Univerzitet u Sarajevu

Fakultet političkih nauka

Odsjek sigurnosnih i mirovnih studija

SEMINARSKI RAD

ZAŠTITA VODENIH TOKOVA NA PODRUČJU OPĆINE BUGOJNO

Predmetni profesor: Prof.dr. Dželal Ibraković Student: Naza Ždralović(5807)

Ass. Abdel Alibegović

Sarajevo, april 2017

UVOD

SVJETSKI DAN VODA - Skupština UN-a je rezolucijom od 22.02.1993. odlučla da se 22 marta

svake godin obiljži kao Svjetski dan voda i da se na taj dan u cijelom svijetu, posebno skrene
pažnja na probleme s vezane za vodu i vodne resure, s tim da se svake godine obilježava uz drugi
moto. Svakog dana proječno domćinsto potroši oko 50l vode na ispiranje WC-a, jedan o šest
ljudi na zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica
nedostatka vode umire 3800 djece. Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj
vodi , a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uslova. To je bilo svojevrsno upozorenje da je
potrebno mijenjati sponašanj i odnos prem vodi i aktivnije se uključiti u njezinu zaštitu.
Deklaracija koja donesena 22. 3.2003. godin , na Ministarskoj konferenciji UN, period od 2005-
2015 godine se proglašava međunarodnim desetljećem akcije pod nazivom “ Voda za život”.

Nizak nivo zaštite i očuvanja vodnih resursa je danas globalni problem od kojeg nije imuna ni
naša zemlja, pa tako ni lokalna zajednica. Informisana i ekološki osvještena javnost je glavni
pokretač u rješavanju problema korištenja, zaštite i upravljanja vodnim resursima. Ovim
projektom želimo da postaknemo aktivnosti u našoj lokalnoj zajednici koje će rezultirati
stanovništvom koje shvata probleme zagađenosti riječnih tokova i spremno je da se uključi u
akcije za njihovo očuvanje. Šestomjesečnim radom na terenu prikupljanjem podataka,
informacija, snimanjem zatečenog stanja, bakteriološko - hemijskom analizom odabranih pritoka
dobili, smo stvarno stanje vodotokova na užem dijelu Općine Bugojno, te parametre koji ukazuju
na kvalitet voda. Ova saznanja poslužit će za alarmiranje šire javnosti o potrebi i angažmanu u
svrhu zaštite i očuvanja voda. Rezultati predstavljaju osnovu svim prirodnjačkim, vladinim i
nevladinim organizacijama za dalji rad na unapređenju stanja vodotoka. Rješavanje pitanja
vezanih za vode i zaštitu okoliša predstavljaju osnovne preduslove za život na određenom
prostoru, a takođe i preduslove za strateški razvoj tog područja. Unapređenje upravljanja
vodosnabdijevanjem, otpadnim vodama, krutim otpadom i oborinskim vodama u današnje
vrijeme pred lokalnu upravu se postavlja kao imperativ, a lokalna uprava u ovim oblastima ima i
značajne nadležnosti određene zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i
Hercegovine. Društvo prijatelja prirode EKO ELEMENT – Bugojno je registrovano u avgustu
2008. god. po svom usmjerenju je nestranačko, nevladino i neprofitno udruženje, koje u svoje
redove prima sve građane kojima je cilj i želja da u interesu očuvanja života na Zemlji i života
budućih generacija, daju svoj doprinos u poboljšanju stanja okoliša kao i evaluacijskog naslijeđa
na Zemlji. Osnovni principi Udruženja su: tolerancija, demokratija, raznolikost, voluntarizam i
otvorenost. Udruženje djeluje na području grada Bugojna i Gornjovrbaske regije. Udruženje
podstiče i koordinira aktivnosti svojih članova na ostvarivanju zajedničkih ciljeva i zadataka, u
skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH i drugim zakonskim propisima, a na bazi
svojih programskih ciljeva radi kojih je i osnovano. Urađen je kratkoročni plan aktivnosti i
dugoročna strategija razvoja kako slijedi: Podizanje nivoa svijesti i odgovornosti javnosti u
kulturi življenja i zaštiti okoliša. - Podsticanje učešća javnosti u rješavanju okolišnih problema
i unapređenju kvaliteta svakodnevnog života. - Promocija i afirmacija zdrave hrane i ekološki
prihvatljivih materijala i proizvoda. Podizanje nivoa svijesti i odgovornosti javnosti u
upravljanju otpadom. - Jačanje lokalne vlasti, poslovnog sektora i NVO-a u upravljanju
okolišnim problemima i iznalaženju investitora za njihovo rješavanje.

