Univerzitet u Sarajevu

Fakultet islamskih nauka

Islamska teologija
V semestar, I ciklus
Pedagogija
2018/19. godina

Prepoznavanje predrasuda i stereotipa i načini suočavanja sa njima

( praktična radionica)

Mentor: mr. Ahmed Čolić Studentice:

Erna Kukuljac, redovna, 3798
Lamija Aždahić, redovna, 3782

Sarajevo, decembar 2018. godine

SADRŽAJ
1. CILJEVI RADIONICE........................................................................................................3
1.1. Primarni cilj.....................................................................................................................3
1.2. Sekundarni ciljevi............................................................................................................3
2. SUDIONICI I TRAJANJE RADIONICE...........................................................................3
3. TOK RADIONICE..............................................................................................................4
3.1. Uvodne napomene...........................................................................................................4
3.2. Vježba: Čarobna kutija (10-15 minuta)...........................................................................4
3.3. Drugi zadatak (5 minuta)................................................................................................5
3.3.1. Primjer zadatka.............................................................................................................5
3.4. Teorijski dio (10 minuta).................................................................................................6
3.4.1. Stereotipi i predrasude..................................................................................................6
3.4.2. Razlike između predrasuda i stereotipa........................................................................7
3.4.3. Diskriminacija..............................................................................................................8
3.4.4. Tolerancija....................................................................................................................8
3.5. Vježba: Kada stanem u tuđe cipele (10-15 minuta).........................................................9
3.5.1. Primjer zadatka.............................................................................................................9
3.6. Nastavni zadaci..............................................................................................................10
3.7. Završna poruka...............................................................................................................10
4. LITERATURA..................................................................................................................12
5. DODATAK.......................................................................................................................13
1. CILJEVI RADIONICE

1.1. Primarni cilj

Primarni cilj radionice Prepoznavanje predrasuda i stereotipa i načini suočavanja sa

njima jeste upoznati studente sa činjenicom nailaska na stereotipe i predrasude u svim
sferama kako nastave tako i svakog drugog odgojno- obrazovnog djelovanja.
Međutim, upoznati se sa nečim kao što su stereotipi i predrasude vapi za
upoznavanjem i samog rješenja te pojave, te ćemo u ovoj radionici pružiti studentima
priliku da se ozbiljnije pozabave ovom temom i zajednički doći do rješenja suzbijanja
stereotipa i predrasuda u odgojno- obrazovnom radu.

1.2. Sekundarni ciljevi

Sekundarni ciljevi ove radionice su:

 Sposobnost uočavanja stereotipa i predrasuda u naizgled tolerantnom
okruženju
 Ukazati na vrijednosti svake individue i mogućnost da u svakome vidimo nešto
pozitivno
 Ukazati studentima na bogatstvo heterogenosti u jednom razredu/ odgojno-
obrazovnom polju

2. SUDIONICI I TRAJANJE RADIONICE

Praktična radionica je planirana za dvadeset i pet studenata Fakulteta Islamskih

nauka, odsjek Islamska teologija, III godine, I ciklusa. Radionica će biti realizirana na
časovima vježbi iz predmeta Pedagogija, u trajanju od 45 minuta.
3. TOK RADIONICE

3.1. Uvodne napomene

Prije samog početka radionice ispunit ćemo sve potrebne uslove za uspješno
obavljanje radionice kao što su obezbjeđivanje laptopa i projektora za Power Point
prezentaciju, preraspodijeliti klupe kako bi rad u grupama lakše tekao,te dovoljan broj
stolica za sve učesnike i obezbijediti sve potrebne materijale za grupni rad studenata.
Na samom početku, pozdraviti prisutne kolege i kolegice, te ih upoznati sa temom
radionice i okvirno sa načinima njene realizacije. Upoznati ćemo ih sa komponentama
radionice i preći na njihovu izradu.

3.2. Vježba: Čarobna kutija (10-15 minuta)

Nakon izloženog teorijskog sadržaja, pozvat ćemo predstavnike već oformljenih grupa
da izvuku iz tzv. 'čarobne kutije' po jedan papirić na kojima će biti ispisani nazivi
fakulteta. Potom će svaka grupa napisati predrasude o fakultetu čiji je naziv ispisan na
papiriću, koje će, zatim, nakon obrađenog teorijskog dijela čitati kako bi i sami
uvidjeli prisutnost predrasuda u svojoj svakodnevnici.

