APZO HNŽK Final 2012 2017 Novo 3 Sa Potpisom

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA OPINA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.
JABLANICA
F
LOKALNI AKCIJSKI PLAN ZA OKOLINU
OPINA NEUM
AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKONERETVANSKE UPANIJE/ KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

Mostar/Sarajevo,prosinca/decembra 2011.
LOKALNI AKCIJSKI PLAN ZA OKOLI prosinca 2011.
AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.
Naruitelj Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegovako-neretvanska upanija/kanton Ministarstvo trgovine, turizma i zatite okolia Brae Fejia b.b. 88 000 Mostar Izraivai Studije KONZORCIJ ENOVA d.o.o. Sarajevo BOSNA-S d.o.o. Sarajevo IGH-MOSTAR d.o.o. Mostar
Ul. Franca Lehara b.b. 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel.: +387 33 561 990 Fax: +387 33 561 998 E-mail: info@enova.ba Web: www.enova.ba
Ul. Nova 26 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel.: +387 33 278 040 / 205 756 Fax: +387 33 200 074 E-mail: info@bosna-s.ba Web: www.bosna-s.ba
Bie polje b.b. 88 000 MOSTAR Bosna i Hercegovina Tel:+387/36/449-880 Fax: +387/36/449-888 E-mail: igh-mostar@igh.ba Web: www.igh.ba
Naslov projekta AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018. Voditelj Akcijskog plana Mr. sc. Kreimir aravanja, dipl. ing. gra. Sudionici u projektu Mr. sc. Kreimir aravanja, dipl. ing. gra. Fethi Silajdi, dipl. ing. ma., MBA Marinko Dalmatin, dipl. biolog/ekolog Maja Mareti Tiro, dipl. ing. gra. Josip Marini, dipl. ing. geol. Azra Velagi, dipl. ing. upravljanja otpadom i zemljitem Mr. Sonja Gebert, dipl. kem. i biol. Mario Zovko, dipl. ing. str. Mirjana Grubei, dipl. ing. gra. Interna kontrola Mirko Panda, dipl. ing. Lektura Ljiljana ANTUNOVI, prof. Vrijeme izrade Rujna/septembra 2010.-lipnja/juna 2011.-prosinca/decembra 2011.
SADRAJ 1. 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.5.1. 2.5.2. 2.5.3. 2.6. 3. UVOD 7 OPI PODACI O HERCEGOVAKO-NERETVANSKOJ UPANIJI/KANTONU (HN/K) 9 ZEMLJOPISNI POLOAJ 9 KARAKTERISTIKE RELJEFA 10 GEOLOKE KARAKTERISTIKE 11 HIDROLOKE KARAKTERISTIKE 11 KLIMATSKE KARAKTERISTIKE 12 Temperature 12 Padaline 13 Vjetrovi 14 STANOVNITVO 15 PROCJENA STANJA OKOLIA U HN/K 19
3.1. UPRAVLJANJE KVALITETOM ZRAKA 19 3.1.1. Stanje na podruju 19 3.1.2. Identifikacija problema 21 3.1.3. Ciljevi i mjere 21 3.2. INTEGRALNO UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA 22 3.2.1. Stanje na podruju 22 3.2.2. Odvodnja otpadnih voda 32 3.2.3. Identifikacija problema 34 3.2.4. Ciljevi i mjere 36 3.3. KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE ZEMLJITEM 36 3.3.1. Stanje na podruju 36 3.3.3. Identifikacija problema 41 3.3.4. Ciljevi i mjere 42 3.4. ZATITA, KORITENJE I UPRAVLJANJE UMAMA I UMSKIM ZEMLJITEM 43 3.4.1. Stanje na podruju 43 3.4.2. Identifikacija problema 44 3.4.3. Ciljevi i mjere 45 3.5. UPRAVLJANJE OTPADOM 45 3.5.1. Stanje na podruju 45 3.5.2. Identifikacija problema 50 3.5.3. Ciljevi i mjere 51 3.6. INTEGRALNO UPRAVLJANJE PROSTOROM 52 3.6.1. Stanje na podruju 52 3.6.2. Identifikacija problema 55 3.6.3. Ciljevi i mjere 55 3.7. GOSPODARSTVO I OKOLI 58 3.7.1. Stanje na podruju 58 3.7.1.1. Poljoprivreda, lov, umarstvo i proizvodnja hrane 60 3.7.1.2. Ugostiteljstvo i turizam 61 3.7.1.3. Energetski sektor 64 3.7.1.4. Zaposlenost i plae 71 3.7.2 Identifikacija problema 72 3.7.3 Ciljevi i mjere 75 3.8. BIORAZNOLIKOST, ZATITA PRIRODNE I KULTURNO-POVIJESNE BATINE 77 3.8.1. Bioraznolikost 77 3.8.1.1. Stanje na podruju 77 3.8.1.2. Identifikacija problema 94 3.8.1.3. Ciljevi i mjere 95 3.8.2. Prirodna i kulturno-povijesna batina 98 3.8.2.1. Stanje na podruju 98 3.8.2.2. Identifikacija problema 100 5
3.8.2.3. Ciljevi i mjere 102 3.9. JAVNO ZDRAVLJE, OBRAZOVANJE I SOCIJALNA PROBLEMATIKA 102 3.9.1. Javno zdravlje i socijalna problematika 102 3.9.1.1. Stanje na podruju 102 3.9.1.2. Identifikacija problema 103 3.9.1.3. Ciljevi i mjere 104 3.9.2. Obrazovanje 105 3.9.2.1. Stanje na podruju 105 3.9.2.2. Identifikacija problema 107 3.9.2.3. Ciljevi i mjere 107 3.10. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZATITE OKOLIA 108 3.19.1. Stanje problema 108 4. 5. 5.1. 6. 6.1. 6.2. 6.3. UTVRIVANJE OKOLINIH PRIORITETA 109 AKCIJSKI PLAN 112 TEMATSKE OBLASTI ...112 PROVEDBA, UNAPRJEIVANJE I NADZOR APZO-a 174 PROVEDBA APZO-a 174 UNAPRJEIVANJE APZO-a 174 NADZOR APZO-a 174
7. PRILOZI 176 Prilog I. Popis ministarstava na federalnoj i upanijskoj/kantonalnoj razini Prilog II. Popis konvencija i protokola Prilog III. Popis prostorno-planske dokumentacije HN/K Prilog IV. Popis vanijih propisa koje treba donijeti SLIKE Slika 1. Slika 2. Slika 3. Slike 4.-5. Slika 6. TABLICE Tablica 1. Tablica 2. Tablica 3. Tablica 4. Tablica 5. Tablica 6. Tablica 7. Tablica 8. Tablica 9. Tablica 10. Tablica 11. Tablica 12. Tablica 13. Tablica 14. Tablica 15. Tablica 16. Koritenje i namjena povrina prikaz postojeeg stanja 56 Uvjeti koritenja, ureenja i namjene prostora podruja posebnih uvjeta koritenja 57 Infrastrukturni sustavi elektroenergetski i vodnogospodarski sustav 76 Endemina flora BiH i HN/K 82 Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora prirodna i kulturna batina 97 Vaei standardi o kvaliteti zraka u F BiH 19 Kategorije poljoprivrednog zemljita i odnos po stanovniku u ha 37 Stanje zastupljenosti umskog zemljita po opinama u HN/K 43 Kategorije umskog zemljita u HN/K 44 Porast koliine otpada u planskom razdoblju, po opinama HN/K 46 Procijenjene godinje koliine posebnih kategorija otpada 48 Postojea opinska odlagalita otpada 49 Postojee hidroelektrane u HN/K 64 Prijenosna mrea HN/K 69 Kategorije zatite i zatieni dijelovi prirode (NEAP, 2003) 79 Neki biljni stenoendemi BiH 82 Vrijednosti saprobnog indeksa i ekoloki status sliva rijeke Neretve do Mostara na temelju sastava makroinvertebrata bentosa, 2002. godine 91 Kvaliteta vode rijeke Neretve nizvodno od Mostara na temelju sastava mikrofita i makroinvertebrata bentosa, VIII. 2007. godine 92 Nacionalni spomenici u HN/K i F BiH po kategorijama 99 Nacionalni spomenici (povijesne graevine i spomenici, graditeljske cjeline, arheoloka i povijesna podruja, pokretna dobra) i privremena lista nacionalnih spomenika u HN/K 99 Lista odabranih okolinih prioriteta u HN/K 109
1.
UVOD
Hercegovako-neretvanska upanija/kanton (HN/K) se nalazi u junom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH), a dominantna morfologija je, sve do mora, dolina Neretve koja daje okosnicu ivota. Prua se pravcem sjever-jug, od prijevoja Ivan na sjeveru do Ivanjice iznad Dubrovnika. Po povrini je druga meu upanijama/kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine (F BiH). Zadnjih desetljea ovaj prostor se suoavao s problemom ubrzane gradnje i industrijalizacije koja neminovno ostavlja posljedice na okoli i zdravlje ljudi. Prostor HN/K je, kao i svi ostali prostori, ranjiv zbog dva razloga: prirodnih uvjeta (podlonosti kratkoronim i dugoronim promjenama) te antropogenog djelovanja (geografskog determinizma/posibilizma). Imajui u vidu da je takvo stanje dugorono neodrivo, ukazala se potreba za paljivijim planiranjem i iznalaenjem naina za postizanje ekonomskog razvoja uz maksimalno ouvanje prirodnih resursa. Raznolike prirodne i zemljopisne karakteristike ovog podruja, od plodnih, prostranih polja i panjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih uma, pruaju obilne mogunosti za ivot i gospodarski razvoj utemeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stoarstvu te drvnoj industriji. S nekim od resursa moe se i dalje dugorono raunati, dok drugi postaju kritini za daljnji razvoj. Takoer, geoprometna pozicija HN/K ima veliku vanost za cijelu BiH. Kroz HN/K vode putovi prema moru i luci Ploe koja je, iako u Hrvatskoj, jako bitna za BiH. Grad Mostar predstavlja politiko, gospodarsko, znanstveno i kulturno sredite cijele regije. On je ujedno i upravno sjedite HN/K te jedan od 4 slubena grada u BiH. Zemljopisno se moe opisati kao vorite sjeverne, zapadne i istone Hercegovine. Kroz sredite grada protjee rijeka Neretva pa je Mostar poznat i pod nadimkom "grad na Neretvi". Okolino odrivi ekonomski razvoj moe se postii samo planskim pristupom rjeavanju identificiranih problema te postavljanjem novih ciljeva koji nee dopustiti daljnje naruavanje kvalitete okolia. U svezi s tim razvijena je i metodologija izrade nacionalnih i lokalnih akcijskih planova u oblasti zatite okolia kojom se oblikuje novi pristup u planiranju i implementaciji zatite okolia. Akcijski plan za zatitu okolia predstavlja razvojno-planski dokument koji na osnovi procjene stanja okolia, utvrenih okolinih problema i prioriteta te definiranih strategija/akcija, doprinosi unapreenju stanja okolia podruja za koji se izrauje. Imajui u vidu sve gore navedeno, HN/K je 2009. godine pokrenula inicijativu za izradu Akcijskog plana za zatitu okolia (APZO), koji tretira upaniju/kanton kao prostornoadministrativnu jedinicu. Njegova izrada je utemeljena na meunarodnim i domaim iskustvima te metodologiji za izradu Nacionalnog akcijskog plana za zatitu okolia (NEAP-a) i lokalnih ekolokih akcijskih planova (LEAP-a). Razlozi zbog kojih je HN/K pristupila izradi APZO-a su sljedei: Prema lanku 49. Zakona o zatiti okolia F BiH, kao i prema lanku 30. Zakona o zatiti okolia HN/K, izrada APZO-a je zakonska obveza svih upanija/kantona, pa i HN/K; APZO e pomoi donositeljima odluka na upanijskoj/kantonalnoj razini u usmjeravanju aktivnosti i napora koji vode unapreenju sadanjeg stanja u oblasti okolia; APZO-om e se sagledati cjelokupna situaciju u oblasti okolia na podruju HN/K; APZO e pomoi organima vlasti prepoznati potrebe HN/K i otvorit e mogunost regionalnog povezivanja s ciljem rjeavanja zajednikih okolinih problema; APZO potie sudjelovanje javnosti u razmatranju najznaajnijih okolinih problema; APZO potie stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj energetski efikasnih tehnologija, industrije reciklae i drugih ekonomskih i socijalno korisnih aktivnosti; APZO daje mogunost za racionalnije koritenje financijskih i ljudskih resursa, osobito iz oblasti okolia, koji su esto ogranieni; APZO jasno definira strategiju zatite okolia koja stvara osnovu za privlaenje financijskih sredstava (povoljne kreditne linije, ulaganja, donacije itd.) za budue rjeavanje konkretnih okolinih problema;
Proces izrade i provoenja APZO-a je izvanredna prilika za poveanje javne svijesti i kolovanje vlastitih kadrova iz oblasti okolia. Izradu APZO-a treba iskoristiti kao mogunost da se na upanijskoj/kantonalnoj razini promovira i predloi uspostava takvih organizacijskih i ekonomskih temelja koji bi omoguili provedbu naela odrivog razvoja. Ciljevi izrade APZO-a su: Identificirati najvanije prirodne resurse na koje se HN/K moe dugorono osloniti u svom ekonomskom razvoju; Ojaati kapacitet upanijskih/kantonalnih tijela vlasti u upravljanju okolinim problemima; Integrirati politiku zatite okolia u sve sektorske politike; Podignuti razinu svijesti i odgovornosti javnosti o zatiti okolia; Pojaati sudjelovanje javnosti u rjeavanju okolinih problema; Razviti javnu svijest o vrijednosti okolia i prirodnih resursa; Uspostaviti osnovu za povezivanje sa slinim programima veih ili manjih administrativnopolitikih zajednica, osobito s NEAP-om; Stvoriti organizacijski preduvjet za aktivno djelovanje na unapreenju i ouvanju okolia kao bitnom segmentu odrivog razvoja predmetne sredine; Poboljati transparentnost i kvalitetu procesa donoenja odluka o okoliu. Izrada APZO-a je zasnovana na sljedeim naelima: Naelo odrivog razvoja; Naelo multidisciplinarnog pristupa; Naelo partnerstva; Naelo podijeljene odgovornosti; Naelo transparentnosti i ukljuivanja javnosti. Prilikom izrade APZO-a, pored NEAP-a, koriteni su LEAP-i Grada Mostara te opina Jablanica, apljina, Konjic i itluk, dok su slini dokumenti za opine Stolac i Neum zavreni u prosincu 2011. godine. Prilikom izrade navedenih LEAP-a, u svrhu prikupljanja informacija o miljenju javnosti o okolinim problemima na podruju navedenih opina, time i na najveem dijelu HN/K, izvreno je anketiranje zainteresiranih strana (opine, javna i privatna poduzea, bolnice i domovi zdravlja, fakulteti Sveuilita u Mostaru i Univerziteta Demal Bijedi, srednje i osnovne kole, nevladine organizacije i graani). Na temelju procjene trenutnog stanja okolia identificirani su problemi i utvreni prioriteti. Za svaki od ustanovljenih prioriteta dan je prijedlog aktivnosti i mjera koje je potrebno poduzeti u svrhu njihova rjeavanja. U svrhu razmatranja prioriteta u oblasti okolia od strane ire javnosti, na javnu prezentaciju teksta Nacrta dokumenta, odnosno I. radionicu, pozvani su predstavnici upanijskih/ kantonalnih ministarstava, opina, javnih poduzea, Agencije za slivno podruje Jadranskog mora, Grada Mostara i opina te njihovih komunalnih poduzea, fakulteta Sveuilita i Univerziteta, nevladinih organizacija/udruga graana te medija, s ciljem upoznavanja sa ustanovljenim prioritetima, odnosno prijedlozima aktivnosti i mjera. Svi oni, ali i cjelokupna javnost koja e biti obavijetena preko medija, na taj nain dobivaju priliku dostaviti primjedbe i sugestije na tekst Nacrta na web stranici vodeeg partnera ( www.igh.ba), a Ministarstvo trgovine, turizma i zatite okolia HN/K je, kao naruitelj Akcijskog plana, isti poslalo na sve relevantne adrese sa zahtjevom za oitovanje. Nakon proteka javne rasprave predvieno je predstavljanje Prijedloga dokumenta, odnosno II. radionica. Ukljuivanjem svih zainteresiranih strana u proces izrade APZO-a, potvren je stav da rjeavanje okolinih problema zahtijeva sustavan pristup te intenzivnu suradnju i razmjenu informacija izmeu razliitih zainteresiranih strana.
2. 2.1.
OPI PODACI O HERCEGOVAKO-NERETVANSKOJ UPANIJI/KANTONU (HN/K) ZEMLJOPISNI POLOAJ
Bosna i Hercegovina (BiH) se nalazi u sredinjem dijelu Balkanskog poluotoka. Na sjevernom dijelu izlazi na rijeku Savu, a na junom, blizu ua Neretve, ispred Malostonskog kanala, na Jadransko more, kod Neuma. U skladu sa Ustavom, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (F BiH), na oko 51% teritorija BiH, i Republike Srpske (RS), na oko 49% teritorija BiH. Arbitranom odlukom o Brkom, naknadno je ustanovljen Distrikt Brko (DB) . F BiH, kao sloeni entitiet, sastoji se od 10 upanija/kantona koje imaju svoj vlastiti ustav, zakone, parlament i vladu, a administrativno su podijeljene po opinama kojih na prostoru F BiH ukupno ima 79. Poveanje broja opina rezultat je teritorijalne podjele preko entitetskih granica te formiranja novih administrativnih jedinica, shodno etnikoj koncentraciji stanovnitva. Otuda potiu ogromne varijacije u veliini opina. Glavni grad F BiH je Sarajevo, uz Mostar u kojemu se nalaze sjedita 4 federalna ministarstva. Podruje regije Hercegovine entitetskom granicom podijeljeno je na dva dijela, od ega je vei dio pripao F BiH. Unutar F BiH najvei dio Hercegovine administrativno se nalazi u Hercegovako-neretvanskoj upaniji/kantonu (HN/K): opine Ravno, Neum, itluk, Stolac, apljina, Jablanica, Prozor-Rama, Konjic te grad Mostar, administrativno sjedite. Hercegovako-neretvanska upanija/kanton (HN/K) nalazi se u junom dijelu BiH i obuhvaa podruje oko Neretve koja daje okosnicu ivota. Prua se pravcem sjever-jug, od prijevoja Ivan na sjeveru do Ivanjice iznad Dubrovnika. Rastojanje izmeu sjeverne i june toke iznosi 147,34875 km, a izmeu istone i zapadne toke 83,98513 km. Nadmorska visina se smanjuje od 2.228 m n.m. (vrsnica), odnosno 2.103 m n.m. (Prenj), do 0 na razini mora u Neumu. Ovakav poloaj, ali i osnovne odlike klime te biljnog i ivotinjskog svijeta, dao joj je znaenje glavnog izlaza BiH na more i znaenje vanoga geostratekog pravca. Posebnost podruja HN/K je u njenoj planinskoj, nizinskoj, primorskoj i kontinentalnoj raznolikosti koju povezuje jedinstvena ljepota teritorija oblikovanog kroz slikovite proplanke i brda, nizinsko podruje uz rijeku Neretvu, primorski pojas i Jadransko more. Dakle, zemljopisno gledano, HN/K se nalazi na prostoru u kojem planinski krajolik stagnira, a dominantna morfologija je, sve do mora, dolina Neretve. Raznolike prirodne i zemljopisne karakteristike ovog podruja, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih panjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih uma, pruaju obilne mogunosti za ivot i gospodarski razvoj utemeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stoarstvu i drvnoj industriji. Geoprometna pozicija HN/K ima veliku vanost za cijelu BiH. Kroz HN/K vode putovi prema moru i luci Ploe koja je, iako u Hrvatskoj, jako bitna za BiH. Prostorom HN/K prolazi magistralni cestovni pravac M-17. On prolazi dolinom rijeke Neretve, od vorita s Jadranskom magistralom u Opuzenu (RH), kroz Mostar, Sarajevo i dalje dolinom rijeke Bosne do dravne granice na Savi. Projektiran je trasom staroga austrijskog puta 1950-ih godina, izgraen 1960-ih i moderniziran vie puta. Redovito odravan, adekvatne horizontalne i vertikalne signalizacije, ipak ne odgovara frekvenciji prometa i voznim karakteristikama suvremenih vozila. Na M-17 je mreom magistralnih i regionalnih cesta povezan ostatak HN/K i ire regije uz dolinu Neretve. Cijelom duljinom HN/K, u pravcu sjever-jug, prolazi Koridor Vc i trasa budue autoceste (ali i eljeznice, naftovoda, plinovoda...), to uvelike poveava ionako znaajnu ulogu HN/K za prometni i gospodarski razvoj i rast cijelog prostora BiH.
2.2.
KARAKTERISTIKE RELJEFA
Reljef BiH veoma je razliit, kako po izgledu, tako i po starosti i nainu postanka. Na prostoru BiH nalazi se najvei dio zapadne zone mladih vjenanih planina, Dinarskog planinskog pojasa, s pravcem pruanja SZ-JI, to daje uglavnom planinski karakter prostoru BiH. Planine se postupno sputaju na sjeveru prema Savi, dok se prema jugu sputaju naglo, stepenasto, u prostor niske Hercegovine i Jadranskog primorja. Visoke hercegovake planine Bitovnja (1.744 m), abulja (1.780 m), Vele (1.897 m), Visoica (1.974 m), Prenj (2.103 m), vrsnica (2.228 m), Vran (2.074 m) i Ljubua (1.797 m) predstavljaju krov Hercegovine, i postupno se sputaju do Jadranskog mora. Dakle, u reljefu HN/K, sukladno djelovanju tektonike i vanjskih sila oblikovanja reljefa, nastale su planine, gore, pobra, rijene doline, polja u kru i zaravni. Tektonika je oblikovala najvie planine, a potom je na njih djelovala, kao i danas, vanjska sila oblikovanja. Izmeu njih su brojne rijene doline. Najmarkantnija je dolina rijeke Neretve. Kr ne dri vodu, a Neretva se jedina u tom kru uspjela probiti do mora. Na svom putu prema moru prolazi kroz konjiku, jablaniku i mostarsku kotlinu te kanjone. Kanjon Neretve dubok je 1.000 m i u njemu su otvorene naslage bankovitih krednih vapnenaca. Dolina Neretve je, dakle, tektonski predisponirana. Brojni su njeni pritoci i svi imaju kanjonske doline: Bijela, Idbar, Rakitnica, Doljanka, Dreanka - sve do ulaska u mostarsku kotlinu koju okruuju Vele, abulja, vrsnica i Prenj, a njeno dno je zasuto donesenim materijalom ija je debljina vea od 600 m, pa se kae da je to tektonski bunar. Polja u zavali su Mostarsko i Bie, jezerska kotlina je na zapadu i sjeverozapadu i u njoj se eksploatira ugljen. Istonom stranom dominira greda Velea s brojnim osulinama i siparima koji su ve cementirani u pediment na kojem je Podveleje. Poslije mostarske kotline reljefom dominira zaravan Brotnjo-Dubrave. I nju je Neretva probila Baevakom klisurom, ali vode koje dotiu s te zaravni uglavnom su ve ranije negdje ponirale pa se ponovno pojavile. Donose ih Radobolja, Trebiat, Trebinjica i Litica. Zaravni u kru su zaista posebnost Dinarida, pa tako i Hercegovine. Na njima su ponikve ili vrtae, udoline, doci, polja u kru i brojne grede. Udoline u HN/K su Bogodolsko-goranaka, Poloka, erinska, Crnika i dr., dok su polja u kru Bijelo, Mostarsko blato, Meugorsko, Cerno te dio Popova polja. Osnovna je odlika polja u kru da su takoer tektonski predisponirana. Nastala su du jednog ili dva rasjeda. Naknadno ih je oblikovala fluvijalna erozija i krka korozija. Na dnu polja je akumulacijski materijal. Po njemu teku rijeke ponornice tako to na jednom kraju polja izviru, a na drugom poniru, obino sustavom ponora. Ako razmatramo dva pojasa s granicom od 700 m n.m., brdsko-planinski (700-1.200 m i vie) te mediteranski pojas, zakljuit emo da prvi zauzima dvije treine prostora HN/K (66,58%), a drugi preostalu treinu prostora (33,42%). Prirodne karakteristike prostora HN/K su: Rijeka Neretva s pritokama ija su korita usjeena u vanjske, june Dinaride s visinskom razlikom izmeu gornjeg i donjeg toka od 1.000 m; iroki prostori ulanenih planina Prenja, Velea, Visoice, Radue, Ljubue, Vrana i vrsnice; Visoravni Brotnjo i Dubrava; Nizijski dijelovi uz donji tok Neretve i njenih pritoka; Izlaz na obalu Jadranskog mora u opini Neum koji obuhvaa dijelove Neumskog i Malostonskog zaljeva s ukupno 25 km razvijene obale; Prirodni rariteti kao to su: Blidinjska visoravan, Diva Grabovica, Vrelo r ijeke Bune, kanjon rijeke Neretve, Hutovo blato i drugi lokaliteti.
10
2.3.
GEOLOKE KARAKTERISTIKE
Podruje HN/K odlikuje se vrlo sloenom geolokom graom. Ovo podruje pripada geotektonskim jedinicama - sredinjim i vanjskim Dinaridima, s granicom u zoni Jablanice i smjerom pruanja dinarskog pravca. Najstarije stijene nalaze se na sjeveru i zahvaaju prostor najviih planinskih dijelova Ivan planine, Prenja, Bitovnje i Radue, ali i dijelova Vranice. Bitovnja i Vranica su graene od najstarijih stijena otkrivenih u BiH. To su dijelovi perma graeni od konglomer ata, crvenih pjeara i dolomita, ali i kvarcitnih kriljaca, mramornih vapnenaca, anhidrita. Od Ivana pa do Jablanice nalaze se trijaski sedimenti u kojima su najvaniji ronaci. Pojavljuju se elementi submarinog vulkanizma i gabro, odnosno vrsta granita nazvana jablanit koja je najvrijednija mineralna sirovina cijelog ovog podruja. Jura se nastavlja na june izdanke trijasa. Grade je raznobojni laporoviti vapnenci, organogeno masivni vapnenci i dolomiti. Pojavljivanje trijarskih sedimenata ima osobito znaenje u dolini Dreanke, u kojoj je u potpunosti otvoren kompletan mezozojski profil. Du znaajnog rasjeda je Porimska navlaka uvjetovala dubinu kanjona Dreanke od skoro 1.500 m. Junije od Jablanice trijasa skoro da i nema (samo u Bijelom polju). Sve ostalo je kreda. Kredni sediment daju obol cjelokupnoj Hercegovini, te tako i itavoj HN/K. Kredu odlikuju laporoviti vapnenci, dolomiti, bree i, naravno, fli. Ovaj prostor krede pokazuje najmanju deformiranost u cijeloj BiH. To je dio mezozojske karbonatne platforme koja je vie puta izdizana, drobljena, lomljena, sputana i na njoj je, zahvaljujui vapnencu, najbolje razvijena krka ikonografija. To je prostor vis okih greda, hrbata, greda, koje su obino nastale rasjedanjem, pri emu im je jedna strana daleko strmija od druge koja je, zapravo, prijelaz u krke zaravni. Na ovoj karbonatnoj platformi oblikovana su polja u kru. Ona su s trakama flia te jezerskim naslagama u dnu polja u kru jedine obradive povrine Hercegovine. Osim navedenih, na podruju HN/K javljaju se i drugi geoloki supstrati kao to su srednjetrijarski, klastini, silikatni, razliiti kriljci, vulkanske stijene i sl. U sjevernom dijelu HN/K najveu zastupljenost u grai terena imaju karbonatne stijene i klastiti mezozojske starosti te trijarske klastine stijene, dok se u manjim skupinama javljaju tercijarni klastiti i vapnenci. U junim dijelovima HN/K, osim karbonatnih stijena koje izgrauju brdsko-planinski reljef, razvijene su i aluvijalne naslage rijenih dolina. U ovom podruju izdvojene su naslage mezozoika i kenozoika te zbog toga nalazimo litostratigrafske jedinice jurske i kredne starosti, kao i kvartarne fluvioglacijane sedimente i sipare. 2.4. HIDROLOKE KARAKTERISTIKE
Hidrografska i hidroloka raznolikost rezultat je veoma sloenih prirodnih komponen ti, meu kojima su najvanije klimatske, geoloke i reljefne karakteristike. Otjecanje voda vri se u pravcu sliva rijeke Dunav te u pravcu Jadranskog mora. Sliv rijeke Neretve zauzima najvei dio vodnog podruja Jadranskog mora, a s ukupnom duljinom u BiH od 205,12 km ini najveu rijeku BH kra. Povrina sliva u F BiH iznosi 5.745 km2, dok je ukupna povrina sliva oko 12.750 km2, zajedno s podslivom rijeke Trebinjice. Prosjean pad korita Neretve je 3,57, iako su padovi razliito koncentrirani na dionicama du toka. Ona izvire na 1.227 m nadmorske visine, pod vrhom Gredelj, na Jabuka planini. Nizvodno od naselja Uloga Neretva ulazi na podruje F BiH, odnosno u HN/K. Posebno obiljeje reljefu razmatranog podruja daje kanjon i dolina rijeke Neretve. Neretva je rijeka kanjonskog tipa u gornjem i srednjem toku, da bi u Bijelom polju ula u prostranu dolinu koja se u Mostaru suava, a u Mostarskom polju proiruje i od utoka Bune ponovno suava u plii kanjon, sve do apljine gdje se ponovno iri. Donji tok rijeke Neretve zavrava se prostranom deltom s povremeno i/ili stalno plavljenim poljima Hutovim blatom, Metkovikim i Opuzenskim poljem, s utjecajem morske zaslanjene boate vode sve do Gabele na granici s Hrvatskom. Kompozitnost doline Neretve zrcali se u smjeni polja i klisura. U proirenjima su se razvili gradovi, a u suenjima sutjeske ili kanjoni: Borako-upski kanjon, Konjika kotlina,
11
Ostroako-jablanika kotlina, vrsniko-prenjska sutjeska, Mostarska kotlina, Brotnjanskodubravska sutjeska, Gabelsko-apljinsko polje i ue. Glavne pritoke Neretve do Konjica su rijeke: Ljuta, Rakitnica, itica (izvire iz Borakog jezera), Bijela i Treanica poslije koje se formira Jablaniko jezero. Nadalje, znaajne pritoke Neretve su vodotoci: Kraljunica, Batica, Neretvica, Rama, Doljanka, Bijela, Dreanjka, a od jezera Jablaniko i Ramsko (umjetna) i Blidinje jezero (prirodno). Glavnu koliinu vode Neretva prima u srednjem i donjem toku. Nizvodno od Mostara Neretva prima desne pritoke: Radobolju, Liticu i Ugrovau, koje dolaze preko Mostarskog blata i Jasenice (to su vode rijeke Litice i vode manjih vodotoka koji zavravaju u Mostarskom blatu). Praktino, sve pritoke rijeke Neretve na ovom dijelu sliva dotjeu iz krkih polja s lijeve i desne strane toka rijeke Neretve: pritoka Buna (vode iz Nevesinjskog polja); pritoka Bregava (vode iz Dabarskog i dijela Fatnikog polja); pritoka Trebiat (nastaje u Imotskom polju). Takoer, du samih pritoka postoje snana krka vrela: Klokun, Vriotica, Grudsko vrelo, vrelo Litice, vrelo Bune i Bunice. Karakteristina je i lijeva pritoka Krupa koja dotjee iz Deranskog jezera - Hutovo blato, a prihvaa i vode s HE apljina. I pored toga to je Neretva bogata vodom, njene pritoke s viih horizonata povremeno presuuju. Naime, rijeka Trebinjica iz pravca Trebinja kanalom (djelomino reguliranim) kroz Popovo polje dotjee do gornjeg kompezacijskog bazena HE apljina (podruje F BiH). Rijeka Trebinjica dijelom ponire i obogauje vode Deranskog jezera, a dijelom zavrava na turbinama HE apljina. Njen utjecaj na bilancu voda Deranskog jezera i rijeke Krupe je manji nego kako je to bilo u sustavu do 1992. godine i teko ga je kvantitativno definirati. Generalno se moe zakljuiti da je stanje kvalitete povrinskih voda neto bolje u odnosu na prijeratno razdoblje, iskljuivo zbog toga to su veliki industrijski pogoni prestali s radom ili rade znaajno manjim kapacitetima. Stanje kvaliteta podzemnih voda se ne moe trenutno ocijeniti jer ne postoje adekvatni podaci za tu procjenu. 2.5. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE 2.5.1. Temperature Sredinji dio HN/K (podruje Mostara) i juni dio HN/K (opine apljina, it luk, Stolac, Ravno i Neum), koji pripadaju podruju tzv. niske Hercegovine (donji tok Neretve s okolnim krkim poljima niim od 1.000 m n.m: Ljubuko, Imotsko-bekijsko, Mostarsko i Stolako), imaju karakteristike mediteranske (sredozemne) klime jer je prostor pod izravnim uplivom morskog zraka. Jadransko more tijekom zime zrai u okolni prostor toplinu nagomilanu tijekom ljeta, pa su zimske temperature znatno poviene. Srednje godinje temperature 0 kreu se od 12,0 do 15,0 C. U junim dijelovima BiH, zbog blizine Jadranskog mora, sre dnje 0 sijeanjske temperature relativno su visoke (od 3,0 do 5,0 C). Prosjena sijeanjska 0 0 temperatura u Mostaru je 4,6 C, a u Stocu 4,3 C. Ljeta su veoma suha i vrua, uz apsolutne maksimalne temperature od 40-450C. Jesen je toplija od proljea. Srednje apsolutne minimalne temperature se kreu izmeu -4,9 i -8,70C, dok apsolutne minimalne padaju i do 170C. Na ovom podruju dominantna je bura, uz smjene s junim vjetrom. Najmirniji mjesec je listopad, a veljaa najvjetrovitiji. Sjeverni dijelovi HN/K (opine Prozor-Rama, Konjic i Jablanica) pod utjecajem su prijelaznog klimata izmeu mediteranskoga i kontinentalnog, a vii dijelovi imaju planinsku klimu. Bitne karakteristike planinske klime ogledaju se u sljedeem: umjereno topl a ljeta (18 do 200C) i hladne zime (-4 do -20C). Padaline su ravnomjerno rasporeene i izluuju se u vidu snijega i kie. Snjeni pokriva traje u prosjeku 1-2 mjeseca. Srednja godinja oblanost je 52-69%. Insolacija najvie traje u srpnju i kolovozu, a najmanje u prosincu. Podruje kontinentalne klime odlikuje se toplim ljetima (20-240C) i manje blagim zimama (0-50C).
12
Najtopliji mjeseci su srpanj i kolovoz, a najhladniji prosinac i sijeanj. Pad alina ima tijekom cijele godine s manje izraenim maksimumima u proljee i jesen. Oblanost je umjerena te je klimat prilino sunan (insolacija iznosi vie od 2.000 sati godinje). Temperatura zraka opada s porastom nadmorske visine i udaljenou od mora. Za svakih 10 km udaljenosti od mora temperatura opada od 0,6 do 0,80C. Srednja temperatura opada s 0 porastom nadmorske visine u prosjeku za 0,6 C na svakih 100 m, pa razmjerno tome raste i mogunost mraza. Zime su otre s apsolutnim minimalnim temperaturama od -14 do -250C. Prosjene sijeanjske temperature kreu se od -1,8 do -60C. U prosjeku, apsolutne maksimalne temperature mogu porasti i do 400C. Kao i u niskoj Hercegovini, jesen je toplija od proljea, ali su temperaturna kolebanja poveana. Najvii planinski dijelovi (iznad 1.500 m) imaju otru planinsku klimu s dugim hladnim zimama i kratkim toplim ljetima. Takoer, postoji i utjecaj mediteranske klime, a padaline su znatno poveane tako da godinji prosjek iznosi od 1.600-2.100 mm. Veliki utjecaj na reim povrinskih, ali i podzemnih voda ima snjeni pokriva na planinama. Mediteranska klima ima utjecaja i duboko u unutranjosti du toka rijeke Neretve te na krkim poljima ija nadmorska visina ne prelazi 900 m. Velike su oscilacije u koliini padalina, a este su i dugotrajne sue. 2.5.2. Padaline Prosjena godinja suma padalina kree se od 1.000-2.300 l/m2, ovisno o nadmorskoj visini. Najvea suma padalina prisutna je u zimskim mjesecima (120-250 l/m2), a najmanja u ljetnim (30-80 l/m2). U sredinjem i junom dijelu HN/K (mediteranska klima) prosjena godinja suma padalina kree se od 1.000-1.500 l/m2, ovisno o nadmorskoj visini. Mediteranski reim padalina karakteriziraju velike sume padalina tijekom proljetnih i jesenskih mjeseci, s preko 150 l/m2 prosjeno (najkiovitiji mjesec je listopad, s 200 mm padalina u prosjeku), a najmanje padalina biljeimo u ljetnim mjesecima (samo 30 l/m2). Snijega skoro i da nema pa se snjeni pokriva (1 cm) veoma rijetko registrira, dok ga u razdoblju od travnja do listopada nema nikako. Na temelju biljeaka s kiomjernih stanica, prosjean broj kinih dana varira izmeu 170 dana na Ivan sedlu, do 134 u Mostaru. Srednji broj dana s kiom najvei je u hladnijem dijelu godine i iznosi preko 10 dana, dok je najmanji u ljetnim mjesecima (u prosjeku 5 do 6 dana). Padaline, osobito u zimskom razdoblju, mogu biti veoma intenzivne pa se, u kombinaciji s junim prodorima vjetra i ubrzanim topljenjem snijega, javlja jako velik rizik od poplava. U pojasu planinske klime prosjena godinja koliina padalina raste s poveanjem 2 nadmorske visine i iznosi od 1.200 do 1.800 l/m (u jugozapadnom podruju visoke 2 Hercegovine prelazi i 2.000 l/m ). Snjene padaline su obilne, pogotovo na viim kotama. Raspored padalina tijekom godine je ravnomjeran. Ipak, najvee prosjene sume padalina biljee se u svibnju, lipnju i srpnju te u studenom i prosincu, a najmanje u listopadu, sijenju i veljai. S jugozapadne strane je prisutan i utjecaj mediteranskog reima padalina. Srednji broj dana s kiom je najvei u proljetnim mjesecima (i preko 10 dana), s tim to je lipanj mjesec karakteristian po padalinama velikog intenziteta (pljuskovima). Broj dana sa snijegom kao pojavom je najvei za vrijeme zimskih mjeseci, ali nije rijetka pojava i u listopadu i travnju, dok se svibnju i rujnu veoma rijetko javlja u niim predjelima. Srednji godinji broj dana sa snjenim pokrivaem preko 10 cm je izmeu 35 i 50 dana, dok se snjeni pokriva vei od 50 cm biljei neto rjee u niim predjelima (u prosjeku 1 do 2 puta godinje). Napomenimo da se u viim planinskim predjelima dulje zadrava (srednji broj dana sa snijegom preko 10 cm raste za 6 do 8 na svakih 100 m n.m, idui prema sjeveru prema Ivan sedlu). Na visinama preko 2.000 m iznosi izmeu 160 i 180 dana godinje.
13
Prosjean godinji broj dana sa snjenim pokrivaem najmanji je u Mostaru (1,6 dana), a najvei je na Ivan sedlu (76 dana). Broj dana sa snjenim pokrivaem 50 cm je 0 od Mostara pa do Jablanice, a zatim se kree od 1,9 u Konjicu do 19 na Ivan sedlu. U dolinama rijeka prisutna je pojava temperaturne inverzije, posebno u jesen i zimu. To uzrokuje poveanu relativnu vlanost zraka i vei broj dana s maglom. Prisustvo temperaturne inverzije i emisije zagaujuih tvari u zraku uzrokuje pojavu smoga i poveanje zagaenosti zraka u veim gradovima. Broj oblanih dana mnogo je vei u hladnijem dijelu godine. U studenom iznosi 15 do 16, u prosincu oko 18, a u sijenju oko 15 dana, dok je u razdoblju od svibnja do rujna broj oblanih dana znatno manji. Pokrivenost neba oblacima je vea od 50%. Magla je esta i ima je u svim mjesecima. Srednji broj dana s maglom najvei je u rujnu i listopadu, upola manji u studenom, prosincu i sijenju, dok se od oujka do lipnja magla rijetko biljei. U planinama je oblanost poveana u odnosu na nisku Hercegovinu. Broj oblanih dana je vei u hladnijem dijelu godine, dok je u razdoblju od svibnja do rujna broj oblanih dana manji. Ukupno trajanje sijanja sunca je neto vee u jugozapadnim oblastima, dok u istonim predjelima iznosi 1.600 do 1.700 sati godinje. Relativna vlanost zraka relativno je niska pa je i broj dana s maglom mali (3 do 4 godinje) i registrira se uglavnom u zimskim mjesecima. Ukupno trajanje sijanja sunca u planinama je relativno veliko i iznosi preko 2.000 sati godinje. 2.5.3. Vjetrovi U pojasu planinske klime rue vjetra ovise od orografije terena i, uglavnom, odraavaju pravce prostiranja rijeka i planinskih grebena. Brzina vjetra raste s nadmorskom visinom, kako prosjena, tako i maksimalna, pa na vrhovima velikih planina brzine vjetra mogu prelaziti i 300 km/h. U ovoj oblasti na ekstremne pojave takoer najvie utjeu vjetar i padaline te osobito pojava temperaturne inverzije. to se tie ekstremnog vjetra, on je prisutan uglavnom na veim nadmorskim visinama, tj. na vrhovima i grebenima visokih planina, dok su kotline uglavnom zatiene. U kotlinama veoma rijetko dostie brzinu od 30 m/s, a vjetar preko 17,2 m/s javlja se u prosjeku 5 do 10 puta godinje. U pojasu mediteranske klime bura je najizraenija u zimskom razdoblju i veoma je jaka na prevojima. Rue vjetra ovise o orografiji terena i uglavnom odraavaju pravac prostiranja rijeke Bosne, tako da najvee estine imamo iz smjera junih i sjevernih pravaca. Srednje brzine vjetra relativno su velike, dok je uee tiine malo. Posebno treba istaknuti velike vrijednosti maksimalne brzine koje su posljedica pojave bure na ovom podruju. Napomenimo da bura moe biti ciklonalna i anticiklonalna. Kod ciklonalne bure imamo relativno kontinuiran vjetar, dok anticiklonalnu buru karakteriziraju udari vjetra na mahove koji mogu dostizati i preko 40 m/s. Udari vjetra od 30 do 37 m/s zabiljee se u prosjeku svake druge godine, dok se vjetrovi preko 17,2 m/s zabiljee 10 do 15 puta godinje. Na irem prostoru Salakovca vjetar je zastupljen s 50% dana u godini. Najvie su zastupljeni vjetrovi sjevernog kvadranta, a drugi po pojavnosti je juni vjetar. Prosjena brzina vjetra je 4 m/s. Na irem prostoru Grabovice preovladava sjeverni vjetar, a na drugom mjestu je vjetar iz junog kvadranta. Na vjetar otpada vie od 60% dana u godini i jaina mu je 3 stupnja Boforove skale ili 4- 5 m/s. Jak vjetar se javlja u preko 100 dana godinj e, gdje na olujni vjetar otpada 30%. Na prostoru Konjica preovladavaju vjetrovi iz pravaca jugoistok i sjeverozapad, dok su ostali pravci znatno manje zastupljeni i rezultat su dnevne smjene vjetrova. U tijeku prosjene godine na vjetar otpada manje od 30% dana, a na tiine vie od 70%. Prosjena jaina vjetra iznosi oko 3 stupnja Boforove skale.
14
2.6.
STANOVNITVO
Prema posljednjem popisu iz 1991. godine (nije slubeno verificiran u Skuptini bive SR BiH), na podruju HN/K obitovalo je 268.952 stanovnika, s malom gustoom naseljenosti od 61,1 stanovnik/km2. Studija demografskih kretanja i sustava naselja Hercegovakoneretvanske upanije/ kantona (2008.-2009.) raena je u funkciji izrade Prostornog plana HN/K za plansko razdoblje 2010.-2020. godine. Cjelokupno istraivanje imalo je svoj vremenski obuhvat s poetnim stanjem 2007. godine te projekcijom do 2020. godine. Prilikom rada na ovoj Studiji pojavila su se ogranienja koja su utjecala na razinu tonosti podataka: 1. nepostojanje zadnjega zakonom obveznog popisa iz 2001. godine; 2. nedovoljna i nesigurna koliina podataka koju je mogue dobiti od upanijskih/kantonalnih i federalnih slubi, a koja bi posluila za analizu. Veina podataka dobivena od ovih slubi se, takoer, utvruje procjenama, a ne dobivenim izvjeima iz poduzea, institucija itd. Migracije na podruju HN/K u razdoblju 1961. do 1991. nisu vidljive u cjelosti, nego samo kao saldo migracija. Nedostajui broj predstavlja ekonomske ili tradicionalne neto migracije izvan HN/K koje ine 7,7% stanovnitva prisutnog u 1991. godini i odgovaraju prosjenim tendencijama u BiH. Grad Mostar je biljeio suprotnu tendenciju - tijekom analizirana tri desetljea razvoja doselilo je 54.200 stanovnika ili 42,8% ukupnog broja stanovnika utvrenih popisom u 1991. godini. Zahvaljujui blagotvornom uinku turizma, u posljednjem desetljeu analize javljaju se neto migracijski priljevi i na podrujima opina Neum (1,9%) i itluk (0,3%), kao posljedica vjerskog turizma u Meugorju. Druge opine biljee trajan odljev stanovnitva iji uzrok treba vidjeti u prvom redu u nedovoljnoj lokalnoj gospodarskoj razvijenosti i privlanoj snazi izvanopinskih podruja. Kao to je poznato, u BiH nema zvaninog popisa stanovnitva od 1991. godine, nakon ega su nastale politike i drutvene promjene te ratna dogaanja koja su izazvala burna demografska pomjeranja. Iz svojih prijeratnih domova pokrenuto je oko 2,2 milijuna osoba, to ini vie od polovice prijeratnih domicilnih stanovnika. Ove promjene bile su naroito izraene u gradskim sredinama. Znaajan dio gradskog stanovnitva preselio je u druge, mahom ruralne krajeve, dok se istodobno dogaao i obrnut fenomen naseljavanja gradskih i prigradskih sredina stanovnitvom iz drugih naselja. Tako je prethodno postignuta relativna stabilnost demografskih pokazatelja vrlo brzo naruena. Prema procjeni iz 2007. godine, u HN/K ima 227.473 stanovnika (51,7 st./km2), to je svrstava u relativno slabije naseljena podruja. U odnosu na prijeratno stanje, broj stanovnika je smanjen za oko 15%, pa je gustoa nastanjenosti opala za isti postotak. Ratna pomjeranja stanovnitva dovela su do naputanja jednog broja manjih naselja, dok je na nekoliko lokacija dolo do izgradnje novih, tako da je, uz ope smanjenje broja stanovnika i gustoe nastanjenosti, dolo i do blage izmjene naseobinske strukture. Meutim, kako se gospodarski rast poeo usporavati, a stagnacija prerasla u krizu, proces iseljavanja s podruja HN/K je usporen. Isto je izazvalo i usporenje migracijskih priljeva u Mostar. Treba, takoer, uoiti injenicu da se prirodni prirataj stanovitva intenzivno usporava i po ovoj osnovi frontalno vodi stagnaciji broja stanovnika. Glavna opinska naselja, izuzev Ravnog koje je seoskog karaktera, nalaze se u kategorijama urbanih. U grupi 2.000-4.999 su centri: Prozor, itluk, Stolac i Neum. U grupi 5.000-9.999 stanovnika su Jablanica i apljina, a u grupi od 10.00019.999 je Konjic, dok je u grupi 20.000 i vie stanovnika opina Mostar. Gustoa naseljenosti je najvea u Mostaru (94,6 st/km2), te opinama apljina (92,1) i itluk (88,1), to je daleko vie od prosjeka u HN/K (51,7). Neto nia stopa naseljenosti je u
15
opinama Stolac (40,4), Jablanica (39,5) i Prozor-Rama (34,3), a jo nia u opinama Konjic (24,9) i Neum (20,8), te jako mala u opini Ravno (4,7). Udio stanovnitva centara opine uglavnom prelazi 30% i vie stanovnitva opine, to je zadovoljavajua koncentracija za razine urbanosti opinskih centara. Tako Mostar s 65,2% stanovnika opine (Grada), Konjic s 42,4%, Jablanica s 44,8% i Neum s 72,6% daleko prekorauju 30%. Opine apljina i Stolac imaju 35,2%, odnosno 34,4%. Prozor-Rama je s 29,5% blizu, a opina Ravno sa svega 17,5% stanovnitva opine u centru ne ispunjava uvjete suvremene urbanizacije o koncentraciji stanovnika prostorne cjeline u centru. Prema Studiji, to se tie spolne strukture stanovnitva, udio ena u ukupnom broju stanovnika HN/K je natpolovian, odnosno na 100 mukaraca prisutno je 105,6 ena. Prevaga ena nad mukarcima je normalna (ene u prosjeku ive dulje od mukaraca), ali je raspon previsok, to se moe pripisati ratnim gubicima. Spolna struktura po opinama istovjetna je kao za HN/K. Prema istoj Studiji, to se tie starosne strukture stanovnitva, ono to starosnu piramidu HN/K, kao i F BiH i BiH, ini specifinom su neprirodne praznine u kohortama od 15 -19 i 20-24 godine, u kojima bi kod oba spola broj stanovnika trebao biti vei od prikazanog. Ta stagnacija u broju prisutnih vidljiva je i na piramidama opina apljina, Stolac i Prozor Rama, a na podruju grada Mostara ak postoji trend smanjenja broja u odnosu na mlae kohorte, zakljuno s kohortom 20-24 godine, nakon koje dolazi do skoka ne samo na razini HN/K, nego i pojedinano po opinama. Druga praznina odnosi se na generacije starije od 64 godine u kojima je znatno manji broj mukaraca, to je posljedica II. svjetskog rata u kojem su ljudske rtve veinom bile mukarci. Gledajui na razini 2007. godine, prosjena starost populacija po opinama generalno je porasla i ujedno zadrala karakteristike urbane demografske strukture u junim dijelovima HN/K i manje urbane na sjevernim podrujima. Stanje se moe razmatrati samo u okvirima radnog (starosti 15-64 godine) i radno ovisnog stanovnitva (djeca do navrenih 15 godina i staro stanovnitvo preko 64 godine) jer preciznijih podataka nema. to se tie etnike strukture stanovnitva, do posljednjeg rata, na prostoru HN/K (definiranom Dayton-skim sporazumom) ni jedna etnika skupina nije predstavljala apsolutnu veinu u broju stanovnika. Hrvati su imali visoku relativnu veinu, za njima su slijedili Bonjaci, zatim Srbi, pa Jugosloveni i ostali. Tu etniku izmijeanost HN/K je dugovao u najveoj mjeri Mostaru (zbog visokog broja stanovnika) koji je etniki bio najizmjeaniji (u relativnoj veini smjenjivali su se Bonjaci i Hrvati), zatim opinama apljina i Stolac. Naalost, ne raspolae se podacima o strukturi i aktivnosti stanovnitva, niti o obrazovnoj strukturi stanovnitva za 1991. godinu, pa nije mogue dati odgovarajue ocjene o tom prelomnom trenutku te usporedbe s kasnijim razdobljem. Budui popis stanovnitva dat e kvalitetne podatke. Zadnja tri desetljea prijeratnog razvoja, uz porast broja stanovnika i srazmjerno intenzivan razvoj, dolo je do snanih migracijskih procesa k opinskim sreditima, ali i do iseljavanja s prostora HN/K. Tijekom i nakon rata dolo je do smanjenja ukupnog broja stanovnika, uz izmjenu etnikog sastava. Rat je donio i razaranje gospodarstva pa je i broj radnih mjesta smanjen, to podrazumijeva openito oteane ivotne prilike. Demografska kretanja nakon rata pokazuju da je prostor HN/K uao u fazu depopulacije jer posljednjih godina broj umrlih premauje broj ivoroenih stanovnika. Pozitivna stopa prirodnog prirataja odrava se jo samo u opinama Prozor-Rama i itluk, to sugerira da bi, uz snaniji gospodarski razvoj, bilo potrebno odreenim mjerama stimulirati natalitet. U procesima koncentracije stanovnitva prepoznaju se njihovi pravci i centri. Opi pravac koncentracije predstavlja tok rijeke Neretve, a toke izvan tog prostora su Meugorje i Neum.
16
Du toka rijeke Neretve koncentracija se odvija u tri zone: du magistralnog pravca M17, na sjeveru od Konjica do Jablanice uz Jablaniko jezero; u mostarskoj kotlini od Salakovca do Bune i juno od Poitelja do granice s Hrvatskom. Cio taj prostor napadnut je intenzivnom gradnjom, uglavnom bez planske gradnje i komunalne infrastrukture, to e znatno oteati naknadnu urbanizaciju ovog dragocjenog prostora. Na drugoj strani, znatan dio prostora izvan blieg okruenja naselja u velikoj mjeri je naputen. Poljoprivredno i umsko zemljite preputeno je degradaciji, ak i kada je u privatnoj svojini, jer nema tko da ga odrava i obrauje. Sustavne mjere za kvalitetnije koritenje tog prostora gotovo da i ne postoje. Trajnom degradacijom prijete i oekivane klimatske promjene, ukoliko izostane kreativna mo ljudi i upravljake strukture HN/K. Ovo bi moglo biti dodatni povod za formuliranje cjelovite prostorne politike i prostornog plana kao instrumenta njenog provoenja. Prema Studiji, analiziran je razmjetaj stanovnitva u 2007. godini. Od ukupno 479 naselja, njih 52 (10,9%) je prazno, 167 naselja (27,6%) ima manje 100 stanovnika, a grupu od 101250 stanovnika ini 76 ili 20,3% stanovnika HN/K. Tipino ruralno je 316 mjesta (56,1%), bez gotovo ikakvih komunalnih sadraja - osim opskrbe elektroenergijom i cestovne veze s ostatkom svijeta. U tim uvjetima ivi oko 25.000 stanovnika (10%) HN/K. Veina stanovnitva (50,7%) koncentrirana je u semiurbanim i urbanim podrujima, bilo da su to opinska sredita ili sekundarni opinski centri. Tih 16 naselja (3,3%) su razmjetena uglavnom du razvojne osovine koju ini rijeka Neretva, naroito na njenom junom dijelu. Openito govorei, HN/K ima vrlo sline ope karakteristike naseobinske mree i sustava kao i cijela BiH, tj. ima jako veliki udio malih naselja. Osobito je veliko prisustvo sela iz grupe do 399 stanovnika, tzv. malih sela. Konkretno, za HN/K moemo rei da je to posebno naglaeno kod sjeverne prostorne cjeline (opine Konjic, Jablanica i Prozor /Rama). Takoer, slino se ponaa i mrea i sustav naselja opina Neum i Ravno. Osnovni uzrok lei u geomorfolokim osobitostima ovih opina (planinsko podruje). U opini Konjic, u 90% seoskih naselja tipa malih sela ivi preko 40% stanovnika opine Konjic, dok u malim selima opina Prozor-Rama i Jablanica ivi oko 30% stanovnika. Kod junih opina (Neum i Ravno), iako udio malih naselja ima slian postotak od 90%, broj stanovnika opine znaajno je manji jer je koncentracija stanovnitva opine izrazita u opinskom centru. Tako u Neumu koncentracija iznosi preko 70%. Opina Ravno nepogodna je za razmatranje jer su sva njena naselja iz grupe malih sela. Druga karakteristika mree i sustava ovih planinskih opina je znaajna koncentracija stanovnitva u opinskim centrima (osim Prozora s 30%, svi ostali centri koncentriraju preko 40% stanovnitva opina). Takoer, ni jedna od njih nema drugih urbanih naselja osim centra opine. Slaba je tendencija i u pojavi velikih sela i prelaznih naselja, a da se ne govori o pojavi osovina urbanizacije (neto malo u prostoru KonjicJablaniko jezero). Suprotno ovim pojavama, a opet najvie zahvaljujui prirodnim karakteristikama (geomorfologiji, klimi, rijenim tokovima), u centralnom i veem dijelu june prostorne cjeline znaajno su vee tendencije pojave okrupnjavanja naselja iz kategorija velikih sela i prelaznih naselja, kao i manjih urbanih naselja (opine Mostar, apljina, itluk). Lokacijski su ova naselja povezana sa osovinama razvoja, odnosno prometnicama vieg reda (magistralne i regionalne prometnice), pa moemo rei da se ovdje urbane osovine i osovine razvoja poklapaju, to za razvoj naseobinskog sustava moe imati i nekih negativnih utjecaja. U opinama apljina i itluk, naselja koja spadaju u grupu velikih sela i prelaznu grupu u njihovim sustavima imaju preko 50% stanovnika opine. U opini Mostar ova naselja nastanjuje oko 25% stanovnika, a ostatak se nalazi u uoj i iroj urbanoj zoni grada tendirajui tako totalnoj urbanizaciji opine i urbanom zgunjavanju. Tendencije pojave velikih sela i prelaznih naselja u opinama apljina, itluk i Mostar uz odreene gospodarske razvojne mogunosti imale bi pozitivan utjecaj na kvalitetniju urbanizaciju prostora, bolju organizaciju i laku dostupnost stanovnitva drutvenoj infrastrukturi.
17
Zajednike odlike svih opinskih centara HN/K, izuzevi Mostar koji poprima regionalne karakteristike centra, i Neuma koji svojim utjecajem prazni gravitirajue okruenje, na tragu su zadovoljavajuih koncentracija stanovnitva svojih opina od 30-40% stanovnika. Ako gledamo na sustav naselja i kategorizaciju urbanih naselja HN/K s aspekta opreme naselja drutvenom infrastrukturom, moemo primijetiti da su to naselja uglavnom II., III. i IV. kategorije opinski centri koji, uz vee ili manje kvalitete, zadovoljavaju prosjek koji se za ove centre zahtijeva i na razini su ostalih opinskih centara u BiH. Znaajnu iznimku ini Mostar kao regionalno sredite ija gravitacijska i utjecajna zona izlazi izvan granica HN/K za mnoge funkcije drutvene infrastrukture. Drugu iznimku predstavlja opinski centar Ravno koji ni po kojem kriteriju ne zadovoljava razinu opinskog centra. U Studiji su, koritenjem odabranih i usaglaenih tendencija po opinama i kontrolom pomou tendencija za HN/K, dobijeni zbirni podaci za trogodinje razdoblje 2008.-2010. i dva petogodita: 2011.-2015. i 2016.-2020. Snani procesi depopulacije i tradicionalnog odljeva stanovnitva po osnovi migracija bit e tek djelomino kompenzirani razvojnim migracijama. Broj stanovnika u HN/K e, s procijenjenih 238.200 stanovnika krajem 2007. godine, biti smanjen na 234.8004,4% stanovnika. Kalkulacije pokazuju da bi se trendovi odljeva stanovnitva mogli usporiti u razdoblju 2016.-2020. Ovo e se vjerojatno i dogoditi ukoliko BiH bude integrirana u EU. Projekcija urbanih podruja, mree i naseobinskog sustava se u Studiji uglavnom bazira na veliinskoj strukturi i njenim kriterijima za plansko razdoblje te elementima postojee drutvene infrastrukture. Takoer su prisutna i odreena saznanja u dosadanjim kriterijima urbanizacije i prisutnog razvoja u prostoru, kao pojave osovina razvoja, kretanja stanovnitva migracije trajne i privremene, tendencije u naputanju prostora, te pojave kod nekih naselja izazvane novim gospodarskim kretanjima, kao to je vjerski turizam u itluku Meugorju, poratna kretanja prema Neumu kao jedinom BiH turistikom naselju na moru, te trajnije naznake oko naseljavanja stanovnitva u kotlinama rijeke Neretve, osobito od apljine prema granici s Hrvatskom. Primijeeno je i vrlo naglaeno naseljavanje u mostarskim kotlinama, sjevernoj i junoj. Ve ranije tendencija u pranjenju prostora opina Konjic, Prozor-Rama i Jablanica u pravcu opinskih centara, ali i trajnijeg naputanja prostora ovih opina vidljivi su kroz ope smanjenje stanovnitva, osobito opina Konjic i Jablanica. Slina su kretanja i u opinama Neum i Ravno. U ovim opinama razlozi su morfolokih krkih osobitosti.
18
3. PROCJENA STANJA OKOLIA U HN/K 3.1. UPRAVLJANJE KVALITETOM ZRAKA 3.1.1 Stanje na podruju Prema lanku 1. Zakona o zatiti zraka (NN HN/K br. 3/05), odreuju se tehniki uvjeti i mjere za sprjeavanje ili smanjivanje emisija u zrak uzrokovanih ljudskim djelovanjem, planiranje i provoenje zatite kvalitete zraka kao dijela okolia i opeg dobra koji ima zatitu upanije, posebni izvori emisija, praenje i utvrivanje kvalitete zraka i izvora emisija i mjere za sprjeavanje, katastar emisija, nadzor i kazne za prekraje za pravne i fizike osobe. Glavni cilj zatite kvalitete zraka je: osigurati zdravlje ljudi, flore i faune, kulturne i materijalne vrijednosti, poboljati kvalitetu zraka na najbolji mogui nain, smanjiti zagaenja koja utjeu na promjenu klime te uspostaviti cjelovit sustav upravljanja kvalitetom zraka. Sva sredstva koja se tiu zatite kvalitete zraka su osigurana od strane upanijskog fonda za zatitu okolia. Prema lanku 2. za pripremu dokumenata i planova koji utjeu na kvalitetu zraka, odreivanje lokacija, postupaka izdavanja dozvola i inspekcijsku kontrolu izvora emisija nadleno je Ministarstvo trgovine, turizma i zatite okolia HN/K, druga nadlena tijela, kao i jedinice lokalne samouprave. Za izvore emisija u zrak za koje nije potrebna okolina dozvola, urbanistikom suglasnou, graevinskom dozvolom i uporabnom dozvolom utvruju se doputene emisije u zrak. Sljedea tablica prikazuje set standarda kvalitete zraka prihvaen od strane F BiH.
Tablica 1. Vaei standardi o kvaliteti zraka u F BiH (izvor: Pravilnik o graninim vrijednostima kvalitete zraka, Zakon o zatiti zraka (SN F BiH, br. 33/03) Granine vrijednosti kvalitete zraka F Zagaujue tvari Prosjeno razdoblje BiH 3 Godinji prosjek 90 g/m Sumpordioksid (SO2) 3 Prosjek 24 sata 90 g/m 3 Godinji prosjek 60 g/m Duik dioksid (NO2) 3 Prosjek 1 sata 60 g/m 3 Duikovi oksidi (NOx) Godinji prosjek 30 g/m Ugljen monoksid Prosjek 8 sati Ozon O3 Prosjek 8 sati Godinji prosjek Dim (a) 3 Prosjek 24 sata 30 g/m 3 L10* Prosjek 24 sata 50 g/m 3 UL Prosjek 24 sata 150 g/m
Kvaliteta zraka u okoliu ovisi o udaljenosti toke u kojoj se zrak promatra od izvora zagaenja, strujanjima zraka i konfiguraciji terena. S obzirom na to da je konfiguracija terena povezana sa strujanjima zraka, ona mijenja njihov smjer i brzinu te utjee na brzinu razmjene zraka. U zatvorenim dolinama ili kanjonima oneieni zrak se nakuplja jer dolazi do sporije izmjene zraka. Na obroncima brda ili u ravniarskim krajevima oneienje je manje jer je izmjena zraka bra. Openito, za priblino ravnu konfiguraciju terena moe se rei da se koncentracije oneiujuih tvari relativno brzo smanjuju s udaljavanjem od izvora zbog procesa difuzije oneiujuih tvari u zraku, to uzrokuje razrijeenu koncentraciju istih. Kvaliteta zraka, pa tako i samo zagaenje, vezano je kako za lokalno, tako i za regionalno podruje. Zagaujue tvari u atmosferi, koje dospijevaju u odreenim koncentracijama na tlo i hidrosferu, mogu biti tetne za ljude, floru i faunu. One se ciklino kreu u prirodi, a neke od najznaajnijih zagaujuih tvari su sumpor dioksid (SO2), duikovi oksidi (NOx), ugljen
19
monoksid (CO), crni dim (a) itd. Uzroci njihova kretanja mogu biti prirodni (npr. erozija, umski poari) i antropogeni, vezani za sagorijevanje fosilnih goriva i emitiranje plinova koji su ukljueni u tehnoloke procese1. U razdoblju od 1970. do 1990. godine problem zraka bio je znaajan zbog visokog stupnja industrijalizacije i urbanizacije. Nakon prestanka rada pojedinih postrojenja uslijed rata i tehnoloke tranzicije, problem je malo manje uoljiv. Nova industrijska postrojenja, suglasno okolinom zakonodavstvu u F BiH, ne predstavljaju znaajne izvore oneienja zraka2. Pored prometa, najvaniji izvori oneienja zraka su stacionarni izvori, termoenergetski objekti i industrijski pogoni. S obzirom na to da poslije rata industrijski objekti u BiH rade sa snienim kapacitetom, smanjena je i emisija tetnih jedinjenja u zraku. Konfiguraciju terena mostarske kotline karakteriziraju vjetrovi, kao i prozranost u pojedinim dijelovima. Vjetrovi dobro prozrauju sjeverni dio kotline, dok sjeverni i juni vjetrovi zadravaju stanje zagaenog zraka na podruju june zone (MZ Baevii, MZ Jasenica, MZ Rodo, MZ Podhum, MZ Zahum i MZ Ilii). Znaajniji razlozi zagaivanja zraka su sljedei: Otvoreni rudarski kopovi koriteni od strane tvornice Aluminij d.o.o. u Mostaru koji mogu jako utjecati na stanje okolia u dijelovima grada. Prema Zakonu, korisnik je obvezan sanirati koritene dijelove zemljita, ali, naalost, to jo nije uraeno, niti se potuje; Izrazita uporaba vrstih goriva u zimskom razdoblju; Intenzivna uporaba motornih vozila u gradu; Niski vodostaj rijeke Neretve tijekom ljetnih mjeseci kada se veina kolektora otpadnih voda u urbanom dijelu grada isputa u formi slapova. Rezultat ovoga je neugodan miris kojim je sama turistiko-ugostiteljska zona Starog grada ugroena radi visoke temperature zraka i blagih vjetrova na lokacijama priobalja rijeka Neretve i Radobolje. Isto tako, u izgradnji novih stambenih objekata zagaenost zraka se poveava samim prikljuenjem na gradsku kanalizaciju. Ovo predstavlja dokaz da je rijeka Neretva nezatiena, kao i njen okoli, to utjee i na spoznaju turista koji dou u ovako urbanu sredinu; Podruje Dobroga Sela s deponijem crvenog mulja u zoni jakih vjetrova (studeni-travanj) ugroava lokalno stanovnitvo. Zbog prestanka koritenja deponija okonana je i zatita deponija; Uslijed promjena klime i produenoga ljetnog razdoblja u Mostaru, primjena klimatskih ureaja sve je intenzivnija u stambenim i poslovnim objektima, to u nekim zonama grada ve ugroava otvoreni javni prostor3. S gledita javnog zdravlja, ukoliko prosjene koncentracije spomenutih zagaujuih tvari u zraku prelaze maksimalno dozvoljene vrijednosti, moe doi do ozbiljnog utjecaja na zdravlje ljudi. Tijekom svibnja i lipnja u zraku se nalaze i velike koliine peludi trava i drvea, to moe dovesti do pogoranja zdravstvenog stanja stanovnika (npr. pluna oboljenja) koji su alergini na ove supstance. Postojee mjere U poslijeratnom razdoblju praenja stanja kvalitete zraka nastavljena su u meteorolokoj stanici Blagaj koja posjeduje digitalne automatske mjerne instrumente koji mjere meteoroloke parametre (temperatura, vlanost, padaline, pritisak itd). Naime, stanica je i dandanas u funkciji, ali je trenutno u jako loem stanju. Meteoroloka stanica Blagaj je u privatnom vlasnitvu, tj. njome ne upravlja Federalni hidrometeoroloki zavod. Instalacija senzora koji bi pratili kvalitetu zraka iziskuje velika novana sredstva koja nisu osigurana od strane dravnih institucija. Podacima o kvaliteti zraka raspolae Zavod za javno zdravstvo u Mostaru koji je vrio mjerenja za tri zagaujue tvari: sumpor dioksid (SO 2), duikove okside
1 2
Studija ugroenosti-ranjivosti HN/K, IGH Mostar, Bosna-S Oil Services Company, 2009. NEAP, 2003. 3 Studija privrednih djelatnosti grada Mostara, Ekonomski Institut Sarajevo, 2010.
20
(NOx) i a-crni dim. Mjerenja su vrena u razdoblju 2003.-2007. godine, a iza toga nisu nastavljena radi neadekvatnog funkcioniranja instrumenta. Na vioj razini, za mjerenja je zaduen Federalni hidrometeoroloki zavod sa sjeditem u Sarajevu. Za razdoblje 2003.-2006. godine, prosjene godinje vrijednosti sumpor dioksida (SO2) i lebdeih estica (L10) bile su visoke u Mostaru, iako su bile u okviru vrijednosti utvrenih Pravilnikom. Od 2007. godine pa do danas prestala su se vriti kontinuirana mjerenja ovih polutanata4. 3.1.2 Identifikacija problema Problemi Osnovni problemi vezani za kvalitetu zraka u HN/K na osnovi gore navedenog su sljedei: Nedostatak monitoringa i analize kvaliteta zraka, te samog izvjetavanja; Nedostatak adekvatnih filtera za oneiujue tvari u industrijskim postrojenjima, te njihova neispravnost; Uporaba vrstih i tenih fosilnih goriva loe kvalitete; Mala propusnost prometnica u gradskim zonama. Uzroci Uzroci identificiranih problema uglavnom su sljedei: Mala novana izdvajanja iz dravnih i upanijskih/kantonalnih fondova za rjeavanje pitanja iz oblasti zatite zraka; Veliki broj starih vozila koja ne zadovoljavaju standarde za ispune plinove; Niska razina svijesti graana u oblasti zatite zraka; Nezadovoljavajua razina rada inspekcije; Nefunkcionalnost upanijskog fonda za zatitu okolia; Usporena implementacija zakona. Posljedice Iako je na podruju HN/K zagaenje zraka uglavnom posljedica prometa, te je osjetljivost zraka vea oko i izmeu prometnica, ne moe se govoriti o velikom zagaenju zraka koje negativno utjee na zdravlje ljudi. Posljedica identificiranih problema je slabija kvaliteta zraka u urbanim podrujima te nedovoljan spektar analize kvalitete zraka u cilju preventivnog djelovanja. 3.1.3 Ciljevi i mjere S obzirom na sve navedeno, identificirani su ciljevi i mjere koje treba poduzeti u narednom razdoblju: Ugraivanje adekvatnih filtera na vozila starijeg datuma, te njihova kontrola; Koritenje kvalitetnog goriva; Destimulacija koritenja starih vozila; Ugraivanje adekvatnih filtera na postojeim industrijskim postrojenjima; Odreivanje lokacija i uspostavljanje sustava automatskih stanica za praenje kvalitete zraka; Obuka osoblja za analizu kvalitete zraka i kontinuiranog izvjetavanja; Zabrana spaljivanja otpada, a posebno plastike i gume; Razvoj u cilju uporabe prirodnog plina u industriji; Bolja regulacija prometa; Izgradnja gradskog kolektora i obrada otpadnih voda.
Zdravstveno stanje stanovnitva i zdravstvena zatita u FBiH 2008 god., Zavod za javno zdravstvo FBiH, 2009.
21
3.2. INTEGRALNO UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA 3.2.1. Stanje na podruju Koritenje voda Osnovni cilj koritenja voda je osiguranje dovoljne koliine kvalitetne vode iz postojeih ili novih izvora (resursa) uz striktno provoenje zatitnih mjera u zonama sanitarne zatite za potrebe vodoopskrbe stanovnitva. To podrazumijeva stvaranje uvjeta za podizanje stupnja obuhvaenosti javnim vodovodnim sustavima stanovnitva, provoenje reorganizacije i optimizacije broja komunalnih poduzea sa uspostavljanjem realnih cijena vode za podruja koja pokrivaju, kao i tehnoloko okrupnjavanje (organizacijsko-tehniko povezivanje vodovodnih sustava) gdje je ekonomski opravdano. Jedan od ciljeva iz oblasti vodoopskrbe je i unapreenje upravljanja, osiguranje potrebne kvalitete vode svim korisnicima, provoenje racionalizacije potronje vode, uvoenje suvremenih mjera proizvodnje, distribucije i naplate, podizanje svijesti stanovnitva o vanosti i neophodnosti racionalnog koritenja vode te veim ulaganjima postupno smanjivati gubitke vode. Takoer, cilj je postupno prikljuivati lokalne u javne vodovodne sustave, prvenstveno zbog kontrole kvalitete vode, ime se dodatno poveava stupanj sigurnosti zdravlja stanovnitva. Razvoj koritenja voda ovisi o interesu trita (proizvodnja el. energije, navodnjavanje, uzgoj riba, plovidba, sport, sportovi na vodi i rekreacija, zahvatanje mineralne vode...) i podlijee propisanoj zakonskoj proceduri za odobravanje i davanje uvjeta za koritenje vodnih resursa. Princip je odrivo koritenje vodnih resursa prema raspoloivosti, potrebama korisnika i mogunostima (obnovljivosti) resursa. Ciljevi u ovim oblastima mogu se ukratko opisati kao: razvoj koritenja vodnih snaga, izgradnje hidroenergetskih objekata i postrojenja u sklopu vienamjenskih sustava, a u skladu s potrebama i vaeim stratekim i planskim dokumentima; u skladu s raspoloivim vodnim resursima stvaranje uvjeta za razvoj navodnjavanja prema stratekim planovima razvoja poljoprivrede. Ovoj oblasti koritenja voda treba se posvetiti posebna pozornost jer jedino ona podrazumijeva nepovratno koritenje voda, dok sve ostale oblasti imaju manji dio nepovratnog gubitka voda; unapreenje daljnjeg razvoja koritenja voda za uzgoj riba uz provoenje mjera za racionalizaciju potronje vode u ribnjacima, kao i kontrolu zagaenja vode; usklaivanje potreba i mogunosti koritenja voda u industriji, u skladu s raspoloivim podacima, s obzirom na nemogunost procjene razvoja i dugoronog planiranja; stvaranje preduvjeta koritenja prirodnih prednosti koje postoje na mnogim vodotocima i lokacijama za razvoj koritenja vode za sport, kupanje i rekreaciju; unapreenje praenja koritenja voda kroz informacijski sustav, u skladu s potrebama i zahtjevima EU, uvoenjem europskih indikatora praenja koritenja voda. Prethodno opisani ciljevi su trajnog karaktera jer se odnose na korit enja vode koja trajno doprinose zdravlju stanovnitva (poboljanje vodoopskrbe), sigurnosti vodoopskrbe u cilju podizanja standarda, poboljanju upravljanja i odravanja vodovodnih sustava (npr. okrupnjavanje sustava), proizvodnji hrane (navodnjavanje i ribnjaci), razvoju turizma itd. Treba istaknuti da je preduvjet realizacije postavljenih ciljeva davanje smjernica za donoenje i upotpunjavanje zakonske regulative, te smjernica za provoenje organizacijskih i financijskih mjera koje omoguavaju ostvarenje razvojnih potreba u tri nim uvjetima. To znai davanje smjernica za postupno uvoenje ekonomske cijene vode kojom e se pokrivati stvarni trokovi odravanja i razvoja, kao osnovni preduvjet odrivosti. Opina apljina nastavlja s realizacijom vodoopskrbnog sustava Dubrave, tonije Dubravske visoravni, koji je na samom svom poetku oznaen kao najvei projekt takve vrste u Hercegovini u zadnjih 50 godina, budui da bi vodu trebalo dobiti tisue domova u opinama apljina i Stolac te dijelu Mostara, a s dolaskom vode predvia se preporod
22
plodne Dubravske visoravni. U realizaciju projekta vrijednog vie od 50 milijuna KM krenulo se prije dvije godine kada je Vlada F BiH za I. fazu izgradnje ovog vodoopskrbnog sustava izdvojila 4,7 milijuna KM, a kao investitor javlja se i opina apljina, dok je pomo pruila i Vlada Republike Hrvatske. Ove godine opina apljina e za izgradnju II. faze izdvojiti 0,6 milijuna KM. Takoer, radi se na reguliranju jo nekih projekata vodoopskrbe , kao i na rjeavanju pitanja otpadnih voda na podruju opine apljina. Koncesije na vodu Zakonima o koncesijama BiH, F BiH i HN/K regulirano je ukljuivanje privatnog sektora u financiranje eksploatacije prirodnih resursa. Dosadanja primjena koncesija u BiH, pa i u HN/K, kao mogunosti za privlaenje investicija radi odrivog razvoja, pokazala je nezadovoljavajue rezultate. Zatita voda Zatita izvora pitke vode Da bi se raspoloivi resursi pitke vode zatitili, potrebno je rezervirati znaajno veliki prostor. Prema vaeem Pravilniku o uvjetima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita koja se koriste ili planiraju da koriste za pie (Slubene novine F BiH, br. 51/02), propisani su uvjeti za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitne mjere. U skladu s Pravilnikom, sliv svakog izvorita pitke vode titi se odgovarajuim reimom zatite. Definirana su 4 osnovna tipa izvorita i za svako ponaosob propisani su uvjeti pod kojima se svaki tip izvorita treba tititi: Izvorita podzemnih voda u izdanima intergranulacijske poroznosti; Izvorita mineralnih, termalnih i termomineralnih voda; Izvorita podzemnih voda u krkim izdanima; Izvorita sa zahvatom povrinskih voda. Pored navedena 4 tipa izvorita, u prirodi je mogua kombinacija svakog od navedenih meusobno. U tom sluaju, Pravilnikom je definirano da se zatitne zone i zatitne mjere odreuju za onu vrstu izvorita za koje su propisani stroiji uvjeti. Za termalna, mineralna i termomineralna izvorita Pravilnikom je propisana potreba formiranja samo I. zatitne zone. Za sva ostala izvorita odreuju se 3 zatitne zone, pri emu se I. zatitna zona, prema potrebi, moe dijeliti na Ia i Ib. Zatita izvorita pitke vode u osnovi podrazumijeva zatitu cijelog sliva, ali je reim zatite unutar sliva veoma razliit. Najstroiji reim zatite propisan je u Ia zatitnoj zoni, koja se praktino ograuje ogradom, zatim Ib, gdje se propisuje veoma strog reim kao i u Ia, samo se ne vri ograivanje. U II. zatitnoj zoni reim zatite je neto slabiji, ali jo uvijek s dosta ogranienja u koritenju prostora. U III. zatitnoj zoni ne postoje stroga ogranienja koritenja prostora, ali postoje odreene restrikcije za gradnju specijalnih vrsta industrija, kao i pogona koji koriste ili skladite opasne tvari. Drugim rijeima, i III. zatitna zona, koja se praktino protee na cjelokupan hidrogeoloki sliv, smanjuje u izvjesnoj mjeri stupanj slobode koritenja prostora, o emu treba voditi rauna kod izrade prostornih planova. Pored toga, kod izvorita u krkim izdanima Pravilnikom je propisano da se tite svi ponori i rasjedi koji imaju izravnu vezu sa izvoritem. U tom sluaju, unutar III. zatitne zone, odnosno unutar cjelokupnog hidrolokog sliva, namee se potreba zatite ponora i rasjeda mnogo stroijim reimom nego to je propisano u III. zatitnoj zoni. Tako se pojedini ponori i rasjedi na znaajnoj udaljenosti od izvorita unutar III. zatitne zone, odnosno unutar hidrogeolokog sliva izvorita, mogu tititi reimom propisanim za II, Ib, pa ak i Ia za titnu zonu. Ta injenica veoma uslonjava probleme zatite pitke vode, vodei sukobu interesa sa svim drugim korisnicima prostora.
23
Sustav zatite od voda zahtijeva znaajna sredstva u svim segmentima (sanacija oteenja, redovno odravanje). Problem predstavljaju i potencijalno ugroena, a trenutno nezatiena podruja, ak i urbane zone pojedinih opinskih centara. Odvoenje i proiavanje otpadnih voda Intenzivni proces industrijskog razvoja prije svega karakterizira stalan porast potronje (odnosno koritenja) vode koja se u skoro istoj mjeri vraa u vodotoke, u okoli, ali kvalitativno potpuno promijenjena. Prva postrojenja za proiavanje industrijskih otpadnih voda poela su se graditi krajem 1980-ih godina. Do tada je samo poneka metalna industrija imala procese za proiavanje. Iako u BiH postoji znaajan broj industrija koje isputaju velike koliine ot padnih voda zagaenih organskom bioloki razgradljivom tvari, karakteristian je mali broj postrojenja za bioloko proiavanje. injenica da trenutno industrija radi s drastino smanjenim kapacitetima, jedini je razlog popravljanja stanja kvalitete vodotoka. Prilikom ponovnog pokretanja procesa industrijske proizvodnje bit e potrebno posvetiti veliku pozornost zatiti vodnih resursa. Prva mjera koja se mora sprovesti je uspostavljanje nadzora nad svim ispustima industrijskih otpadnih voda u okoli. Razvoj i upravljanje vodoopskrbom industrije i tretman industrijskih otpadnih voda mora se promatrati u okviru sveobuhvatnog razvoja i upravljanja vodama zasnovanog na zajednikom sudjelovanju svih korisnika, planera i kreatora politike na svim razinama, ali i s usvajanjem odluka na najnioj odgovarajuoj razini. U ovom procesu, vanu ulogu treba imati i ira javnost. Prema procijenjenim vrijednostima BPK5, najvei zagaivai u slivu rijeke Neretve su tekstilna industrija, industrija mlijeka i mlijenih proizvoda, industrija bezalkoholnih pia, industrija piva te vinarije i klaonice. Prema procijenjenom optereenju otpadnih voda organskim tvarima pojedinih lokaliteta (gradova i mjesta) u mediteranskom podruju, i njihovom utjecaju na ljudsko zdravlje i morski okoli, prioriteti za redukciju BPK 5 iz industrija su gradovi u HN/K: Mostar (mesna industrija/klaonica Velmos d.o.o, proizvodnja vina Hepok d.o.o, proizvodnja vina i bezalkoholnih pia Hercegovina vino d.o.o.); itluk i Meugorje (mesna industrija/klaonica G.I.P.I. d.o.o, proizvodnja pia Holding Hepok d.d. i Bobita Co. d.o.o, industrija mlijenih proizvoda Ledo, industrija konditorskih proizvoda BarPeh). Sektor BPK5 iz industrija (prema Stratekom akcijskom planu-SAP) jedan je od prioritetnih za koje je potrebno poduzeti mjere redukcije zagaenja. Slijedom toga, prvi i neophodan korak kojeg je potrebno poduzeti jest uvoenje istije proizvodnje, tj. primjene BEP-ova (Best Environmental Practice - najboljih okolinih praksi) u ovim pogonima. S jedne strane ove mjere mogu doprinijeti znaajnom smanjenju BPK5, a s druge strane mogu donijeti ekonomsku dobit, tj. utedu sirovina, vode i energenata u ovim industrijama. U sadanjoj situaciji, kada je stupanj mjera na redukciji zagaenja u industrijama na relativno niskoj razini, mjere istije proizvodnje zasigurno mogu doprinijeti znaajnom stupnju smanjenja zagaenja. istija proizvodnja u industrijama u BiH uvedena je u nacionalnu politiku i strategiju kao alat za ostvarenje okolino odrivog industrijskog razvoja. Njena primjena u industrijskim pogonima u BiH propisana je usvajanjem seta okolinih zakona u BiH (F BiH i RS, 2003.), baziranim na EU direktivi o integralnoj prevenciji i kontroli zagaenja (IPPC). Ona se propisuje kroz odredbe vezane za izdavanje okoline dozvole. Naime, sva industrijska postrojenja koja se planiraju graditi, mogu biti izgraena i putena u rad uz uvjet pribavljanja okoline dozvole u skladu s odredbama ovog zakona i Zakona o upravnom postupku, a postojea industrijska postrojenja moraju pribaviti okolinu dozvolu. Prema NAP BiH (2003), s obzirom na ciljeve SAP-a za sektor organskog zagaenja iz industrija (industrijski pogoni trebaju smanjiti organsko zagaenje za 50% do 2010. godine),
24
te uzimajui u obzir postojeu legislativu i trenutnu situaciju u industrijama mediteranskog regiona, predlau se sljedee mjere ija bi primjena ostvarila redukciju zagaenja otpadnih voda organskim komponentama od 40%-50%, u ovisnosti od tipa industrije, do 2010. godine. 1) Rehabilitacija ili izgradnja ureaja za predtretman, to bi u prehrambenoj (vinarskoj, pivarskoj, mljekarskoj, mesnoj, industriji bezalkoholnih pia) i tekstilnoj industriji rezultiralo smanjenjem organskog optereenja do 30%. 2) Uvoenje programa jaanja kapaciteta za primjenu istije proizvodnje koji ukljuuje: a) diseminaciju informacija i podizanje svijesti o ciljevima, nainu, procedurama i koristima uvoenja istije proizvodnje b) trening programe za industrije Mediteranskog regiona u BiH o: mjerama dobrog gazdovanja; koristima koje industrije imaju s ovim pristupom u odnosu na tretman na kraju proizvodnog procesa (end-of pipe treatment); utjecaju proizvodnih procesa na okoli; organizaciji proizvodnog procesa koji omoguava praenje emisija i otpadnih voda; uspostavi raunovodstvenog sustava koji omoguava proraun okolinih trokova i njihovu internalizaciju u jedininu cijenu proizvoda i dr. c) izradu nacionalnih BAP-ova za industrije mediteranskog regiona d) demonstraciju uvoenja istije proizvodnje u industrijama Mediteranskog regiona u BiH, koji bi osigurali: okolinu dijagnozu procesa u specifinim industrijskim pogonima; izbor rjeenja za redukciju zagaenja (koristei MOED alate metodologija MAP/Regionalnog centra za istiju proizvodnju, Barcelona, panjolska); pripremu zahtjeva za izdavanje okoline dozvole. e) implementaciju mjera istije proizvodnje u industrijama Mediteranskog regiona u BiH. Iskustva iz svjetske prakse ukazuju da se uvoenjem mjera istije proizvodnje, bez znaajnih financijskih ulaganja, mogu postii sljedei postoci redukcije BPK5 otpadnih voda: u tekstilnoj: 10-20 % vinarskoj: 20-60 % pivskoj: 10-20 % industriji mesa (klaonice): 10-20 %. Metalna industrija predstavlja znaajnije zagaivae kada su u pitanju industrijske otpadne vode. Sutinski problem ovdje predstavljaju mineralna ulja i soli iz navedenih procesa, odnosno njihov neodgovarajui tretman i skladitenje. Navedenom treba dodati i zagaenje koje nastaje kao produkt procesa galvanizacije. Navedeni otpad, kao i otpad brusnog mulja i strugotine metala, deponira se u krugu tvornica, bez odgovarajuih propisanih mjera skladitenja i zatite. Kod intenzivnijih oborina dolazi do ispiranja materijala iz takvih deponija te njegovog odnoenja i zagaenja vodotoka, kao i ireg prostora. Neke od tvornica imaju izgraene ureaje za predtretman, ali su oni uglavnom izvan funkcije zbog svih problema u kojima se nalazi metalna industrija BiH, to ima za posljedicu nemogunost njihove rehabilitacije ili odgovarajueg odravanja. Prijedlozi mjera za smanjenje zagaenja iz otpadnih voda metalne industrije su sljedei: 1. uvoenje istije proizvodnje 2. rehabilitacija i /ili izgradnja ureaja za predtretman. Za definiranje konkretnih mjera kojima e se osigurati istija proizvodnja potrebno je detaljno poznavanje tehnolokog procesa svakoga pogona, a to podrazumijeva posebne aktivnosti i posebne projekte. Isto tako, definiranje predtretmana zahtijeva poznavanje tehnolokog procesa tamo gdje ne postoji, odnosno sagledavanje stanja objekata za predtretman gdje je mogua njihova rehabilitacija.
25
Obzirom na ciljeve SAP-a za sektor industrijskog zagaenja (industrijski pogoni trebaju smanjiti TPB zagaenje za 50% do 2010.), predloenim mjerama mogu se postii postotci redukcije zagaenja iz otpadnih voda metalne industrije u skladu sa SAP ciljevima i to: - uvoenjem istije proizvodnje (oekivana redukcija 20-30%) i - mjerama predtretmana (oekivana redukcija 20-30%). Oko 29% stanovnitva na podruju cijele mostarske doline prikljueno je na kanalizacijski sustav, dok je u gradskom dijelu prikljueno oko 50% stanovnitva. Nepreiene otpadne vode s podruja grada Mostara sakupljaju se putem gradske kanalizacijske mree, ulinih odvodnih kanala, direktnih ispusta ili septikih jama, te se isputaju u recipijente koji skoro svi zavravaju u rijeci Neretvi. Samo se u sredinjem dijelu Mostara nalazi 35 kanalizacijskih uljeva koji izravno zagauju Neretvu. Ostala naselja opine Mostar s obje strane rijeke Neretve za dispoziciju otpadnih voda koriste individualne septike jame ili direktne ispuste u najblie vodotoke. Tijekom jakih i obilnih kia, putem slivnika koji su takoer spojeni na kanalizacijski sustav, isputa se i mjeavina kinice i otpadnih voda to, pored isputanja fekalnih voda, predstavlja dodatno zagaenje za pomenute recipijente i rijeku Neretvu. S obzirom na postojee stanje vodnog okolia nizvodno od grada Mostara, a posebice njegove primjene u svrhe rekreacije, ribolova, plivanja i slino, potrebne su mjere unapreenja jer e u protivnom ovo cijelo podruje biti ugroeno. Kvaliteta vode rijeke Neretve nizvodno od Mostara ve sad u odreenim razdobljima godine pripada III. kategoriji kvaliteta vode. Prema podacima JP Vodovod Mostar iz rujna 2010. godine, ono na to su strunjaci ve godinama upozoravali se, naalost, dogodilo. Najvee zalihe vode koje Mostar ima na lokalitetu Bia polja su kemijski i bakterioloki oneiene. Oneienja su nastala deponiranjem komunalnog i graevinskog otpada, a postoje i indicije da su na ovim lokacijama deponirani i lijekovi kojima je istekao rok, te tehnoloki otpad metalne industrije. Veliki problem su i brojna nova naselja koja nemaju rijeeno pitanje kanalizacijskog sustava i sustava odvodnje otpadnih voda. Sav taj otpad zavrava u podzemlju. Ukoliko se ovakva praksa nastavi, svi izvori koje imamo postat e neuporabljivi, to je neprocjenjiva teta. Hitno treba sprijeiti deponiranje bilo kakvog otpada na divljim deponijima, kao i izvriti dezinfekciju kontaminiranog podruja. Isputanje otpadnih voda mora biti kontrolirano, odnosno u prirodu se smiju pustiti samo preiena otpadna voda iji stupanj zagaenosti nee ugroziti okoli. Svim buduim industrijskim i preraivakim zagaivaima treba uvjetovati izgradnju objekta ugradnjom proistaa koji bi osigurali da zagaene vode ne odu u podzemlje i dodatno zagade zalihe pitke vode koje se nalaze ispod Mostara. Dobar primjer je tvrtka Aluminij koja je 2006. godine uloila 112.484 u ugradnju proistaa sanitarnih voda koje isputa u Neretvu, prvi ovakve vrste u Hercegovini. Postojea dokumentacija: Idejno rjeenje kanalizacije Mostarske kotline (Zavod za hidrotehniku GF Sarajevo, 1983); Idejni projekt kanalizacije Mostarske kotline (Institut za hidrotehniku GF Saraj evo, 1996.financiran od EUAM); ''Studija kanalizacije Mostarske kotline'' (MWH HARZA, Chicago i INTEGRA, Mostar), financirana od Svjetske banke. Vrijednost projekta Izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda i glavnih kolektora za kanalizaciju u gradu Mostaru, a koji praktino obuhvaa rjeavanje kanalizacije mostarske kotline, od Bune na jugu do Salakovca na sjeveru, iznosi 83,43 milijuna $. Zbog svoje velike vrijednosti, ali i vanosti, projekt je planiran u pet faza. Prva faza projekta (10,49 milijuna $ Svjetska Banka s grant sredstvima u visini od 2,5 milijuna $, Grad Mostar s 3,95 milijuna $, a ostatak od 4,4 milijuna $ takoer financira Svjetska banka od razliitih donatora) obuhvaa samo sredinju gradsku kotlinu, i to izgradnju dva glavna kolektorska sustava, jedan lijevom obalom rijeke Neretve od Zalika do Bia polja na junom izlazu (duljine 6.723 m), a drugi desnom obalom rijeke od naselja Bakijina Luka na desnoj obali pa sve do Bia polja (duljine
26
7.022 m), s ciljem prikupljanja svih otpadnih voda koje su izravno, neproiene, isputane u rijeku Neretvu te je zagaivale. Predviaju se 4 kina preljeva na desnoobalnom kolektoru, dok je kanalizacija na lijevoj obali Neretve separatnog tipa tako da se u glavni kolektor na lijevoj obali ne predvia uputanje oborinskih voda, te se slijedom toga ne predviaju kini preljevi na glavnom kolektoru. U junom dijelu grada treba izgraditi postrojenje primarnog tretmana vode, gdje bi se vrila njezina dezinfekcija prije isputanja u Neretvu, tako da bi praktino prva faza bila prvo ienje sakupljenih otpadnih voda. Druga faza (28 milijuna $) obuhvaa prenoenje postojeeg sustava u sredinjoj kotlini i lokalnih kolektora i postrojenja za tretman otpadnih voda u juni dio grada, a ona je praktino i zavretak implementacije prve faze, gdje bi sredinja kotlina bila kompletno zavrena. Grad Mostar jedan je od 15 gradova u BiH u kojima Europska investicijska banka (EIB) provodi razliite projekte. Gradske vlasti Grada Mostara ocijenile su da je ovo najvaniji projekt u povijesti Mostara u ovoj oblasti. Dio iznosa su grant sredstva, a vei dio za realizaciju projekta treba osigurati lokalna vlast. Iz kreditnih sredstava za projekte vodovoda i kanalizacije u Gradu Mostaru, osim izgradnje dva kolektora s desne i lijeve strane Neretve i s invertnim sifonom za prelazak na desnu obalu gdje e biti lociran ureaj za tretman otpadnih voda, planirana je i izgradnja vodovoda u naselju Gornje Mazoljice, kanalizacijske mree Gornje Mazoljice (fekalna i oborinska Mali Kuk-Zalik, fekalna i oborinska Mali KukPravoslavna crkva), (duljine 6.723 m, odnosno 7.022 m), kanalizacijske mree PoduhumZahum (fekalna i oborinska kanalizacija), kanalizacijske mree Opine (sekundarne fekalne kanalizacije Gornje Opine, te primarna i sekundarna fekalna kanalizacija Donje Opine) ukupne vrijednosti 16 milijuna , iji se zavretak predvia za 5 godina. Izgradnja dijela desno i lijevo obalnog kolektora na podruju od mosta Franje Milievia (Avijatiarskog mosta) do ekrka, i to u duljini od nepuna 3 km uzvodno, privedena je uspjeno kraju u lipnju 2011. godine. Aktualan je poetak rada na postavljanju proistaa otpadnih voda (150.000 ES), koji e se nalaziti 500 m nizvodno od mosta na Biu polju, uz rijeku Neretvu na desnoj obali. U tijeku je eksproprijacija zemljita te izbor izvoaa. Rok za zavretak cjelokupnih radova nije poznat jer e se daljnji ugovori i izvoenje radova odvijati u fazama, odnosno u skladu s priljevom sredstava. Trenutano postoji osigurana jedna treina od potrebnih 15 milijuna , a u meuvremenu e se raditi na prikupljanju preostalih potrebnih sredstava. Sva do sada osigurana sredstva su od grantova. Izgradnjom ovog proistaa koji e u sebi sadrati sva tri vida proiavanja, mehaniko, kemijsko i bioloko, poboljat e se kvaliteta ivota graana Mostara. Prema izdanoj prethodnoj vodnoj suglasnosti, etluent iz proistaa nakon uputanja u rijeku Neretvu ne smije naruiti kvalitetu vodotoka II. klase prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka ("Slubeni list SR BiH", br. 42/67) i Uredbi o klasifikaciji voda meurepublikih vodotoka, meudravnih voda i voda obalnog mora ("Slubeni list SFRJ", br. 6/78). Dakle, kvaliteta vode rijenog toka nizvodno od Mostara, posebice u ljetnom razdoblju, podii e se iz Klase III. u Klasu II., ime e se poveati rekreacijska i okolina vrijednost podruja i ostvariti pozitivni utjecaji na zatitu prirode i bioraznolikosti. Kako se vode rijeke Neretve koriste za kupanje i rekreaciju, potrebno je osigurati da etluent s ureaja ne dovede do prekoraenja ukupnog broja koliformnih bakterija od 2000/100 ml uzorka u rijeci Neretvi. Takoer, smanjit e se optereenje rijeke nutrijentima duika (godinje oko 240 t u prvoj fazi i preko 360 t u drugoj fazi) i fosfora (preko 30 t , odnosno oko 50 t), to e pozitivno utjecati i na iru okolinu, kao to je primjerice osjetljiv Jadranski sliv. Time e se zadovoljiti zahtjevi isputanja u osjetljivim podrujima (odstranjivanje nutrijenata) definirani EU Direktivom 91/271 i, na koncu, smanjit e se unos vrstog otpada u rijeku Neretvu. Trea, etvrta i peta faza projekta planira se tek za 2017. godinu, a ovaj projekt ima veliko znaenje za Mostar i susjednu Hrvatsku jer rijeka Neretva u svom donjem toku 20 km tee kroz hrvatski teritorij i ima veliki utjecaj na kvalitetu vode u zaljevu Mali Ston. Stoga e se , takoer, i Hrvatska ukljuiti u njegovu realizaciju kada bude zavreno projektno rjeenje.
27
Projekt e ostvariti pozitivan utjecaj na ispunjavanje obveza odreenih Konvencijom o zatiti Sredozemnog mora (Barcelonska konvencija), s obzirom na to da e smanjiti utjecaj na jednu od kljunih kritinih toaka sliva rijeke Neretve ije vode zavravaju u Jadranskom moru. S Fondom za zatitu okolia F BiH Grad Mostar je upravo potpisao i Projekt zatite izvorita rijeke Bune, za iju je provedbu aplicirao Grad Mostar (vrijednost projekta je 300 .000 KM). Opina Konjic se nalazi u gornjem toku Neretve. Samo ui, sredinji dio grada ima izgraenu kanalizaciju separatnog sustava u duljini od oko 20 km, dok u ostalom dijelu grada nije rijeeno prikupljanje, transport i proiavanje otpadnih voda, te one sada direktno zagauju vode rijeke Neretve. Postojea dokumentacija: Opina Konjic izradila je elaborat, investicijsko-tehniku dokumentaciju, za kanalizacijski sustav i ureaj za proiavanje otpadnih voda. Aktivnosti: a) Projektiranje i izgradnja primarnih kanala s dijelom sekundarne mree i izgradnja I. faze (10.000 ES) ureaja za proiavanje otpadnih voda, kako bi se smanjilo sadanje zagaenje rijeke Neretve. b) Projektiranje i izgradnja kanalizacijske mree i II. faze UPOV. S Fondom za zatitu okolia F BiH poduzee Surtec Eurosjaj d.o.o. Konjic upravo je potpisalo ugovor za Projekt upravljanja rijenim slivovima Neretve i Trebinjice. U opini Jablanica samo ui dio grada ima kanalizaciju separatnog tipa duljine 14,35 km, a otpadne vode se bez proiavanja isputaju u rijeku Neretvu. Prema vodoprivrednoj dozvoli za rad HE Jablanica, JP ''Elektroprivreda BiH'' duna je izgraditi gradski ureaj za preiavanje otpadnih voda. Projektna dokumentacija nije uraena. Aktivnosti: a) Projektiranje i izgradnja kolektora i I. faze UPOV (10.000 ES) b) Projektiranje i izgradnja kanalizacijske mree i II. faze UPOV. U Opini Prozor-Rama izgradnja suvremenog kanalizacijskog sustava jedan je od prioritetnih zadataka budui da je onaj stari izgraen prije vie desetljea. Takoer, planirana je rekonstrukcija gradske vodovodne mree, a uz pomo kredita Europske investicijske banke (EIB) gradit e se vodovod po obodu Ramskog jezera koji se eka vie od 20 godina. Kredit u iznosu od 8 milijuna KM konano bi trebao rijeiti problem kroninog nedostatka vode u Gornjoj Rami. Za ovaj vodovod planira se izdvajanje i najvie sredstava iz prorauna, vie od 2 milijuna KM, a osim po obodu jezera, vodovod e se proiriti i na druga mjesta dalje od jezera, kao to su Druinovii, limac, Lapsunj, Ometala, Gmii, Paljike i Borovnica. Aktivnosti: a) Projektiranje i izgradnja kanalizacije Rama-Prozor i I. faze UPOV (5.000 ES) b) Nastavak projektiranja i izgradnje kanalizacije i II. faze UPOV. S Fondom za zatitu okolia F BiH upravo je potpisan ugovor za sanaciju kanalizacijske mree i izgradnju ureaja za proiavanje Opina itluk s Meugorjem kao turistiki centar, gdje se na relativno malom prostoru okuplja masa ljudi, predstavlja veliki izvor zagaenja, osobito kad se zna da se otpadne vode neproiene uputaju u ponore i kroz kr brzo prodiru do rijeke Trebiat naruavajui njen ekosustav. Samo ui dio grada itluka ima izgraenu kanalizaciju mjeovitog tipa duljine 4 km.
28
Postojea dokumentacija: Projektna dokumentacija postoji i za kolektor i za proista, na razini Glavnog projekta, te se ista treba to prije realizirati. Aktivnosti: a) Nastavak izgradnje I. faze - dva zasebna ureaja za itluk (6.000 ES) i Meugorje (6.000 ES), s kolektorima duljine 2.300 m, odnosno 2.220 m. b) Nastavak projektiranja i izgradnje kanalizacijske mree. S Fondom za zatitu okolia F BiH upravo je potpisan ugovor za izgradnju II. faze kanalizacijskog sustava opine itluk. U opini apljina samo ui dio grada ima izgraen kanalizacijski sustav (mjeovitog tipa 6 km i separatnog tipa 8,5 km), iz koga se preko glavnog kolektora, bez prethodnog proiavanja, otpadne vode isputaju u rijeku Neretvu. Ostala naselja i zaseoci na podruju opine apljina nemaju nikakav sustav za odvodnju otpadnih voda, pa koriste septike jame ako su udaljeni od nekog recipijenta ili lokalno u vodotoke. Postojea dokumentacija: Idejni projekt kanalizacije apljina (''Projektant'' Mostar, 1983.). Aktivnosti: a) Izrada projektne dokumentacije za izgradnju glavnih kolektora i izgradnju I. faze ureaja za proiavanje od 20.000 ES lociranog u Gabeli i njihova izgradnja, jer se sadanjim neposrednim uputanjem u rijeku Neretvu direktno ugroava ekosustav delte Ne retve i Hutova blata, a i izvorita pitke vode, kako za opinu apljina, tako i za opinu Neum ije je vodocrpilite locirano u Gabela polju. b) Projektiranje i izgradnja II. faze UPOV (konana faza 80.000 ES) i sekundarne mree. Koliina isputenih otpadnih voda iz Statistikog godinjaka nije koritena kao izvor podataka. Nemogue su usporedbe podataka iz statistikih godinjaka i podataka iz drugih izvora (npr. dokument National diagnostic Analysis (NDA) BiH iz 2003.), gdje su procijenjene koliine otpadnih voda od kuanstava oko 0.65 m3/s za vodno podruje Jadranskog mora, a one iz godinjaka za cijelu F BiH od 1,7 m3/s. S Fondom za zatitu okolia F BiH upravo je potpisan ugovor za izgradnju kanalizacijskog sustava Dretelj. Na podruju opine Stolac, samo ui dio grada pokriven je kanalizacijom separatnog tipa (duljine 10 km) za prihvat i odvoenje oborinskih i otpadnih voda, a koje se bez preiavanja direktno isputaju u rijeku Bregavu. Ista je, kao i itav grad, tijekom rata devastirana. Ostali dio grada i opine koriste septike jame. Nije izgraen ureaj za preiavanje otpadnih voda i direktno se zagauju podzemne i povrinske vode rijeke Bregave, kao i vode Hutova blata. Aktivnosti: a) Projektiranje i izgradnja kanalizacije i I. faze UPOV (5.000 ES) b) Projektiranje i izgradnja kanalizacije i II. faze UPOV. S Fondom za zatitu okolia F BiH upravo je potpisan ugovor za izradu investicijsko-tehnike dokumentacije dogradnje vodoopskrbnog sustava u Stocu. Opina Neum se nalazi na krajnjem jugu i jedina je opina na obali Jadranskog mora. Za vrijeme turistike sezone naglo se povea optereenje zbog otpadnih voda kuanstava. Kako se blizu Neuma nalaze dva mala zaljeva koja se lako mogu oneistiti, to su prije rata BiH i Hrvatska pristupile izgradnji Regionalnog kanalizacijskog sustava Neum-Mljetski kanal, ijom su izgradnjom stvoreni preduvjeti za izgradnju ostalog dijela kanalizacije na ovom podruju.
29
Postojea dokumentacija: Glavni projekt kanalizacije (izraen prije rata). Aktivnosti: a) U opini Neum treba nastaviti zapoetu izgradnju kanalizacijskog sustava Neum -Mljetski kanal, kako bi se ouvale vode Neumskog zaljeva nastavak gradnje kolektora; b) Izraditi projektnu dokumentaciju i poeti izgradnju I. faze sekundarne kanalizacijske mree ime bi se izbjeglo koritenje nepropisno izgraenih septikih jama iz kojih je procurivanje veliko i znaajno doprinosi problemu. S Fondom za zatitu okolia F BiH Poduzee Mareco d.o.o. Neum potpisalo je ugovor o realizaciji Glavnog projekta za kolektore 3 i 4 s pripadajuim objektima u Neumu te njihovo uvezivanje u Regionalni kanalizacijski odvod - sustav Komarna-Neum-Mljetski kanal, a Javno poduzee Komunalno Neum projekt izgradnje zdenca Z3 Blace-Neum. 3.2.2. Odvodnja otpadnih voda Prema NAP BiH (2003), s obzirom na ciljeve SAP-a do 2010. godine za sektor organsko zagaenje iz industrija (industrijski pogoni trebaju smanjiti organsko zagaenje za 50%), te uzimajui u obzir postojeu legislativu i trenutnu situaciju u industrijama mediteranskog regiona, predlau se mjere ija bi primjena ostvarila redukciju zagaenja otpadnih vo da organskim komponentama od 40%- 50%, u ovisnosti od tipa industrije. Iskustva iz svjetske prakse ukazuju da se uvoenjem mjera istije proizvodnje, bez znaajnih financijskih ulaganja, mogu postii sljedei postotci redukcije BPK5 otpadnih voda: u tekstilnoj 10%-20 % vinarskoj 20%-60 % pivskoj 10%-20 % industriji mesa (klaonice) 10%-20 %. Obzirom na ciljeve SAP-a za sektor industrijskog zagaenja (industrijski pogoni trebaju smanjiti TPB zagaenje za 50%), predloenim mjerama mogu se postii postotci redukcije zagaenja iz otpadnih voda metalne industrije u skladu sa SAP ciljevima i to: uvoenjem istije proizvodnje (oekivana redukcija 20-30%) i mjerama predtretmana (oekivana redukcija 20-30%). Zatita od voda Prema EU Direktivi o upravljanju poplavama, koje se pridrava BiH i F BiH, glavne 3 aktivnosti (Direktive) glede poplava su: preliminarna procjena rizika od poplava, priprema mapa rizika od poplava i priprema planova upravljanja rizikom od poplava. Zatita od poplava se do sada uglavnom odvijala pasivnim mjerama, tj. izgradnjom nasipa u rijenim dolinama, a rjee i u manjem opsegu aktivnim mjerama, tj. regulacijom ili rektificiranjem rijenog korita u svrhu poveanja propusne moi ili, neorganizirano, stihijski, izvoenjem odgovarajuih mjera, radova i objekata u slivovima. Neke izgraene akumulacije, iako vienamjenskog karaktera, neodgovarajuim planovima pogona minimiziraju ili ak i kompromitiraju njihovu aktivnu ulogu u obrani od poplava (poplave na Neretvi iz prosinca 1999). U cilju smanjenja rizika, neophodni su sustavi za zatitu i obranu od poplava, a naroito u najugroenijim podrujima. Gradnja ovakvih sustava zapoeta je jo davno, a 1960-ih i 1970tih posebno je intenzivirana. U meuvremenu, uslijed rata (oteenja, miniranje podruja, pljaka opreme, neodravanje uslijed drugih prioriteta i sl.) stanje na velikom br oju takvih sustava znatno je pogorano. Poslije rata postupno se dovode u zadovoljavajue operativno stanje, grade se i neki novi, ali je situacija i dalje daleko od rijeene.
30
Ranijim (prijeratnim) analizama vodoprivrednih strunjaka definirani su priorit eti obrana od poplava za cijelu BiH. Dolina Neretve je ranije znatno plavljena, branjena parcijalno, nasipima. Izgradnjom sustava akumulacija (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, apljina) protoci su uglavnom izravnati, to uz ranije izgraene nasipe ini solidnu zatitu od poplava do granice s Hrvatskom. Zatitni vodoprivredni objekti u slivu Jadranskog mora, na podruju HN/K: obrambeni nasipi uz rijeku Neretvu 14.692 m, obrambeni nasip uz rijeku Bregavu duljine 3.091 m, obrambeni nasip uz rijeku Krupu duine 12.212 m, obodni kanal Draevo-Svitava i nasip uz obodni kanal duljine 4.080 m, centar obrane od poplava u sklopu Upravne zgrade u apljini, dio obrambenih nasipa uz rijeku Tihaljina- Mlade-Trebiat, duljine 19.822 m, kula zatvaranica u Kruevu (Mostarsko blato) s pripadajuim objektima, uvarska kua i magazin, glavni odvodni kanal u Mostarskom blatu, dionica kanala OK 1-1, duljine 1.108 m. Posljednjih mjeseci u samom sreditu apljine gradi se zatitni nasip koji bi, u sluaju velikih poplava, trebao onemoguiti prodiranje vode u samo gradsko sredite. Objekti uz rijeku Neretvu su u funkciji i osiguravaju zatitu podruja do razine njiho ve izgraenosti. Zadnjih 12 godina registriran je vei broj poplava u HN/K. Katastrofalan uinak postigao se putanjem vode iz Jablanikog jezera u kombinaciji s obilnim kiama, kada je dolazilo do superponiranja dva vodena vala. Kontroliranim isputanjem vode iz hidroakumulacije Jablanica krajem 2010. godine izbjegnut je vodeni val koji je, zbog obilnog dotoka vode u jablaniku akumulaciju i u akumulacije Grabovica i Salakovac, prijetio nizvodnom podruju. U vie navrata u porastu su bili Neretva, Bregava, Buna, Trebiat i Krupa (kraj 1999; sijeanj, studeni i prosinac 2010; sijeanj 2011). Poplave su prouzroile tete na obiteljskim kuama, gospodarskim objektima, obrambenim nasipima i prometnicama. Poplave zahvaaju naseljena mjesta uz tok rijeke Neretve, Bregave, Krupe i Trebiat, dolazi i do prekida komunikacije na vie regionalnih (Gabela polje-apljina, Hutovo-Ravno, Ravno-Zavala) i lokalnih putova, a bili su zatvoreni i granini prijelazi Doljani, Gabela i Gabela polje. Voda je u vie navrata prijetila kuama u apljinskim naseljima Poitelj Polje, urmanci, Tasovii, Trebiat, Gnjilita, Viii, Draevo, Struge, Doljani, Sjekosi, Svitava, Nerezi i Gabela Polje. Posebna teta izraena je u plastenikoj proizvodnji (salata, pinat, blitva), kao i poljoprivrednoj proizvodnji na otvorenom. Podzemne vode poplavile su podrume u stambenim zgradama blizu korita Bregave. Treba napomenuti i poplavne tete u Parku prirode Hutovo blato priinjene biljnom i ivotinjskom svijetu, unitenje stanita mnogobrojnih ivotinjskih vrsta, ptica i riba, kao i stradavanje istih od vodenog vala, krivolova i devastacije. Visoke vode poetkom 2011. godine, koje su potrajale etrdesetak dana, udarile su peat biljnom i ivotinjskom svijetu, pa su tako, primjerice, ivotinje (zeevi, lisice, divlje svinje...) bile stjerane na male otoke i uzvienja, to se zasigurno odrazilo na njihovu brojnost. Neke vrste prica se nisu imale gdje gnijezditi. Uz taj prirodni imbenik, tj. obilne kie, najvei krivac za stanje plavljenja su ve dotrajali pa i oteeni nasipi. Najgora je situacija na desnom nasipu rijeke Krupe u PP Hutovo blato koji je jo za vrijeme prologodinjih velikih poplava bio oteen na tri mjesta. Unato tome, do sada se nita konkretno nije uradilo po pitanju sanacije nasipa, osim to su stare vree zamijenjene novima. Sanacija desnog nasipa Krupe nee zapoeti prije travnja ove godine pa mjetanima ne preostaje nita drugo nego se nadati optimalnim vremenskim uvjetima.
31
U Mostaru redovno bude objekata koji su poplavljeni (Bakijina luka, Donja mahala...), a na samom jugu Mostara obiteljske kue koje se nalaze u blizini Neretve dou u kritino stanje. Velike probleme predstavljaju jake podzemne vode. Zbog viednevnih padalina u Opini Konjic krajem 2010. godine dolo je do izlijevanje rijeke Neretve. Odsjeen je kompletan region na lijevoj obali Neretve u pravcu Glavine, Bijela, Borci, Glavatievo, Bjelimii, te dalje prema Kalinoviku i Nevesinju. Poplava je izazvala i ekoloku katastrofu na podruju Konjica jer su bujice nanijele u grad stotine tisua kubika smea s deponija Vraba. Obilne kie stvorile su umjetnu akumulaciju ispunjenu smeem na rijeci Bijeloj, a kad je dolo do njezina pucanja, plimni val je smee raznio kroz cijelo naselje u duljini od 15 km. Posebno velika poplava dogodila se na samom kraju 1999. godine, uslijed neadekvatnog rukovanja ustavama brana uzvodno od Mostara. Snijeg, potpmognut rijekama kao prirodnim saveznicama, sabotirao je gradski i meugradski promet, a dobar dio BiH ostavio bez struje i vode. Neretva i Sava ule su, nepozvane, u podrume i prizemlja priobalnih kua. Neretvini plavni valovi, visoki i po 14 m, potopili su brojne stambene jedinice te je oko tisuu ljudi ostalo bez krova nad glavom. Neretva je odnijela i dva pjeaka mosta (jedan je sluio umjesto Starog), a sline pojave dogaale su se i u apljini, Jablanici, odnosno cijeloj dolini Neretve. Prvom i najveem udaru bile su izloene kue i stanovi u mostarskom naselju Bakijina Luka gdje je voda, bukvalno, za nekoliko minuta narasla do stropa. Potom je plavni val harao kvartovima Carine, Luke i Cernice. Sreom, val je naiao tijekom dana pa je veina ljudi bila izvan kua i nije bilo poginulih. Na nekoliko sati prekinut je i promet na magistralnoj cesti M-17. Gradska uprava Mostara formirala je komisiju sa zadatkom da "obie teren", ustanovi kolike su tete te zatrai odetetu od dviju elektroprivreda u F BiH jer je poplava nastala proputanjem velikih koliina vode kroz postrojenja hidroelektrana sjeverno od Mostara. Obje elektroprivrede su izdale priopenja u kojima negiraju svoju krivicu jer se glavni dispeer koji regulira isputanje vode na neretvanskim branama nalazi u Sarajevu. Komisija je ustanovila da materijalna teta u tri mostarske opine iznosi oko 4,5 milijuna KM, a u cijeloj HN/K oko 20 milijuna KM. U poplavi je stradalo 1.800 stanova i kua. U slivu Trebinjice izgradnjom HE Trebinjica i kanala kroz Popovo polje, dio poplava koji se javljao i na prostoru F BiH je rijeen. Meutim, u dva navrata zadnjih 5 godina (2004. i 2009), poplave su pustoile velike dijelove Hercegovine u slivu rijeke Trebinjice. Desetine hektara u plodnom Popovom Polju i na jugu apljinske opine (Viii i Svitava) su bivale pod vodom, a PP Hutovo Blato ostajao je bez cijele generacije endemskih ptica. Kad se napune akumulacije na rijeci Trebinjici voda se isputa u Popovo polje, koje je i najvei vonjak u F BiH. Da su opasnosti brojne kada je u pitanju upravljanje sa ogromnim koliinama nakupljene vode potvruje i sluaj od prije nekoliko godine u Popovom Polju koje je zbog vika vode u Bilekom jezeru u jednom mjesecu dva puta poplavilo sa vodama od 400 do 500 m3/s, to su sto ili dvjestogodinje vode! Za samo nekoliko sati ovakav ogroman vodeni val kanalom projektiranim za desetak puta manji protok je potopio tisue hektara plodnog Popovog Polja, koje je posluilo praktino kao evakuacijski organ. Pod vodom su se nale i stotine kua. Nakon viegodinje sue, povremeno doe umjetna poplava,... Poljoprivredni proizvoai su optuili Elektroprivredu RS-a da je odgovorna za nastale tete zbog nekontroliranog isputanja vode iz ustava na rijeci Trebinjici u RS. Meutim, optube su odbaene i krivica prebaena na viu silu zbog rekordnih koliina padalina. Dakle, prirodne poplave u Popovom polju se javljaju od jezera Vrutka, uz polje, i nemaju erozijsku snagu. Umjetne poplave dolaze iz suprotnog pravca i imaju ogromnu erozijsku snagu. Nakon povlaenja vode blatnjavi nasadi u Popovu polju izgledaju kao pustinjski pijesak. Ako se teta na usjevima i moe neim nadomjestiti, tete u PP Hutovo Blato, gdje je razina vode 2004. godine poveana za vie od 2 m, su nenadoknadive. Cijele kolonije ptijih stanita nale su se pod vodom.
32
U okviru koncepcije koritenja voda nazvan Gornji horizonti sa 7 planiranih hidroelektrana (HE) i 5 akumulacijskih bazena u skladu s potrebama hidroenergetike i rjeavanjem kompleksne vodoprivredne problematike ovog podruja (odvoenje vikova vode sa gornjih krkih polja u vlanom razdoblju godine i dovoenje potrebnih koliina vode za navodnjavanje), dio hidrosustava "Gornji horizonti" obuhvata u konanoj etapi koritenje voda na pravcu Gatako polje - r. Zalomka - Nevesinjsko polje - Dabarsko polje - Fatniko polje - akumulacija Bilea. Projekt predvia izgradnju 2 tunela (Fatniko polje-Bileko jezero i Nevesinje-Dabar) i 3 nove HE: Nevesinje, Dabar i Bilea, a predviena je i izgradnja kanala kroz Fatniko polje. Preduvjet za izgradnju svega to je planirano projektom bio je tunel Fatniko polje-Bileko jezero, zavren krajem 2006. godine. Izgradnjom tog tunela sve plavne vode iz krkih polja Fatnikog i Dabarskog dovedene u umjetnu akumulaciju Bileko jezero mogu se na daljnjem padu od 400 m do mora energetski k oristiti preko izgraenih hidroelektrana HE Dubrovnik (1965), HE Trebinje I (1968), PHE apljina (1979) i HE Trebinje II (1981). Rezultati provedenih trasiranja u okviru provedenih hidrogeolokih istraivanja pokazuju da prema rijeci Neretvi gravitira najvei dio podzemnih voda iz dijela Gatakog i Nevesinjskog polja (vrela Bune i Bunice sa srednjim protokom > 35 m3/s), prema vrelu Bregave (srednji protok > 16 m3/s) iz pravca Gatakog polja, Lukavakog, polja Slato, Dabarskog i Fatnikog polja. Prema Deranskom jezeru utvrena je podzemna veza iz pravca korita Bregave, kao i iz pravca Popova Polja (Doljanjica). Prema Svitavi gravitiraju vode opreko ponora u Hutovu, te prema vrelima u Metkovikom i Opuzenskom polju. Podzemne vode iz pravca srednjeg i istonog dijela Popovog polja gravitiraju prema vrelima i vruljama u Jadranskom moru. Dakle, rije je o velikom hidrotehnikom zahvatu koji prikuplja i preusmjerava vode iz sliva Neretve u sliv Trebinice, a zatim znatne dijelove voda Trebinjice preusmjerava na HE Dubrovnik II. Ovaj koncept prouzroit e deficit velikih voda na svim krkim poljima sjeverno od Fatnikog polja i suficit juno i zapadno od Bileke akumulacije. Posljedica je smanjenje izdanosti svih krih vrela sjeverno od Svitave (vrela na sjeveroistonom obodu Deranskog jezera, vrelo Bregave, vrelo Bunice i Bune) i znatno skraeno razdoblje pranjenja podzemlja, odnosno presuivanje krkih vrela. Posebno je u nepovoljnim hidrogeolokim okolnostima vrelo Bregave, do koga preko sustava velikih ponora du jugozapadnog oboda Fatnikog i Dabarskog polja relativno brzo dotjeu podzemne vode. Iako se radi o slivu s "brzim pranjenjem", utjecaj velikih voda na zonu ubrzanog i usporenog podzemnog teenja je znaajan. Smanjenjem protoka srednjih i malih voda na vrelu Bregave e imati odraza i na smanjenje izdanosti vrela izvora koji se pojavljuju du sjeveroistonog oboda Deranskog jezera. Prevoenjem voda u pravcu Hutova, odnosno PHE apljina i Svitave stvorit e se suficit u odnosu na prirodno stanje. Ovo moe u nizvodnim podrujima u BiH (odnosno HN/K), kao i u RH, imati vrlo negativne posljedice za lokalno stanovnitvo i prirodu. Neretva je ovim projektima izravno ugroena, a delta se ve bori sa polsjedicama zaslanjenja Neretve to moe imati pogubne posljedice na poljoprivrednu proizvodnju, presuivanje movare u sklopu Parka prirode Hutovo Blato, kao i na uzgoj koljaka u Malostonskom zaljevu. Iz WWF-a, ali i drugih organizacija i udruga upozoreno je kako se ovi projekti ne bi smjeli nastaviti realizirati dok se ne izradi strateka procjena utjecaja na okoli, te dok se ne dovri plan upravljanja slivovima Neretve i Trebinjice, kojeg financira Svjetska banka, a u iju su izradu ukljuene obje drave (BiH i RH) i oba entiteta u BiH. Meutim, unato mnogobrojnim pismenim zahtjevima, inicijativama prema Vijeu ministara BiH, te uzaludnim osporavanjima izgradnje tunela prema Fatnikom polju bez studije utjecaja na okoli, kao i bez novijih istraivanja i monitoringa voda iz Gornjih u donje horizonte kojim bi se zadovoljila bilanca i balans koliina voda za vienamjenske potrebe (poljoprivreda, vodoprivreda, zatita okolia, obveza biolokog minimuma vodotoka u razdoblju malih voda, energetskog sektora za postojee i nove hidroelektrane), ali i zatitile vrijednosti bioloke raznolikosti te prirodnih
33
podruja od meunarodnog znaenja u oba entiteta i dravama regije, nedavno je odobrena studija utjecaja na okoli za HE Dabar bez posebnog poglavlja sa procjenom utjecaja na okoli u F BiH, kao i u prekograninom kontekstu na RH. Nakon iscrpljenih drugih mogunosti, nedavno je FMOIT odluilo uputiti tubu kao jedini preostali pravni lijek kojim se rjeavanje ove problematike moe nastaviti. I u opini Neum je bila alarmantna situacija. Sela Dobri Do, Gornji i Donji Zelenikovac, Glumina i Previ su odsjeena od opine Neum, a mjetani i Civilna zatita Neum nasipali su putove kako bi barem neka od sela spojili s opinom. Voda se nije povukla povukla za mjesec dana. 2008. godine kia je prouzroila kaos i u opini Prozor/Rama. U potpunosti je poplavljen gradski stadion u Prozoru, a nekoliko glavnih ulica je potpuno blokirano. Voda nije ispravna za pie ni u dijelu Mostara koji se vodom opskrbljuje s izvorita Radobolja. Kritino je bilo na rijeci Trebiat Poplavno podruje Mostarsko blato i Jasenica sa kulom zatvaranicom u Kruevu Znaajnije poplave javljale su se (a i danas se javljaju) u Mostarskom Blatu (Ravni dio u cjelini - od Uzaria do ponorskih zona na jugoistonom dijelu) i sustavu Tihaljina-MladeTrebiat (Dolina Trebiata nizvodno od ua Studenca). Izgradnjom odvodnih tunela (iz Mostarskog Blata i HE Pe-Mlini, poplavne vode se isputaju u nie horizonte. U cilju ubrzanja oticanja Mostarskog blata prokopani su odvodni tuneli. Tunelima poveani doticaji mogu imati i negativne efekte na nizvodna plavna podruja. Problem na ovom poplavnom podruju je odravanje glavnog dovodnog kanala, ija je funkcija da prihvata vode iz Mostarskog blata i odvodi ih do kule zatvaranice. Reguliranje otjecanja vode iz Mostarskog Blata evakuacijskim organima na kuli zatvaranici u Kruevu (kula zatvaranica, veliki tunel "Varda", spojni kanal izmeu tunela, mali tunel "Varda", brzotok, slapite i rijeka Jasenica vri se prema Planu. Pored nabrojanog, na vie lokaliteta du rijenih korita, vreni su razliiti zahvati u funkciji lokalne zatite od poplava naselja, industrijskih ili drugih objekata. Propusna mo veih vodotoka na pojedinim dionicama (naroito gdje je zasipanje nanosom intenzivnije) vri se u okviru odravanja plovnog puta ili eksploatacije materijala iz vodotoka (po elementima budueg reguliranog korita). To je naroito izraeno u donjem toku rijeke Neretve (apljina-granica s RH). Odravanje propusne moi korita eksploatacijom nanosa pod odreenim uvjetima praktino je i najefikasnija mjera aktivne zatite od poplava. Meutim, valja imati na umu, da postoji i divlja, neplanska eksploatacija ljunka koja ne moe imati i negativne posljedice na obranu od poplava. 3.2.3. Identifikacija problema Osnovni problemi vezani za upravljanje vodnim resursima u HN/K su sljedei: U domeni koritenja voda Neracionalna potronja pitke vode; Nedostatak koritenja vode nie kvalitete, kao tehnoloke vode; Nedefiniranost zona zatite za vei broj javnih vodnih objekata, bez monitoringa ouvanja statusa i nadzora voda i objekata za vodoopskrbe; Negativni efekti na zatiti izvorita i vodnog reima pretvaranjem umskog u poljoprivredno/ graevinsko zemljite; Bespravna izgradnja i razvoj nelegalne i neodgovarajue komunalne infrastrukture u zonama sanitarne zatite izvorita.
34
U domeni zatite voda Zagaenje vodotoka komunalnim otpadnim vodama; Difuzno zagaenje vodotoka; Procjedne vode s javnih i ilegalnih deponija; Zagaenje od industrijskih otpadnih voda. U domeni zatite od voda Nedovoljna propusna mo korita vodotoka. U domeni ekonomike koritenja voda Nekoritenje i nelegalno koritenje vodnih resursa. Uzroke gore navedenih problema treba traiti u sljedeim injenicama: Ogranienost izvorita i veliki gubici u sustavu vodoopskrbe; Nedovoljna informiranost korisnika gradskih vodovodnih sustava; Nedostatak prakse koritenja vode nie kvalitete kao tehnoloke vode; Nepostojanje odluke o zatiti izvorita niti pouzdan monitoring nadzora i tehnolokog opsluivanja; Uklanjanje umskog i biljnog pokrivaa, izgradnja objekata, pojaana erozija terena na prostorima (posebno nedefiniranih) vodozatitnih zona i sliva pojedinih izvorita; Nedostatak/neprovoenje razvojnih prostornih planova i zakonske regulative u skladu s principima zatite voda i propisima o zatitnim zonama izvorita voda za pie; Neprovoenje Zakona o vodama; Neodgovarajui inspekcijski nadzor; Otpadne vode korisnika lociranih uzvodno od granica HN/K; Nepokrivenost stanovnika HN/K organiziranim prikupljanjem otpadnih voda (kanalizacija); Nepropisno ureene septike jame; Nefunkcioniranje postrojenja za tretman otpadnih voda; Primjena kemikalija na obradivim povrinama i kine vode s gradskih povrina; Nekontrolirano otjecanje procjednih voda s deponija; Isputanje industrijskih otpadnih voda u vodotoke bez tretmana, odnosno u kanalizacije bez predtretmana; Neureenost korita vodotoka; Nedostatak promocije koncesija na vode, te nepotivanje zakonske regulative (koritenje voda bez koncesije). Posljedice gore identificiranih problema su: Naruavanje prirodne kvalitete vode, tehnoloko-fizika nesigurnost objekata vodovoda, rizik poremeaja kvalitete vode za pie i zdravlje potroaa; Naruavanje bilance i kvalitete voda izvorita (poveanje koliina suspenzija-mutnoe voda i kemijsko-bakteriolokog optereenja), pomanjkanje vode na izvoritima, uvoenje kompleksnih tehnologija u pripremi vode za pie; Ekspanzija svih vrsta bespravne izgradnje i razvoja infrastruktura s dugoronim posljedicama po vodne resurse i ukupnu kvalitetu vode u prostoru i vremenu; Otpadne vode bez ikakvog tretmana se isputaju u vodotoke; Izuzetno velika tokasta zagaenja vodotoka i stvaranje mrtvih dionica; Pojava pesticida i herbicida u vodi; Zagaenja podzemnih voda; Redukcije pitke vode, pogoranje vodoopskrbe, poremeaji na vodovodnoj mrei (cjevovodima); Znaajni poremeaji u kvaliteti vode koja se zahvaa u izvorinoj zoni i koristi za vodoopskrbu stanovnitva Mostara; Nedostatak pitke vode u ljetnim mjesecima i redukcije u sustavu vodoopskrbe; Prekomjerna uporaba pitke vode za svrhe gdje se moe koristiti voda nie kvalitete; Izlijevanje voda (poplave) u naseljima, industrijskim zonama i poljoprivrednim povrinama;
