FAKULTET TEHNI KIH STUDIJA GRAFI KI FAKULTET-KISELJAK

SEMINARSKI RAD
KOLEGIJ: Ambala a

TEMA: Tisak Braillovim pismom

STUDENT: 18.01.2012.; V Semestar SABRINA AMD IJA

Sadr aj: 1. Louis Braille 2. Tiskarska aktivnost na brajici 3. Na in tampanja Braillevim pismom 4. Braillevo pismo na ambala i hrvatskih proizvoda 5. Bobst strojevi za tisak 6. Zaklju ak

1.Louis Braille Louis Braille (Coupvray, 4. januar 1809. - Pariz, 6. januar 1852.), francuski tvorac pisma za slijepe. I sam slijep od svoje tre e godine, i kasnije kao u itelj u Zavodu za slijepe u Parizu, upoznao je potrebe i mogu nosti slijepih osoba u obrazovanju pa je 1829. stvorio pismo za slijepe. Kasnije je svoj izum usavr io do te mjere da se mo e upotrijebiti kao internacionalno pismo slijepaca. Braillovo pismo za slijepe bazira se na grupama od 6 ta aka po tri u dva okomita reda. Na ja em papiru neke se ta ke u grupi ispup e pa je tako za svako slovo stvoren poseban znak odnosno raspored istaknutih ta aka koje slijepi itaju pipaju i ka iprstom desne ruke s lijeva na desno. Braille je tako er izumio brojeve i matemati ke znakove za slijepe, a kao istaknuti reproduktivni muzi ar, izradio je sistem muzi kih znakova. Danas postoje posebne tamparije u kojima se knjige tampaju Braillovim pismom.

2.Tiskarska aktivnost na brajici Prva knjiga koja je ugledala svjetlo dana bio je Ivkovi ev Bonton 1973. godine izdan je prvi asopis na brajevom pismu koji od tada kontinuirano izlazi. Bila je to "Rije slijepih". Zatim su slijedili i ostali asopisi : " ena", " ah" i "Mladost". Jedno vrijeme je na brajicu prepisivan i "Vjesnikov izbor" koji se prestao prepisivati kad se asopis ugasio na crnom tisku. Od 1976. godine izdaju se i pojedini ud benici. Devedesetih godina, kada je izdava ka djelatnost na brajici bila najintenzivnija tiskara je raspolagala sa etiri mehani ka stroja za izradu matrica i bilo je zaposleno ukupno devet radnika.Od ve ih projekata ostvarenih u izdava koj djelatnosti na Brailleovom pismu je Klai ev "Rje nik stranih rije i", "Bibliju" koja je izdana u suradnji sa Kristovom crkvom, izdanja iz Biblioteke " estoto ka", te ud benike iz matematike i kemije. Po eci rada sa kompjutorima na brajevom pismu se u u 1994. godinu, kada je gospodin Schandor Kormoci donirao Savezu slijepih Hrvatske jedan ra unalo, skener i elotajp. Tada smo prvi puta u stvarnosti vidjeli kako se tekst unijet u ra unalo pomo u skenera i kako se tekst iz ra unala mo e ispisati u brajevom obliku preko izlazne jedinice. Krajem te iste godine nabavljen je i prvi printer za brajevo pismo. 1995. godine iza la je prva knjiga na brajevom pismu tiskana pomo u kompjutorske tehnike. Bila je to knjiga Philla Bosmansa "Jednostavno, volim te". Od 1995. do 2000. godine postupno se kompjutorizirala Brajeva tiskara i tih godina paralelno su ra ene knjige na matricama i na ra unalima. Po etkom 2000. godine po eli smo izdavati prvi asopis na brajevom printeru. Bila je to "Mladost". Krajem 2000. godine nabavljen je prvi profesionalni brajev printer BRAILLO NORWEY model 400 serije II. Od tada se svi asopisi izdaju u ra unalnoj tehnici.

3.Na in tampanja Brailleovim pismom

Tekst koji se priprema za brajev otisak unosi se u ra unalo na dva na ina: skeniranjem ili upisivanjem teksta preko tipkovnice. Skenirati se mogu samo tekstovi koji su napisani na kvalitetnom papiru i oni koji sadr e isklju ivo tekst. Svi tekstovi za koje je potrebna konverzija odnosno pretvaranje na neku od brajevih notacija (matemati ku, kemijsku ili notno pismo, ahovska notacija) moraju se unositi ru no. Napomenula bi da od ove godine imamo i program za prepoznavanje brajice, tako da pomo u skenera
Braillovo pismo mo emo unositi u ra unalo i tekstove napisane Brailleovim pismom. Tekst unesen u ra unalo se zatim prilago ava brajevom pismu i formatu u kojem se printaju brajeve knjige odnosno asopisi. Maksimalan broj znakova koji stane u jedan redak (na irinu papira 28 cm, to je standardan format brajevih knjiga i asopisa) je 40. Za ilustraciju: na format papira A4 stane 30 brajevih znakova teksta u jedan redak.