Ova vježba ima zadatak da:

 Potakne na razmišljanje
 Brzo i efikasno djelovanje
 Razvijanje timskog rada, tzv. 'teambuilding'.
Po završetku ove vježbe kod studenata bi se trebala razviti svijest o tome da često svi
mi, a da toga nismo ni svjesni, u svom svakodnevnom životu određenim stvarima,
predmetima, pojavama, osobama, pristupamo s predrasudama, te kako one često mogu
biti tek početak većeg problema i nerazumijevanja, a često dovodi i do neosnovanog
omalovažavanja, nepoštivanja i diskriminacije. Stoga je jedan od načina da spriječimo
predrasudama da vladaju našim odnosom spram drugih razgovor, slušanje, istraživanje
prije formiranja stava, te je bitno sagledati neku stvar sa različitih aspekata i saslušati
razne verzije priče.
 3.3. Drugi zadatak (5 minuta)

Nakon vježbe 'Čarobna kutija', preći ćemo na izradu prvog zadatka koji se zove brain
storming ili oluja mozgova, što podrazumijeva da ćemo od studenata tražiti da navedu
asocijacije na pojmove 'tolerancija' i 'predrasude', a te asocijacije ćemo bilježiti na
tabli kako bi studenti mogli pratiti, imati uvid i razmišljati o navedenom. Sam pojam
'oluja mozgova' je sustav ideja, različitosti misli, asocijacija koje omogućuju dolazak
do rješenja nekog problema.
Ova tehnika ima zadatak da potakne:
 Upornost u učenju
 Kreativno rješavanje problema
 Razvoj kritičkog mišljenja
 Pozitivne emocije
 Bolje razumijevanje naučenih sadržaja1

Na osnovu ovog zadatka bit ćemo svjesniji znanja naših studenata o ovoj temi, te
samim tim koje spoznaje na ovu temu mogu dosegnuti. Ptrebno je znati da ne
odgovara svakome isti način učenja i rada, te da ćemo najbolje rezultate postići
ukoliko otkrijemo pravi identitet, a samim tim i pravo mišljenje studenata. Za ovakav
cilj je oluja mozgova jedna od najboljih tehnika.

3.3.1. Primjer zadatka

Kao primjer prvog zadatka, postavit ćemo im pitanje Na šta vas asocira riječ
stereotipi? Nakon datih odgovora, zatražit ćemo od ispitanika obrazloženja, s ciljem
proširivanja njihovog postojećeg znanja o stereotipima.

1
Gordana Simić, Tehnika Brainstorm ili Oluja ideja, preuzeto sa: https://inskola.com/tehnika-ili-oluja-ideja/?
fbclid=IwAR2x2On1ABJS52O2jY0SGLcbxAkC5kX0qPjtqSmWJHSHHJWzkHwmHa9ztYE datum
posjećivanja stranice: 5.12. 2018. godine
3.4. Teorijski dio ( 10 minuta)

U teorijskom dijelu definirat ćemo pojmove stereotip, predrasuda, tolerancija. Nastojat

ćemo razgraničiti prva dva pojma s obzirom da često dolazi do njihovog miješanja, te
njihovu povezanost sa pojmom tolerancija.

3.4.1. Stereotipi i predrasude

Da bismo mogli prepoznat stereotipe i predrasude u svakodnevnom životu potrebno je

da znamo njihove karakteristike. A kada njih definišemo moći ćemo zatražiti od
studenata rješavanje određenih vježbi, te očekivati uspješno rješavanje zadatka u
grupnom radu.
Kako kaže Albert Ajnštajn: „Živimo u svijetu u kome je lakše razbiti atome nego
predrasude.“
Predrasuda je sud koji dajemo o drugoj osobi ili drugim ljudima, a da ih pritom
stvarno ne poznajemo. Predrasude se odnose na iracionalnu sumnjičavost ili mržnju
prema određenoj grupi ljudi, rasi ili religiji. Predrasude se često temelje na društvenim
stereotipima, a u svojoj najekstremnijoj varijanti mogu dovesti čak i do ukidanja
ljudskih prava. Predrasude vode ka diskriminaciji.
Stereotipi se u osnovi sastoje iz dijeljenja uvjerenja ili misli o određenim ljudskim
grupama. Stereotip je jedinstvo karakteristika koje okupljaju ljudske grupe obično u
smislu ponašanja, navika itd. Cilj stereotipa je pojednostavljivanje realnosti- „ oni su
takvi“. Šefovi su tirani, ljudi iz tog dijela grada u opasni, Italijani su dobri kuhari itd.
Ponekad koristimo stereotipe o grupi kojoj osjećamo da pripadamo ne bi li se osjetili
jačim ili superiornijim u odnosu na druge. Stereotipi su obično zasnovani na nekoj
vrsti kontakta ili predstave koju smo dobili u školi, putem masovnih medija ili kod
kuće, a oni kasnije postanu tako uopšteni da obuhvataju sve one ljude koji se mogu
dovesti u vezu sa njima.
3.4.2. Razlike između predrasuda i stereotipa