35
Neiskoritenost resursa te neplansko i nezakonito koritenje, uz eventualno prekomjerno koritenje i unitavanje resursa. 3.2.4. Ciljevi i mjere U skladu s analizom gore navedenih problema, identificirani su ciljevi i mjere koje treba poduzeti u narednom razdoblju: Sprijeiti/ograniiti bespravnu izgradnju; Izraditi plan sanacije postojeeg stanja u svrhu ouvanja kvantitete i kvalitete prirodnih voda; Uputanje voda propisane kvalitete u vodotoke - izgradnja kanalizacija i tretmana otpadnih voda, te predtretmana za industrijske zagaivae; Sprjeavanje difuznog zagaenja - ogranienje koritenja pojedinih vrsta gnojiva i kemikalija; Smanjenje i ukidanje dotoka procjednih voda s deponija - izgradnja ureaja za tretman otpadnih voda; Svoenje industrijskih otpadnih voda na traenu kvalitetu - izgradnja postrojenja za tretmane i predtretmane industrijskih otpadnih voda; Osiguranje dovoljnih koliina pitke vode - razvoj sustava uz osiguranje sigurnosti izvorita; Smanjenje neracionalne potronje pitke vode; Informiranje korisnika o posljedicama neracionalne potronje te mjerljivim i nemjerljivim vrijednostima pitke vode; Smanjenje neodgovarajueg koritenja pitke vode; Identifikacija i izgradnja pogodne infrastrukture za zahvat tehnoloke vode; Definiranje zona zatite, uspostavljanje pouzdanog monitoringa, nadzora i tehnolokog opsluivanja u svrhu ouvanja prirodnih vrijednosti vodnih resursa i osiguranja kvalitet e vode za pie; Sprjeavanje naruavanja bilance voda u ciklusu prirodnog nastajanja i ouvanje prirodne kvalitete vode; Usklaivanje svih prostornih planova HN/K; Sprjeavanje poplava - ureenje korita; Obveza koritenja resursa vode uz posjedovanje koncesijskog prava. 3.3. KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE ZEMLJITEM 3.3.1. Stanje na podruju Zemljini prostor ili zemljite (Land, FAO-1975) obuhvaa prostor koji ukljuuje tlo, klimu, hidrologiju, geologiju i vegetaciju u opsegu koji utjee na mogunost njegova koritenja te rezultate aktivnosti ovjeka, kao i drutveno-ekonomske parametre. Dakle, moderni koncept upravljanja zemljitem podcrtava da zemljite, osim proizvodne, ima i set drugih funkcija koje su temelj uspostave uravnoteenog razvoja jedne zemlje. Te druge funkcije uklju uju ekoloko-regulacijske (prijemnik, sakuplja i izmjenjiva razliitih oneienja), klimatskoregulacijske, ulogu nositelja infrastrukture, funkciju proistaa vode, izvor genetskog bogatstva i zatite bioloke raznovrsnosti, zatim funkciju oblikovanja krajobraza, te funkciju tla kao povijesnog medija. Imajui u vidu ovu multifunkcionalnost zemljita, FAO Interdepartmental Working Group on Land Use Planning (1994) je predloila definiciju zemljita koju treba imati na umu pri formiranju klasifikacije uporabe zemljita: Zemljite je neodvojivi prostor zemljine povrine koja povezuje sve atribute biosfere neposredno iznad i ispod ove povrine, ukljuujui klimu, zemljine i geoloke forme, hidrologiju (jezera, rijeke ), ivotinjsku i biljnu populaciju, ljudska naselja i fizike promjene nastale kao rezultat prolih i sadanjih aktivnosti (terase, objekti za uvanje vode, drenaa, ceste, zgrade i sl.). Trenutno stanje gdje nisu doneseni novi plansko-analitiki dokumenti, gdje nadlenosti oko koritenja zemljita i davanja prava koritenja nisu jasno definirane izmeu razliitih razina vlasti, zastarjeli zakoni, zatim nepostojanje jasnih linija izvjetavanja i voenja dokumentacije
36
(registri, katastri i sl.) na razliitim razinama vlasti, ugroava zemljite, a posebno poljoprivredno zemljite. Budui da ne postoji sustavno praenje niti jedne kvantitativno-kvalitativne karakteristike zemljita, ne iznenauje nedostatak relevantnih i pouzdanih informacija o kontaminaciji zemljita (tekim metalima, POP-s i sl.), kao ni karta najvanijih oteenja zemljita, bez obzira na uzrok oteenja. Dakle, problem kontaminacije zemljita nije sustavno istraen niti praen, pa ne postoje osnovni preduvjeti za planiranje otklanjanja/minimiziranja negativnih efekata po ljudsko zdravlje i bioraznolikost. Ovo predstavlja stvarni problem, kako u smislu smanjenja ekonomskog i okolinog kapaciteta zemljita, tako i u smislu znaajnog rizika za zdravlje populacije, a time posredno i za javne trokove vezane za smanjenu produktivnost stanovnitva i trokove zdravstvene zatite. Visoka razina siromatva i neformalne ekonomije ini dodatni pritisak na zemljite koji se ogleda u prekomjernoj eksploataciji mineralnih sirovina, drveta i umskih plodova te primjeni neodrivih proizvodnih praksi u umarstvu i poljoprivredi. Posljedica je pojava razliitih vidova oteenja zemljita (npr. erozije, zbijanje zemljita, smanjenje plodnosti i sl.), to moe za konanu posljedicu imati i nestanak zemljita. Drugim rijeima, na ovaj nain ne oteuje se samo zemljite, ve se ugroava bioraznolikost i smanjuje kvaliteta i ljepota pejzaa, to se negativno odraava na mogunost diverzifikacije ekonomskih aktivnosti (prvenstveno se misli na razliite oblike turizma i iskoritavanja umskih plodova) i pokretanje proizvodnje s viim stupnjem dodatne vrijednosti. Zakljuak je da je zemljite veoma osjetljiv resurs i da, ukoliko elimo osigurati minimalne uvjete za uspostavljanje dugoronog uravnoteenog drutveno-ekonomskog razvoja, moramo uspostaviti integralni sustav upravljanja zemljitem (ISUZ) (izvor: FSZO). Na prostoru HN/K reljef je preteito brdsko-planinski, sa slabim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju, pa razvijenu poljoprivredu imamo samo u ravniarskim dolinama Neretve i njenih pritoka, te poneto na zaravnjenim krkim ploama vapneno-dolomitnih stijena te flia i drugih tercijarnih sedimenata na kojima su se razvila duboka, za poljoprivredu pogodna tla. Poljoprivredno zemljite je posebno vano za HN/K pa je jo ranije donesena Strategija razvoja poljoprivrede Hercegovako-neretvanske upanije, kojom se pokrenuo razvoj poslijeratne poljoprivrede i agrara. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede HN/K sagledalo je potrebu izrade Studije Karta upotrebne vrijednosti zemljita na podruju Hercegovako-neretvanske upanije/kantona (2009). Cilj Studije bio je utvrditi bilance i kvalitetu zemljita kao temelj budueg planiranja razvoja HN/K i njenog prostornog ureenja, uz racionalnu primjenu i optimalno koritenje zemljinih resursa. Poljoprivredno zemljite zauzima povrinu od 206.724,48 ha (47,33 % povrine HN/K), umsko zemljite zauzima povrinu od 217.856,58 ha (49,88 %), a neplodno zemljite 12.162,02 ha (2,78 %), od ega je izgraeno zemljite (industrijske i stambene zone, prometnice i druga infrastruktura) 6.164,92 ha (1,41 %), a hidrografija (rijeke, jezera i dr.) 5.997,09 ha (1,37 %).
Tablica 2. Kategorije poljoprivrednog zemljita i odnos po stanovniku u ha (izvor: Karta upotrebne vrijednosti zemljita na podruju HN/K, 2009) Po stanovniku (ha) Broj Poljopr. Obradivo Panjaci Opina stanovnika (ha) (ha) (ha) Obradivo Poljopr. Mostar 111.116 30.542 8.742 21.800 0,08 0,27 apljina 23.433 15.455 6.745 8.980 0,28 0,66 itluk 15.932 8.458 4.009 4.449 0,25 0,52 Neum 4.638 15.011 915 14.096 0,20 3,24 Stolac 13.308 35.522 4.074 31.448 0,31 2,67 Ravno 1.371 18.140 3.140 15.000 2,29 13,23 Prozor-Rama 16.229 21.122 9.179 11.943 0,57 1,30 Jablanica 11.825 5.241 1.125 4.116 0,10 0,44 Konjic 28.780 35.019 21.666 13.353 0,75 1,22 UKUPNO 226.632 184.510 59.325 125.185 0,26 0,81 37
Po stanovniku dolazi 0,81 ha poljoprivrednog zemljita, od ega vei dio tih povrina otpada na panjake i planinske povrine, a na obradive svega 0,26 ha. Ove su vrijednosti neto iznad meunarodnih limita koji se danas koriste (0,40 ha/stanovnik poljoprivrednog i 0,17 ha/stanovnik obradivog zemljita). Meutim, ovi statistiki podaci ne daju ba realnu sliku ako se zna da na ovom podruju ima znatan dio kra koji predstavlja degradirane panjake sa slabom produktivnou. Ranijim i sadanjim pedolokim istraivanjima utvreno je 19 tipova tala i vie niih jedinica koje su razvrstane u bonitetne kategorije tala. Najprostranija tla su crnica na vapnencu i dolomitu (kalkomelansol) s 28,9 %, te smee tlo na vapnencima i dolomitima (kalkokambisol) s 24,5 %, a slijede rendzine (10,6 %), crvenica (6,5 %), kiselo smee tlo (5,1 %), kamenjar (5,1 %) i koluvijalna tla (3,3 %). Svi drugi tipovi tala zauzimaju povrinu od 250-8.625 ha. Svakako su najbolja tla aluvijalna tla (obranjena od poplava), te eutrini kambisoli, crvenice, luvisoli i smea koluvijalna tla, neki koluviji zbog svoje dubine, propusnosti, sadraja hranjiva i vodozranih odnosa openito. Tla koja trebaju biti potencijalne povrine za proirenje agrara su movarno glejna tla i smea karbonatna tla i rendzine. Pravog obradivog tla za oraninu, voarsku i vinogradarsku proizvodnju na podruju HN/K ima veoma malo. irenje gradova i naselja veinom je vezano za nizinska podruja, gdje se nalaze relativno dobra tla, pa je i time odreeno stalno smanjenje oraninih povrina. Potrebno je istaknuti da se trend promjene namjene koritenja zemljita naroito intenzivirao u poslijeratnom razdoblju. Naime, na podruju HN/K dolo je do poveanja stanovnitva uslijed ratnih zbivanja, pa je vren stalni pritisak na zemljite u zahtjevima za izgradnju novih naselja, prometnica, odlagalita otpada, industrije i dr. Analizom stanja odnosa obradivog i poljoprivrednog zemljita po stanovniku unutar pojedinih opina, vidljivo je da je u najveem broju opina ovaj odnos povoljan, osim u opinama Mostar i Jablanica. Od iznimnog znaenja bit e pronai naine za ouvanje svih vrijednijih zemljita, a mnogobrojne interesente za urbanizaciju trebat e usmjeriti na tla loije kvalitete. Stoga potreba uvanja vrijednih obradivih kategorija zemljita treba biti primarna zadaa svih tijela uprave opina, HN/K i vlasnika pojedinaca. Degradacija zemljita i integritet ekosustava Iskoritavanje tla u sferi izvan poljoprivrede i umarstva, osobito zadnja etiri desetljea, u svijetu i kod nas ima karakteristike veoma velikog uspona. Poveana industrijalizacija i urbanizacija ve su prisvojile znatne obradive povrine. Trend potronje i sve veeg prisvajanja poljoprivrednih povrina u nepoljoprivredne svrhe uslijed poveanja potreba u energiji, rezultat je stalnog poveanja broja stanovnitva i ekspanzije industrije te uvoenja novih tehnologija. Napredak tehnologije bez sumnje je omoguio udobniji ivot ovjeku nudei mu viestruke koristi. U isto vrijeme, ovakav napredak prouzrokovao je i itav niz tetnih posljedica, koje su se manifestirale na okolni prostor, ukljuujui i tlo. Problemi oteenja zemljita i poduzimanje mjera za smanjenje ovih tetnih procesa nisu imali isti tretman, ista shvaanja, kao to je to bio sluaj s drugim lanovima ekosustava. Neki vidovi oteenja zemljita (kontaminacija) ne djeluju direktno na zdravstveno stanje ljudi i ne mogu se odmah otkriti, kao to je to sluaj sa zrakom i vodom. Kada se studioznije pristupilo ovom problemu, vidjelo se da su oteenja zemljita, a i posljedice koje iz toga proizlaze, isto tako velike, pa ak u nekim sluajevima tee i ozbiljnije. Podatak da u BiH svake godine nestaje cca 3.000 ha zemljita dovoljno je ilustrativan da ukae na posljedice. Treba naglasiti da se procesi oteenja zemljita razliito manifestiraju. Oni se mogu svrstati u 3 temeljne skupine i to: kontaminacija, posljedica je veeg broja uzroka: otpadni plinovi i otpadne vode iz industrije i komunalni plinovi, promet i njegov intenzitet, eolacija s deponija (npr. eolacija crvenog mulja);
38
degradacija, koju izaziva nepravilan nain obrade tla na inkliniranim podrujima i intenzivna sjea ume, a izravna posljedica je pojaana erozija; destrukcija je tei oblik oteenja od degradacije zemljita jer dovodi do fizikalnog unitavanja tla, odnosno ima djelovanje pedocida. Pod destrukcijom tla podrazumijeva se najtei oblik oteenja tla, kada tlo potpuno gubi svoju proizvodnu funkciju. Proces destrukcije moe biti privremeni gubitak zemljita (povrinski kopovi, ljunokopi, odlagalita industrijskog i komunalnog otpada i oteenja tla tijekom ratnih aktivnosti) i trajni gubitak zemljita (izgradnja naselja i industrije, izgradnja prometnica). Na podruju HN/K prisutni su neki uzroci oteenja zemljita, a njihove posljedice su izraene: miljenjem da se raspolae znaajnim povrinama poljoprivrednog zemljita; ovome je naroito doprinio veliki fond neobraenih polja; nepridravanjem postojee zakonske regulative, posebno one koja se odnosi na zatitu najvrjednijih zemljita. Destrukcija zemljita na podruju HN/K Ovaj oblik oteenja tla mnogo je tei od degradacije zemljita jer dovodi do fizikalnog unitavanja tla, odnosno ima djelovanje pedocida. Pod destrukcijom tla podrazumijeva se najtei oblik oteenja tla, kada tlo potpuno gubi svoju proizvodnu funkciju. Proces destrukcije moe biti: privremeni gubitak zemljita je takvo stanje tla kada ono gubi svoju proizvodnu funkciju za neko odreeno vremensko razdoblje (povrinski kopovi, ljunokopi, odlagalita industrijskog i komunalnog otpada i oteenja tla tijekom ratnih aktivnosti). Odgovarajuim mjerama na ovakvim povrinama ponovno se moe uspostaviti poljoprivredna proizvodnja. Kamenolom dolomita Podbor kod Prozora DOO GP Gradina Prozor. Povrinski kopovi smatraju se vrlo opasnim destruktorima. Naime, ovim nainom zahvaaju se sve zemljine povrine predviene kopom, odnosno nije mogue zaobii vrijednija tla. Posljedica povrinskih kopova je takva da se po povrini terena stvaraju krateri razliite dubine i promjera. Kamenolomi za koje je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije izdalo rjeenja za odobrenje istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina do 26.03.2008. godine oznaeni su bold-fontom. Povrinski kopovi vapnenca su: "Mukoa", "Slipii", Vranjevii i "Sirge1-Raka Gora" (Grad Mostar), Orahov Do (Opina Ravno), Brdo-Draevo, Bivolje brdo i Sjekose (Opina apljina), "Kosna luka", upljika i Kumbo (Opina Jablanica), Crnoglav (Opina Neum). Povrinski kopovi gabra su: "Car", "Suljo ili", "Padetica", "Velja stijena", "Findik", Staro Heljdovite , Bruse, Polje 1 i 2 (Opina Jablanica) Kamenolomi vapnenca su: "Vlake-Dragiina", Vlake, Dubrave-Blizanci, TrnovaaDobro Selo i ''Trtla''-Gornji Veliki Ograenik (Opina itluk), "Vranjevii", "Mokri DoMiljkovii", "Grabovica", Sirge-Raka gora, Draevice, Raevac Mostar, Svinjarevina, Debelo brdo-Vrapii i Kuti-Zukulja (Grad Mostar), Planik, Bobovite-Gradina, Dvrsnica, Zaula i Cigrine (Opina Ravno), Klekovica i Kolojanj (Opina Neum), Klepci, Prebilovci, Gnjilita, Gradina-Crnica i Zvirovii (Opina apljina), Radimlja i Kanjon Bregave (Opina Stolac), "Grabovica", "Do-fupljika", Kumbo i Bijeli potok (Opina Jablanica). Kamenolomi dolomita su: "Podoraac", Bijela, Podoroac-Spiljak i KamenolomTunel (Opina Konjic), "Podbor" i Puine-Makljen (Opina Prozor-Rama).
39
Treba spomenuti i: ''Blatnica-Dobro Selo-Blizanci'' itluk (boksit i ugljen), Jasenjani i Liva brdo-Stoi Mostar (boksit), Sovii Jablanica (gips), Mali grot-VranicaVitreua Konjic (kvarcit). ljunokopi su daljnji vid oteenja tla. Kopanjem ljunka i njegovim odnoenjem po povrini terena stvaraju se vei ili manji krateri. Ovi krateri vidljivi su na podruju Bijelog polja i uz korito rijeke Neretve (Lakevine-Ortije, Kosor, Kosor-Plantaa Hepok, ''Carski vinogradi-Kaponijeri'', ''Bie polje - Aerodrom sjeverozapadna strana'', ''Bie polje - Teretna eljeznika'', Romsko naselje Bie polje, Bie polje - poslovni krug Graevinar, Separacija Berkas, Bie polje-Austrijski bunker'', Bie polje - prostor iza firme Meser'', Bie polje - poslovni krug Tempo-Vranica, Bie Polje - prostor ispred firme Meser'', Bie polje - poslovni krug poduzea Beton Gali'', Duge njiveJasenica, Bie polje - poslovni krug ljunkara Mega d.o.o.'', ''Prostor iz aluminijskog 1-Rodo, Sjeverni logor, Vrapii-stara separacija GP Hercegovina'', Vrapiiprostor pored akumulacije'', Kuti-poslovni krug poduzea Aliman'', Uborak, eljuaDrae, eljua, Diva Grabovica (Grad Mostar), Radimlja I (Opina Stolac), Suho polje-Risovac Jablanica, Rakova laz Konjic). Treba jo spomenuti i kopove ''Rijeevac-Gostine kue'' Mostar (pjeenjak s glinovitom primjesom), ''Fortica-srednja krivina'' Mostar (pijesak s glinovitim primjesama). Odlagalita industrijskog i komunalnog otpada su daljnji vidovi oteenja zemljita. Ova odlagalita-deponiji, pored toga to zauzimaju obradive povrine, dovode i do kontaminacije tla i, openito, cijelog okolia. Oteenja tla tijekom ratnih aktivnosti - tijekom etverogodinjeg rata, pored stradanja ljudi, unitenja domova i gospodarskih dobara, dolo je i do oteenja uslijed eksplozija granata, izgradnje privremenih objekata i putova, uslijed kretanja ive sile i ratne tehnike preko oranica i travnjaka te sjee umskog pokrivaa. Poseban problem predstavlja miniranost terena. trajni gubitak zemljita predstavlja najtei oblik oteenja, kada se trajno ili, pak, za veoma dugo vremensko razdoblje (dulje od ljudskog vijeka) gube proizvodne sposobnosti tla. Izgradnja naselja i industrije dovodi do gubitka tla. Kao posljedica toga znaajne povrine ve su iskljuene iz poljoprivredne proizvodnje, odnosno ovi potroai su reducirali i onako skromni obradivi zemljini fond. Prometnice su daljnji vid unitavanja tla, gdje 1 km puta odnese 1 ha tla. Ako se tome dodaju bankine, proirenja, izgradnja benzinskih crpki, ukupno zauzimanje zemljita jo je vee. Osim toga, primjena soli po putovima tijekom zimskog razdoblja moe dovesti do njenoga ispiranja na okolno tlo i uzrokovati oteenje tla. Na tlo naroito tetno djeluje natrij koji dovodi do intenzivne razgradnje strukture tla i kvarenja fizikalnih znaajki tla. Legislativa Zemljite, posebice obradivo, kljuni je i limitirajui resurs razvoja proizvodnje hrane i ukupnog ruralnog prostora. Zatita najboljih zemljita od trajnih gubitaka, smanjenje plodnosti, erozija i kontaminacija trebaju biti sastavni dio politike prema poljoprivrednom zemljitu, ali i ukupnom prostoru. Zakon o zatiti zemljita nije predloen u okviru seta pet ekolokih zakona koji su usvojeni na razini F BiH, a sama problematika zemljita u pomenutim zakonima se spominje sporadino. U Zakonu o prostornom ureenju u F BiH zemljite je bilo neodgovarajue tretirano, a ni u njemu nije promovirano njegovo integralno upravljanje. Nastojanje Meunarodne zajednice je da se prostorom i resursima u njemu, ukljuujui i poljoprivredno zemljite, integralno upravlja. To ukazuje da je logino oekivati da politika prema zemljitu bude sastavni dio prostorne politike.
40
3.3.2. Identifikacija problema Problemi vezani za zatitu i unapreenje kvalitete zemljita kao resursa veoma su raznovrsni i kompleksni: 1. Neracionalno upravljanje zemljitem, odnosno nemogunost uspostave integralnog sustava odrivog upravljanja zemljitem, to je osnovica svih problema vezanih za neracionalno i nekontrolirano koritenje zemljita, a to u konanici za posljedicu ima njegovu destrukciju (razne tipove) i nestanak (pedocid); 2. Nepostojanje sustavnog praenja kvalitete zemljita monitoringa problem je koji za posljedicu ima nedostatak informacija o stanju i uporabi zemljita, kao i o razini/kvaliteti ispunjavanja zakonskih obveza; 3. Neadekvatne proizvodne prakse koje nisu prilagoene prirodnim karakteristikama zemljita: a. Neadekvatno upravljanje i koritenje panjaka to doprinosi smanjenju bioraznolikosti i unitavanju pejzaa ruralnih podruja; b. Neureenost zemljita koja smanjuje produktivnost poljoprivredne proizvodnje; c. Neadekvatna i nekontrolirana primjena umjetnih gnojiva i drugih kemijskih inputa, ija neadekvatna primjena smanjuje plodnost tla, doprinosi pojavi erozije, promjeni pH vrijednosti tla, kao i drugih vrsta oteenja tla; d. Neprilagoena mehanizacija i tehnike obrade tla, koje doprinose eroziji i drugim vrstama oteenja tla; e. Izraeno postojanje sive/crne ekonomije koja se zasniva na neodrivim proizvodnim metodama (ljekovito i medicinsko bilje, iskoritavanje uma i mineralnih resursa) koje doprinose/uzrokuju raznih vrsta oteenja zemljita u ruralnim oblastima, to smanjuje mogunost za diverzifikaciju gospodarskih aktivnosti u ruralnim podrujima; f. Neplanska, nekontrolirana i prekomjerna eksploatacija mineralnih sirovina; 4. Niska razina javne i politike svijesti o vanosti drugih funkcija tla, osim njegove gospodarske funkcije (izvor: FSZO). Na osnovi gore navedenog, moe se zakljuiti da su osnovni problemi vezani za koritenje, zatitu i upravljanje zemljitem u HN/K sljedei: Erozija tla; Klizita; Zakiseljevanje tla; Gubitak organske tvari; Kontaminacija tla (nafta i naftni derivati, teki metali, pesticidi, nitrati, organski spojevi, radionuklidi); Gubitak osnovne plodnosti; Bakterije i virusi; Gradski mulj; Trajni gubici tla; Zbijanje i gubitak strukture tla; Poplave; Koritenje zemljita u zatienim podrujima. Uzroke gore navedenih problema treba traiti u sljedeim injenicama: Izgradnja infrastrukture, naselja, sjea ume, gubitak vegetacije; Kisele kie; Intenzivna poljoprivreda, izostanak plodoreda i organske gnojidbe; Benzinske crpke, automobili, industrijski pogoni; Nedostatak sredstava za pravilnom gnojidbom u poljoprivredi; Teki metali iz atmosfere oko industrijskih zona, prometnica; Primjena pesticida u poljoprivredi; Nitrati iz vrstog i tenog stajnjaka na farmama, kao i nepravilna primjena; Organski spojevi iz poljoprivrede, poljoprivredne industrije i industrije organskih proizvoda; Municija iz rata i medicinski otpad;
41
Neureeni vodotoci i kanalska infrastruktura, plavljenje tla; Neprovoenje zakona; Nedoputene aktivnosti koje dovode do ugroavanja prirodnog resursa u zatienom prostoru. Posljedice gore identificiranih problema su: Gubitak tla, bioraznolikosti i kvalitete voda; Materijalne tete prouzrokovane klizitima; Izmjena flore i poremeaj bioraznolikosti uslijed kiselih kia; Gubitak plodnosti, strukture i bioraznolikosti tla; Kontaminacija tla i procjednih voda; Smanjenje priticaja organske tvari; Akumulacija rezidua u biljkama i unitavanje bioraznolikosti; Gubitak N kao biogenog elementa i eutrofikacija voda; Toksine tvari za ivotinje i ovjeka; Dugorone posljedice prisustva radionuklida na zdravlje ljudi i ivotinja; Infekcije stanovnitva i djece u parkovima; Koncentrirane tvari iz preraenog otpada; Znaajno smanjenje prinosa biomase; Aktivnosti mimo doputenih mogu dovesti do ugroavanja prirodnog resursa u zatienom prostoru, bilo da se radi o izvoru pitke vode ili parku prirode gdje se naruava bioraznolikost i itavi ekosustav. 3.3.3. Ciljevi i mjere Neki problemi vezani za zemljite obraeni su u drugim dijelovima Akcijskog plana (npr. dio otpad industrijski deponiji, divlji deponiji, dio zrak zakiseljavanje tla, dio vode uporaba kemijskih sredstava, inputa poljoprivredne proizvodnje i sl.). Prema FSZO, strateki ciljevi za zemljite mogu se grupirati u tri bitne grupe: Stvaranje osnovice za skladan i prostorno uravnoteen socio-ekonomski razvoj, odnosno onemoguavanje dosadanje prakse koja je rezultirala kaosom u prostoru tako to e se ojaati i dalje razviti regulatorni okvir, ojaati postojee institucije i dati im nova ovlatenja, te raditi na unapreenju razvoja ruralnih oblasti. Ovaj strateki cilj bit e ostvaren preko 3 operativna cilja iji rezultat treba biti: (I) kreiran regulatorni okvir kao osnova za uspostavu ISUZ (Integralnog sustava upravljanja zemljitem); (II) uspostavljene institucije neophodne za provoenje regulative i integralno odrivo gospodarenje zemljitem i (III) unaprijeen razvoj ekonomija ruralnih podruja i primjena odrivih proizvodnih tehnika/tehnologija. Minimiziranje/otklanjanje rizika po ljudsko zdravlje, bioraznolikost, prirodno i graditeljsko naslijee, odnosno inventarizacija stanja, uspostavljanje efikasnog sustava monitoringa stanja kvalitete zemljita te planiranje naina uklanjanja/minimiziranja negativnih efekata i planiranje vraanja funkcija degradiranog zemljita. Dakle, neophodno je utvrditi trenutno stanje, izvriti kategorizaciju oteenja prema metodologiji EEA, uraditi odreene istrane radnje i napraviti plan saniranja ili otklanjanja oteenja, odnosno vraanja u funkciju oteenog tla. Ovaj strateki cilj podrazumijeva 2 operativna cilja: identificiranje i praenje rizika po zdravlje, bioraznolikost, prirodno i graditeljsko naslijee; unapreenje kvalitete zemljita vraanjem funkcije degradiranog zemljita ili minimiziranja utjecaja; Izgradnja kapaciteta za upravljanje i unapreenje kvalitete zemljita, odnosno jaanje uloge i aktivnosti nevladinog sektora na promociji vanosti svih funkcija zemljita, efikasna identifikacija i sprjeavanje prakse koja dovodi do oteenja zemljita te jaanje kapaciteta ekspertske i lokalne zajednice.
42
U skladu s analizom gore navedenih problema, identificirani su ciljevi i mjere koje treba poduzeti u narednom razdoblju: Protuerozijska zatita; Planska izgradnja; Smanjenje imisije oksida kiselina; Uvoenje plodoreda i gnojidbe organskom tvari; Prevencija i kontrola (obvezni monitoring); Uvoenje ekonomskih mjera za poveanje plodnosti tla; Indetifikacija izvora zagaenja (teki metali, radionuklidi, organski spojevi); Primjena dobre poljoprivredne prakse iz Direktive EU o nitratima; Primjena propisa i zakona; Primjena EU standarda; Odravanje sustava odvodnje i regulacija vodotoka; Inventarizacija oteenih zemljita i hot spot podruja; Procjena zagaenosti poljoprivrednog zemljita i voda kao podrka strategiji odrivog poljoprivrednog razvoja i strategiji zatite i unapreenja zdravlja; Utvrivanje stanja potencijalne i aktivne erozije tla i klizita; Revitalizacija oteenih zemljita, deponija i deminiranih podruja; Kategorizacija i agroekoloko zoniranje zemljita po opinama u cilju odrivog upravljanja i racionalnog koritenja prostora (stvaranje baze podataka i razvoj GIS tehnologija); Osnivanje ureda za konzervaciju i upravljanje zemljitem, te koordinaciju rada po vertikalnom i horizontalnom pravcu subordinacije vlasti; Institucionalno i kadrovsko jaanje institucija koje se bave problemom zemljita na razini HN/K, ali i ire; Edukacija o znaenju zemljita za odrivi razvoj; Potpora izradi okvirnog (jedinstvenog) zakona o zemljitu na razini BiH; Potpora uspostavi sustava trajnog monitoringa zemljita i razvoj indikatora za praenje na razini HN/K i cijelom prostoru BiH. 3.4. ZATITA, KORITENJE I UPRAVLJANJE UMAMA I UMSKIM ZEMLJITEM 3.4.1. Stanje na podruju Jedna od osnovnih pretpostavki gospodarskog napretka i blagostanja jedne zemlje jest odrivo upravljanje i koritenje gospodarskih resursa, pa i uma koje ine znaajno prirodno bogastvo. ume i umska zemljita zauzimaju povrinu od 217.856,58 ha (49,88 % ukupne povrine HN/K). Zastupljene su IV., V., VI. i VII. kategorija umskog zemljita; najzastupljenija je VII., a najmanje je zastupljena IV. kategorija umskog zemljita. U drutvenom vlasnitvu nalazi se 172.374 ha (79% ukupnog umskog zemljita), dok se u privatnom vlasnitvu nalazi 45.482 ha (21%). U odnosu na procijenjeni broj stanovnika u HN/K, umskog zemljita ima 1,38 ha/st.
Tablica 3. Stanje zastupljenosti umskog zemljita po opinama u HN/K Opina umsko zemljite (ha ) Jablanica 17.252,24 Prozor-Rama 21.503,78 Konjic 60.324,08 Stolac 13.800,40 Mostar 52.524,60 itluk 9.448,89 apljina 8.318,09 Neum 14.398,85 Ravno 20.285,65 HNK/ 217.856,58
43
Na podruju HN/K postoje 4 poduzea koja gospodare umama, a to su: J.P. ume Herceg Bosne d.o.o. Mostar, umarstvo Prenj Konjic, umarstvo Ljuta Konjic, umarstvo Srednjeneretvansko d.d. Mostar, a u tijeku je transformacija ovih poduzea u jedno umsko gospodarsko drutvo.
Tablica 4. Kategorije umskog zemljita u HN/K Kategorija Povrina (ha ) % IV.n i IV.d 79,82 0,02 V.n 10.311,95 2,36 V.d 11,67 VI.n 31.437,84 7,20 VII.n 176.015,28 40,30 217.856,58 49,88
Na podruju HN/K zastupljene su IV., V., VI. i VII. kategorija umskog zemljita. Najzastupljenija je VII. (obiljeena kao VIIn), a najmanje je zastupljena IV. (obiljeena kao IVn i IVd) kategorija umskog zemljita. Dananje stanje podjele zemljita ovog prostora na umska i neumska rezultat je djelovanja razliitih povijesnih, zemljopisno-politikih i drugih imbenika koji nisu imali obzira prema svrsishodnoj namjeni prostora, ve prema trenutnim kalkulacijama i lokalnim potrebama svakog pojedinog korisnika prostora. Uz svako novopodignuto naselje i pojedine nastambe za ljude i stoku, nastajala je promjena u prostoru, pri emu je umsko zemljite pretvarano u neumsko. Rijetke i ugroene umske fitocenoze u HN/K zahvaaju povrine razliite veliine, od manjih povrina pa do velikih kompleksa. U skupinu rijetkih i ugroenih umskih zajednica svrstane su one zajednice iji je areal ogranien na manje povrine. Edifikatorske, diferencijalne i karakteristine vrste ovih zajednica ine endemne, rijetke i ugroene vrste te su kao takve potencijalno ugroene od zooantropogenih utjecaja. Osim toga, unutar ove skupine nalaze se umske sastojine reliktnog karaktera, kao i one zaj ednice koje su ranije imale znaajne povrine, ali su zbog jaih antropogenih utjecaja degradirane u razliite regresivne stadije i/ili se jo uvijek nalaze pod istim utjecajima. Iznimno su znaa jne sa aspekta ouvanja i unapreenje bioraznolikosti. Negativni indikatori stanja su: miniranost terena; bespravna sjea; uzurpacije umskog zemljita i uma (od strane fizikih i pravnih lica); oteenja poarima; oteenja paom stoke; zagaenje vrstim otpadom; izdanake ume i ikare; umske goleti i ibljaci. Pozitivni indikatori stanja su: ouvanost pojedinih kompleksa uma i izraena bioraznolikost. 3.4.2. Identifikacija problema Problemi u oblasti zatite, koritenja i upravljanja umama i umskim zemljitem su sljedei: Miniranost terena; Bespravna sjea; umske goleti; Izdanake ume; Uzurpacije umskog zemljita i uma; Oteenja poarima; Oteenja paom stoke; Zagaenje vrstim otpadom;
44
Neprovoenje zakona; Klizita i odroni. Uzroke gore navedenih problema treba traiti u sljedeim injenicama: Unitavanje uma u prolosti i unitavanje uma poarima; Degradiranje uma; Nezakonito djelovanje stanovnitva i pravnih lica; Nemarnost stanovnitva; Ekstenzivno stoarstvo; Nedovoljan rad inspekcijskih organa; Gole sjee, bespravna izgradnja. Posljedice gore identificiranih problema su: Nemogunost gospodarenja sa umama i umskim zemljitem; Kalamiteti kukaca; Naruavanje umskih ekosustava; Materijalne tete; Erozija; Unitavanje potencijala umskih zemljita, izostanak opekorisnih funkcija uma; Unitavanje umskih kultura. 3.4.3. Ciljevi i mjere U skladu s analizom gore navedenih problema, identificirani su ciljevi i mjere koje treba poduzeti u narednom razdoblju: Deminiranje i saniranje uma; Efikasniji rad inspekcijskih slubi i sudstva; Kontrola rada inspekcijskih organa; Intenziviranje poumljavanja; Intenziviranje rekultivacije uma; Uvoenje preventivnih mjera i procesuiranje poinitelja; Intenzivno stoarstvo; Edukacija stanovnitva; Sanacija klizita i odrona poumljavanjem. 3.5 UPRAVLJANJE OTPADOM 3.5.1 Stanje na podruju Na podruju HN/K pokrenut je niz aktivnosti za rjeavanje problema te uspostavu integralnog sustava upravljanja otpadom. Realizacija velikog broja projekata je u tijeku, a mnogi projekti su u fazi planiranja. S obzirom na to da je Zakonom o upravljanju otpadom F BiH (SN F BiH, br. 33/03, 72/09) veina nadlenosti u upravljanju otpadom prenesena na upanije/kantone, HN/K je 2006. godine donio Zakon o upravljanju otpadom HN/K (NN HN/K, br. 6/06) kojim se odreuju prava, obveze i odgovornost pravnih i fizikih osoba u postupanju s otpadom na podruju HN/K. U cilju definiranja preduvjeta za uspostavu odrivog integralnog sustava upravljanja otpadom, Ministarstvo trgovine, turizma i zatite okolia HN/K pokrenulo je izradu Plana upravljanja otpadom Hercegovako-neretvanske upanije/kantona za razdoblje 2011.-2021. Prema lanku 9. Zakona o upravljanju otpadom F BiH i lanku 8. Zakona o upravljanju otpadom HN/K, Plan upravljanja otpadom je zakonska obveza upanija/kantona, te predstavlja instrument oko kojeg se trebaju sloiti sva relevantna nadlena tijela u opinama i na osnovi kojeg e se planirati aktivnosti i ulaganja u sektor upravljanja otpadom.
45
Glavni cilj izrade Plana upravljanja otpadom na podruju Hercegovako-neretvanske upanije/ kantona je stvaranje tehnikih preduvjeta za poetak uvoenja adekvatnog sustava upravljanja otpadom na tom podruju, zasnovanog na principima integralnog upravljanja otpadom. Plan je temeljen na naelima odrivog razvoja i to na principima: Preventivnog djelovanja na nastajanje otpada; Sakupljanja i razvrstavanja nastalog otpada; Vrjednovanja otpada (ponovno koritenje i reciklaa); Sigurnog odlaganja otpada.
Komunalni otpad Produkcija komunalnog otpada i pokrivenost uslugom odvoza otpada Podruje HN/K u iji sastav ulazi devet opina, prema procjenama zasnovanim na podacima5 dobivenim za 2009. godinu, ima prosjenu produkciju komunalnog otpada od 1,0 kg/st/dan. Godinja proizvodnja komunalnog otpada po stanovniku HN/K iznosi 367 kg/st/god. Komunalni otpad za koji je prikazana godinja proizvodnja po stanovniku podrazumijeva otpad iz kuanstava ili njemu slian otpad iz administrativnih objekata, objekata trgovine i uslunih djelatnosti kojeg sakupe komunalna poduzea. Procijenjena godinja koliina proizvedenog komunalnog otpada na podruju HN/K iznosi oko 83.000 t. Pokrivenost podruja sakupljanjem otpada direktno ukazuje na produkciju komunalnog otpada na tom podruju. Komunalna poduzea ne pokrivaju sva kuanstva odvozom otpada, tako da jedan dio otpada zavri na divljim (ilegalnim) odlagalitima. Prema podacima iz komunalnih poduzea, oko 77% kuanstava na podruju HN/K pokriveno je uslugama odvoza otpada. To su uglavnom kuanstva iz urbanih i jednog dijela pristupanih ruralnih podruja. Postojea organizacija upravljanja komunalnim otpadom utemeljena je na principu jedna opina jedan operator. U osam opina HN/K jedno komunalno poduzee zadueno je za pitanja upravljanja komunalnim otpadom, dok je u Gradu Mostaru prikupljanje i odlaganje otpada u nadlenosti dvaju komunalnih poduzea.
Tablica 5. Komunalna poduzea u HN/K (Izvor: Plan upravljanja otpadom Hercegovakoneretvanskog kantona/upanije 2011-2021) Opina Komunalno poduzee Djelatnost Vodoopskrba Odvodnja otpadnih voda apljina JKP apljina d.o.o. Zbrinjavanje otpada Odravanje javnih povrina Vodoopskrba itluk JP Broanac d.o.o. itluk Gradska istoa Zbrinjavanje otpada Zbrinjavanje otpada Vodoopskrba Jablanica JKP Jablanica Odvodnja otpadnih voda Gradska higijena, odravanje zelenih povrina i prometnica Javna higijena Konjic JKP Standard d.o.o. Konjic Zbrinjavanje otpada JP Parkovi Mostar Uklanjanje otpadnih voda, odvoz smea, sanitarne i Mostar JP Komos Mostar sline djelatnosti Vodoopskrba Neum JP Komunalno d.o.o. Neum Zbrinjavanje otpada
5
Anketiranje komunalnih poduzea na podruju HN/K provedeno u listopad u 2010. god. u sklopu aktivnosti na izradi Plana upravljanja otpadom HN/K
46
Prozor-Rama JKP Vodograd d.d. Ravno Stolac JKP Popovo JKP Stolac d.o.o.
Vodoopskrba Zbrinjavanje otpada Sakupljanje, proiavanje i distribucija vode Vodoopskrba Zbrinjavanje otpada Odvodnja otpadnih voda
Odvojeno sakupljanje otpada Selektiranje i odvajanje otpada od strane korisnika na podruju HN/K uglavnom se ne primjenjuje. Rijetki su sluajevi instaliranja kapaciteta za odvojeno sakupljanje iskoristivog otpada u okviru pojedinih pilot-projekata (npr. pilot-projekt Etabliranje odrivog selektivnog prikupljanja iskoristivog otpada u javnom sektoru i njihova ponovna uporaba u turistikoj regiji Hercegovina, kojeg je 2008. godine provela ALBA BH iz Mostara i Njemako drutvo za tehniku suradnju GTZ). U opinama Jablanica i apljina trenutno je u fazi implementacija pilot-projekta Sustavi upravljanja otpadom iz poduzea kojeg zajedno realiziraju talijanska nevladina organizacija COSPE i Udruenje za poduzetnitvo i posao LiNK Mostar. Trajanje projekta predvieno je od 01.03.2010. do 01.03.2013. godine. Projekt je financiran putem donatorskih sredstava od strane MAE (Talijanskog ministarstva vanjskih poslova). Glavni cilj projekta je izgraditi jedan ciklus sabiranja, selektiranja, valorizacije i obrade (recikliranja) otpada, stvarajui model kojeg ini mrea sabiranja putem koje e biti omogueno sakupljanje ambalae i otpadne robe koja dolazi od privrednih subjekata. Do sada su, u sklopu projekta, uraene sljedee aktivnosti: Sklopljen je Sporazum o suradnji na implementaciji projekta s dogovorenim zadacima za svakog institucionalnog sudionika; Identificirane su lokacije za dva ekodvorita, tj. reciklana dvorita u Jablanici i apljini, napravljeno je idejno rjeenje za oba reciklana dvorita, te su realizirani infrastrukturni radovi; Definirana je i nabavljena potrebna oprema za dva reciklana dvorita (horizontalna presa balirka HPB 25 t, transportne trake za otpad, kontejneri za korisni otpad); Kontaktirane su firme na podruju apljine za uee u inicijativi sakupljanja korisnog otpada; Odreene su osobe za rad u reciklanim dvoritima (u Jablanici 3 pripadnika romske zajednice, u apljini 3 socijalno ugroene osobe), te je obavljena obuka ovih osoba za rukovanje opremom. Neopasni proizvodni otpad Najznaajniji generatori neopasnog proizvodnog otpada u HN/K su preraivaka industrija, poljoprivreda, lov i umarstvo, ribarstvo, opskrba elektrinom energijom i vodom, te vaenje rude i kamena. Ukupna koliina neopasnog proizvodnog otpada u HN/K je, prema prikupljenim podacima tijekom izrade Plana upravljanja otpadom HN/K i procjenama (s obzirom na intenzitet proizvodnih djelatnosti i karakteristinog otpada), cca 8.000 t/god. Opasni proizvodni otpad Prema trenutno dostupnim podacima (odgovori iz upitnika), godinje generirane kolii ne opasnog proizvodnog otpada iznose cca 1.800 t. No, s obzirom na jako mali odziv privrednih subjekata na upitnike o generiranim koliinama opasnog otpada, pretpostavka je da su ove koliine vee. Prema dobivenim podacima, Aluminij d.o.o. Mostar trenutno na deponiju crvenog mulja odlae oko 800 t/god vatrostalnog otpada iz metalurkih procesa koji sadri opasne materije, a na deponiju obrade plinova oko 980 t/god vodenastog otpada koji sadri opasne tvari (katodni blokovi).
47
Na podruju HN/K zbrinjavanjem i izvozom opasnog otpada bave se tvrtke Ferosirovina d.o.o. Mostar (otpadna motorna i jestiva ulja, informatika oprema, otpadni akumulatori i baterije), VALBIH'' d.o.o. (prerada otpadnih ulja), Duga d.o.o. Biograci (opasna ulja i zauljeni materijali), KEMIS BIH d.o.o. za proizvodnju, trgovinu, ekologiju i usluge Lukavac (suradnja s poduzeem Aluminij i Sveuilinom klinikom bolnicom Mostar), "Reciklon BiH" d.o.o. Sarajevo (medicinski otpad)... Posebne kategorije otpada Tablica 6. daje prikaz koliina frakcija otpada koje se svrstavaju u posebne kategorije. Koliine su dobivene na temelju dostupnih podataka, anketiranja u okviru izrade Plana upravljanja otpadom HN/K i procjena.
Tablica 6. Procijenjene godinje koliine posebnih kategorija otpada Vrsta otpada Procijenjene godinje koliine Zdravstvene ustanove: 409 t otpada slinog komunalnom (mijeani otpad, otpad iz kuhinja i sl.) 36 t neopasnog medicinskog otpada 50 t opasnog medicinskog otpada (38 t infektivni otpad, 12 t kemikalije, 0,1 t igle) Veterinarske ustanove: 2,6 t neopasnog otpada 0,1 t opasnog otpada 800 t (opasni otpad) 900 t (neopasni otpad) 470 t (opasni otpad) 1.800 t (odreene komponente sadre opasni otpad) 67.800 t procjena, nema dostupnih podataka 140 t/god otpada ivotinjskog porijekla 32 t otpada iz uzgoja ribe
Otpad iz zdravstvenih i veterinarskih ustanova
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad Stare gume Otpadne baterije i akumulatori Elektronski i elektroniki otpad Graevinski i inertni otpad Otpad ivotinjskog porijekla
Odlagalita otpada Postojea opinska odlagalita Postojea odlagalita otpada na podruju HN/K najee su neureeni ili tek djelomino ureeni prostori koji ne zadovoljavaju uvjete sanitarnih odlagalita, niti su propisno pripremljeni za tu namjenu. Vlasnici ovih odlagalita su uglavnom opine. Prema Zakonu o upravljanju otpadom (SN F BiH, br. 33/03, 72/09), a u okviru procesa dobivanja okoline dozvole, sve opinska i meuopinska odlagalita otpada, uglavnom neureena, duna su izraditi Planove prilagoavanja upravljanja otpadom i ishoditi okolinu dozvolu. Okolina dozvola za postojea odlagalita otpada izdaje se na temelju podnesenog Plana prilagoavanja, a rok za podnoenje zahtjeva za izdavanje okoline dozvole je 31.12.2011. godine. Cilj Plana prilagoavanja je prijedlog aktivnosti sanacije tijela odlagalita na kojem se otpad odlae na neadekvatan nain, te aktivnosti prilagoavanja ostalog tijela odlagalita za sanitarno odlaganje otpada. Nakon zadanog roka za izradu Planova prilagoavanja, zabranjeno je odlaganje otpada na nesanitaran nain i sva odlagalita koja nisu dobila okoline dozvole moraju biti zatvorena. Do sada, osim odlagalita otpada Uborak (Grad Mostar), niti jedno opinsko odlagalite nije uradilo Plan prilagoavanja.
48
Tablica 7. Postojea opinska odlagalita otpada Opina Odlagalite Komentar Neureeno odlagalite, smjeteno je u iroj urbanoj zoni apljine, u blizini rijeke Neretve. Ne posjeduje dozvolu. Plan prilagoavanja odlagalita nije uraen . apljina Ada Na odlagalite se odlae komunalni otpad koji nastaje u kuanstvu, ugostiteljstvu i uslunim djelatnostima, otpad s javnih povrina te glomazni otpad. Neureeno odlagalite, smjeteno je u blizini naselja Blizne Gomile. itluk Garita Ne posjeduje dozvolu. Plan prilagoavanja odlagalita nije uraen . Na odlagalite se odlau sve vrste otpada. 2 km udaljeno od grada Jablanice. Ne posjeduje dozvolu. Plan prilagoavanja odlagalita nije uraen . Jablanica Bukova Odlagalite je bez ikakvih, zakonom propisanih, tehnikih uvjeta za odlaganje komunalnog otpada. Neureeno odlagalite, nalazi se na putu prema Borakom jezeru. Konjic Vraba Ne posjeduje dozvolu. Plan prilagoavanja odlagalita nije uraen . Na odlagalite se odlau sve vrste otpada iz kuanstava. Nalazi se u sjevernom dijelu opine, na udaljenosti od 12 km od ue gra dske jezgre grada Mostara. Mostar Uborak Posjeduje vodoprivrednu, okolinu i uporabnu dozvolu. Plan prilagoavanja je uraen 1996. god. Nalazi se sjeverozapadno od Neuma, na udaljenosti od oko 5 km. Ne posjeduje dozvolu. Plan prilagoavanja odlagalita nije uraen . Neum Klepovica Osim otpada s podruja Opine Neum, na odlagalite se dovozi i otpad iz dvaju opina u susjednoj R. Hrvatskoj. Prozor Neograeno, nesanitarno odlagalite, na oko 3 km od grada Prozora. Duka kosa Rama Ne posjeduje dozvolu. Plan prilagoavanja odlagalita nije uraen . Neureeno odlagalite, 650 m udaljenom od naselja Ravno. Ne posjeduje dozvolu. Plan prilagoavanja odlagalita nije uraen . Ravno Duboka rupa Odlau su se uglavnom sve vrste otpada (komunalni otpad, glomazni otpad, graevinski otpad i sl.). Neograeno, nesanitarno odlagalite, na udaljenosti od 1,5 km od Stoca . Ne posjeduje dozvolu. Plan prilagoavanja odlagalita nije uraen . Stolac Radimlja S obzirom na okolino neprihvatljiv nain odlaganja otpada, moe se smatrati i divljim odlagalitem .
Odlagalite Uborak (Mostar) Odlagalite Uborak nalazi se izmeu magistralne prometnice Sarajevo-Opuzen (M17) i naselja Bijelo Polje i Vrapii, na udaljenosti od 12 km od ue gradske jezgre grada Mostara. Aktivnosti odlaganja otpada na odlagalitu Uborak zapoele su 1960. godine, pri emu je za odlaganje koritena prirodna depresija. Odlagalite je zatvoreno 1991. godine. Meutim, s obzirom na manjak odlagalinih kapaciteta i veliki problem u upravljanju otpadom, 1996. godine sredstvima Europske unije izvrena je reaktivacija ve zatvorenog odlagalita. Uraen je Plan prilagoavanja odlagalita koje je 1997. godine ponovno otvoreno. Procjenjuje se da je kapacitet odlagalita dovoljan za jo dvije godine odlaganja. Odlagalitem upravlja javno poduzee JP Uborak koje je formirano 2007. godine. Kao konano rjeenje problema zbrinjavanja otpada, sredstvima Svjetske banke, Grad Mostar zapoeo je izgradnju odlagalita koje e zadovoljavati sve uvjete okolino prihvatljivog odlaganja. Grad je osnovao javno poduzee JP Deponija d.o.o. Sanitarna deponija Uborak koje e upravljati odlagalitem, odnosno buduim regionalnim centrom za upravljanje otpadom. Odlagalite ima karakter odlagalita neopasnog otpada i smjeteno je uz postojee odlagalite Uborak. Odlaganje otpada na deponij jo uvijek nije zapoelo i finalni radovi su u tijeku. Oekuje se da e odlagalite biti puteno u rad do kraja 2013. godine.
49
Ilegalna odlagalita (divlji deponiji) S obzirom da veliki broj ilegalnih odlagalita otpada (divljih deponija) nije evidentiran, podaci o njihovom broju temelje se na procjenama. Godinje se pojavi vie desetina divljih deponija koje povremeno saniraju komunalna poduzea. Procjenjuje se da ih je trenutno na podruju HN/K prisutno cca 60. Na divljim deponijima odlau se gotovo sve vrste otpada, a najee organski otpad (uginule ivotinje, klaoniki otpad), graevinski otpad, kabast i otpad iz kuanstava, staklo itd. 3.5.2 Identifikacija problema Analizom postojeih podataka, identificirali su se glavni problemi upravljanja komunalnim otpadom na podruju HN/K, njihovi uzroci te posljedice. Problemi Identificirani problemi mogu se promatrati s vie aspekata: 1. Problemi vezani za organizaciju i tehniki aspekt sustava upravljanja otpadom: Nedovoljna pokrivenost uslugama odvoza komunalnog otpada, to direktno utjee na nekontrolirano odlaganje jednog dijela proizvedenog komunalnog otpada; Dotrajalost i neadekvatnost opreme i voznog parka kojim se obavljaju usluge sakupljanja i odvoza otpada; Nedostatak kapaciteta za sakupljanje komunalnog otpada (kante, kontejneri i sl.); Nerijeeno pitanje odlaganja otpada u opinama; Nepostojanje tehnikih osnova za izdvajanje veih koliina reciklanih sirovina iz otpada te njihovo plasiranje na trite, kao i smanjenje finalnih koliina za odlaganje (zeleni otoci, reciklana dvorita; MBO); Nedovoljan kapacitet osoblja u institucijama koje se bave upravljanjem otpadom; Financijska odrivost sustava zbrinjavanja otpada pri komunalnim poduzeima u veini sluajeva je nedovoljna; Problem utvrivanja politike odreivanja cijena usluga (cijene nisu trino definirane); Nedovoljna stopa naplate od korisnika usluga. 2. Problemi vezani za zbrinjavanje komunalnog otpada: Nesanitarni karakter postojeih opinskih odlagalita i nepostojanje preduvjeta za brzi prelazak na sanitarno odlaganje, kako trenutno nalau zakonske regulative; Postojanje velikog broja divljih odlagalita, iji toan broj nije mogue precizno odrediti, te njihov utjecaj na okoli i zdravlje ljudi; Problem lokacije postojeih odlagalita otpada koja su veinom smjetena uz vodotoke; Nisu uraena tehnika rjeenja za postojea odlagalita otpada opine nisu uradile Planove prilagoavanja u kojima je potrebno dati prijedlog sanacije postojeih opinskih odlagalita te, ukoliko je tehniki izvodljivo, dati rjeenje prilagoavanja dijela odlagalita uvjetima sanitarnog odlaganja, do izgradnje regionalnog odlagalita; Postojea odlagalita otpada su veinom pri kraju kapaciteta; Neadekvatna angairanost interesnih strana u cilju uspostave regionalnog centra za upravljanje otpadom. 3. Problemi vezani za proizvodni otpad i posebne kategorije otpada: Proizvodni otpad i posebne kategorije otpada esto se mijeaju s komunalnim otpadom to, s obzirom na postojee naine odlaganja otpada, ima veliki utjecaj na okoli; Nije rijeen problem zbrinjavanja graevinskog otpada; Nije rijeen problem zbrinjavanja opasnog otpada iz kuanstava; Nije uraen Plan upravljanja medicinskim otpadom na razini zdravstvenih ustanova na podruju HN/K koji mora biti usklaen s Planom upravljanja otpadom HN/K;
50
Neadekvatan sustav naplate za zbrinjavanje otpada (naplata se uglavnom ne vri po koliini otpada, pa ne postoji niti tona evidencija o zbrinutim koliinama). 4. Problemi baze podataka o otpadu: Nepostojanje adekvatnih informacija o koliinama i strukturi otpada potrebnih za kvalitetno planiranje (ovo se posebno odnosi na nepostojanje evidencije o koliinama otpada koje se odlau na odlagalita - nedostatak opreme za vaganje); Ne postoji potpuno uspostavljen registar zagaivaa niti je operativan informativni sustav koji bi sustavno pratio generiranje pojedinih vrsta otpada. Uzroci Identificirani problemi uglavnom su prouzrokovani sljedeim: Nedostatak financijskih sredstava za efikasan razvoj sustava; Dugogodinje zanemarivanje stanja u oblasti upravljanja otpadom; Neadekvatno ukljuivanje svih interesnih strana u rjeavanje problema upravljanja otpadom; Nepostojanje opinskih planova upravljanja otpadom; Niska razina informiranosti i javne svijesti kod stanovnitva o odrivom upravljanju otpadom, NIMBY efekt; Nepostojanje zakonske regulative, programa i planova za rjeavanje pitanja posebnih kategorija otpada; Nepotovanje zakonske regulative koja je na snazi; Nedostatak kontrole i kaznenog postupka zbog nezakonitog odlaganja otpada; Spora uspostava registra zagaivaa na federalnoj i upanijskoj/kantonalnoj razini, to za posljedicu ima nedostatak podataka o koliinama i sastavu otpada, te onemoguava adekvatno planiranje. Posljedice Negativan utjecaj na okoli, a pogotovo na kvalitetu tla i vodotoka, s obzirom da se veliki broj postojeih opinskih odlagalita otpada nalazi u blizini vodotoka; Negativan utjecaj na zdravlje ljudi i kvalitetu ivota u naseljima u blizini odlagalita; Poveana koliina otpada na odlagalitima, te smanjenje ivotnog vijeka odlagalita; Velika koliina iskoristivog dijela otpada zavrava na odlagalitima; Nemogunost praenja suvremenih trendova i iskustava u oblasti upravljanja otpadom; Negativan utjecaj na razvoj turizma i ostalih privrednih djelatnosti. 3.5.3 Ciljevi i mjere U cilju rjeavanja navedenih problema u oblasti upravljanja otpadom, identificirani su ciljevi i mjere koje je potrebno poduzeti u narednom razdoblju: Usvojiti Plan upravljanja otpadom HN/K; Pripremiti program poveanja broja stanovnika organiziranim prikupljanjem za svaku opinu HNK/; Izraditi plan upoznavanja javnosti s planiranim aktivnostima gradnje regionalnog centra za upravljanje otpadom (RCUO) ciljano informiranje; Sve interesne strane trebaju se maksimalno angairati kako bi se novo odlagalite otpada i budui RCUO Uborak pustio u rad do 2013. godine; Provesti kampanje podizanja javne svijesti o upravljanju otpadom; Pripremiti studije lokalizacije i izvodivosti izgradnje pretovarnih stanica za pojedine regije. Upisati lokacije u prostorno-plansku dokumentaciju. Izraditi studije izvodivosti za uvoenje pojedinih komponenti za izdvajanje reciklabilnih sirovina u sklopu PS;
51
Svaka opina treba izraditi opinski operativni plan upravljanja otpadom i propise kojima se definiraju lokalne obveze u odnosu na primjenu koncepta regionalnog deponiranja definiranog kantonalnim planom; Svaka opina treba izraditi Plan prilagoavanja opinskog odlagalita otpada u zakonom propisanom roku; Napraviti kratkoroni program uklanjanja nelegalnih odlagalita u svim opinama s procjenom sredstava; Sanirati i zatvoriti postojea opinska odlagalita otpada do 2015. godine; Sanirati ilegalna odlagalita otpada i kontinuirano raditi na prevenciji njihovog nastanka; Nabaviti opremu za nekodljivo unitavanje infektivnog opasnog medicinskog otpada (autoklavi) i otrih predmeta na izvoru (sterilizacija i mljevenje) za glavne medicinske i veterinarske centre u HN/K; Edukacija privrednih subjekata koji proizvode opasni otpad; Uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja komunalnog otpada na podruju HN/K (fazna uspostava prema Planu upravljanja otpadom); Implementirati sustav upravljanja medicinskim otpadom u svim zdravstvenim i veterinarskim ustanovama na teritoriji HN/K s akcentom na odvojeno prikupljanje opasnog medicinskog otpada; Uspostava mobilnog postrojenja za reciklau graevinskog otpada u okviru RCUO, nakon njegovog putanja u pogon; Uspostava sustava izvjetavanja o otpadu (registar zagaivaa); Poboljati sustav kontrole i inspekcijski nadzor. 3.6. INTEGRALNO UPRAVLJANJE PROSTOROM 3.6.1. Stanje na podruju Prirodni izvori i uvjeti S geomorfolokog aspekta, HN/K predstavlja uglavnom brdsko-planinski pojas (700-1.200 m i vie), koji zauzima dvije treine prostora HN/K (66,58%), dok mediteranski pojas (do 700 m) zauzima preostalu treinu prostora (33,42%). Prirodne karakteristike prostora HN/K su: Rijeka Neretva s pritokama ija su korita usjeena u vanjske, june Dinaride s visinskom razlikom izmeu gornjeg i donjeg toka od 1.000 m; iroki prostori ulanenih planina Prenja, Velea, Visoice, Radue, Ljubue, Vrana i vrsnice; Visoravni Brotnjo i Dubrava; Nizijski dijelovi uz donji tok Neretve i njenih pritoka; Izlaz na obalu Jadranskog mora u opini Neum koji obuhvaa dijelove Neumskog i Malostonskog zaljeva s ukupno 25 km razvijene obale; Prirodni rariteti kao to su: Blidinjska visoravan, Diva Grabovica, Vrelo rijeke Bune, kanjon rijeke Neretve, Hutovo blato i drugi lokaliteti. Na osnovi analize grae terena, morfolokih i morfometrijskih karakteristika, sa aspekta stabilnosti mogu se izdvojiti sljedee kategorije terena i to: stabilni, uvjetno stabilni i nestabilni tereni. Stabilni tereni izdvojeni su u ravniarskim dijelovima terena, na zaravnjenim prevojnim sedlima, u brdskoplaninskim terenima izgraenim od vrstih karbonatnih stijena mezozojske starosti i u ostalim litofacijalnim sredinama gdje se supstrat nalazi na povrini terena ili je povrinski pokriva manje debljine od 2,0 m. Uvjetno stabilni tereni zastupljeni su na padinskim dijelovima gdje se u povrinskim uvjetima nalaze kvartarni pokrivai eluvijalno deluvijalnog i deluvijalnog porijekla izgraeni od pjeskovitih glina pomjeanih s drobinom matinog supstrata i debelih naslaga drobinskih materijala u podnojima strmih padinskih strana. Nestabilni tereni nalaze se u zonama izdvojenih umirenih i aktivnih klizita, gdje je morfoloka dispozicija kliznog procesa slabije izraena. To su prostori u kojima bi klizni proces u fazi izvoenja zemljanih radova mogao biti reaktiviran.
52
Na podruja HN/K nema registriranih veih klizita, osim djelominih u priobalju Jablanikog jezera. Ona su uglavnom pozicijski vezana za odreene geoloke sredine sa sloenom polifacijalnom graom podlonom procesima povrinskog raspadanja u pokrivae s nepovoljnim geomehanikim svojstvima. Najvei broj ovih pojava izdvojen je u okviru srednjeg i gornjeg miocena Jablanikog neogenog bazena, a rjee u okviru verfenskog kompleksa i permotrijasa. Prema Procjeni ugroenosti F BiH od prirodnih i drugih nesrea, predlaeni su sljedei zakljuci: Broj klizita posebno je povean tijekom i nakon rata, uslijed nekontrolirane sjee ume, eksploatacije mineralnih sirovina, to je utjecalo na promjenu vodnog reima i reima tla; Aktiviranje klizita uzrokovano je i uslijed intenziviranja nezakonite i neplanske gradnje; Nuno je kontinuirano praenje i dokumentiranje nezakonite i neplanske gradnje stambenih i drugih objekata, osobito u zahvatu prometnica (cestovnih i eljeznikih), te dosljedna provedba propisa koji reguliraju uvjete gradnje. Stanovanje U procesima koncentracije stanovnitva prepoznaju se njihovi pravci i centri. Opi pravac koncentracije predstavlja tok rijeke Neretve, a toke izvan tog prostora su Meugorje i Neum. Veina stanovnitva (50,7%) koncentrirana je u semiurbanim i urbanim podrujima, bilo da su to opinska sredita ili sekundarni opinski centri. Tih 16 ili 3,3% svih naselja su razmjetena uglavnom du razvojne osovine koju ini rijeka Neretva, naroito na njenom junom dijelu. Koncentracija se odvija u 3 zone: du magistralnog pravca M17, na sjeveru od Konjica do Jablanice uz Jablaniko jezero, u mostarskoj kotlini od Salakovca do Bune i juno od Poitelja do granice s Hrvatskom. Cio taj prostor napadnut je intenzivnom gradnjom, uglavnom bez planske gradnje komunalne infrastrukture, to e znatno oteati naknadnu urbanizaciju ovog dragocjenog prostora. Na drugoj strani, znatan dio prostora izvan blieg okruenja naselja u velikoj mjeri je naputen. Poljoprivredno i umsko zemljite preputeno je degradaciji, ak i kada je u privatnoj svojini, jer nema tko da ga odrava i obrauje. Sustavne mjere za kvalitetnije koritenje tog prostora gotovo da ne postoje. Trajnom degradacijom prijete i oekivane klimatske promjene ukoliko izostane kreativna mo ljudi i upravljake strukture HN/K. Ovo bi moglo biti dodatni povod za formuliranje cijelovite prostorne politike i prostornog plana kao instrumenta njenog provoenja. Individualnu stambenu izgradnju u najveem broju sluajeva karakterizira bespravna izgradnja, ije su posljedice veoma znaajne sa stanovita: ugroavanja stabilnosti terena s pojavom aktivnih klizita koja su formirana uglavnom u eluvijalno-deluvijalnom pokrivau na padinskim dijelovima gradova gdje je bila i najintenzivnija neplanska gradnja objekata; neregulirane odvodnje otpadnih voda; ugroavanja vitalnih funkcija za razvoj grada kao to su: izvorita vode, rekreacijska podruja, ume, prometnice, industrijski kompleksi i sl.; estetskog izgleda grada (lo izgled pojedinih graevina i ugroavanje slike grada); loih uvjeta stanovanja stanovnitva u bespravno izgraenim objektima. Planska dokumentacija U izgraeno zemljite svrstavaju se svi urbani prostori (stambeni i industrijski objekti, prometnice, groblja i dr.). Izgradnjom je ukupno zahvaeno 6.164,92 ha (1,41% HN/K). Izgradnjom su u principu zahvaena najkvalitetnija poljoprivredna zemljita na podruju HN/K. umska zemljita su znatno manje, gotovo simbolino, zahvaena izgradnjom. Od 1993. godine, zbog pomjeranja stanovnitva uslijed ratnih dogaanja, dolazi do izgradnje slobodnostojeih individualnih objekata na povrinama izvan utvrenog graevinskog
53
zemljita, pri emu se nisu uzimala u obzir strateka opredjeljenja drutva. Na taj nain su poljoprivredna, umska, vodoprivredna zemljita, podruja s registriranim vrijednostima prirodne i kulturno-povijesne batine bitno vezana za razvoj turistiko-rekreacijskih, sportskih i njima slinih djelatnosti te povrine rezervirane za razvoj industrije, izgradnju prometnica i komunalne infrastrukture ubrzano gubile svoje primarne funkcije na raun stanogradnje. Ovakav trend, pored ostalog, stimulirao je i sljedee: sva zemljita, osim graevinskog, u pravilu nisu nacionalizirana, pa je promet nekretnina neometan; legalizacija je, od strane investitora, ve dulje razdoblje tretirana kao kontinuirani proces, manje ili vie selektivan, koji se periodino obnavlja; cijena drugih zemljita znatno je nia nego cijena neureenog, a pogotovo ureenog graevinskog zemljita; nepotivanje zakonske odredbe o zabrani parceliranja poljoprivrednih parcela ispod utvrenog minimuma povrine; nukleusi naselja, odnosno manje ili vee grupacije objekata, nastali na negraevinskom zemljitu nekontrolirano su rasli jer su novi graditelji u psiholokom pogledu stekli sigurnost i osjeaj da je u grupi rizik od ruenja bespravno sagraenih objekata manje izvjestan; kontrola i praenje procesa u prostoru nisu uspostavljeni, pogotovo na irim prostorima u odnosu na urbane zone, tako da se aktivnosti registriraju tek kada je proces poodmakao. Ono to je karakteristino za skoro sva napadnuta podruja, mogue je sublimirati u sljedee konstatacije: Urbani koncept, dispoziciju, volumensko-arhitektonsku strukturu objekata i sve druge urbane, funkcionalne, estetske, oblikovne i trokovne funkcije naselja stvarali su graditelji, vlasnici zemlje uz pomo razliitih preprodavaa i drugih osoba; Arhitektonsko-volumenska struktura izgraenih objekata u prosjeku je velika; Na svim podrujima HN/K uzurpirani prostori djeluju kao izdvojene enklave koje ive svojim specifinim ivotom; Svaki od graditelja stvarao je arhitekturu po vlastitom nahoenju, po uzoru na svog susjeda, prijatelja, po sugestiji poznanika. esto se pojavljuju istovjetni objekti ili objekti sa slinim karakteristikama; Na podruju HN/K danas egzistira vei broj lokaliteta u kojima se odvija klasian, ruralni nain ivota. Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja HN/K je u protekle 3 godine uloilo velike napore u realizaciji Prostornog plana HN/K 2012.-2022. Sve aktivnosti na njemu provodio je Zavod za prostorno planiranje i okoli, koji djeluje u sastavu Ministarstva. Dosada je uraeno 7 studija, koje su izravno vezane za pripremu osnove baze za izradu prostornog plana: - Demografska kretanja i sustav naselja HN/K; - Analiza aktualnog stanja i mogunosti razvoja privrede HN/K; - Studija ugroenosti-ranjivosti prostora HN/K; - Karta upotrebne vrijednosti zemljita na podruju HN/K; - Studija razvoja drutvenih djelatnosti u HN/K; - Kulturno-povijesna i prirodna batina HN/K; - Strategija razvoja turizma HN/K za planski period 2011.-2021.. Najvei naglasak treba staviti na izradu plana, za to treba osigurati financijska sredstva. Prostorni plan HN/K trebao bi biti donesen prije planova jedinica lokalne samouprave, a sve jedinice rade na tome te su ak malo poodmakle od HN/K (Opina Prozor-Rama, Opina apljina, Opina itluk, Opina Ravno, Grad Mostar...).
54
3.6.2. Identifikacija problema Na osnovi gore navedenoga moe se zakljuiti da su osnovni problemi vezani za integralno upravljanje prostorom u HN/K sljedei: Bespravna izgradnja; Mala zastupljenost urbanog zelenila zelena podruja i koridori; Planska dokumentacija; Nedovoljno informiranje i edukacija graana i slubenika; Nedovoljna zatita povijesnih vrijednosti; Nepostojanje prostornog informacijskog sustava; Nepostojanje lokalnih strategija razvoja. Uzroke gore navedenih problema treba traiti u: Nekontroliranoj izgradnji; Neprovoenju zakona; Nedostatku sustavnih rjeenja za probleme stanovanja; Zastarjelim i neprovodivim planovima; Sporosti u izradi planova; injenici da lokalne zajednice ne provode planove; Neinformiranosti graana i slubenika; Nedostatku financijskih sredstava; Nepostojanju jedinstvenih baza podataka; Neusuglaenom razvoju lokalnih zajednica. Posljedice gore identificiranih problema su: Upitna stabilnost terena; Neregulirana infrastruktura; Ugroavanje prostornog razvoja grada; Estetski izgled; Standard ivljenja; Nemogunost davanja kvalitetnih usluga javnih komunalnih poduzea; Fragmentirane postojee povrine; Mala zastupljenost visokog rastinja; Neracionalno koritenje prostora; Stihijska izgradnja; Neadekvatno upravljanje razvojem; Nestanak identiteta povijesnih vrijednosti; Nemogunost monitoringa; Neracionalno koritenje sredstava; Neusklaenost prioriteta razvoja. 3.6.3. Ciljevi i mjere U skladu s analizom gore navedenih problema, identificirani su ciljevi i mjere koje treba poduzeti u narednom razdoblju: Provoenje zakonske regulative; Provoenje inspekcijske kontrole; Efikasni mehanizmi i planiranje povrina za individualnu gradnju; Izrada nacionalnog programa za suzbijanje nekontrolirane gradnje; Razvoj katastra parkovskih povrina; Zatita i ureenje novih zelenih povrina; Revidiranje zastarjelih i neprovodivih planova sa izradom novih planova uz neophodno strateko planiranje povrina za groblja;
55
Slika 1. Koritenje i namjena povrina prikaz postojeeg stanja (izvor: Studija vrjednovanja i pogodnosti prostora za prostorni razvoj HN/K, 2011) 56
Slika 2. Uvjeti koritenja, ureenja i namjene prostora podruja posebnih uvjeta koritenja (izvor: Studija vrjednovanja i pogodnosti prostora za prostorni razvoj HN/K, 2011) 57
Oformiti razvojno-planske odjele u opinama; Blagovremeno i potpuno upoznavanje graana o svim aspektima razvoja i zatite okolia i njihovo ukljuenje u aktivnosti koje se provode; Aktivno ukljuivanje medija; Vea ulaganja u zatitu povijesnih vrijednosti; Razvijanje svijesti o znaenju povijesne batine; Razvoj prostorno informacijskog sustava; Hitna izrada lokalnih strategija razvoja. 3.7. GOSPODARSTVO I OKOLI 3.7.1. Stanje na podruju U funkciji izrade Prostornog plana HN/K izraena je studija pod nazivom Analiza aktualnog stanja i mogunosti razvoja privrede Hercegovako-neretvanske upanije/ kantona (2009.), s ciljem izuavanja aktualnog stanja cjelokupnog gospodarstva i njegove prostorne komponente, te utvrivanja projekcije razvoja gospodarstva do 2020. godine i utvrivanja potrebnih prostornih i ostalih infrastrukturnih kapaciteta za zadovoljenje gospodarskih potreba. Kao proizvod drutvenog i prostornog planiranja iz 1980-ih godina, dolo je do formiranja poslovnih zona u svakoj od opina HN/K. Zone su formirane sukladno demografskim kapacitetima i potrebama za radnim mjestima. Ove zone su najee nastajale na periferiji gradova, centara, opina. One su bile u principu industrijske zone, dok su pojedinani industrijski objekti nastajali u sekundarnim opinskim centrima. Tako su nastale poslovne zone u Konjicu, Prozoru, Jablanici, itluku, apljini i Stocu, dok je mostarska poslovna zona SOKO, Bie i Vrapii nastala jo i prije ovog razdoblja. Zadnja se poela formirati neumska poslovna zona koja poslije izgradnje tvornice pluta nije doivjela svoje formiranje i irenje. Pred kraj 1980-ih godina poinju se formirati servisno-uslune zone u Mostaru i jo u nekim gradovima, ali je kompletiranje ovih zona zaustavio rat. U posljednje vrijeme, kao nova pojava, poinju se formirati i trgovake zone izvan gradova i to prije svega uz jake putne pravce. U 1990. godini GBP za BiH je procijenjen na 10,6 milijardi $, odnosno preko 2.400 $/ stanovnik. Prihodi su pristizali iz razliitih gospodarskih grana, a bazna industrija bila je meu najrazvijenijima u regiji s visoko educiranom baznom snagom i visokim udjelom izvoza na zapadno trite (Environmental Performance Reviews, UNECE, 2004). U 2002. godini GDP dostie priblino polovinu prijeratne razine. Proces tranzicije, koji je u fazi privatizacije najveih poduzea, ima vodei utjecaj na promjene strukture ekonomije. Generalno gledajui, u poslijeratnom razdoblju dolo je do nekontrolirane izgradnje poslovnih objekata na slobodnim lokacijama, bez potrebe da se prostori za poslovne djelatnosti osmiljeno planiraju, grupiraju i racionalno iskoritavaju. Ako bi se objekti i grupirali, onda njihova raznorodnost i razliita djelatnost nije doputala formiranje ureenih, infrastrukturom opremljenih prostora. Zbog svega ovoga u novije vrijeme skoro da ne moemo govoriti o poslovnim zonama s grupiranjem odreene djelatnosti ili srodnih djelatnosti, ve o poslovnim zonama u kojima su pomijeane sve djelatnosti i gospodarske grane. Teko u zonama moemo otkriti neku djelatnost kao dominantnu. Struktura trinog sektora odgovara strukturi ekonomski visoko razvijene sredine, jer: 1. u primarnom sektoru (poljoprivreda, lov i umarstvo, ribarstvo i rudarstvo) posluje 99 poslovnih subjekata koji ostvaruju 1,6% ukupnog trinog prometa, stvaraju 2,4% nove trine vrijednosti, zapoljavaju 4,0% ukupnog broja zaposlenih u trinim djelatnostima i sudjeluju u kapitalu istog s 2,2%;
58
2. u sekundarnom sektoru (preraivaka industrija, opskrba elektroenergijom, vodom i plinom, graevinarstvo) posluje 632 subjekta, koji ostvaruju 51,2% ukupnog trinog prometa, stvaraju 47,6% nove trine vrijednosti, zapoljavaju 49,1% trino zaposlenih osoba i investirali su 62,2% ukupnog trinog kapitala; 3. u tercijarnom sektoru (trgovina, ugostiteljstvo, promet, skladitenje i veze, financijsko posredovanje i poslovanje nekretninama) posluje 1.441 subjekt koji uestvuje u prometu trinog sektora s 47,2%, stvara 50,0% nove vrijednosti, zapoljava 46,9% radne snage trinog sektora i investirao je 55,6% ukupnog trinog kapitala. U ukupnoj gospodarskoj aktivnosti, proizvodnjom od 4.688 KM po stanovnik u godinje, opina itluk najrazvijenija je u HN/K, zatim dolazi Mostar s proizvodnjom od 4.153 KM/st./god. Ispodprosjenu razvijenost biljei Neum (2.491 KM), zatim apljina (1.404 KM), Konjic (1.311 KM), Jablanica (972 KM), Prozor-Rama (391 KM), Stolac (350) i Ravno (200 KM), sve mjereno cijenama iz 2007.-2008. godine. Gornji podaci govore o visokim razlikama, ne samo u poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji hrane i pia te ugostiteljstvu, nego i u opem smislu, razlikama mjerenima ukupnom trinom proizvodnjom po stanovniku. Po opem opsegu proizvodnje po stanovniku, HN/K zaostaje za prosjekom u F BiH za 33%, a jedino Opine itluk i Mostar premauju oba prosjeka. U opini itluk glavni pokreta gospodarske aktivnosti je turizam, a u Mostaru sekundarne i tercijarne djelatnosti. Obzirom na to da HN/K kao cjelina zaostaje za prosjekom u F BiH, jasno je da je slabije razvijeni dio HN/K u jo nepovoljnijem poloaju kad se usporedi s prosjekom u F BiH. Za razvojnu politiku bitno je uoiti podruja u zaostajanju i razviti sustav potic ajnih mjera koje e voditi smanjenju razlika. U tome presudnu ulogu imaju nadlena tijela vlasti u opinama, HN/K i F BiH. Slabije razvijena podruja imaju manji porezni kapacitet i manje mogunosti za osmiljavanje i provoenje mjera pa je nuno osnovati i odgovarajui fond za podrku razvoju tih podruja. Postojee gospodarske zone po opinama unutar HN/K mogu biti zadrane i u narednom planskom razdoblju. One su proizvod planskog pristupa u raspolaganju prostorom u prolosti, te predstavljaju zaokruene prostorne cjeline koje su oslonjene na magistralnu i regionalnu cestovnu mreu ime su postale dio ireg gospodarskog, prostornog sustava. Razvojem novih kljunih prometnica kroz prostor HN/K, odnosno izgradnjom autoceste u Koridoru Vc i Jadransko-jonske autoceste, znatno e se izmijeniti i uvjeti gospodarske aktivnosti te poboljati prometna povezanost Hercegovine s unutranjou BiH i irim prometnim sustavom. Oekivani opseg proizvodnje u HN/K trebao bi do 2020. godine rasti prosjenom stopom od 4,2%, uz najbri rast u opinama Ravno (niska startna osnovica), Stolac (pogodni razvojni uvjeti) i Prozor-Rama (faza razvojnog uzleta), a najsporije u opinama itluk (faza zrelog razvoja) i Mostar (prednosti razvojnog sredita). Analogna je situacija i u pogledu rasta broja zaposlenih, s tim da HN/K u cjelini ni u 2020. godini nee dostii predratni broj zaposlenih u trinom segmentu gospodarstva (57.200 osoba), ali ve znatno premauje isti u javnom sektoru u kojem je tada bilo zaposleno oko 10.000 osoba, a u 2007. godini bilo je preko 15.000. Bit e potrebno puno vremena da se on uskladi s realnim potrebama gospodarstva i stanovnitva. U navedenoj Studiji sugerira se da e se trini opseg proizvodnje u HN/K poveati s 2,7 na 4,8 mlrd KM po cijenama iz 2007. godine. Opine koje su u 2007. godini bile r azvijenije od prosjeka (itluk, Mostar), ostat e takve i dalje, s tim da e im se pridruiti i opina Neum. Najslabije razvijene (Ravno, Stolac i Prozor-Rama) neto e se bre razvijati, ali e se i dalje nalaziti u grupi najslabije razvijenih, prema ovom scenariju.
59
Obzirom na to da HN/K kao cjelina zaostaje za prosjekom u F BiH, jasno je da je slabije razvijeni dio HN/K u jo nepovoljnijem poloaju kad se usporedi s prosjekom u F BiH. 3.7.1.1. Poljoprivreda, lov, umarstvo i proizvodnja hrane Prema podacima iz 2001. godine (UNECE, 2004), 12% GDP ini prihod od poljoprivredne proizvodnje. Domai prehrambeni proizvodi pokrivaju tek 35-40% potreba, to je mnogo manje u odnosu na prijeratno razdoblje (60%). Izuzev krumpira, BiH ne proizvodi u dovoljnim koliinama niti jedan od vanijih poljoprivrednih proizvoda. Starosna struktura zaposlenih u poljoprivredi je naruena jer mladi ljudi odlaze gradove i inozemstvo. Prema podacima za istu godinu, 33-50% (RS-F BiH) obradivog zemljita ostalo je neiskoriteno. I pored izvrenog agro-ekolokog zoniranja u 2003. godini, ne postoji registar poljoprivrednih poduzea, kao ni monitoring koritenja zemljita. U BiH vie od polovine povrine zauzimaju ume i umska zemljita, a najvei dio u tome ine niske ume i ikare (UNECE, 2004). Druga istaknuta karakteristika su iroki prostori pod nedirnutim umama sa skoro potpuno ouvanim prirodnim stanjem, to predstavlja rijetkost na naem kontinentu. Eksploatacija uma u BiH generalno je niska, ali je mjestimino neumjerena. Sa 8 km umskih putova/1000 ha teritorija, BiH je ispod europskog prosjeka. Lovne aktivnosti su regulirane entitetskim zakonima, a bazirane su na inventurama, nainjenim od strane lovakih udruga i strunjaka. Strategijom razvoja HN/K inzistira se na poljoprivredi, proizvodnji hrane i turizmu. Metodoloki, ovdje je trebalo agregirati podatke iz zavrnih rauna aktivnih trinih subjekata koji se bave poljoprivredom, iz preraivake industrije izdvojiti proizvodnju hrane i pia te ugostiteljstvo uzeti u cijelosti. U kalkulaciju nije ukljueno ribarstvo. Iz djelatnosti Poljoprivreda, lov i umarstvo iskljueno je umarstvo, iz istih razloga. Raspoloivim podacima nedostaje dio poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane i pia te, za turizam bitnog, smjetaja i ishrane u kuanstvima. Taj hendikep prisutan je u cijeloj zemlji, a uzrok tome je neureenost sustava gospodarenja u dijelu koji se odnosi na poljoprivredna gazdinstva i kuanstva koja se bave tom djelatnou. Problem je dijelom u naslijeenom ekonomskom sustavu, a dijelom u sporosti (vjerojatno i nesnalaenju, pa i nesklonosti) prihvaanja modernih trino-socijalnih koncepata upravljanja ekonomijom u cjelini i koritenja prostora posebno. Poljoprivredom, proizvodnjom hrane i ugostiteljstvom krajem 2007. godine bavilo se 215 poslovnih subjekata koji u ukupnom broju istih sudjeluju sa svega 9,4%. Ostvarili su promet od oko 269 milijuna KM (7,6% ukupnog), zapoljavali 2.024 osobe (8,2%) i ostvarili dodanu vrijednost u visini od 56,7 milijuna KM (8,9%). Za tu proizvodnju bio je potreban instalirani kapital vrijednosti 410 milijuna KM koji u ukupnom kapitalu sudjeluje s 11,2%. Taj dio gospodarstva zahtijeva vea ulaganja po radnom mjestu (203.000 KM), nudi veu produktivnost rada zaposlenih (28.000 po zaposlenom) i veu trokovnu efikasnost (1 KM materijalnih trokova donosi 3,1 KM prihoda). Meutim, da bi se ostvario 1 KM dodane vrijednosti, potrebno je uloiti (raspolagati) sa 7,2 KM kapitala, to znai da je efikasnost uloenog kapitala srazmjerno nia nego u ostatku trinog gospodarstva ili ekonomije u cjelini. Unutar tih djelatnosti razlike su takoer znatne. Poljoprivreda i ugostiteljstvo na 100 KM uloenog kapitala ostvaruju 8 KM dodane vrijednosti, a u proizvodnji hrane i pia 20 KM. Proizvodnja hrane i pia (jedna od tipinih preraivakih djelatnosti) ini ovu grupu djelatnosti kapitalno efikasnom. Za opseg proizvodnje (novostvorena vrijednost) uzet je prosjek iz 2007. i 2008. godine, da se reduciraju godinje oscilacije. Razmatrane djelatnosti znatno su razvijenije u opinama itluk i Neum, izrazitim turistikim destinacijama HN/K, i apljini koja uspjeno koristi trine
60
pogodnosti za proizvodnju vrtnog i ukrasnog bilja. Sve ostale opine znatno zaostaju za njima. Mostar i Stolac u toj trinoj proizvodnji stvaraju 56 KM nove vrijednosti po stanovniku, Konjic 26 KM, Jablanica 21 KM, Prozor-Rama 19 KM i Ravno svega 2 KM po stanovniku. Pri tumaenju ovih podataka treba imati na umu da ovdje nije ukljuena proizvodnja za vlastite potrebe (naturalna proizvodnja). Moe izgledati iznenaujue to proizvodnja na podruju Mostara nije vea, ali treba imati na umu da, s jedne strane, predratni kapaciteti u poljoprivrednoj i industrijskoj proizvodnji hrane i pia privatizacijom nisu rehabilitirani, a lokalni impulsi od turizma, koji je tipino tranzitnog karaktera, nisu dovoljno jaki da bi stimulirali poveanje ponude. 3.7.1.2. Ugostiteljstvo i turizam U predratnom razdoblju BiH je imala razvijene kapacitete uglavnom za tranzitni turizam, sa iznimkom jakog razvoja za potrebe Zimskih olimpijskih igara (Sarajevo, 1984). Povijesni spomenici, svetite u Meugorju i mediteranski turizam u Neumu bile su najvee turistike atrakcije. Medutim, BiH posjeduje visoke potencijale za razvoj ekoturizma, odnosno odrivog turizma, to ukljuuje: planinski turizam, rafting, termalni, kulturalni, seoski, pa i tranzitni turizam. U cilju razvoja ekoturizma, na podruju F BiH (UNECE, 2004) planirana je uspostava novih zatienih podruja (sliv rijeke Une, planine Igman-Bjelanica kod Sarajeva, endemni centar Prenj, vrsnica, abulja, itd.). Po turistikoj atraktivnosti, HN/K druga je upanija/kanton (poslije Sarajevske) u F BiH. Ovo podruje obiluje raznolikim i iznimno atraktivnim turistikim sadrajima. U odnosu na druge upanije/kantone, HN/K biljei znaajan turistiki promet. Prepoznatljiva obiljeja HN/K su kulturno-povijesna batina, vjerski turizam i ouvana priroda, pa je razvojni turistiki potencijal iznimno znaajan. Za HN/K karakteristino je bogatstvo krajolika, vegetacije, reljefnih i geolokih oblika, raznovrsne flore i faune te jedinstvenih povijesnih i kulturnih spomenika. Jedinstvena ljepota HN/K sadrana je u tome to je istodobno i planinska, i nizinska, i primorska, i kontinentalna. Tu raznolikost povezuje jedinstvena ljepota teritorija oblikovanog kroz slikovite proplanke i brda, nizinsko podruje uz rijeku Neretvu sa svojim pritokama (Ramom, Dreanjkom, Bunom, Trebietom, Krupom, Bregavom), primorski pojas i plavo more. Primarne turistike destinacije u HN/K su Mostar, Meugorje i Neum, dok su najznaajnije sekundarne destinacije Parkovi prirode Hutovo blato i Blidinje, apljina, Poitelj, Blagaj, Stolac, Konjic, Jablanica, pilja Vjetrenica i brojne druge. Openito se moe rei da ove destinacije posjeuju turisti s jadranske obale, domai turisti, turisti iz regionalnog okruenja, inozemni turisti, dijaspora, pa i odreene prekooceanske zemlje. Ciljni segmenti turista su svakako vjerski turisti, ljubitelji prirode, ljubitelji gastronomije, sportai te aci i studenti. Broj domaih turista uglavnom stagnira, a broj stranih turista, koji su ei gosti, raste. Zahvaljujui njihovim posjetama, registrirani broj turista i noenja u HN/K poveava se blizu 9% godinje, a broj noenja za 4,2%, tako da je njihov broj u 2007. godini u odnosu na 2003. godinu vei za 41%, a broj noenja za 18%. Najvie stranih posjetitelja registrirano je iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske i Njemake, a najbri rast posjeta i noenja ostvarili su gosti iz Francuske, Njemake, Turske i Italije. Prosjean broj dana boravka ne pokazuje tendenciju rasta nego blagog smanjenja. To je posljedica breg priljeva turista u Meugorje u kojem se posjete odvijaju tijekom 11 mjeseci u godini, a traju 3-5 dana, a u Neumu posjete traju dulje, ali samo tijekom ljetne sezone. Mostar je, u ovom aspektu, bez bitnog utjecaja. Opseg prometa u ugostiteljskim objektima HN/K analiziran je u duljem razdoblju (1999.2007) nego to je analiziran broj posjeta i noenja turista (2003.-2007), ali pokazuje i snaan trend rasta. Hoteli i restorani su najposjeenija mjesta, a noenja, potronja hrane, sokova i vina imaju najbru tendenciju rasta.
61
Pri analizi podataka vezanih za turizam i potronju u ugostiteljskim objektima treba imati na umu da podaci o broju turista ni iz daleka ne odgovaraju stvarnom stanju, kao to ne odgovaraju ni podaci o potronji u ugostiteljskim objektima. Nesumnjivo je da je i broj posjetitelja Meugorja i Neuma vei od prikazanog, a tome treba dodati i nove turistike destinacije (Kupres, Blidinje) koje se ne mogu prepoznati iz navedenih statistikih podataka. Grad Mostar, usprkos atraktivnostima koje posjeduje, ne predstavlja pravu turistiku destinaciju. On je cilj dnevnih posjeta turista stacioniranih u Meugorju i ekskurzija domaih uenika i studenata. S druge strane, poslovni sektor Grada nije dovoljno razvijen da bi mogao predstavljati osnovicu za poslovne posjete u znatnijem opsegu. Nedavno je zavrena izrada Strategije razvoja turizma u Hercegovako-neretvanskoj upaniji/kantonu za period 2011.-2021., koja predstavlja temeljni razvojni dokument sa smjernicama za planiran i usmjeren razvoj turizma u budunosti. HN/K eli razvijati turizam u interesu rasta kvalitete ivota, ekonomskog blagostanja i osiguranja odrive budunosti lokalnom stanovnitvu. Cilj kojem tei Strategija je odrivost i konkurentnost turizma kao integralne gospodarske grane koja utjee na sve vidove rada i djelovanja ovjeka u drutvenoj zajednici, pa tako i u HN/K. To podrazumijeva i kreiranje poduzetnike klime, posebno razvoj malog i srednjeg poduzetnitva (hoteli, moteli, razliiti ugostiteljski objekti, izrada i prodaja suvenira). Konano, u narednih 10 godina eli se dostii meunarodne konkurentne standarde poslovanja i razinu inovativnog klasterskog upravljanja destinacijama. Strateko opredjeljenje je razvoj kulturno-povijesnog turizma, vjerskog turizma te prirodnog (eko) turizma. Akcent je na stvaranju bolje turistike ponude i vee potronje turista koji posjeuju HN/K, a ne nuno i dostizanju veeg broja turista. Turizam se treba razvijati u skladu s financijskim i drugim mogunostima , a prema zacrtanoj krajnjoj viziji. Kako se turistiki proizvodi budu vremenom razvijali, i kako se sve vei broj interesnih grupa bude ukljuivao u razvoj turistikih destinacija, tako e svakom iteracijom turistiki proizvod biti rafiniraniji, bolji i aktraktivniji. Treba uskladiti novu razvojnu viziju, eljeni turistiki identitet na tritu i sustav turistikih iskustava koje e ovaj prostor nuditi, odnosno aktivnosti na razvoju proizvoda. Bitne komponente koje valja implementirati u preporuke Strategije, kao dugorone smjernice za upravljanje buduim turistikim razvitkom na prostoru HN/K, su: Zatita okolia. Prostran, ist, nezagaen i relativno rijetko naseljen prostor predstavlj a kljunu strateku prednost te ga valja dugorono tititi, ne samo na dobrobit turistikog razvoja, ve i ukupne kvalitete ivota cjelokupnog stanovnitva. U tom smislu, u projiciranju budueg razvoja, valja se voditi naelom odrivosti. Isticanje komparativnih prednosti. U skladu s principima zatite okolia, cjelokupni prostor HN/K, kvaliteta i razliitost prirodne i kulturne resursne osnove i/ili atrakcija nude mogunost uspostavljanja veeg broja razliitih, meusobno komplementarnih turistikih doivljaja i/ili iskustava. Dakle, u tom smislu turizam valja razvijati ponajvie kao cjelogodinju aktivnost, nudei jedinstvene, autentine i izvorne doivljaje za razne trine segmente. Turistiki razvoj prilagoen trinim trendovima. Vizija razvoja turizma mora biti ponajvie u funkciji poveanja kvalitete ivota lokalne populacije, a to implicira ne samo poveanje dananje razine primanja ve zaposlenih i otvaranje novih radnih mjesta, ve i poveanje raznolikosti drutvenog i kulturnog ivota. Da bi se to osiguralo, bit e potrebno razvijati/poticati turistiku industriju koja je sposobna prilagoavati se globalnim trinim trendovima, stvarajui doivljaje, proizvode i usluge koji e zadovoljiti oekivanja ne samo izabranih/ciljanih trinih segmenata, ve (jednim dijelom) i lokalne populacije.
62
Stvaranje drutvene klime koja podrava razvoj turizma. Polazei od dananje situacije, a u cilju stvaranja kljunih pretpostavki za postupno naputanje jo uvijek dominantnog modela (masovnog) sezonskog turizma, prepoznata je potreba za uspostavom novog sustava vrijednosti bez kojeg nee biti mogue bitnije promijeniti dosadanje razvojne trendove i usmjeriti budui turistiki razvoj novim kolosijekom. U tom smislu posebno su prepoznate sljedee vrijednosti koje valja promicati kao temelj za uspjenu realizaciju razvojne vizije: - inovativnost u razvoju i trinoj komercijalizaciji proizvoda kao preduvjet cjelogodinjeg turizma (proljee, ljeto, jesen, zima) i privlaenja veeg broja razliitih trinih segmenata; - cjeloivotno obrazovanje kako bi se osiguralo da se proizvodi i usluge kontinuirano usavravaju i prilagoavaju zahtjevima sve probirljivije turistike potranje; - timski rad i partnerstvo kao preduvjet za dobar destinacijski menadment i pruanje obeanih jedinstvenih doivljaja; - uzajamno povjerenje kao preduvjet za uspostavljanje cjelovitog turistikog lanca vrijednosti. Komuniciranje na engleskom jeziku. Turizam kao ljudska aktivnost obuhvaa ljudsko ponaanje, uporabu resursa, interakciju s drugim ljudima, ek onomijama i okruenjima. Turisti danas ele imati interakciju s lokalnim stanovnitvom te raditi sve to i oni rade. Omoguavanje turistima rezerviranje i planiranje svoga odmora online jedan je od sve uestalijih zahtjeva. Suvremeni turist eli pripremiti svoj odmor, unaprijed se informirati, sam rezervirati svoj smjetaj, tijekom boravka imati sve isplanirano kako ne bi troio vrijeme na snalaenje, to je bitno za naa podruja s obzirom na to da ona jo uvijek imaju slabu infrastrukturu te komunikacijsku i prometnu mreu. Uklanjanje birokratskih barijera i davanje olakica gospodarstvenicima te poticanje na poteni rad. Turizam na crno, koji je razvijen u svim dijelovima BiH, zabrinjavajua je pojava. Neke procjene kau da se na crno od turizma zaradi vie od milijardu maraka godinje. Ova pojava najrasprostranjenija je, prema prii iz turistikih zajednica, u Mostaru i Meugorju, gdje dio objekata, motela i pansiona, radi na crno. Zadravanje domaih turista u zemlji jer se tako ulae u vlastitu budunost! Brojni nai graani ljetuju i zimuju u inozemstvu, ostavljajui teko zaraeni novac. Takoer, uenici raznih uzrasta odlaze na ekskurzije u blie i daljnje inozemne destinacije. Kroz medijsku promidbu trebalo bi razvijati svijest da ljetovanjem i zimovanjem u domaim turistikim sreditima turisti ulau u domaa radna mjesta, odnosno u svoju budunost, a drava bi trebala subvencionirati ekskurzije i maturalna putovanja unutar BiH. Umreavanje turistike ponude HNK/. Nositelji turizma u HN/K su Mostar, Neum i Meugorje. Problem predstavlja neposjeenost ostalih destinacija, loa uvezanost turistike ponude, nedostatak puteva, infrastrukture, birokratske barijere, nedostatak edukacije itd. Cilj je i poveanje zaposlenosti i poboljanje uvjeta ivota lokalnog stanovnitva, poveanje BDP-a i udjela u ukupnoj gospodarskoj sferi, ali i ravnomjer an i odriv rast obzirom na okoli te prirodnu i kulturnu batinu. Jaanje internog marketinga kroz ukljuenje i interakciju domicilnog stanovnitva, te isticanje vanosti turizma, utjee i na ostale gospodarske grane (multiplikativni uinci). U konkretnim pokazateljima to znai: - poveanje broja turista sa sadanjih 1,5 milijun (aproksimativno-turisti s noenjem i posjetitelji) za 10%, uglavnom ciljano na bogatije; - poveanje cijena pansionskih gostiju kroz izgradnju turistike marke i branding do 20%; - poveanje izvanpansionske potronje (ugostiteljstvo, trgovina suvenira, plaanje ulaznica, taksi) do 20 %;
63
- poveanje zaposlenosti samozapoljavanja svih kvalifikacijskih i dobnih skupina, a posebno mladih i strunih kadrova do 20%; - poveanje udjela u BDP-u HN/K sa sadanjih 6 % na cca 20%; - ograniiti turizmifikaciju prostora kao najvanijeg resursa za budunost. Za ostvarenje ovih globalnih ciljeva neophodno je izgraditi identitet destinacij a jer e s cjelovitou HN/K kao jedinstvene destinacije to ii vrlo teko. Zapravo, u ovom vremenu to je skoro nemogue pa se, po uzoru na neke sline postupke iz blieg i daljnjeg okruenja, treba pristupiti diferencijaciji turistike ponude kroz izgradnju turistikih klastera (cluster), kao regionalnog odgovora na globalizacijske procese. Klasteri su, zapravo, vezani kao zemljopisno koncentriran skup ekonomskih aktivnosti gospodarskih subjekata kroz razmjenu informacija, znanja, tehnologije, u svrhu kreiranja konkurentnog proizvoda. Kljuni aspekti koji ih razlikuju od drugih asocijacija i mrea su: zemljopisna koncentracija, meusobna povezanost, zajednika trita, specijalizacija, aktivna ukljuenost obrazovnih i dravnih tijela i zajedniki proizvod. Konkurentnou i trinim pozicioniranjem pojedinih klastera kao cjelogodinje destinacije (ili u kombinaciji s drugim u HN/K), zasnovano na kvaliteti, diverzifikaciji ponude te principima odrivosti i visokokvalitetnoj usluzi, zajameno je pozicioniranje turizma kao strateke gospodarske grane u HN/K. Stvaranje zajednikog turistikog prostora BiH i RH (HN/K sa susjednom DN) prilika je za zajedniki razvoj turistikog proizvoda, promociju poduzetnitva te zatitu prirode i okolia. U sluaju HN/K, zbog destinacijskog marketinga i menadmenta te lakeg brandiranja, predloena je podjela na vie regionalnih klastera. 3.7.1.3. Energetski sektor Energetski sektor je tradicionalno veoma vaan segment gospodarstva. Proizvodnja energije dominantno se temelji na koritenju domaih resursa hidroenergije i ugljena, dok alternativni izvori energije, kao snaga vjetra, solarna radijacija, geotermalna energija i energija iz biomase, jo uvijek nemaju znaajniju ulogu. I pored visokih kapaciteta za proizvodnju energije iz vodnih resursa i ugljena, BiH ima obvezu prikljuenja jedinstvenom europskom tritu i proizvodnje zelene energije u skladu sa EU Directive 2001/77/EC. Na teritoriju HN/K djeluju dva elektroprivredna poduzea: JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (EP HZ HB) d.o.o. Mostar i JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) d.o.o.. Sarajevo, koja su odgovorna za opskrbu kupaca elektrinom energijom na podruju koje pokrivaju. EP BiH posjeduje dovoljne proizvodne kapacitete za zadovoljenje potronje vlastitih kupaca i za izvoz u druge sustave. Uz pretpostavku da se revitalizacija postojeih proizvodnih jedinica zavri do kraja 2012. godine, EP BiH ima dobru trinu poziciju i mogunost ostvarivanja dodatnih prihoda izvozom elektrine energije. Prema podacima iz Okvirne vodoprivredne osnove Bosne i Hercegovine (1994), BiH raspolae s potencijalom od 6.126 MW, ime zauzima 8. mjesto u Europi tako da, uz koritenje termoenergije, moe zadovoljiti sve budue potrebe za elektrinom energijom. Ukupna instalirana snaga iz HE na podruju HN/K je 1.127 MW, a oekivana godinja proizvodnja je 3.296 GWh. Postotak iskoritenja hidropotencijala u BiH je manji u odnosu na neke europske zemlje. Da bi se izgradnja hidroelektrana (HE) intenzivirala, potrebno je rijeiti niz problema tako da zadovoljavaju sve zainteresirane strane, tj. pruaju rjeenje u okvirima odrivog razvoja.
Tablica 8. Postojee hidroelektrane u HN/K Naziv HE HE Jablanica HE Grabovica HE Salakovac Snaga na pragu (MW) 175 114 207 Oekivana god. proizv. (GWh) 720 346 590 Korisna veliina akumulacije (GWh) 70 0,4 1,7 Sustav EP BIH EP BIH EP BIH
64
CHE apljina HE Rama HE Mostar HE Mostarsko blato UKUPNO
400 159,4 71,6 59,8 1.186,8
620 710 310 167 3.463
3,4 303 0,4 378,9
EP HZ HB EP HZ HB EP HZ HB EP HZ HB
JP EP HZ HB dijelom uvozi elektrinu energiju jer na svom podruju nema termoelektrana. Situacija se popravila zavretkom izgradnje HE Mostarsko blato krajem 2010. godine, koja je koncipirana kao vienamjenski, energetsko-vodoprivredni objekt regulacije cijelog krkog podruja Mostarsko blato, izmeu Mostara i irokog Brijega. Oekivana godinja proizvodnja je oko 170 GWh. HE Mostarsko blato je prikljuena na DV 110 kV na TS Mostar 4 (ule) -TS Mostar 5 (Rodo), na principu ulaz-izlaz. HE s velikim branama i akumulacijama nemaju vie tretman obnovljivih izvora energije. To ne proizilazi samo iz injenice da i velike brane imaju svoj vijek trajanja gubitkom akumulacije uslijed zasipanja - punjenja sedimentom. One su izbrisane iz obnovljivih izvora energije prvenstveno zbog tetnih posljedica po ekosustave rijeka, ali i po lokalnu zajednicu. Zbog problema globalnog zagrijavanja i nastanka staklenikih plinova kao glavnog uzroka, isticane su velike HE kao doprinos smanjenju globalnog zagrijavanja. esto se zanemaruje injenica da su znanstvenici detektirali akumulacije HE kao izvor staklenikih plinova. Biokemijski procesi u organskim materijalima na dnu akumulacija formiraju met an koji je viestruko utjecajniji na efekt staklene bate od ugljinog dioksida. Potencijalne elektrane koje bi mogle biti u pogonu do 2020. godine, s posebnim osvrtom na elektrane s obnovljivim izvorima energije (minihidroelektrane - MHE, vjetroelektrane - VE i sl.): Hidroelektrane: HE Glavatievo, HE Konjic, MHE EP BiH (kao jedan projekt); Vjetroelektrane: VE Velika Vlajna, VE Planinica, VE Podveleje, VE Velja Mea, VE Crkvine, VE Ivanica, VE Plono, VE Kruevo, VE Krstivode, VE Belenii; Solarne elektrane: apljina u Gabeli, opina apljina i Stolac u Hodovu, opina Stolac. Kao po pravilu, u cilju isticanja pozitivnih utjecaja i efekata, stalno je prisutno isticanje vienamjenske funkcije brana: hidroenergija, kontrola poplava nizvodno, opskrba industrije i stanovnitva, navodnjavanje, turizam na akumulacijama, ribarstvo na akumulacijama (kavezni uzgoj), reguliranje nanosa i taloenje sedimenata, promjena klimatskih uvjeta nabolje, poveanje vrijednosti krajobraza(!). Svaka funkcija ponaosob moe biti ostvarena izgradnjom brane, ali sve istodobno ili vie njih u isto vrijeme ne mogu egzistirati jer se mnoge funkcije meusobno iskljuuju. Ako se brane prave za proizvodnju elektrine energije, onda je ta funkcija dominantna i sve je drugo njoj podinjeno. Samo proizvedeni i prodani kilovati osiguravaju novac za povrat investicije i trokove funkcioniranja sustava. Dobra praksa u svijetu pokazuje da se studije utjecaja na okoli rade tek onda kada po stoji opi konsenzus da se gradi neko energetsko ili industrijsko postrojenje. Meutim, u sluaju gradnje HE, takav konsenzus oito ne postoji. Tragajui za odgovorom na sve prisutniju dvojbu treba li graditi ili ne graditi termoelektrane i hidroelektrane u BiH, prof. A. Kneevi smatra da ih treba graditi, ali ne na svakom mjestu i po svaku cijenu, i ne za svako tehnoloko rjeenje. To je reakcija na loa iskustva s elektranama graenim prije 30 ili 40 godina, kada su bili izraeni nepovoljni utjecaji na okoli i gdje je do dananjih dana bilo mogue izvriti samo ogranienu sanaciju zagaivanja. Kada se govori o zahvatima u prostoru, danas je kljuno osigurati podudarnost elje graana i stava strunjaka. U BiH nedostaju strategije razvoja, a prostorni planovi su esto zastarjeli. Treba uspostaviti konsenzus oko procedure donoenja odluke, oko provoenja procedure u koju e biti ukljueni vlast, struka i graani te nametanja obveze da svi potuju rezultate analize dobivene po usvojenoj proceduri.
65
Realizacijom HES Gornja Neretva salmonidne vrste riba vjerojatno bi definitivno nestale na 18 km toka, a uslijed nizvodnih poremeaja (redukcija pijeska, rashlaena voda i sl.) bitno bi se smanjila populacija autohtonih i endemskih vrsta na dijelu toka od Glavatieva do Konjica (Udruenje Zeleni-Neretva, Konjic). Ove oscilacije su intenzivne i praktino postaju svakodnevne, naroito kod brana s vrnim radom. Variranje razine voda u akumulacijama nepovoljno se odraava na floru i faunu te na ivot ljudi uz akumulaciju (otean prijevoz, slaba turistika ponuda, izaziva malarine bolesti jer pogoduje razmnoavanju komaraca i sl.). Oscilacija vodostaja u akumulacijama negativno se odraava na ivi svijet u vodi, a posebno na riblji svijet, kako u akumulaciji, tako i nizvodno. Redovne (tehnoloke) oscilacije uslijed rada elektrana direktno utjeu na razmnoavanje. Pranjenja u vrijeme mrijeenja riba u potpunosti unitavaju godinju reprodukciju ribljih populacija koje razmnoavanje vre u najpliim obalskim dijelovima akumulacije. Stalno osciliranje vode ozbiljno podriva obalno tlo. Oscilacije ili pranjenja akumulacije do biolokog minimuma uslijed remonta ili izvanrednog kvara i intervencije, destruktivno djeluju na opstanak ribljih vrsta. Uslijed naglog isputanja, s vodom se isputa i velika koliina riba zatrpanih ogromnim koliinama mulja koji se pokree zajedno s pranjenjem vode. Ukupnoj destrukciji i degradaciji ihtiofaune dodatno doprinosi esto nestruno i nekontrolirano poribljavanje akumulacije. Tu su, takoer, i oscilacije isputene vode. Oscilacije akumulacije su u direktnoj vezi s veliinom protoka isputene vode tako da i one mogu biti dnevne, sezonske, ekstremno visoke i ekstremno niske (ekscesne), u ovisnosti od veliine dotoka, tehnologije i reima rada brane te izvanrednih pranjenja do biolokog minimuma. Ako su elektrane s vrnim radom, onda su te ekstremne oscilacije svakodnevne u ljetnom razdoblju. Ovo se odraava na eroziju obala i delte, na destrukciju ekosustava i umanjenu valorizaciju rekreacije i turizma u nizvodnom toku. Visoke oscilacije oteavaju i uspostavu sustava navodnjavanja. U veim naseljima nizvodno, s nerijeenom preradom fekalnih i drugih otpadnih voda, naroito u ljetno vrijeme, niski protoci ostavljaju otpadne vode na suhom uslijed ega nastaju ozbiljne posljedice. Problematiku oscilacije voda treba tretirati vodnom suglasnosti, na temelju projekta brane kojim je neophodno odrediti mogue oscilacije razine vode u akumulaciji i utjecaj oscilacija na potezu nizvodno od brane, u ovisnosti od geolokih i geomehanikih osobina padina u akumulaciji i obala na nizvodnom potezu, vodei rauna i o utjecaju na ostale korisnike, utjecaju na okoli i nastojei da oscilacije budu minimalne. Minihidroelektrane (MHE) U literaturi nema definicije MHE. Projekt moe rezultirati izgradnjom brane sa znatnom akumulacijom, ali moe biti realizirana praktino bez akumulacije. Sve to ovisi od prirode rijeke, od veliine protoka i pada. Zato se javljaju razna tehnika rjeenja , vodozahvati tirolskog tipa ili akumulacijski, odnosno tipovi vodostana: cijevni ili vodne komore. Zbog toga je ekoloki pristup svakom projektu individualan. U svakom sluaju, brana uzrokuje najmanje dvije pojave: stvaranje manje ili vee akumulacije i (ili) prekid toka tekuice i do vi e stotina metara ispod brane. S tehnikim rjeenjem, reimom rada i trajnim posljedicama treba upoznati barem mjetane iz ueg lokalnog okruenja (vodozahvati za navodnjavanje, ispust vode u kritinom sunom razdoblju i sl.). O tome da e tijekom sunog razdoblja nestati neki atraktivni prirodni fenomeni kakvi su vodopadi, ne treba posebno govoriti. Jednostavno pitanje koje se postavlja je postoji li ekoloki kriterij u odluci gradnje MHE na nekoj lokaciji, je li zakonska obveza da se lokalno stanovnitvo blagovremeno informira o projektu te da ga prihvati kao "prijateljski" projekt ili ne, odreuje li itko i na kojoj instanci vodoprivredne i ekoloke limite za projekte MHE te postoje li u tenderima i ugovorima o koncesiji ikakva obeteenja (npr. obeteenje gubitka ribljeg fonda zbog nemogunosti mrijesnih migracija). Istina je da su negativni uticaji mali u odnosu na velike brane. O tome ima slino miljenje i Svjetska komisija za brane (ICOLD). Ali, takvih brana samo u F BiH za koju godinu treba biti
66
izgraeno preko 300!!! Dakle, utjecaji postoje i nisu zanemarljivi, pa uz projekt svake MHE treba praviti i studiju utjecaja na okoli. Istina je da se pregrauju manje rijeke, pritoke i potoci, ali svaka pregrada mijenja stanje - ekoloki nikad na bolje. Stoga bi bilo pametno razmotriti globalnu strategiju MHE i s ekolokog aspekta. Projektant e, vjerojatno, imati apsolutnu slobodu izbora u izradi projekta iskljuivo oslonjen na jedan jedini kriterij: energija uz minimalne trokove. Izgradnja MHE s velikim neto padom moe izazvati brojne negativne utjecaje: prekid toka vode u ljetnom razdoblju na duljini od vie stotina metara ("suho korito"), ukoliko se ne bi propisao "ekoloki prihvatljiv protok" ("bioloki minimum"), problem uzimanja vode gravitacijskim padom za potrebe uzvodnih naselja: ljudi, stoke, poljoprivrede, a u nekim sluajevima moe izazvati i potpuni prekid migracije potone pastrmke u gornji tok iznad MHE (ekoloka udruga Zeleni Neretva, Konjic). U tenji da se proizvede to vea koliina energije, u BiH se koriste i vodni resursi umskih ekosustava na kojima se grade MHE. Hoe li nekontrolirano koritenje umskih vodnih potencijala utjecati na stabilnost ekosustava, teko je anticipirati, ali neka zapaanja upuuju na takve prijetnje. Tradicija proizvodnje elektrine energije koritenjem snage vode u Jablanici datira jo prije II. svjetskog rata. Naime, na rijeci Doljanci su radile 2 MHE, od kojih je jedna osiguravala struju za grad Jablanicu, a druga za tada postojeu pilanu. Kada je 1947. godine krenuo projekt izgradnje tada velike HE Jablanica, opina Jablanica je doivjela svoj ubrzani razvoj sa svim posljedicama koje sa sobom nose projekti ovog tipa. Grube procjene govore da je na podruju Opine Jablanica realno oekivati interes za izgradnjom 3-5 MHE, prije svega na rijeci Doljanki, zatim anici, Komadinovom vrelu. Opina Konjic u posljednjih est godina izdala je 37 koncesija za gradnju MHE na slivu rijeke Ljuta, rijeke Treanice, rijeke Bijela, rijeke Idbar, te na slivu rijeke Neretvice . U travnju 2009. godine izgraena je prva MHE na rijeci Treanici u mjestu Podoraac. Vjetroelektrane (VE) Obje elektroprivrede koje djeluju na podruju HN/K, promovirajui proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora, poglavito iz vjetra, odluile su istraivati, razvijati i graditi proizvodne kapacitete s ciljem komercijalne proizvodnje elektrine energije. Na podruju vjetroenergije postoji znaajan broj lokacija potencijalnih vjetroparkova (VP) respektabilne snage. Za svaku od navedenih lokacija definirani su potencijalni broj agregata s jedininom snagom istog, snaga na pragu (MW), proizvodnja na pragu (GWh), broj sati rada i nain prikljuka VE u elektroenergetski sustav (EES). Prema sadanjim saznanjima moe se procijeniti da ukupan potencijal izgradnje VE na 8 promatranih lokacija, na kojima je zabiljeena aktivnost, iznosi 240 MW. Procjena je da bi mogua ukupna proizvodnja elektrine energije na ovim lokacijama mogla iznositi cca 640 MWh/godinu, uz prosjean faktor iskoritenja od oko 30%, to predstavlja gornju granicu proizvodnosti ak i u europskim razmjerama, to je potrebno potvrditi detaljnim analizama. Ukupan tehniki potencijal za koritenje energije vjetra HN/K znatno je vei i procjenjuje se na cca 500 MW, pri emu nisu uzeta u obzir eventualna ogranienja, kao to su prikljuak na EES, zatita okolia i dr. Izgradnja VE (ali i MHE) nije izgledna bez postojanja jasnih pravila o preuzimanju/otkupu proizvodnje elektrine energije iz objekata koji koriste obnovljive izvore energije. S obzirom na strukturu izvora u obje elektroprivredne tvrtke, odreena koliina VE moe se uklopiti u sustav u obje elektroprivrede (Studija Analiza aktualnog stanja i mogunosti razvoja privrede Hercegovako-neretvanske upanije/kantona Knjiga 2 Separat energetike; 2009.). Za znaajan poticaj koritenju energije vjetra na prostoru HN/K neophodno je uspostaviti institucionalni i zakonodavni okvir na dravnoj, entitetskoj i lokalnoj razini.
67
Istraivanja se provode od 2004. godine u svrhu propitivanja mogunosti koritenja energije vjetra u proizvodnji elektrine energije na prostoru 3 upanije/kantona u Hercegovini, a rezultat istraivanja je Studija izvodljivosti (2006). Podruja s respektabilnim potencijama vjetra smjetena su u jugoistonom dijelu Hercegbosanske upanije, sjevernom dijelu Zapadnohercegovake upanije i u sredinjem i sjeverozapadnom dijelu HN/K, te su ista bila predmetom rekognosciranja strunog osoblja JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar 2006. godine. Lokalitet Planinica je naspram lokaliteta Velika Vlajna te je, prema dosadanjim istraivanjima i mjerenjima, podruje s respektabilnim potencijalima vjetra smjeteno na podruju Grada Mostara. Planirana je 21 VE snage po 2 MW na povrini od 4,51 km2, s moguom godinjom proizvodnjom od 9.800 MWh (2011. godine - 13 VE), odnosno 123.340 MWh (2012. godine jo 8 VE). VE Podveleje; Na platou Podveleja, oko 10 km istono od Mostara, na mikrolokacijama Sveta gora (730-880 m n.m), Poljice (1.050 m n.m) i Merdan glava (700-800 m n.m) planirano je ukupno 30 VE pojedinane snage po 2 MW, na povrini od oko 6 km2 (2010. godine - 2 VE po 2 MW, a do 2015. godine 25 VE po 2 MW). Mogue lokacije VP u junom dijelu HN/K su: Velja Mea, Crkvine i Ivanjica, te lokacija Plono u sjevernom dijelu HN/K. Jo 3 potencijalne lokacije VP su: Kruevo i Krstivode (Grad Mostar) i Belenii (Opina Ravno). Solarne elektrane Nakon dugogodinjih istraivanja na ovom podruju, tvrtka Solar-Energy d.o.o. apljina gradit e proizvodni objekt solarne elektrane apljina u Gabeli, u opini apljina, instalirane snage 920 kW AC (990 kW DC) i mogue godinje proizvodnje 1.550 MWh. Elektrana e se graditi na lokalitetu uberi-Milanovaa. Za projekt sunane (fotonaponske) elektrane pozitivno se odredio FERK, ali i Opinsko vijee apljina te e spomenuta lokacija biti uvrtena u urbanistiki plan opine apljina, kao zona predviena za izgradnju postrojenja za obnovljive izvore energije, to je jedna od osnovnih strunih podloga razvoju projekta sunane elektrane. To je prva takva elektrana u BiH, a planira se i elektrana Stolac u Hodovu, opina Stolac. Plinifikacija JP BH Gas ima planove plinifikacije prema jugu BiH, gdje bi se plinovod spojio s plinovodom koji se u susjednoj Hrvatskoj gradi od sjevernog prema junom Jadranu. Koritenje drugih obnovljivih izvora energije Koritenjem suneve energije smanjuje se potreba za fosilnim gorivima, te se smanjuje oneienje okolia prouzroeno njihovim izgaranjem. Ne proizvode se stakleniki plinovi koji uzrokuju globalno zatopljenje i radioaktivni otpad. Kao svugdje dostupan izvor moe se koristiti za izravno grijanje i rasvjetu zgrada, grijanje potrone tople vode i vode u bazenima ili za izravnu proizvodnju elektrine energije. U kuanstvima i uslunom sektoru troi se znaajan dio ukupne potronje primarne energije, od ega najvie za grijanje prostorija i tople vode. Vjerojatno je najvanija primjena suneve energije u arhitekturi i zgradarstvu, gdje se relativno jednostavnim principima gradnje kua i zgrada mogu zimi maksimalno iskoristiti niske zimske razine zraenja uz sprjeavanje nepotrebnih gubitaka topline. Nasuprot tome, ljeti je potrebno maksimalno smanjiti visoke toplinske doprinose sunevog zraenja. Arhitektura zgrade treba omoguiti i maksimalno koritenje rasprenog sunevog zraenja kako bi se uklonila potreba za umjetnom rasvjetom tijekom dana koja, osim to troi elektrinu energiju, dodatno zagrijava prostor. Takoer je mogue koristiti energiju akumuliranog sunevog zraenja u tlu, kako bi se zrak u kui ljeti hladio, a zimi grijao zbog velikih razlika temperatura tla i zraka tijekom godine.
68
Koliina sunevog zraenja poveava se sputanjem prema jugu HN/K. Mjesec s najveom koliinom primljenog zraenja je srpanj, kada se vrijednosti zraenja kreu do 7,5 MWh/m. Najmanje dnevne sume mogu se oekivati u prosincu (do 1,46 MWh/m). Sunane elije su iznimno pouzdani, dugotrajni i tihi ureaji za proizvodnju elektrine energije. Ova industrija biljei znaajna poveanja proizvodnje zbog tehnikog napretka u istraivanju materijala i novih procesa proizvodnje, kao i zbog podrke izraene kroz poticaje za ugradnju fotonaponskih sustava u veini zemalja EU. Zbog svojih karakteristika sunane elije su posebno pogodne za napajanje troila koja nisu spojena na elektroenergetski sustav (napajanje plovila, kua za odmor, telekomunikacijskih postrojenja i sl.). Proizvodnja energije iz fotonaponskog sustava ovisi o promatranom razdoblju godine, kutu nagiba i gubicima u sustavu. Tako se za referentni fotonaponski sustav snage 1 kW, s modulima okrenutim prema jugu pod nagibom od 35, izvedenim u tehnologiji kristal ininog silicija i pretpostavljenim gubicima u sustavu od 14%, za Konjic u prosincu oekuje mjesena proizvodnja od 55 kW, a u mjesecu srpnju 152 kW. Za Mostar se u mjesecu prosincu oekuje mjesena proizvodnja od 59 kW, a u mjesecu srpnju 155 kW. Iz reenog moe se zakljuiti da postoji znaajan potencijal primjene suneve energije na podruju HN/K. S obzirom na to da ne postoji sustav poticanja za pretpostaviti je da danas ne postoji niti jedan umreeni fotonaponski sustav na podruju HN/K (Studija Analiza aktualnog stanja i mogunosti razvoja privrede Hercegovako-neretvanske upanije/kantona Knjiga 2 Separat energetike - Radna verzija; VII. 2009.). Postojee stanje i planirani razvoj prijenosne mree na podruju HN/K Prijenosnu mreu HN/K ine: nadzemni vodovi 110, 220 i 400 kV naponske razine; transformatorske stanice (TS) 400/x kV, 220/x kV i 110/x kV; rasklopna postrojenja (RP).
Tablica 9. Prijenosna mrea HN/K Napon (kV) Duljina (km) Naponske razine (kV/kV) 400 98 400/220 220 390 220/x 110 331 Broj 1 1 12 Instalirana snaga (MVA) 1.140 300 425
Kljuna postrojenja u prijenosnoj mrei 400 i 220 kV na prostoru HN/K su: 1. RP 220 kV Mostar 3 (Jesenica); 2. TS Mostar 4 (ule); 3. RP 220 kV Jablanica. Zbog vanosti gore navedenih objekata u sklopu realizacije projekta POWER 4 izvrena je njihova kompletna obnova (graevinski objekti, primarna i sekundarna opreme te sustavi vlastitog napajanja i upravljanja). Po formiranju jedinstvenog prijenosnog poduzea Elektroprenos BiH Banja Luka, prijenosna mrea BiH podijeljena je na 4 operativna podruja, a prijenosna mrea na podruju HN/K pripada operativnom podruju Mostar. Dalekovodima 400 kV naponske razine povezana je TS Mostar 4 (ule) 400/x kV s TE Gacko, TS Sarajevo 10 (Reljevo), te TS 400/220/110 kV Konjsko u Hrvatskoj. Kako su na ovu naponsku razinu prikljueni znaajni izvori elektrine energije TE Gacko, TE Ugljevik i HE Viegrad, ovom je mreom omoguen znaajniji uvoz, izvoz i tranzit elektrine energije, to BiH svrstava u vrlo vano tranzitno i elektroenergetsko podruje jugoistone Europe. Vanu ulogu u EES BiH, pa tako i HN/K, ima 220 kV mrea. Na ovu su mreu prikljuene i znaajnije HE smjetene na podruju HN/K: Rama, Grabovica, Salakovac i (CHE) aplj ina.
69
Ova mrea je graena 1970-ih godina. Mreom 220 kV naponske razine napaja se i najvei industrijski potroa elektrine energije na podruju BiH, "ALUMINIJ" Mostar. Ova je mrea, generalno gledajui, dobro razvijena i meusobno upetljana na teritoriji BiH. Najoptereeniji dalekovodi u 220 kV mrei su: HE SALAKOVAC- RP MOSTAR 3, JABLANICA - RP MOSTAR 3 i RP MOSTAR 3 - EAL. Na itavom podruju HN/K najrazvijenija je 110 kV mrea, koja je graena od 1950-ih godina. Na ovu su mreu prikljuene HE Mostar i HE Jablanica. Mrea je zadovoljavajue upetljana, osim kad se radi o rubnom dijelu HN/K, tj. u sluaju TS koje se napajaju iz susjednih sustava - TS Neum (koja je s jedne strane vezana na TS STON, a s druge na TS Opuzen - obje u Hrvatskoj), TS Stolac i TS Jablanica, koje su radijalno napojene kao i u sluaju neraspoloivosti dalekovoda TS Mostar 4 (ule) - TS itluk (jer trenutno vrno optereenje itluka premauje snagu jednog transformatora instaliranog u ovoj TS). Transformatorske stanice na podruju HN/K su u vlasnitvu Elektroprenosa. Radi manjih investicija u pojaanja i revitalizaciju mree u razdoblju do 2015. godine povoljno je uloiti novana sredstva za osiguravanje dvostranog napajanja svih TS 110/x kV sa 110 kV strane mree, te rjeavanje krutih spojeva u mrei. U razdoblju od 2015. do 2020. god. potrebno je formirati TS 220/110 kV CHE apljina, 1x150 MVA, a ovisno o izgradnji novih elektrana, planirana konfiguracija prijenosne mree omoguava znaajan izvoz elektrine energije. U konanoj konfiguraciji prijenosne mree 2020. godine, uz optimalan plan izgradnje elektrana na razini BiH, vodovi 400 kV naponske razine se ne optereuju iznad 30% od njihovih termikih granica, bez obzira na hidroloko stanje, usprkos znaajnijim izvozima u stanjima normalne i vlane hidrologije, to znai da u 400 kV mrei postoji jo dovoljno rezerve za prikljuak novih elektrana, te znaajno poveanje izvoza, kao i tranzita za potrebe treih strana (Studija Analiza aktualnog stanja i mogunosti razvoja privrede HN/K Knjiga 2 Separat energetike - Radna verzija; VII. 2009.). Planiranje razvoja distribucije elektrine energije podrazumijeva postupnu zamjenu pojedinih ureaja novim i modernijim te ugradnjom suvremenih ureaja koji doprinose pouzdanijem pogonu distribucijske mree i kvalitetnijem napajanju korisnika. Pri tom odluujui trebaju biti ekonomski kriteriji planiranja distribucijske mree kroz vrednovanje dobiti i trokove ugradnje ili zamjene ureaja. Posebnu pozornost i radnje treba usmjeriti na smanjenje gubitaka elektrine enrgije i snage, smanjenje neovlatene potronje rekonstrukcijom prikljuka i postavljanjem mjernih mjesta na fasadu objekta ili granicu vlasnitva posjeda, automatizaciju i daljinsko upravljanje mreom, ugradnju elektronikih brojila elektrin e energije i omoguavanje daljinskog oitanja i upravljanja potronjom. Predlae se za svaku od opina na razini HN/K, kako je to uraeno za opinu itluk, izrad iti studije kratkoronog i srednjoronog razvoja distribucijske mree 10(20) kV i postrojenja 10(20)/0,4 kV s projekcijom do 2020. godine (Studija Analiza aktualnog stanja i mogunosti razvoja privrede HN/K Knjiga 2 Separat energetike - Radna verzija; VII. 2009). Postojee stanje i planirani razvoj distribucijske mree na podruju HN/K Kao to je reeno, na teritoriju HN/K djeluju 2 EP poduzea odgovorna za opskrbu kupaca elektrinom energijom na podruju koje pokrivaju. Opskrba elektrinom energijom kupaca odvija se preko Distribucijskog podruja (DP) JUG koje obuhvaa dio opine Mostar, opine apljina, itluk, Stolac, Rama, Neum, Ravno, kao i dio opine Jablanica s jedne strane, i Elektrodistribucije (ED) Mostar, koja obuhvaa dio opine Mostar, opinu Konjic, kao i vei dio opine Jablanica s druge strane. Opskrba elektrinom energijom DP JUG jednim se dijelom distribuira preko izravne transformacije 110/10 kV, a drugim dijelom transformacijom 110/35 kV i 35/10 kV. Sekundarna mrea srednjeg napona je u cijelosti na 10 kV naponskoj razini. Opskrba elektrinom energijom ED Mostar temelji se na 3 TS 110/35/10 kV i 15 TS 35/10 kV. Znaajnije je optereene samo TS 35/10 kV: ZALIK u Mostaru i BUNA.
70
Osnovni kriteriji razvoja distribucijske mree svode se na pouzdanu opskrbu kvalitetnom elektrinom energijom tijekom promatranog razdoblja planiranja. Pri tom treba, osim obnove distribucijske mree radi starenja postojeih objekata, planirati i izgradnju novih objekata radi porasta potronje elektrine energije. Osnovna pretpostavka na kojoj se temelji predvianje razvoja potronje elektrine energije jest relativno brzo rjeenje problema neregistrirane potronje elektrine energije. Vei dio postojeeg sustava distribucije elektrine energije na razini srednjeg napona temelji se na dva stupnja transformacije: 110/35 kV i 35/10 kV, te dvije mree srednjeg napona: 35 kV i 10 kV. Razvoj srednjonaponske mree temelji se na dva djelomino povezana naela: postupna zamjena naponske razine 10 kV s 20 kV naponskom razinom i postupno uvoenje izravne transformacije 110/10(20) kV. Osnovni je zadatak planiranja distribucijske mree pronalaenje optimalnih prijelaznih rjeenja koja e omoguiti postupni prijelaz na novu koncepciju, uz iskoritenje postojee mree. Radi se o dugoronom procesu koji u nadzemnoj izvangradskoj mrei zapoinje zamjenom naponske razine 10 kV s naponskom razinom 20 kV, a u gradovima uvoenjem izravne transformacije 110/10 kV. Obnova postojee i izgradnja nove 35 kV mree i transformacije 35/10(20) kV posebno je pitanje koje mora uzeti u obzir sve bitne lokalne osobine distribucijske mree. itav proces zavrava prijelazom pogona gradske kabelske mree na 20 kV naponsku razinu. Postojea niskonaponska mrea, napose ona u izvangradskim podrujima, nije optimalno izgraena. Broj i instalirana snaga transformacije 10(20)/0,4 kV na nekom su podruju uvjetovani gustoom optereenja. Na razini HN/K je po jednoj TS 10(20)/0,4 kV prosjeno prikljuena prevelika mrea niskog napona, nerijetko malog presjeka vodia. Razvoj mree niskog napona treba temeljiti na sljedeim naelima: kratki izvodi niskog napona, pojednostavljene TS 10(20)/0,4 kV s transformatorima prikladne snage, kratka prikljuena mrea niskog napona. Ovo znai da se opskrba zbog poveanog optereenja rjeava poveanjem broja izvoda niskog napona ugrdnjom novih TS 10(20)/0,4 kV u postojeu mreu, a ne ulaganjem u vodove niskog napona. 3.7.1.4. Zaposlenost i plae Registrirani broj zaposlenih u etvorogodinjem razdoblju od 2003. do 2007. godine smanjen je sa 41.900 na 40.700 zaposlenika ili za oko 3% u cijelom razdoblju. Taj trend je suprotan istom u F BiH u kojoj je broj zaposlenih povean za 6,8% u tijeku 4 godine, to ukazuje na inertnost razvojne politike opinskih i upanijskih/kantonalnih tijela. Ono to u HN/K zabrinjava je tendencija breg smanjenja broja zaposlenih u trinom sektoru i nesumnjivog rasta broja zaposlenih u javnom sektoru. Naime, u trinom sektoru, koji predstavlja poreznu osnovicu, izvor javnih prihoda i najvaniji dugoroni cilj svake javne razvojne politike - poveanje opsega gospodarske aktivnosti, proizvodnih kapaciteta i broja zaposlenih ljudi (koji inom zapoljavanja umjesto socijalnih zavisnika postaju porezni obveznici) , broj se zaposlenih tijekom analiziranog razdoblja od 29.800 smanjio na 27.200 ili za 2.600, odnosno 8,5%. Detaljniji uvid u strukturu zaposlenosti pokazuje da su najvee rtve uinjene u poljoprivredi, lovu i umarstvu u kojem je broj zaposlenih smanjen za 42,9%, graevinarstvu (-20,5%), ribarstvu (-20,5%) i preraivakoj industriji (-18,0%), nasuprot trgovini nekretninama koja doslovno cvjeta. Indeks rasta broja zaposlenih u Rudarstvu nije zaboravljen, znaajan je, ali je to prije rezultat niske startne osnovice nego stvarne razvijenosti. S druge strane, broj zaposlenih u javnom sektoru, koji ivi od prve kategorije zaposlenih, u istom razdoblju poveao se za 1.300, odnosno za ak 10,9%!!! Uz normalni priljev iz obrazovnog sustava, broj nezaposlenih u HN/K raste i zbog smanjenja broja zaposlenih. Pri tome je tempo rasta broja nezaposlenih u HN/K bri od
71
istog u F BiH. U pogledu dinamike zapoljavanja (poveanja broja zaposlenih), Opine itluk i Prozor-Rama pokazuju znakove napretka. Pri tome je opina itluk uspjela nadmaiti predratni broj zaposlenih i praktino rehabilitirati svoj razvojni kapacitet, a blizu tom postignuu je i opina Neum. Obje svoj razvoj temelje na turizmu. Najudaljeniji od tog cilja su Opine Stolac iji je kapacitet zapoljavanja reduciran na predratnih 22,9%, zatim Konjic (40,7%), apljina (46,3%) i Mostar (57,9%). Posebno zabrinjava stanje nezaposlenosti koja raste u svim opinama, pa i u onima najrazvijenijim, i to bre nego u F BiH. Na popisima nezaposlenih nalazi se preko 60% onih koji su tek izali iz obrazovnog procesa i prvi put trae zaposlenje i oko 30% onih u starosnoj dobi preko 40 godina, pri emu prosjeno vrijeme traganja za poslom traje dulje od 2 godine. Ako uzmemo u obzir i formalno zaposlene osobe u nelikvidnim poduzeima, postaje jasno da e problem nezaposlenosti ostati teak i sloen, ukoliko se ne poduzmu sustavne mjere za njegovo rjeavanje. 3.7.2. Identifikacija problema BiH se karakterizira znaajnim prirodnim resursima sadranim u biolokoj raznolikosti te drugim segmentima prirode (voda, mineralni resursi, zemljite), ija je eksploatacija u direktnoj vezi sa stanjem bioraznolikosti. umarstvo, lov i ribolov Prirodni resursi BiH oduvijek su imali presudnu ulogu u razvoju civilizacije na ovom prostoru. U tom procesu umski ekosustavi su imali, kao i danas, vodeu ulogu u stjecanju dobiti za veliki broj stanovnika. Dananju oblast umarstva, meutim, definirala su ratna dogaanja i poslijeratni procesi tranzicije. Raznovrsnost divlje faune oduvijek je osnova razvijenog lovstva, a iznimno bogatstvo ihtiofaune osnova je tradicionalnog ribolova na slatkim i morskim vodama. Obje aktivnosti imaju potrebu za razvojem i uspostavom monitoringa. Poljoprivreda i uporaba biolokih resursa i biotehnologija Razliiti oblici poljoprivredne proizvodnje tradicionalno su razvijeni. U ravnicama su bile itnice, u brdskom podruju razvijeno je voarstvo, a u planinskom stoarstvo. Iako poljoprivredna djelatnost nije dovoljno razvijena, ipak postoje identificirani pritisci koji, prije svega, proizilaze iz nekontrolirane i prekomjerne uporabe pesticida i fertilizatora. Od priblino 5.000 oblika viih biljaka i gljiva, tradicionalno se upotrebljavalo 600 vrsta. Mnoge biljne vrste s ljekovitim, jestivim, vitaminskim i aromatinim svojstvima imale su ulogu u razvoju herbalnog sektora koji, u sluajevima neodrivog branja i prikupljanja, ima efekte na strukturu i stanje prirodnih ekosustava. S druge strane, potencijaI koji postoji u odrivom razvoju ove gospodarske grane nije dovoljno iskoriten. Razvoj biotehnologije u BiH je sve intenzivniji. Velikim dijelom se oslanja na tradicionalna znanja te predstavlja potencijal u promociji zdravih sorti i pasmina, razvijenih i ouvanih na naem prostoru. Energetika, industrija i urbanizacija Razvoj energetskog sektora u BiH, naroito u posljednjih 50 godina, doprinio je vidnom unitavanju i degradaciji itavih kompleksa razliitih stanita (hidroakumulacije) , pri emu su unitena i itava podruja od meunarodnog znaenja (Buko blato, Popovo polje). Slian trend nastavlja se i danas. Specifini oblici industrijskog razvoja BiH u posljednjih 100 godina (povrinska eksploatacija ugljena, topionice, teka industrija, kemijska industrija, preraivaka) u iznimno znaajnoj mjeri promijenile su sliku bioraznolikosti u BiH.
72
Nepostojanje jasnog i konzistentnog okvira odrive uporabe prostora u posljednjih 50 godina intenzivirano je u poslijeratnoj BiH. Rezultat ovakvog stanja u uporabi prostornih resursa je proces neuravnoteene urbanizacije. Uporedo s procesom neplanskog irenja urbanih i ruralnih cjelina tee i izgradnja komunikacijskih sustava, te gubljenje poljoprivrednih zemljita i umskih zemljita, kao i dijelova zemljita sa iznimnim prirodnim vrijednostima. Turizam i rekreacija I pored visokih turistikih potencijala, ova gospodarska grana nedovoljno je i neadekvatno razvijena. Pored slabog poznavanja potencijala i planiranja potrebnih aktivnosti, poseban utjecaj na stanje ima nepostojanje potrebne komunalne infrastrukture. Niska ekoloka i javna svijest rezultira zabrinjavajuom slikom du svih rijeka, prometnica, u gradskim i ruralnim sredinama. Neureenost prostora, koja je rezultat razdvojenosti procesa prostornog i okolinog planiranja, unitava prirodnu sliku i turistike potencijale. Na osnovi gore navedenog moe se zakljuiti da su osnovni problemi vezani za gospodarstvo u HN/K sljedei: Promet Zagaenje zraka; Buka; Autootpad. Industrija Putanje neproienih tekuina u vodotoke; Industrijski otpad; Smanjenje obradive i umske povrine zahvaene povrinskim kopom, odlagalitem otpada i postrojenjima u separaciji; Visoki pritisci u preradi na energente (nedovoljna racionalna potronja); Visoka potreba za industrijskom vodom za hlaenje i sl.; Pritisci na okoli kroz zrak i vodu, a preko njih pritisak na tlo i iri prostor; Koritenje kemikalija kroz tehnoloke potrebe; Industrijske nesree; Koritenje duhanskih proizvoda. Energetika Individualna loita (energane na vrsta i tekua goriva, tj. disperzno i nekontrolirano zagaenje); Koritenje energenata neodgovarajue kvalitete; Emisija zagaivaa iz energetskih subjekata u zrak i druge medije okolia; Poveana potronja energenata i emisije zagaditelja; Akumuliranje i razbacivanje otpada; Loe (ne)upravljanje energetskim, elektrinim i elektronikim otpadnim tvarima. Poljoprivreda Smanjenje poljoprivrednih povrina; Nedostatak laboratorija i nekontroliran uvoz zaraenog mesa i genetiki modificiranog sjemena; Zaostajanje u tehnolokom napretku; Nedostatak znanja zbog kemizacije u poljoprivredi. Turizam Multiplikator ekoloke degradacije. Uzroke gore navedenih problema treba traiti u:
73
Promet Starost voznog parka; Znatan udio vozila bez katalizatora; Spora izgradnja planirane cestovne infrastrukture, posebno poprenih pravaca, a djelomino i longitudinalnih; Nedovoljna razina usluge javnog prijevoza; Nepotrebna zaustavljanja vozila na raskrijima; Znatno uee vozila koja emitiraju buku veu od doputene; Stanje podloge (ceste i pruge); Uvoz starih vozila. Industrija Zastarjele tehnologije; Sporo obnavljanje proizvodnih kapaciteta; Spor proces vlasnike tranzicije; Nedostatak financijskih sredstava; Neodgovarajua zakonska regulativa, nedovoljna inspekcija i kontrola; Nestruno rukovanje i neodgovarajua tehnoloka oprema; Neodgovarajue odlaganje industrijskog otpada; Postojanje duhanske djelatnosti i primjena neodgovarajue tehnologije. Energetika Nepokrivenost teritorija HN/K plinskom mreom i mreom daljinskog zagrijavanja; Nema sustavne kontrole i nadzora provedbe propisa kod nabavke tekuih i vrstih goriva; Neredovna kontrola, izvjetavanje i nepostojanje registra emisije zagaivaa u HN/K; Neracionalno koritenje energije; Nekvalitetno planiranje i izvjetavanje o upravljanju otpadnim tvarima i sustavnom prikupljanju sekundarnih sirovina. Poljoprivreda Pretvaranje poljoprivrednog zemljita u nepoljoprivredne svrhe; Kemizacija u poljoprivredi najvei zagaiva; Preraivaki kapaciteti esto zagauju okoli, zastarjela tehnologija; Nema meritornih (akreditiranih) institucija za kontrolu proizvoda, niti kontrolu uvoznih namirnica. Turizam Nekontrolirani turistiki razvoj; Neodgovarajue prikupljanje i zbrinjavanje otpada. Posljedice gore identificiranih problema su: Promet Posljedice po zdravlje i sigurnost ljudi. Industrija Pad produktivnosti, gubitak efikasnosti i opasnost po zdravlje. Energetika Pritisak na kvalitetu okolia, odnosno ivotnih uvjeta; Rizik za zdravstveno stanje ljudi, biljnog i ivotinjskog svijeta. Poljoprivreda Gubitak prihoda iz poljoprivrede, nezdrava hrana i izloenost opasnostima po zdravlje. Turizam Unitenje prirodnih i kulturnih dobara.
74
3.7.3. Ciljevi i mjere U skladu s analizom gore navedenih problema, identificirani su ciljevi i mjere koje treba poduzeti u narednom razdoblju: Promet Stroija primjena zakona koji reguliraju ovu oblast, posebno u oblasti tehnike ispravnosti vozila (uvoenje ekotesta); Dodatni porez na vozila bez katalizatora i znatnija diferencijacija u cijenama naftnih derivata; Vea financijska podrka; Znatnije subvencije za ie vidove javnog prijevoza (eljeznice); Uvoenje automatske regulacije prometa i izgradnja raskrija s krunim tokom; Kontrola buke i uvoenje tiih vozila JGS, kao i uspostavljanje prirodnih i umjetnih barijera; Rekonstrukcija cestovne i inske podloge; Zabrana neodgovarajuih odlagalita i stroija kontrola i nadzor. Energetika irenje plinske mree; Uvesti kontrolu i obvezno osiguranje dokumentacije o sirovinskom sastavu energenata (o sadraju sumpora i drugih kontroliranih parametara); Implementacija propisa, tj. uspostava redovnog monitoringa emisije i izvjetaja o istom. Uspostava registra zagaivaa; Energetska efikasnost i smanjenje potronje energenata; Modernizacija i uspostava organiziranog i kontroliranog prikupljanja otpadnih tvari i produkcija sekundarnih sirovina. Industrija Izrada strategije iz oblasti gospodarstva s akcentom na razvoj odrive industrijske proizvodnje (s inkorporiranim naelima ekoefikasnosti i ie proizvodnje); Regulativnim aktima, na razini BiH i HN/K, stimulirati zamjenu zagaujuih tehnologija istim (BAT Najbolje raspoloive tehnike); Uspostavljanje jedinstvenog informacijskog sustava i baze podataka svih gospodarskih subjekata na razini HN/K; Uspostava jasne zakonske regulative i kontrole u oblasti zatite na radu; Nadzor nad provoenjem Strategije upravljanja otpadom, organiziranje burze otpada u svrhu recikliranja i ponovne uporabe korisnih komponenti; U proizvodnji duhana treba teiti kontroliranoj proizvodnji kvalitetnih sorti u uzgoju, a u preradi primjeni najsuvremenijih tehnolokih postupaka i zdravstvenoj kontroli kvalitete proizvoda, te teiti smanjenju potronje duhana. Poljoprivreda Educirati poljoprivredne proizvoae; Prehrambeno-preraivaki kompleks tehniki poboljati; Racionalno koritenje zemljita; Educirati farmere, podii razinu znanja; Proizvodnju hrane usmjeriti organskim aspektima, sauvati prirodni ambijent. Turizam Investiranje u neophodnu infrastrukturu; Ureenje atraktivnih prirodnih podruja; Potpunije i svrsishodnije koritenje turistikih potencijala i kapaciteta; Osuvremenjivanje turistike ponude.
75
Slika 3. Infrastrukturni sustavi elektroenergetski i vodno-gospodarski sustav (izvor: Studija vrjednovanja i pogodnosti prostora za prostorni razvoj HN/K, 2011.) 76
BIORAZNOLIKOST/BIODIVERZITET I ZATITA PRIRODNE I KULTURNE BATINE 3.8.1. Bioraznolikost 3.8.1.1. Stanje na podruju 3.8. Pregled bioraznolikosti, georaznolikosti i prirodne batine Bioraznolikost se temelji na raznolikosti gena, raznolikosti vrsta, raznolikosti ekosustava i pejzaa, te raznolikosti ljudskih kultura. Raznolikost vrsta iskazana je kroz raznolikost biljaka, ivotinja, gljiva i liajeva, te odreenih skupina prokariota. Osnova za donoenje Strategije BiH s akcijskim planom za ouvanje bioloke i pejzane raznolikosti (2008.-2015) je studija bioloke i pejzane raznolikosti pod nazivom Bosna i Hercegovina Zemlja diverziteta, koja ujedno predstavlja i Prvi nacionalni izvjetaj BiH prema UN Konvenciji o biolokoj raznolikosti, koju je BiH potvrdila 2002. godine. Federalno ministarstvo je izradilo prijedlog projekta pod nazivom Nacionalna strategija i akcioni plan zatite bioloke i pejzane raznolikosti, koji ukljuuje izradu I. i II. nacionalnog izvjetaja i uspostavu mehanizama za razmjenu informacija. Projekt je odobren od strane GEF-a, a realizacija projekta je otpoela poetkom 2006. godine. Projekt je rezultirao sljedeim: 1. Floru cijanobakterija i algi u BiH ini 1.457 vrsta, diferenciranih u 217 rodova u okviru odjela Cyanobacteria, Rodophyta, Heterokontophyta, Dinophyta, Euglenophyta i Chlorophyta. U okviru ovog dijela flore BiH istie se izrazito visoka raznolikost vrsta klase Bacillariophyceae. 2. Floru vaskularnih biljaka BiH ini 565 vrsta mahovina, 71 papratnjaa i 4.498 vrsta sjemenjaa. U okviru svih odjela konstatiran je visok stupanj endemizma, a porodice s najviim stupnjem specijske raznolikosti su: glavoike, leptirnjae, trave, ruovke, kupusnjae, titare, usnatice, aevi, zijevalice, karanfili, ljiljani i ljutii. 3. Fauna kraljenjaka u BiH ini 119 vrsta riba, 20 vrsta vodozemaca, 38 vrsta gmazova, 326 vrsta ptica i 85 (+2?) vrsta sisavaca. Meu navedenim oblicima 39 vrsta su endemi, a najvii stupanj endemizma utvren je meu ribama i gmazovima. 4. Fauna beskraljenjaka je iznimno raznovrsna, ali jo uvijek nedovoljno istraena na podruju BiH. Meu najraznovrsnijim je skupina kukaca, unutar koje se istie visok stupanj raznolikosti Colembolla, Heteroptera, Lepidoptera i Hymenoptera. Posebno visok endemizam se konstatira u okviru limnofaune BiH. 5. Da fungia BiH predstavlja raznovrsnu, ali takoer nedovoljno istraenu skupinu, svjedoi podatak da su samo u okviru Ascomycota i Basidiomycota konstatirane 552 vrste. Pretpostavljeni broj vrsta gljiva je daleko vei, a mnoge od prisutnih su ugroene kroz gubitak stanita i ostale vrste pritisaka. Nedovoljno poznatu, a takoer raznovrsnu i ugroenu skupinu predstavljaju liajevi, od kojih je do danas u BiH zabiljeeno oko 300 vrsta. 6. Ekosustavni pristup istraivanjima ima dugu tradiciju u BiH. Stoga je dobro poznata visoka raznolikost ekosustava od Jadranskog mora do Save, ukomponiranih u mediteranske, submediteranske, mediteransko-montane, gorske, pretplaninske, planinske, brdske, peripanonske i panonske krajobraze BiH. Grupu specifinih krajobraza, komponiranih od senzitivnih, vrlo esto endeminih, tipova ekosustava ine: visokoplaninski, reliktnorefugijalni, movarni i krajobrazi krkih polja. Identificirani su brojni p ritisci na ekosustavnu raznolikost, a kroz krajobraze je istaknuta raznolikost kultura i tradicija naroda BiH. 7. Visok stupanj raznolikosti gena i genetikih resursa BiH zasluuje daleko veu p ozornost BH drutva od postojee. Istaknute tradicionalne biotehnologije potrebno je postaviti u funkciju razvoja zemlje i na taj nain ouvati kako stara znanja i prakse, tako i autohtoni genofond BiH. 8. Identificirane invazivne biljne i ivotinjske vrste predstavljaju jedan od znaajnih izvora pritisaka na autohtonu bioraznolikost BiH. Kroz uspostavu prve baze podataka invazivnih vrsta identificirana je jasna potreba za sustavnim rjeenjima u daljnjim pravcima djelovanja.
77
9. Upravljanje visokom biolokom i vrijednom krajobraznom raznolikou BiH je proces koji zahtijeva jasan i djelotvoran institucionalni okvir. Analizirani su postojei unutar- i meusektorski kapaciteti upravljanja i koritenja prirodnih vrijednosti. Istaknuto je da postojei nain upravljanja prirodom nije u skladu s poznatim i ponovo identificiranim atributima bioloke i krajobrazne raznolikosti BiH. 10. U cilju postizanja odgovarajueg odnosa prema raznolikosti ivog svijeta BiH, uspostavljeni su strateki pravci i ciljevi koji odraavaju potrebu za ouvanjem i odrivom uporabom bioraznolikosti. Od strane ekspertnog tima ciljevi su razraeni do razine zadataka koje je potrebno implementirati prema utvrenom akcijskom planu. Specijska raznolikost odlikuje se najviim stupnjem endeminosti na prostoru Europe. ini ga preko 450 vrsta viih biljaka, nekoliko stotina beskraljenjaka (naroito kukaca), 12 vrsta riba, 2 vrste vodozemaca, 4 vrste gmazova, nekoliko ptica i sisavaca. U skladu s kriterijima IUCN-a procjenjuje se preko 600 taxona viih biljaka s razliitim stupnjem ugroenosti, 250 vrsta kraljenjaka (ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci), desetine vrsta beskraljenjaka te 50 vrsta gljiva i liajeva. Osim specijske, raznolikost se odlikuje i iznimno visokim stupnjem pejzane raznolikosti u koju su integrirani i svi oblici geoloke i bioloke razliitosti u najirem smislu.
Geoloka raznolikost Geoloka raznolikost predstavlja raznovrsnost formi stijena i njihovih konstituenata minerala, reljefa, hidrogeolokih oblika i drugih determinanti stvarnih i potencijalnih biotopa odreenog prostora. Iznimno visokom stupnju georaznolikosti doprinosi specifina orografija, geoloka podloga, hidrologija i ekoklima. Imajui u vidu relativno malu povrinu te broj do sada utvrenih geolokih rariteta i vrijednosti, ovo podruje spada u red najraznovrsnijih na Balkanu i u Europi. Iako pod izraenim antropogenim utjecajem, georaznolikost je jo uvijek lokalno, pa i regionalno ouvana te je treba staviti pod odgovarajui sustav odrivog upravljanja. Ona je temeljna determinanta visokog stupnja raznolikosti stanita, odnosno biotopa, to je u prolosti uvjetovalo i razvoj izuzetno bogate bioraznolikosti. Rijeka Neretva je takav geoloki fenomen koji impresionira znanstvenike i obine namjernike, pa se razmatra da se zatiti i proglasi nacionalnim parkom.
Prirodna batina Prirodnu batinu ine dijelovi prirodnog okolia izdvojeni i zatieni posebnim zakonskim aktima kao dobra s identificiranim visokim vrijednostima bioraznolikosti i georaznolikosti. Ukupna povrina pod zatienim podrujima nije u skladu s prirodnim potencijalima i identificiranim prirodnim vrijednostima te je generalno vrlo niska. Najvei dio postojeih zatienih podruja je jo uvijek reguliran Zakonom SR BiH o zatiti prirodnog i kulturnohistorijskog naslijea (1985). Konzervacija bioloke raznolikosti u BiH BiH ima dugu tradiciju zatite posebnih prirodnih vrijednosti. Jo je Zakonom o zatiti prirode NR BiH (1946) bilo regulirano adekvatno upravljanje onim dijelovima prirode koje karakteriziraju posebne bioloke i pejzane vrijednosti. Isti zakon je nalagao inventarizaciju i utvrivao stupanj zatite za objekte razliite prirodne vrijednosti. Pored velikog broja podruja s visokim prirodnim vrijednostima s jedne strane, te efekata razvoja s druge strane, u BiH status zatienog podruja ima iznimno mali dio teritorija (0,67%), to je na samom dnu europske ljestvice. Nacionalni akcioni plan za okoli (NEAP), Prostorni plan BiH i Srednjorona razvojna strategija preporuuju proirenje teritorija zatienih podruja. Prema entitetskim zakonima o zatiti prirode, definirana su 4 tipa zatienih podruja: Zatieno podruje prirode (Ia, Ib i IV. kategorija IUCN-a); Nacionalni park (II. kategorija IUCN-a);
78
Spomenik prirode (III. kategorija IUCN-a) Zatieni pejza (V. kategorija IUCN-a). Osnovni problemi u konzervaciji bioloke raznolikosti kroz efekte zatienih podruja su: Nerazvijeni i neodgovarajui oblici financiranja; Stupanj neusuglaenosti prijeratnih i dananjih kategorija zatite podruja (donesenih u skladu s IUCN kategorijama) je visok; Stvarna zatita se provodi nad veoma malim brojem podruja, to se odnosi na nekoliko praumskih rezervata, dva nacionalna parka, dva movarna podruja od meunarodne vanosti, dva spomenika prirode, jedan zatieni pejza i dva parka prirode (upanijska/ kantonalna kategorija zatite). Sva ostala podruja, zatiena prethodnim zakonima, nemaju utvren plan upravljanja s jasno definiranim obvezama. Upravljanje zatienim podrujima povjereno je posebnim javnim poduzeima ili umarstvima u ijoj nadlenosti se podruje nalazi. U oblasti upravljanja poljoprivrednim i genetikim resursima znaajnu ulogu imaju i ustanove kao to su poljoprivredni instituti, institucije za upravljanje zemljitem te institucije ija je djelatnost organska proizvodnja i certifikacija odrive uporabe divljih biljaka i ivotinja. U poslijeratnoj BiH stanje regulirane zatite prirodnih vrijednosti je u daleko nepovoljnijem poloaju uslijed: Ukidanja temeljnih institucija (Zavod za zatitu prirodnog i kulturnog naslijea); Nedostatka dravnih interesa i strategije zatite prirode; Intenzivnih procesa tranzicije i privatizacije bez utemeljnih planskih dokumenata; Neadekvatne razvojne strategije; Nerazvijenih mehanizama stjecanja dobiti kroz zatitu prirodnih cjelina i nedostatka financijskih sredstava za istraivanja konzervacijskih vrijednosti; Neadekvatnog pozicioniranja bioraznolikosti u procesu planiranja; Niskog stupnja javne svijesti.
Tablica 10. Kategorije zatite i zatieni dijelovi prirode u HN/K (izvor: NEAP, 2003)
PARKOVI PRIRODE - Hutovo Blato kod apljine - Blidinje SPECIJALNI REZERVATI a) geoloki - Peina Vjetrenica u Zavali - Popovo polje b) botaniki - Mediteranetum u Neum Kleku c) ornitoloki Hutovo blato kod apljine REZERVATI PRIRODNIH PREDJELA - Kanjon Neretve od Jablanice do Drenice - Kanjon Rakitnice izmeu planina Bjelanice i Visoice - Vrelo Bune u Blagaju kod Mostara POJEDINANE BILJNE VRSTE - Runolist (Leontopodium alpinium Cass.) - Alpska rua (Rhododendron hirsutum L.) - Gospin vlasak (Adiantum capillus veneris L.) - Mesoderka (Drosera rotunddifolia L.) - uta siritara (Gentiana sympgiandra Murb.) - Hrvatska sibireja (Sibirea croatica Deg.) - Paprat (Notholaena marantae) POJEDINANE IVOTINJSKE VRSTE - Voluharica (Dolomys marakovii Bolkay) - Planinski triton (Triturus alpestris Reiseri) u Prokokom jezeru na planini Vranici - 153 vrste ptica pjevica i ptica korisnih za poljoprivredu i umarstvo
79
- 66 vrsta ptica movarnih i drugih vodenih stanita - 38 vrsta ptica grabljivica iz reda sokolovki i sovki SPOMENICI PRIRODE a) geoloki nema b) geomorfoloki - Borako jezero na Prenj planini - Mlinitak kod Jablanice - Pridvorice kod Uloga - Vrelo Bunice s jezerom kod Mostara - Hajduka vrata (Mijatov prolaz) na planini vrsnici - Vodopad itice nie Borakog jezera - Vodopad na rijeci Bregavi u gradu Stocu - Peina evrljica kod Blagaja Mostar - Peina Tormonjaa u Radinskom potoku kod Stoca - Peina Vrpe u Odaku Bjelimii kod Konjica c) paleontoloki - Zelena peina vie Blagaja kod Mostara d) stabla - Brljan u itomisliu kod Mostara - Koela u Mostaru e) skupine stabala nema f) drvoredi nema MEMORIJALNI SPOMENICI PRIRODE - Titova peina u Zabranima iznad Glavatieva Posebno vrijedni tipovi pejzaa Poseban peat unikatnosti prostoru daju i specifini pejzai koji su karakteristini i za ukupnu raznolikost: 1. visokoplaninski pejzai s dominacijom ekosustava planinskih livada ili rudina, planiskih toila ili sipara, pukotina stijena, bazifilnih treseta te pretplaninskih ekosustava klekovine bora, bukve, munike, smre i jele. 2. raznoliki i polidominantni pejzai u refugijumima BiH: a. pejzai reliktnih borovih uma na dolomitima i ofiolitskoj zoni s ekosustavima ilirskog bora, munike; b. pejzai reliktno-refugijalnih ekosustava u kanjonima i klisurama Une, Sane, Neretve, Bosne i Drine, u kojima je sadrana najvea raznolikost ekosustava, zajednica, stanita, vrsta te geolokih formi; 3. movarni pejzai (Hutovo blato, Buko blato, planinska jezera Kupreke visoravni, Bjelanice, Prenja, vrsnice, atora te movarna planinska podruja u obliku otoka (Vranica, Zvijezda)); 4. sloeni ekosustavi krkih polja i polja u kru (Grahovsko, Livanjsko, Glamoko, Kupreko, uiko, Grudsko, Posuko, Dugo polje, Mostarsko blato, Ljubuko, Stolako i zapadni dio Popova polja s hidrogeolokomorfolokim fenomenom peinom Vjetrenicom).
Raznolikost vrsta Ekoloka heterogenost prostora BiH, geomorfoloka i hidroloka raznolikost, specifina geoloka prolost te raznolikost ekoklime uvjetovali su i posebno bogat ivi svijet na naem teritoriju. Flora, fauna i fungia BiH ubraja se u najraznovrsnije u itavoj Europi, a visok stupanj endeminosti i reliktnosti daje joj znaenje na razini globalne bioloke raznolikosti. Na geografski malom prostoru, kao rijetko gdje u Europi, egzistiraju vierazvojni endemni centri u kojima se i danas odvijaju procesi nastajanja novih vrsta.
80
Posebnu specifinost predstavljaju brojni kanjoni i klisure rijeka (kanjoni Une, Neretve, Drine, kanjoni i klisure pritoka u izvorinom dijelu i gornjem toku Bosne te u sredinjem dijelu Vrbasa). Ispod najviih vrhova, u podruju cirkova, nalaze se i centri razvoja glacijalne flore i faune, kao osobiti dokazi procesa nakon ledenog doba na Balkanskom poluotoku. Preko 450 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka karakterizira se odreenim stupnjem endeminosti, to floru BiH ini jednom od posebnih i jedinstvenih u Europi. Izraena raznolikost kukaca (naroito hidrofilnih), predstavnika ihtiofaune i sisavaca, ini faunu BiH prepoznatljivom u europskim razmjerama, a prema nekim skupinama (peinski organizmi i ribe u krkim ponornicama) osobitim i za itav svijet. Kao osnovni faktori raznolikosti BiH mogu se navesti: raznolikost terestrinih stanita kroz: prisustvo stijena razliite geoloke starosti, raznolikost matinog supstrata, tipova zemljita, unikatnih i raznovrsnih formi reljefa te raznolikost klimatskih uvjeta; raznolikost vodenih stanita kroz: bogatu i raznovrsnu hidroloku mreu (planinska jezera, izvori, planinski potoci, rjeice, rijeke, ponornice, bare, movare, podzemne vode, termalni izvori, boatne vode i more); dugotrajni procesi antropogeneze; raznoliki procesi etnogeneze. ivi svijet na razliitim stanitima BiH danas tvori brojne zajednice i ekosustave specifine samo za ovaj prostor, prostor Balkana te Europe. Tako moemo govoriti o visokom stupnju endeminosti unutar bioloke, odnosno ekoloke raznolikosti. Raznolikost flore Visoka specijska raznolikost biljnog svijeta bazira se na raznolikosti grupa cijanobakterija, algi i vaskularnih biljaka. Pritisci na floru mahovina Danas je prisutno mnogo faktora koji ugroavaju populacije i vrste mahovina na podruju BiH. Mnoge od higrofilnih vrsta nalaze se u sastavu reliktnih kanjonskih zajednica ija su stanita pretrpjela ili se danas nalaze u procesu izgradnje umjetnih akumulacija za potrebe hidroelektrana (na rijekama Drina, Neretva, Pliva). Prvobitna stanita mnogih vrsta su pretrpjela bitne promjene ekolokih uvjeta (npr. sedreni slapovi Plive kod Jajca). Epifitske vrste su ugroene opim procesom degradacije umskih ekosustava do pretplaninskog pojasa (sjeom, suenjem, poarima, izgradnjom rekreacijskih objekata i povrina). Pritisci na floru papratnjaa Zbog razliitih pritisaka na stanita papratnjaa (sjea, kamenolomi, zagaenje voda, globalne klimatske promjene praene kiselim kiama) danas je evidentna ugroenost pojedinih vrsta, pa i itavih rodova. U ovu skupinu spadaju Notholaena maranthe, Asplenium cuneifolium i Selaginella helvetica na starim vulkanskim stijenama, Ceterach javorke, Asplenium lepidum u pukotinama karbonatnih stijena, Asplenium fissum u pukotinama stijena planinskog pojasa, sve vrste roda Lycopodium, Salvinia natans, Marsillea quadrifolia, te vilina vlas Asplenium adianthum nigrum. Endemina flora Jedinstveni procesi formiranja geoloke podloge, tipova zemljita, reljefa, ekoklime te vodnog reima u prolosti vodili su razvoju jedinstvenog svijeta biljaka na prostoru Dinarida. Naglaene izoliranosti pojedinih stanita, kao to su klisure i kanjoni veih rijeka te najvii vrhovi planina, rezultirali su razvojem posebnih oblika u flori specifinih za ue ili ire podruje. S podruja BiH neki oblici flore su irili areal prema drugim dijelovima Balkanskog poluotoka.
81
Najvea specifinost flore su brojni paleoendemi i neoendemi, te tercijerni i glacijalni relikti koji su se zadrali u refugijumima kao to su klisure, kanjoni i planinski cirkovi. Zbog organske osjetljivosti biljnog materijala relativno je mali broj ouvanih paleoendema. U ovoj skupini naroito su poznati predstavnici silikatnih i karbonatnih algi, a iz skupine viih biljaka razliiti predstavnici etinara te drvenastih oblika kao to su breze, lijeska, hrastovi i bukve. Zanimljivo je da u skupini cijanobakterija i algi nisu zabiljeeni i do sada opisani endemini oblici na prostoru BiH. Dananje spoznaje iniciraju potrebu hitne revizije i detaljne inventarizacije algi i cijanobakterija. Najvei broj endeminih oblika (rodova, vrsta, podvrsta i niih taksonomskih kategorija) utvren je u flori viih biljaka, gdje dosadanje procjene ukazuju na postojanje 450 endeminih taxa. Novija istraivanja nedvojbeno indiciraju znatno vei broj endema, posebno u okviru rodova koji su jo uvijek nedovoljno istraeni kao to je Alchemilla, Potentilla, Rosa, Rubus, Hieracium, Centaurea, Carex, Festuca. Naroitu osobitost flori viih biljaka BiH daju brojni stenoendemi. Prema rasprostranjenosti navedenih stenoendema moe se zakljuiti da se vie od polovine nalazi u Hercegovini i to na planinskom kompleksu Prenj-vrsnica-Vele i kanjonu Neretve, kao i kanjonima njenih pritoka. Ovi podaci idu u prilog tvrdnji da se upravo tu nalazi najvei endemski centar BiH (Bjeli & ili, 1971).
Tablica 11. Neki biljni stenoendemi BiH Naziv taksona Rasprostranjenost Izmedu Konjica i Glavatieva, oko Glavatieva, u kanjonu Rakitnice, Depa kod Konjica, dolina Treetnice, Vrtaljica, Suhi Do, Zlatar, kod Vrbljana, Pirica u okolini Podoraca, kod piljana, Bigolja Dolomitne padine Prenja: dolina Treanice, izmeu Konjica i piljana, Koznik kod Konjica, kod Vrabca, Borak, Galat, Orlov kuk kod Glavatieva, pri uu Rakitnice u Neretvu, Borako jezero Glavatievo Prenj, vrsnica, abulja, Vele Bosna; endem centralnih Dinarida vrsnica, Prenj, abulja, Vele, Plasa Vranica, Vitrua, Zec pl., Vukua pl., Vis kod Kalesije, Tatinica, Ravna pl. Igman, Plazenica pl., Kupres, Bjelanica pl. kod Gacka, Vele, Lukomir, Obalj Prenj, vrsnica Plasa vrsnica Vranica, Zec pl., Vitreua pl. Dolina Gostovi potoka (Kamenica) i njegovih pritoka: Kamenica i Suha, Vele, Borik kod Borovnice, na Tajanu Zvekua, padine Zlatara, izmedu Podoraca i Konjica, Suhi Do, dolina Ljute kod Bigolja i Priepe Glogovo pl., klanac Risovca Aleksin Han kod Jablanice, Pribilje u dolini Rakitnice, u dolini Doljanke kod Doljana, Skok na Prenj pl., Orahovica kod Nemile, Brasina pl., iznad Bijelog polja, klanac Risovca, kod Jablanice, u dolini Rakitnice kod Blaca Rakitnice kod Blaca Prijedlog kategorije ugroenosti V
Acinos orontius (K. Maly) ili Alyssum moellendorfianum Aschers. ex G. Beck Asperula hercegovina Degen Barbarea bosniaca Murb. Campanula hercegovina Degen & Fiala Centaurea bosniaca (Murb.) Hayek C. murbeckii Hayek Dianthus freynii Vandas Edraianthus hercegovinus K. Maly E. niveus G. Beck Euphorbia gregersenii K. Maly E. hercegovina Beck
R R R V V V R R R R
Melampyrum trichocalicinum Vandas Minuartia handelii Mattf.
82
Oxytropis prenja (G. Beck) G. Beck in Reichenb. & Reichenb. Fil. Potentilla heptaphylla L. subsp. velezensis (Beck) Bjeli Seseli hercegovinum K. Maly Symphyandra hofmannii Pantocsek Thymus richardii Pers. subsp. Richardii
Prenj, vrsnica, Vran, Plasa
Prenj, vrsnica, abulja, Vele, Preslica Karaula, Aleksin Han, Prenj, vrsnica, Grabovica, Neretva, ue Dive Grabovice, iznad ua Drenice u Neretvu, Glogovo Centralna Bosna: oblast srednjeg toka rijeke Bosne i Vrbasa, Vranica dolina rijeke Kozice, u blizini Brkog Blia okolina Konjica: Ljuta, Vrtaljica, Suhi Do, Zlatar i dr., okolina Podoraca, na dolomitima od Borako jez. za Glavatievo, Glavatievo, kod Duboana,Visoica iznad Pribilja, Zvekua pl. ivanjska rijeka, Priepak, Bigolj Smolin kod epa, Stolovac izmedu Donjeg Vakufa i Jajca, izmeu Bugojna i Kupresa, Han Koprivnica, Stoer Plazenica Prenj
V -
Viola beckiana Fiala V. prenja G. Beck
K K
Slike 4.-5. Endemina flora BiH (lijevo) i HN/K (desno); izvor: Strategija BiH s akcionim planom za zatitu bioloke i pejzane raznolikosti 2008.-2015. Nacrt, 2008.
Osim endema iskljuivo vezanih za BiH, znatno vei broj je onih iji areal obuhvaa i druga podruja Dinarida te Balkanskog poluotoka. Ipak, za veinu njih razvojni centar je neki od refugijuma u BiH. Ue Neretve predstavlja vaan ekosustav koji je meunarodno priznat i ije su movare, ornitoloki i ihtioloki rezervati zatieni. Sljedea stanita su prisutna u cijelom podruju rijeke Neretve: kopnena vodna stanita (rijeke i potoci, jezera i akumulacije), ogoljele ili slabo obrasle povrine zemljita (sipari, stijene), travnate povrine (livade, panjaci, alpski panjaci), ume, podzemna stanita (peine),
83
obraene neumske povrine i stanita s korovom i ruderalnom vegetacijom (poljoprivredno zemljite), razvijena i industrijska stanita (naselja i gradovi). Iako rijeni sliv Neretve obuhvaa samo jednu petinu ukupne povrine BiH, u njemu je nastanjeno vie od jedne polovine ukupnog broja vrsta i niih taksonomskih jedinica flore u BiH. U cijeloj BiH postoji oko 4.000 vrsta i niih taksonomskih jedinica flore. Rijeni sliv Neretve ima otprilike 170 (u irem smislu) endemskih i reliktnih vrsta. Najvei broj endeminih vrsta nalazi se u srednjem i gornjem toku rijenog sliva. Planine endemskog centra Hercegovine imaju 22 isto endemske vrste, dok su 4 lokalne stenoendemske vrste na planini vrsnici. Vezano za riblje populacije, treba napomenuti da 3 endemine vrste ive u gornjem dijelu sliva rijeke Neretve, te bi ove vrste trebalo zatititi. Te vrste su Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus, Leuciscus Svallize i Phoxinellus alepidotus. Tri endemine vrste koje bi trebalo zatiti ive u srednjem dijelu sliva Neretve, a to su Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus, Leuciscus Svallize i Chondrostoma kneri. Sedam endemskih vrsta ribe koje bi trebalo zatiti ivi u donjem dijelu sliva Neretve, a to su Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus, Leuciscus Svallize, Chondrostoma kneri, Phoxinellus adspersus, Phoxinellus alepidotus, Chondrostoma pxoxinus i Leuciscusturskyi. Fauna vodozemaca je istraivana samo u veem dijelu donjeg toka rijeke Neretve. Tu su prisutne 3 endemine vrste: Proteus anguinus, Bombina variegata kolombatovici i Triturus vulgaris dalmaticus. Fauna gmazova, kao i fauna vodozemaca istraivana je samo u veem dijelu donjeg toka rijeke Neretve. Prema istraivanjima koja su u sklopu LIFE projekta izvrena u Hutovu blatu, koje se nalazi na listi zatienih podruja u skladu s Ramsarskom konvencijom, identificirane su 163 vrste ptica iz 39 porodica, to sainjava 51% svih vrsta ptica identificiranih u BiH i 76,47% svih porodica ptica do sada identificiranih u BiH. Od kraja prole godine u tijeku je jednogodinji projekt monitoringa i inventarizacije vodozemaca, gmazova i sisavaca u Parku prirode Hutovo blato. U BiH, na razini sliva rijeke Neretve, 1995. godine uspostavljena su dva parka prirode: Hutovo blato i Blidinje na planini vrsnica. Prenj-vrsnica-abulja, sredinja hercegovaka regija Dinarida, ima preko 32 vrste endeminih biljaka i drvea. Pritisci na floru sjemenjaa Zbog svoje bioloke senzitivnosti te razliitih tipova pritisaka koji traju i stoljeima (intenzivno obeumljavanje, erozija zemljita, poremeaji vodnog reima, isuivanje te eksploatacija mineralnih i biolokih resursa), evidentan je i ozbiljan stupanj ugroenosti vaskularne flore. Procijenjeno je da preko 600 taxa (vrsta, podrvrsta, varijeteta i formi) ima odreeni stupanj ugroenosti ivotnog statusa. Ukoliko se uzmu u obzir imbenici koji u sadanjosti ugroavaju raznolikost ivog svijeta openito, pa tako i komponentu biljnog svijet a, onda se oni mogu svesti na najrazliitije oblike negativnog djelovanja ovjeka na prirodu, tj. utjecaja antropogenog imbenika, koji se ogleda kroz: efekte globalnih klimatskih promjena praenih kiselim kiama i prekomjernim zagrijavanjem, konverziju prirodnih stanita u antropogena, prekomjernu deforestaciju, isuivanje movarnih stanita, konverziju umskih stanita, prekomjernu ispau i eroziju zemljita u visokoplaninskim podrujima, neuravnoteenu eksploataciju mineralnih resursa, invazivne vrste koje zauzimaju ekoloke nie autohtonih vrsta, prekomjernu eksplotaciju gospodarski vanih vrsta.
84
Alohtona flora Pod alohtonom florom podrazumijevaju se vrste koje su dospjele na razliite naine iz drugih zemljopisnih podruja, a odravaju se u kulturama i dijelom u slobodnoj prirodi. Na temelju raspoloivih podataka procjenjuje se da se na teritoriju BiH nalazi i vie od 500 razliitih alohtonih vrsta od kojih su se mnoge adaptirale prirodnim stanitima. Znaajan broj vrsta egzistira samo u kulturi i njihov opstanak ovisi od razliitih intervencija i brige ovjeka (mnoge ukrasne vrste te veina biljnih genetikih resursa). Zemljopisni poloaj BiH, na raskriju najrazliitijih biozemljopisnih utjecaja i putova , te raznovrsnost velikog broja ekoloki razliitih i mozaino rasporeenih stanita uvjetovali su veliku raznolikost vrsta, kako pojedinih dijelova, tako i ukupnog podruja koje je bilo jedno od najznaajnijih refugijalnih regiona Europe za vrijeme ledenog doba. Posebno se izdvajaju drevni tercijarni, glacijalni i interglacijalni tipovi (relikti). Relativno veliki broj vrsta je endemian, a posebno mjesto pripada vrstama lokalnog i usko lokalnog rasprostranjenja. Na podruju BiH nalaze se brojni centri endeminih vrsta i ivotnih zajednica, te centri reliktnosti-refugijumi tercijarne flore i faune koja se upravo u specifinim uvjetima paleoklime odrala i do danas. Ovakva bioloka raznolikost predstavlja nacionalno blago velike vrijednosti. Raznolikost flore: U flori vaskularnih biljaka BiH utvreno je oko 5.000 taksona nivoa vrste, podvrste, varijeteta i forme. Kada se uzme u obzir odnos vrsta/povrina, BiH spada u podruja s najviim stupnjem bioloke raznolikosti u Europi. ak oko 30% ukupne balkanske endemine flore (1.800 vrsta) nalazi se u sastavu flore BiH. Posebno znaenje u endeminoj flori imaju lokalni endemiti, odnosno oni taksoni koji su u svom ukupnom rasprostranjenju ogranieni na odreeni dio teritorija. Raznolikost faune, odnosno itavog ivotinjskog svijeta BiH ne samo da je u pogledu stanja i ugroenosti tek fragmentarno ocjenjivan, nego je istraivanjima obuhvaeno relativno malo ivotinjskih grupa. Inventari vrsta uraeni su za mali broj grupa, uglavnom kraljenjaka i beskraljenjaka za koje postoji ekonomski ili socijalni (zdravstveni) interes. Koliko je poznavanje faune deficitarno, vidi se i po tome to se stalno otkrivaju nove vrste, a u nekim ivotinjskim grupama i za znanost potpuno novi rodovi. Jedan od prioritetnih zadataka za budui rad u ovoj oblasti je sustavno planiranje istraivanja i inventariziranja raznolikosti faune. Meutim, ve na temelju postojeih inventara, jasno je da je bogatstvo ivotinjskog svijeta BiH iznimno veliko i predstavlja izniman razvojni potencijal, koji je meunarodno valoriziran kao dio svjetske prirodne batine. Ugroenost flore: Prema procjenama strunjaka, danas u BiH ima vie od 678 oblika papratnjaa i sjemenjaa koje imaju razliit stupanj ugroenosti. U skladu s IUCN kategorizacijom, spektar ugroenosti za BiH je sljedei: nestalih ili izumrlih vrsta ima 3, vjerojatno nestalih 5, jako ugroenih vrsta 43, ugroenih ili ranjivih 286, rijetkih ili potencijalno ugroenih 298, a jo su uvijek nedovoljno poznate 52 vrste. U odnosu na ukupan broj procijenjenih oblika, to iznosi ak blizu 19%. Ugroenost faune: Kao i flora, fauna je takoer veoma ugroena. Naroito su ugroeni mnogi sisavci iz kategorije lovne divljai te ivotinje koje su u prolosti vie eksploatirane, kao to su puevi i neki gmazovi. Smanjenje njihove brojnosti na kritine razine uvjetovalo je i smanjenje brojnosti populacija drugih ivotinjskih organizama - leptira, skakavaca, zrikavaca te razliitih predstavnika mezo i mikrofaune. Uzroci ugroavanja bioraznolikosti: Kao najei lokalni i globalni uzroci ugroavanja bioraznolikosti su: Zamovarena stanita BiH su ograniena na nekoliko prostorno odvojenih regiona. Ova podruja koja su iznimno bogata razliitim vrstama ptica i vaskularnih biljaka, a nepovoljna
85
za gajenje kultura, danas se degradiraju meliorativnim zahvatima, podizanjem ribnjaka ili izgradnjom prometnica; Slaba mogunost upravljanja katastrofama (poari, poplave, patogeni mikroorganizmi, invazivne vrste biljaka i ivotinja, genetiki modificirani organizmi, kemijska sredstva, radijacija); Nepostojanje jasnog institucionalnog okvira za upravljanje biolokom i geolokom raznolikou na upravnoj, strunoj i znanstvenoj razini; Nedovoljan i nefunkcionalan zakonski temelj na svim razinama teritorijalnog i drutvenopolitikog organiziranja; Slaba prouenost bioloke raznolikosti te odsutnost kategorizacije stupnja ugroenosti; Nepostojanje standarda i strategije o odrivoj uporabi prirodnih resursa; Nedostatak jasne politike financiranja upravljanja biolokom raznolikou; BiH je jedna od rijetkih zemalja u Europi, pa i na irem prostoru, koja jo uvijek nema uraenu inventuru flore i faune. Izuzev katalogusa flore vaskularnih biljaka, modernijih pokazatelja o raznolikosti biljnog carstva jo uvijek nema; U BiH i F BiH jo nije utvrena Crvena lista, propisana l. 23. Zakona o zatiti prirode.
Vegetacijske karakteristike U biogeografskom smislu nalazimo 3 regije vegetacije. Veliki dio teritorija pripada eurosibirsko-sjevernoamerikoj regiji (kontinentalni dio), mali dio pripada mediteranskoj regiji (suptropska podruja), a najvia planinska podruja pripadaju alpsko-visokonordijskoj regiji (planinski predjeli). Ove regije se razdvajaju na nie vegetacijsko-geografske teritorijalne cjeline, odnosno provincije, i to: (i) ilirsku provinciju, koja ima u obuhvatu zapadne i humudnije krajeve, (ii) mezijsku provinciju, koja ima u obuhvatu istone aridne krajeve i (iii) srednjoeuropsku provinciju koja ima u obuhvatu sjeverne krajeve BiH. Na temelju istraenih flornih vrsta na teritoriju BiH preovladavaju: srednjo-europski florni elementi preko 50% (vegetacija sjevernih, sredinjih, istonih i zapadnih dijelova BiH ima slinosti sa srednjoeuoropskom vegetacijom); arkto-alpski florni elementi, 171 vrsta (iznimka je Vranica koja ima svoje alpske specifinosti); sredozemni florni elementi predstavljeni vrstama zimzelenog tipa: u obalnom pojasu Jadrana, u dolini Neretve i njenih pritoka, padinama Velea, abulje, Prenja do 1.000 m, krka polja (Ljubuko, Trebinjsko, Stolako i Ljubinjsko). Na vertikalnom i horizontalnom profilu BiH izdvajaju se pojasevi i zone vegetacije: pojas hrastovih uma nizijskog i brdskog podruja ilirske i ilirsko-mezijske provincije. Od najnie Posavine do brdske unutarnje Bosne hipsometrijski se prostiru umske vegetacije: ume hrasta lunjaka ume johe i vrbe (rasprostranjene po aluvijalnim ravnima i terasama) ume hrasta kitnjaka, kestena te hrasta kitnjaka i graba. U itavoj zoni dominiraju ume kitnjaka i graba, a unutar tog prostora dolaze umske zajednice kitnjaka i cera, sladuna i cera u istonom podrinskom kraju. Sporedno se javljaju ume hrasta medunca i cera u Hercegovini, u zapadnoj i jugozapadnoj Bosni te ume crnog jasena i graba. Na serpentinima sjeverne i sjeveroistone Bosne razvijene su u me bijelog i crnog bora na grebenima i padinama. Gorski zemljopisno-vegetacijski pojas opasan je umama brdske bukve na vapnenakim planinama u zapadnoj i jugozapadnoj Bosni. Ovaj vegetacijski pojas pod utjecajem je mediteranske klime. ume bukve i jele sa smrom javljaju se na viim dijelovima Dinarida. Unutar ove vegetacijske zajednice javljaju se ume javora i jasena, te ume smre u pojasu bukve. Na serpentinima i dolomitima zapadne BiH javljaju se ume smre i jele, bijelog bora i smre te crnog i bijelog bora.
86
Na teritoriju BiH nalazi se veliki broj reliktnih i endemskih vrsta. Autohtoni florni elementi su: ilirski, ilirsko-planinski, krki i dacijski. Ilirski florni elementi, s dosta endema, izraeni su u planinskoj flori. Iz tercijarne flore ostali su relikti u Podrinju, oko Viegrada (Panieva omorika endem), vrsnica, Prenj, abulja poznati su sa svojim flornim endemima. Specifina je flora na serpentijskoj geolokoj podlozi u sjeveroistonoj i istonoj Bosni. Na ovom podruju ima dosta endema. Dakijsko-pontiski florni elementi zastupljeni su u nizijskim predjelima sjeveroistone Bosne. Ove florne vrste imaju stepski karakter, a neke prelaze na Apeninski poluotok, kao to je munika. Endemi sredozemne florne oblasti predstavljeni su velikim brojem endema, kao to su kadulja i maslina. Ovakve pozicije ukupnog teritorija i orografsko-geoloka struktura zajedno sa zastupljenom pedosferom uvjetovali su vegetacijsku strukturu koju karakterizira visok stupanj razliitosti. Bioloka razliitost se ogleda u najveem bogatstvu biljaka, gljiva i liajeva. Procijenjeno je da prostori F BiH sadre cca 90% ukupnog broja europskih vrsta. Specijska razliitost karakterizira se najveom zastupljenosti endeminih vrsta na prostorima Europe, a ini je vie od 450 vrsta viih biljaka. Veina endeminih vrsta nalazi se u zonama kra. Izuzev specijske razliitosti, karakteristian je visok stupan krajobrazne i ambijentalne razliitosti koju spektakularnom ine isprepleteni oblici geoloke i bioloke specifinosti. Jedinstven ambijentalni peat daju krajobrazi koje karakteriziraju endemine i rijetke vrste, a kao posebno vani izdvajaju se: Krajobrazi visokih planina s prevladavajuom zastupljenosti planinskih i subalpskih livada, panjaka i rudina. Za ove prostore su karakteristina toila i sipari sa specifinom vegetacijom, zatim pukotine i krke formacije s preteno endeminom vegetacijom. Posebnu ambijentalnu i vegetacijsku vrijednost imaju ekosustavi klekovine bora i tercijerni relikti munike. Posebnu vrijednost imaju krajobrazi reliktnih uma bijelog i crnog bora na dolomitima i na peridotitnim formacijama. Jedinstveni su krajobrazi u kanjonima i klisurama rijeka Une, Neretve, Bosne, Sane, u kojima se nalaze velike razliitosti ekosustava. Jedinstveni su krajobrazi vlanih stanita Hutova blata, Bukog blata i planinskih jezera. Posebno znaenje imaju krajobrazi planinskih i krkih visoravni i visoko planinskih masiva Bjelanice, Prenja, vrsnice i atora. BiH za sada nije pripremila Crvenu knjigu flore, ve je sainila Popis rijetkih, ugroenih i endeminih biljnih vrsta (ili, 1996, prema IUCN 1983, 1994). Kroz vegetacijski dekor esto susreemo bijelu imelu. U niim katovima malinu, na livadama, panjacima, uz rubove uma, uz potoke i druga mjesta susreemo razliite ugroene, osjetljive, a uz to i privlane biljke, kao i vrste koje nisu prije obitavale na ovim prostorima (neofite). Oko Konjica, odnosno na dijelovima iznad tunela na dolomitima, karakteristina je i prisutna drastina degradacija termofilnih liarskih listopadnih uma. Idui prema akumulaciji Jablanica, nailazimo na hercegovake ume sladuna i cera. Dalje prema jugu nalazi se dio kojeg zatvaraju planine Hercegovine, Prenj, vrsnica i abulja koje pripadaju Visokoprenjskom sektoru, a ovdje treba spomenuti endemine sastojine subplaninske ume munike koje se javljaju na planinama oko Neretve, odnosno u razliitim ekosustavima izdvojene fitocenoze munike. U irem okruenju srednjeg i sjevernog kanjona rijeke Neretve, oslanjajui se na novije autore (Lovri i sur., 2002), pominju se znaajnije termofilne biljne vrste.
87
U krkim vapnenakim kamenjarima u submediteranskom podruju susreemo sastojine tilovine, koje ine zajednicu zatienu Zakonom o umama F BiH. Nadalje, junije se ulazi u submediteranski dio koji karakterizira zajednica medunca i bjelograba. Zajednice zmijka i trave hrobrade vezane su uz submediteranski i mediteransko-montani pojas, tj. podruje rasprostranjenosti medunca. Dolina rijeka Neretve i Trebiat Nizvodno od Mostara obale Neretve su jo uvijek stjenovite i strme. Na njih se nadovezuju s obje strane zaravni. Priobalni dio je esto strm, a matica rijeke brza. Podloga je erodirana, ponegdje s malo pijeska i organskog detritusa. Na ovakvim lokacijama vegetacija je slabo razvijena, s dominacijom vodene mahovine iz roda Fontinais. Na pliim mjestima, gdje je tok mirniji, razvija se vegetacija veinom barskog karaktera. Pored ovakvih lokacija postoje i zone gdje je obala ravna, voda plitka, ali hladna, poto brzo otjee zbog nagiba terena. Vegetacija voda na ovom podruju pripada redu Potametalia W. Koch. 1926 i svezi Potamion eurosibiricum W. Koch 1926. Zajednice ove vegetacije su uglavnom samo fragmentarno razvijene na pojedinim manjim lokacijama. Asocijacija lokvanja i lopoa (MyriophylletoNupharetum W. Koch 1926) razvijena je na nekoliko lokacija u Krupi i na uu Bregave. Pojedine komponente se razvijaju na dubini i do 4 m. Ovdje su najznaajnije vrste resina (Ceratophyllum demersum), talasinje (Potamogeton lucens), krocanj (Myriophyllum verticillatum), podvodnica (Najas minor), lopo (Nymphea alba) i lokvanj (Nuphar luteum). Ova zajednica predstavlja najdublji pojas vegetacije viih biljaka oko slobodne vodene povrine. Ovaj pojas veinom submerznih biljaka cvjetnica daje veliku koliinu biomase i predstavlja najnaseljeniju biocenozu u vodi. Po izumiranju daju mnogo detritusa koji slui kao hrana. Ova vegetacija se optimalno razvija u lipnju mjesecu. Asocijacija vodenog ljutia Ranunculo-Callitrichetum vernalis razvija se fragmentarno na vie lokacija na Neretvi, Buni i Trebiatu. Ona nastanjuje plie, bistrije i hladnije vode gdje ima dosta kisika. Siromana je vrstama, ali se javlja u gustim populacijama. Dominantnu ulogu u ovoj zajednici imaju vrste Ranunculus flaccidus i Fontinalis anipyretica. Asocijacija abogriza i plavuna Hydrocharieto-Nymphoidetum peltatae je rijetka u BiH i karakteriziraju je vrste Hydrocharis morsus ranae, Nymphoides peltata, Utricularia vulgaris, Polygonum amphybium i Hippuris vulgaris. Movarna vegetacija tipa lokvanja i lopoa razvija se odmah iza pojasa vodene vegetacije, idui prema obali. Ova vegetacija obuhvaa svezu trske (Phragmition communis) sa asocijacijom trske, site i rogoza (Scirpeto-Phragmitetum), koja se razvija na lokacijama gdje se voda zadrava preko cijele godine ili je manji dio godine izvan vode. Nju grade vrste za koje visok stupanj vlanosti nije sudbonosan te se nalaze i u vodi dubokoj do 2 m. Dobra prilagoenost ovakvim uvjetima i vegetativno razmnoavanje pomou veoma razvijenih rizoma doprinose formiranju gustih populacija, koje jedva da ostavljaju mjesto za druge vrste. U ovoj asocijaciji dominiraju Typha latifolia, Typha angustifolia, Phragmites communis, Schoenoplectus lacustris i Scoenoplectus triquetrus. Ova se zajednica odlikuje visokom produkcijom organskih tvari. Nalazei se pod vodom vei dio godine, organska tvar se sporo razlae i nastaje treset. U pogledu zatite ivog svijeta ova asocijacija prua zaklon i omoguava nesmetano gnijeenje ptica movarica. U pliaku u mlakoj vodi se mrijeste neke vrste riba. Red Phragmimetalia W. Koch 1926 obuhvaa svezu Magnocaricion elatae Br.-Bl. 1931 s vie asocijacija. Sredina u kojoj se razvija asocijacija Hydrocotyle-Caricetum elatae H-i 1954 predstavlja reljefsku depresiju u kojoj ima vode u veem dijelu godine. To su plie, tople vode, tlo je organogeno. Najznaajnije vrste su Carex olata, Hydrocotyle vulgaris, Nephrodium thelypteris, Ranunculus flamua i dr. Asocijacija Scirpetum maritimi Br.-Bl. 1931 dolazi na zaslanjenim movarama. Budui da na ovom podruju nema tih uvjeta, ona se javlja samo kao osiromaeni facijes. Samo par kilometara dalje nizvodno, junije kod Metkovia gdje se osjea utjecaj mora, razvijena je tipina forma ove zajednice u kojoj
88
dominiraju Bolboschoenus maritimus, Schoenoplectus tabernaemontani, Chlorocyperus longus, Ranunculus lingua, Galium palustre, Iris pseudacorus i dr. Zajednica ima fragmentarno rasprostranjenje u ovom podruju, dok je vrlo obilno razvijena u Hutovu blatu gdje sudjeluje u stvaranju treseta. Asocijacija Sparganieto-Chlorocyperetum longi je razvijena po odvodnim kanalima, jamama i pliim depresijama, gdje voda lagano otjee i stagnira. U ovoj asocijaciji su prisutne vrste karakteristine za odgovarajue zajednice Srednje Europe, ali se svojom prisutnou i gustoom posebno istiu mediteranske vrste Chlorocyperus longus i Ranunculus ophioglossifolius. Vegetacija muljevitih obala razvija se na golim, vlanim lokacijama koje su redovno plavljene. Karakterizira je otvoreni, fragmentarni karakter s vie ili manje izraenom reliktnom crtom. Ova vegetacija je pod vrlo velikim utjecajem klime i poplava. Sveza veliastog, resastog iljka (Fimbristylion dichotomae H-i 1954) ima regionalno obiljeje koje dolazi ne samo od stalne prisutnosti izvjesnih vrsta karakteristinih za jugoistok Europe, nego i po znaajnoj ulozi koje one imaju u ovom tipu vegetacije. U okviru ove sveze razvijena je asocijacija Fimbristyleto-Paspaletum H-i 1954 koja se javlja na obalama Neretve, Krupe i Bregave, odmah nakon povlaenja vode. Dominantne vrste ove zajednice su Paspalum distichum var. paspalodes, Fimbristylis dichotoma, Lotus corniculatus var. tenuis, Veronica anagaloides i dr. Na lokacijama gdje je obala gotovo ravna, a voda plitka, razvija se barska nitrofilna vegetacija reda Bidentalia. U okviru sveze Bidention tripartiti W. Koch 1926 razvija se asocijacija Bidentetum tripartiti W. Koch 1926. Ona nastanjuje dijelove plavnog terena koji kasnije izlaze iz vode. Karakteristika stanita je vlano tlo bogato humusnim tvarima i siromano kisikom. Najznaajnije vrste ove asocijacije su Bidens tripartitus, Bidens carnuus, Polygonum mite, Polygonum hydropiper, Polygonum lapathifolium, Rumex pulcher, Mentha pulegium, Roripa silvestris i dr. Optimalni razvoj ova zajednica postie krajem ljeta i poetkom jeseni. Vegetaciju poplavnih uma sainjava listopadno drvee higrofilnog karaktera. Mogue je izdvojiti dvije asocijacije: ume vrba na vlanijim terenima i ume topola na manje vlanim terenima. U priobalnoj zoni Neretve, Krupe, Bune, Bregave i Trebiata nalaze se vrbove ume iju prisutnost uvjetuje blizina vode i vlano aluvijalno ljunkovito-pjeskovito tlo. U sastav ovih uma ulaze vrste Salix alba, Salix fragilis, Salix purpurea, Vitex agnus castus, Populus alba, Alnus glutinosa, Eupathorium cannabinum, Scirpus maritimus i dr. Korjenovim sustavom vrbove ume uvruju obalu i sprjeavaju eroziju. Na vrbama se gnijezde neke vrste ptica. ume topole sveze Populion albae nadovezuju se na uzak pojas vrbovih uma ili se mijeaju s njima, ili se, pak, razvijaju na samoj obali rijeke. Tlo na kojem se razvijaju ove ume predstavljeno je recentnim aluvijumom. To je ilovasto-pjeskovito tlo s humusom koje je bogato mineralnim tvarima te uvjetuje bujnu vegetaciju i brz rast stabala topole. U okviru ove sveze dominiraju crna topola (Populus nigra var. narentana), bijela topola (Populus alba), bijela vrba (Salix alba), svib (Cornus sanguinea), tamarika (Tamarix africana) i dr. ume topole na obalama Neretve predstavljaju posebnu varijantu topolovih uma koje su nastale pod utjecajem kompleksa ekolokih imbenika u donjem dijelu toka Neretve. Njeni edifikatori su vrste crna topola i bijela topla, odnosno varijeteti topole gdje se ispoljila populacijska razlika u poreenju sa ostalim umama topola. Ovu varijantu karakterizira jo i prisutnost veeg broja vrsta karakteristinih za Mediteran. Aquatina flora i fauna rijeke Neretve U skladu s rezultatima nekoliko relevantnih projekata (Prvi nacionalni izvjetaj o implementaciji Konvencije o biolokoj raznolikosti u BiH, Projekat Emerald mree, LIFEprojekat treih zemalja Razvoj nove polike upravljanja za movaru Hutovo blato, BiH, Lower Neretva valley transboundary wetland RAMSAR, Nacionalna dijagnostika analiza mediteranskog region BiH, Prijedlog mree zatienih podruja RS), sliv rijeke Neretve je okarakteriziran ekstremno visokim stupnjem raznolikosti stanita od izvora do ua u Jadransko more. Konkretne ekoloke i globalne vrijednosti su u reliktno-refugijalnim stanitima kanjona rijeke Neretve i njenih pritoka u kojima i danas ive bioloki veoma stare
89
vrste biljaka i ivotinja. Kopnene kanjonske zajednice obino su veoma interesantne polidominantne umske zajednice, reliktne borove ume na dolomitima i vapnencima, zajednice na stjenovitim nagibima, sipinama itd. Refugijumi sliva rijeke Neretve posjeduju neponovljive geomorfoloke forme, razliite tip ove tla, hidroloku mreu i ekoklimu koji stvaraju najvie stupnjeve ekoloke raznolikosti i raznolikosti vrsta u BiH, kao i u Dinaridima. Kanjoni gornjeg toka rijeke Neretve sadre antike forme prirode i bogatstvo stenoendeminih i reliktnih biljnih i ivotinjskih vrsta, te daju vano mjesto ovoj oblasti u globalnom biodiverzitetu (BiH Zemlja raznolikosti). Lokacije od iznimne vanosti sa aspekta ouvanja bioloke i ekoloke raznolikosti u slivu rijeke Neretve su: Izvor u planinskoj zoni Bora, nizvodno do Uloga gudura izmeu Zelengore na istoku i planine Crvanj na zapadu; Kanjon nizvodno od Uloga do Glavatieva, jedan od najouvanijih i najprirodnijih dijelova okolia BiH; Kanjon od Glavatieva do ajia, uzvodno od Konjica; Kanjon rijeke Ljute; Kanjon rijeke Rakitnice; Gudura - Kanjon rijeke Treanice; Kanjon rijeke Neretvice; Kanjon rijeke Idbar; Kanjon rijeke Bijele; Gudura i kanjon rijeke Rame s nekoliko pritoka (Klek, Here, Krupi i vodopad u selu Duge); Kanjon rijeke Doljanke u blizini Jablanice; Kanjon rijeke Grabovice; Gudura Glogonica; Kanjon od donjeg dijela Jablanice do Mostarske ravni (Salakovac); Kanjon rijeke Drenice; Izvor rijeke Bune pored Blagaja; Gudura i kanjon rijeke Bregave uzvodno od Stoca; Gudura i kanjon rijeke Neretva s divljim tokom od Blagaja do apljine; Gudura i kanjon rijeke Trebiat od Gabele do Vrlika; Dolina rijeke Krupe. Na temelju utvrenog kriterija, jasno je da se gornji tok rijeke Neretve izdvaja kao naroito vaan u okviru lokalnih, regionalnih i globalni potreba zatite bioraznolikosti. Uslijed specifinosti sliva Neretve, ije su obale okruene raritetnim i endeminim biljnim svijetom, dugi niz godina akvatini ekosustavi ovog sliva su predmet parcijalnih ili sveobuhvatnih studija. U cilju sagledavanja osnovnih osobitosti i tipizacije ekoloke stabilnosti ovog podruja neophodno je iznoenje posebnih specifinosti ivotinjskog svijeta. Ako analiziramo dosadanje podatke sastava entomofaune koja je veim dijelom svog obitovanja vezana za tok, a drugi dio za kopno, moemo istaknuti relativno visok stupanj endemizma koji karakterizira tok rijeke Neretve, a posebno pritoke gornjeg i srednjeg dijela sliva. U okviru analize sastava posebno senzibilne grupe vodenih kukaca iz reda Plecoptera (kamenjarke) istaknut je opis 29 taksona koji su predstavnici 12 rodova koji su svrstani u est europskih porodica (Kaanski, 1978). Od toga je 17 taksona vezano za matinu rijeku Neretvu, a ak 12 taksona je konstatirano samo u pritokama (Slatinica, itica, Ljuta, Treanica, Rama, Kamengrad, Ljubinica potok, Krupi izvor, Prioda, Doljanka, Glogovka, Dreanka, Radobolja, Buna, Bregava, Trebiat, Vriotivca i Studenica). U sastavu
90
kamenjarki registrirano je 4 endemine vrste. U okviru evaluacije kvalitete i ekolokog statusa vodnih ekosustava, uslijed velike senzibilnosti ovih ivotinja na degradaciju abiotskih uvjeta, njihova zastupljenost u veem broju i s veom raznovrsnosti u rijeci Neretvi (gornji tok) i pritokama gornjeg toka u mnogome ukazuje na vodne ekosustave I. II. stupnja kvalitete. Specifinosti i osobitosti sliva rijeke Neretve i njenih vodnih ekosustava doprinose i rezultati dosadanjih istraivanja sastava vodenih moljaca, red Trichoptera u njenom toku (Marinkovi-Gospodneti, 1987). Registrirane su 104 vrste predstavljene s 9 europskih familija. U samom rasprostranjenju registrirane su razlike u sastavu faune vodenih moljaca iznad Mostara i ispod Mostara. Razlike su rezultat pojaanog ulaska gradskih otpadnih voda u sam tok rijeke koji uzrokuje pojaano obrastanje sedimenta vodenim biljem to uvjetuje naselje ovih organizama koje je vezano za ovakve mikrohabitate. U sastavu faune vodenih moljaca Hercegovina registrirana je: Glossosoma neretvae Marinkovi 1988, Glossosoma bunae Marinkovi 1988, Allotrichia marinkovicae Malicky 1977, Hydropsyche smiljae Marinkovi 1979, Tinodes braueri MacLachlan 1878, Limnephilus graecus Schmid 1965, Triaenodes ochrella lefkas Malicky 1974. U svom rasprostranjenju ograniene su na slivno podruje rijeke Neretve, a vei broj ih je vezan za izvorite Bune i rijeku Treanicu. Prema dosadanjim istraivanjima sliv rijeke Neretve karakterizira visok stupanj endemizma akvatinih organizama, kako beskraljenjaka, tako i kraljenjaka (riba). U sastavu ribljih populacija registrirane su endemine vrste: gaovice i mekousne pastrmke. Ako se u najskorije vrijeme nita ne poduzme, mekousna pastrmka u rijeci Neretvi e biti istrijebljena. Izlovu ove vrste pastrmke znatno su doprinijeli i krivolovci, posebno u vrijeme mrijetenja kada je ribolov zabranjen. Izgradnjom HE Jablanica (kasnije i drugih brana) presjeeni su migracijski putovi i drugih migratornih organizama. U cilju ublaavanja znaajnog poremeaja ekoloke ravnotee autentinog ekosustava, sukladno zakonskoj regulativi, redovno se vri godinje poribljavanje sliva rijeke Neretve. Poribljavanja se vre kontinuirano uz praenje rezultata u razdobljima: 1987.-1990. godine (introducirano je ukupno oko 6,43 milijuna mlai razliitog uzrasta salmnoidnih riba) i 1997.-2001. godine (oko 2,7 milijuna primjeraka). Takoer se svake pete godine procjenjuju efekti poribljavanja pri emu se ispituju: fizikalnokemijska svojstva vode, fitoplankton i fito bentos, zooplankton, zoobentos, ribarstvenoihtioloka istraivanja, ishrana ribljeg fonda. Efekti se prate u suradnji s organizacijama sportskih ribolovaca, kojima je dodijeljeno upravljanje ribljim fondom na odreenom ribolovnom podruju. Na temelju provedenih ispitivanja vri se i noveliranje ribarstvenogospodarske osnove prema kojoj se realiziraju godinji planovi poribljavanja sliva Neretve. Elaborati o efektima poribljavanja s buduim planom i programom poribljavanja rade se od strane Zavoda za ribarstvo, zoologiju i zatitu voda Agronomskog fakulteta Sveuilita u Mostaru i Centra za ihtiologiju i ribarstvo PMF Univerziteta u Sarajevu te se detaljno obrauju utjecaje akumulacije na floru i faunu ovog vodnog ekosustava. Kao rezultat istraivanja sastava makroinvertebrata u slivu rijeke Neretve u sklopu studije Efekti poribljavanja sliva rijeke Neretve u opinama Konjic, Jablanica i Mostar izvrena je evaluacija kvalitete vode koja je i jedina na biolokoj ocjeni u razdoblju od 1992. godine do danas.
Tablica 12. Vrijednosti saprobnog indeksa i ekoloki status sliva rijeke Neretve do Mostara na temelju sastava makroinvertebrata bentosa (2002) Lokaliteti sliva Neretve Saprobna vrijednost Ekoloki status Ocrkavlje do Konjica 1,23-1,46 Visok Konjic do Jablanice 1,65-1,73 Visok/dobar Jablanica do Mostara 1,75 Visok/dobar
U sastavu akvatine faune posebno su znaajni habitati potonog i rijenog raka kao zatienih vrsta.
91
U razdoblju 2005.-2007. godine permanentno se vri biomonitoring Neretve u donjem toku (lokalitet itomislia i Viia). Rezultati analize sastava mikrofita i makroinvertebrata bentosa Neretve na ova dva lokaliteta ukazuju da je voda u kategoriji oligo/beta kategorije. Prema ekolokom statusu voda u donjem toku prelazi s visoko/dobrog statusa u kategoriju dobrog.
Tablica 13. Kvaliteta vode rijeke Neretve nizvodno od Mostara na temelju sastava mikrofita i makroinvertebrata bentosa (VIII. 2007) Donji tok rijeke Neretve Saprobna vrijednost Ekoloki status Lokalitet itomislii 1,71 Visok/dobar Lokalitet Viii 2,04 Dobar
Rijeka Neretva na lokalitetu itomislia je stanite endemine vrste mekousne pastrmke, pastrmki i velikog broja ciprinida. Drugi tip vodnih ekosustava u sastavu slivnog podruja Neretve predstavljen je stajaicama. U itavom kompleksu hidroakumulacija nastalih u razdoblju od polovine i kraja XX. st. izdvaja se prirodni kompleks Borako jezero. Relativno malog prostora, s najveom dubinom 13 m, otie rijekom iticom u matinu rijeku Neretvu. Osobenost i posebnu biotiku karakteristiku ovog jezera ini gusta populacija plemenitog raka Astacus astacus Fabricius, 1775. Pored njega, ovo jezero karakterizira visok stupanj razvoja ihtiopopulacija arana, klena i strugaa. Sustav akumulacija Jablanica, Salakovac, Grabovica, Rama, Mostar i djelomino Hutovo blato, koje s jedne strane predstavlja dio prirodnog jezera u kombinaciji s akumulacijom, predstavlja poseban mozaik koji je povezan s dijelovima slobodnog toka Neretve. Ova jezera su kroz Ribarsko-gospodarske osnove istraivana u razdoblju prije formiranja i nakon formiranja do 2002. godine. Rezultati istraivanja ukazuju na izmjene sastava animalnih zajednica kao rezultat izmijenjenih ekolokih uvjeta. Unos alohtonih vrsta riba (za potrebe sportskog ribolova) donekle je rezultirao izmjenu sastava drugih organizama u lancu ishrane. Smu je danas dominantna riba u jezeru Jablanica (u prolosti struga), u Rami itd. Kvaliteta vode ovih jezera sa aspekta organizama planktona, bentosa i nektona je u kategoriji oligo do mesosaprobnih jezera. Vegetacija u krkim poljima Vegetacija u krkim poljima BiH obuhvaa zajednice potopljenih livada, livade na suhim terenima koje se razvijaju na dubokim profilima zemljita ili na naslagama ljunka, movarne zajednice koje grade visoki aevi ili sitne otrice te umske zajednice koje se mogu smatrati prvobitnom vegetacijom u poljima. Najvee znaenje ima vegetacija potopljenih livada, budui da one pokrivaju i najvee povrine. Njih grade zajednice sveze Molinio-Hordeion secalini sa asocijacijom MolinioLathyretum pannonici koja je vezana za ujednaene uvjete vlage. Veinom se razvija na mineralnim tlima, a kljuni imbenik koji utjee na njen razvoj je koliina vode na poetku vegetacijske sezone, a za asocijaciju Deschampsietum mediae illyricum i zbijenost povrinskog sloja zemljita. Vegetacija movarnih livada i sastojina aeva ine zajednice sveze Caricion davallianae i Magnocaricion. Prve imaju reliktno znaenje i nalaze se u poljima na viim nadmorskim visinama. U njihovom sastav nalaze se vrste koje su vrlo rijetke na podruju BiH. Movarne sastojine pripadaju svezi Magnocaricion i veinom su fragementarno razvijene. Livade na suhim strnjitima se ne plave ili podlijeu samo kratkotrajnim inundacijama. Njihove zajednice pripadaju svezi Scorzonerion villosae koje su razvijene na dubokim profilima zemljita. umska vegetacija je vrlo rijetko zastupljena u poljima. One su fragmentarnog karaktera jer su izloene posebno snanom antropogenom utjecaju. Ova vegetacija pripada svezi AlnoQuercion roboris, a na izrazito movarnom tlu svezi Alnion glutinosae.
92
Mostarsko blato Asocijacije Plantaginetum altissimae Rt. St. 1954 i Centauretum pannonici Rt. St. 1954 se razvijaju iskljuivo na mineralnom tlu. Zajednica Centauretum pannonici Rt. St. 1954 podlijee veinom dugotrajnim poplavama, pri emu dubina vode moe iznositi i nekoliko metara. Tek nakon povlaenja vode ova zajednica se poinje razvijati, to je esto prilino kasno. Ovdje dominira vrsta Centaurea pannonica koja je meliorativnim zahvatima sve vie potisnuta. Ova asocijacija je razvijena u Mostarskom blatu. Asocijacija Plantaginetum altissimae Rt. St. 1954. takoer je razvijena u Mostarskom blatu na mineralnom, teko propusnom tlu na kome se vode zadravaju vrlo dugo. Pri tome je sloj vode plitak, tako da se vegetacija moe nesmetano razvijati. U pliim udubljenjima na potpuno raskvaenom tlu, posebno u manjim jarcima, u poplavnim zonama rijeka i potoka, ostaje na kraju samo jo vrsta Plantago altissima. Najvee znaenje ima vegetacija potopljenih livada, budui da one pokrivaju najvee povrine. Njih grade zajednice sveze Molinio-Hordeion secalini s asocijacijom MolinioLathyretum pannonici koja je vezana za ujednaene uvjete vlage. Veinom se razvija na mineralnim tlima, a kljuni imbenik koji utjee na njen razvoj je koliina vode na poetku vegetacijske sezone, a za asocijaciju Deschampsietum mediae illyricum i zbijenost povrinskog sloja zemljita. Vegetacija movarnih livada i sastojina aeva ine zajednice sveze Caricion davallianae i Magnocaricion. Prve imaju reliktno znaenje i nalaze se u poljima na viim nadmorskim visinama. U njihovom sastavu se nalaze vrste koje su vrlo rijetke na podruju BiH. Movarne sastojine pripadaju svezi Magnocaricion i veinom su fragementarno razvijene. Livade na suhim strnjitima se ne plave ili podlijeu samo kratkotrajnim inundacijama. Njihove zajednice pripadaju svezi Scorzonerion villosae koje su razvijene na dubokim profilima zemljita. umska vegetacija je vrlo rijetko zastupljena u poljima. One su fragmentarnog karaktera, jer su izloene posebno snanom antropogenom utjecaju. Ova vegetacija pripada svezi AlnoQuercion roboris, a na izrazito movarnom tlu svezi Alnion glutinosae. Od svih tipova vegetacije u krkim poljima najvee povrine zauzima vegetacija potopljenih livada reda Trifolio-Hordeetalia H-i 1963, sveze Molinio-Hordeion secalini H-i 1958. Na viim nadmorskim visinama dominira asocijacija Molinio-Lathyretum pannonici H-i 1963. To je higrofilna zajednica kojoj su za opstanak potrebni izjednaeniji uvjeti u pogledu vlage, tako da se ona razvija na tlima bogatim humusom, koji je esto tresetnog karaktera. Na mineralnim tlima ove asocijacije nema. Tu su zastupljene druge zajednice sveze Hordeion secalini, gdje kljuni uvjet za njihov razvoj predstavlja koliina vode koja im stoji na raspolaganju u proljee do ranog ljeta. Vaan imbenik u njihovom razvoju je i stupanj zbijenosti tla. Zajednica Deshampsietum mediae illyricum (Zeidler, 1944) H-i 1963 je vrlo rasprostranjena na krkim poljima. Ona moe podnijeti velika isuivanja te je i razvijena na aridnijim lokacijama od asocijacije Molinio-Lathyretum pannonici H-i 1963. Njena stanita takoer podlijeu poplavama, ali nakon povlaenja vode zemljite se u potpunosti sui. Vrsta Deschampsia media razvija se na lokacijama gdje je povrinski sloj zemljita zbijen, ugaen ili pokriven sitnim muljem nanesenim za vrijeme poplava. Ova vrsta ne moe izdrati dugotrajne poplave. Zajednica se preteno razvija na mineralnim zemljitima, ali se javlja i na humusnim zemljitima na kojima je dolo do zbijanja povrinskog sloja. Ocjena procesa upravljanja biolokom raznolikou Karakteristike i ocjena procesa upravljanja biolokom raznolikou u BiH su:
93
nedovoljna koliina podataka o prostornoj i vremenskoj organizaciji ukupne bioloke i pejzane raznolikosti, kao i njihova heterogenost, operativnost i pouzdanost sa znanstvenog i strunog aspekta; nizak stupanj implementacije postojeih zakonskih propisa i meunarodnih konvencija iz oblasti upravljanja biolokom raznolikou (kao i okoliem u cjelini); nedostatak mehanizama i metodologija za zatitu bioloke raznolikosti; nedostatak infrastrukture i institucionalne podrke (centri, instituti, agencije te organi dravne uprave) za adekvatnu zatitu i odrivo upravljanje biolokom raznolikou; nedostatak intersektorskih veza u donoenju odluka koje se odnose na koritenje bioloke i pejzane raznolikosti. 3.8.1.2. Identifikacija problema Problemi u upravljanju biolokom raznolikou BiH Nepotpun i nefunkcionalan institucionalni okvir efikasne zatite i upravljanja biolokom raznolikou, prirodnim resursima i integralnim prirodnim vrijednostima; Visok stupanj razuenosti postojee zakonske regulative; Horizontalna i vertikalna nepovezanost, nedostatak suradnje i protoka informacija izmeu drutveno-politikih i svih drugih organizacijskih sustava BiH; Nedovoljna implementacija raspoloivog zakonskog okvira; Nedostatak strategije iskoritavanja prostornih resursa na dravnoj, entitetskoj i lokalnoj razini; Neusklaenost i nepovezanost stratekih i pripadajuih razvojnih dokumenata (u sektoru umarstva, popljoprivrede, vodoprivrede) s oblau upravljanja bioraznolikou; Nedostatak strategije i pripadajuih razvojnih dokumenata u oblasti herbalnog sektora (gospodarski vane vrste biljaka i ivotinja); Nepostojanje jasnog zakonskog okvira i mehanizama monitoringa u prometu GMO te biotehnolokom i genetiko-inenjerskom prometu; Nedovoljno demokratian i transparentan sustav donoenja odluka o uporabi prirodnih resursa i u njima sadrane bioloke raznolikosti na svim razinama zakonodavne odgovornosti u BiH; Nedostatak financijskih sredstava i fondova za znanstveno-istraivaki i struni rad u oblasti bioloke raznolikosti; Nedostatak definiranih drutveno-ciljnih istraivanja s ciljem rjeavanja aktualnih problema u oblasti bioraznolikosti i implementacije relevantnih meunarodnih konvencija i direktiva; Nedovoljni i nearanirani podaci o biolokoj i pejzanoj raznolikosti BiH te njihova dostupnost istraivaima, planerima i javnosti; Iznimno mali broj pojedinaca (znanstvenih i strunih radnika) te institucija koje se bave bioraznolikou i njenim upravljanjem; Iznimno niska javna svijest o znaenju bioloke raznolikosti za ouvanje temeljnih vrijednosti okolia, a posebno u regulaciji klimatskih promjena te vanosti u stjecanju dobiti i smanjenju opeg siromatva; Nedostatak raspoloivih i funkcionalnih podataka o stanju i potencijalima bioraznolikosti kao resursa, u MEA kontekstu; Nedostatak metodolokih rjeenja za implementaciju Milenijumskih razvojnih ciljeva (UNDP, 2003); Neefikasna provedba ciljeva u oblasti bioraznolikosti i zatite prirodnog i kulturnog nasljeda identificiranih kroz Nacionalni akcioni plan za okoli (NEAP, 2003.); Neadekvatno poimanje ekolokih i okolinih pitanja te involviranje nereferentnih institucija i pojedinaca u upravljanje, rjeavanje i istraivanje problema okolia, a posebno bioraznolikosti BiH; Nepovezanost i slaba koordinacija izmeu vladinog, nevladinog sektora i akademske i ope demokratske javnosti u BiH;
94
Minoran utjecaj i angaman resornih ministarstava na svim razinama organiziranja i neadekvatno pozicioniranje bioloke raznolikosti u sustavu opeg drutveno-politikog ureenja u BiH. Na osnovi gore navedenog moe se zakljuiti da su osnovni problemi vezani za bioraznolikost i prirodnu i kulturnu batinu u HN/K sljedei: Degradacija i nestanak prirodnih stanita; Degradacija ekosustava; Degradacija pejzaa; Gubitak autohtonih vrsta; Ugroenost biljnih i ivotinjskih vrsta, te vrsta gljiva; Nekontrolirani unos vrsta; Prekomjerna eksploatacija i nedoputena trgovina ugroenim vrstama biljaka, ivotinja i gljiva; Nepostojanje mehanizama monitoringa. Uzroke gore navedenih problema treba traiti u sljedeim injenicama: Efekti lokalnih aktivnosti (prekomjerna sjea uma, probijanje planinskih i umskih putova, gradnja objekata, ispaa, neplansko upravljanje okoliem, slabo upravljanje zatienim podrujima, slaba educiranost o znaenju raznolkosti prirodnih stanita); Efekti globalnih aktivnosti: globalne promjene klime, globalno zagrijavanje; Antropogene aktivnosti; Niska razina educiranosti; Niska razina javne svijesti; Izostanak sustava kontrole i monitoringa; Zakonito i nezakonito stjecanje dobiti; Slaba informiranost o ugroenosti vrsta; Nepostojanje crvenih lista vrsta i zajednica. Posljedice gore identificiranih problema su: Gubitak raznolikosti na razini gena, vrsta i zajednica; Gubitak neistraenih resursa; Topo- i mikroklimatske promjene; Smanjenje ekolokih vrijednosti prostora; Javno zdravlje; Smanjenje estetskih vrijednosti prostora; Smanjenje ekonomskih vrijednosti prostora; Gubitak primarnih, klimatogenih ekosustava i njihova transformacija u sekundarne, odnosno tercijarne ekosustave; Gubitak biolokih, biogeografskih, odnosno ekolokih, specifinosti prostora; Opasnost od gubitka vrsta; Opasnost od irenja i zauzimanja stanita autohtonih vrsta. 3.8.1.3. Ciljevi i mjere U skladu s analizom gore navedenih problema, identificirani su ciljevi i mjere koje treba poduzeti u narednom razdoblju: Ouvanje bioraznolikosti u smislu ciljeva 2010. u okviru CBD; Identifikacija (inventarizacija) tipova prirodnih stanita; Uspostava mjera konzervacije prirodnih stanita; Uspostava mjera konzervacije ugroenih vrsta i zajednica na njihovim stanitima; Edukacija; Podizanje razine javne svijesti; Ouvanje primarnih ekosustava; Identifikacija (inventarizacija) raznolikosti na razini ekosustava; Plansko koritenje resursa okolia;
95
Uspostava ekolokih, odnosno multifunkcionalnih osnova prostornog planiranja; Inventarizacija autohtone flore, faune i fungija; Uspostava mjera konzervacije prirodnih stanita; Uspostava mjera konzervacije ugroenih vrsta i zajednica na njihovim stanitima; Uspostava mjera konzervacije ugroenih vrsta u in-situ i ex-situ uvjetima; Uspostava sustava kontrole i monitoringa; Uspostava mjera zatite od irenja unesenih vrsta; Inventarizacija ugroenih vrsta flore, faune i fungija; Priprema crvenih lista vrsta u HN/K; Primjena europske kategorizacije ugroenih vrsta; Uspostava sustava kontrole nad eksploatacijom; Uspostava zakonskih mehanizama; Jaanje rada NVO.
96
Slika 6. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora prirodna i kulturna batina (izvor: Studija vrjednovanja i pogodnosti prostora za prostorni razvoj HN/K, 2011)
97
3.8.2. Prirodna i kulturno-povijesna batina 3.8.2.1.Stanje na podruju Nekadanji rimski gradovi nalazili su se u Mogorjelu, Bigesti i Cimu, a danas postoje samo njihovi ostaci. U stare gradove ubrajaju se Stolac, te Poitelj. Steci potjeu iz srednjeg vijeka, a najvie ih ima u Boljunima (274) i Radimlji (133), ali i na dugim mjestima irom HN/K. Nacionalni spomenik predstavlja dobro koje je Povjerenstvo/Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika BiH (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) svojom odlukom proglasila nacionalnim spomenikom, dobra koja su upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika, kao i dobra koja su, na osnovi Zakona, rjeenjem Zavoda za zatitu kulturnohistorijskog i prirodnog naslijea BiH, registrirana kao spomenici kulture na podruju BiH prije travnja 1992. godine. Na temelju Odluke Povjerenstva iz 2002. godine sva dobra koja su upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika smatrat e se nacionalnim spomenikom sve do donoenja konane odluke Komisije. Nepokretna kulturna batina je na osnovi kriterija za proglaenje dobara nacionalnim spomenicima podijeljena na: A. Povijesne graevine i spomenici; B. Graditeljske cjeline koje formiraju kompleks odreene namjene ili su aglomeracija nastala kao rezultat kontinuiranog graenja u povijesnom podruju; C. Arheoloka i povijesna podruja; D. Pokretna dobra. Povjerenstvo za ouvanje nacionalnih spomenika na svom popisu ima tri kategorije spomenike batine: Spomenici za koje je donesena odluka - 582 Spomenici koji su na privremenoj listi - 516 Spomenici koji su na listi peticija - 1302. Tragovi predpovijesti i dani Rima, otkriveni na vie od jednog lokaliteta (Cim, Crkvine) , pruaju nam evidenciju da je dolina Mostara bila naseljena jo od prastarih vremena, i to naseljena u kontinuitetu. Staro naselje u neposrednoj okolini Mostara, stari grad Blagaj, razvijen iz rimskog naselja, postaje dom Stjepana Vukia-Kosae 1435. godine, vojvode Huma, vladara regije koji se od 1448. godine zove herceg Stjepan, po ijem se imenu zove cijela regija. Pisani dokument iz 1440. godine govori o tvravi pored mosta na Neretvi i daje i prve povijesne podatke o postojanju dananjeg Mostara. Najstarije iskopine govore da je podruje Jablanice naseljeno jo u metalnom dobu, mada je pravi procvat doivjelo u doba Rimljana i u srednjem vijeku o emu govori 19 lokaliteta s 216 nekropola sa stecima i gomilama. Na prostoru opine Prozor-Rama, u mjestu it, nalazi se jedan od najstarijih franjevakih samostana u BiH, koji je zbog svoje burne povijesti i umjetnike vrijednosti nezaobilazna turistika destinacija. Spomenici kulture u opini apljina su svakako kasnoantiki objekat Mogorjelo, egzotini krajolik Struga, drevni kameni Poitelj te Hutovo blato. Izgradnju Poitelja karakteriziraju 3 razdoblja: vrijeme Matije Korvina, maarskog kralja, kada je prvi put ustanovljena izuzetna strateka vrijednost mjesta; vrijeme formiranja naselja pod utjecajem orijentalnih shvaanja sa izgradnjom javnih objekata, obzirom da su vojni bili premjeteni na udaljenija mjesta, i vrijeme ponovnog zadobivanja strateke vrijednosti nakon to su Mleani zauzeli Gabelu.
98
Stolac je bio naseljen jo od najstarijih vremena, o emu svjedoe mjesta koja ga okruuju: peina Badanj-paleolitsko stanite, utvreni ilirski grad Daorson, koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate nekropole steaka na Radimlji, Boljunima, Rotimlji i Vidotaku, kao i sama tvrava Starog grada. Porijeklo rijei Neum see od davnih vremena i prvi put se spominje kao Neunense 533. godine, kao upa s bazilikom blizu Stona i Popova. Neum je bogat stecima koji su emanacija narodnog duha, poruka koje teku stoljeima kroz vrijeme. Klasifikacija nacionalnih spomenika Analiza nacionalne spomenike batine vrena je na osnovi podatka o broju nacionalnih spomenika s liste usvojenih Odluka Povjerenstva za ouvanje nacionalnih spomenika BiH, s danom 4.12.2009. godine. Lista nacionalnih spomenika HN/K u sustavu ima 124 proglaenih spomenika (29,8% spomenika u F BiH). Lista registriranih nacionalnih spomenika pokazuje da regionalna rasprostranjenost spomenika nije ravnomjerna. Najvea koncentracija spomenikog fonda nalazi se u junom dijelu BiH, odnosno u podruju HN/K.
Tablica 14. Nacionalni spomenici u HN/K i F BiH po kategorijama Vrsta spomenika HN/K Arheoloka i povijesna podruja u F BiH 55 Graditeljske cjeline u F BiH 48 Povijesne graevine i spomenici 18 Pokretna dobra 3 UKUPNO 124 Tablica 15. Nacionalni spomenici i privremena lista nacionalnih spomenika u HN/K Privremena lista nacionalnih Opina Nacionalni spomenik spomenika apljina 7 3 itluk 1 4 Jablanica 5 0 Konjic 29 3 Mostar 40 25 Neum 7 0 Prozor-Rama 3 2 Ravno 2 2 Stolac 30 10 UKUPNO: 124 49 F BiH 131 167 107 13 418
Klasificirana prema kronolokim karakteristikama, graditeljska batina HN/K sastoji se od dobara iz: Prapovijesnog razdoblja (22); Antikog razdoblja (15); Srednjovjekovnog razdoblja, XIII.-XV. stoljea (39); Osmanskog razdoblja, 1463.1878. (37); Austrougarskog razdoblja 1878.-1918. (27); Razdoblja izmeu dva svjetska rata (1); Razdoblje poslije II. svjetskog rata (9); Ostala razdoblja (1). Za vrijeme proteklog rata u HN/K devastiran je urbani centar Mostara, kao i veliki broj pojedinanih objekata koji su u Prostornom planu BiH ocijenjeni kao naslijee od meunarodnog znaenja. Uniten je i urbani centar Stoca, teka oteenja su pretrpjeli Poitelj i Blagaj, oteene su i sve vrijedne urbanoruralne cjeline. Sakralni objekti, od kojih neki pripadaju prvoj kategoriji, oteeni su ili su potpuno razrueni, dok su mnoga groblja i pogrebni spomenici takoe pretrpjeli velika oteenja. Sruen je i 2004. godine obnovljen Stari most u Mostaru, spomenik meunarodnog znaenja. Oteenja su pretrpjeli i objekti iz
99
prve kategorije koji potjeu iz austrougarskog razdoblja, uniten je hotel Neretva, a oteeni su Banja i Velika gimnazija, kao i Vancaevi objekti Opine i Banke. U razdoblju poslije rata nije izvren sustavni popis oteenog i sruenog kulturne batine s procjenom stupnja razorenosti prema jedinstvenoj metodologiji za utvrivanje ratnih teta na cijelom teritoriju BiH, pa tako ni HN/K. Provoene su razliite aktivnosti s ciljem utvrivanja stanja kulturne batine, ali iz sigurnosnih razloga, zbog nedostupnosti pojedinih podruja i moguih minskih polja, sva podruja nisu obraena. Iz prethodno navedenih podataka jasno je da su tete velike, a visoki stupanj ratnog razaranja pokazuju i odluke o proglaenju kulturnih dobara nacionalnim spomenicima, koje je donijelo Povjerenstvo za ouvanje nacionalnih spomenika u razdoblju od 2002. godine do kraja 2009. godine. U okviru uraene studije ''Kulturno povijesna i prirodna batina HN/K'' (2010) ukupno je obraeno 1.280 spomenika nepokretne kulturnopovijesne batine, to znai da je, nakon iskljuenja 124 spomenika koje obrauje Povjerenstvo za nacionalne spomenike BiH, detaljno snimljeno i analizirano njih 1.166. Nakon sveobuhvatne analize stanja, ali i sukladno struci zatite spomenike batine, poznatim metodologijama obraenih spomenika izvrena je njihova (pre) kategorizacija i utvreno da bi 141 spomenik trebao pripadati drugoj kategoriji, a ostatak od 1.025 treoj kategoriji. Znai, predmet daljnjeg rada i obrade u Studiji bio je 141 spomenik regionalnog znaenja. Istodobno su neki od spomenika predloeni za spomenike nulte kategorije, to jest spomenike meunarodnog znaenja: nekropola Radimlja, Stolac, nekropola Boljuni, Stolac, nekropola Dugo Polje (Blidinje), Jablanica i nekropola Biskup (Glavatievo), Konjic, koji su u proceduri za kandidaturu za proglaenje i uvrtenje u listu svjetske kulturne batine. More, parkovi prirode Blidinje, Hutovo blato i budui Park prirode Vjetrenica, rijeke Neretva, Rakitnica, Drenica, Buna, Bregava, Krupa i Trebiat, jezera Ramsko, Jablaniko i Borako, gradovi Mostar, Neum, Stolac, apljina i Meugorje, nacionalni spomenici Poitelj, Stolac stara jezgra s tvravom, Izvor Bune, stara jezgra Mostara sa Starim mostom (pod zatitom UNESCO-a) te brojni drugi, predstavljaju neizmjerno bogatstvo i potencijal s kojim moe raunati HN/K u svom razvoju turizma. 3.8.2.2. Identifikacija problema Na osnovi gore navedenog moe se zakljuiti da su osnovni problemi u HN/K sljedei: U oblasti prirodne batine: Degradacija prirodne batine; Devastacija prirodnih cjelina; Neadekvatno koritenje spomenika prirode; Nekontinuirano odravanje fonda prirodne batine; Nekontinuirano praenje i rekognosciranje stanja na terenu. U oblasti kulturno-povijesne batine: Niska razina zatite kulturno-povijesne batine; Devastacija kulturno-povijesnih dobara; Devastacija ambijentalnih cjelina; Neadekvatno koritenje objekata kulturne batine; Neadekvatno koritenje ambijentalnih cjelina; Nekontinuirano odravanje spomenikog fonda; Nekontinuirano praenje i rekognosciranje stanja na terenu. U oblasti pokretne batine: Nemogunost uspostavljanja cjelovite evidencije za prostor HN/K; Nepostojanje jedinstvene baze podataka pokretnih dobara batine HN/K; Neadekvatni uvjeti zbrinjavanja pokretne batine.
100
Uzroke gore navedenih problema treba traiti u: Za oblast prirodne batine: Slaba informiranost o pojedinim vrijednostima prirodne batine; Niska razina educiranosti; Niska razina javne svijesti; Problemi u upravljanju prirodnom batinom; Bespravne intervencije u prostoru; Isforsirane legalne intervencije; Odluke lokalne samouprave; Nedovoljno kontinuirano (sustavno rijeeno) financiranje; Nedovoljni ljudski i financijski resursi. Za oblast kulturno-povijesne batine: Drutveno-ekonomska situacija; Nedovoljno izdvajanje financijskih sredstava; Stanje javne svijesti; Niska razina educiranosti; Slabe obrazovne mjere; Slabe mjere upravljanja i nadzora nad kulturnim dobrima; Bespravne intervencije u prostoru; Isforsirane legalne intervencije; Odluke lokalne samouprave; Nepostojanje kontinuiranog (sustavno rijeenog) izvora financiranja; Nedovoljni ljudski resursi. Za oblast pokretne batine: Nedostupnost privatnim predmetima i zbirkama; Nepovezanost baza podataka ustanova i institucija koje raspolau podacima; Poloaj ustanova i institucija ija je primarna djelatnost uvanje pokretne batine. Posljedice gore identificiranih problema su: U oblasti prirodne batine: Gubitak identiteta prostora; Trajne devastacije prirode i prirodnih cjelina; Djelimina oteenja i mogue trajne devastacije; Viegodinje kontinuirano propadanje; Znatno uveani materijalni trokovi naknadne rehabilitacije; Neblagovremena saznanja; Devastacije manjeg ili veeg opsega, do mogueg potpunog unitenja. U oblasti kulturno-povijesne batine: Gubitak kulturno-povijesne batine; Gubitak identiteta prostora i stanovnitva; Trajne devastacije ambijenta i ambijentalnih cjelina; Djelimina oteenja i mogue trajne devastacije; Viegodinje kontinuirano propadanje; Znatno uveani materijalni trokovi naknadne rehabilitacije; Neblagovremena saznanja; Devastacije manjeg ili veeg opsega, do mogueg potpunog unitenja. U oblasti pokretne batine: Trajno otuenje pokretnih dobara batine; Nepostojanje jedinstvene evidencija pokretne batine za prostor HN/K; Kontinuirano propadanje dobara; Nemogunost izlaganja i popularizacije.
101
3.8.2.3. Ciljevi i mjere U skladu s analizom gore navedenih problema, identificirani su ciljevi i mjere koje treba poduzeti u narednom razdoblju: U oblasti prirodne batine: Kompletiranje inventarizacije prirodne batine HN/K; Edukacija i informiranje o specifinim vrijednostima prirodne batine HN/K; Podizanje razine javne svijesti; Adekvatno implementiranje i potivanje zakona i zakonsk ih propisa, prvenstveno na razini lokalne samouprave opine; Sustavno rijeeno kontinuirano financiranje; Osiguranje ljudskih i financijskih resursa u okviru redovne djelatnosti nadlene institucije. U oblasti kulturno-povijesne batine: Inventarizacija kulturno-povijesnih spomenika na podruju HN/K; Uspostava mjera zatite i rekonstrukcije naslijea kao i naina njegovog koritenja; Definiranje nadlenosti i odgovornosti za dalje ouvanje i upravljanje ovom batinom; Uspostava i poboljanje sustava financiranja; Poboljanje sustava edukacije i informiranja; Podizanje razine javne svijesti; Adekvatno implementiranje i potivanje zakona i zakonsk ih propisa, prvenstveno na razini lokalne samouprave opine; Sustavno rijeeno kontinuirano financiranje; Osiguranje ljudskih i financijskih resursa u okviru redovne djelatnosti nadlene institucije. U oblasti pokretne batine: Uvoenje stimulativnih mjera; Uvezivanje baza podataka s mogunou javnog pristupa; Srednjoronim planiranjem na razini resornog ministarstva utvrditi mjere poboljanja uvjeta evidencije i zbrinjavanja pokretne batine.
3.9. JAVNO ZDRAVLJE, OBRAZOVANJE I SOCIJALNA PROBLEMATIKA 3.9.1. JAVNO ZDRAVLJE I SOCIJALNA PROBLEMATIKA 3.9.1.1. Stanje na podruju
Ministarstvo prometa i veza HN/K je preko Uprave za ceste 5 godina mjerilo stanje zagaenja zraka na odabranim pozicijama uz regionalne ceste na podruju cijele HN/K, od Prozor-Rame do Neuma. Bio je predvien nastavak mjerenja s nekim poboljanjima. Ranije su vrena trenutna mjerenja s niom preciznou mjerenja, grubo odreujui prekoraenje visoke vrijednosti zagaenja (Pravilnik o graninim vrijednostima kvalitete zraka, Slubene novine F BiH, broj 12/05). Stoga bi trebalo poveati preciznost na red veliina mjerenja izraen u g/m3 i vriti kontinuirano mjerenje u trajanju od najmanje 14 dana na jednom mjernom mjestu. Poloaj i broj mjernih mjesta bi se usuglasio sa strunim tijelima Ministarstva. Mjerenja bi trebalo izvriti dvaput godinje, i to: NO2, SO2, O3, benzol, NH3 i H2S. Oreografska konfiguracija terena mostarske kotline uvjetuje razliite karakteristike vjetrova, pa i prozranost u pojedinim dijelovima. Rua vjetrova dobro prozrauje sjeverni dio mostarske kotline, dok sjeverni i juni vjetrovi zadravaju stanje zagaenog zraka na podruju june zone (MZ Baevii, MZ Jasenica, MZ Rodo, MZ Podhum, MZ Zahum i MZ Ilii). Rizici havarije u Aluminiju, na opremi za filtriranje interne zagaenosti zraka, mogu jako utjecati na ekoloko stanje u ovim dijelovima Mostara. Jo uvijek izrazito koritenje vrstih goriva u zimskom razdoblju te intenzivno koritenje motornih vozila stalni su zaganivai atmosfere grada Mostara u podrujima turbulentnih zona izazvani oreografijom (brdo Hum).
102
Za vrijeme niskog vodostaja Neretve u ljetnim mjesecima veina kolektora otpadnih voda u urbanom dijelu grada isputa vodu u formi slapova. Uz visoke temperature zraka i blage vjetrove na lokacijama priobalja Neretve i Radobolje i sama turistiko-ugostiteljska zona Starog grada je ugroena neugodnim zrakom. Ovaj proces zagaenosti se pojaava s prikljuenjem na kanalizaciju svakog novog stambenog objekta. Ovaj jako upe atljiv dokaz nezatienosti Neretve i njene okoline utjee na spoznaju posjetitelja Staroga grada da je biser BH turizma u primitivnoj urbanoj sredini. Podruje Dobroga Sela s deponijem crvenog mulja u zoni jakih vjetrova (studeni-travanj) ugroava lokalno stanovnitvo. Zbog prestanka koritenja deponija okonana je i zatita deponija. Korisnik deponija Aluminij Mostar istu mora sanirati na nain predvien projektom sanacije, shodno sanaciji svih otvorenih rudarskih kopova, to je i zakonska obveza korisnika koja se u ovom sluaju ne potuje. Uslijed klimatskih promjena Mostar u narednom razdoblju (20-30 godina) u produenom ljetnom razdoblju postat e izrazito topao, pa je tako ve sada zamijeena velika primjena klima ureaja u stambenim i poslovnim objektima. U pojedinim zonama grada ovaj novi toplinski izvor ve ugroava otvoreni javni prostor. Novi arhitektonsko-graevinski propisi, koji se ve implementiraju u EU, moraju osigurati kvalitetniju termo-izolacijsku karakteristiku otvora i zidova, to znaajno smanjuje trokove energije i investicije za opremu termorashladnih sustava. 3.9.1.2. Identifikacija problema Na osnovi gore navedenog moe se zakljuiti da su osnovni problemi iz oblasti javnog zdravstva i socijalne problematike u HN/K sljedei: Nedovoljna kontrola namirnica i gotove hrane, kako po opsegu kontrole, tako i po vrsti analiza; Zagaenost zraka; Nedovoljna kontrola lokalnih i individualnih objekata za vodoopskrbu; Radioloka kontaminacija; Veliki broj minskih polja i neeksplodiranih ubojitih sredstava, kao i raznih vrsta oruja koje graani nelegalno dre; Nedostatak zelenih povrina, parkova i terena za rekreaciju; Divlji deponiji i lokalna odlagalita otpada; Migracijska kretanja - dolazak novih privremenih i stalnih stanovnika s drugim normama ponaanja u stanovanju i kulturolokim kodom odnosa prema okoliu. Uzroke gore navedenih problema treba traiti u: Nedostatak financijskih sredstava; Nedostatak uvezanosti laboratorija, inspekcijskih slubi, resornih ministarstava; Nedostatna legislativa; Intenzivan promet - loe gorivo, stara, dotrajali i neispravni automobili; Nedovoljna suradnja i nedostatak interesa lokalnih zajednica; Kontaminacija je posljedica ratnih djelovanja - oslabljeni uranium, izgubljeni i oteeni gromobrani, stari odbaeni medicinski i drugi aparati; Ratna dogaanja u BiH; Ratna devastacija parkovskih i rekreacijskih povrina, nekontrolirana izgradnja raznih objekata na svim slobodnim povrinama u uem i irem gradskom podruju; Nedostatak regularnih, kontroliranih odlagalita otpada, pogotovo u prigradskim naseljima, neredovan odvoz smea, nedovoljna aktivnost ekoloke policije, nedostatna zakonsk a regulativa kazne. Posljedice gore identificiranih problema su:
103
Konzumacija hrane koja nije kontrolirana pa poveava vjerojatnost unosa bakterioloki i kemijski neispravne hrane u organizam, a koja moe biti kancerogena, genetski modificirana, sadravati antibiotike i hormone, pesticide i sl. Akutne posljedice su alimentarne toksoinfekcije, zarazna oboljenja i parazitoza; Veliki broj oboljelih od akutnih i kroninih respiratornih oboljenja (astmatini bronhitis, astma, kardio-respiratorne smetnje); Zagaena voda za pie mogui je uzrok pojedinanog i masovnog oboljenja od zaraznih i parazitarnih bolesti, te odravanja lokalnih arita zaraze; Radioloka kontaminacija ljudi, biljaka, ivotinja i vode, to vremenom dovodi do porasta oboljelih od raznih vrsta karcinoma; Veliki broj poginulih i invalidnih osoba kao posljedica eksplozije mina, ubojstava i ranjavanja od ilegalnog oruja, ekonomske tete zbog nedostupnosti obradivih povrina i umskih dobara zagaenih minama, nemogunost koritenja rekreativnih povrina i izletita; Uslijed nedostataka zelenih povrina smanjena emisija kisika u zraku, estetski unakaen okoli, smanjeno kretanje u cilju ouvanja zdravlja prevencija kardiovaskularnih oboljenja, vea podlonost stresu i naruavanje mentalnog zdravlja; Osim naruenog izgleda okolia, divlji deponiji su skupljalita divljih pasa i maaka, legla glodara, a samim tim i zaraze; Devastacija privremenog mjesta boravka, divlja izgradnja bez rjeavanja pitanja bazne infrastrukture (prilazni put, voda, kanalizacija, struja, odvoz otpada). 3.9.1.3. Ciljevi i mjere U skladu s analizom gore navedenih problema, identificirani su ciljevi i mjere koje treba poduzeti u narednom razdoblju: Uvesti vanjsku kontrolu (bioloku, kemijsku i radioloku) sve hrane, bilo domae ili uvezene, u kvalificiranim i ovlatenim laboratorijima; Uvesti kontinuirani monitoring dugotrajnih utjecaja neispravne hrane na zdravlje stanovnitva, kao i epizoda naruavanja zdravstvenog stanja (akutnog ili kroninog); Smanjiti emisiju tetnih tvari u zrak strogom kontrolom tehnike ispravnosti vozila i kontrolom kvalitete goriva; Uvesti stalni profesionalni monitoring kvalitete zraka, montiranje displeja s informacijama za graane; Napraviti liste interventnih mjera u kriznim situacijama; Uvesti stalni monitoring utjecaja i posljedica koje po zdravlje ima stalna prekomjerna prisutnost estica koje zagauju zrak, posebno opservirati zdravlje mlade populacije; Uvesti stalnu kontrolu svih lokalnih vodovoda i objekata za vodoopskrbu, te sanirati neuvjetne objekte; Locirati, evidentirati, unititi i dekontaminirati sve izvore zraenja koji nisu pod kontrolom; Uraditi sveobuhvatnu studiju kretanja malignoma na ovom podruju registar karcinoma; Uvesti kontinuirani monitoring radioloke kontaminacije najmanje deset narednih godina Deminirati preostala minska polja, oduzeti nelegalno oruje, educirati graane o opasnostima i nainima izbjegavanja istih; Napraviti medicinski registar svih smrti, povreda i invaliditeta uzrokovanih minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima; Obnoviti parkovske i rekreacijske zone i napraviti nove; Osigurati dovoljno sredstava za preventivnu sustavnu deratizaciju cjelokupnog podruja HN/K (sadanja su nedovoljna); Osigurati sredstva za komunalne slube za uklanjanje pasa lutalica (prevencija bjesnila) da se povea opa i zdravstvena sigurnost graana, prvenstveno djece; Edukacija graana o sortiranju otpada i reciklai, postavljanje kontejnera namijenjenih odreenim vrstama otpada (papir, staklo, plastika, organski otpad); Izvriti kvalitetnu integraciju novih stanovnika, humanizirati njihove uvjete ivljenja izgradnjom infrastrukture.
104
U narednom razdoblju treba pod ekoloku kontrolu staviti sve resurse okruenja koji utjeu na odriv razvoj ivotne i radne sredine. U tom smislu treba na razini Grada formirati instituciju koja e pratiti stanje okolia sukladno tehnikim europskim (EN) i domaim (BAS) normama te je kadrovski i materijalno opremiti. Formirana institucija, u suradnji s akademskom zajednicom, mora snimiti nulto stanje okolia u svim dijelovima o pine u rezoluciji 1x1 km u tijeku svih 12 mjeseci u prvoj godini djelovanja, utvrditi izvore zagaenja i provesti procese sanacije. Kroz inspekcijski nadzor svih korisnika gospodarskog i javnog prostora u kontinuitetu javno e upoznavati graane o stanju okolia. Na svim kritinim lokacijama u gradu i okolini moraju se postaviti senzori zagaenosti okolia, pa i buke, gdje e graani vizualno pratiti stanje svog okolia. Neophodno je osigurati sinkroniziran sustav kontrole u svim opinama iji gospodarski resursi ugroavaju vodu, zrak i zemljite (Konjic, Jablanica, itluk, apljina), a to je i obveza drave BiH prema Venecijanskom protokolu. Kroz obrazovni sustav osnovnog i srednjeg ciklusa uenicima treba osigurati neophodna znanja o odrivom razvoju ivotne i radne sredine, a kroz statistiku obradu dokumentacije u zdravstvu pratiti u kontinuitetu utjecaj radnog i ivotnog okolia na zdravstveno stanje graana. Potrebno je inicirati javne i privatne medije da graane educiraju i informiraju o kvaliteti i zatiti okolia u lokalnoj zajednici. Urbanistikim i regulacijskim planovima treba unaprijediti kvalitetu ivota. U vremenu ve zapoetih klimatskih promjena potrebno je poveati stanje zelenih povrina, drvoreda, fontana, javnih esmi, pjeakih zona i sl. Sustavom modeliranja urbane sredine, uz potovanje orografske karakteristike prostora, potrebno je osigurati dobru prozranost vjetrom svih dijelova grada koristei informacije o karakteristikama vjetrova s visinskih mobilnih meteo-stanica (EPHZ-HB, Energy 3 i dr.). Kroz lokalne porezne olakice (opinske, kantonalne) potrebno je stimulirati gradnju stambenih i poslovnih prostora koji koriste vlastite izvore energije (s certifikatom ekolokih objekata). Istovremeno, potrebno je razviti projekte podizanja energetske efikasnosti u postojeim graevinskim objektima. Reaktiviranjem toplinskog grijanja u zimskoj sezoni potrebno je smanjiti zagaenje zraka koritenjem drveta i ugljena.
3.9.2. OBRAZOVANJE 3.9.2.1. Stanje na podruju
Za potrebe izrade Prostornog plana HN/K uraena je "Studija razvoja drutvenih djelatnosti HN/K" u kojoj je obraena ova poblematika, a analizirani podaci potvruju glavne znaajke predloenog modela sustava naselja . Obrazovni sustav u BiH i HN/K obuhvaa: predkolsko obrazovanje osnovno obrazovanje srednje obrazovanje visoko obrazovanje. Predkolski odgoj i obrazovanje Veina ustanova za predkolski odgoj i obrazovanje (jaslice, predkolske ustanove/djeji vrtii, igraonice) rapolae prostorom koji zadovoljava minimalne uvjete predviene standardom za boravak djece. Negativna odstupanja su evidentna u predkolskim ustanovama u Jablanici, Neumu i Prozor-Rami, dok su znaajna pozitivna odstupanja zabiljeena u vrtiima u apljini i vrtiu ''Sveti Josip'' u Mostaru.
105
Osnovno obrazovanje U opinama HN/K je u kolskoj 2008/2009. godini registrirano 48 matinih kola u sklopu kojih se nalazi 89 podrunih kola. Nastavu je pohaao 22.731 uenik, od ega je veina uenika iz matinih kola (19.787). Srednje obrazovanje Srednje kole u BiH podjeljene su u gimnazije (prirodno-matematike, jezine i ope), strune kole (tehnike, zdravstvene, ekonomske i dr.), te umjetnike i religijske kole. Gimnazije i umjetnike kole te veina smjerova tehnikih, ekonomskih, industrijskih i obrtnikih kola traju 4 godine. Takoer, postoje pojedini smjerovi tehnikih, ekonomskih i industrijskih kola koji traju 3 godine (tzv. "zanati"). Osobe koje zavre srednju kolu klasificirane su srednjom strunom spremom ili SSS. Javne srednje kole su pod nadzorom lokalne samouprave i HN/K. Visoko obrazovanje Sveuilite u Mostaru Njegove lanice su 8 fakulteta, 1 umjetnika akademija, 1 visoka kola, 6 instituta, Studentski centar, Sveuilina knjinica i Studentski zbor. U sastavu Sveuilita djeluju: Agronomski i prehrambeno-tehnoloki fakultet, Ekonomski fakultet, Filozofski fakultet, Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti, Fakultet strojarstva i raunarstva, Graevinski fakultet, Medicinski fakultet, Pravni fakultet, Akademija likovn ih umjetnosti i Fakultet zdravstvenih studija. Svi fakulteti imaju svoje sjedite u Mostaru, izuzev Akademije likovnih umjetnosti ije je sjedite u irokom Brijegu. Dio fakulteta imaju svoje odjele u Srednjoj Bosni i Bosanskoj Posavini, gdje se odrava jedan dio nastave. U sklopu Sveuilita djeluju sljedei znanstveno-istraivaki instituti: Ekonomski institut, Institut za graevinarstvo, Institut za strojarstvo, Institut za hrvatski jezik, knjievnost i povijest, Institut za latinitet, Pravni institut, Institut za istraivanje i razvoj kra i Institut za drutvena istraivanja. Od akademske 2005./2006. godine nastava se na Sveuilitu izvodi po nastavnim planovima i programima usuglaenim s odredbama Bolonjske deklaracije. Sredinom 2003. godine Sveuilite u Mostaru je kao prvo sveuilite iz BiH apliciralo za sudjelovanje u programu institucionalne evaluacije Europske asocijacije sveuilita EUA (Institutional Evaluation Programme). Uspjean zavretak institucionalne evaluacije u rujnu 2004. nedvojbeno predstavlja znaajnu referencu i iskorak za Sveuilite u Mostaru na putu k potpunom ukljuivanju u Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA). Univerzitet "Demal Bijedi" Mostar Njegove lanice su 8 fakulteta i 2 instituta, Studentski centar i Internat Karaozbegove medrese u Mostaru. U sastavu Univerziteta djeluju: Agromediteranski fakultet, Fakultet humanistikih nauka, Fakultet informacionih tehnologija, Fakultet za poslovni menadment, Graevinski fakultet, Mainski fakultet, Nastavniki fakultet i Pravni fakultet. U sastavu Univerziteta djeluju i instituti: Institut za mainstvo i Zavod za projektovanje i ispitivanje materijala i konstrukcija Graevinskog fakulteta. Uvoenjem novih oblika organizacije i integracije te promjenama u upravljanju, Univerzitet e udovoljiti zahtjevima za harmonizacijom sustava visokog obrazovanja i bit e u stanju ukljuiti se, kao ravnopravan partner, u meunarodnu svuilinu mreu. Strateki pravci razvoja obrazovanja u HN/K u planskom razdoblju 2010.-2020. Prema podacima Ankete MICS (UNDP, 2006), u predkolski odgoj i obrazovanje ukljueno je 9% populacije, a neto stopa upisa djece u osnovno obrazovanje u BiH iznosi 97,2%. Neto stopa upisa u srednje kole iznosi 76,2%, a 54% uenika zavri srednju kolu u redovnom roku. Neto generacijska stopa upisa studenata iznosi svega 24%.
106
Proces reforme obrazovanja tee sporo i neujednaeno. U F BiH devetogodinje obvezno obrazovanje sukcesivno se uvodi od kolske 2004/2005. godine. U srednjem strunom obrazovanju napravljena je racionalizacija broja zanimanja i za pojedina zanimanja su uraeni novi nastavni programi po modularnom principu. 3.9.2.2. Identifikacija problema Najistaknutiji problem u ovoj oblasti je nedovoljno razvijena ekoloka svijest stanovnika HN/K. Uzrok ovog problema lei u nedostatku kvalitetnog obrazovanja iz ove oblasti i svijesti o kvaliteti zajednikog ivljenja te nepoznavanju posljedica po zdravlje. Posljedice ovakvog odnosa su devastacija i zaputenost pojedinanih objekata i njihovog okolia, kao i cijelih naselja. Stoga, jedan od brojnih izazova na koje obrazovanje mora odgovoriti je i poveana ekoloka svijest za brigu o okoliu i prirodnim resursima. 3.9.2.3. Ciljevi i mjere Napraviti dobre edukativne programe za razliite uzraste kao dio kolskog obrazovanja; Napraviti edukacijske programe za graane, npr. u formi javnih tribina; Uvesti edukacijske treninge za lokalne organe vlasti; Razvijati svijest graana svih uzrasta o sprezi zdravlja i stanja okolia te posljedicama naruavanja balansa.
107
3.10. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZATITE OKOLIA 3.10.1. Stanje na podruju

Federacija Bosne i Hercegovine Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (SN F BiH, br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 18/03, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05 i 72/05 i 88/08)
Europska povelja o lokalnoj samoupravi (SL RBiH, br. 31/94 - Uredba o ratifikaciji) Zakon o provedbi odluka Povjerenstva za zatitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (SN F BIH, BiH, br. 2/02 i 138/02) Zakon o naelima lokalne samouprave u F BiH (SN F BiH, br. 49/06)
Zakon o zatiti okolia (SN F BiH, br. 33/03 i 38/09) Zakon o Fondu za zatitu okolia/ivotne sredine (SN F BiH, br. 33/03) Zakon o zatiti prirode (SN F BiH, br. 33/03) Zakon o upravljanju otpadom (SN F BiH, br. 33/03 i 72/09) Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala (SN F BiH, br. 35/98) Zakon o vodama (SN F BiH, br. 70/06)
Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita na razini F BiH (SN F BiH, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10 i 13/10) Zakon o cestama F BiH (SN F BiH, br. 12/10) Zakon o umama (SN F BiH, br. 20/02, 29/03 i 37/04) Zakon o graevinskom zemljitu (SN F BiH, br. 67/05) Zakon o poljoprivrednom zemljitu (SN F BiH, br. 2/98 i 52/09) Zakon o koncesijama (SN F BiH, br. 40/02 i 61/06) Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima (SN F BiH, br. 35/09)
Zakon o turistikoj djelatnosti (SN F BiH, br. 32/09) Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (SN F BiH, br. 32/09) Zakon o turistikim zajednicama i unapreenju turizma u F BiH (SN F BiH, br.19/96 i 28/03) Hercegovako-neretvanska upanija/kanton Ustav Hercegovako-neretvanske upanije/kantona (NN HN/K, br. 2/98, 3/98, 4/00, 1/04 i 7/04) Zakon o lokalnoj samoupravi (NN HN/K, br. 04/00) Zakon o zatiti okolia (NN HN/K, br. 07/04) Zakon o zatiti prirode (NN HN/K, br. 03/05) Zakon o zatiti zraka (NN HN/K, br. 03/05) Zakon o upravljanju otpadom HN/K (NN HN/K, br. 06/06) Zakon o prostornom ureenju (NN HN/K, br. 04/04) Zakon o graenju (NN HN/K, br. 05/04) Uredba o izgradnji na podrujima od znaaja za upaniju (NN HN/K, br. 4/05) Zakon o komunalnoj djelatnosti (NN HN/K, br. 04/04) Zakon o koncesijama (NN HN/K, br. 2/03 i 1/06) Uredba o postupku za dodjelu koncesija (NN HN/K, br. 03/04) Zakon o obrtu (NN HN/K, br. 06/08) Zakon o zatiti kulturno-historijskog naslijea u HNK (NN HN/K, br. 2/06) Zakon o odobravanju graenja van granica nacionalnih spomenika, odnosno van privremenih granica i provoenju mjera zatite (NN HN/K, br. 5/08) Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (svibanj/maj 2011) Zakon o turistikoj djelatnosti (svibanj/maj 2011) Zakon o turistikim zajednicama i unapreenju turizma u HN/K (NN HN/K, br. 5/00)
108
4.
UTVRIVANJE OKOLINIH PRIORITETA
Na osnovi procjene trenutnog stanja okolia, u okviru svake tematske oblasti definirani su okolini problemi. Kriteriji koji su uzeti u obzir pri rangiranju problema i utvrivanju prioriteta su sljedei: utjecaji na zdravstveno stanje stanovnitva; rizik po ekosustave i ukupnu kvalitetu ivota; miljenje lanova radnih tijela; miljenje javnosti (anketa, okrugli stolovi). Lista odabranih okolinih prioriteta za rjeavanje je dana u Tablici 16.
Tablica 16. Lista odabranih okolinih prioriteta za rjeavanje u HN/K Upravljanje - poveana emisija polutanata u zrak kvalitetom - nedostatak kontinuiranog monitoringa kvalitete zraka zraka - povean utjecaj transporta zagaivaa na kvalitetu zraka Integralno Zatita od voda upravljanje - nedovoljno propusna mo korita vodotoka vodnim Zatita voda resursima - zagaenje vodotoka komunalnim otpadnim vodama - difuzno zagaenje vodotoka - procjedne vode s javnih i nelegalnih deponija - zagaenja od instrujskih otpadnih voda Koritenje voda - pomanjkanje pitke vode u kratkoronom te dugoronom planskom razdoblju - ugroenost voda izvorinih zona - neracionalna potronja pitke vode - nedostatak koritenja vode nie kvalitete kao tehnoloke vode - nedefiniranost zona zatite za vei broj javnih vodnih objekata, b ez monitoringa ouvanja statusa i nadzora voda i objekata za vodoopskrbu - negativni efekti na zatitu izvorita i vodni reim pretvaranjem umskog zemljita u poljoprivredno/graevinsko -bespravna izgradnja i razvoj nelegalne i neodgovarajue komunalne infrastrukture u zonama sanitarne zatite izvorita Ekonomika koritenja voda - nekoritenje i nelegalno koritenje vodnih resursa - kontaminiranost zemljita - erozija zemljita - nepostojanje sustava monitoringa zemljita - neracionalno koritenje zemljita - klizita - miniranost terena - bespravna sjea - umske goleti - izdanake ume - tete od olujnih vjetrova - uzurpacije umskog zemljita i uma - oteenja poarima - oteenja panjaka - neprovoenje zakona - tretman otpadnih voda (filtrata) s deponija - upravljanje deponijima - nerazvijen sustav upravljanja opasnim, medicinskim i farmaceutskim otpadom - nekontrolirano odlaganje drugih vrsta otpada na komunalne deponije (graevinski, klaoniki, elektronski, ambalani...) - neureeno odvojeno skupljanje i sabiranje otpada
Koritenje, zatita i upravljanje zemljitem Koritenje, zatita i upravljanje umama i umskim zemljitem
Upravljanje otpadom
109
Integralno upravljanje prostorom
Gospodarstvo i okoli
- nepostojanje sustava reciklae - sanacija divljih deponija - u firmama se ne analiziraju podaci o produkciji otpada, ne vri se odvajanje otpada, niti skladitenje prema uputstvima - nepostojanje projekata obrade otpada - bespravna izgradnja - nedovoljna zastupljenost urbanog zelenila (zelena podruja i koridori) - planska dokumentacija i prostorni informacijski sustavi - nedovoljna informiranost i edukacija graana i slubenika - nedovoljna zatita povijesnih vrijednosti - nepostojanje prostornog informacijskog sustava - nepostojanje lokalnih strategija razvoja Promet - zagaenje zraka - buka - autootpad Energetika - individualna loita (energane na vrsta i tekua goriva, tj. disperzivno i nekontrolirano zagaenje) - koritenje energenata nedovoljne kvalitete - emisija polutanata iz energetskih subjekata u zrak i druge medije okolia - poveana potronja energenata i emisije polutanata - akumuliranje i razbacivanje otpada - loe (ne)upravljanje energetskim, elektrinim i elektronikim otpadnim tvarima Industrija - putanje nepreienih otpadnih voda u vodotoke - industrijski otpad - smanjenje obradive i umske povrine zahvaene povrinskim kopom, odlagalitem otpada i postrojenjima u separaciji - visoki pritisci u preradi na energente (nedovoljna raci onalna potronja) - visoka potreba za industrijskom vodom za hlaenje i sl. - pritisci na okoli kroz zrak i vodu, a preko njih pritisak na tlo i iri prostor - koritenje kemikalija kroz tehnoloke potrebe - koritenje duhanskih proizvoda Poljoprivreda - smanjenje poljoprivrednih povrina - nedostatak laboratorija i nekontroliran uvoz zaraenog mesa i genetski modificiranog sjemena Turizam - Multiplikator ekoloke degradacije Bioraznolikost - degradacija i nestanak prirodnih stanita - degradacija ekosustava - ugroenost biljnih i ivotinjskih vrsta, te vrsta gljiva - prekomjerna eksploatacija i nedoputena trgovina ugroenim vrstama biljaka, ivotinja i gljiva - nepostojanje mehanizama monitoringa Prirodna batina - devastacija prirodnih cjelina - neodgovarajue koritenje spomenika prirode - nekontinuirano odravanje fonda prirodne batine - nekontinuirano praenje i rekognosciranje stanja na terenu
Bioraznolikost, zatita prirodne i kulturne batine
110
Kulturno-povijesna batina - niska razina zatite kulturno-povijesne batine - devastacija kulturno-povijesnih dobara - devastacija ambijentalnih cjelina - neodgovarajue koritenje objekata kulturne batine - neodgovarajue koritenje ambijentalnih cjelina - nekontinuirano odravanje spomenikog fonda - nekontinuirano praenje i rekognosciranje stanja na terenu Pokretna batina - nemogunost uspostavljanja cjelovite evidencije za prostor HN/K - nepostojanje jedinstvene baze podataka pokretnih dobara batine HN/K - neodgovarajui uvjeti zbrinjavanja pokretne batine - nedovoljna kontrola namirnica i gotove hrane, kako po opsegu kontrole, tako i po vrsti analiza - zagaenost zraka - nedovoljna kontrola lokalnih i individualnih objekata za vodoopskrbu - radioloka kontaminacija - veliki broj minskih polja i neeksplodiranih ubojitih sredstava, kao i raznih vrsta oruja koje graani nelegalno dre - nedostatak zelenih povrina-parkova i terena za rekreaciju - divlji deponiji i lokalna odlagalita otpada - migracijska kretanja-dolazak novih privremenih i stalnih stanovnika s drugim normama ponaanja u stanovanju i kulturolokim kodom odnosa prema okoliu - nedovoljno razvijena svijest stanovnika HN/K - nedovoljno dobra meusektorska koordinacija institucija u HN/K po vertikali i horizontali - nepotpun zakonski okvir - problem reguliranja okolinih aspekata za objekte koji se nalaze na listi pogona i postrojenja za koje je potrebna okolina dozvola - nedostatak kadrovskih resursa za uinkovitu provedbu propisa na svim razinama vlasti - nepostojanje fonda za financiranje aktivnosti na zatiti okolia - nepostojanje planske dokumentacije u koju je na odgovarajui nain integriran aspekt okolia - nedovoljan pristup javnosti informacijama
Javno zdravlje, obrazovanje i socijalna problematika
Zakonodavni i institucionalni okvir zatite okolia
111
5. 5.1.
AKCIJSKI PLAN TEMATSKE OBLASTI
1: UPRAVLJANJE KVALITETOM ZRAKA Prioriteti: Smanjenje emisije polutanata u zrak od prometa, grijanja kuanstava i industrije Kontinuirani monitoring kvalitete zraka 2: ZATITA OD BUKE I VIBRACIJA Prioriteti: Smanjenje optereenja od buke i vibracija i njihov kontinuirani monitoring 3: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA Prioriteti: Vodoopskrba (koritenje voda) Ekonomika koritenja voda Zatita od voda Zatita voda Kontinuirani monitoring kvalitete voda 4: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE ZEMLJITEM Prioriteti: Kontaminiranost zemljita Erozija zemljita Monitoring zemljita Koritenje zemljita Klizita 5: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE PLANINAMA, UMAMA I UMSKIM ZEMLJITEM Prioriteti: Donoenje umsko-gospodarskih osnova Miniranost terena Monitoring uma i sprjeavanje bespravne sjee Upravljanje i gazdovanje umama prema zakonu umske oblasti Izdanake ume tete od olujnih vjetrova Uzurpacija umskog zemljita i uma Oteenje poarima Oteenje paom stoke Provoenje zakona Dosljedna primjena Zakona o lovstvu Obnavljanje i izgradnja lovakih kua na planinama Obnavljanje i izgradnja planinarskih domova Proistiti, izgraditi i markirati planinarske staze Izgraditi zelene transferzale i izletita 6: UPRAVLJANJE OTPADOM Prioriteti: Kontinuirana edukacija graana Divlji deponiji Odvoz otpada iz ruralnih podruja Upravljanje deponijem za odlaganje otpada na sanitarni nain Poboljati rad komunalnih slubi na turistikim destinacijama Sustav upravljanja graevinskim otpadom Sustav upravljanja opasnim i stonim otpadom Odvojeno prikupljanje i skladitenje industrijsk og i opasnog otpada; sustav reciklae u okviru deponija Akcijski plan za crveni mulj na deponiju Dobro Selo, itluk Projekt odvojenog sakupljanja, sabiranja i obrade otpada sustav reciklae sa izdvajanjem korisnih sirovina Izgradnja reciklanih dvorita Burza otpada 7: INTEGRALNO UPRAVLJANJE PROSTOROM, POVIJESNIM I IZGRAENIM VRIJEDNOSTIMA Prioriteti: Snimka postojeeg stanja i zaustavljanje degradiranja prostora Prostorno uravnoteen i odriv razvoj ruralnih podruja Bespravna izgradnja
112
Prostorni plan HN/K 2012.-2022. Planska dokumentacija i prostorni informacijski sustav Zavretak izrade prostorno-planske i provedbene dokumentacije u Gradu Mostaru i opinama Informiranje i edukacija graana i slubenika Lokalne strategije razvoja Zatita povijesnih vrijednosti 8: GOSPODARSTVO I OKOLI Prioriteti: Promet zagaenje zraka Energetika Industrijska proizvodnja Saniranje neplanske izgradnje i planska gradnja industrijskih objekata Poljoprivredna proizvodnja Eksploatacija kamena i agregata za beton i asfalt Turizam 9: BIORAZNOLIKOST, ZATITA PRIRODNEG I KULTURNE BATINE Prioriteti: Izrada novih i izmjena/dopuna postojeih regulacionih planova/urbanistikih redova u cilju zatite prirodne batine Donoenje podzakonskih akata na lokalnoj razini koji reguliraju oblast prirode Formiranje ekopolicije u cilju zatite prirodne batine Podizanje ekoloke svijesti obrazovanjem i aktivnijom ulogom medija Zatita prirodnih stanita Zatita ekosustava Zatita vrsta i zajednica Eksploatacija resursa Monitoring Zatita prirodnih cjelina Koritenje spomenika prirode Odravanje fonda prirodne batine Praenje i rekognosciranje stanja na terenu Koritenje objekata prirodne batine Zatita ambijentalnih cjelina Odravanje spomenikog fonda Praenje i rekognosciranje stanja na terenu Uspostavljanje cjelovite evidencije za HN/K Jedinstvena baza pokretnih dobara batine HN/K Zbrinjavanje pokretne batine 10: JAVNO ZDRAVLJE, OBRAZOVANJE I SOCIJALNA PROBLEMATIKA Prioriteti: Uspostavljen sustav kontrole pitke vode na cijelom podruju opina, uz kontinuirano informiranje javnosti Uspostavljen sustav kontrole kvalitete namirnica i gotove hrane, uz kontinuirano informiranje javnosti Rijeeno adekvatno zbrinjavanje opasnih otpadnih tvari Provoenje procesa zdravi grad radi podizanje razine kvalitete stanovanja iznad klasinih naela i standarda Zagaenost zraka Primarna zdravstvena zatita stanovnitva funkcionalno organizirana: razina mree ambulanti obiteljske medicine i razina doma zdravlja Radioloka kontaminacija UV zraenje tipa A i B Minska polja i neeksplodirana ubojita sredstava, razne vrste oruja koje graani nelegalno dre Zelene povrine parkova i terena za rekreaciju Divlji deponiji i lokalna odlagalita otpada Migracijska kretanja Ekoloka svijest stanovnika HN/K Uvezanost razliitih sektora koji rade na ovoj problematici Buka Zdravlje ivotinja sa aspekta zdravlja ljudi Zabrana PVC vreica i poticanje platnenih i papirnatih vreica 11: DRUTVENA PROBLEMATIKA Prioriteti: Razni poticaji i zabrane
113
12: ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZATITE OKOLIA Prioriteti: Meusektorska koordinacija u HN/K po horizontali i vertikali Zakonski okvir Reguliranje okolinih aspekata za objekte koji se nalaze na listi pogona i postrojenja za koje je potrebna okolina dozvola Poboljanje organizacijske strukture i kadrovskih kapaciteta za uinkovitu provedbu propisa na svim razinama vlasti Fond za financiranje aktivnosti na zatiti okolia Planska dokumentacija u koju je na adekvatan nain integriran aspekt okolia Pristup informacijama javnosti LEGENDA: KARAKTER AKTIVNOSTI INS - Institucionalni INV Investicijski KON Koncesijski RAZINA DJELOVANJA D - Dravni F - Federalni /K - upanijski/kantonalni L - Lokalni VREMENSKI ROK PR - Prioritetni s provedbom je potrebno zapoeti odmah; KR - Kratkoroni s provedbom je potrebno zapoeti u roku od narednih 2-5 godina; SR - Srednjoroni s provedbom je potrebno zapoeti u roku od narednih 5-10 godina; DR - Dugoroni nisu urni. MOGUI NOSITELJ AKTIVNOSTI Mi - Ministarstva razna; MTK BiH - Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, MCP BIH - Ministarstvo za civilne poslove BiH, FMOIT - Federalno ministarstvo okolia i turizma, FMERI Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije, FMRSP Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, FMPV - Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, MZRSS HN/K - Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HN/ K, MPV HN/K - Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede HN/K, MTTZO HN/K - Ministarstvo trgovine, turizma i zatite okolia HN/K, MG/P HN/K - Ministarstvo gospodarstva/privrede HN/K, MPiV HN/K - Ministarstvo prometa i veza HN/K, MZ HN/K - Ministarstvo zdravstva HN/K, MPKZS HN/K - Ministarstvo prosvjete, kulture, znanosti i sporta HN/K, MR HN/K Ministarstvo rada HN/K, ASPJM - Agencija za slivno podruje Jadranskog mora, G/PK - Gospodarska/privredna komora, UV BIH Ured za veterinarstvo BiH, JP ACFBIH Javno poduzee za autoceste F BIH, JP CFBIH - Javno poduzee za ceste F BiH, Lo - Lokalna vlast (Grad-opina), JP - Javna poduzea (JP EP HZHB JP Elektroprivreda HZ Herceg-Bosne Mostar, JP EP BIH JP Elektroprivreda BIH Sarajevo), JKP Javna komunalna poduzea, PS - Privatni sektor, k kole, Fa - Fakulteti (VeF Sa - Veterinarski fakultet Sarajevo, APTF Mo Agronomski i prehrambeno-tehnoloki fakultet Mostar, AMF Mo Agromediteranski fakultet Mostar) Za - Zavodi (FZa G Sa Federalni zavod za geologiju Sarajevo, FZa AP Sa - Federalni zavod za agro-pedologiju Sarajevo, ZaJZ HN/K - Zavod za javno zdravstvo HN/K, ZaZKHPN HN/K - Zavod za zatitu kulturnohistorijskog i prirodnog naslijea HN/K, ZaPPiZO HN/K - Zavod za prostorno planiranje i zatitu okolia HN/K, ZU Mo - Zavod za urbanizam Grada Mostara), TZ - Turistika zajednica (ZT HN/K Turistika zajednica HN/K), ZZ - Zemljoradnike zadruge, NVO - Nevladine organizacije, PSD - Planinarska sportska drutva (PS BiH - Planinarski savez BiH), LO - Lovaka organizacija. (MOGUI) IZVOR FINANCIRANJA FPr - Federalni proraun /KPr - upanijski/kantonalni proraun
114
/KFZO - upanijski/kantonalni fond za zatitu okolia LPr - Proraun lokalne uprave PS - Privatni sektor EU - Europska zajednica MKT BiH - Ministarstvo komunikacija i transporta BiH JPCFBIH - Javno poduzee za ceste F BiH UC HN/K - Uprava za ceste HN/K JP Vo Mo - Javno poduzee Vodovod Mostar Krediti: MKr - meunarodni, KKr - komercijalni, BKr - bankovni, WBKr - krediti Svjetske banke, EBRDKr - krediti Europske banke za obnovu i razvoj, EIBKr Krediti Europske investicijske banke, MMF Meunarodni monetarni fond Do donacije Ko koncesije GEF Global Environmental Facility (Globalna okolina pomo) UNEP United Nation Enironment Programme
115
TRAJNE MJERE PO TEMATSKIM OBLASTIMA

TEMATSKA OBLAST 1: UPRAVLJANJE KVALITETOM ZRAKA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Smanjenje emisije polutanata u zrak od prometa, grijanja kuanstava i industrije Smanjenjenje emisije tetnih tvari iz Destimulacija koritenja starih vozila, INS D, F, /K, L Nadlena /K Mi, nadleno vozila u zrak (plinovi, praina) odnosno smanjenje starosti vozila; F Mi, G/PK F BiH, G/PK poveanjem propulzivnosti prometa i Zabrana uvoza starih automobila; HN/K, Lo, NVO i razliite destimuliranjem uporabe starih Poboljanje tehnike ispravnosti vozila; organizacije automobila, naroito s diesel Koritenje kvalitetnijih goriva; motorima bez katalizatora Stimuliranje uvoenja plina kao goriva za automobile; Obvezna i neovisna kontrola ispunih plinova iz automobila (tehniki pregled) VREMENSKI ROK Trajno MOGUI FIN. IZVORI /KPr, /KFZO, MKr, BKr, Do, Ko
CILJ
Smanjenje opasnosti za zdravlje ljudi (akutne infekcije gornjeg i donjeg respiratornog trakta, bronhitis, anemije, maligne neoplazme), te flore i faune sniavanjem aerozagaenja na razini emisije tetnih polutanata (plinovi, praina, crni dimovi) i dovoenje ispod zakonski propisanih RAZINAa
Jaanje suradnje s inspekcijama Uspostaviti cjelovit sustav upravljanja kvalitetom zraka (kontinuirani monitoring)
Prioritet: Kontinuirani monitoring kvalitete zraka Unaprijediti inspekcijski nadzor izvora INS /K, L zagaivanja zraka, pogotovo kotlovnica i industrijskih postrojenja, te pratiti izgradnju dimnjaka nedovoljne visine Blagovremeno izvjeivanje graana INS putem medija o vrijednostima mjerenja i kontrole svih parametara koji utjeu na zdravlje stanovnitva i poduzimanje odgovarajuih mjera za smanjenje emisija u sluaju epizoda s visokim koncentracijama zagaditelja u atmosferi Stalan rad s graanima na podizanju INS, INV ekoloke svijesti u sklopu drugih aktivnosti (izrada obrazovno-edukativnih emisija, predavanja, izrada propagandnog materijala i sl.) F, /K, L
MTTZO HN/K, Lo, inspekcijske slube, NVO-i
Trajno
/KPr, /KFZO, LPr
Blagovremeno izvjeivanje javnosti
Nadlena Mi HN/K, Lo, mediji
Trajno
FPr, /KPr, /KFZO, LPr
Podizanje ekoloke svijesti
F, /K, L
FMOIT, MTTZO HN/K, Trajno MPiV HN/K, Lo, Mi, k-Fa, NVO, mediji
FPr, /KPr, /KFZO, LPr, PS
117

TEMATSKA OBLAST 2: ZATITA OD BUKE I VIBRACIJA KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Smanjenje optereenja od buke i vibracija i njihov kontinuirani monitoring Nabavka odgovarajue aparature i INS, INV /K, L MPiV HN/K, Lo, inspekciuspostava kontinuiranog monitoringa jske slube, Za praenjem jaine komunalne buke u svim dnevnim intervalima u urbanim sredinama i u naseljima pored budue autoceste, odnosno pored magistralne ceste M17 Edukacija stanovnitva o tetnom djelo- INS /K, L MPiV HN/K, Lo vanju buke VREMENSKI ROK Trajno MOGUI FIN. IZVORI MPiV HN/K, LPr
CILJ
MJERA Mjerenje komunalne buke
Smanjenje opasnosti za zdravlje graana od buke (auditivni efekti, ekstraauditivni efekti, nespecifini fiziolki efekti), uz kontinuirani monitoring
Edukacija stanovnitva
Trajno
MPiV HN/K, LPr
118

TEMATSKA OBLAST 3: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Vodoopskrba (koritenje voda) Provoenje sanitarnog nadzora nad Provoenje sanitarnog nadzora nad INS /K, L /K, Lo, inspekcijske i saniindividualnim vodoopskrbnim objekti- individualnim vodoopskrbnim objektima tarne slube, ZaJZ ma (lokalne cisterne i bunari) Smanjenje neracionalne potronje vo- Razvoj svijesti potroaa o racionalnoj INS /K, L MPV HN/K, Lo, JKP, de potronji vode informiranjem o posljedimediji cama neracionalne potronje, te (ne)mjerljivim vrijednostima pitke vode Edukacija stanovnitva o znaenju hi- Upoznavanje stanovnitva putem medi- INS /K, L MPV HN/K, Lo, JKP, gijenske ispravnosti vode ja i prezentacija o znaenju kontrole mediji kvalitete sanitarno ispravne vode te upoznavanje s eventualnim posljedicama po zdravlje Prioritet: Ekonomika koritenja voda Obveza koritenja resursa vode uz Provoenje procedura za koncesije na INS /K posjedovanje koncesijskog prava vodama Vlada HN/K, MG/P HN/K VREMENSKI ROK Trajno MOGUI FIN. IZVORI /KPr, LPr /KPr, LPr, JKP /KPr, LPr, JKP
CILJ Osiguranje dovoljnih koliina higijenski ispravne pitke vode po naelu odrivog razvitka i opstanka na podrujima kojima gravitiraju ljudi - razvoj sustava uz osiguranje sigurnosti izvorita
Trajno
Trajno
Trajno
Poveati ekonomino koritenje vodnih resursa
119

TEMATSKA OBLAST 3: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Zatita od voda Osiguranje izvravanja redovitog Osigurati izvravanje redovitog odrava- INS, INV /K, L MPV HN/K, Lo odravanja izgraenih objekata za nja izgraenih objekata za zatitu od pozatitu od poplava plava Odravanje bujinih kanala po progra- Odravanje bujinih kanala po prograINS, INV L Lo, JKP, tvrtke koje vre mima ZKP mima ZKP odravanje Osiguranje potivanja propisanog Osigurati potivanje propisanog upraINS /K, L MPV HN/K, Lo upravljanja i koritenja objekata i pro- vljanja i koritenja objekata i prostora u stora u cijelosti, a koji imaju utjecaja cijelosti, a koji imaju utjecaja na nastana nastanak poplava nak poplava. Posebno voditi rauna o stanju u irem slivnom podruju (kontrolirana sjea uma i poumljavanje, nain koritenja zemljita i nain obrade, uspostavljanje odgovarajuih uvjeta vezano za vodni reim kod izgradnje bilo kojih objekata, dosljedna primjena svih predvienih mjera, radova, postupaka kod izgradnje objekata i sl.) Poboljanje stupnja zatite i spaava- Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije ra- INS /K, L MPV HN/K, Lo nja kod izgradnje novih ili rekonstru- nije izvedenih objekata za zatitu od pokcije izvedenih objekata za zatitu od plava treba nastojati poboljati stupanj poplava zatite i spaavanja Izvrenje kategorizacije i propisivanje U prostorima predvienim da prihvate INS /K, L MPV HN/K, Lo namjenskog koritenja podruja koja velike vode plavljenjem, kao i u prostoostaju izvan zatite od poplava rima koji jo nisu obuhvaeni zatitom od poplava, izvriti kategorizaciju i propisati namjensko koritenje. Namjenu utvrivati prema visini tete, koja bi u vremenu koritenja prostora mogla nastati pojavom poplave Stalno provjeravanje stanja, upravlja- Stalnim i rigoroznim kontrolama provje- INS /K, L MPV HN/K, Lo, inspekcinje i koritenja vode i vodoprivrednih ravati stanje, upravljanje i koritenje voje objekata de i vodoprivrednih objekata Donoenje preventivnih i operativnih U opinama u kojima se ureuje ova INS /K, L MPV HN/K, Lo planova obrane od poplava u opina- oblast osiguravati uvjete za poduzimama nje mjera kroz donoenje preventivnih i operativnih planova obrane od poplava, u skladu s odgovarajuim propisima Osiguranje prikupljanja oborinskih vo- Redovan monitoring i odravanje posto- INS L JKP da jee oborinske kanalizacijske mree u gradovima i u naseljima (sredinjim centrima) VREMENSKI ROK Trajno MOGUI FIN.IZVORI /KPr, LPr
CILJ
Trajno Trajno
LPr, JKP /KPr, LPr
Poveati stupanj zatite od poplava
Trajno
/KPr, LPr
Trajno
/KPr, LPr
Trajno
/KPr, LPr /KPr, LPr
Trajno
120
Izgraen kvalitetan sustav oborinske kanalizacije u uim urbanim podrujima opina odvojen od fekalne kanalizacije
Trajno
JKP, graani putem rauna

TEMATSKA OBLAST 3: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Zatita voda ienje vode i obale u obalnom po- Kod izgradnje i sanacija cesta ija trasa INS F, /K, L JP FDAC, MPiVHN/Kdruju BiH u Neumu, ienje rijeka, prolazi pored i preko rijeka i jezera, voUC, Lo, izvoai radova prirodnih i umjetnih akumulacijskih diti rauna o sprjeavanju zagaenja jejezera od vrstog otpada; zera ugradnjom separatora na arinim ienje korita rjeica i potoka od tokama (autocesta u koridoru Vc, mavrstog otpada gistralna cesta M17, regionalne i lokalne ceste) Kontinuirano pratiti istou voda izvora i INS L Lo, NVO vodotoka Osiguranje prikupljanja komunalnih Redovan monitoring i odravanje posto- INS L JKP otpadnih voda jee kanalizacijske mree VREMENSKI ROK Trajno MOGUI FIN.IZVORI MKr, WBKr, EBRKr, EIBKr, Ko, FPr, /KPr, LoPr
CILJ
Oiene rijeke, rjeice, potoci i jezera od vrstog otpada
Trajno Trajno
LPr JKP, graani putem rauna
Smanjivanje zagaenja tla, podzemnih voda, Napravljena kanalizacijska te povrinskih voda (rijeke Neretve i njenih mrea u cilju zatite od pritoka, te Jadranskog mora) zagaenja tla povrinskih i otpadnim vodama naselja i industrije bez podzemnih voda otpadnim proiavanja (trebaju dostii propisanu vodama naselja i industrije kvalitetu prije uputanja)
Osiguranje tretiranja (prethodnog proiavanja) komunalnih otpadnih voda (efluenta), koje trebaju zadovoljiti odredbe Pravilnika o graninim vrijednostima opasnih i tetnih tvari za vode koje se nakon proiavanja iz sustava javne kanalizacije isputaju u prirodni prijamnik
Redovan monitoring i odravanje ureaja za proiavanje
INS
JKP
Trajno
JKP, graani putem rauna
121

TEMATSKA OBLAST 3: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Zatita voda Prikupljanje i tretman otpadnih tehno- Uspostavljanje stalnog nadzora nad INS /K, L MTTZO HN/K, Lo, lokih voda (industrijskih voda) tako isputanjem otpadnih voda (efluenta) inspekcije da zadovolje propisane odredbe Pravilnika o graninim vrijednostima opasnih i tetnih tvari za tehnoloke otpadne vode prije njihova isputanja u povrinske vode i odredbe Uredbe o opasnim i tetnim tvarima u vodama Smanjenje difuznog zagaenja Mjere smanjenja difuznog zagaenja voda Sakupljanje starih motornih ulja INV L Rekonstrukcija i izgradnja slivnika s fiINV F, /K, L lterima na magistralnoj cesti M17, regionalnim i lokalnim cestama (prijelazi preko rijeka, jezera, u zoni postojeih izvorita) Prioritet: Kontinuirani monitoring kvalitete voda Blagovremeno izvjeivanje javnosti o INS /K, L stanju kvalitete i poduzimanju odgovarajuih mjera za smanjenje emisija kod visokih koncentracija zagaenja voda Provoenje kampanje za trajnu zatitu INV F, /K, L mora, rijeka, prirodnih i umjetnih jezera Izrada obrazovno-edukativih emisija i predavanja o ouvanju i zatiti vode, uz izradu propagandnog materijala Jaanje suradnje s inspekcijama INS F, /K, L /K, F NVO, PS JP DCFBiH, MPiV HN/K UC, Lo VREMENSKI ROK Trajno MOGUI FIN.IZVORI /KPr, LPr
CILJ
Uspostava sustava kontrole otpadnih voda prije uputanja u kanalizacijski sustav ili u drugi recipijent
Trajno Trajno
LPr, PS FPr, /KPr, LPr, PS, EU
Uspostava kontinuiranog monitoringa kvalitete voda radi smanjenja opasnosti za zdravlje graana
Blagovremeno izvjeivanje javnosti
MPV HN/K, ASPJM, Lo, mediji FMOIT, MTTZO HN/K, Lo, mediji, k-Fa, NVO FMOIT, MTTZO HN/K, Lo, mediji, k-Fa, NVO MPV HN/K, MTTZO HN/K, Lo, inspekcije
Trajno
/KPr, LPr
Provoenje kampanje u cilju razvoja svijesti o potrebi trajne zatite mora, rijeka i jezera Edukacija stanovnitva o znaenju ouvanja i zatite voda Jaanje suradnje s inspekcijama
Trajno
FPr, /KPr, LPr, EU FPr, /KPr, LPr, PS /KPr, LPr
Trajno
INS
Trajno
122

TEMATSKA OBLAST 4: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE ZEMLJITEM KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Erozija zemljita Poduzimati mjere za sprjeavanje erozi- INV /K, L MPV HN/K, APTF Mo, je tla i vriti sanaciju klizita gdje god je AMF Mo, Lo to mogue, saenjem voaka Prioritet: Monitoring zemljita Edukacija o znaenju zemljita za odri- INS vi razvoj VREMENSKI ROK Trajno MOGUI FIN.IZVORI /KPr, LPr
CILJ
MJERA Sprjeavanje erozije tla i vrenje sanacije klizita
Protuerozijska zatita rijenih slivova
Uspostaviti sustav trajnog monitoringa zemljita i razvoj indikatora za praenje
Edukacija stanovnitva o znaenju zemljita za odrivi razvoj
F, /K, L
FMPV, MPV HN/K, Lo, mediji, k-Fa, NVO,
Trajno
FPr, /KPr, LPr, PS
123

TEMATSKA OBLAST 6: UPRAVLJANJE OTPADOM KARAKTER RAZINA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA Prioritet: Kontinuirana edukacija graana Kontinuirana edukacija graana INS L Pokretanje raznih akcija za podizanje ekoloke svijesti graana Edukacije u kolama i vrtiima INS INS L L NOSITELJ AKTIVNOSTI Lo, JKP, k Lo, JKP, k k, vrtii Lo, inspekcija VREMENSKI ROK Trajno Trajno Trajno Trajno MOGUI FIN.IZVORI LPr LPr k, vrtii LPr
CILJ
MJERA Pokretanje raznih akcija za podizanje ekoloke svijesti graana
Educirani graani
Sprjeavanje stvaranja divljih deponija
Sprijeiti odlaganje otpada na obradivo zemljite
Prioritet: Odvoz otpada iz ruralnih podruja Sprijeiti odlaganje otpada na obradivo INS /K, L zemljite
Turistike destinacije tretirati komunalno na poseban nain
Napraviti posebne planove za turistike destinacije
Prioritet: Poboljati rad komunalnih slubi na turistikim destinacijama Poboljati rad komunalnih slubi u pici INS L Lo, JKP turistike sezone
Trajno
LPr, JKP
124
Educirati lokalno stanovnitvo
Neprekidno vriti edukaciju lokalnog stanovnitva
Prioritet: Akcijski plan za crveni mulj na deponiju Dobro Selo, itluk Neprekidno vriti edukaciju lokalnog INS, INV L Lo, k stanovnitva
Trajno
LPr

TEMATSKA OBLAST 7: INTEGRALNO UPRAVLJANJE PROSTOROM, POVIJESNIM I IZGRAENIM VRIJEDNOSTIMA KARAKTER RAZINA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA Prioritet: Bespravna izgradnja Suzbijanje bespravne izgradnje Zakonski, INS, /K, L, MZ planski, programski, organizacijski
CILJ
MJERA Utvrivanje stanja bespravne izgradnje. Donoenje odgovarajuih propisa, planova i programa sanacije. Kontrola procesa izgradnje. Osiguranje sredstava za sanaciju bespravno izgraenih podruja
NOSITELJ AKTIVNOSTI Sve spomenute razine djelovanja uz koordinaciju, na /K razini
VREMENSKI ROK SR (2-5 godina za sanaciju) Suzbijanje bespravne izgradnje trajno
MOGUI FIN. IZVORI Gradska renta, uee graana, komunalni fondovi, bankarski krediti i dr.
Suzbijanje bespravne izgradnje i njeno svoenje na tolerantne mjere
Ukljuivanje javnosti u pripremu, donoenje i provoenje odluka i rjeenja o pr. razvoju
Edukacija graana, pravilno, redovno i istinito informiranje o problemima i mjerama i animiranje razliitih segmenata javnosti (politike, kulturne, strune, znanstvene) o pripremi i donoenju odluka
Prioritet: Informiranje i edukacija graana i slubenika Sveobuhvatno ukljuivanje javnosti u INS /K, L, MZ-e, pripremu, donoenje i provoenje NVO, tribine, odluka i rjeenja o prostornom razvoju konferencije, manifestacije i sl.
Vlada /K, Lo, MZ-e, NVO
Trajno
Gradska renta, komunalni fondovi, donatori, sudjelovanje radnih organizacija,a naroito graana
Sprjeavanje propadanja historijskih vrijednosti (gubljenje identiteta) i ukljuivanje u razvoj historijske batine
Ureenje stanja spomenika i njihova valorizacija. Donoenje odgovarajuih planova za njihovu restauraciju, konzervaciju i rehabilitaciju. Osiguranje sredstava (formiranje fonda), kadrovskih i drugih uvjeta Zatita tradicijske gradnje Izraditi planove sanacije i ureenja gradskih fasada Educirati stanovnitvo o vanosti urbanizma i graenja
Prioritet: Zatita povijesnih vrijednosti Sprjeavanje propadanja povijesnih INS /K, L vrijednosti i ukljuivanje u razvoj povijesne batine
ZaZKHPN HN/K, Lo, UZ Mo, konzultantske kue
Trajno
/KPr, LPr
Zatita tradicijske gradnje Izraditi planove sanacije i ureenja gradskih fasada Educirati stanovnitvo o vanosti urbanizma i graenja
INS INS; INV INS
Edukacija stanovnitva
ZaZKHPN HN/K, Lo, UZ Mo, konzultantske kue ZaZKHPN HN/K, Lo, UZ Mo, konzultantske kue ZaZKHPN HN/K, Lo, UZ Mo, konzultantske kue
Trajno Trajno Trajno
/KPr, LPr /KPr, LPr /KPr, LPr
125

TEMATSKA OBLAST 8: GOSPODARSTVO I OKOLI KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Promet zagaenje zraka U suradnji s nevladinim sektorom provoditi obrazovanje iz oblasti prometne kuINS /K, L MPKZS HN/K, Lo lture u kolama i mjesnim zajednicama VREMENSKI ROK Trajno MOGUI FIN.IZVORI /KPr, LPr
CILJ
Razvoj, modernizacija prometa i prometne infrastrukture uz potivanje ekolokih normi
Javnosti prezentirati studije utjecaja hidroakumulacija na sveukupan ivot
Provoditi preporuene mjere iz studija
Prioritet: Energetika INS
/K, L
Lo, JP EPHZ HB, JP EP BiH
Trajno
/KPr, LPr, JP EPHZ HB, JP EP BiH
126
Razvoj, revitalizacija i prestruktuiranje (okolino odrive) industrijske proizvodnje
Prioritet: Industrijska proizvodnja Kontrolirati sve industrijske i obrtnike pogone INS Podrka procesu privatizacije i tehnolokog i upravljakog restruktuiranja INS Podrka certificiranju sustava upravljanja (po ISO 9000 i ISO 14000) INS Podrka sustavu certificiranja proizvoda (CE znak) INS Podrka ouvanju starih zanata INS Podrka osnivanju novih poduzea INS
/K, L /K, L /K, L /K, L /K, L /K, L
MG/P HN/K, Lo MG/P HN/K, Lo MG/P HN/K, Lo MG/P HN/K, Lo MG/P HN/K, Lo MG/P HN/K, Lo
Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno
LPr LPr LPr LPr LPr LPr

TEMATSKA OBLAST 8: GOSPODARSTVO I OKOLI KARAKTER RAZINA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA Prioritet: Poljoprivredna proizvodnja U granicama nadlenosti lokalne samouprave poduzimati mjere za stimulaciju po- INV L ljoprivredne proizvodnje onih proizvoda koji imaju mjesta na domaem i meunarodnom tritu (suho voe, ljekovito bilje...) Pomoi u osiguranju tehnoloke infrastrukture za osiguranje boljeg plasmana na INS L tritu (suare, hladnjaa, otkupne stanice za mlijeko, otkupne stanice za druge vrste proizvoda...) Poticati proizvodnju s naznakom regionalni proizvod - stvaranje marke, braINS /K, L nda Uvoenje monitoringa u koritenju kemijskih sredstava u poljoprivredi (npr. kontro- INS /K, L la prodaje pesticida, herbicida, umjetnih gnojiva) Nainiti edukacijski program poljoprivrednika, poduzetnika i mladei svih uzrasta o INV L znaenju ouvanja poljoprivrednog zemljita i proizvodnje tzv. zdrave hrane Poticati proizvodnju zdrave hrane usmjeravanjem organskim aspektima, sauvati INS, INV L prirodni ambijent - educirati stanovnitvo o tetnosti tvari koje se unose u organizam Kontinuirano nadgledanje ispravnosti hrane svih proizvoaa i prometnika ivoINS /K, L tnim namirnicama (javne pijace, seoska kuanstva) Uvoenje obvezne i redovite kontrole zdravstvene ispravnosti namirnica u pogleINS /K, L du svih elemenata zdravstvene ispravnosti (pesticida, tekih metala, aditiva, antibiotika...) Prenamjena zemljita pod strunom kontrolom INS L Zatititi neobraena poljoprivredna zemljita od poara INS L NOSITELJ AKTIVNOSTI Lo, ZZ VREMENSKI ROK Trajno MOGUI FIN. IZVORI LPr, projekti
CILJ
Razvijeni kooperantski odnosi u poljoprivredi
Lo Vlada HN/K, Lo HN/K i Lo inspekcija ZZ, Sk, Fa Lo, ZZ, EKO-N HN/K i Lo inspekcija HN/K i Lo inspekcija Vie razine vlasti Lo
Trajno
LPr /KPr, LPr /KPr, LPr LPr, /KPr, EU, PS LPr, projekti
Trajno Trajno PR, Kr Trajno
Poljoprivredna proizvodnja se odvija na ekoloki prihvatljiv nain
Trajno Trajno
LPr, proizvoai hrane LPr, proizvoai hrane LPr LPr
Trajno Trajno
127

TEMATSKA OBLAST 9: BIORAZNOLIKOST, ZATITA PRIRODNE I KULTURNE BATINE KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Podizanje ekoloke svijesti obrazovanjem i aktivnijom ulogom medija Stalni TV termini i radijske emisije u Aktivnija uloga medija u cilju podizanja INS L MPKZS HN/K, Lo, k, cilju podizanja ekoloke svijesti ekoloke svijesti graana Vrtii, Medijske i izdavake graana; kue Izdavanje strunih knjiga i asopisa, te novinskih lanaka i specijalnih priloga u dnevnim novinama u cilju podizanja ekoloke svijesti graana Podizanje razine javne svijesti Edukacija Prioritet: Zatita prirodnih stanita INS /K MTTZO HN/K u suradnji s NVO-ima VREMENSKI ROK Trajno MOGUI FIN. IZVORI /KPr, LPr, PS
CILJ
Zatitti prirodno naslijee obrazovanjem i aktivnijom ulogom medija
Ouvanje bioraraznolikosti u smislu ciljeva 2010. u okviru CBD
Trajno
FPr, /KPr, LPr, Do
Sprjeavanje devastacije prirodnih cjelina
Adekvatno implementiranje i potivanje zakona i zakonskih propisa, na razini Grada Mostara i opina
Prioritet: Zatita prirodnih cjelina Aurna priprema i donoenje planskih INS /K, L dokumenata i zakonskih osnova; Jaanje inspekcije Prioritet: Koritenje spomenika prirode Jaanje rada gradskih i opinskih orga- INS /K, L na: - slube kao nositelji aktivnosti - inspekcije kao podrka nositeljima aktivnosti
HN/K (dokumenti vieg reda), Lo
Trajno
/KPr, LPr
Adekvatno koritenje spomenika prirode
Adekvatno implementiranje i potivanje zakona i zakonskih propisa, prvenstveno na razini Grada Mostara i opina
HN/K/Slube inspekcije Lo/Slube inspekcije
Trajno
/KPr, LPr
128
Kontinuirano odravanje spomenikog fonda
Prioritet: Odravanje spomenikog fonda Osiguranje ljudskih i financijskih resursa Kontinuirano praenje stanja; INS /K, L u okviru redovne djelatnosti nadlene Izrada potrebne dokumentacije; institucije Izvoenje radova odravanja
MTTZO HN/K, ZZKHPN HN/K, Slube Lo
Trajno
Proraunska sredstva nositelja aktivnosti

TEMATSKA OBLAST 9: BIORAZNOLIKOST, ZATITA PRIRODNOG I KULTURNOG NASLIJEA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Odravanje fonda prirodne batine Izrada projekata odravanja i osiguranje Priprema potrebne dokumentacije; INS /K, L MTTZO HN/K, ZaZKHPN financiranja Kontinuirano praenje stanja; HN/K, Lo Radovi odravanja VREMENSKI ROK Trajno MOGUI FIN. IZVORI Proraunska sredstva nositelja aktivnosti
CILJ
Kontinuirano odravanje fonda prirodne batine
Kontinuirano praenje i rekognosciranje stanja na terenu
Definiranje nadlenosti, uspostavljanje timova, terenski rad
Prioritet: Praenje i rekognosciranje stanja na terenu Osiguranje ljudskih i financijskih resursa INS /K u okviru redovne djelatnosti nadlene institucije; Kontinuirano praenje stanja; Izrada potrebne dokumentacije
MTTZO HN/K, ZaZKHPN HN/K
Trajno
Adekvatno koritenje objekata prir. batine
Prioritet: Koritenje objekata prirodne batine Jaanje rada gradskih i opinskih orga- INS /K, L na: - slube kao nositelji aktivnosti - inspekcije kao podrka nositeljima aktivnosti Prioritet: Zatita ambijentalnih cjelina Aurna priprema i donoenje planskih INS /K, L dokumenata
HN/K/Slube inspekcije Lo/Slube inspekcije
Trajno
Sprjeavanje devastacije ambijentalnih cjelina
HN/K (dokumenti vieg reda) Lo
Trajno
Adekvatno koritenje ambijentalnih cjelina
Usuglaenost u radu gradskih i opinskih organa: - slube kao nositelji aktivnosti - inspekcije kao podrka nositeljima aktivnosti
INS
/K putem pojedinanih inspekcijskih kontrola
HN/K - Sluba inspekcije
Trajno
Kontinuirano praenje i rekognosciranje stanja na terenu
Definiranje nadlenosti, uspostavljanje timova, terenski rad
Prioritet: Praenje i rekognosciranje stanja na terenu Osiguranje ljudskih i financijskih resursa INS /K u okviru redovne djelatnosti nadlene institucije; Kontinuirano praenje stanja izrada potrebne dokumentacije
MTTZO HN/K, ZZKHPN HN/K
Trajno
129

TEMATSKA OBLAST 10: JAVNO ZDRAVLJE, OBRAZOVANJE I SOCIJALNA PROBLEMATIKA KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Uspostavljen sustav kontrole pitke vode na cijelom podruju opina, uz kontinuirano informiranje javnosti Od mogueg zagaenja fiziki ograditi sve objekte vodoopskrbe; INS, INV /K Vlada HN/K, Mi nadlena Pustiti u funkciju bazne labaratorije u komunalnim preduzeima radi kontinuirane za ovu oblast, Lo, ZaJZ kontrole kvalitete pitke vode; Kontinurano davati uzorke vode sa svih izvora na superanalizu; Jednom mjeseno, redovno, a prema potrebi i ee, obavjetavati javnost o kvaliteti pitke vode; Komunalnim poduzeima odlukama, dozvolama i materijalno omoguiti efikasnost u provoenju kontrole ispravnosti pitke vode Stalna kontrola lokalnih vodovoda i sanacija objekata za vodoopskrbu; INS, INV /K Vlada HN/K, Mi nadlena Jaati inspekcijski nadzor nad vodom za pie; za ovu oblast, Lo, ZaJZ Izraditi Registar svih vodnih objekata i katastar zagaivaa Prioritet: Uspostavljen sustav kontrole kvalitete namirnica i gotove hrane, uz kontinuirano informiranje javnosti Inspekcijske slube trebaju kontinuirano nadgledati ispravnost prehrambenih INS L Lo proizvoda u trgovakim i ugostiteljskim objektima Inspekcijske slube u suradnji sa ZZZ Mostar trebaju kontinuirano slati uzorke INS L Lo prehrambenih proizvoda na analizu i o rezultatima obavjetavati javnost Inspekcijske slube trebaju kontinuirano kontrolirati radno osoblje trgovakih i INS L Lo ugostiteljskih objekata Monitorning dugotrajnih utjecaja neispravne hrane na zdravlje stanovnitva, kao i INS /K Vlada HN/K, MZ, MG/P, akutnih epizoda naruavanja zdravstvenog stanja; Sanitarna inspekcija, Osigurati da sva hrana, bilo domaa ili uvezena, proe eksternu kontrolu-bioloku, Veterinarska inspekcija, kemijsku i radioloku kontrolu u kvalificiranim i ovlatenim laboratorijima ZaJZ, instituti Prioritet: Rijeeno adekvatno zbrinjavanje opasnih otpadnih tvari Rijeiti odlaganje i zbrinjavanje opasnih tvari INS L Lo, JKP VREMENSKI ROK Trajno MOGUI FIN. IZVORI /KPr, LPr kroz cijenu krajnjeg proizvoda
CILJ
Sprjeavanje pojave bolesti zbog koritenja nekvalitetetne vode na lokalnim vodovodima
Trajno
/KPr, LPr kroz cijenu krajnjeg proizvoda LPr LPr LPr /KPr, uvoznici, proizvoai
Sprjeavanje naruavanja zdravstvenog stanja zbog konzumiranja neispravne hrane
Trajno Trajno Trajno Trajno
130
Adekvatno zbrinjavanje opasnih otpadnih tvari
Trajno
LPr, JKP

TEMATSKA OBLAST 10: JAVNO ZDRAVLJE, OBRAZOVANJE I SOCIJALNA PROBLEMATIKA KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Provoenje procesa zdravi grad radi podizanja razine kvalitete stanovanja iznad klasinih naela i standarda Dosljedno provoditi Odluku o javnom redu i miru, Odluku o sigurnosti prometa, INS L Lo, MUP, NVO Odluku o zatiti okolia, Odluku o komunalnim djelatnostima VREMENSKI ROK Trajno MOGUI FIN. IZVORI LPr
CILJ
Provoenje procesa zdravi grad radi podizanja razine kvalitete stanovanja iznad klasinih naela i standarda
Napraviti planove i poduzeti mjere za toplifikaciju ueg gradskog podruja
INS
Lo, NVO, k, udruge, mediji Trajno
/KPr, LPr, projekti
Prioritet: Zagaenost zraka Monitoring estica koje zagauju zrak i njihov utjecaj na zdravlje populacije, INS, INV posebno mladih. Smanjiti emisiju tetnih tvari u zraku strogom kontrolom tehnike ispravnosti vozila, kontrolom kvalitete goriva, individualnih objekata, industrijskih zagaivaa. Montiranje displeja s informacijama graanima. Pravljenje lista interventnih mjera u kriznim situacijama
Sprjeavanje pojave bolesti zbog zagaenosti zraka
/K
Vlada HN/K, MTTZO, MPV, ZaJZ
Trajno
/KPr, takse na gorivo, MKr
Organizirana primarna zdravstvena zatita stanovnitva
Prioritet: Primarna zdravstvena zatita stanovnitva funkcionalno organizirana: razina mree ambulanti obiteljske medicine i razina doma zdravlja Stalnim ili povremenim angamanom nedostajuih specijalista kadrovski i tehniki INS L Lo, domovi zdravlja osposobiti Domove zdravlja za pruanje zdravstvenih usluga te razine
Trajno
/KPr, LPr
Sprijeiti nove ozljede nelegalnim orujem i zaostalim minama
Prioritet: Minska polja i neeksplodirana ubojita sredstava, razne vrste oruja koje graani nelegalno dre Deminirati minska polja, posebno u naseljenim podrujima, propisno oznaiti mini- INS, INV D, F, /K, L Vlada HN/K, Agencije za rana podruja do trenutka deminiranja, oduzeti nelegalno oruje, napraviti medicideminiranje, SFOR, ZJZ nski registar svih smrti, ozljeda i invaliditeta uzrokovanih minama i neeksplodiraHN/K nim ubojitim sredstvima, educirati graane o opasnosti od zaostalih mina
Trajno
Vlade FBiH i HN/K, Do, MKr
131

TEMATSKA OBLAST 10: JAVNO ZDRAVLJE, OBRAZOVANJE I SOCIJALNA PROBLEMATIKA KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Migracijska kretanja Izgradnja infrastrukture; INS, INV /K, L Vlada HN/K, Lo Popravak oteenih i podizanje novih kua; Revitalizacija ruralnog prostora; Izrada sustava mjera za plansku redistribuciju i smanjenje emigracije; Stvaranje opih uvjeta za razvoj poljoprivrede i drugih gospodarskih aktivnosti; Obnova socijalnih slubi; Oivljavanje lokalnih zajednica Prioritet: Ekoloka svijest stanovnika HN/K Kao dio kolskog obrazovanja napraviti dobre edukativne programe za razliite INS, INV /K Vlada HN/K MPZKS, uzraste o sprezi zdravlja i stanja ivotnog okolia te posljedicama tog naruavanja. MTTZO, MZ, ZJZ HN/K, Organizirati edukacijske programe za graane javne tribine. Vlada FBiH, sredstva Organirati edukacijske treninge za lokalne organe vlasti, TV i radio emisije EKO informiranja publikacije Prioritet: Uvezanost razliitih sektora koji rade na ovoj problematici Prihvaanje multidisciplinarnosti i multisektorijalnosti u radu na ovoj problematici. INS /K Vlada HN/K Konstituiranje tijela koje e pratiti implementaciju Strategije EAP/KEAP -a, sastavljenu od strunjaka iz svih oblasti koje su zastupljene u izradu EAP/KEAP-a VREMENSKI ROK Trajno MOGUI FIN. IZVORI /KPr, Do
CILJ
Integracija novih stanovnika
Razvijati svijest graana svih uzrasta
Trajno
/KPr, LPr
132
Jasno definiranje nadlenosti svakog sektora te njihovo povezivanje i suradnja
Trajno

TEMATSKA OBLAST 11: DRUTVENA PROBLEMATIKA KARAKTER RAZINA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA Priritet: Razni poticaji i zabrane Kanjavanje nepridravanja vaee legislative i regulative-uvesti telefon za prijave INS L Poticanje organiziranja sekcija, besplatnih kola glume, sportskih i kulturnih amaINS L terskih drutava Udrugama graana prostorom i financijama osigurati aktivniji rad Zabraniti prikazivanje brutalnih scena INS INS L D, F NOSITELJ AKTIVNOSTI Nadlena Mi HN/K, Lo Nadlena Mi HN/K, Lo grant sredstva Nadlena Mi HN/K, Lo grant sredstva Nadlena MI raznih razina VREMENSKI ROK Trajno Trajno Trajno Trajno MOGUI FIN.IZVORI /KPr, LPr /KPr, LPr /KPr, LPr
CILJ
Poticanje/ zabrane
133

TEMATSKA OBLAST 12: ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZATITE OKOLIA KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Zakonski okvir Ukljuiti graane u nadzor zatite okolia uspostavom ekotelefona radi komunika- INS L Lo slube, razne udruge cije graana o stanju i kontroli kvalitete okolia VREMENSKI ROK Trajno MOGUI FIN. IZVORI LPr, Udruge
CILJ
134
Efikasno vrenje poslova iz nadlenosti HN/K i opina
KRATKOTRAJNE (0-2 GODINE) I SREDNJORONE MJERE (2-5 GODINA) PO TEMATSKIM OBLASTIMA

CILJ TEMATSKA OBLAST 1: UPRAVLJANJE KVALITETOM ZRAKA KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Smanjenje emisije polutanata u zrak od prometa, grijanja kuanstava i industrije Smanjenje emisije polutanata iz indu- Destimulacija koritenja mazuta kao gla- INS, INV /K, L MTTZO HN/K, Lo, inspestrije vnog energenta u industriji; kcije, NVO-i Ugraivanje adekvatnih filtera na postojeim industrijskim postrojenjima; Prelazak na ie energente (plin i el. energija) i prelazak, tamo gdje to jo nije uinjeno, na osiguranje toplinske energije iz centralne kotlovnice; Unapreenje inspekcijskog nadzora izvora zagaivanja zraka iz industrijskih postrojenja, te praenje izgradnje industrijskih dimnjaka nedovoljne visine Smanjenje globalnog zagaenja zraka Osiguranje poticajnih sredstava za pro- INS /K, L NVO, Pr, Mi i uvoenje ISO standarda grame smanjenja globalnog zagaenja zraka i uvoenje ISO standarda Prioritet: Smanjenje emisije neugodnih mirisa otpadnih voda u Mostaru Smanjenje neugodnih mirisa otpadnih Zavretak izgradnje lijevo i desnoobaINV L MPV HN/K, Lo, JKP, voda na lokaciji Starog grada u Molnog kolektora do ureaja za proiakonzultantske kue staru vanje otpadnih voda Grada Mostara, ime e se smanjiti neugodan miris kojim je sama turistiko-ugostiteljska zona Starog grada ugroena radi visoke temperature zraka i blagih vjetrova na lokacijama priobalja rijeka Neretve i Radobolje Prioritet: Kontinuirani monitoring kvalitete zraka Evidencija zagaivaa Uspostaviti bazu podataka i registar za- INS /K, L FMOIT, MTTZO HN/K, Lo gaivaa na lokalnoj razini po vrsti, intenzitetu i koliini Uspostavljanje sustava automatskih Uspostava kontinuiranog monitoringa INS, INV F, /K, L FMOIT, MTTZO HN/K, stanica za monitoring kvalitete zraka kvalitete zraka praenjem svih parameLo, ZaJZ HN/K, Za tara aerozagaenja (kvalitete zraka) i klimatolokih parametara MJERA VREMENSKI ROK MOGUI FIN. IZVORI
Smanjenje opasnosti za zdravlje ljudii (akutne infekcije gornjeg i donjeg respiratornog trakta, bronhitis, anemije, maligne neoplazme), te flore i faune sniavanjem aerozagaenja na razini emisije tetnih polutanata (plinovi, praina, crni dimovi) i dovoenje ispod zakonski propisanih RAZINAa
KR (0-2 godine) /KPr, /KFZO, LPr
SR (2-5 godina) /KPr, /KFZO, LPr
Smanjenje neugodnih mirisa
KR (0-2 godine) LPr, JKP, grant sredstva WB
Uspostaviti cjelovit sustav upravljanja kvalitetom zraka (kontinuirani monitoring)
KR (0-2 godine) FPr, /KPr, /KFZO KR (0-2 godine) /KPr, /KFZO, LPr, KKr i sl.
135

TEMATSKA OBLAST 2: ZATITA OD BUKE I VIBRACIJA KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Smanjenje optereenja od buke i vibracija i njihov kontinuirani monitoring Izrada zatitnih barijera protiv buke na INV /K, L JP AC FBIH, JP CFBIH, Lo mjestima gdje je jaina komunalne buke via od zakonom doputenih vrijednosti MOGUI FIN. IZVORI
CILJ Smanjenje opasnosti za zdravlje graana od buke (auditivni efekti, ekstraauditivni efekti, nespecifini fiziolki efekti), uz kontinuirani monitoring
MJERA Izrada zatitnih barijera
VREMENSKI ROK
KR (0-2 godine) FPr, /KPr, LPr
136

TEMATSKA OBLAST 3: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Vodoopskrba (koritenje voda) Definiranje zona zatite izvorita, Izrada i realizacija programa uspostave INS, INV /K, L MPV HN/K, Lo, JKP uspostavljanje pouzdanog monitorizatitnih zona izvorita (sanacija zatinga, nadzora i tehnolokog opsluitnih zona, naknade za iseljavanje) vanja u svrhu ouvanja prirodnih vriAktualizacija i redefiniranje postojeih INS /K, L MPV HN/K, Lo, JKP jednosti vodnih resursa i osiguranja zatitnih zona izvorita ugroenih: kvalitete vode za pie - izgradnjom autoceste u koridoru Vc te sanacijom mag. ceste M17 i regionalnih cesta; - izgradnjom raznih objekata, od RCUO Uborak i drugih deponija te budue spalionice animalnog otpada; -odlaganjem graevnog uta i klaonikog otpada u ponore i karpe u zonama zatite ili u neposrednoj blizini izvorita Proiavanje vode uslijed pojave za- Izrada projektne dokumentacije i izgra- INS, INV /K, L MPV HN/K, Lo, JKP muenja na izvoritima dnja ureaja i postrojenja za proiavanje zamuene vode na izvoritima Razvoj sustava sigurnog napajanja pi- Razvoj vodovodnog sustava izradom INS, INV /K, L MPV HN/K, Lo, JKP tkom vodom projektne dokumentacije, te izgradnjom nove vodovodne mree u naseljima koja nisu u vodoopskrbnom sustavu Smanjenje neracionalne potronje vode, INS, INV F, /K MPV HN/K, Lo, JKP kao i aktivna sanacija gubitaka na postojeoj vodovodnoj mrei Smanjenje neodgovarajueg koritenja INS, INV F, /K MPV HN/K, Lo, JKP pitke vode Prioritet: Ekonomika koritenja voda Osiguranje izvravanja redovitog Utvrditi stupanj zatite kojega osigura- INS /K, L MPV HN/K, Lo odravanja izgraenih objekata za vaju objekti za zatitu od poplava zatitu od poplava VREMENSKI ROK MOGUI FIN. IZVORI
CILJ Osuguranje dovoljnih koliina higijenski ispravne pitke vode po naelu odrivog razvitka i opstanka na podrujima kojima gravitiraju ljudi - razvoj sustava uz osiguranje sigurnosti izvorita
KR (0-2 godine) /KPr, LPr, JKP KR (0-2 godine) /KPr, LPr, JKP
SR (2-5 godina) /KPr, LPr, JKP, WBKr, EBRDKr SR (2-5 godina) /KPr, LPr, JKP KR (0-2 godine) /KPr, LPr, JKP KR (0-2 godine) /KPr, LPr, JKP KR (0-2 godine) /KPr, LPr
Poveati stupanj zatite od poplava
Izgraen kvalitetan sustav oborinske kanalizacije u uim urbanim podrujima opina odvojen od fekalne kanalizacije
Osiguranje prikupljanja oborinskih voda
Prikupiti potrebne podatke, te osigurati potrebna sredstva i ugovore za izradu planova prikupljanja i regulacije oborinskih voda preko oborinske kanalizacijske mree u gradovima i u naseljima (sredinjim centrima) gdje nema mree Osigurati sredstva i ugovore za realizaciju projekata oborinske kanalizacijske mree u gradovima i u naseljima (sredinjim centrima) gdje nema mree
INS, INV
Lo, JKP, konzultantske kue
KR (0-2 godine) LPr, JKP, Do, SR (2-5 godina) Kr
INV
Lo, JKP, izvoai radova
SR (2-5 godina) LPr, JKP, Mi, Do, DR (> 5 godina) Kr
137

TEMATSKA OBLAST 3: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Zatita voda ienje vode i obale u obalnom po- Oistiti vodu i obale u obalnom podruju INV L Lo, JKP, NVO druju BiH u Neumu od vrstog BiH u Neumu od vrstog otpada otpada; Oistiti vodu i obale prirodnih i umjetnih INV L JP EP HZ HB, JP EP BIH, ienje rijeka, prirodnih i umjetnih akumulacijskih jezera od vrstog otpada izvoai radova akumulacijskih jezera od vrstog otpada; Oistiti obale rijeka (Neretva s pritokaINV L JKP, NVO ienje korita rijeica i potoka od ma), te obale i korita rjeica i potoka od vrstog otpada vrstog otpada Uskladiti zakonsku i institucionalnu reINS, INV L Lo, NVO gulativu u oblasti monitoringa voda i vodotoka Osiguranje prikupljanja komunalnih Prikupiti potrebne podatke, osigurati sre- INS, INV /K, L MPV HN/K, Lo, JKP, otpadnih voda dstva i ugovore za izradu integralnih konzultantske kue planova i pratee dokumentacije za rekonstrukciju/sanaciju postojee kanalizacijske mree u gradovima, ali i u drugim naseljenim mjestima Osigurati sredstva i ugovore za rekoINS, INV /K, L MPV HN/K, Lo, JKP, nstrukciju/sanaciju postojee kanalizaizvoai radova cijske mree u gradovima, ali i u drugim naseljenim mjestima Prikupiti potrebne podatke,osigurati sre- INS, INV /K, L MPV HN/K, Lo, JKP, dstva i ugovore za izradu integralnih konzultantske kue planova i pratee dokumentacije razvoja nedovrene kanalizacijske mree (izgradnje) u gradovima i u drugim naseljenim mjestima Osigurati sredstva i ugovore za izgraINS, INV /K, L MPV HN/K, Lo, JKP, dnju kanalizacijske mree u gradovima, izvoai radova ali i u drugim naseljenim mjestima Napraviti ahtove za pranjenje cisterni INV L JKP, izvoai radova s fekalijama VREMENSKI ROK MOGUI FIN.IZVORI
CILJ
SR (2-5 godina) LPr, JKP SR (2-5 godina) JP EP HZ HB, JP EP BIH, LPr, JKP SR (2-5 godina) LPr, JKP
Rijeke, rjeice, potoci i jezera oieni od vrstog otpada
KR (0-2 godine) LPr KR (0-2 godine) /KPr, LPr, SR (2-5 godina) JKP
Napravljena kanalizacijska mrea u cilju zatite od zagaenja tla, povrinskih i podzemnih voda otpadnim vodama naselja i industrije
KR (0-2 godine) /KPr, LPr, SR (2-5 godina) JKP, Do, Kr KR (0-2 godine) /KPr, LPr, SR (2-5 godina) JKP, Do, Kr DR (> 5 godina)
SR (2-5 godina) /KPr, LPr, DR (> 5 godina) JKP, Do, Kr KR (0-2 godine) LPr, JKP
138

TEMATSKA OBLAST 3: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Zatita voda Osiguranje tretiranja (prethodnog Zavretak izgradnje lijevo i desnoobalnog INV L MPV HN/K, Lo, JKP, proiavanja) komunalnih otpadnih kolektora do ureaja za proiavanje konzultantske kue voda (efluenta), koje trebaju otpadnih voda Grada Mostara zadovoljiti odredbe Pravilnika o Prikupiti potrebne podatke, izraditi proje- INV /K, L MPV HN/K , Lo, JKP, graninim vrijednostima opasnih i kt za izgradnju ureaja za proiavanje konzultantske kue tetnih tvari za vode koje se nakon otpadnih voda za gradove i naseljena proiavanja iz sustava javne mjesta tako da efluent (proiena voda kanalizacije isputaju u prirodni nakon ureaja za proiavanje) mora prijamnik zadovoljiti uvjete prema Pravilniku o graninim vrijednostima opasnih i tetnih tvari za vode koje se nakon proiavanja iz sustava javne kanalizacije isputaju u prirodni prijamnik; Nakon isputanja proiene vode, recipijent ne smije izai iz II. klase prema Uredbi o klasifikaciji voda; Mulj mora biti stabiliziran s min. sadrajem vrste tvari od 20%; Projektom predvidjeti izgradnju kontrolnog okna za uzimanje uzoraka vode, kao i ugradnju mjernih ureaja za mjerenje koliina isputene vode; U sluaju da ind. vode dolaze na ureaj, obvezno je uraditi tretman/proiavanje takvih voda sukladno Pravilniku o gran. vrijednostima opasnih i tetnih tvari za tehnoloke otpadne vode prije njihova isputanja u povrinske vode i Uredbi o opasnim i tetnim tvarima u vodama; Samo se sanitarne otpadne vode iz industrijskih pogona mogu upustiti u javni kanalizacijski sustav; Za izraeni glavni projekt investitor treba pribaviti vodnu suglasnost Osigurati sredstva i ugovore za izgradnju INV /K, L MPV HN/K, Lo, JKP, ureaja za proiavanje otpadnih voda izvoai radova za gradove i naseljena mjesta prema izdanim vodnim suglasnostima VREMENSKI ROK MOGUI FIN.IZVORI
CILJ
KR (0-2 godine) LPr, JKP, grant sredstva WB SR (2-5 godina) /KPr, LPr, DR (>5 godina) JKP, Do, Kr
Smanjivanje zagaenja tla, podzemnih voda te povrinskih voda (rijeke Neretve i njenih pritoka te Jadranskog mora) otpadnim vodama naselja i industrije bez proiavanja (trebaju dostii propisanu kvalitetu prije uputanja)
SR (2-5 godina) /KPr, LPr, DR (> 5 godina) JKP, Do, Kr
139

TEMATSKA OBLAST 3: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Zatita voda Osiguranje tretiranja otpadnih voda Odvodnju sanitarnih otpadnih voda na INS, INV /K, L MPV HN/K, Lo, JKP, na deponijima otpada tako da RCUO Uborak i drugim deponijima konzultantske kue parametri kvalitete vode (efluenta) otpada rijeiti projektiranjem vodoneprobudu u granicama propisanim pusne septike jame, prikljuenjem na odredbama Pravilnika o graninim kanalizacijski sustav, ako isti postoji, ili vrijednostima opasnih i tetnih tvari projektiranjem ureaja za tretman za tehnoloke otpadne vode prije otpadnih voda tako da parametri kvalitete njihova isputanja u povrinske vode vode (efluenta) budu u granicama i odredbama Uredbe o opasnim i propisanim odredbama Pravilnika i tetnim tvarima u vodama Uredbe, za to treba osigurati novac i ugovore za izradu; Projektom predvidjeti da se iste ili uvjetno iste oborinske vode (s krovova, pjeakih i zelenih povrina) mogu disponirati direktno u podzemlje; Tijelo deponija (podloga i blokovi) treba biti potpuno vodonepropusno na procjedne vode; Projektom predvidjeti da deponiji imaju sustav drenae i sakupljanja procjednih voda (eluat/filtrat) u rezervoar koji mora biti potpuno vodonepropusan, uz njihovo naknadno proiavanje ili rasprskavanje po odlagalitu (isparavanja vode); U sluaju da je razina okolnog zemljita via od krajnje budue razine deponija, moraju se predvidjeti sabirni kanali za povrinske vode oko granica lokaliteta deponija, a sakupljenu vodu odvoditi nizvodno od lokaliteta deponija; Za otpadne vode koje nastaju u postupku pranja vozila, prije uputanja u upojni bunar, mora se predvidjeti njihovo proiavanje preko ureaja za proiavanje otpadnih voda (talonika i separatora ulja i masti) tako da zadovolje odredbe Pravilnika i Uredbe; Projektom predvidjeti mjerenje stvarnih koliina isputene vode; Za izraeni glavni projekt investitor treba pribaviti vodnu suglasnost Osigurati sredstva i ugovore za izgradnju INV /K, L MPV HN/K, Lo, JKP, ureaja za proiavanje otpadnih voda izvoai radova na deponijima otpada VREMENSKI ROK MOGUI FIN.IZVORI
CILJ
KR (0-2 godine) /KPr, LPr SR (2-5 godina)
Osiguranje tretiranja otpadnih voda na deponijima otpada u cilju zatite kvalitete voda
SR (2-5 godina) /KPr, LPr, DR (> 5 godina) JKP, pristupni fondovi EU, WBKr,EBRDKr
140

TEMATSKA OBLAST 3: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Zatita voda Prikupljanje i tretman otpadnih tehno- Izvriti popis industrijskih postrojenja INS /K, L MTTZO HN/K, Lo lokih voda (industrijskih voda) tako (zagaivaa) koja isputaju otpadne da zadovolje propisane odredbe Pra- tehnoloke vode u kanalizacijski sustav vilnika o graninim vrijednostima opa- i vlastite septike jame snih i tetnih tvari za tehnoloke otpa- Osigurati sredstva i ugovore za izradu INS, INV /K, L MPV HN/K, Lo, JKP, dne vode prije njihova isputanja u projektne dokumentacije za rekonstrukonzultantske kue povrinske vode i odredbe Uredbe o kciju i dogradnju postojeih/izgradnju opasnim i tetnim tvarima u vodama novih sustava za odvoenje i proiavanje otpadnih tehnolokih voda iz proizvodno-poslovnih objekata; Projektom predvidjeti razdjelni sustav kanalizacije, odnosno odvojeno voenje oborinskih, tehnolokih i fekalnih voda; Projektom predvidjeti da se iste ili uvjetno iste oborinske vode (s krovova, pjeakih i zelenih povrina) mogu disponirati direktno u podzemlje; Projektom predvidjeti da se sve oborinske vode s prometnih i manipulativnih povrina, ukljuujui radionice i parking prostor, nesmetano skupljaju i odvode na obvezno proiavanje preko ureaja za proiavanje otpadnih voda (talonika i separatora ulja i masti) tako da zadovolje odredbe Pravilnika i Uredbe; Predvidjeti da sve tehnoloke otpadne vode koje nastaju u procesu proizvodnje, koje izlaze iz preistaa (efluent) i ulijevaju se u prirodni recipijent, moraju zadovoljiti odredbe Pravilnika i Uredbe; Odvodnju sanitarnih otpadnih voda rijeiti projektiranjem vodonepropusne septike jame, prikljuenjem na kanalizacijski sustav, a vode koje bi izlazile nakon proiavanja moraju zadovoljiti odredbe Pravilnika i Uredbe; Projektom predvidjeti ugradnju mjernih instrumenata za mjerenje stvarnih koliina zahvaene i isputene vode; Predvidjeti izgradnju ahta za uzimanje uzoraka isputene vode na mjestu izlaza proiene vode iz proistaa VREMENSKI ROK MOGUI FIN.IZVORI
CILJ
KR (0-2 godine) /KPr, LPr
KR (0-2 godine) /KPr, LPr SR (2-5 godina)
Svoenje industrijskih otpadnih voda na traenu kvalitetu prije uputanja u kanalizacijski sustav ili u drugi recipijent izgradnja postrojenja za tretmane i predtretmane industrijskih otpadnih voda
141

TEMATSKA OBLAST 3: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Zatita voda Prikupljanje i tretman otpadnih tehno- Osigurati sredstva i ugovore za rekoINV /K, L MPV HN/K, Lo, JKP, lokih voda (industrijskih voda) tako nstrukciju i dogradnju postojeih/izgraizvoai radova da zadovolje propisane odredbe Pra- dnju novih sustava za odvoenje i provilnika o graninim vrijednostima opa- iavanje otpadnih tehnolokih voda iz snih i tetnih tvari za tehnoloke otpa- proizvodno-poslovnih objekata dne vode prije njihova isputanja u povrinske vode i odredbe Uredbe o opasnim i tetnim tvarima u vodama Smanjenje difuznog zagaenja Ogranienje koritenja pojedinih vrsta gnojiva i kemikalija Sanirati divlje deponije INS INV /K, L L MPV HN/K, MTTZO HN/K, Lo LO, JP VREMENSKI ROK MOGUI FIN.IZVORI
CILJ
Uspostava sustava kontrole otpadnih voda prije uputanja u kanalizacijski sustav ili u drugi recipijent
SR (2-5 godina) /KPr, LPr, priDR (> 5 godina) stupni fondovi EU, WBKr, EBRDKr, Industrije, KKr
Mjere smanjenja difuznog zagaenja voda
KR (0-2 godine) /KPr, LPr SR (2-5 godina) /KPr, LPr, PS, EU KR (0-2 godine) /KPr, LPr KR (0-2 godine) /KPr, LPr SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) /KPr, LPr, SR (2-5 godina) ASPJM, KKr, Ko i sl. KR (0-2 godine) FPr, /KPr, LPr KR (0-2 godine) FPr, /KPr, LPr KR (0-2 godine) FPr, /KPr, LPr
Izrada Strateke procjene utjecaja na okoli projekta Gornji horizonti
Prioritet: Kontinuirani monitoring kvalitete voda Uspostaviti bazu podataka i registar za- INS /K, L gaivaa na lokalnoj razini po vrsti, intenzitetu i koliini Poticanje programa smanjenja zaga- Osigurati poticajna sredstava za progra- INS, INV F, /K, L enja voda i uvoenja ISO standarda me smanjenja zagaenja voda i uvoenje ISO standarda Uspostavljanje monitoringa kvalitete Uspostava kontinuiranog monitoringa INS, INV F, /K, L voda kvalitete voda formiranjem mree mjernih stanica Prioritet: Projekt Gornji horizonti Davanje negativnih i pozitivnih procje- Analiza hidrolokih podataka, te podata- INS F, /K, L na utjecaja projekta drei se definici- ka o vodnoj u nizvodni prostor je integralnog upravljanja vodnim reOcjena utjecaja na okoli (pozitivne, ne- INS F, /K, L sursima gativne) Ocjena potencijalnih utjecaja i posljedi- INS F, /K, L ca projekta na prirodu (stanita, flora i fauna) u uzvodnom i prekograninom dijelu sliva Neretve (PP Hutovo Blato, Delta Neretve, kao movare Ramsarskog znaenja, te Malostonski zaljev) Sagledavanje moguih utjecaja na go- Analiza utjecaja projekta na poljoprivre- INS F, /K, L spodarske aktivnosti u dolini Neretve du (poljoprivreda, plovnost, upravljanje Analiza utjecaja projekta na plovnost INS F, /K, L akumulacijom i nainom evakuacije vode kod nailazaka uzvodnih vodnih Analiza utjecaja projekta upravljanje INS F, /K, L valova, lovstvo, utjecaj zaslanjivanja akumulacijom i nainom evakuacije zbog smanjenog doticaja slatke vode, vode kod nailazaka uzvodnih vodnih uzgoj koljaka i sl.) valova Analiza utjecaja projekta na lovstvo INS F, /K, L Izrada katastra zagaivaa Analiza utjecaja projekta na uzgoj koljaka INS F, /K, L
Uspostava kontinuiranog monitoringa kvalitete voda radi smanjenja opasnosti za zdravlje graana
MTTZO HN/K, Lo FMPV, MPV HN/K, Lo FMPV, MPV HN/K, ASPJM, Lo, ZJZ, Za FMOIT, MTTZO HN/K, Lo, Fa-Za, NVO FMOIT, MTTZO HN/K, Lo, Fa-Za, NVO FMOIT, MTTZO HN/K, Lo, Fa-Za, NVO
FMOIT, MTTZO HN/K, Lo, Fa-Za, NVO FMOIT, MTTZO HN/K, Lo, Fa-Za, NVO FMOIT, MTTZO HN/K, Lo, Fa-Za, NVO FMOIT, MTTZO HN/K, Lo, Fa-Za, NVO FMOIT, MTTZO HN/K, Lo, Fa-Za, NVO
KR (0-2 godine) FPr, /KPr, LPr KR (0-2 godine) FPr, /KPr, LPr KR (0-2 godine) FPr, /KPr, LPr KR (0-2 godine) FPr, /KPr, LPr KR (0-2 godine) FPr, /KPr, LPr
142

TEMATSKA OBLAST 4: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE ZEMLJITEM KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Kontaminiranost zemljita Izrada Studije o razini i stupnju kontamiINS, INV /K MPV HN/K, APTF Mo, nacije zemljita u HN/K uporabom muAMF Mo nicije s osiromaenim uranom i drugim ratnim metalima, koji su zbog granatiranja i druge uporabe oruja taloili u tlu i na koncu dospjeli hranom i vodom u organizam stanovnika; procjena radijacijskog i toksikolokog rizika po stanovnitvo s preporukama za zatitu i sanaciju. Izraditi kartu zoniranja s podacima o stanju kontaminacije zemljita, pogodnosti za proizvodnju hrane te zonama na kojima bi se zabranila poljoprivredna proizvodnja Odrediti vrstu zagaivaa, odrediti lokaci- INV /K, L MPV HN/K, APTF Mo, je za uzimanje uzoraka. AMF Mo Uzimanje i analiza uzoraka tla i biljnog materijala. Ocijeniti stanje bioraznolikosti i predloiti mjere remedijacije ili naina koritenja/ rehabilitacije oteenog prostora. Dati prikaz u GIS-u na irem i uem prostoru, napraviti bazu podataka radi monitoringa Izrada Studije o razini i stupnju kontamiINV /K MPV HN/K, APTF Mo, nacije zemljita u HN/K uporabom zaAMF Mo titnih sredstava u poljoprivredi i procjeni toksikolokog rizika po stanovnitvo s preporukama za zatitu i sanaciju. Izraditi kartu zoniranja s podacima o stanju kontaminacije zemljita, pogodnostima za proizvodnju hrane te zonama na kojima bi se zabranila poljoprivredna proizvodnja. Poticati uvoenje sustavne kontrole plodnosti zemljita radi racionalne i ekonomine primjene mineralnih gnojiva Istraivanje stanja deponija otpada i pro- INV /K MPV HN/K, APTF Mo, cjena njihovog utjecaja na zagaenost AMF Mo zemljita i bioraznolikost, predlaganje mjera tehnike i bioloke sanacije te njihova provedba U saradnji s MAC-om identificirati najINV Dravni, MPV HN/K, APTF Mo, vanije povrine i prostor, odrediti priori/K, AMF Mo tet i granice podruja, dati program rehaMAC bilitacije i prevoenja u polj. zemljite VREMENSKI ROK MOGUI FIN.IZVORI
CILJ Indetifikacija izvora zagaenja, uz utvrivanje razine i stupnja kontaminacije (osiromaeni uran, teki metali, radionuklidi, zatitna sredstva u poljoprivredi)
MJERA Procjena stupnja radioloke kontaminacije zemljita osiromaenim uranom i s dvadesetak drugih spornih ratnih metala (vanadij, aluminij, krom, titan, arsen, kobalt, nikal, cink i drugi), procjena radijacijskog i toksikolokog rizika po stanovnitvo te predlaganje mjera zatite i sanacije
KR (0-2 godine) /KPr
Analiza i ocjena zagaenja tekim metalima i organskim poluciklinim ugljikovodicima u ekoloki osjetljivim i oteenim sredinama na podruju HN/K u cilju utvrivanja metoda za remedijaciju
KR (0-2 godine) /KPr, Industrijska postrojenja, donacije EU
Procjena stupnja kontaminacije zemljita zbog uporabe zatitnih sredstava u poljoprivredi, procjena toksikolokog rizika po stanovnitvo te predlaganje mjera zatite i sanacije
Deminiranje polj. povrina
Utvrivanje stanja utjecaja deponija vrstog otpada na tlo i okoli, tehnika i bioloka sanacija oteenog prostora te procjena ekoloki povoljnih lokacija za odlaganje otpada Neometan pristup poljoprivrednim zemljitima i odriv povratak
Sprjeavanje zagaenja tla deponijima otpada
KR (0-2 godine) /K Pr, LPr, JKP
KR (0-2 godine) /KPr, Do me. organizacija, MCP BiH
143

TEMATSKA OBLAST 4: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE ZEMLJITEM KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Kontaminiranost zemljita Smanjenje difuznog zagaenja Identifikacija i inventarizacija stanja i INV /K, L MPV HN/K, Lo uzroka oteenja tla Izvriti kategorizaciju tla prema kontaINV /K, L MPV HN/K, Lo miniranosti Uspostaviti i opremiti laboratorije za pra- INV /K, L MPV HN/K, Lo enje i mjerenje kontaminiranosti tla Uspostaviti informacijski sustav prae- INV /K, L MPV HN/K, Lo nja i informiranja javnosti Uspostaviti monitoring stanja i konceINV /K, L MPV HN/K, Lo ntracije opasnih i tetnih tvari u zemljitu, vodama za navodnjavanje i poljoprivrednim proizvodima te vriti izbor zdravog poljoprivrednog zemljita Prioritet: Erozija zemljita Upravljanje zemljitem i vodom u he- Utvrivanje stanja potencijalne i aktivne INV /K, L MPV HN/K, APTF Mo, terogenim uvjetima sliva Neretve: ko- erozije tla; AMF Mo, Lo nzervacija tla i vode, odrivo upravlja- Istraiti procese vodno-zemljine erozije nje vodom i tlom, borba pritiv erozije na razliitim tipovima tla, nagibima, pokrovnim kulturama i nainu obrade tla u postojeim i umjetnim uvjetima. Utvrditi najbolji nain poljoprivrednog koritenja i obrade tla. Primijeniti USLE (American Universal Soil Loss Equation), utvrditi zemljinovodne bilance i veze izmeu raunatog i mjerenog oticaja, prenijeti saznanja farmerima, administrativnim institucijama i vodoopskrbnim organizacijama putem radionica, teajeva i tiskanja publikacija. Izraditi elektronsku bazu podataka, razraditi metodu monitoringa, prikaz u GIS tehnici Agroekoloko zoniranje poljoprivrednog zemljita podruja HN/K radi koritenja za poljoprivrednu proizvodnju i druge namjene Prioritet: Koritenje zemljita Analiza postojeeg stanja i uspostava INS baze podataka prirodnih osobina prostora (tlo, klima, vodna bilanca), zahtjeva pojedinih kultura, ekoloko odrivi aspekt proizvodnje, socijalni, ekonomski i trini aspekt pojedinih proizvodnji, prezentacija u GIS tehnologiji, u M 1:10000 /K, L MPV HN/K, APTF Mo, AMF Mo, Lo VREMENSKI ROK MOGUI FIN.IZVORI
CILJ
KR (0-2 godine) LPr, PS SR (2-5 godina) /KPr, LPr SR (2-5 godina) /KPr, EU KR (0-2 godine) /KPr, LPr, SR (2-5 godina) EU SR (2-5 godina) /KPr, LPr, EU
Planski i racionalno koristiti gnojiva i kemijska sredstva u poljoprivrednoj proizvodnji
SR (2-5 godina) /KPr, LPr, EU i slino
Protuerozijska zatita rijenih slivova
144
Optimalno upravljanje poljoprivrednim zemljitem i ukupnim ruralnim prostorom
KR (0-2 godine) /KPr i svi zainteresirani za planski razvoj i investicije u poljoprivredu i ruralni razvoj

TEMATSKA OBLAST 4: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE ZEMLJITEM KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Klizita Na osnovi geoloko-hidrolokih i pedo- U okviru suradnje s vie institucija INV /K, L MPV HN/K, APTF Mo, lokih podloga izraditi kartu klizita na izvriti pripremne radove, uraditi tereAMF Mo, Lo poljoprivrednom zemljitu nska istraivanja i procjenu stanja klizita, opisati lokalitete, povrine i uzroke te predloiti aktivnosti i mjere rekognosciranja, predloiti razinu i dinamiku dodatnih istraivanja i pristupiti izradi karata klizita u GIS tehnici VREMENSKI ROK MOGUI FIN.IZVORI
CILJ
Identifikacija klizita na poljoprivrednom zemljitu
SR (2-5 godina) /KPr, zainteresirani gospodarski subjekti
145

TEMATSKA OBLAST 5: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE PLANINAMA, UMAMA I UMSKIM ZEMLJITEM KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Donoenje umsko-gospodarskih osnova Donoenje umsko-gospodarske osno- INS, INV /K MPV HN/K ve (GO)
CILJ
MJERA Donoenje umsko-gospodarske osnove
VREMENSKI ROK
MOGUI FIN.IZVORI
Zatitti prirodno nasljee donoenjem GO
KR (0-2 godine) /KPr, GD
Efikasan rad inspekcijskih slubi i sudstva
Provoenje kontinuiranog monitoringa uma i sprjeavanje iste sjee
Prioritet: Monitoring uma i sprjeavanje bespravne sjee Provoditi kontinuirani monitoring uma INS /K, L i sprjeavati istu sjeu - efikasan rad inspekcijskih slubi i sudstva Prioritet: Upravljanje i gazdovanje umama prema zakonu Prema Zakonu osigurati kvalitetno upra- INS /K, L vljanje i gazdovanje umama i umskim zemljitem
MPV HN/K, inspekcija
KR (2 godine)
/KPr, LPr
Kvalitetno upravljanje i gazdovanje umama i . zemljitem
Osiguranje kvalitetnog upravljanja i gazdovanja umama i umskim zemljitem
FMPV, MPV HN/K, Lo
KR (2 godine)
/KPr, LPr
Bolja kontrola aktivnosti u sektoru
Prioritet: Uzurpacija umskog zemljita i uma Efikasan rad inspekcijskih slubi i suINS /K dstva
MPV HN/K inspekcija
Odravanje drvene mase
Prioritet: Oteenje poarima Intenzivna rekultivacija uma INV
/K
MPV HN/K
Zatita . zemljita od intenzivnog stoasrtva
Prioritet: Oteenje paom stoke Stavljanje pod kontrolu intenzivnog sto- INS F arstva; Edukacija stoara
Lo, NGO-i, razliite organizacije
SR (2-5 godina) -
146
Osiguranje potivanja z. odredbi iz oblasti umarstva
Prioritet: Provoenje zakona Efikasan rad inspekcijskih slubi i suINS dstva
/K
MPV HN/K inspekcija

TEMATSKA OBLAST 5: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE PLANINAMA, UMAMA I UMSKIM ZEMLJITEM KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Dosljedna primjena Zakona o lovstvu Prema Zakonu o lovstvu HN/K odrediti INS /K, L MPV HN/K, Lo nositelje gazdovanja lovitima i uspostaviti lovni menadment Provesti efikasnu reorganizaciju lovaINS L Lovake organizacije kih organizacija Oduzeti oruje od krivolovaca INS /K, L MUP, Lovake organizacije Prioritet: Obnavljanje i izgradnja lovakih kua na planinama Na vie lokaliteta izgraditi nove lovake INV L kue Obnoviti devastirane i zaputene lovaINV L ke kue na raznim lokalitetima Prioritet: Obnavljanje i izgradnja planinarskih domova Na vie lokaliteta izgraditi nove planina- INS, INV D, /K, L rske domove Izgraditi ekoloke, izviake i sportske domove INS, INV D, /K, L
CILJ Uspostaviti lovni menadment
MJERA Odreivanje nositelja gazdovanja i uspostavljanje lovnog menadmenta Provoenje reorganizacije lovakih organizacija Oduzimanje oruja krivolovcima
VREMENSKI ROK
MOGUI FIN.IZVORI
KR (0-2 godine) /KPr, LPr KR (0-2 godine) Lovake organizacije, LPr KR (0-2 godine) LPr, Lovake organizacije SR (2-5 godina) LPr, Do, tvrtke KR (0-2 godine) LPr, Do, tvrtke SR (2-5 godina) /KPr, LPr, PSD, NVO, tvrtke SR (2-5 godina) /K Pr, LPr, PSD, NVO, tvrtke KR (0-2 godine) /KPr, LPr, PSD, NVO, tvrtke KR (0-2 godine) /KPr, LPr, PSD, NVO, tvrtke KR (0-2 godine) /KPr, LPr, PSD, NVO, tvrtke KR (0-2 godine) /KPr, LPr, PSD, NVO, tvrtke
Obnoviti i izgraditi lovake kue
Obnovljanje i izgradnja lovakih kua
Lovake organizacije, Lo Lovake organizacije, Lo
Obnoviti i izgraditi planinarske domove
Obnovljanje i izgradnja planinarskih domova
PSD, PS BiH, Lo, NVO
PSD, PS BiH, Lo, NVO
Urediti planinarske staze
Ureenje planinarskih staza
Prioritet: Proistiti, izgraditi i markirati planinarske staze Proistiti, izgraditi i markirati planinarske INS, INV /K, L staze Prioritet: Izgraditi zelene transverzale i izletita Izgraditi zelene transverzale i izletita INS, INV /K, L Urediti izletita na zelenim transverzalama /K, L /K, L
PSD, Lo, NVO
Izgradnja zelenih transverzala i izletita Izgraditi zelene transverzale i izletita
PSD, Lo, NVO
INS, INV
PSD, Lo, NVO
Izvriti poumljavanje i ureenje prosto- INS, INV ra du zelenih transverzala, urediti izletita i mjesta za odmor
PSD, Lo, NVO
147

TEMATSKA OBLAST 6: UPRAVLJANJE OTPADOM KARAKTER RAZINA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA Prioritet: Divlji deponiji Izraditi planove i programe sanacije di- INV /K, L vljih deponija Pruiti podrku opinama za zatvaranje INS /K, L divljih deponija i iznalaenje rjeenja za sprjeavanje zagaenja Prioritet: Odvoz otpada iz ruralnih podruja Osiguranje posuda za odlaganje, uvoINS, INV /K, L enje naplate za odvoz i sl. u ruralnim dijelovima opina NOSITELJ AKTIVNOSTI FMOIT, MTTZO HN/K Vlada HN/K, Lo VREMENSKI ROK MOGUI FIN.IZVORI
CILJ
MJERA Sanacija prema projektnoj dokumentaciji (specifina za svaku lokaciju) Zatvaranje i rehabilitacija deponija
SR (2-5 godina) /KPr, LPr koje imaju divlje deponije KR (0-2 godine) Ovisi od vrste pomoi KR (0-2 godine) /K Pr, LPr, JKP
Sanirati divlje deponije
Sprjeavanje stvaranja divljih deponija
Osiguravanje odgovarajueg odvoza otpada
JKP
Komunalni otpad se odlae na ureene sanitarne deponije
Prioritet: Upravljanje deponijom za odlaganje otpada na sanitarni nain Zbrinjavanje komunalnog otpada prema Realizacija projekta proirenja deponija INV /K MTTZO HN/K, Lo, JKP, zahtjevima sanitarnog deponija Uborak Mostar za odlaganje otpada na inspekcija sanitarni nain Zbrinjavanje komunalnog otpada prema Odrediti mjesto i izgraditi nove opiINS /K Lo, Inspekcija, JKP zahtjevima sanitarnog deponija nske deponije za komunalni otpad
KR (0-2 godine) /KP, LPr, Kr SR (2-5 godina) LPr, InspeDR (> 5 godina) kcija, JKP
Preiavanje otpadnih voda
Sprjeavanje zagaenja rijeke Neretve i podzemnih voda
Izgradnja postrojenja za tretman procje- INV dnih voda s deponija Uborak kod Mostara i sustava recirkulacije filtrata
/K. L
MTTZO HN/K, Lo
KR (0-2 godine) /KP, LPr
148
Sprjeavanje emisije staklenikih plinova
Iskoritenje energenta
Nabavka postrojenja za proizvodnju elektrine energije iz deponijskog plina
INV, Ko
/K i koncensionari
MTTZO HN/K, Lo, koncesionari
KR (0-2 godine) /KPr, Lo, Ko

TEMATSKA OBLAST 6: UPRAVLJANJE OTPADOM KARAKTER RAZINA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA Prioritet: Sustav upravljanja graevinskim otpadom Odrediti mjesto i izgraditi opinske deINS /K ponije za graevinski otpad NOSITELJ AKTIVNOSTI Lo, Inspekcija, JKP VREMENSKI ROK MOGUI FIN.IZVORI
CILJ
MJERA Zbrinjavanje graevinskog otpada
Uspostaviti sustav zbrinjavanja gra. otpada
KR (0-2 godine) LPr, JKP SR (2-5 godina)
Uspostaviti sustav zbrinjavanja i kontrole opasnog i stonog otpada
Izraditi zakonsku regulativu i razviti sustav za upravljanje opasnim i stonim otpadom
Prioritet: Sustav upravljanja opasnim i stonim otpadom Formirati ekspertni tim; INS /K Izraditi zakonsku regulativu; Razraditi sustav upravljanja pojedinim vrstama otpada; Izgraditi deponij stonog i opasnog otpada
MTTZO HN/K, Lo, JKP
KR (0-2 godine) /KPr, LPr, JKP
Odgovarajue upravljati opasnim otpadom
Prioritet: Odvojeno prikupljanje i skladitenje industrijskog i opasnog otpada; sustav reciklae u okviru deponija Utvrditi potrebu donoenja planova i Formirati ekspertni tim za izradu plano- INS, INV /K MTTZO HN/K, Lo programa va i programa upravljanja opasnim otpadom s tehnikim rjeenjima
KR (0-2 godine) /KPr, LPr, JKP
Odvojeno prikupljanje i skladitenje industrijskog i opasnog otpada
Selektivno prikupljanje otpada, prodaja korisnih komponenti, mogunost reciklae u okviru deponija
Odvojeno prikupljanje industrijskog i opasnog otpada; Odgovarajue skladitenje industrijskog i opasnog otpada na mjestu nastanka do konanog zbrinjavanja
INS
/K
MTTZO HN/K, Lo
KR (0-2 godine) /KPr, LPr
149

TEMATSKA OBLAST 6: UPRAVLJANJE OTPADOM KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Akcijski plan za crveni mulj na deponiju Dobro Selo, itluk Izvriti fiziko osiguranje deponija i poINS, INV L Lo, Aluminijski kombinat stavljanje znakova upozorenja VREMENSKI ROK MOGUI FIN.IZVORI
CILJ
MJERA Iznai nain za fiziko osiguranje deponija; Postavljanje znakova upozorenja
Izvriti fiziko osiguranje deponija
KR (0-2 godine) Aluminijski kombinat
Napraviti analizu stanja na deponiju
Izvriti analizu crvenog mulja i ispitati utjecaj na okoli to hitnije napraviti analizu stanja na deponiju Uspostaviti kontakt sa svim zainteresiranim stranama; Komunicirati sa svim nadlenim organima koji su vezani za ovaj ekoloki problem; Uspostaviti vezu Opina-Mjesna zajednica-Aluminijski kombinat
Izvriti analizu crvenog mulja i ispitati utjecaj na okoli Napraviti analizu postojeeg stanja
INS, INV INS
L L F, /K, L, MZ
Lo, Nadlene inspekcije Lo
KR (0-2 godine) Aluminijski kombinat KR (0-2 godine) LPr
Uspostaviti kontakt izmeu Alumijskog kombinata, dravnih, upanijskih i opinskih tija za stalno nadziranje i osigurelanje prostora deponija
Uspostaviti kontakt sa svim zainteresiranim stranama; Uspostaviti vezu Opina-Mjesna zajednica-Aluminijski kombinat Sainiti Plan sanacije deponija Izvriti sanaciju deponija
INS
Lo, Aluminijski kombinat
KR (0-2 godine) LPr
INS
F, /K, L, MZ F, /K, L, MZ
INV
KR (0-2 godine) LPr, Aluminijski kombinat SR (2-5 godina) Aluminijski kombinat
150
Formirati tijelo za iznalaenje naina za konano rjeenje problema
Formirati zajedniko tijelo koje e raditi na konanom rjeenju problema
Formirati zajedniko tijelo koje e raditi na konanom rjeenju problema
INS
Lo, MZ, Aluminijski kombinat
KR (0-2 godine) LPr

TEMATSKA OBLAST 6: UPRAVLJANJE OTPADOM KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Projekt odvojenog sakupljanja, sabiranja i obrade otpada sustav reciklae sa izdvajanjem korisnih sirovina Studija opravdanosti Izrada Studije opravdanosti INS, INV /K, zainteresi- MTTZO HN/K, zainteresirani subjekti rani subjekti Osigurati pristupane i ureene lokacije za postavljenje kontejnera radi njihovog lakeg pranjenja i ienja VREMENSKI ROK MOGUI FIN.IZVORI
CILJ
KR (0-2 godine) Investitori
Izgraditi objekte za reciklau i smanjiti koliinu otpada koji se odlae na deponij
Prostorno-planskim dokumentima odrediti lokacije za postavljanje posuda za otpad
INS
ZU Mo, Lo, JKP
KR (0-2 godine) LPr, JKP
Selektivno prikupljanje otpada, prodaja korisnih komponenti Selektivno prikupljanje (deponiranje) otpada
Izraditi plan selektivnog prikupljanja otpada i iskoritavanja sekundarnih sirovina Nabaviti odgovarajue posude namjenjene razliitim vrstama otpada: staklo, limenke, papir, bioloki otpad... Reciklirati otpad
INV
/K /K
MTTZO HN/K, Lo, JKP MTTZO HN/K, Lo, JKP
KR (0-2 godine) /KPr, LPr, JKP KR (0-2 godine) /KPr, LPr, JKP
INV
Selektirati, sortirati otpad; Prodaja korisnih komponenti; Mogunost reciklae u okviru deponija Selektivno prikupljanje (deponiranje) otpada
INV
/K
MTTZO HN/K, Lo, JKP
SR (2-5 godina) /KPr, LPr, JKP
Izvriti edukaciju
INV
/K
MTTZO HN/K, Lo, JKP
SR (2-5 godina) /KPr, LPr, JKP
Izgraditi reciklano dvorite
Recikliranje otpada
Prioritet: Izgradnja reciklanih dvorita Iznalaenje mogunosti izgradnje reciINS /K kliranog dvorita
Lo, Inspekcija, JKP
KR (0-2 godine) LPr, JKP
Uspostaviti burzu otpada
Studija opravdanosti uspostavljanja burze otpada
Izraditi Studiju opravdanosti uspostavljanja burze otpada
Prioritet: Burza otpada Institucionalni, Investicijski
/K, Zainteresirani subjekti
/K, Zainteresirani subjekti
KR (0-2 godine) /KPr, G/PK HN/K
151

TEMATSKA OBLAST 7: INTEGRALNO UPRAVLJANJE PROSTOROM, POVIJESNIM I IZGRAENIM VRIJEDNOSTIMA KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Snimka postojeeg stanja i zaustavljanje degradiranja prostora Izraditi studiju prostora sa snimkom poINS, INV L Lo, ZU Mo, konzultantske stojeeg stanja i zaustavljanja degradakue, NVO cije prostora opina Izraditi planove ureenja gradskih proINS L Lo, ZU Mo, konzultantske metnica i ulica (postavljanje naziva i kue, NVO kunih brojeva), te raskrija i nogostupa Izraditi planove ureenja gradskih trgoINS L Lo, ZU Mo, konzultantske va i prostora za oglaavanje kue, NVO Izraditi planove revitalizacije parkova i INS L, MZ Lo, ZU Mo, konzultantske ostalih zelenih povrina u cilju podizakue, NVO nja urbanog zelenila na europske standarde
CILJ
MJERA Izraditi studiju sa snimkom postojeeg stanja i zaustavljanja degradiranja prostora Izraditi planove ureenja gradskih prometnica i ulica te raskrija i nogostupa Izraditi planove ureenja gradskih trgova i prostora za oglaavanje Mjere koje treba provesti svode se na utvrivanje stanja zelenih povrina, definiranje strategije i razvoja te zatite zelenih povrina
VREMENSKI ROK KR (0-2 godine)
MOGUI FIN. IZVORI /KPr, LPr /KPr, LPr, tvrtke /KPr, LPr, Do LPr, tvrtke, projekti, gradska renta, kom. fondovi, donatori, sudjelovanje radnih org., a naroito graana /KPr, LPr, tvrtke LPr, tvrtke, vjerske zajednice LPr, tvrtke, graani LPr
Prostorno uravnoteen i odriv razvoj urbanog podruja (ureenje javnih povrina)
KR (0-2 godine) SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) SR (2-5 godina)
Izraditi planove izgradnje sportskih objekata Izraditi planove izgradnje drutvenih objekata Izraditi planove ureenja gradskih grobalja i formirati firmu za gazdovanje grobljima gdje ne postoje Izgraditi planove sanacije i ureenja gradskih fasada i formirati firme za odravanje zajednikih stambenih prostora po opinama
Izraditi planove izgradnje sportskih objekata Izraditi planove izgradnje drutvenih objekata
INS INS
L L
Lo, ZU Mo, konzultantske kue, NVO Lo, ZU Mo, konzultantske kue, NVO Lo, ZU Mo, konzultantske kue, NVO Lo, ZU Mo, konzultantske kue, NVO
KR (0-2 godine) SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) SR (2-5 godina)
Prostorno uravnoteen i odriv razvoj ruralnih podruja
Izraditi planove ureenja gradskih groINS L balja i formirati firmu za gazdovanje grobljima gdje ne postoje Izgraditi planove sanacije i ureenja INS L gradskih fasada i formirati firme za odravanje zajednikih stambenih prostora po opinama Prioritet: Prostorno uravnoteen i odriv razvoj ruralnih podruja Izraditi planove izgradnje sportskih i dru- Izraditi planove izgradnje sportskih i dru- INS /K, L tvenih objekata, prometnica, rasvjete, tvenih objekata, prometnica, rasvjete, TV signala, autobusnih stajalita u mje- TV signala, autobusnih stajalita u mjesnim centrima snim centrima Izraditi planove pokretanja poljoprivreIzraditi planove pokretanja poljoprivreINS /K, L dne proizvodnje i suvremene proizvodne proizvodnje i suvremene proizvodnje hrane, podizanja drutvenog i dnje hrane, podizanja drutvenog i socijalnog standarda seoskih zajednica socijalnog standarda seoskih zajednica
Lo, ZU Mo, konzultantske kue, NVO
KR (0-2 godine) /KPr, LPr, SR (2-5 godina) tvrtke KR (0-2 godine) /KPr, LPr, SR (2-5 godina) Do, projekti
Lo, ZU Mo, konzultantske kue, NVO
152

TEMATSKA OBLAST 7: INTEGRALNO UPRAVLJANJE PROSTOROM, POVIJESNIM I IZGRAENIM VRIJEDNOSTIMA KARAKTER RAZINA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA Prioritet: Bespravna izgradnja Suzbijanje bespravne izgradnje Zakonski, INS, /K, L, MZ planski, programski, organizacijski
CILJ
MJERA Utvrivanje stanja bespravne izgradnje. Donoenje odgovarajuih propisa, planova i programa sanacije. Kontrola procesa izgradnje. Osiguranje sredstava za sanaciju bespravno izgraenih podruja
NOSITELJ AKTIVNOSTI Sve spomenute razine djelovanja uz koordinaciju na /K razini
VREMENSKI ROK SR (2-5 godina za sanaciju) Suzbijanje bespravne izgradnje trajno
MOGUI FIN. IZVORI Gradska renta, uee graana, komunalni fondovi, bankarski krediti i dr.
Suzbijanje bespravne izgradnje i njeno svoenje na tolerantne mjere
Odrediti osnovne pravce i usmjeriti razvoj HN/K i jedinica lok.samouprave u HN/K
Utvrivanje stanja izrade Prostornog plana HN/K 2012.-2022.
Prioritet: Prostorni plan HN/K 2012.-2022. Zavretak izrade Prostornog plana INS, INV /K HN/K 2012.-2022.
MGPU HN/K, ZaPPiZO HN/K, Konzultantske kue
KR (0-2 godine) Trokovi ureenja gradskog zemljita Trokovi rente Ostali proraunski izvori
Prioritet: Planska dokumentacija i prostorni informacijski sustav Formiranje prostornog-informacijskog Ustanoviti sustav upravljanja prostornim INS /K MGPU HN/K, ZaPPiZO sustava; razvojem s relevantnim podacima o proHN/K Uvoenje sustava planiranja; storu HN/K Osposobljavanje slubi na svim razinama za ove zadatke; Formiranje inspekcije Prioritet: Zavretak izrade prostorno-planske i provedbene dokumentacije u Gradu Mostaru i opinama Izgradita studije postojeeg stanja u Izgraditi studiju sa snimkom postojeeg INV L Lo kojima nisu doneseni novi planovi stanja i zaustavljanjem devastiranja proZaustavljanje devastiranja prostora stora u kojima nisu doneseni novi planovi Donoenje odluka Donoenje odluka za pokretanje pripre- INS L Lo - Sluba za prostorno me izrade prostornih, urbanistikih i reureenje gulacijskih planova u opinama u kojima nisu doneseni novi planovi Izrada i usvajanje prostornih planova Izrada prostornih, urbanistikih i regula- INS, INV L Lo - Sluba za prostorno opina; cionih planova u opinama u kojima niureenje Izrada i usvajanje urbanistikih planova; su doneseni novi planovi Izrada i usvajanje regulacijskih planova
Ustanoviti sustav upravljanja prostornim razvojem
SR (2-5 godina) Proraunska sredstva i rente
Prostorno i urbanistiki uravnoteen i odriv razvoj urbanog podruja Grada Mostara i opina
KR (0-2 godine) LPr
KR (0-2 godine) LPr
KR (0-2 godine) LPr SR (2-5 godina)
153

TEMATSKA OBLAST 7: INTEGRALNO UPRAVLJANJE PROSTOROM, POVIJESNIM I IZGRAENIM VRIJEDNOSTIMA KARAKTER RAZINA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA Prioritet: Lokalne strategije razvoja Formiranje radnih grupa, analiza doku- INS L mentacije, planskih dokumenata i izrada lokalnih strategija razvoja zasnovanih na principima odrivosti Urediti etalita, parkove, parking prostore Ureenje ulica te postavljanje naziva i kunih brojeva Ureenje lokalnih putova, raskrija, nogostupa INV INV INV L L L
CILJ
MJERA Izrada lokalnih strategija razvoja
NOSITELJ AKTIVNOSTI Lo
VREMENSKI ROK
MOGUI FIN.IZVORI
Postizanje okolino odrivog razvoja
SR (2-5 godina) Gradska renta, komunalni fondovi
Ureenje etalita Ureene javne povrine Ureenje ulica te postavljanje naziva ulica i kunih brojeva Ureenje lokalnih putova, raskrija, nogostupa
Lo, JKP Lo Lo
SR (2-5 godina) LPr, JKP DR (> 5 godina) SR (2-5 godina) LPr SR (2-5 godina) LPr DR (> 5 godina)
154

TEMATSKA OBLAST 8: GOSPODARSTVO I OKOLI KARAKTER RAZINA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA Prioritet: Promet zagaenje zraka Uraditi opinske studije prometa s identifikacijom problema i prioritetima za rjeINV /K avanje. Uvoenje automatske regulacije prometa i izgradnja raskrija s krunim tokom. U okviru studija izvriti mjerenja imisije polutanata na pojedinim karakteristinim mjestima u gradskoj zoni Stroija primjena zakona koji reguliraju ovu oblast, posebice u oblasti tehnike INS F ispravnosti vozila (uvoenje ekotesta) Dodatni porez na vozila bez katalizatora i znatnija diferencijacija u cijenama naINS F ftnih derivata Subvencijama poticati koritenje javnog prijevoza (tramvaj i eljeznica) i koritenje INS, INV /K alternativnih naina transporta, posebno poticati koritenje bicikla. Prikljuiti se akciji dan bez automobila Kontrola buke i uvoenje tiih vozila javnog gradskog prometa, kao i INS, INV /K uspostavljanje prirodnih i umjetnih barijera Zabrana neadekvatnih odlagalita starih automobila i stroija kontrola i nadzor INS /K Prioritet: Energetika Stavljanje u funkciju postojeih kapaciteta centralno grijanje INS /K, L Uvesti kontrolu i obvezno osiguranje dokumentacije o sirovinskom sastavu eneINS rgenata (sadraju sumpora i drugih kontroliranih parametara) Implementacija propisa, tj. uspostava redovnog monitoringa emisije i izvjeivanja. INS Uspostava registra zagaivaa Uvoenje sustavnog nadzora i sankcija za nepotivanje Strategije upravljanja otpadom Izraditi Studiju utjecaja hidroakomulacija na sveukupan ivot stanovnika opina Jablanica, Prozor-Rama, Mostar i apljina Prezentirati javnosti rezultate Studije Provoditi preporuene mjere iz Studije INS INS INS INS /K /K /K, L L L /K, L NOSITELJ AKTIVNOSTI MPiV HN/K VREMENSKI ROK MOGUI FIN.IZVORI
CILJ
SR (2-5 godina) /KPr
MPiV FBIH MPiV FBIH MPiV HN/K MPiV HN/K MGPU HN/K MTTZO HN/K MG/P HN/K, Lo Vlada HN/K Operatori, MTTZO HN/K HN/K Lo, JP EPHZ HB, JP EP BiH Lo, JP EPHZ HB, JP EP BiH Lo, JP EPHZ HB, JP EP BiH Lo
KR (0-2 godine) /KPr KR (0-2 godine) /KPr SR (2-5 godina) /KPr KR (0-2 godine) /KPr KR (0-2 godine) /KPr SR (2-5 godina) /KPr, LPr KR (0-2 godine) /KPr KR (0-2 godine) /KPr, JP EPHZ HB, JP EP BiH KR (0-2 godine) /KPr, LPr KR (0-2 godine) LPr, JP EPHZ HB, JP EP BiH KR (0-2 godine) JP EPHZ HB, JP EP BiH KR (0-2 godine) /KPr, LPr, JP SR, DR EPHZ HB, JP EP BiH KR (0-2 godine) /KPr, LPr SR (2-5 godina)
Javnoti prezentirati studije utjecaja hidroakumulacija na zdravlje
Odrivi razvoj energetike
Podzemne elektrine i druge instalacije
U uem urbanom dijelu opina podzemno provesti elektrinu, telefonsku, TV i druge mrene instalacije
INS
/K, L
Javnosti prezentirati studije utjecaja hidroakumulacija na sveukupan ivot
Izraditi studije utjecaja hidroakomulacija na sveukupan ivot stanovnika
INS
/K, L /K, L
Lo, JP EPHZ HB, JP EP BiH Lo, JP EPHZ HB, JP EP BiH
Prezentirati javnosti rezultate studije
INS
KR (0-2 godine) LPr, JP EPHZ HB, JP EP BiH KR (0-2 godine) JP EPHZ HB, JP EP BiH
155

TEMATSKA OBLAST 8: GOSPODARSTVO I OKOLI KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Industrijska proizvodnja Izrada strategije odrivog razvoja s inkorporiranim naelima ekoefikasnosti i ie INS /K Vlada HN/K proizvodnje Regulativnim aktima stimulirati zamjenu zagaujuih tehnologija istim a (BAT-naj- INS, INV F, /K Vlada FBiH, bolje raspoloive tehnike) Vlada HN/K Uspostavljanje jedinstvenog informacijskog sustava i baze podataka svih gospoINS, INV /K MG/P, G/PK HN/K, darskih subjekata na razini HN/K kompanije Uspostava jasne zakonske regulative i kontrole u oblasti zatite na radu INS F, /K FMRSP, MR HN/K Nadzor nad provoenjem Strategije upravljanja otpadom i organiziranja burze INS /K, L, Kompa- MTTZO HN/K otpada u svrhu recikliranja i ponovne uporabe korisnih komponenti nije (operatori) Uspostavljanje zdravstvene kontrole proizvoda INS /K MZ HN/K Urediti industrijske zone na ekoloki prihvatljiv nain INV /K, L MTTZO HN/K, Lo Prioritet: Saniranje neplanske izgradnje i planska gradnja industrijskih objekata Provjeriti ispravnost i potivanje dozvola za rad raznih gospodarskih objekata: INS /K, L MG/P HN/K, MTTZO ljunkara, kamenoloma, kamenorezakih pogona, klaonica, pilana... HN/K, Lo Poduzeti efikasne mjere primjene vaeih propisa o zatiti okolia INS L MTTZO HN/K, Lo, NVO Dozvole za rad izdavati za objekte izgraene prema planu i s validnom INS L dokumentacijom Prioritet: Poljoprivredna proizvodnja Izraditi Strategije razvoja poljoprivrede u opinima INV L Tehniki poboljati prehrambeno-proizvoaki kompleks INS, INV /K, F Racionalno koritenje zemljita INS F Pristupiti izradi studija izvodljivosti i financirati razne projekte (mini suare za voe INV /K, L i ljekovito bilje, vee hladnjae za voe i centar za otkup voa po opinama, stimulirati podizanje manjih pogona za preradu voa...) Formirati agencije za lokalni razvoj INS /K Uspostaviti kooperantske odnose u nabavci opreme i reprometerijala i u plasmanu INV L proizvoda Lo VREMENSKI ROK MOGUI FIN. IZVORI
CILJ
Razvoj, revitalizacija i prestruktuiranje (okolino odrive) industrijske proizvodnje
KR (0-2 godine) HN/K SR (2-5 godina) FBiH, HN/K, Kr SR (2-5 godina) /KPr, LPr KR (0-2 godine) SR (2-5 godina) Kompanije, LPr, /KPr KR (0-2 godine) /KPr KR (0-2 godine) LPr KR (0-2 godine) /KPr, LPr SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) /KPr, LPr SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) LPr SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) KR (0-2 godine) SR (2-5 godina) LPr FPr /KPr, LPr
Planska gradnja industrijskih objekata
Odrivi razvoj poljoprivrede
Lo, APTF Mo, AMF Mo MPV FBiH, MPV HN/K MPV FBiH MPV HN/K, Lo Vlada HN/K Lo, ZZ
Razvijeni kooperantski odnosi u poljopr.
KR (0-2 godine) /KPr KR (0-2 godine) ZZ
Poljoprivredna proizvodnja se odvija na ekoloki prihvatljiv nain
Sainiti edukacijski program poljoprivrednika, poduzetnika i mladei svih uzrasta o INV znaenju ouvanja poljoprivrednog zemljita i proizvodnje tzv. zdrave hrane
ZZ, Sk, Fa
KR (0-2 godine) LPr, /KPr, EU, PS
Zaustaviti gradnju bez planova Donesen urbanistiki plan i razvojni planovi Ukloniti bespravno izgraene objekte
INS INV
L L
Lo Lo
KR (0-2 godine) LPr KR (0-2 godine) LPr
156

TEMATSKA OBLAST 8: GOSPODARSTVO I OKOLI KARAKTER RAZINA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA Prioritet: Eksploatacija kamena i agregata za beton i asfalt Provoditi redovan monitoring eksploatacije kamena INS /K, L Provoditi redovan monitoring eksploatacije agregata za beton i asfalt INS /K, L /K, L NOSITELJ AKTIVNOSTI Mi HN/K, Lo, NVO Mi HN/K, Lo, NVO Mi HN/K, Lo, NVO VREMENSKI ROK KR (0-2 godine) SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) SR (2-5 godina) MOGUI FIN. IZVORI /KPr, LPr /KPr, LPr Prema Zakonu o pripadnosti prihoda
CILJ
Eksploatacija kamena i agregata
Prihodovati sve zakonom pripadajue pristojbe od eksploatacije kamena, agregata INS i drugih resursa Prioritet: Turizam Sprovesti odredbe Strategije razvoja turizma HN/K za razdoblje 2011.-2021. INS, INV Izrada strategije razvoja turizma ili master planova razvoja turizma za pojedine opine i destinacije (Rujite, opinu Ravno s posebnim naglaskom na Vjetrenicu ...) Razvoj provedive strategije turizma opina/master planova razvoja turizma Jaanje organizacijskih kapaciteta privatnih poduzetnika u turizmu Investiranje u neophodnu infrastrukturu u skladu s turistikim razvojem Ureenje atraktivnih prirodnih podruja Jaanje organizacijskih kapaciteta administracije vezane za razvoj turizma Sprovoenje odredbi Planova upravljanja (uraenih/u izradi) za PP Blidinje, PP Hutovo blato, Vjetrenicu... Kreiranje programa cjelovitog sustava posjeivanja sadanjih i potencijalnih ZP (Blidinje, Hutovo blato, Vjetrenica...) Promoviranje zatite prirode i kulturnih dobara, te prezentiranje posebne turistike ponude (vinski podrumi, hercegovaka tradicijska gradnja) preko turizma Osmiljavanje prepoznatljivih turistikih doivljaja i razvijanje novih turistikih proizvoda, primarno za jednokratno posjeivanje sadanjih i potencijalnih ZP i za sva godinja doba Istraivanje i odreivanje prihvatnih kapaciteta pojedinih lokaliteta za posjeivanje u skladu sa smjernicama zatite prirode te praenje i reguliranje broja posjetitelja Jaanje sposobnosti uprave ZP za apliciranje na inozemna sredstva za provedbu projekata razvoja njihove turistike funkcije Izrada studija organiziranog sustava posjeivanja ZP u koje e se ukljuiti prirodne vrijednosti ire regije Promoviranje vrijednosti, atrakcija i posjetiteljskih sadraja ZP putem sredstava promidbe na sajmovima, kongresima i drugo INS
Odrivi razvoj turizma prema Strategiji razvoja turizma HN/K ra razdoblje 2011.-2021.
/K, L L
Mi HN/K, Lo Mi HN/K, Lo
KR (0-2 godine) Pr, LPr SR (2-5 godina) SR (2-5 godina) Pr, LPr
INS INS INS
L L F, /K /K, L /K, L /K, L /K, L /K, L /K, L /K, L /K, L /K, L /K, L
Lo Lo Vlada FBiH, Vlada HN/K, Lo MG/P HN/K, Lo, NVO MG/P HN/K, Lo, NVO Mi HN/K, Lo Mi HN/K, Lo Mi HN/K, Lo, TZ Mi HN/K, Lo, TZ Mi HN/K, Lo, TZ Mi HN/K, Lo, TZ Mi HN/K, Lo, TZ Mi HN/K, Lo, TZ
INV INV INS, INV INS, INV INS, INV INS
Odrivi razvoj turizma, s posebnim naglaskom na turizam u sadanjim i potencijalnim zatienim podrujima (ZP)
KR (0-2 godine) LPr KR (0-2 godine) LPr SR (2-5 godina) SR (2-5 godina) FPr, /KPr, LPr, Samodoprinos SR (2-5 godina) /KPr, LPr SR (2-5 godina) /KPr, LPr KR (0-2 godine) /KPr, LPr SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) /KPr, LPr KR (0-2 godine) /KPr, LPr, TZ SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) /KPr, LPr, TZ KR (0-2 godine) /KPr, LPr, TZ KR (0-2 godine) /KPr, LPr, TZ SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) /KPr, LPr, TZ SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) /KPr, LPr, TZ SR (2-5 godina)
INS INS INS, INV INS, INV
157

TEMATSKA OBLAST 8: GOSPODARSTVO I OKOLI KARAKTER RAZINA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA Prioritet: Turizam Razvoj tehnikih i kadrovskih potencijala za sustav posjeivanja: INS, INV /K, L - ureenje posjetiteljske infrastrukture (etnice, vidikovci, poune staze, staze za penjanje i planinarenje na oblinje vrhove); - priprema dokumentacije za ureenje centara za posjetitelje (visitor center); - izgradnja centara za posjetitelje s muzejskim prostorom i suvenirnicama te parkiralitima i djejim parkovima; - oznaavanje standardiziranom signalizacijom svih znaajnih lokaliteta za posjeivanje u ZP Razvoj mree dionika sustava posjeivanja: INS, INV /K, L - organiziranje tematskih radionica i dogaanja za lokalno stanovnitvo i ostale korisnike u ZP kako bi se uputili u rad uprave podruja, ali i u povijesne, tradici onalne, bioloke i kulturne vrijednosti ZP; - poticanje usavravanja turistikih kadrova kroz obuku i prakse u inozemstvu; - osiguravanje redovitog informiranja lokalnog stanovnitva i privatnih poduzetnika o mogunostima financijskih potpora za razvoj turistike ponude; - poticanje povratka lokalnog stanovnitva tradicionalnim djelatnostima; - osmiljavanje i izrada autohtonih, originalnih, edukativnih i uporabnih suvenira Promidba, edukacije i tumaenja: INS, INV /K, L - izrada cjelovitih programa edukacijskih aktivnosti i tumaenja; - izrada internih prirunika za tumaenje prirodnih, kulturnih i vizualnih krajobraznih vrijednosti ZP; - educiranje vanjskih suradnika na poslovima edukacije i strunog voenja posjeti telja; - izrada upitnika i provoenje anketa u svrhu dobivanja povratnih informacija o kvaliteti edukativnih programa; - izrada edukativnih materijala o prirodnim, kulturnim i vizualnim krajobraznim vrijednostima ZP te izrada monografija o ZP; - izgrada uionica u prirodi za potrebe provoenja ekoloke edukacije u ZP Razvoj poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma: INS, INV /K, L - podrati i promovirati razvoj seoskog turizma u ZP i ireg podruja; - pomoi lokalnom stanovnitvu pri osmiljavanju i realizaciji sadraja za turiste i posjetitelje; - podrati inicijative i aktivnosti lokalnog stanovnitva koje pridonose ouvanju okolia, prirodnih i kulturnih vrijednosti te lokalnom razvoju NOSITELJ AKTIVNOSTI Mi HN/K, Lo, TZ VREMENSKI ROK MOGUI FIN. IZVORI
CILJ
KR (0-2 godine) /KPr, LPr, TZ SR (2-5 godina)
Odrivi razvoj turizma, s posebnim naglaskom na turizam u sadanjim i potencijalnim zatienim podrujima (ZP)
Mi HN/K, Lo, TZ
Mi HN/K, Lo, TZ
Mi HN/K, Lo, TZ
158

TEMATSKA OBLAST 9: BIORAZNOLIKOST, ZATITA PRIRODNOG I KULTURNOG NASLIJEA KARAKTER RAZINA NOSITELJ VREMENSKI MOGUI MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI ROK FIN. IZVORI Prioritet: Izrada novih i izmjena/dopuna postojeih regulacionih planova/urbanistikih redova u cilju zatite prirodnog naslijea Izrada novih regulacijskih planova/urba- Izrada novih regulacijskih planova/urba- INS L Lo KR (0-2 godine) LPr nistikih redova nistikih redova u cilju zatite prirodnog naslijea za Grad Mostar (Vihovii, Rujita, Donja Drenica, Diva Grabovica, Drenica) i opine Izmjena/dopuna postojeih regulacijskih Izmjena/dopuna postojeih regulacijskih INS L Lo KR (0-2 godine) LPr planova/urbanistikih redova planova/urbanistikih redova u cilju zatite prirodnog naslijea za Grad Mostar (Rekreacijsko podruje Bunica, Zaobalje HE Mostar i drugi) i opine Prioritet: Donoenje podzakonskih akata na lokalnoj razini koji reguliraju oblast prirode Donoenje odluke o izradi podzakonskih Donoenje podzakonskih akata na INS L Lo KR (0-2 godine) LPr akata koji reguliraju oblast prirode. razini Grada Mostara i opina koji reguliIzrada i usvajanje podzakonskih akata raju oblast prirode koji reguliraju oblast prirode
CILJ
Zatitti prirodnu batinu donoenjem podzakonskih akata na lok. razini
Zatitti prirodnu batinu izradom i novelacijom provedbene planske dokumentacije
Zatitti prirodnu batinu formiranjem ekopolicije
Formiranje ekopolicije na razini Grada Mostara i opina
Prioritet: Formiranje eko policije u cilju zatite prirodne batine Formiranje ekopolicije na razini Grada INS L Mostara i opina
Lo
KR (0-2 godine) LPr
Zatitti prirodnu batinu obrazovanjem i aktivnijom ulogom medija
Uvoenje predmeta Ekologija u sve obrazovne institucije, poevi od predkolskih ustanova
Prioritet: Podizanje ekoloke svijesti obrazovanjem i aktivnijom ulogom medija Uvoenje predmeta Ekologija u sve INS L Lo obrazovne institucije, poevi od predkolskih ustanova
KR (0-2 godine) LPr
Ouvanje bioraraznolikosti u smislu ciljeva 2010. u okviru CBD
Invertarizacija bioraznolikosti na razini vrsta Hitno i neodlono lijeenje oboljele munike
Prioritet: Zatita prirodnih stanita Inventarizacija vrsta na terenu. INS /K Uspostava baza podataka. Izrada publikacija Hitno i neodlono lijeenje oboljele munike INS, INV /K, L
MTTZO HN/K u suradnji sa znanstvenim institucijama MTTZO HN/K i MVP HN/K u suradnji sa znanstvenim institucijama
KR (0-2 godine) /KPr, projekti aplicirani kod GEF-a i UNEP-a KR (0-2 godine) /KPr, LPr
159

TEMATSKA OBLAST 9: BIORAZNOLIKOST, ZATITA PRIRODNOG I KULTURNOG NASLIJEA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Zatita ekosustava Invertarizacija bioraznolikosti na razini Inventarizacija vrsta na terenu. INS /K MTTZO HN/K u suradnji ekosustava Transformacija na EUNIS i Habitat kosa znanstvenim institucijadove. ma Uspostava baze podataka u GIS-u VREMENSKI ROK MOGUI FIN. IZVORI
CILJ
Ouvanje bioraznolikosti u smislu ciljeva 2010. u okviru CBD
KR (0-2 godine) /KPr, projekti aplicirani kod GEF-a i UNEP-a
Ouvanje ugroenih vrsta i zajednica
Inventarizacija ugroenih vrsta flore, faune i fungija Izrada Crvene liste vrsta u HN/K
Prioritet: Zatita vrsta i zajednica Identifikacija populacija ugroenih vrsta INS /K na terenu. Uspostava baza i izrada mapa Izrada prijedloga od strane eksperata. INS /K Radionice i simpoziji. Izrada publikacija
MTTZO HN/K u suradnji sa znanstvenim institucijama MTTZO HN/K u suradnji sa znanstvenim institucijama
KR (0-2 godine) FPr, /KPr, LPr KR (0-2 godine) /KPr
Plansko koritenje resursa
Uspostava ekolokih osnova u planskom iskoritavanju resursa okolia
Prioritet: Eksploatacija resursa Uspostava efikasnog sustava kontrole INS D, F, /K, L nad eksploatacijom resursa
MTTZO HN/K u suradnji sa lokalnim slubama
160
Uspostavljanje cjelovite evidencije za HN/K
Uvoenje stimulativnih mjera u cilju pristupa privatnim zbirkama i predmetima
Prioritet: Uspostavljanje cjelovite evidencije za HN/K Popularizacija stimulativnih mjera INS /K, L
SR (2-5 godina) -

TEMATSKA OBLAST 10: JAVNO ZDRAVLJE, OBRAZOVANJE I SOCIJALNA PROBLEMATIKA KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Provoenje procesa zdravi grad radi podizanja razine kvalitete stanovanja iznad klasinih naela i standarda Oistiti dvorita i javne povrine od naslaga drva, raznog otpada i bespravnih INS L Lo, JKP, NVO, graani objekata Dvorita urediti i ustupiti djeci, omladini i odraslima za igru, zabavu, odmor i rekre- INS L Lo, JKP, NVO, graani aciju S nogostupa ukloniti prodajne punktove ugostiteljskih i trgovakih objekata. INS L Lo, trgovci, ugostitelji Prehrambene artikle prodavati iskljuivo u prodavaonicama Inspekcija, u suradnji s policijom, treba stalno kontrolirati rad ugostiteljskih objeka- INS L Lo, MUP ta. Potivanje radnog vremena i ogranienja buke Kontinuirano educirati stanovnike o etikim naelima i standardima ivota u graINS L Lo, JKP, NVO, graani dskoj zajednici Prioritet: Primarna zdravstvena zatita stanovnitva funkcionalno organizirana: razina mree ambulanti obiteljske medicine i razina doma zdravlja Tehniki i kadrovski opremiti ambulante u izvangradskim naseljima za pruanje INS L Lo, domovi zdravlja usluga obiteljske medicine VREMENSKI ROK MOGUI FIN. IZVORI
CILJ
Provoenje procesa zdravi grad radi podizanja razine kvalitete stanovanja iznad klasinih naela i standarda
KR (0-2 godine) LPr, JKP, tvrtke KR (0-2 godine) LPr, JKP, tvrtke KR (0-2 godine) vlasnici KR (0-2 godine) LPr, MUP SR (2-5 godina) KR (0-2 godine) LPr, JKP, tvrtke KR (0-2 godine) /KPr, LPr
Organizirana primarna zdravstvena zatita stanovnitva
Zatita stanovnika od buke
Prioritet: Buka Izraditi program zatite stanovnitva od buke. INS Izrada registra i stalni nadzor nad izvorima buke u industriji i veim naseljima. Izrada studije izloenosti stanovnitva prekomjernom utjecaju buke i procjena ugroenosti zdravlja bukom
/K
Vlada HN/K, MTTZO HN/K
Nadzor i praenje bolesti
Prioritet: Zdravlje ivotinja sa aspekta zdravlja ljudi Jaanje sustava jedinstvenog nadzora, prijavljivanja i praenje odreenih bolesti. INS, INV D, /K Plan preventivnih aktivnosti u smislu zatite zdravlja ivotinja i zatite zdravlja ljudi kao zavrne karike u lancu ishrane
UV BiH, Vlada HN/K MG/P HN/K
Zabrana PVC vreica
Prioritet: Zabrana PVC vreica i poticanje platnenih i papirnatih vreica Zabraniti uporabu PVC vreica u trgovinama; potaknuti koritenje platnenih i paINS /K, L Nadlena Mi HN/K, Lo pirnih vreica
SR (2-5 godina) /KPr, LPr
161

TEMATSKA OBLAST 11: DRUTVENA PROBLEMATIKA KARAKTER RAZINA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA Priritet: Razni poticaji i zabrane Poticati gradski prijevoz uvoenjem povoljnih i besplatnih voznih karata INS, INV L Izgraditi nova kina/multipleks kina novije generacije ili osposobiti postojea kina INV L za normalno funkcioniranje Izgraditi nove ili osposobiti postojee kazaline/pozorine dvorane za normalno INV L funkcioniranje Osposobiti lokalne radio i TV stanice za normalno funkcioniranje, kao i za INS, INV L promicanje akcijskih ciljeva okolia za HN/K, odnosno Grad Mostar/opine Osposobiti knjinice/biblioteke za normalno funkcioniranje INS, INV L NOSITELJ AKTIVNOSTI Nadlena Mi HN/K, Lo Nadlena Mi HN/K, Lo Nadlena Mi HN/K, Lo Lo, gospodarstvo/privreda Lo VREMENSKI ROK KR (0-2 godine) KR (0-2 godine) SR (3-5 godina) KR (0-2 godine) SR (3-5 godina) KR (0-2 godine) KR (0-2 godine) MOGUI FIN.IZVORI /KPr, LPr /KPr, LPr /KPr, LPr LPr, tvrtke, projekti LPr
CILJ
162
Poticanje/ zabrane

TEMATSKA OBLAST 12: ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZATITE OKOLIA KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Meusektorska koordinacija u HN/K po horizontali i vertikali Izvriti analizu propisa i predloiti harmonizaciju postupaka i ostale mjere, odnoINS /K MTTZO HN/K sno izvriti usklaivanje procedura iz seta zakona o okoliu s procedurama iz drugih oblasti: prostornog ureenja i graenja, vodoprivrede, rudarstva i sl. Izvriti obuku zaposlenika po sektorima i izraditi upute INS /K Vlada HN/K VREMENSKI ROK MOGUI FIN. IZVORI
CILJ
Odmah po /KPr, meuusvajanju APZO narodni fondoHN/K-a vi, biletaralni ugovori Odmah po /KPr, meuusvajanju APZO narodni fondoHN/K-a vi, biletaralni ugovori Odmah po /KPr usvajanju APZO HN/K-a KR (0-2 godine) LPr LPr /KPr, LPr
Integralni pristup zatiti okolia
Efikasno vrenje poslova iz nadlenosti HN/K i opina
Donijeti potrebne upanijske/kantonalne provedbene propise
Prioritet: Zakonski okvir INS
/K
Vlada HN/K
Hitno donijeti opinske Odluke o zatiti okolia, usklaene sa zakonima o okoliu i INS L Lo podzakonskim aktima HN/K i F BiH U opinskim administracijima organizirati slubu ili odjel slube za zatitu okolia INS L Lo KR (0-2 godine) Uspostaviti adekvatan inspekcijski nadzor, a po potrebi i formirati ekoloku policiju INS L Vlada HN/K, Lo slube KR (0-2 godine) na podruju opine Prioritet: Reguliranje okolinih aspekata za objekte koji se nalaze na listi pogona i postrojenja za koje je potrebna okolin a dozvola Izraditi pravilnik ili upute o tehnikim normativima za izgradnju novih i/ili koritenje INS /K HN/K 6 mjeseci po postojeih objekata za obavljanje djelatnosti koje se ne nalaze na listi pogona i pousvajanju APZO strojenja za koje je potrebna okolina dozvola (objekti za pripremu hrane, prioniHN/K-a ce kave, pekare i sl.). Upute bi koristile sektoru prostornog ureenja kod izdavanja urbanistike suglasnosti ili sektoru gospodarstva kod pregleda objekata u svrhu izdavanja dozvole za rad. Prethodno je potrebno provjeriti u kojem zakonu postoji pravna osnova za izradu pravilnika, te koliko je harmoniziran Zakon o okoliu HN/K sa Zakonom o okoliu F BiH u vezi procedura izdavanja okoline dozvole i urbanistike suglasnosti
Smanjenje negativnog utjecaja na okoli
/KPr, meunarodni fondovi, biletaralni ugovori
163

TEMATSKA OBLAST 12: ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZATITE OKOLIA KARAKTER RAZINA NOSITELJ VREMENSKI MOGUI AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI ROK FIN.IZVORI Prioritet: Poboljanje organizacijske strukture i kadrovskih kapaciteta za uinkovitu provedbu propisa na svim razinama vlasti Predloiti optimalni institucionalni, organizacijski i kadrovski model za ispunjenje INS /K HN/K Odmah po /KPr, meuciljeva i obveza HN/K prema federalnim i upanijskim/kantonalnim okolinim prousvajanju APZO narodni fopisima HN/K-a ndovi, biletaralni ugovori Definirati program i aktivnosti na jaanju kapaciteta institucija HN/K za provedbu propisa (kadrovsko jaanje, zapoljavanje, izrada proceduralnih i tehnikih uputstava i sl.) INS /K HN/K Odmah po /KPr, meuusvajanju APZO narodni foHN/K-a ndovi, biletaralni ugovori
CILJ
Osigurati institucionalno jaanje i kadrovsko osposobljavanje za provedbu zakona zapoljavanje i dodatna edukacija
Osigurati izvor sredstava za financiranje aktivnosti na zatiti okolia
Prioritet: Fond za financiranje aktivnosti na zatiti okolia Donijeti Zakon o fondu HN/K i osigurati financiranje INS /K
HN/K
6 mjeseci po /KPr usvajanju APZO HN/K-a
Osigurati institucionaalno jaanje i kadrovsko osposobljavanje za provedbu zakona - zapoljavanje i dodatna edukacija
Prioritet: Planska dokumentacija u koju je na adekvatan nain integriran aspekt okolia Predloiti optimalni institucionalni, organizacijski i kadrovski model za ispunjenje INS /K HN/K ciljeva i obveza HN/K prema federalnim i upanijskim/kantonalnim okolinim propisima Definirati program i aktivnosti na jaanju kapaciteta institucija HN/K za provedbu propisa (kadrovsko jaanje, zapoljavanje, izrada proceduralnih i tehnikih uputstava i sl.) /K HN/K
Odmah po /KPr, meuusvajanju APZO narodni foHN/K-a ndovi, biletaralni ugovori Odmah po /KPr, meuusvajanju APZO narodni foHN/K-a ndovi, biletaralni ugovori
INS
Prioritet: Pristup informacijama javnosti Osigurati javnosti pristup infomacijama Upotpuniti sadraj web stranice MTTZO HN/K s informacijama i redovno ih auri- INS rati Definirati vrstu i opseg informacija, te potrebni format i uestalost pruanja pojedinih informacija o stanju okolia javnosti upanijskim/kantonalnim propisom, ustanoviti pravnu osnovu za donoenje pravilnika Napraviti plan i program aktivnosti za prikupljanje podataka i informacija o stanju okolia i njihovoj diseminaciji INS /K /K /K MTTZOHN/K Vlada HN/K MTTZO HN/K Odmah po /KPr usvajanju EAP/KEAP-a 6 mjeseci po /KPr usvajanju APZO HN/K-a 6 mjeseci po /KPr usvajanju APZO HN/K-a
INS
164

TEMATSKA OBLAST: IMPLEMENTACIJA, UNAPRJEIVANJE I NADZOR AKCIJSKOG PLANA ZATITE OKOLIA HN/K ZA RAZDOBLJE 2011.-2021. KARAKTER RAZINA NOSITELJ VREMENSKI AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI ROK Prioritet: Institucionalno rjeena implementacija APZO HN/K -a Uspostaviti koordinacijski odbor (multisektoralan) za provoenje, praenje i kooINS /K Vlada HN/K Odmah po rdiranje ciljeva i mjera APZO HN/K-a, te nadzor nad istim usvajanju EAP/KEAP-a Uspostaviti koordinacijski odjel /organizaciju/ instituciju zaduen (u) za implemeINS /K Vlada HN/K 6 mjeseci po ntaciju APZO HN/K -a usvajanju APZO HN/K-a Postaviti koordinatora na implementaciji APZO HN/K -a INS /K Vlada HN/K 6 mjeseci po usvajanju APZO HN/K-a Prioritet: Uspostavljen sustav unaprjeivanja APZO HN/K -a Uspostaviti sustav redovne komunikacije izmeu svih zainteresiranih subjekata i INS /K Vlada HN/K 6 mjeseci po sudionika u procesu implementacije APZO HN/K -a usvajanju APZO HN/K-a Uspostaviti sustav redovnog izvjetavanja svih sudionika u provoenju ciljeva, INS /K Vlada HN/K 6 mjeseci po mjera i projekata APZO HN/K -a usvajanju APZO HN/K-a Prioritet: Uspostavljen sustav kontinuiranog praenja, analize i valorizacije rezultata implementacije Uspostaviti sustav kontinuiranog monitoringa APZO HN/K -a kao dio INS /K Vlada HN/K 6 mjeseci po jedinstvenog ekolokog monitoringa i informacijskog sustava (EMIS) usvajanju APZO HN/K-a MOGUI FIN. IZVORI /KPr /KPr /KPr
CILJ
Institucionalno rjeena implementacija
Uspostavljen sustav unapjreivanja
/KPr /KPr
Uspostavljen sustav kontinuiranog praenja, analize i valorizacije rezultata implementacije
/KPr
165
DUGORONE MJERE (>5 GODINA) PO TEMATSKIM OBLASTIMA

TEMATSKA OBLAST 1: UPRAVLJANJE KVALITETOM ZRAKA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Smanjenje emisije polutanata u zrak od prometa, grijanja kuanstava i industrije Smanjenjenje emisije u zrak (plinovi, Bolja regulacija prometa izgradnjom au- INS, INV D, F, /K, L MKT BiH, JP ACFBIH, JP praina) od vozila poveanjem propu- toceste u koridoru Vc te June obilazniCFBIH, MPiV HN/K, UC lzivnosti prometa i destimuliranjem ce Grada Mostara, to e smanjiti veliku HN/K, G/PK F BiH, G/PK uporabe starih automobila, naroito s frekvenciju tranzitnih vozila kroz sredita HN/K, Lo, NVO, razliite diesel motorima bez katalizatora gradova kojima prolazi postojea magiorganizacije stralna cesta M17 te sredite Mostara; Bolja regulacija prometa u gradovima izgradnjom i proirenjem gradskih transverzala, longitudinala i parkiralita Smanjenje emisije polutanata (crnih Destimulacija koritenja ugljena i mazu- INS D, F, /K, L FMOIT, MTTZO HN/K, Lo dimova) od grijanja kuanstava; ta za zagrijavanje i prelazak na ie Smanjenje potronje energije za 2energente (plin i el. energija); 3%; Sanacija sustava za centralno grijanje u Smanjenje emisije NOx na max.100 Gradu Mostaru; 3 mg/m ; Izgradnja dimnjaka dovoljne visine; Smanjenje energ. potronje u krovnim Rjeenje pravnog statusa postojeih kotlovnicama na razini 10-15%; energana Smanjenje opasnosti od poara u stambenim objektima VREMENSKI ROK DR (>5 godina) MOGUI FIN. IZVORI DPr, JP ACFBiH, FPr, JP CFBIH, /KPr, /KFZO, MKr, Do, Ko i sl.
CILJ Smanjenje opasnosti za zdravlje ljudi (akutne infekcije gornjeg i donjeg respiratornog trakta, bronhitis, anemije maligne neoplazme), te flore i faune sniavanjem aerozagaenja na razini emisije tetnih polutanata (plinovi, praina, crni dimovi) i i dovoenjem u zakonski propisane okvire
DR (>5 godina)
/KPr, /KFZO, KKr, Do
166

TEMATSKA OBLAST 2: ZATITA OD BUKE I VIBRACIJA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Smanjenje optereenja od buke i vibracija i njihov kontinuirani monitoring Smanjenje optereenja postjee infra- Smanjenje starosti vozila; INS D, F, /K, L Nadlena /K Mi, nadleno strukture (buka, vibracije...) Poboljanje tehnike ispravnosti vozila; F Mi, G/PK F BiH, G/PK Bolja regulacija prometa izgradnjom koHN/K, Lo, NVO i razliite ridora Vc, izgradnjom i proirenjem graorganizacije dskih transverzala, longitudinala i parkiralita Kontrola buke kao opa mjera zatite Dugorono ukljuiti problem kontrole bu- INS F, /K FMOIT, MTTZO HN/K/K okolia ke u ope mjere zatite okolia VREMENSKI ROK DR (>5 godina) MOGUI FIN. IZVORI /KPr, MKr, BKr, Do, Ko
CILJ
Smanjenje opasnosti za zdravlje graana od buke (auditivni efekti, ekstraauditivni efekti, nespecifini fiziolki efekti), uz kontinuirani monitoring
DR (>5 godina)
FPr, /KPr
167

TEMATSKA OBLAST 3: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Zatita voda ienje vode i obale u obalnom po- ienje dna akumulacijskih jezera od INV L JP EP HZ HB, JP EP BIH, druju BiH u Neumu; mulja i vrstog otpada kod njihovog poizvoai radova ienje rijeka, prirodnih i umjetnih tpunog ili djelominog pranjenja uslijed akumulacijskih jezera od vrstog sanacijskih radova otpada; ienje korita rjeica i potoka od vrstog otpada Prioritet: Zatita voda Izgradnja kompakt postrojenja za mala INV naselja VREMENSKI ROK MOGUI FIN.IZVORI
CILJ
Oieni rijeke, rjeice, potoci i jezera od vrstog otpada
DR (> 5 godina) JP EP HZ HB, JP EP BIH
Smanjivanje zagaenja tla, podzemnih voda te povrinskih voda (rijeke Neretve i njenih pritoka te Jadranskog mora) otpadnim vodama naselja i industrije bez proiavanja (trebaju dostii propisanu kvalitetu prije uputanja)
Osiguranje tretiranja (prethodnog proiavanja) komunalnih otpadnih voda (efluenta), koje trebaju zadovoljiti odredbe Pravilnika o graninim vrijednosti-ma opasnih i tetnih tvari za vode koje se nakon proiavanja iz sustava javne kanalizacije isputaju u prirodni prijamnik
/K, L
MPV HN/K , Lo
DR (>5 godina)
/KPr, LPr
168

TEMATSKA OBLAST 4: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE ZEMLJITEM KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Kontaminiranost zemljita Ogranienje koritenja pojedinih vrsta INS /K, L MPV HN/K, MTTZO gnojiva i kemikalija HN/K, Lo VREMENSKI ROK DR (>5 godina) MOGUI FIN.IZVORI /KPr, LPr
CILJ
MJERA Smanjenje difuznog zagaenja
Planski i racionalno koristiti gnojiva i kemijska sredstva u poljoprivrednoj proizvodnji
Optimalno planiranje i koritenje prostora i resursa
Uvoenje plodoreda i gnojidbe orgaINS nskom tvari Prioritet: Monitoring zemljita Utvrditi i pratiti oteenja, degradaciI.Faza: odreivanje sustava i gustoe INS, INV ju ili degeneraciju tla monitoringa koji odgovara onome u EU, odreivanje i valoriziranje indikatora oteenja i degradacije tla, odreivanje lokacije stalnog osmatranja i uspostava baza podataka. II.Faza: kontinuirani monitoring odreenih indikatora. Nabavka potrebnih softvera i prezentacija u GIS tehnici Prioritet: Koritenje zemljita Uspostava novog sustava vrjednovanja Izrada metodologije i Pravilnika o kate- INV s proizvodno-ekonomskog aspekta kao gorizaciji i bonitiranju zemljita. podloge za utvrivanje potencijalnih mo- Izrada pedoloke i bonitetne karte poljogunosti njegove uporabe, prometa i pri- privrednog zemljita. mjene realnije porezne politike; Terenska istraivanja s otvaranjem Ujednaavanje kriterija vrijednosti proprofila i fiziko-kemijskim analizama tla. stora bez obzira na trenutni nain Izrada karata u GIS tehnici i uspostava njegova koritenja baze podataka o poljoprivrednom zemljitu
Uvoenje plodoreda i gnojidbe organskom tvari
/K, L F, /K, L
MPV HN/K, MTTZO HN/K, Lo MPV HN/K, APTF Mo, AMF Mo, Lo
DR (>5 godina)
/KPr, LPr
Uspostaviti sustav trajnog monitoringa zemljita i razvoj indikatora za praenje
DR (>5 godina): I.Faza: 2 godine II. Faza: kontinuirano praenje i testiranje
EU agencija za okoli, FPr, /KPr, sudjelovanje LPr, Do i sl.
/K, L
MPV HN/K, APTF Mo, AMF Mo, Lo
DR (> 5 godina) /K Pr, LPr
169

TEMATSKA OBLAST 5: KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE PLANINAMA, UMAMA I UMSKIM ZEMLJITEM KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Miniranost terena Deminiranje i saniranje uma INS D, F, /K FMPV, MPV HN/K
CILJ
MJERA Deminiranje i saniranje uma
VREMENSKI ROK DR (>5 godina)
MOGUI FIN.IZVORI FPr, /KPr
Deminirati i i sanirati ume
Intenziviranje poumljavanja
Intenzivno poumljavanje
Intenzivno poumljavanje
Prioritet: umske oblasti INV
FMPV, MPV HN/K
DR (>5 godina)
FPr, /KPr
Intenziviranje rekultivacije uma
Intenzivna rekultivacija uma
Prioritet: Izdanake ume Intenzivna rekultivacija uma INV
FMPV, MPV HN/K
DR (>5 godina)
FPr, /KPr
170
Gospodarenje po principima odrivog razvoja
Izrada plana gospodarenja umama u HN/K
Prioritet: tete od olujnih vjetrova Izrada plana gospodarenja umama u INS /K HN/K
MPV HN/K
DR (>5 godina)
/KPr

TEMATSKA OBLAST 8: GOSPODARSTVO I OKOLI KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Promet zagaenje zraka INV /K MPiV HN/K VREMENSKI ROK DR (>5 godina) MOGUI FIN.IZVORI /KPr
CILJ
AKTIVNOST Rekonstrukcija cestovne i inske podloge
Odrivi razvoj energetike
Energetska efikasnost i smanjenje potronje energenata
Prioritet: Energetika INS
F, /K
FMERI, MG/P HN/K, JP EPHZ HB, JP EP BiH FMERI, MG/P HN/K, JP EPHZ HB, JP EP BiH Operatori, MTTZO HN/K, Lo
DR (>5 godina)
Koritenje alternativnih izvora energije
INS
F, /K
DR (>5 godina)
Modernizacija i uspostava organiziranog i kontroliranog prikupljanja otpadnih tvari sekundarnih sirovina
INS
/K,L
DR (>5 godina)
FPr, /KPr, LPr, JP EPHZ HB, JP EP BiH FPr, /KPr, LPr, JP EPHZ HB, JP EP BiH LPr, JP EPHZ HB, JP EP BiH FPr
Odrivi razvoj poljoprivrede
Prioritet: Poljoprivredna proizvodnja Formirati pri opini ili zemljoradnikim zadrugama centre za pomo i edukaciju po- INS F ljoprivrednih proizvoaa (u vezi s pripremom zemljita za sjetvu ...)
MPV FBiH
DR (>5 godina)
Prioritet: Turizam Implementirati nedavno zavrenu Strategiju razvoja turizma HN/K za razdoblje INS 2011.-2021. Osuvremenjavanje turistike ponude kroz razvoj projekata (organizacija, ekosela, INV, INS definiranje autentinog proizvoda, gastronomija) i strategija privlaenja stranog kapitala Izgraditi turistike kapacitete (plae, hoteli, restorani, planinarski domovi, sportski INV objekti, zelene transferzale, izletita i drugo) prema uraenim master planovima razvoja turizma za Opinu Neum i Blidinje te prema strategiji razvoja turizma opine Jablanica itd. Potpunije i svrsishodnije koritenje turistikih potencijala i kapaciteta INV, INS
/K /K, L /K, L
MTTZO HN/K, TZ HN/K -
DR (>5 godina) DR (>5 godina)
/KPr, LPr /KPr, LPr, kompanije LPr, PS, Kr
Odrivi razvoj turizma
Lo, PS
DR (>5 godina)
/K, L
MG/P HN/K,TZ HN/K, Lo, kompanije
DR (>5 godina)
/KPr, LPr, kompanije
171

TEMATSKA OBLAST 9: BIORAZNOLIKOST, ZATITA PRIRODNOG I KULTURNOG NASLIJEA KARAKTER RAZINA NOSITELJ MJERA AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Zatita vrsta i zajednica Uspostava mjera konzervacije vrsta i Uspostava zatienih podruja INS /K MTTZO HN/K u suradnji zajednica na prirodnim stanitima (in sa znanstvenim i strunim situ) institucijama Uspostava mjera konzervacije Revitalizacija postojeih i otvaranje no- INS D, F, /K MTTZO HN/K u suradnji vih botanikih bata sa strunim institucijama Zasnivanje ekolokih temelja u planskom iskoritavanju resursa okolia Prioritet: Eksploatacija resursa Uspostava intersektorskog pristupa u INS D, F, /K eksploataciji prirodnih resursa (ume, voda, zrak, prostor, pejzane/krajobrazne vrijednosti) Uspostava efikasnih zakonskih mehani- INS D, F, /K zama Prioritet: Monitoring Organiziranje IT slube za prikupljanje INS podataka MTTZO HN/K u suradnji sa znanstveno-strunim institucijama MTTZO HN/K u suradnji sa ostalim Mi i znanstvenostrunim institucijama MTTZO HN/K u suradnji sa znanstvenim, strunim i NVO organizacijama MTTZO HN/K u suradnji sa znanstvenim, strunim i NVOorganizacijama MTTZO HN/K u suradnji sa znanstvenim, strunim i NVOorganizacijama MTTZO HN/K, ZZKHPN HN/K VREMENSKI ROK DR (>5 godina) MOGUI FIN. IZVORI /KPr /KPr, LPr
CILJ
Ouvanje ugroenih vrsta i zajednica
DR (>5 godina)
DR (>5 godina)
FPr, /KPr
Plansko koritenje resursa
DR (>5 godina)
/KPr
Uspostava sustava prijema podataka Monitoring stanja bioraznolikosti
D, F, /K
DR (>5 godina)
Edukacija Uspostava sustava fizikog monitoringa
INS
D, F, /K D, F, /K
DR (>5 godina)
FPr, /KPr, LPr, Do i projekti aplicirani kod GEF-a i UNEP-a -
Organiziranje rada znanstvenih, strunih INS i NVO organizacija na monitoringu
DR (>5 godina)
Uspostavljanje jedinstvene baze pokretnih dobara batine HN/K
Uvezivanje postojeih pojedinanih baza podataka s mogunou javnog pristupa
Prioritet: Jedinstvena baza pokretnih dobara batine HN/K Osiguranje ljudskih i tehnikih resursa INS /K za uvezivanje postojeih i kreiranje novih baza podataka te i otvaranje baza za javnost
DR (>5 godina)
172
Zbrinjavanje i pohranjivanje pokretnog naslijea
Stvaranje adekvatnih uvjeta za pohranjivanje pokretnog naslijea
Prioritet: Zbrinjavanje pokretnog naslijea Srednjoronim planiranjem na razini re- INS /K sornog ministarstva utvrditi mjere poboljanja uvjeta evidencije i zbrinjavanja pokretnog naslijea te osigurati prostorne i tehnike uvjete
DR (>5 godina)

TEMATSKA OBLAST 10: JAVNO ZDRAVLJE, OBRAZOVANJE I SOCIJALNA PROBLEMATIKA KARAKTER RAZINA NOSITELJ AKTIVNOST AKTIVNOSTI DJELOVANJA AKTIVNOSTI Prioritet: Radioloka kontaminacija Locirati, evidentirati, unititi i dekontaminirati sve izvore zraenja (prirodne, tehno- INS, INV /K Vlada HN/K, MZ, MG/P, noloki izmijenjene prirodne i umjetne) koji nisu pod kontrolom. instituti koji se bave zatiSnimiti stanje radioaktivnosti okolia u HN/K (tlo, voda, biljke, ivotinje). tom od zraenja, ZaJZ, Lo Planirati aktivnosti za sluaj akcidenta. Utvrditi razinu izloenosti stanovnitva radonu u stanovima i radnim prostorima. Uraditi sveobuhvatnu studiju kretanja malignoma na ovom podruju u vidu Registra karcinoma Prioritet: UV zraenje tipa A i B Nabava i instaliranje opreme za kontinuirano praenje UV zraenja tipa AiB na INS, INV /K vidnim mjestima VREMENSKI ROK DR (>5 godina) MOGUI FIN. IZVORI /KPr, Kr
CILJ
Monitoring radioaktivnosti
Monitoring UV zraenja tipa AiB
Vlada HN/K, MZ, MG/P, instituti koji se bave zatitom od zraenja, ZaJZ, Lo
DR (>5 godina)
/KPr, Kr
Obnoviti i izgraditi parkovne i rekreacijske zone
Prioritet: Zelene povrine parkova i terena za rekreaciju Obnoviti parkovske i rekreacijske zone i napraviti nove INS /K, L
Vlada HN/K, Lo, JKP, ZJZ HN/K
DR (>5 godina)
LPr
Sprjeavanje formiranja divljih deponija
Prioritet: Divlje deponije i lokalna odlagalita otpada Osigurati dovoljno sredstava za Preventivnu sustavnu deratizaciju cjelokupnog INS, INV /K, L podruja HN/K, osigurati sredstva za komunalne slube za uklanjanje pasa lutalica. Edukacija graana o sortiranju otpada i reciklai. Postavljanje kontejnera namijenjenih odreenim vrstama otpada
Vlada HN/K, MTTZO HN/K, Lo, JKP
DR (>5 godina)
/KPr, MMF
173
6. 6.1.
PROVEDBA, UNAPREIVANJE I NADZOR APZO HN/K -a PROVEDBA APZO HN/K-a
Preduvjet za uspjenu provedbu APZO HN/K-a, kao jednog od najznaajnijih razvojnoplanskih dokumenata stratekog djelovanja u oblasti okolia, je uspostavljanje jasne institucionalne organizacije za provedbu predvienih aktivnosti, mjera i projekata APZO HN/K-a, zasnovane na kvalitetnom informacijsko-komunikacijskom sustavu i profesionalno obuenim kadrovima. Efikasna institucionalna organiziranost treba osigurati mogunost njegova stalnog unapreivanja, uz redovno informiranje razliitih interesnih grupa. Bitan preduvjet za implementaciju APZO HN/K-a jest uspostavljanje Koordinacijskog tijela za provoenje APZO HN/K-a iji su zadaci sljedei: - priprema radno-operativnih izvjetaja za sudionike u procesu; - priprema dinamikog plana implementacije APZO HN/K-a s jasno definiranim sudionicima, nadlenostima i tijekovima; - osiguranje komunikacije i suradnje izmeu sudionika u procesu provoenja aktivnosti APZO HN/K-a; - osiguravanje kontinuiranog unapreivanja i dopunjavanja APZO HN/K-a. Obzirom na to da e se odreene aktivnosti provoditi na opinskoj razini, odnosno razini F BiH, potrebno je ostvariti dobru suradnju s tijelima uprave nadlenim za pitanja okolia na tim nivoima (opinske slube za okoli, odnosno FMOIT - Federalno ministarstvo okolia i turizma). U cilju stjecanja potrebnih strunih znanja za obavljanje strunih i administrativnih poslova, kadrovima na upanijskoj/kantonalnoj i opinskoj razini treba osigurati odgovarajuu edukaciju, kao i odgovarajua financijska sredstva. Zakonom o okoliu F BiH predvieno je uspostavljanje Savjetodavnog vijea za okoli u cilju pruanja znanstvene i strune podrke vladi i nadlenom ministarstvu za okoli, ime e se osigurati uspjena implementacija okolinih projekata kroz meusektorsku koordinaciju. Predstavnici koordinacijskih tijela za provedbu APZO HN/K-a trebaju biti lanovi Savjetodavnog vijea. 6.2. UNAPRJEIVANJE APZO HN/K-a
Imajui u vidu da je APZO HN/K otvoren dokument koji podlijee izmjenama i dopunama, potrebno je odravati redovitu komunikaciju i suradnju izmeu sudionika u procesu provoenja aktivnosti definiranih APZO HN/K-om. U tom smislu potrebno je: osigurati redovito komuniciranje i suradnju na vodoravnoj i okomitoj razini izmeu svih zainteresiranih subjekata i sudionika u procesu; osigurati redovno i pravodobno izvjeivanje svih zainteresiranih sudionika s jasnim naznakama njihovih obveza; pokrenuti procese izrade meuopinskih i lokalnih programa i projekata za unaprjeivanje ciljeva i mjera ovog APZO HN/K-a. 6.3. NADZOR APZO HN/K-a
Kako bi provoenje APZO HN/K-a bilo to uspjenije, potrebno je organizirati nadzor koji podrazumijeva proces stalnog praenja, analiziranja i sumiranja rezultata njegove provedbe, te redovno izvjeivanje svih zainteresiranih strana. U tom smislu, nadzor treba obuhvatiti: - praenje provedbe ciljeva, mjera i projekata APZO HN/K-a na temelju danih indikatora za svaku tematsku oblast; - redovito i pravodobno izvjeivanje s terena s lokalne (opinske) i upanijske/ kantonalne razine;
174
- kadrovsko, tehniko i informacijsko jaanje terenskih kontrolora nad provedbom mjera i projekata ovog APZO HN/K-a; - jaanje naela partnerstva i podijeljene odgovornosti.
175
7.
PRILOZI
Prilog I. Popis ministarstava na federalnoj i upanijskoj/kantonalnoj razini Prilog II. Popis konvencija i protokola Prilog III. Popis prostorno-planske dokumentacije HN/K Prilog I. Popis ministarstava na federalnoj i upanijskoj/kantonalnoj razini
Ministarstva F BiH Ministarstvo unutranjih/unutranjih poslova Ministarstvo pravde Ministarstvo financija/finansija Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Ministarstvo komunikacija i prometa/prometa i komunikacija Ministarstvo rada i socijalne politike Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata/ Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata Ministarstvo zdravstva Ministarstvo obrazovanja i nauke Ministarstvo kulture i porta/sporta Ministarstvo trgovine Ministarstvo prostornog ureenja Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta Ministarstvo okolia i turizma Ministarstva HN/K Ministarstvo unutranjih/unutranjih poslova Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samouprave Ministarstvo financija/finansija Ministarstvo prosvjete/obrazovanja, znanosti/nauke, kulture i porta/sporta Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi Ministarstvo trgovine, turizma i zatite okolia Ministarstvo prometa/saobraaja i veza Ministarstvo gospodarstva/privrede Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Ministarstvo graditeljstva/graenja i prostornog ureenja Ministarstvo za pitanja branitelja
Prilog II. Popis konvencija i protokola

Meunarodni sporazumi Konvencija o prekograninom zagaivanju zraka na velikim udaljenostima - 1994. Protokol uz Konvenciju o prekograninom zagaivanju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. godine, o dugoronom financiranju programa suradnje za praenje i procjene prekograninog prijenosa zagaujuih tvari u zraku na velike daljine u Europi (EMEP) - 1994. Beka konvencija o zatiti ozonskog omotaa - 1994. Montrealski protokol o supstancama koje oteuju ozonski omota (izmjene i dopune) - 2003. Okvirna Konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama - 2000. Meunarodna konvencija o zatiti biljaka - 2003. Konvencija (UN) o biolokoj raznolikosti - 2002. Konvencija o movarama od meunarodne vanosti, osobito kao stanite ptica movarica 2001. Konvencija o uspostavljanju Organizacije za zatitu europskih i mediteranskih biljaka - 2005. Konvencija o pomoi u sluaju nuklearne nesree ili radioloke katastrofe - 1994. Protokol o zatiti Mediterana od zagaivanja s kopna - 1998. Protokol o posebno zatienim podrujima i biolokoj raznovrsnosti Mediterana, Monako, 1996. (stari naziv: Protokol o posebno zatienim podrujima Sredozemnog mora, eneva, 1982.) (stupio na snagu: 23.3.1986.) (SL R BH, br. 13/94, SL SFRJ MU, br. 9/85) 176
AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018. Baselska konvencija o nadzoru prekograninog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju Bazel, 22.03.1989. (stupila na snagu: 05.05.1992.) (SLG BH, br. 31/00) Dopuna Bazelske konvencija o nadzoru prekograninog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju, Brisel, 1997. Konvencija UN o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogoenim jakim suama i/ili dezertifikacijom, posebno u Africi - 2002. Kyoto protokol 2007. Meunarodna konvencija o sprjeavanju zagaivanja mora naftom, London, 1954. (stupila na snagu: 26.07.1958.) (Sl.list R BH 13/94, Sl.list SFRJ MU 60/73, 53/74) