
nije dovoljno.
U Zagrebu je 2010., u odnosu na 2009., smanjeno odlaganje
otpada za gotovo 10 %. To je postignuto ponajprije zahvaljujui
odvojenom skupljanju komunalnog otpada. Od 2000. do 2009.
odvojeno skupljanje poveano je s 9,4 na ak 38,7 %. To je vrije-
dan rezultat, koji meutim zahtijeva i vrlo kritinu ocjenu. Naime,
taj se postotak odvojenog sakupljanja moe i treba vrlo brzo po-
veati najmanje iznad 50 %.
Analize zagrebakog smea pokazuju da je maseni udio papirna-
tih tvari gotovo trideset posto, a takoer je vrlo visok (iznad 15 %)
sadraj plastinih tvari.
Otpad se mora poimati kao velika prirodna vrijednost, a ne kao
neeljeno smee. Iskustva razvijenih zemalja upuuju da se u tom
smislu moraju brzo mijenjati propisi. Umjesto CSGO (Cjelovitog
sustava gospodarenja otpadom) otpad treba promicati kao Sustav
gospodarenja sirovinama.
Dr. sc. Zlatko Milanovi
Zagrebaki holding d. o. o.
Podrunica ZGOS
660 Zatita okolia, Kem. Ind. 60 (12) 658660 (2011)