Općina Bugojno, kao lokalna zajednica ima ograničene ovlasti u zakonodavnom smislu kada je
u pitanju provođenje politike zaštite voda. Donekle je to moguće kroz sprovođenje Odluke o
komunalnom redu, zatim sprovođenjem propisa iz oblasti građenja I postupaka izdavanja
okolišnih dozvola, a koji u stvari mogu samo djelimično riješiti pitanje čistih vodotokova.
Strateškio razvoj Općine se temelji na korištenju prirodnih resursa kao što su voda,zrak,tlo u cilju
razvoja naše privrede I turizma uz očuvanje okoliša. Znamo da izvori vode nisu neiscrpni, a
zagađivanje vodotokova može ozbiljno zaprijetiti oeko sistemima I zdravlja ljudi. Opredjeljeni
smo za zaštitu naših vodotokova i uopće za zaštitu voda od svakog oblika zagađivanja i zaštitu
njenog kvaliteta. Niz projekata koje danas realizira naša Općina sa NVO- ima kojr djeluje u
Bugojnu znatno doprinose poboljšanju stanja okoline I kvalitetu ambijenta življenja stanovništva
naše lokalne zajednice. Dajući prioritet u ovoj oblasti, u mom seminarskom radu, mislim da ću
ostvariti I cilj kojem naša generacija treba da teži, a to je da je u naslijeđe budućim generacijama
ostavimo zajednicu koja I za njih treba da bude lijepa, ekonomski jaka, atraktivna I prosperitetna.

NADLEŽNOSTI I ZAKONI PROPISI U VEZI SA UPRAVLJANJEM I ZAŠTITOM VODA

Prema Ustavu BiH institucije zadužene za upravljanje vodama i zaštitu okoliša postoje na
entitetskom nivou, kao i u Brčko Distriktu. U skladu sa tim entiteti su kroz svoje ustave i
zakonske propise osnovali ustanove kompetentne i ovlaštene za održavanje okoliša i upravljanje
vodama. Takođe, kroz svoju zakonsku regulativu, entiteti su zadržali pravo da prenesu dio ovih
odgovornosti na niže teritorijalne jedinice.Federacija BIH: - Zakon o prostornom
planiranju(Sl.List SRBiH br. 9/87) - Zakon o vodama (Sl. FBiH br 18/98) - Zakon o zaštiti voda
(Sl. List FBiH br. 33/03) - Zakon o pristupu informacijama U skladu sa važećim zakonskim
propisima u BiH nadležne i kompetentne institucije za zaštitu okoliša i upravljanje vodama su u
FBiH: Federalno Ministarstvo za prostorno planiranje i okoliš - Federalno Ministarstvo
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Federalno Ministarstvo za prostorno planiranje i okoliš
obavlja slijedeće zadatke: prostorno planiranje, provođenje prostornih planova, zaštita kvaliteta
okoline i njen razvoj uz istraživanja, upravljanje planiranjem i mjere zaštite prirodnih bogatstava,
nadgledanje inspekcija, saradnje sa drugim značajnim ministarstvima i institucijama u okviru
entiteta i obezbjeđivanje informacija medijima o drugim aspektima njihovog rada. Federalno
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obavlja slijedeće zadatke: Kompletno
upravljanje vodama, priprema i implementacija planova vodnih balansa, zaštita odštetnih
vodenih efekata, definisanje uslova i izdavanje dozvola za korištenje voda, preduzimanje mjera
obezbjeđivanja vode za snabdijevanje stanovništva i industrije, hidromelioracija, funkcionisanje
hidrometereološog zavoda, komunalnih preduzeća i direkcija za vode, inspekcija i supervizija,
saradnja sa ostalim ministarstvima i institucijama u entitetima, obezbjeđenje informacija
medijima o ostalim aspektima svoga djelovanja.Institucije koje su odgovorne na entitetskom
nivou za pitanja iz oblasti voda i koje su u nadležnosti entitetskih ministarstava poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede su: - JP za vodno područje sliva rijeke Save - Sarajevo - JP za sliv
Jadranskog mora – Mostar. Zaštita okoline i upravljanje vodama je na kantonalnom i lokalnom
nivou organizovana na osnovu ranije pomenutih zakonskih propisa, dok se neposredni zadaci
regulišu pravom prenosa ovlaštenja sa viših nivoa vlasti. Specifična struktura FBiH, postojanje
kantona takođe ima svoj odraz na sektor voda. Nadležnosti i odgovornosti u sektoru voda u FBiH
su podijeljene između federacije i kantona. Opštine su odgovorne za snabdjevanje vodom i
zaštitu voda na lokalnom nivou.

INSTITUCIJE ZADUŽENE ZA UPRAVLJANJE VODAMA U FBIH - Federalno ministarstvo

za prostorno planiranje i okoliš - Federalni metereološki zavod - JP za “Područje razvođa rijeke
Save” i JP za “Područje razvođa sliva Jadranskog mora” - Federalni zavod za zaštitu zdravlja
Sarajevo - Zavod za zaštitu zdravlja Mostar - Nezavisne laboratorije - Vodovodi

SLIKA IDE OVDJE !!!

GEOLOŠKO - GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE VODNOG SLIVA NA PODRUČJU

OPĆINE BUGOJNOU

U hidrološkom pogledu teritorij Općine Bugojno je jako vodno područje. Na prostoru ove
Općine nalazi se na stotine manjih ili većih izvora, stalnih ili povremenih. Na sjeverozapadnom
dijelu Općine u zoni karbonata, posebno krečnjaka, aktivno je i nekoliko izdašnijih vrela. U
petrološkom pogledu područje Općine Bugojno je sastavljeno pretežno od vododržnih stijena
izolatora, što uzrokuje normalnu ili površinsku hidrološku mrežu. Na sjeveroistočnom dijelu
Općine nalazi se krečnjačka porozna petrološka građa, što je uzrokovalo formiranje
vodopropusnih stijena ili kolektora i formiranje podzemne kraške hidrologije. U tom dijelu
Općine nalazi se i razvođe ili vododjelnica između Jadranskog i Crnomorskog sliva. Ovo
razvođe je u pojedinom dijelu na obronku Stožer planine u orografsko a u drugom hidrološko.
Na području Općine Bugojno hidrološku okosnicu čine rijeke Vrbas sa svojim pritokama, od
kojih su najznačajnije i hidrološki najizdašnije Poričnica, Bunta, Dubok Rostovski potok. Sve
ove pritoke pripadaju slivnom području rijeke Vrbas a rijeka Vrbas pripada Crnomorskom slivu.