Dakle, u drugoj fazi rada se ispravljaju gre ke, mijenjaju se znakovi koji se ne poklapaju na crnom tisku i na brajici i tekst se formatira na 40 znakova u jednom retku, odnosno manje, ovisno o formatu na koji e se otprintati tekst koji se obra uje. Iza toga tekst ide na korekturu. Kod te korekture se uspore uje brajev tekst sa crnim tiskom. Vidjev i ita ita tekst na crnom tisku, a slijepi korektor prati tekst na brajevom pismu. Tekst na brajevom pismu prati se pomo u brajevog retka ili uz pomo Bralle lite-a. Kod ove korekture slijepi korektor sam ispravlja na ene pogre ke. Zatim se tekst vra a tiflografi aru koji numerira tekst vode i ra una o duljini papira na kojem e se tekst otisnuti. asopisi se otiskuju na papir du ine 31,5 cm a tu stane 30 redaka brajevog teksta. Knjige se rade na du ini papira od 30 centimetara, odnosno 26 brajevih redaka teksta. Ako se pozabavimo jednostavnom matematikom izra unat emo da jedna stranica brajeve knjige sadr i 26 x 40 =1040 znakova a na papir formata A4 mo e se napisati 26 x 30 = 780 brajevih znakova. Kod brajevog pisma nemate mogu nost mijenjati veli inu slova i razmaka a ni izgled slova (npr. kosa ili podebljana slova). Kada je knjiga ispisana, original teksta obra enog za potrebe brajevog otiska se sprema na CD tako da se u slu aju potrebe mo e napraviti nova kopija.

Ispisane lage knjiga idu na uvezivanje. Ali, budu i da se radi o reljefnom pismu, i tu je potrebno voditi ra una o nekoliko detalja. Budu a knjiga se ne smije obrezivati, budu i da reza i stroj pre a papir. Hrbat budu e knjige je potrebno pove ati za visinu to kica. to se posti e umetanjem letvica. Na kraju se gotova brajeva knjiga razlikuje od svoje sestre blizanke na crnom tisku brojem i veli inom svezaka. Tako na primjer Biblija, koju je ve ina od vas dr ala u rukama, u brajevom prijepisu ima 36 brajevih svezaka. U Brajevom pismu se redovito tiskaju etiri asopisa:"Rije slijepih", " ena", "Mladost" i " ah". Sami nazivi asopisa govore nam o tome kome su prvenstveno namijenjeni. U fazi pripreme za brajevo izdanje je i "Njema ko-Hrvatski rje nik" autorice Jasenke Kljai . O tome koje e se knjige pripremiti za brajevo izdanje odlu uje Komisija. Treba naglasiti da bez brajevog pisma nema pismenosti, a bez pismenosti nema obrazovanja i uklju ivanja slijepih u normalan ivot. Zato usprkos razvoju zvu nih tehnika, koje su naravno dobra do le, ne treba zanemariti ni Brajevo pismo. Dapa e, mislim da treba poticati sve one koji su ga nau ili da ga koriste, a one koji su kasnije oslijepjeli da ga nau e. Trebalo bi raditi i na izradi notacija za matematiku, fiziku, kemiju. Bez takvih notacija te ko je prepisivati ud benike i stru nu literaturu, a ne moram vam ni re i kako je nemogu e pratiti nastavu bez odgovaraju ih ud benika. Kod pripreme knjiga za izdavanje na Brailleovom pismu sigurno da bi se mogle u budu nosti napraviti neke promjene. Npr. prvi dio posla - unos teksta u ra unalo - bi mogli izbje i ukoliko original knjige umjesto na papiru dobijemo na disketi ili CD-u. Isto tako se izdanja koja se nude putem Interneta ili drugih ra unalnih mre a mogu itati. Pomo u izlaznih jedinica prilago enih slijepima: govorna jedinica ili brajev redak. Istina je da je brajev redak puno skuplji ali je nezamjenljiv za one kojima je posao takav da moraju precizno ovladati tekstom, kao na primjer prevoditelji ili korektori. Kako je jedino Braillovo pismo znak pismenosti slijepog ovjeka, potrebno je motivirati one koji su brajicu nau ili za vrijeme kolovanja da ju i dalje koriste, te one koji su oslijepjeli kasnije da ju nau e i koriste. To bi mogli posti i izdavanjem ve eg broja knjiga iz lijepe i popularne knji evnosti. Dati ljudima mogu nost da itaju, pa neka to bude i knjiga koja e ih opustiti, zabaviti ili mo da samo uspavati.