Predrasude i stereotipi su rezultat socijalizacije i nekritičkog mišljenja koje započinje

vrlo rano, još u obitelji, te je tako rano stečene negativne stavove o drugima teško
mijenjati, a opasnost koju donose jeste neadekvatno suđenje o drugima, prerano i često
pogrešno donošenje zaključaka.

 Predrasuda je stav koji je popraćen emocijama, vjerovanjima, mislima i ponašanjima.

Predrasuda može biti pozitivna i negativna. U kontekstu negativnog stava može biti
definisana kao neprijateljski ili negativan stav prema članovima određene grupe a
zasniva se isključivo na temelju pripadnosti toj grupi, npr. kada kažemo da neko ima
predrasude prema crncima, pod time mislimo da je sklona hladnom i neprijateljskom
odnosu prema njima. Predrasude su negativni kulturni stavovi usmjereni protiv
pojedinca ili grupe ljudi, a bazirani su na stereotipima. Predrasude podrazumijevaju
suđenje bez dovoljno znanja i informacija, a karakteriziraju ih slijedeći segmenti:
 Afektivni- odbojnost
 Kognitivni- predrasude prema članovima vanjskih grupa
 Bihevioralni- diskriminirajuće ponašanje prema članovima vanjskih grupa

 Stereotip je generalizacija ogrupi ljudi, a podrazumijeva pripisivanje određenih

osobina svim članovima te grupe, dakle pristupanje određenoj osobi na osnovu
njenog pripadanja određenoj grupi, njeno identifikovanje s grupom, usljed
zanemarivanja njene ličnosti. Stereotipi nisu nužno povezani s emocionalnom
reakcijom. Stereotipi su uvjerenja da su svi članovi vanjskih grupa isti, dakle
produkt su generalizacije, gubljenja senzibiliteta za pojedinca, tj. pojedinac se
identifikuje na osnovu grupe kojoj pripada. Tako npr. u periodu nakon rata
etnonacionalno porijeklo je za ljude najavžnije prilikom stupanja u kontakt.

Nakon istraživanja sprovedenog među socijalnim radnicima iz tri većinske skupine u

BiH (Bošnjaci, Srbi, Hrvati) došlo se do zaključka da socijalni radnici ne generalizuju
sve pripadnike jedne etničke grupe, ne smatraju da svi imaju iste osobine, smatrajući
da je to karakteristika neobrazovanih ljudi.
 3.4.3. Diskriminacija

Diskriminacija je ponašanje koje može proisteći iz predrasuda, a predstavlja negiranje

pravde i poštenog odnosa prema nekome na mnogim poljima, uključujući zaposlenje,
stanovanje i politička prava. To je svaki postupak razlikovanja i nejednakog tretmana
osobe ili grupe osoba zbog ličnh osobina koje ih čine različitim od ostalih. Možemo je
okarakterisati i kao ponašanje na osnovu stereotipa i predrasuda. 2 Diskriminacija
može biti:
 Neposredna- ukoliko vam je zabranjen ulazak u neki objekat, ili niste usluženi zbog
nekih vaših ličnih karakteristika)
 Posredna- kada se naizgled neutralnim propisima ili postupcima određena grupa
stavlja u neravnopravan položaj3
Nastojat ćemo da postavimo pitanje studentima Na kakve ste vi oblike diskriminacije
nailazili? Te da ovim podstaknemo studente na odgovor, kako bismo postigli što
dinamičniju situaciju u razredu i pružili prilike njima da se uključe u cjelokupan rad.