ROSTOVSKI POTOK izvire na sjeverozapadnim obroncima planine Rudine na nadmorskoj

visini od 1310m. Teče preko visoravni Rostovo. Ovaj potok je usjekao svoju dolinu kroz
neogene geološke sedimente pješčane konglomerate i druge sedimentne neogene prosjeke. Zbog
različite tvrdoće ovaj potok meandrira tražeći mekše geološke formacije. Ovaj potok nizvodno
prima sa jugo istočne padine planine Kalin i sjeverozapadnih padina planine Rudine vode od
nekoliko izdašnijih izvora i tako povećava vodenu masu. U gornjem dijelu toka ovaj potok je
čist, sa prirodnom dobro očuvanom florom i faunom. Na dijelu toka na Rostovu još uvijek se
mogu naći rakovi, kao simbol čistoće ovog malog hidrološkog objekta. U donjem dijelu toka
Rostovski potok protiče kroz naseljeno mjesto Bristovi i u tom dijelu je manje zagađen ali nije
ekološki ugrožen, jer nema industrijskog zagađenja.

Bugojansa kotlina

BUNTA izvire na sjeverozapadnim obroncima planine Raduše, teče prema sjeveru. Bunta je
usjekla svoju riječnu dolinu u mezozoiske geološke slojeve. Ona ima transferzalnu i kompozitnu
riječnu dolinu sa proširenjima i riječnim terasama u području naseljenog mjesta Kordići. Ova
rječica je očuvala ekološku ravnotežu zbog rijetko naseljenog područja i bez industrijskih
objekata. U Vrbas se ulijeva u naseljenom mjestu Gračanica.

DUBOKA- ova rijeka je duboko usijekla dolinu u reljef Koprivnice. Izvire na koti 605m iz tri
manja izvora i teče u pravcu sjevera sve do Crnog Vrha (1167m). Zaobilazi Crni Vrh na
zapadnoj strani i skreće u pravcu sjever-sjeverozapad. U tom pravcu teče sve do Tičije planine
(730m). Tu prima lijevu pritoku Mračajski potok i dalje teče u pravcu sjeveroistoka do Dubokog
Dola. Odatle ponovo skreće u pravcu sjevera i tako teče do sastava sa rječicom Pršljanicom do
naseljenog mjesta Vesela gdje njih dvije fomiraju rječicu Vesočnicu. Do Dobrog Dola rijeka
Duboka ima karakteristike planinske rijeke a odatle do sastava sa Pršljanicom karakter
ravničarske rijeke. U predjelu planinskog dijela toka pad i brzina su veći, dok su pad i brzina
manji u donjem dijelu toka ali sa većom masom vode. U proljetnom dijelu godine rijeka Duboka
je prilično bujičarska i nosi veće količine pijeska i šljunka. U naseljenom mjestu Vesela,
Vesočnica u prijelaznim godišnjim dobima izlijeva se iz korita i nanosi štete. Te poplave su
prvenstveno posljedica pluvijalno-nivalnog režima rijeke Duboke. Duboka je usijekla svoje
korito u dolinu trijaske klastite i karbonate koji sukompaktni. U dijelu toka je longitudinalna a na
momente se probija kroz masive planina i prelazi u transferzalni tok. Zadržala je ekološku
stabilnost, a od faune dominira potočna pastrmka.

PORIČNICA izvire u Koprivnici i cijelim tokom ima longitudinalnu riječnu dolinu, tj. pravac
pružanja sjeverozapad-jugoistok. Većim dijelom ima planinski karakter a samo u kraćem donjem
dijelu toka ima ravničarski karakter. Ova rječica ima nivalno pluvijalni režim sa maksimalnim
vodostajima u proljeće prilikom otapanja snijega na okolnim višim planinama. Poričnica je
usjekla svoju dolinu u mezozoiskim trijaskim klastitima i karbonatima, a u višim slojevima
serpentinama i peridotitima. I u ovoj rječici egzistira potočna pastrmka kao dominantna vrsta.
Ova rječica se na ulazu u grad Bugojno spaja sa Vesočnicom i samo nekoliko stotina metara
dalje ulijeva se u Vrbas.

LOKALNI ODNOS PREMA VODAMA

Bubojno ima sreću da jedna rijeka poput Vrbasa sa svojim pritokama krasi izgled grada. Prirodne
ljepote Bugojna bogate vodnim resursima pitke vode i termalnim izvorom stavljaju nas u sam
vrh gradova po ovim bogatstvima ali ne i u vrh gradova u kojima je svijest o ovim bogatstvima
izgrađena. Umjesto da se život Bugojanaca veže za ovu rijeku i njene obale kao mjesto za
relaksaciju, rekreaciju i razvoj vodenih sportova mi tu rijeku nepravedno zapostavljamo i
zagađujemo. Glavni vodotok rijeke Vrbas čini korito koje nije uređeno i koje ne može da zaštiti
od poplava. Zbog neprovođenja redovne odbrane (čišćenja korita od smeća) postoji opasnost od
plavljenja. Vrbas i njegove pritoke se izlijevaju i na plavna područja izbacuju čvrst otpad koji
poslije vraćanja rijeke u svoje korito ostaje i potencijalna je prijetnja zdravlju ljudi. Uslijed
velikih padavina, začepljenih odvoda i nemogućnosti kišnih kanala da prime oborinske vode i
neuređenosti istih, dolazi do plavljenja čime su ugroženi prizemni i podrumski objekti.
Plavljenjem dijela kanalizacione mreže dolazi do izlijevanja fekalija po gradskom jezgru, tako da
dodatno uvećava prijetnju od pojave i širenja zaraznih bolesti. Na obalama rijeke Vrbas i pritoka
postoje zagađenja od čvrstog otpada koja se mogu negativno odraziti na okolinu i zdravlje ljudi.
Pored vizuelnog uočavanja zagađenja od čvrstog otpada, postoje indicije da je voda zagađena što
se može dokazati samo adekvatnom hemijskom i mikrobiološkom analizom vode. .

Mjere zaštite voda

Osnovni principi kod zaštite voda moraju da se zasnivaju na preventivnom djelovanju kao i
građenju svijesti prema problemima zagađenja voda, a sve sa ciljem poboljšanja uslova života.
Mjere zaštite hidrosfere podrazumjevaju razne mjere i mehanizme za zaštitu voda od kojih se
danas primjenjuju:Političko-pravne mjere (domaći i međunarodni pravni propisi i norme) -
Prostorno-planske mjere (uređaji za zaštitu voda, ulaganje u naučno stručne i tehnološke
postupke vezano uz zaštitu voda) . Naučno-tehnološke mjere (razvoj metoda i postupaka za
sprječavanje zagađenja i čišćenja voda) - Institucionalne mjere (osnivanje institucija na
državnom nivou za sprovođenje i kontrolu sistema upravljanja i zaštite voda)

Zagađenje vodnih resursa

Na površinskom dijelu tla podzemne vode pojavljuju se u oblicima izvora i vrela. Podzemne
vode u ovim oblicima glavni su resursi pitke vode ovog kraja, i do 90%, te je njihova zaštita od
zagađenja od izuzetne i neprocjenjive važnosti. Zagađenje pitke vode na globalnom nivou smatra
se jednim od glavnih problema za čovjekov opstanak. Smatra se da je zagađenje vode jedan od
glavnih uzroka velikog broja oboljenja i smrti. Glavni izvori zagađenja voda su industrija sa
otpadnim vodama, komunalne vode, poljoprivredne vode, termoenergetske vode, vode od
prerade rude i nafte i otpadne vode nastale spiranjem deponija smeća. U materijale koji najčešće
zagađuju i štete kvalitetu vode spadaju bakterije, amebe, virusi, sumporna jedinjenja, nitriti,
nitrati, fosfati, cijanidi, metali, naftni derivati, fenoli, polihlorovani bifenili, polihlorovani
ugljikovodici, deterdženti, pesticidi i radionukleidi. Različite vrste zagađenja vode imaju
negativan uticaj na prirodu, a to su:

Fizičko zagađenje voda je ispuštanje vode visoke temperature iz industrijskih postrojenja nakon
hlađenja uređaja za proizvodnju

Hemijsko zagađenje dospijeva u vodu najčešće iz industrijskih postrojenja, a najčešći hemijski

zagađivači su nafta, industrijska ulja, pesticidi, herbicidi i deterdženti.

Biološko zagađenje vode nastaje kada se iz industrije, poljoprivrede prošire virusi, gljive i
insekti koji su vrlo često uzročnici hidričnih bolesti pa čak i epidemija.

PRIRODNE KATASTROFE – POPLAVE

Prirodne katastrofe nastaju djelovanjem prirodnih sila, a jedna od njih je poplava. Iako se može
predvidjeti kroz znanstvena dostignuća i suvremenu tehnologiju, njeno nastajanje može
prouzrokovati velike ljudske i materijalne gubitke.

Prema uzrocima nastanka poplave se dijele na:

 Poplave nastale zbog jakih oborina

 Poplave nastale nagomilavanjem leda.
 Poplave nastale klizištem zemlje.
 Poplave nastale rušenjem brane

S obzirom na formiranje plavnog vala poplave se dijele:

 Mirne na velikim rijekama gdje za nastajanje plavnog vala treba više od 10 sati.
 Bujične na planinskim rijekama, a za nastajanje plavnog vala treba manje od 10 sati.
 Akcidentne - formiranje plavnog vala nastaje odmah.
 Vrbas naselje- januar 2010

Poplave u Bugojnu - januar 2010

Općinu Bugojno je u januaru 2010 zadesila tzv. bujična poplava većih razmjera u kojoj su
zabilježene velike materijalne štete. Uzrok poplava je bilo naglo topljenje snijega i velika
količina padavina u periodu 07. i 08. januara 2010. godine kao posljedica nesvakidašnjih
temperatura za to doba godine. Ovom prilikom došlo je do izljevanja rijeke Vrbas i njenih
pritoka na širem području Općine Bugojno. Prilikom obilaska ugroženih područja procjenjuje se
da je poplavljeno oko 1500 ha, od toga 250 - 500 ha zasijanog zemljišta. Ukupna dužina plavnog
vala rijeke Vrbas na teritoriji Općine Bugojno iznosi 18115 m, od mosta na Humcu do
Administrativne granice sa Donjim Vakufom, a Vesočnica kao jedna od većih pritoka plavila je
u dužini od 4593 metra, od rampe do ušća u Vrbas, dok su Poričnica, Okašnica i Vitina imali
manja izljevanja iz korita koja su prouzrokovala manje štete. Pored prirodnih uzroka nastanka
poplava treba uzeti u obzir i ljudski faktor. Posebno treba posmatrati odnos stanovnika na
obalama navedenih rijeka prema koritu svake od njih. Na mnogim mjestima došlo je do
sužavanja toka rijeke. Da bi se smanjila mogućnost poplava trebe uložiti više truda u proširenje
korita koja su uska i povećati dubinu na pojedinim dijelovima rijeke. Pretpostavlja se da bi se
štete smanjile za 50 - 60% ukoliko bi se uradilo korito rijeke Vrbas posebno u dijelu toka kroz
MZ Gračanica.

(Podaci o štetama iz izvještaja općinske Službe za civilnu zaštitu)

 Vrbas naselje- Bugojno

MIKROBIOLOŠKA (BAKTERIOLOŠKA) ANALIZA VODOTOKAMetodologija ove vrste

analize voda zasniva se na dužem i kompleksnom praćenju određenih parametara. Prikupljanje
podataka vrši se uzimanjem uzoraka sa određenih lokacija te njihovim mjerenjem u
laboratorijama. Prilikom mikrobiološkog ispitivanja analiziraju se slijedeći parametri:

1. Broj anaerobnih organotrofa u 1ml na temperaturi od 22C/68h +- 4 h 2. Broj anaerobnih

mezofilnih bakterija na 37C/44h +- 4h 3. Broj klorofilnih bakterija kao MPN/100ml na 37C 4.
Broj bakterija fekalnog porijekla MPN/100ml na 44C. Za potrebe ove projektne aktivnosti
angažirana je laboratorija Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo Zenica. Vršeno je uzorkovanje
vode na 8 lokacija u gornjem i donjem toku rijeka Poričnica, Vesočnica, Okašnica, Vitina.
Uzeto je ukupno 48 uzoraka u periodu februar - juli 2010 godine. Uzorkovanje je vršeno jednom
mjesečno tokom 6 mjeseci sa unaprijed utvrđenih lokacija. Uzorak se zahvatao iz bujice na
dubini 0,3 - 0,5 m od strane hemijesko-epidemiološkog sanitarnog tehničara Doma Zdravlja
Bugojno, kao stručnog saradnika na projektu, te se prosljeđivalo u laboratoriju Zenica.Za ovu
analizu korišteni su parametri kao broj klorofilnih bakterija, kao MPN/100 ml na 37C i broj
bakterija fekalnog porijekla MPN 100ml na 44C te su dobijeni slijedeći rezultati.
MIŠLJENJE O ISPRAVNOSTI VODE (pritoka Vesočnica)

U gornjem toku zagađenje uzoraka ove vode je relativno nisko, izuzev mjeseca maja - 880 i juna
- 500 klorofilnih bakterija (veći obim padavina i veće podzemne vode) što se po toj karakteristici
stavlja u I klasu površinskih voda. Vode sa ovim stepenom mikrobiološke kontaminacije su
pogodne, uz prethodnu dezinfekciju, za piće, uzgoj ribe, napajanje stoke kao i kupanje te ostale
sportove na vodi. U donjem toku mikrobiološko zagađenje je vrlo visoko što ovu vodu stavlja u
nivo III i niže kategorije gdje se količina klorofilnih bakterija kreće od 24 000 - 38 000. Vode
ove kategorije ne mogu se koristiti za piće, uzgoj ribe, napajanje stoke, kupanje i sportove na
vodi. Escherichia coli se pojavljuje već kad nivo bakterija pređe 500 u 100ml uzorka, a vidi se da
u donjem toku postoji u svim mjerenjima kao posljedica fekalnog zagađenja dok u gornjem toku
se pojavljuje u mjesecu junu i julu.

MIŠLJENJE O ISPRAVNOSTI VODE (pritoka Poričnica)

U gornjem toku zagađenje uzoraka ove vode je relativno nisko izuzev mjeseca juna- 3800 i jula -
1200 klorofilnih bakterija u 100ml, što se po toj karakteristici stavlja u I klasu površinskih voda.
Vode sa ovim stepenom kontaminacije su pogodne, uz prethodnu dezinfekciju, za uzgoj ribe,
napajanje stoke, kupanje te ostale sportove na vodi.

U donjem toku mikrobiološko zagađenje je vrlo visoko, što ovu vodu stavlja u nivo II, III i niže
kategorije, jer se količina klorofilnih bakterija kreće od 3800 - 24000. Vode ove kategorije nisu
za piće, napajanje stoke, uzgoj ribe, kupanje itd. Escheririchia coli se pojavljuje već kad nivo
bakterija pređe 500 u 100ml uzorka, a vidi se da u donjem toku postoji u svim mjerenjima kao
posljedica fekalnog zagađenja dok se u gornjem toku pojavljuje samo u junu i julu.

