UNIVERZITET U ZENICI

Mašinski fakultet u Zenici

Odsjek za inženjersku ekologiju
Okolinsko upravljanje

Emina Kadušić

SISTEM UPRAVLJANJA KVALITETOM VODA

Seminarski rad

Mentor:
prof. dr. sc. Šefket Goletić

Zenica, decembar 2020.

1
SADRŽAJ
1.UVOD ....................................................................................................................................... 3
2. KVALITET VODA .................................................................................................................. 4
3.PRAVNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA U BIH I FBiH ............................................... 5
4. INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA .................................................. 8
5.PDCA MODEL UPRAVLJANJA KVALITETOM VODE ..................................................... 9
6.ASPEKTI UPRAVLJANJA VODAMA ................................................................................. 11
6.1. Korištenje (uporaba) voda ............................................................................................... 14
6.2. Zaštita voda...................................................................................................................... 15
6.2.1 Koncentrisani i disperzni izvori zagađenja ................................................................ 15
6.2.2 Zaštićena područja ..................................................................................................... 17
6.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda [4] ............................................................................. 17
6.4. Uređenje vodotoka ........................................................................................................... 18
7. ODRŽIVO UPRAVLJANJE VODAMA U INDUSTRIJAMA ............................................ 19
7.1. Održivo upravljaje vodama u industriji proizvodnje stakla ............................................. 19
7.2. Održivo upravljaje vodama u industriji proizvodnje papira, kartona .............................. 21
8.LITERATURA ........................................................................................................................ 25

2
1.UVOD
Upravljanje vodama predstavlja jedno od prioritetnih pitanja u vezi s okolišem za razne
institucionalne razine. Zakonodavstvo u vezi s vodama bilo je medu prvim pravnim aktima
Europske unije u području okoliša koje je odredilo zajednička načela s ciljem da se okoliš zaštiti
od neodgovarajuceg upravljanja otpadom. Historijski gledano, politika voda zasniva se na
rješenjima za krajnje korisnike, na obradi otpadnih voda kako bi se smanjila količina zagađujućih
materija koje se ispuštaju u rijeke i jezera. Danas, u 21. stoljecu, presudno područje interesa
predstavlja holistički pristup upravljanju vodnim resursima. Vodna politika bavi se aspektima
kvaliteta i količine voda, buduci da se niz zemalja suočava s raznim problemima u upravljanju
vodama. Pozornost se narocito posvećuje ekološkim aspektima svih vodenih ekosistema. Sektor
voda ukljucuje značajnu infrastrukturu i investicije, kako bi se osiguralo da se zagađenost voda
smanji na željenu razinu. Održanje sigurne opskrbe pitkom vodom zahtijeva puno investicijskih
sredstava, naročito u zemljama u kojima se investicije nisu odvijale desetljećima. Uključenje
sudionika je važan preduvjet kako bi se osiguralo da se ciljevi upravljanja vodama postignu u
dogovorenim vremenskim okvirima. Stoga vlade uspostavljaju različite mehanizme kako bi
potaknuli sudionike s različitim interesima da poduzmu odgovarajuće mjere za bolje upravljanje
vodama.
Upravljanje vodom predstavlja proces donošenja odluka o raspolaganju i korištenju voda. Opći
ciljevi upravljanja vodama u BiH:
- smanjivanje zagađenja, sprečavanje degradacije i postizanje dobrog stanja voda,
- osnaženje procesa održivog korištenja voda.
- osiguranje pravičnog pristupa vodama,
- poticanje društvenog i privrednog razvoja;
- zaštita ekosistema;
- smanjenje rizika od poplava i drugih negativnih uticaja voda;
- osiguranje učešća javnosti u donošenju odluka koje se odnose na vode;
- sprečavanje i rješavanje sporova vezanih za zaštitu i korištenje voda;
- ispunjenje obaveza iz međunarodnih ugovora koji su obavezujući za BiH.

3
2. KVALITET VODA
Prema Zakonu o vodama izraz „površinske vode“ označava „sve kopnene vode, izuzev
podzemnih voda, prijelazne i obalne morske vode, izuzev morskih voda koje pripadaju
teritorijalnim vodama.“ Ocjena o kvalitetu površinskih voda se donosi na osnovu provođenja
redovnih kontrola i analiza na odabranim lokacijama. [1] Kvalitet vode označava fizikalna,
hemijska i biološka svojstva vode za njihovo nesmetano i neškodljivo korištenje.Kvalitet vode
se određuje propisivanjem graničnih vrijednosti koncentracija polutanata u zraku.Kvalitet voda
ocjenjuje se analizom:

• fizikalnih(miris, okus, boja, zamućenost, temperatura i dr.),

• hemijskih(ukupne suspendovane tvari, HPK, BPK5, nitrati, sulfati, hloridi i dr.)
• bioloških(sadržaj bakterija,saprobni indeks i dr.) svojstava vode u odnosu na propisane
granične vrijednosti.

Zakonom o vodama Federacije BiH, član 2., se predviđa klasifikacija stanja vodnih tijela
površinskih i podzemnih voda koja se određuje na osnovu jačine promjena uzrokovanih ljudskim
aktivnostima. Članom 43. istog Zakona se precizira da Vlada Federacije BiH donosi propise o
metodologiji za određivanje tipova vodnih tijela površinskih voda i karakterizaciju vodnih tijela
površinskih i podzemnih voda. Pošto propisi o navedenoj metodologiji, kao ni parametri za
određivanje klasa vodnih tijela, za prikaz stanja kvaliteta površinskih voda koristiti još uvijek
važeća Odredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora u granicama SR BiH. Prema toj
Odredbi klase vode se dijele u 4 grupe i to [2]:

• Klasu I čine vode koje se u prirodnom stanju, uz eventualnu dezinfekciju, mogu

upotrebljavati za piće i u prehrambenoj industriji i za gajenje plemenitih vrsta riba.
• Klasu II čine vode koje se u prirodnom stanju mogu upotrebljavati za kupanje i
rekreaciju, za sportove na vodi, za gajenje drugih vrsta riba ili koje se uz uobičajene
metode prečišćavanja mogu upotrebljavati za piće i u prehrambenoj industriji.
• Klasu III čine vode koje se mogu upotrebljavati za navodnjavanje, a poslije uobičajenih
metoda obrade i u industriji, osim u prehrambenoj.
• Klasu IV čine vode koje se mogu upotrebljavati u druge namjene samo poslije
odgovarajuće obrade.

4
3.PRAVNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA U BIH I FBiH
Okvirna direktiva o vodama (WFD, odnosno ODV) 2000/63/EC predstavlja najznačajniji
dokument u okviru zakonodavstva u vezi s vodama što ga je Europska komisija ikad donijela, te
predstavlja ključnu vodilju u nastojanju da se omogući održivo upravljanje vodama širom
Europe, i danas i u budućnosti. Direktiva je nastala zbog sljedećih potreba [3] :
• kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje situacije i kako bi se zaštitilo i poboljšalo stanje
vodnih ekosustava, kao i kopnenih ekosistema u mjeri ovisnih o vodama, te močvarnih
područja koja izravno ovise o vodnim ekosistemima;
• Kako bi se poticalo održivo korištenje vode na temelju dugoročne zaštite dostupnih
vodnih resursa;
• Kako bi se potaknula zaštita i opće poboljšanje vodnog okoliša, među ostalim kroz
posebne mjere usmjerene na progresivno smanjenje ispuštanja, emisija i gubitka
prioritetnih tvari, te kroz mjere usmjerene na prekid ili postupno uklanjanje ispuštanja,
emisija i gubitaka prioritetnih opasnih tvari;
• Kako bi se osiguralo progresivno smanjenje onečišćenja podzemnih voda i spriječilo
dalje zagađivanje podzemnih voda;
• Kako bi se doprinijelo ublažavanju učinaka poplava i suša.
Okvirna direktiva o vodama definirala je širok raspon upravljanja vodama. Taj politički
dokument pokriva zaštitu svih voda – rijeka, jezera, umjetno stvorenih vodenih površina, obalnih
i podzemnih voda. Budući da su vode u Europi vrlo raznolike, svaka zemlja treba uspostaviti
sistem za pojedine tipove voda i sukladno tome definirati pet klasa kakvoće vode. Što se tiče
pravnog okvira upravljanja vodama u FBiH najznačajnije mjesto zauzima Zakon o vodama FBIH
(2006.god.). Zakonom o vodama je određeno da se pod upravljanjem vodama podrazumijeva
zaštita voda, korištenje voda, zaštita od štetnog djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih
voda. Između ostalog, uređena su pitanja koja se odnose na vodna dobra, vodne objekte,
teritorijalne osnove upravljanja vodama, institucije za upravljanje vodama, planove upravljanja
vodama, ulogu javnosti u upravljanju vodama, finansiranje sistema upravljanja vodama itd.
Pravne norme kojima se uređuje sistem upravljanja vodama u Federaciji BiH sadržane su, pored
propisa o vodnom pravu, i u drugim propisima kojima se uređuju drugi sektori. Primjera radi,
riječ je o propisima o zaštiti životne sredine, prostornog uređenja, šumama, poljoprivrednom
zemljištu, finansijskim propisima itd. Osim toga, u Federaciji BiH pitanja u vezi sa vodama
uređuju se i propisima kantona, a za uspješno upravljanje vodama neophodna je naročito
saradnja, u prvom redu sa RS-om, kao drugim entitetom, i sa Distriktom Brčko. Saradnja sa
susjednim državama i širim međunarodnim okruženjem, u skladu sa međunarodnim

5
sporazumima, postaje sve više jasno definirani čvrsti okvir unutar koga se mora razvijati budući
sistem upravljanja nacionalnim vodama Bosne i Hercegovine, posebno ako se imaju u vidu
obaveze koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. [4]
Zakonom je propisana obaveza donošenja Strategije upravljanja vodama (Strategija) kojom se,
u najširem smislu definira politika upravljanja vodama Federacije BiH. Strategiju, na prijedlog
Vlade, usvaja Parlament Federacije BiH na period od 12 godina. Strategija upravljanja vodama
þini dio Strategije zaštite životne sredine. Za provođenje Strategije upravljanja vodama,
Zakonom je propisana obaveza donošenja planova upravljanja vodama za svako od vodnih
podruþja. Sadržaj ovih planova je definiran u skladu sa odgovarajuüim zahtjevima Okvirne
direktive o politici voda EU. Isto se odnosi i na program mjera kojim se utvrÿuju osnovne mjere
potrebne za postizanje ciljeva u vezi sa zaštitom voda, ureÿenjem voda i zaštitom od štetnog
djelovanja voda i korištenjem voda. Zakonom su, isto tako, utvrÿeni i ciljevi zaštite životne
sredine þije postizanje mora biti osigurano provođenjem vodnih planova i programa. Uloga
javnosti u procesima planiranja takoÿer je definirana Zakonom. [4]
Zakonski propisi na području FBiH [5] :
- Zakon o vodama („Službene novine Federacije BiH", broj 70/06
- Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije
(Sluzbene novine FBiH , broj 101/15)
- Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe ispuštanja otpanih voda u okoliš i sisteme jane
kanalizacije (Službene novine FBiH, broj 101/18)
- Pravilnik o monotoringu u područjima podložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate
(Službene novine FBiH,broj 71/09)
- Pravilnik o utvrdivanju područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate („Službene
novine FBiH”, broj 71/09)
- Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju zadovoljiti ovlaštena pravna lica za
obavljanje stručno-tehničkih poslova iz nadležnosti agencija za vode i načinu izdavanja
ovlaštenja („Službene novine Federacije BiH”, broj 75/09, 43/10 i 66/13);
- Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i
kontroli izmirivanja opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada („Službene novine
FBiH” br. 92/07, 46/09, 79/1 1 i 88/12)
- Odluka o izmjenama odluke o visini posebnih vodnih naknada (Sluzbene novine FBiH,
broj 03/16)
- Uredba o vrsti i saržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda (Službene novine
FBiH, broj 26/09)

6
- Pravilnik o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zasštite i zaštitnih
mjera za itvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva (Službene novine FBiH,
broj 88/12)
- Uredba o načinu dodjela prava za vađenje materijala iz vodotoka (Službene novine FBiH,
broj 58/15)
- Odluka o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, referentnim uslovima i
parametrima za ocjenu stanja voda i monitoringu voda („Službene novine FBiH”, broj
1/14
- Pravilnik o uslovima i kriterijima koje mora ispunjavati pravno lice za izradu
dokumentacije na osnovu kojeg se izdaju vodni akti („Službene novine FBiH” br. 38/12)
- Pravilnik o načinu i uslovima ograničenog prava korištenja javnog vodnog dobra
(„Službene novine FBiH", broj 26/09)
- Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju zadovoljiti ovlaštena pravna lica za
obavljanje stručno-tehničkih poslova iz nadležnosti agencija za vode i načinu izdavanja
ovlaštenja („Službene novine Federacije BiH”, broj 75/09, 43/10 i 66/13);
- Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati referentne, odnosno ovlaštene laboratorije
za ispitivanje voda, sadržaju i naöinu davanja ovlasti („Službene novine FBiH" br. 14/10.,
14/13, 26/14, 15/17 i 23/17)
- Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće („Službeni glasnik BiH br. 40/10 i
30/12);
- Pravilnik o uslovima i kriterijima koje mora ispunjavati specijalizovano i ovlašteno
pravno lice za provodenje mjera otklanjanja ili spreöavanja zagadenja voda u slučaju
iznenadnog zagadenja voda ili opasnosti Od iznenadnog zagadenja voda i naöinu davanja
ovlaštenja („Službene novine FBiH" br. 06/1 1 i 90/13)
- Uredba o opasnim i štetnim tvarima u vodama („Službene novine FBiH", broj 43/07)
- Pravilnik o minimumu sadržaja općeg akta o održavanju, korištenju i promatranju vodnih
objekata (Službene novine FBiH. Broj 97/19)
- Pravilnik o postupcima i mjerama u slučajevima akcidenata na vodama i obalnom
vodnom području („Službene novine Federacije BiH“, broj 71/09, 102/18)
- Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije i dostavljenje podataka o količinama
zahvaćene vode („Službene novine FBiH”, broj 83/08);
- Pravilnik o načinu određivanja granice vodnog dobra i o postupku utvrđivanjaa
pripadnosti zemljišne čestice javnom vodnom dobru („Službene novine FBiH" br. 26/09)