3.4.4. Tolerancija

Pojam tolerancija dolazi od grčke riječi tolerare što znači podnositi. S obzirom na to
tolerancija podrazumijeva podnošenje i uvažavanje tuđih stavova, ideja, i načina
života. Biti tolerantan znači biti osviješten o različitosti u odnosu na nas same i
prihvatanje toga u svakodnevnom životu. Danas o toleranciji pišu i govore političari,
sociolozi, filozofi, teolozi, književnici, pjesnici i naučnici različitih profila. Zbog
važnosti ovog pitanja Generalna skupština UN-a je 1996. godine je pozvala zemlje
članice da ustanove Dan tolerancije u skladu sa Deklaracijom o principima tolerancije,
koja je potpisana 16.11. 1995. godine.
Prema dijelu UNESCO- ve definiciji, tolerancija je: „ Poštivanje, prihvaćanje i
uvažavanje bogatstva različitosti. Temelji se na znanju, otvorenosti, komunikaciji i
slobodi mišljenja, savjesti i uvjerenja, te predstavlja harmoniju u različitostima.“4

2
Aleksandra Grozdanović, Zašto imamo stereotipe, predrasude i diskriminišemo druge?, preuzeto sa:
https://ananasmag.com/zivot/zdravlje/zasto-imamo-stereotipe-predrasude-i-diskriminisemo-druge/?
fbclid=IwAR3ongVuow6apCNP2fUb8aAi6phfA0uL7iWG3jRtBvLX0t9FM2IGL81TEPQ datum posjećivanja
stranice: 5.12. 2018. godine
3
Dragana Dardić, Bojana Trninić, Aleksandra Slijepčević, Svi su drugačiji. Budi i ti!- priručnik za borbu protiv
rodne diskriminacije, 14. str.
4
Ibid, 11. i 12. str.
3.5. Vježba: Kada stanem u tuđe cipele (10-15 minuta)

Kao posljednju realizovat ćemo vježbu pod nazivom 'Kada stanem u tuđe cipele'. Ova
vježba ustvari predstavlja čitanje priče o 'Pepeljugi', ali iz ugla Pepeljugine pomajke,
starijih sestara Pepeljuge, kao i Pepeljuginog oca. Te verzije priče smo priložile kao
dodatak na kraju naše praktične radionice, a studenti će priču moći pratiti na
prezentaciji.
Zadatak ove vježbe je:
 Podsticanje na razmišljanje
 Kritičko pristupanje informacijama
 Shvatanje pogubnosti manjka informacija i oslanjanja na samo jedan izvor
 Shvatanje uticaja bajki na djecu
 Vođenje rasprave
 Iznošenje vlastitog stava
 Analiza, sinteza

Poi završetku ove vježbe sa studentima ćemo nastojati razviti jednu diskusiju kako
bismo čuli njihova mišljenja, zapažanja, ono što su oni izvukli kao pouku, na što su
obratili pažnju, te kako bismo provjerili da li smo uspješno obavile svoj zadatak, a to
je njihovo usvajanje znanja o toleranciji i predrasudama.

3.5.1. Primjer zadatka

Priča starije sestre

„Neću mnogo da duljim, ali, gledajući mene i moju mlađu sestru, ispada da se uopšte
ne isplati biti dobar i poslušan. Možeš, u najboljem slučaju, da se udaš za nekog
činovnika na kraljevom dvoru. Pepeljuga je uvijek tjerala po svom i uvijek je dobijala
šta je htjela. Noći i noći sam proplakala nad takvom nepravdom.“

Nakon pročitane ove verzije priče nastojat ćemo da razvijemo diskusiju s ciljem
poticanja studenata na kreativnost, razmišljanje i ohrabrenje na izražavanje vlastitog
mišljenja, pronicanja i vlastitog zaključivanja o datoj temi.
3.6. Nastavni zadaci

 Odgojni zadaci: osvijestiti prisutnost predrasuda i stereotipa u svakodnevnici

 Obrazovni zadaci: definicija stereotipa i predrasuda i njihova podloga, te
predrasude o pojedinim fakultetima
 Funkcionalni zadaci: razvijanje sposobnosti analize, sinteze, izražavanja vlastitog
stava, usmenog izražavanja, raspravljanja.