MIŠLJENJE O ISPRAVNOSTI VODE (pritoka Okašnica)

U gornjem toku zagađenje uzoraka ove vode je relativno nisko izuzev mjeseca juna - 500
klorofilnih bakterija u 100 ml, što se po toj karakteristici stavlja u I klasu površinskih voda. Vode
sa ovim stepenom mikrobiološke kontaminacije su pogodne, uz prethodnu dezinfekciju, za piće,
uzgoj ribe, napajanje stoke, kupanje i sportove na vodi. U donjem toku mikrobiološko zagađenje
je visoko, što ovu vodu stavlja u kategoriju II, III i niže kategorije gdje se količina klorofilnih
bakterija kreće od 3800 - 24000, izuzev mjeseca juna kada je koncentracija iznosila 500
klorofilnij jedinica u 100ml vode. Escherichia coli(U braja se u grupu tzv. koliformnih bakterija
tj. bakterija koje se redovito ili veoma često nalaze u ljudskoj stolici i koje pri sanitarnim
pregledima vode za piće i namirnica služe kao indikator fekalne kontaminacije. Postoji u donjem
toku na svim mjerenjima kao posljedica fekalnog zagađenja dok u gornjem toga nema.

HEMIJSKA ANALIZA PRITOKA VRBASA NA PODRUČJU OPĆINE BUGOJNO

Hemijsko zagađenje površinske vode najčešće dolazi uslijed ispuštanja otpadnih materija i voda
iz industrijskih postrojenja, kao i sapiranjem tla sa poljoprivrednog zemljišta. Ovo zagađenje
može imati veliki uticaj na biljni i životinjski svijet rijeka kao i na zdravlje ljudi koji žive na
obalama ili su u bilo kakvom kontaktu sa rijekom.Najčešći hemijski zagađivači su: 1.
Biorazgradive organske materije - proteini, ugljikovodici i masti. Biološka razgradljivost ovih
materija dovodi do povećanja potrošnje kisika. 2. Nitrijenti - azot, ugljik i fosfor su bitni za
razvoj mikroorganizama u vodi. 3. Rezistentne materije - otporne su na razgradnju u vodi a tu
spadaju fenoli i pesticidi. 4. Teški metali - osnovna karakteristika im je toksičnost 5. Otopljene
organske materije - kalcij, natrij i sulfati.

ZAKLJUČAK

Na sve četiri vodotoka je evidentirano određeno povećanje koncentracije željeza a negdje i

sulfata, što je karakteristika tla kroz koje se voda procjeđuje i na šta se ne može uticati. Ponegdje
je prisutno i svježe organsko zagađenje jer se u izvorišnim i posebno donjim djelovima tokova
grade kuće, staje i vrši ispaša stoke. Utvrđena odstupanja po pitanju ispitivanih fizičko-hemijskih
pokazatelja su neznatna i iskaču iz zahtjevane I odnosno II klase vode vrlo malo za navedene
parametre. Polazna osnova za sve ove aktivnosti oko zaštite vodnih resursa jesu rezultati analize
voda te podaci prikupljeni tokom projektnog ciklusa. Evidentna je činjenica da se većina
kontroliranih voda ne smije piti niti koristiti u rekreativne svrhe bez predhodne dezinfekcije, što
ukazuje na visok stepen zagađenosti istih. Kako bi unaprijedili uslove življenja na ovim
prostorima, potrebno je identifikovati konkretne probleme, zagađivače, pa i krivce za ovakvo
stanje. Stoga krećemo od odgovornosti za ovakvo stanje okoliša, a odgovornost podjednako
dijele: - državne institucije - naučno istraživačke i obrazovne institucije - NVO i građani.

U planiranju razvoja Bugojna, Vrbas treba da igra jednu od glavnih uloga kroz uređenje korita
rijeke Vrbas i pritoka isključivo bez narušavanja prirodnog ambijenta. Obale Vrbasa trebaju biti
uređene sa određenim sadržajima kao što su biciklističke staze, staze za šetanje i mjesta za
odmor. Korito rijeke Vrbas urediti tako da omogućava razvoj vodenih sportova, raftinga sa
izgrađenim preprekama od prirodnog materijala,kupalištima,i revirima za ribolov. Konačno,
jedan od naših lokalnih problema - pojas oko rijeke Vrbas i pritoka treba da bude slobodan
zajednički prostor koji će biti svima od koristi, a ne mjesto žičanih, betonskih i drugih prepreka.

VRBAS DANAS