7
 - Pravilnik o uspostavi i upravljanju informacionim sistemom voda („Službene novine
FBiH”, broj 77/09)
- Federalni operativni plan odbrane Od poplava („Službene novine FBiH", broj 97/15)
Pored gore navedenih, u primjeni su do donošenja novih, podzakonski akti doneseni po ranijim
zakonima i to:
1. Pravilnik o minimumu sadržine opéeg akta o održavanju, korištenju i promatranju
vodoprivrednih objekata („Službene novine FBiH", broj 18/07);
2. Uredba o opasnim i štetnim tvarima u vodama („Službene novine FBiH", broj 43/07);
3. Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora u granicama SR BiH („Službene novine
SR BH', broj18/80)
4. Uredba o kategorizaciji vodotoka („Službene novine SR BiH", broj 43/67)
Prema odredbama federalnog Zakona o vodama, upravljanje vodama temelji se na sljedećim
načelima [6]:
• nekomercijalnosti, prema kojem voda u osnovi nije komercijalni proizvod, već naslijeđe
koje se mora čuvati, štititi i shodno tome s njim postupati,
• cjelovitosti, što uzima u obzir prirodne procese i dinamiku voda te međusobnu
povezanost i međuzavisnost vodnih i uz vodu vezanih ekosistema,
• dugoročne zaštite kvaliteta i racionalne upotrebe raspoloživih količina vode,
• osiguranja zaštite od štetnog djelovanja voda, što proizilazi iz potrebe za zaštitom
stanovništva i njihove imovine, uzimajući u obzir djelovanja prirodnih procesa,
• ekonomskog vrednovanja voda, što uključuje troškove opterećenja, zaštite i uređenja
voda i zaštite od štetnog djelovanja voda,
• učešća javnosti kod donošenja planova upravljanja vodama,
• uzimanja u obzir najboljih raspoloživih tehnologija i novih dostignuća nauke, prirodnim
zakonitostima i najboljih okolišnih praksi.

4. INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA

Zakonom o vodama Federaciji BiH (član 21.) se navodi da je upravljanje vodama u nadležnosti
Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i opštine. Entitetskim Zakonima o vodama su
određeni institucionalni okviri upravljanja vodama. Zakonima o vodama je utvrđena nova
struktura za upravljanje vodama i to tako da je osnovna jedinica za upravljanje Vodno područje.
Za Federaciju BiH to su: vodno područje rijeke Save i vodno područje Jadranskog mora.
Organizaciono, radi provođenja zadataka upravljanja vodama, Zakonom o vodama je predviđeno
osnivanje agencija za vode: Agencija za vodno područje rijeke Save (AVP Sava) i Agencija za

8
vodno područje Jadranskog mora (AVP Jadransko more), sa sjedištima u Sarajevu i Mostaru.
Pored agencija za vode, Zakonom se predvđa osnivanje i područnih ureda, u cilju efikasnijeg
izvršavanja zadataka i promoviranja principa približavanja korisnicima voda. Međunarodni okvir
upravljanja vodama za Federaciju BiH þine meÿunarodni ugovori koje je Bosna i Hercegovina
potpisala ili preuzela iz ranijeg perioda, te potpisane konvencije i sporazumi iz ove oblasti. [4]

Slika 1. Institucionalni- pravni okvir upravljanja vodama u BiH i FBiH [4]

5.PDCA MODEL UPRAVLJANJA KVALITETOM VODE

Sistem menadžmenta kvaliteta vode zasniva se na PDCA modelu:

1. Planiraj- poboljšanje kvaliteta vode i procesi neophodni da se dobiju rezultati u skladu sa

politikom kvaliteta vode. Glavna svrha planiranja je da obezbijedi Plan kao instrument
u donošenju odluka koje bi imale uticaj na budućnost. Planiranje je sistematičan,
integrativan i iterativan proces koji se sastoji od više koraka koji se prevode prema
određenom rasporedu. Klasični pristup planiranju obično uključuje tri glavne faze:
procjena sadašnjeg i očekivanog scenarija, postavljanje ciljeva i razvoj zamjesnki
programa mjera uključujući i djelovanje
Primjeri važnih pitanja za proces planiranja [7]:
• Kada donijeti pojedinu odluku?

9
 • Ko će za nju biti odgovaran?
• Radi li se o odluci koja će biti određena poslije?(iterativan proces)
• Kakve posljedica nosi pojedina odluka?
• Na koji će način pojedina odluka ograničiti izbor sljedećih koraka u
implementaciji Direktive o Vodama?

Slika 2. Faze planiranja [7]

2. Primjena: primjeni procese kako je planirano. Najveći izazov za implementaciju

projekata svakako predstavlja osiguranje potrebnih finansijskih sredstava za finansiranje
projekata u oblasti zaštite voda. Osim izazova koji su vezani za finansiranje projekata i
obezbjeđenje potrebnih sredstava po što povoljnijim uslovima, dosadašnje iskustvo u
pripremi i implementaciji projekata u oblasti zaštite voda identificiralo je i druge izazove
koji utiču na značajna kašnjenja i lošu realizaciju projekata, te i druge probleme na koje
je potrebno ukazati [8]:
• Nedostatak sredstava za finansiranje projekta
• Nedostatak profesionalnih kapaciteta za efektivnu implementaciju projekta
• Nedostatak usklađene politike voda i realizacije projekata na nivou BiH
• Loša priprema projekata
• Izostanak adekvatne procjene održivosti projekta
3. Provjeravanje-mjeri procese u odnosu na politiku kvaliteta vode, uklјučujući
posvećenost, okolinske cilјeve i operativne kriterijume, te izvještavaj o rezultatima.
Provjera se vrši pomoću monitoringa. Agencije za vode su dužne da, između ostalog,