4.Brailleovo pismo na ambala i hrvatskih proizvoda Ozna avanje ambala e Braillovim pismom hrvatskih proizvoda je projekt pokrenut od strane Hrvatskog saveza slijepih prije pet godina. Za socijalizaciju slijepih te za podizanje njihovog duhovnog potencijala Brailleovo pismo ima presudan zna aj. To je najra irenije i najprakti nije pismo kojim se slu e slijepi. Funkciju Brailleovog pisma danas nadopunjuju razna tehnolo ka rje enja, no ne mogu ga u potpunosti zamijeniti. Zato ono ima golemo zna enje u obrazovanju i uop e u ivotu slijepih. Oni koji su izravnije upoznati s problemima na koje nailaze osobe s odre enim o te enjem, u ovom slu aju sljepo om, svakako bolje poznaju i razumiju subjektivne pa i objektivne zapreke. Poticati dru tvo na odre eni senzibilitet mo e uzvratiti dobitkom na drugi na in. Brailleovo pismo mo e u tome odigrati presudnu ulogu, naro ito s aspekta prezentiranja iroj javnosti gdje je god to mogu e. Imaju i ovo u vidu, posebnu bi pozornost trebalo usmijeriti na procjenu inovativnih pokusnih projekata s podru ja integracije, poglavito onih koje se temelje na povezanosti ire javnosti i kategorije osoba o te ena vida.

Prisutnost brailleovog pisma u svim mogu im aspektima ljudskog ivota i dru tva trebao bi biti dijelom jedinstvene op e politike socijalnog programa jedne moderne dr ave. Jednako kao to se danas mora omogu iti pristup invalidskim kolicima- objektima, prelasku ulice tako se treba izboriti za jednakost brajevog pisma s crnim tiskom gdje god je to mogu e; tiskanjem turisti kih vodi a, uputstava za rukovanje nekim aparatima , uputstva za kori tenje i sastav lijekova, razne informacije o lije enju pojedinih bolesti, provo enje dijete i sli no. Posebnu pozornost zato treba posvetiti standardizaciji definiranih parametara u svijetu kako bismo imali komparativni pristup projektu. U Hrvatskoj se projekt sa ivio obilje avanjem lijekova na brailleovom pismu, imaju i u vidu oko 5.500 slijepih i slabovidnih osoba. Praksa ozna avanja u svijetu postoji ve desetak godina. U Europi u tome prednja i njema ka farmaceutska industrija zatim vicarska , engleska, potom visoko razvijene skandinavske zemlje. Treba izdvojiti jedinu zemlju u Europi , panjolsku, pretpostavljam i u svijetu, koja ima najja u organizaciju koja brine o slijepima i koja je uvjetovala obaveznu registraciju lijekova s Brailleovim pismom.

U Hrvatskoj su projekt ostvarili predstavnici dvaju najve ih farmaceutskih tvrtki PLIVE i BELUPA te predstavnik Hrvatskog saveza slijepih. S obzirom da nismo mogli slijediti iskustva inozemnih proizvo a a lijekova, po etak je bio obilje en neuspjelim tiskanjem etiketa Belupovih lijekova. Poku aj je zavr io vi e kao humana akcija ali bez rezultata. Ova varijanta ozna avanja uz mnoge nedostatke ipak nas je navela na ozbiljniji pristup. Cilj je ipak postignut u jesen 1999.godine kada je BELUPO ozna io prva dva lijeka. Sam projekt ozna avanja tada je Ambala a za lijekove na kojoj je otisnuto bio i veliki izazov za dobavlja a kartonske ambala e Braillovo pismo Grafi ar iz Ludbrega. Me utim, postignuta je odli na kvaliteta brajevog zapisa. Veliku zaslugu u tome imao je dipl. ing. Ivan Berljak koji je u projekt uklju en od samog po etka. Sa stanovi ta pakiranja lijeka razlu ili smo to zapravo sadr ava pakovanje i to mo emo odnosno smijemo ozna iti. Ono sadr ava primarni spremnik sa sadr ajem dakle- blister kartica, bo ica, strip kutijica ili ne to sli no, zatim sekundarni spremnik koji je uglavnom kartonska kutija i dodaci lijeka (uputa ili u nekim slu ajevima pomagala za primjenu lijeka ), li ica, kapaljka, pumpica.... Daljnjom analizom ove problematike do li smo do zaklju ka da je mogu e ozna iti samo sekundarni spremnik tzv. vanjsko pakiranje. Na brajevom pismu nakon Belupovih lijekova tiskan je Vademecum tzv. vodi , priru nik ili podsjetnik o lijekovima Belupa sa nekim osnovnim podacima, dostupan za prou avanje i slijepim osobama. Pliva se uklju ila u ozna avanje po etkom 2000. godine preko OTC - preparata, dakle lijekova koji se prije svega mogu na i u slobodnoj prodaji, a zatim i lijekova koji se izdaju i na lije ni ki recept. Mr. ph. Vesna Soka , Plivina je predstavnica u na em projektu, radi u suradnji s Karlova kom tiskarom Lana. Dosada nji rezultati rada Plivinih stru njaka je etrdesetak ozna enih lijekova, me u njima i u svijetu poznati Sumamed koji se takav izvozi na rusko, bugarsko, makedonsko i slovensko tr i te. Treba istaknuti da je taj lijek upravo zahvaljuju i brailleovom pismu dobio i svojevrsnu za titu od sve

u estalijeg falsifikata na isto nom tr i tu. Osim toga, specifi nost je i posebno strukturirana ambala a kao i vrlo skup za titni premaz. Belupo je za sada ozna io dva lijeka i spomenuti Vademecum, i na taj na in otvorio nam put u ostvarivanju na e ideje. Kakva je situacija u nama susjednoj dr avi - Sloveniji? Krka iz Novog Mesta odlu ila se na tr i te iza i tako er preko OTC preparata, no nije se ograni ila samo za lokalno tr i te nego apliciraju ambala u i za inozemstvo, uklju uju i i hrvatsko. Brailleovo pismo stavlja se na kutije tijekom tekstualne promjene ambala e to zna i da u istom trenutku nema sva ambala a brajev ispis. Grafi ki stru njaci farmaceutske tvrtke Leka iz Ljubljane pozabavili su se postupkom prenosivih datoteka izme u dizajnera i studija (formati, fontovi, itd.), probnih otisaka, kontrole tiska, za tite tiska, te dubokog tiska to se odnosi na brailleovo pismo. Sve to mo e se prona i na njihovoj web stranici. Velike svjetske farmaceutske korporacije poput Bayera, Hochsta, odavno putem svojih web stranica informiraju javnost o postupku ozna avanja brajevim pismom, to nije vi e nikakva novost nego uhodan posao. Stoga treba naglasiti kako dio visoko razvijenog svijeta ozna avanje smatra civilizacijskim inom i prihva anjem problematike slijepih osoba. U svakodnevnom ivotu, dio te svakodnevnice je i samostalno pronala enje lijekova. Nakon zadovoljavaju ih rezultata postignutih na podru ju farmaceutike, projekt je pro iren i na podru je mobilne telefonije. U dogovoru s VIP - om , tiskara Hrvatske knji nice za slijepe uskoro e tiskati njihova uputstva za rukovanje. Na tekstu e primijeniti adaptacija zbog njegova prilago avanja slijepim osobama. Planovi projekta su veliki - s aspekta ekonomske mo i i ve ine hrvatskih tvrtki situacija je veoma lo a. Treba ipak imati na umu injenicu kako brajev ispis poskupljuje proizvod. U uvjetima sve ve e konkurencije na tr i tu kao nu nost poslovanja i opstanka svakog poduze a name e se profitabilno poslovanje, no bez obzira koliko profit bio nu nost nije uvijek i jedino mjerilo uspje nosti tvrtke. Izvoz tako ozna enih proizvoda potvrdit e njegovu internacionalizaciju tvrtke, to sada imamo slu aj s Plivom. U pro loj 2001. godini u injeno je puno. No je li u injeno dovoljno dobro? Biti pravedno kriti an zna i puno znati, a biti samokriti an zna i htjeti bolje. Tvrdnja da je sve napravljeno dobro bila bi pretenciozna, a posipanje pepelom zna ilo bi anuliranje namjere i elje da se posti e kvaliteta. Prema tome , sigurno je da smo radili kako smo najbolje znali i umjeli u okru enju realnog dru tvenog stanja. Osnivanjem savjetodavno - konzultantske institucije po nazivom Institut za ambala u i pakiranje, pola emo velike nade u multidisciplinarni pristup gospodarskoj djelatnosti , koji e biti na raspolaganju proizvo a ima i korisnicima ambala e. Na kraju treba istaknuti da je cijeli projekt u perspektivi zami ljen tako da ozna eni proizvodi budu prepoznatljivi za sve one koji e na bilo koji na in biti u doticaju s njima, ali istodobno da cijela akcija ima kontinuirano edukativni zna aj. ira javnost e tako na posredan na in biti upoznata s kategorijom ljudi ija je percepcija druga ija i koji svoje svakodnevne potrebe moraju zadovoljiti na drugi na in, specifi an na in. Brailleovo pismo jedna je od tih specifi nosti

5. Bobst strojevi za tisak

Bobst - stroj za tiskanje na Brailleovom pismu U Bobstu povijest Brailleovog pisma datira od 1915. godine, zahvaljuju i bolnici za slijepe osobe u Laussanei, vicarska. Godine 2007. Bobst je predstavio svoj ure aj koji se mo e dograditi na ljepilice Mistral i Alpina. Od 2008., nakon sajma Drupa, moduli se isporu uju uz ljepilice Expertfold i Masterfold. U usporedbi s konvencionalnim sustavom na tanci, va no je naglasiti da je vrijeme Dio Bobst stroja pode avanja svedeno s prosje no dva i vi e sata na svega nekoliko minuta, zahvaljuju i automatskoj sinkronizaciji alata i kartona, kao i pripremi sustava izvan stroja. Za to je to va no? Brailleovo pismo je zakonski obavezno u Europskoj uniji na kutijama farmaceutskih proizvoda, odnosno svih novih lijekova od sredine 2006. godine (ovisno od zemlje do zemlje). Preganje Brailleovog pisma stvara razli ite proizvodne izazove s postoje im metodama. Kupci su izra unali da je jeftinije pregati Tiskanje Brailleovim pismom na ambala u Brailleovo pismo na ljepilici. Plus: prisutnost Brailleovog pisma na ambala i za hranu ( okolada/keksi), a sada i na ambala i za vino. to se ti e produktivnosti, na ljepilici je br e vrijeme pripreme, manje je zastoja u odnosu na tancu ( i enje alata), manje zahtjeva na ulaga u ljepilice. Tako er su i u tede u alatu (jedan alat stoji oko 100 ), a kvaliteta je jednako dobra i s rotacijskim alatima. Zahvaljuju i pojedina nom preganju,

preganje Braillea je sada mogu e puno bli e reznim i lijebnim linijama. Vrijeme pode avanja i promjene je svedeno na manje od pet minuta, to je u usporedbi sa tancom u teda od najmanje 120 i vi e minuta. Kod ulaganja prireza nije potrebna nikakva promjena remenja na ulaga u ljepilice, dok se alat jednostavno skida i postavlja pomo u nekoliko vijaka. Karakteristike Accubraille ure aja irina modula je 1500 mm (Expertfold) ili 1600 mm (Masterfold) Lijevi i desni donji gornji i donji transporter Jedna rotacijska glava i jedan univerzalan donji alat (matrica) Sigurnosne barijere Sustav za kontrolu dubine preganog pisma Razmak izme u kutija mora biti konstantan i ne premali, jer se u tom slu aju stroj automatski zaustavlja. Najve a brzina je 240 m/min ili 75.000 k/h, to je u proizvodnji postignuto bez problema. Bobst je od 2009. godine svoju ponudu pro irio i na mogu nost brzine rada od 100.000 kutija na sat, to je potvr eno i kod nekih kupaca u regiji. Brailleovo pismo se otiskuje Marburg Medium veli inom, najvi e do etiri linije na kutiji. Materijal na koji se otiskuje je od 200 do 500 g/m2. Prema standardu ECMA (Europsko udru enje proizvo a a kartonske ambala e), pozicija Brailleovog pisma je na A1 panelu. 6. Zaklju ak Tehnologija budu nosti Na kraju se mo e dodati da predstavljena tehnologija i nije tako daleka. Na na im prostorima ve se nalazi nekoliko takvih ure aja koji su potvrdili sve gore navedeno. Jo jednom valja naglasiti da Bobst i dalje ula e u razvoj tehnologije, te e neke novitete prikazati na sljede em Open houseu.

Literatura: http://www.savez-slijepih.hr http://www.modelgroup.com http://bs.wikipedia.org http://www.ss-tehni ka-rboskovic-zg.skole.hr http://www.makarska-danas.com