3.7. Završna poruka

Ovu radionicu ćemo završiti ajetom „O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene
stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod
Allaha je onaj koji ga se najviše boji, Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ništa“
(El-Hudžurat: 13) i hadisom Poslanika, s.a.w.s., kojeg prenosi Imam el-Bejheki hadis
od Džabira, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.w.s., rekao:“O, ljudi, vaš Gospodar je jedan,
vaš otac je jedan. Nema prednosti Arap nad nearapom, niti nearap nad Arapom, niti
crveni nad crnim, niti crni nad crvenim, osim po bogobojaznosti (takvaluku).“

U drugom hadisu kojeg prenosi Ebu Davud i Tirmizi, a Bejheki ga smatra dobrim,
Poslanik, s.a.w.s., kaže: “Ljudi su sinovi Ademovi, a Adem je od zemlje” . Istinu je
rekao Allahov poslanik, s.a.w.s.

Dakle, nema razlike između, rasa, nacija i boja među ljudima. Islam poštuje čovjeka
bez obzira odakle dolazi, iz koje je klase i grupe ljudi. Jer svi su ljudi jednaki, a svi
vjernici su braća. Bogati nema nikakve prednost nad siromašnim, niti siromašni nad
bogatim, već svako od njih mora dati pravo drugom, bez obzira na njihov status u
društvu. To se odnosi i na čovjeka druge vjere, jer različitost religije ne anulira
humanost.

U nastavnom sadržaju je neophodno uvrstiti učenje o različitim kulturnim grupama,

kako bi se kod učenika različite pripadnosti razvio osjećaj priznatosti, dakle,
nasatvnici moraju sprovesti interkulturno obrazovanje- spremnost na proširivanje
postojećih, nastavnim planom i programom određenih sadržaja. Iako je moguće da će
u učionici do suprotstavljanja različitih mišljenja, poučavanje o kontroverznim
temama ima pozitivan učinak ma razvoj empatije, kritičkog mišljenja i
 multiperspektivnosti. Interkulturno obrazovanje pruža kvalitetno obrazovanje ne
uprkos razlikama među učenicima, već polazeći od tih razlika. Početni stav u ovome je
da svi učenici imaju ista prava i odgovornosti, ali imajući na umu da su svi jedinstvena
bića čije specifične potrebe moramo uvažiti kroz proces obrazovanja.

Ono što nastavnici mogu učiniti prilikom svog rada s učenicima, s ciljem sprječavanja
predrasuda i stereotipa je:

 Upoznati i uključiti svakog učenika

 Biti pristupačan i zahtjevan
 Osvijestiti o predrasudama
 Pristupiti različitosti kao razvojnom resursu
 Ne suditi unaprijed
 Biti fleksibilni, jer krut način razmišljanja spriječava uviđanja u to kakvi su drugi
 Biti radoznali, jer to otvora mnoga vrata koja su nesvjesno zatvorili
 Okružiti se osobama koje podstiču na samousavršavanje
 Povezati se sa osobama drugačijih interesa i provjeriti svoju sposobnost prihvatanja
različitih mišljenja, jer mnoge predrasude nestaju kada shvatimo šta možemo da
naučimo od drugih
 Njegovati pozitivan stav prema sadašnjosti i realne planove za budućnost
 Potaknuti razvoj kulture tolerancije i poštivanja raznolikosti u školama
 Promovirati mirno razrješenje konfliktnih situacija među učenicima, nastavnicima i
roditeljima
 Ojačati građanska vijeća u školama (vijeće učenika, vijeće roditelja i nastavničko
vijeće) radi demokratizacije rada u školi
 U školama potaknuti učenje i podučavanje o nacionalnim manjinama u BiH, time što
će biti objavljen i promoviran priručnik za učenike i vodič za nastavnike o
nacionalnim manjinama
 Potaknuti učenje i podučavanje o svim religijama koje su zastupljene u BiH i izvan
nje.

4. LITERATURA
 Dardić, Dragana, Trninić, Bojana, Slijepčević, Aleksandra, Svi su drugačiji. Budi i ti!-
priručnik za borbu protiv rodne diskriminacije, NVO Perpetuum mobile- Institut za
razvoj mladih i zajednice Banja Luka, 2016. godine, Banja Luka,
 Grozdanović, Aleksandra, Zašto imamo stereotipe, predrasude i diskriminišemo
druge?, preuzeto sa:
https://ananasmag.com/zivot/zdravlje/zasto-imamo-stereotipe-predrasude-i-
diskriminisemo-druge/?
fbclid=IwAR3ongVuow6apCNP2fUb8aAi6phfA0uL7iWG3jRtBvLX0t9FM2IGL81T
EPQ datum posjećivanja stranice: 5.12. 2018. godine,
 Simić, Gordana, Tehnika Brainstorm ili Oluja ideja, preuzeto sa:
https://inskola.com/tehnika-ili-oluja-ideja/?
fbclid=IwAR2x2On1ABJS52O2jY0SGLcbxAkC5kX0qPjtqSmWJHSHHJWzkHwmH
a9ztYE datum posjećivanja stranice: 5.12. 2018. godine,

 http://www.monteislam.com/islamske-teme/svi-ste-ademovi-a-adem-je-od-zemlje
 http://www.islamskazajednica.ba/component/content/article?id=7448:nacionalizam-i-
patriotizam-u-islamu&catid=207
5. DODATAK

Maćehina priča
„Ova priča me je potpuno ocrnila. Ja sam, u stvari, jedna dobra žena. Kad sam došla u
ovu kuću, Pepeljugu sam prihvatila kao rođeno dijete, ali je ona imala mnoštvo loših
navika. Nije voljela da se kupa, niti da ima bilo šta čisto na sebi. Jedva sam uspijevala
da je povremeno strpam u korito. Svaki put je tako urlala i zvala upomoć, da su se
komšije u čudu skupljale. Kad god joj obučem čistu haljinu, ona se uvalja u pepeo.
Imala je bujnu maštu i voljela je da izmišlja priče. Svima je pričala kako je
maltretiram. A što se tiče onog legendarnog bala ... naravno, svi znate da ne postoje
dobre vile. Moj muž je za sve tri djevojke kupio lijepe balske haljine, ali je Pepeljuga
odmah svoju bacila i rekla: „Ja u ovome neću da idem!“ Mi smo je nagovarali, ali ona
je ostala uporna, tako da smo otišli bez nje. Ona se, u međuvremenu, predomislila, i
pojavila kada je bal već počeo. Nemate pojma koliko sam bila srećna kada sam je
vidjela. Bila je čista i divno je izgledala. Pomislila sam: „Konačno me je poslušala.“
Princ je, kao opčinjen, prišao Pepeljugi. Zaplesali su i, dok su prolazili pored mene,
čuh kako je pita: „Mlada damo, da li ste stigli posljednji, zato što ste htjeli da vas
primijetim?“ Pepeljuga je zastala, mrko ga pogledala, lupila cipelicom o pod, pojurila,
cipela joj je spala, ali je ona, ne okrećući se, odjurila sa bala. Kad sam poslije nekoliko
dana čula da je princ neuspješno traži po kraljevstvu, poslala sam stariju kćerku da mu
javi radosnu vijest, da izabranica njegovog srca, živi baš u našoj kući. Na njihovom
vjenčanju plakala sam od sreće i mislila kako bi njena pokojna majka, Bog da joj dušu
prosti, sada bila srećna.“

Priča starije sestre

„Neću mnogo da duljim, ali, gledajući mene i moju mlađu sestru, ispada da se uopšte
ne isplati biti dobar i poslušan. Možeš, u najboljem slučaju, da se udaš za nekog
činovnika na kraljevom dvoru. Pepeljuga je uvijek tjerala po svom i uvijek je dobijala
šta je htjela. Noći i noći sam proplakala nad takvom nepravdom.“

Očeva priča

„Kad je umrla moja prva žena, ostao sam sa kćerkom. Ništa nisam znao da radim po
kući, a bogme, ni oko djeteta. Zato sam odlučio da se što prije oženim, da ima ko da
brine o kući, meni i djetetu. Rečeno, učinjeno. U te ženske stvari ja vam se ne
razumijem. Moje je bilo da zarađujem novac i da sve tri kćerke obezbijedim. Kada
dođem kući, poslije napornog posla, ja samo gledam da se što prije zagnjurim u
krevet, tako da zapravo i ne znam šta se tu sve dešavalo. Naravno, ne mogu da krijem
koliko me je radovalo, što je sam princ zatražio ruku moje kćeri i dao sam joj očinski
blagoslov. Eto, toliko od mene.“