NEGATIVAN UTJECAJ

NAUTIČKOG TURIZMA
PREDMET: ONEČIŠĆENJE VODENIH SUSTAVA

STUDENT: KLAUDIA GRUBEŠIĆ

 UVOD
• Ljudska uporaba brodova kroz povijest u svrhu posjećivanja drugih zemalja doprinijela je razvoju
nautičkog turizma

• korištenje mora kao plovnog puta u gospodarske svrhe raslo je zbog čovjekove potrebe za kretanjem i
vezom s prirodom koja je nastala kao bijeg od svakodnevice i čestih rutina na radnom mjestu

• Nautički turizam razvijaju zemlje sa posebnim prirodnim resursima jer su turistički tokovi cijelog svijeta
ponajviše su usmjereni prema moru, što zbog ljudske potrebe za rekreacijom, a što zbog prirodnih
komponenata mora i njihovih učinaka na organizam
• Ovaj oblik turizma predstavlja veliki značaj kompletnoj ekonomiji države,
njezinim stanovnicima te sve češće u razvijenim državama počinje biti stil
života

• nautički turizam također negativno doprinosi problemu onečišćenja mnogih

maritimnih predjela
• Slika 1. Različiti načini
onečišćenja

• Izvor: Andersson i sur. ( 2016.)

 IZVORI
• Ogranak nautičkog turizma svake godine doseže prenapučenost
NEGATIVNOG na mnogobrojnim svjetskim popularnim destinacijama što sa
UTJECAJA sobom donosi određene društvene, ekonomske, a ponajviše
NAUTIČKOG ekološke izazove koji posljedično ugrožavaju doprinos turizma
gospodarskom rastu
TURIZMA
• Nautički turizam te povezana infrastruktura i aktivnosti imaju mnogobrojne negativne utjecaje na okoliš

• Primjerice neki od nepovoljnih učinaka nautičkog turizma na okoliš uzrokovani između ostalog samo fizičkim
aktivnostima su: sidrenje i privezivanje sudari te slične smetnje, krhotine, smeće, postupak ispiranja propelera te
samog plovila, sredstva kemijskog postanka koja se koriste protiv nastanka obraštaja, ispuštanje plinova u
atmosferu, ugljikovodici, održavanje broda, lomljenje broda te ispuštanje kanalizacije.

• Biotički faktori onečišćenja su unošenje alohtonih invazivnih vrsta te svjetlosno onečišćenje

• Slika 2. Sudar brodova
Izvor: Novi list
AKTIVNOSTI KOJE UZROKUJU
NEGATIVAN UTJECAJ
• Aktivnosti rekreacijske plovidbe brodom uzrokuju mnogobrojne smetnje

• Na primjer sidrenje, privezi za blokove, pristajanje plovila te ispuh motora imaju štetan
utjecaj na samo dno te također uništavaju i livade morskih cvjetnica i koraljne grebene

• učestala prisutnost brodova znači i učestalo onečišćenje bukom za životinje koje žive na tim
staništima zbog radne buke brodova unutar vodenih tijela i na primjer na razne ptice koje
nastanjuju ta područja.
SIDRENJE

• Sidrenje predstavlja ključnu smetnju algama i bentičkim staništima zbog sidrenog lanca koji se vuče po dnu jer
promjene plimnih strujanja i vjetar na površini nose brod oko mjesta sidrenja

• Carreno i Lloret (2021.) navode kako je šteta uzrokovana sidrenjem veća kod nautičara sa malo iskustva npr.
nautičara bez navigacijske dozvole ili bez poznavanja morskog dna u ekološkom smislu.

• Također navode kako je 76% ispitanih vlasnika brodova izjavilo da ne zna na koji tip podloge je privezano sidro
kada se usidre.
• Slika 3. Sidrenje
Izvor: Burza nautike
 RESUSPENZIJA SEDIMENTA
• Prolaženje plovila koji koriste propelere za upravljanje plovilom kroz plitka područja uzrokuje
resuspenziju sedimenta
• Mutna voda koja proizlazi iz dizanja npr. pijeska ili mulja sa dna može onemogućiti proces fotosinteze
koji je algama, a i drugim organizmima neophodan za život
• Stvaranje turbiditnog strujanja propelerima također može uzrokovati i nastanak eutrofikacije koja potom
motivira postanak toksičnih bakterija i štetnih algi jer se mora razgraditi više organskog materijala

• Dubina vode i veličina plovila također je ključna za ovu vrstu negativnog utjecaja jer što je voda dublja i
plovilo manje utjecaj je manje zamjetan
 UGLJIKOVODICI

• Iako su motori rekreacijskih plovila manji izvor ugljikovodika ispuštenih u

okoliš te razine svejedno mogu biti značajne na lokalnoj razini

• Ugljikovodici svojim djelovanjem izravno utječu na kvalitetu zraka i vode

te također mogu doprinijeti klimatskim promjenama, zakiseljavanju oceana
te globalnom zatopljenju
• “Sirova nafta i rafinirani naftni proizvodi i produkti njihovog djelomičnog izgaranja
sadrže otrovne tvari: monociklički (MAH) i policiklički aromatski ugljikovodici
(PAH) . MAH ugljikovodici su obično viši toksični u odnosu na PAH, međutim, oni
općenito isparavaju mnogo brže. PAH ugljikovodici su opisani među
najmutagenijim i najtoksičnijim kontaminantima koji se javljaju u vodenim
sustavima. Nadalje, također je poznato da imaju dugotrajne kancerogene učinke na
mnoge organizme.” (Byrnes i Dunn, 2020.)
• Slika 4. Kruzer

Izvor: N1
SMEĆE I DRUGI OTPAD

• Smeće koje potječe s plovila jedan je od glavnih faktora onečišćenja mora i

slatke vode, a uglavnom potječu od predmeta i opreme odbačenih sa broda,
različitih materijala koji služe za pakiranje i drugih osobnih predmeta kao
npr. ručnici, odjeća itd. te ribarske opreme koja kasnije može izazvati
takozvani “ghost fishing”
• Opasnost sa ovakvom vrstom onečišćenja je rizik od uplitanja životinja ili unosa štetnih
tvari u organizam

• Plastika koja se proizvodi u današnje vrijeme je složena mješavina polimera, monomera,

kemijskih onečišćivala i aditiva s apsorbiranom organskom tvari

• Mogućnost oštećenja organizma životinje se povećava unosom onečišćivala u tkiva

životinje koji tada mogu promijeniti metaboličke i reproduktivne procese
• Izrazito veliki negativan utjecaj na vodeni okoliš može ostaviti i brodska kanalizacija odnosno takozvane “crne vode”

• Ispuštanje kanalizacije koja u sebi često sadržava štetne bakterije i viruse

• Ova aktivnost ponajviše predstavlja problem ekološkog, ali i zdravstvenog tipa potpuno ili djelomično zatvorenim oblicima
vodenih tijela kao na primjer lukama i kopnenim vodama

• Također postoje i “sive vode” odnosno ostaci vode za pranje posuđa, tuša, od pranja rublja itd. Ovaj problem ne smatramo
uvelike bitnim kada se odnosi na mala rekreacijska plovila, već kada su u pitanju kruzeri i veća rekreacijska plovila
• Slika 5. Ispuštanje otpadnih voda
Izvor: Morski.hr
KALJUŽNE VODE

• Kaljužna voda je vrsta otpadne vode koja nastaje u strojarnici broda te se potom ispušta u more, a u sebi pritom
može sadržavati gorivo, ulje te druge za okoliš toksične tvari

• Gorivo u sebi sadrži teške metale te policiklične ugljikovodike koji zatim procesima bioakumulacije i
biomagnifikacije nakon dospijeća u životinjski organizam kroz hranidbeni lanac dospijevaju do ljudske konzumacije

• Ovakvi ugljikovodici uz štetu na okoliš također mogu izazvati i genetska oštećenja

• Slika 6. Ispuštanje kaljužnih
voda
Izvor: Tehnonautika
ANTIVEGETATIVNI PREMAZI

• Antivegetativni premazi nansose se na vanjske dijelove plovila koji su potopljeni u vodi ili s njom na bilo koji drugi
način dolaze u kontakt

• Takvi premazi služe da spriječe rast i naseljavanje vodenih organizama

• Antivegetativni premazi na bazi tributilkositra (TBT) iznimno su štetni za okoliš i organizme u njemu , a s vremenom se
otapaju u vodenim okolišima

• Iako je korištenje tributilkositra zabranjeno od 2003. godine na svim vrstama brodova uključujući i rekreacijska plovila
svejedno se tragovi tog proizvoda i dalje pronalaze
• Slika 7. Učinak tributilkositra
Izvor: ResearchGate
• Uz prethodno navedene aktivnosti koje izazivaju negativan utjecaj nautičkog
turizma na okoliš postoje i mnoge druge kao primjerice ispuštanje toksičnih
plinova, unošenje alohtonih vrsta, svjetlosno onečišćenje, pranje propelera,
sudar plovila sa životinjama, nasukavanje plovila i sl.
 UPRAVLJANJE PROBLEMOM NEGATIVNOG
UTJECAJA NAUTIČKOG TURIZMA

• Korištenjem direktnih i indirektnih načina upravljanja, tehnika i strategija,

primjerice izdavanjem zakona o zabranama, obrazovanju građana o potencijalnim
opasnostima i sl. Moguće je osigurati dugoročnu održivost vodenih sustava

• Potrebno je uključiti implementaciju ekoloških tehnologija na plovilima, strože

regulacije vezane uz očuvanje okoliša, te poticanje svijesti među turistima i
lokalnim zajednicama o važnosti očuvanja morskih ekosustava
 ZAKLJUČAK

• Nautički turizam, iako donosi ekonomske koristi, nosi i značajne negativne

aspekte. Često se suočavamo s ozbiljnim ekološkim izazovima, poput
onečišćenja mora naftom, otpadom i kemikalijama iz plovila. Ovo ima
ozbiljne posljedice na morske ekosustave, ugrožava morske organizme i
narušava ravnotežu prirodnih ekosustava.
LITERATURA

• Byrnes, T. A., i Dunn, R. J. (2020). Boating-and shipping-related environmental impacts

and example management measures: A review. Journal of Marine Science and
Engineering, 8(11), 908.
• Carreño, A., i Lloret, J. (2021). Environmental impacts of increasing leisure boating
activity in Mediterranean coastal waters. Ocean & Coastal Management, 209, 105693.
• Kovačić, M., i Horvat, M. (2021). Environment Pollution in Croatia as a Consequence
of Nautical Ports Development. Pomorski zbornik, 61(1), 9-20.
• Ukić Boljat, H., Grubišić, N., i Slišković, M. (2021). The impact of nautical activities on
the environment—A systematic review of research. Sustainability, 13(19), 10552.