10
 organiziraju hidrološki monitoring i monitoring kvaliteta voda, monitoring ekološkog
stanja površinskih voda, te monitoring podzemnih voda, pripremaju izvještaj o stanju
voda i predlažu potrebne mjere. Definirano je da se u FBiH trebaju provoditi tri vrste
monitoringa površinskih voda, i to [9] :
• Nadzorni monitoring- monitoring ima za cilj smanjenje stepena
nesigurnosti metoda procjene rizika/utjecaja i rezultata,otkrivanje
različitih trendova u kvalitetu i količini vode, kao i prikupljanje
informacija korisnih za kreiranjedaljnjih aktivnosti vezanih za monitoring.
• Operativni monitoring - ima za cilj procjenu statusa za vodna tijela
ocijenjena kao „vodna tijela pod rizikom“, kao i procjenu učinka
primijenjenih mjera. Kako se operativni monitoring bavi vodnim tijelima
koja su podutjecajem pritisaka, odabir parametara je direktno ovisan o vrsti
pritisaka. Periodi u kojima se obavlja nadzortrebaju biti odabrani na način
da minimiziraju utjecaje sezonskih varijacija na rezultat, kako bi se
osiguralo da rezultati odražavaju promjenu u vodnom tijelu kao direktnu
posljedicu promjene antropogenog pritiska.
• Istraživački monitoring- primjenjuje u slučajevima u kojima su razlozi za
pogoršanje statusa nepoznati, kad se javlja potreba za dodatnim
informacijama koje nije moguće dobiti pomoću nadzornog i operativnog
monitoringa (za vodna tijela u umjerenom i lošem statusu) i u slučaju
incidentnih zagađenja. ODV u odnosu na Odluku dodatno spominje da
istraživački monitoring može pružiti dodatne informacije za uspostavljanje
programa mjera (PM), odnosno istražiti uzročno-posljedične veze.
4. Poboljšanje - preduzimanje mjera za stalno pobolјšavanje.

6.ASPEKTI UPRAVLJANJA VODAMA

Upravljanje se provodi fazno kroz planiranje, vođenje i organiziranje procesa, kontrolu, analize
te informiranje o rezultatima odlučivanja.

Upravljanje voda se reguliše:

• Propisivanjem graničnih vrijednosti za emisiju (emisioni standardi) – Uredba o uslovima

ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sistema javne kanalizacije (član 55. Zakon o vodama
70/06)

11
• Propisivanjem graničnih vrijednosti za kvalitet voda (ekološki status voda) – Ekološki
status je izraz kvaliteta strukture i funkcionisanja akvatički ekosistema koji pripadaju
površinskim vodama, klasificiran u skladu sa Aneksom V. [10] Direktiva zahtijeva
klasifikaciju površinskih voda kroz procjenu ekološkog statusa ili ekološkog potencijala,
i hemijskog statusa površinske vode. Aneks V, Tabela 1.1; eksplicitno definiše elemente
kvaliteta koji moraju biti korišteni za procjenu ekološkog statusa/potencijala. Ekološki
status površinskih voda mjeri kvalitetu strukture i funkcija ekosustava koji se odražavaju
u kombinaciji [11]:
- Bioloških elemenata (npr. gustoća i raznolikost vodenih organizama)
- Hidro-morfoloških elemenata koji podržavaju biološke elemente(npr.
dinamika toka, dubina)
- Fizikalno-kemijskih elemenata koji podržavaju biološke elemente (npr.
temperaturni režim, koncentracija kisika, salinitet)

Slika 3. Opšta definicija ekološkog kvaliteta[12]

12
• Donošenjem i implementacijom planova za upravljanje vodama [13]
- Strategija upravljanja vodama FBiH, 2010-2022 (čl.24. Zakona);
- Plan upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u FBiH, 2016-2021
(čl.25. Zakona);
- Federalni operativni plan odbrane od poplava, 2015;
- Kantonalni plan zaštite voda- kao do Kantonalnog plana zaštite okoliša ZDK (
KEAP, 2017-2025).
• Realizacijom monitoringa kvaliteta voda- Glavni razlog monitoringa voda unutar
Okvirne direktive o vodama Europske unije (ODV) je dobivanje pregleda statusa svih
vodnih cjelina određenog vodnog područja kroz klasifikaciju stanja pojedinačnih tijela
vodnih cjelina, u cilju razvojamjera upravljanja.Kako bi se status voda mogao uspješno
procijeniti i efikasnost i utjecaj poduzetih mjera upravljanja pratiti, programi monitoringa
moraju biti učinkoviti. Programi monitoringa unutar ODV omogućavaju standardiziran
način prikupljanja fizikalno-kemijskih, hidro-morfoloških i bioloških podataka potrebnih
za procjenu statusa površinskih i podzemnih voda, te umjetnih i jako izmijenjenih voda
u svakom vodnom području. Prema članku 14., zemlje članice dužne su poticati aktivno
uključivanje svih zainteresiranih strana u provedbu ODV, posebice u izradu, revidiranje
i dopunjavanje planova upravljanja (detaljne
informacije u Priručniku ). Aktivno sudjelovanje u ovom procesu uključuje i sudjelovanje
u aktivnostima vezanim uz monitoring statusa voda. [11]
• Realizacijom zahtjeva prema Zakonu o vodama;
• Izdavanjem vodnik akata kojim se propisuju i mjere za zaštitu i korišetenje voda i zaštitu
od voda i dr. – U skladu sa odredbama člana 109. Zakona vodni akti se moraju pribaviti
za sljedeće aktivnosti, bez obzira na njihove uticaje [14]:
- Izragdnja objekata i postrojenja za čije korištenje je potrebno zahvatanje vode
koja prevailazi obim opće upotrebe u svim privrednim granama i djelatnostima,
- Ispuštanje otpadnih voda u površinske vode;
- Indirektno ispuštanje otpadnih voda u podzemne vode, odnosno svako ispuštanje
otpadnih voda koje može zagaditit podzemne vode;
- Vještačko prihranjivaje podzemnih voda u svrhu povećanja količine vode;
- Vađenje materijala iz vodotoka radi uređenja plovnog puta i održavanja plovnosti
ili obezbjeđenja kapaciteta proticajnog profila korita;
- Izgradnju objekata za iskorištavanje hidroenergije;
13
 - Trajno podizanje nivoa vode;
- Izgradnju vodnih objekata;
- Izgradnju mostova ili drugih objektata iznad ili u vodotoku;
- Izgradnja ili uređenje deponija otpada;
- Za promet opasnih materija koji nakon upotrebe dospijevaju u vode i
- Uređenje vodotoka.

Upravljanje vodama obuhvata 4 osnovna aspekta:

1. Korištenje (uporaba) voda,

2. Zaštita voda od onečišćavanja/zagađivanja,
3. Zaštita od štetnog djelovanja voda i
4. Uređenje vodotoka.

6.1. Korištenje (uporaba) voda

Pod pojmom korištenje voda podrazumijeva se korištenje vodnog resursa za širok spektar
namjena. Najvažniji zadatak, pa je stoga i osnovni i najprioritetniji, u oblasti korištenja voda je
obezbjeđenje vode za piće u svrhu pokrivanja potreba za vodom stanovnišva i privrede koja u
procesu proizvodnje koristi vodu najvišeg kvaliteta. Naredni zadaci su obezbjeđenje dovoljnih
količina vode za stočni fond, korištenje energetskog potencijala vode, korištenje poljoprivrednoj
proizvodnji (navodnjavanje), zaribogojilišta, za kupanje i rekreaciju. Za zadovoljavanje potreba
vodosnabdijevanja stanovništva koriste se resursi podzemnih i površinskih voda. [15]

Korištenje voda, prema ZOV-u Federacije BiH, obuhvata oblasti:

- zahvatanje, crpljenje i upotrebu površinskih i podzemnih voda za razliþite namjene

(snabdijevanje vodom za piüe, sanitarne i tehnološke potrebe, navodnjavanje i dr.);
- korištenje vodnih snaga za proizvodnju elektriþne energije i druge pogonske namjene;
- korištenje voda za uzgoj ribe;
- korištenje voda za plovidbu;
- korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge sliþne namjene.

Korištenje vode za snabdijevanje stanovništva vodom za piće, sanitarne potrebe i potrebe

protivpožarne zaštite ima prednost u odnosu na ostale namjene. Obaveza je svih javnih operatera
vodovodnih sistema da organizuju stalnu i sistematsku kontrolukvaliteta vode za piće koju mogu
da vrše ovlaštene laboratorije, te da poduzmu sve potrebne mjere za osiguranje zdravstveno
ispravne vode za piće. Privredni objekti koji u procesu proizvodnje koriste značajnije količine

14
vode, naročito ako ona ne mora biti najvišeg kvaliteta, u principu imaju vlastite zahvate
podzemnih ili površinskih voda. Dio potreba za vodom, koja u procesu proizvodnje mora imati
kvalitet vode za piće, obično se obezbjeđuje iz javnih vodovodnih sistema. Pošto, voda postaje
sve deficitarniji i skuplji resurs, današnje tehnologije se orijentišu na smanjenje količina resursa
vode koja se koristi u ciklusu proizvodnje i uvode recirkulaciju vode u tehnološki proces gdje
god je to moguće. „Neiskorištena“ voda se prečišćava (a morala bi se svakako prečistiti i ako bi
se vraćala - ispuštala u vodotoke) i ponovo vraća u sistem recirkulacije. Globalno potenciranje
na korištenju obnovljivih resursa za proizvodnju energije, proizvodnju koja ne zagađuje okoliš,
pokrenulo je izgradnju relativno malih hidroenergetskih postrojenja. To su tkz. male
hidroelektrane (MHE) koje se grade u ili pored riječnih korita i ne uzrokuju plavljenja značajnijih
priobalnih zemljišnih površina. Koncesije za izgradnju MHE su u nadležnosti Kantona.

6.2. Zaštita voda

Pravni okvir djelovanja u oblasti zaštite voda definiran je ZOV-om Federacije BiH, naročito
njegovo poglavlje VI, ali veliki i direktni utjecaj na zaštitu kvalitativno- kvantitativnog režima
voda imaju i aktivnosti u vezi sa okolišem, zdravstvom, saobraüajem, energetikom, turizmom,
poljoprivredom, šumarstvom i sl., tako da se u najvećem broju aktivnosti moraju uključivati po
potrebi i druge specijalističke institucije i upravljački organi. Jedan dio obaveza u pogledu zaštite
kvaliteta voda proističe i iz međunarodnih ugovora i sporazuma kao što su: SSP (Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju), ICPDR (International Commission for the Protection of the Danube
River), Savska komisija, MAP (Mediteranski akcioni plan) i drugi, tako da se ciljevi i akcioni
planovi vezani za ove obaveze moraju postaviti na istim osnovama. [4]

6.2.1 Koncentrisani i disperzni izvori zagađenja

Po nastanku prepoznate su dvije vrste izvora zagađenja i to koncentrisana i rasuta zagađenja. Po
karakteru i stepenu uticaja najveći izvori koncentrisanih zagađenja su urbane otpadne vode,
industrijske otpadne vode i procjedne vode sa deponija otpada, dok su najveći izvori rasutih
zagađenja ruralna naselja, poljoprivreda, šumarstvo i saobraćaj. Osim ovih izvora zagađenja
postoji čitav niz onih koji pored navedenih imaju daleko manji značaj. [15]

Analiza izvora zagađenja i procjena pritisaka uključuje niz koraka, od kojih su najvažniji [4]:

- Pregled svih aktivnosti koje potencijalno mogu prouzrokovati neke od vidova pritisaka
na vodotoke, uz istovremeno ukazivanje na one tipove pritisaka ili aktivnosti koji mogu
prouzročiti efekte koji su u konfliktu sa preliminarnim ciljevima vezanim za stanje
kvaliteta voda koji se želi postići.

15
 - Procjena razvojnih trendova koji mogu, eventualno, doprinijeti promjeni veličine
pritisaka navodna tijela. Takve su analize djelimiþno u vezi sa ekonomskim analizama
trendova razvoja pokretačkih sila.
- Identifikacija kritičnih aktivnosti i pritisaka, tj. pritisaka koji mogu biti ili imaju takav
karakter danjihovo nerješavanje dovodi do rizika da se u konačnici ne postigne dobar
status voda.

Nepostojanje pouzdanog registra industrijskih zagađivača i podataka o teretu zagađenja kojeg

ispuštaju, prevaziđen je korištenjem podataka o ispitivanju kvaliteta efluenta koji se povremeno
provodi u cilju određivanja osnove za plaćanje naknada za zaštitu voda od industrije. Ovako
dobiveni podaci sadrže u sebi veliki stepen nepouzdanosti (jednokratno mjerenje, promjene u
pogledu tehnologija i kapaciteta, diskontinuiranost u prikupljanju podataka i sl.) i kao takvi teško
mogu biti dobra polazna osnova za procjenu utjecaja pojedinih privrednih subjekata.

Rasuti izvori zagađenja su direktno vezani za aktivnosti čovjeka koje se odnose na naseljavanje
ruralnih prostora i korištenje zemljišta (rasuta naselja, poljoprivreda, šumarstvo, transport i sl.),
a po načinu postanka su prostornog karaktera. Da bi se dobili iskoristivi podaci o teretu zagađenja
od poljoprivrede, moraju se provesti istraživanja na karakterističnim prostornim cjelinama
zasnovana na dostupnim podacima koji se odnose na način korištenje poljoprivrednog zemljišta
i posljedicama tih aktivnosti na promjene kvaliteta voda u različitim hidrološkim uvjetima. Ovim
istraživanjima moraju se obuhvatiti i podaci o korištenju sredstava za zaštitu bilja, kao i
prirodnog i vještaškog đubriva, ali i drugi elementi koji utječu na produkciju zagađenja sa
određenog prostora. Eksploatacija šume, kao i aktivnosti koje je prate kao posljedicu ima
povećanje erozije i unošenje suspendiranih materija u vodotok. Skraćuje se vrijeme
koncentriranja oborina i putovanja do vodotoka, što za posljedicu ima učestalu pojavu
ekstremnih vrijednosti protjecaja. Također, opasnost predstavlja prevoz i uskladištenje goriva i
maziva koja se koriste za mehanizaciju na šumskim radilištima, servisiranje mehanizacije, kao i
odlaganje iskorištenog ulja. [4]

Uspješnost zaštite voda iz točkastih izvora onečićenja izravno ovisi o izgrađenosti sistema javne
odvodnje koji je definiran kao sistemno i organizirano sakupljanje otpadnih voda, pročišćavanje
i ispuštanje u prijemnik, te obradba mulja koji nastaje u procesu pročišćavanja. S druge strane,
uspješnost zaπtite voda od raspršenih izvora onečišćenja ovisi o učinkovitosti mjera kontrole
kretanja i korištenja opasnim tvari, te mjera zaštite koje se provode na drugim izvorima

16
onečišćenja (otpad, , oborinske vode itd.). Izgradnja, razvoj i pogon sistema javne odvodnje u
nadležnosti su lokalne samouprave. Najčešće su lokalnog značaja, a samo u pojedinim
slučajevima povezuju više naselja u jedinstveni kanalizacijski sistem sa središnjim uređajem za
prečišćavanjem otpadnih voda.

6.2.2 Zaštićena područja [4]

U skladu sa ZOV-om Federacije BiH, zaštićena područja su svrstana u pet grupa:

• Područja namijenjena za zahvatanje vode za piće – može biti u nadležnosti organa vlasti
od općinske do državne. Donošenje odluke o proglašenju zona sanitarne zaštite je od
interesa i sektorima zdrastva, prostornog planiranja i okoliša, energetike, saobraćaja,
šumarstva i poljoprivrede.
• Područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta;
• Površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji, uključujući i područja određena za
kupanje – vode II klase;
• područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate;
• područja namijenjena zaštiti staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatiþnih vrsta u
kojima je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan uvjet za njihov opstanak i
reprodukciju.

6.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda [4]

Jedno od načela na kojim se zasniva upravljanje vodama jeste načelo osiguranja zaštite od
štetnog djelovanja voda, koje prvenstveno proizilazi iz potrebe za zaštitom stanovništva i
imovine, te potreba za uklanjanjem posljedica štetnog djelovanja. Zaštitom od voda obuhvaćene
su sve mjere, aktivnosti i radnje koje se u širem prostoru planiraju, poduzimaju i izvode, sa ciljem
da se umanje (ili eleminiraju) posljedice koje nastaju štetnim dejstvom neuređenog vodnog
režima. Uređenje vodotoka i drugih voda obuhvata: izvođenje, tehničko i investiciono
održavanje reguliranih vodotoka, zaštitnih vodnih objekata, te druge radove kojima se
omogućava kontroliran i neškodljiv protok voda i njihovo namjensko korištenje. Zaštita od
štetnog djelovanja voda obuhvata radove i mjere za odbranu od poplava (upravljanje poplavama),
odbranu od leda, zaštitu od erozija i bujica, borbu protiv suša, kao i otklanjanje posljedica od
štetnog djelovanja istih. Izvođenje objekata za zaštitu od štetnog djelovanja voda provodi se
prema Planu i programu koje donosi Vlada na prijedlog resornog ministarstva. Održavanje
vodotoka, vodnog dobra i drugih zaštitnih objekata provodi se na osnovu Plana uređenja
vodotoka i drugih voda koji su sastavni dio Plana upravljanja vodama koji donose agencije (AVP

17
Sava Sarajevo i AVP Jadran Mostar), a uz saglasnost Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva FBiH (FMPVŠ).

Po definiciji Evropske Direktive o upravljanju poplavnim rizikom, mape rizika predstavljaju

sintezu mapa plavljenja i mapa potencijalnih šteta. Mape rizika pomažu u procesu određivanja
prioritetnih mjera i, uopüe, u procesu stvaranja politike za izradu strategije održivog razvoja u
sektoru voda. Strategija budućih ulaganja treba da slijedi mjere dobivene na bazi mapa plavljenja
ugroženih podruþja (karata opasnosti od poplava) i mapa rizika.

Slika 4. Mapa plavnog rizika u Federaciji BiH za rang pojave 1/20 godina [4]

6.4. Uređenje vodotoka

Uređenje vodotoka obuhvata izgradnju i održavanje vodnih objekata za uređenje vodotoka
(regulacioni objekti) i izvođenje radova na održavanju stabilnosti obala i korita vodotoka i
održavanju njegove propusne moći za vodu, led i nanos. Uređenje vodotoka i izgradnja objekata
za zaštitu od poplava na vodotocima prve kategorije je u nadležnosti Agencije za vodno
područje rijeke Save , dok je na vodotocima II kategorije nadležnost Kantona, odnosno općina
za vodotoke koji su kantonalnim zakonom o vodama prenešeni u nadležnost općina. Održavan
je ovih objekata predstavlja veliki problem. Naime, održavanje ovih objekata je nadležnosti
općina koje često nemaju dovoljno finansijskih sredstava za ovakvu vrstu radova, što uzrokuje
18
znatno smanjenje proticajnih profila korita vodotoka, a samim tim se povećava i rizik od
poplava.Veliki problem predstavlja nelegalna gradnja stambenih i privrednih objekata u vodnom
dobru i plavnom području što znatno povećava rizik od poplava, kao i nelegalna gradnja zaštitnih
objekata, potpornih zidova i mostova na vodotocima. Ovo je naročito prisutno na vodotocima
druge kategorije u ruralnim područjima. [15]

Osnovne vrste radova koje se izvode u sklopu radova redovne i preventivne obrane od poplava i
leda [16]:

• redovito uklanjanje naplavina iz korita vodotoka, kanala, inudacija, sa nasipa, s vodnih

građevina i s područja uz vodne građevine;
• redovito uklanjanje vegetacije košnjom trave i krčenjem sitnijeg šiblja veličine Ø<5 cm
s krune, pokosa i bankina nasipa, inudacija i pokosa kanala;
• uklanjanje vegetacije krčenjem sitnijeg šiblja veličine Ø<5 cm i grmlja s dna i pokosa
korita vodotoka;
• provedba sječe šiblja veličine Ø>5 cm i stabala veličine Ø>10 cm, iz orita vodotoka, te
selektivna sječa šiblja i stabala s pokosa i uz korito vodotoka i sa inudacija sa ili bez
uklanjanja i zbrinjavanja panjeva;
• održavanje, odnosno popravci oštećenja korita vodotoka zbog odrona na pokosu
• održavanje, odnosno popravci oštećenja krune, pokosa i bankina nasipa uz djelomično
ojačanje tijela nasipa;
• održavanje, odnosno popravci oštećenja korita vodotoka zbog odrona na pokosu,
uzrokovanog erozijom;
• uspostava nužne zaštite od štetnog i progresivnog djelovanja erozije izvedbom
jednostavne i manje obaloutvrde u koritu vodotoka – stalni ipovremeni bujični tokovi;
• održavanje postojeće regulacijske gradnje bujičnoga toka – stalni i povremeni bujični tok;
• redovito održavanje, odnosno popravci oštećenja servisnoga puta uz nasipe;
• redovito održavanje, odnosno popravci oštećenja kilometarskih i drugih oznaka na
nasipima i uz vodne tokove.

7. ODRŽIVO UPRAVLJANJE VODAMA U INDUSTRIJAMA

7.1. Održivo upravljaje vodama u industriji proizvodnje stakla
Općenito, emisije u vodu su relativno niske i postoji nekoliko glavnih problema koji su specifični
industriji stakla. Voda se koristi uglavnom za čišćenje i hlađenje i može se lako reciklirati ili
tretirati koristeći standardne tehnike. Glavni potencijalni izvori zagađenja vode su [17]:

19
 • odvodnja površinskih voda,
• izlijevanje ili curenje iz skladišta sirovina,
• odvodnja vode iz područja kontaminiranih tekućim ili čvrstim materijalama,
• voda koja se koristi za čišćenje proizvoda,
• rashladna voda,
• efluent sa mokrog skrubera.

Tabela 1. Tehnike za smanjenje korištenja vode u industriji proizvodnje stakla [18]

Tehnika Primjenljivost
Smanjenje izlijevanja i curenja Tehnika je općenito primjenljiva

Ponovna upotreba vode za hlađenje i čišćenje Tehnika je općenito primjenljiva

nakon prečišćavanja
Recirkulacija vode za čišćenje primjenljiva je na
većinu sistem aza čišćenje. Ipak, može biti
povremeno isprazniti sitem i promijeniti medij za
čišćenje.

Rad sistema kvazi-zatvorenog kruženja vode, Primjenljivost ove tehnike može biti ograničena
ako je to tehnički i ekonomski izvodivo zahtjevima povezanim s upravljanjem sigurnošću
proizvodnog procesa. To se posebno odnosi na:

- otvoreni sistem hlađenja može se koristiti

kada jje to potrebno zbog sigurnosnih
pitanja,
- vodu koaj se koristi u nekim posebnim
procesima (staklena vlakna, poliranje
kiselinama) može biti potrebno u cijelosti
ili djelomičo ispustiti u sistem za
pročišćavanje otpadnih voda.

20
Tabela 2. Prečišćavanje otpadnih voda iz industrije proizvodnje stakla [18]
Tehnika Primjenljivost
Standarne tehnike kontrole onečišćeja kao Tehnike su općenito primjenljive
što su slijeganje, prosijevanje,
neutralizacija, filtracija, odzračivanje,
taloženje, koagulacija i flokulacija itd.

Sistemi za biološku obradu, kao što su Primljenjivost je ograničena na sektore u

aktivni mulj, biofiltracija za odstranjivanje proizvodnom procesu koji koriste organske
organskih spojeva tvari( sektori mineralne rude)

Ispuštanje u pogone za prečišćavanje Primjenljivo na postrojenja u kojima je

komunalnih voda potrebno dalje smanjenje onečiščujućih tvari

Vanjska ponovna upotreba otpadnih voda Ograničeno na sektor staklene frite

(mogućnost ponovne upotrebe u keramičkoj
industriji).

7.2. Održivo upravljaje vodama u industriji proizvodnje papira, kartona

Tabela 3. Tehnike za smanjenje korištenja slatke vode i tereta onečišćenja u otpadnim vodama
[19]
Tehnika Opis

Suho otkorovanje Suho otkoravanje drvenih trupaca u

bubnjastim sušnicama (voda se koristi samo
za ispiranje trupaca, a zatim se uz minimalno
pročišćavanje usmjerava u uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda)

Izbjeljivanje bez hlora (TCF) Pri izbjeljivanju bez hlora korištenje

hemikalija za izbjeljivanje koje sadrže hlor
potpuno se izbjegava, kao i emisije
organskih i organohloriranih tvari iz
postupka izbjeljivanja

21
 Produžena delignifikacija
Djelomično recikliranje tehnološke vode u
pogonu za izbjeljivanje
Učinkovito praćenje i zadrćavanje izljeva,
također sa rekuperacijom hemikalija i
povrata energije
22
Produženom delignifikacijom (a)
modificiranim kuhanjem ili (b) kisikom
povećava se stupanj delignifikacije celuloze
(smanjenje kappa broja) prije izbjeljivanja te
se tako smanjuje i korištenje hemikalija za
izbjeljivanje i količina HPKa u otpadnim
vodama.
Kiseli i lužnati filtrati recikliraju se unutar
pogona za izbjeljivanje u smjeru suprotnom
od toka celuloze. Voda se odvodi u uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda ili, u rijetkim
slučajevima, na naknadno ispiranje kisikom
Učinkovit sistem kontrole, zadržavanja i
rekuperacije izljeva kojim se spriječava
slučajno ispuštanje velikih količina
organskih i ponekad toksičnih tvari ili vršnih
pH vrijednosti (u uređaj za drugi stupanj
pročišćavanja otpadnih voda) obuhvata:
— praćenje vodljivosti ili pH vrijednosti na
strateškim lokacijama kako bi se otkrili
gubici i izljevi,
— prikupljanje preusmjerenog ili prolivenog
luga pri najvišoj mogućoj koncentraciji suhe
tvari u lugu,
— vraćanje prikupljenog luga i vlakana u
postupak na prikladnim lokacijama,
— spriječavanje uticanja izljeva
koncentriranih ili štetnih tokova iz kritičnih
područja postupka (uključujući talno ulje i
terpentin) u biološko pročišćavanje efluenta,

Striping onečišćenih kondenzata i
ponovno korištenje kondenzata u postuku
Protustrujni tok proizvodne vode
23
— spremnici za kompenzaciju količine
odgovarajućih dimenzija za prikupljanje i
pohranu toksičnih ili vrućih koncentriranih
lugova.
Stripingom onečišćenih (prljavih)
kondenzata i ponovnim korištenjem
kondenzata u postupku smanjuje se dovod
slatke vode u tvornicu i količina organskih
tvari u uređaju za pročišćavanje otpadnih
voda.U koloni za striping para se uvodi
protustrujno kroz prethodno
filtriranekondenzate iz postupka koji sadrže
reducirane sumporove spojeve, terpene,
metanol i druge organske spojeve. Hlapljive
tvari iz kondenzata nakupljaju se u vršnoj
pari u obliku nekondenzirajućih plinova i
metanola te se povlače iz sistema. Pročišćeni
kondenzati mogu se ponovno koristiti u
postupku, npr. Za ispiranje u pogonu za
izbjeljivanje, u ispiranju smeđe drvne mase,
u području za kaustifikaciju (ispiranje i
razrjeđivanje blata, tuševi za filtraciju blata)
U integriranim tvornicama slatka voda uvodi
se uglavnom kroz tuševe u stroju za
proizvodnju papira, odakle se vodi uzvodno
prema odjelu za proizvodnju celuloze.
Tabela 4. Tehnike prečišćavanja otpadnih voda [19]
Tehnika Opis

Prvi stepen prečišćavanja Fizikalno-hemijska obrada, primjerice

izjednačavanje, neutralizacija ili
sedimentacija.

Izjednačavanje (npr. u bazenima za

ujednačavanje) se sprečavaju velike
varijacije protoka, temperatura i
koncentracije onečišćujućih tvari i tako se
izbjegava preopterećenje sistema za
pročišćavanje otpadnih voda

Drugi stepen prečišćavanja Za obradu otpadnih voda mikroorganizmima,

mogu se koristiti aerobni i anaerobni
postupci obrade. U fazi sekundarnog
bistrenja krute tvari i biomasa izdvajaju se iz
efluenata sedimentacijom, ponekad u
kombinaciji s flokulacijom.

Treći stepen prečišćavanja Napredno pročišćavanje obuhvaća tehnike

poput filtracije radi daljnjeg uklanjanja
krutih tvari, nitrifikacije i denitrifikacije radi
uklanjanja dušika ili flokulacije/taloženja
poslije čega slijedi filtracija radi uklanjanja
fosfora. Treći stepen prečišćavanja obično se
koristi u slučajevima kad prvi i drugi stupanj
nisu dovoljni za postizanje niskih razina
TSS-a, dušika ili fosfora koje mogu biti
potrebne, primjerice, zbog lokalnih uvjeta

24
8.LITERATURA
[1] Zakon o vodama ("Službene novine FBiH", broj: 70/06),
https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/2020/0_Zakon%20o%20vodama%20Sl.%20nov
ine%20br.%20FBiH%2070%2006.pdf

[2] Uredbi o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama SR BiH
(Službene novine SR BiH, broj 19/80), https://fmpvs.gov.ba/wp-
content/uploads/2017/Vodoprivreda/Vode-uredbe/vode-uredbe1980.pdf

[3] EU I ZAŠTITA OKOLIŠA- Upravljanje vodama na lokalnoj razini, Regionalni centar

zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu

[4] Strategija upravljanja vodama FBiH,2010-2022(čl.24.Zakona),

http://www.voda.ba/doc/Strategija_upravljanja_vodama_FBiH_2010-2022.pdf

[5] Pravna regulativa FBiH, http://www.voda.ba/pravna-regulativa (pristupljeno:

decembar 2020.god.)

[6] Analiza postojeće legislative u oblasti zaštite vodnih resursa u Federaciji BiH, Centar
za ekologiju i energiju, Tuzla 2019, www.ekologija.ba

[7] Zajednička strategija implementacije Okvirne Direktive o Vodama 2000/60/EC Vodič

br.11 – Procesi planiranja, Ured za službene publikacije Evropskih zajednica
http://new.voda.ba/udoc/VODIC_br11_PLANIRANJE.pdf,

[8] Izazovi implementacije projekata zaštite voda u FBiH, Sektor za vode Federalnog
ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarastva – Odsjek za razvoj i
međunarodne obaveze u oblasti voda,
http://www.voda.ba/uimages/Alma%20Imamovic%20ZR.pdf

[9] Zajednička strategija implementacije Okvirne Direktive o Vodama 2000/60/EC,

Monitoring u skladu sa Okvirnom Direktivom o Vodama,
http://www.voda.ba/udoc/VODIC_br7_MONITORING.pdf

[10] Zajednička strategija implementacije Okvirne Direktive o Vodama 2000/60/EC,

Sveukupni pristup klasifikaciji ekološkog statusa i ekološkog potencijala,
https://www.voda.hr/sites/default/files/13__sveobuhvatan_pristup_klasifikaciji_ekolos
kog_statusa_i_ekoloskog_potencijala_-_reg.pdf

[11] Priručnik o načinu određivanja statusa voda i provedbi monitoringa, Zelena akcija,
Zagreb 2012

[12] DIRECTIVE OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL

2000/60/EC

[13] Prof.dr.sc. Šefket Goletić, Okolinsko upravljanje – interni materijal, Mašinski fakultet
Univerziteta u Zenici

25
[14] PRAVILNIK O SADRŽAJU, OBLIKU, UVJETIMA, NAČINU IZDAVANJA I
ČUVANJA VODNIH AKATA, Službene novine FBiH 06/08, 57/09, 72/09, 68/12),

[15] KANTONALNI EKOLOŠKI AKCIONI PLAN ZENIČKO-DOBOJSKOG

KANTONA ZA PERIOD 2017.–2025. GODINA, Ministarstvo za prostorno uređenje,
promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona,
http://ekoforumzenica.ba/pdf/KEAP%20ZDK%202017-2025.pdf

[16] Odbrana od poplava i vodoprivredni radovi, http://www.aquaterm.hr/obrana-od-

poplava-i-vodoprivredni-radovi/ (pristupljeno: decembar 2020.)

[17] Best Available Techniques (BAT) Reference Document for the Manufacture of Glass,
Industrial Emission directive 2010/75/EU,
https://www.eea.europa.eu/themes/air/links/guidance-and-tools/eu-best-available-
technology-reference, 2013.god

[18] Najbolje raspoložive tehnike (NRT) u okviru Direktive 2010/75/EU Europskog

parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama za proizvodnju stakla https://eur-
lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32012D0134&from=EN,
2012. god

[19] Najbolje raspoložive tehnike (NRT) u okviru Direktive 2010/75/EU Europskog

parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama za proizvodnju celuloze,papira i
kartona https://eur-lex.europa.eu/legal-
content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014D0687&from=EN , 2014. god

26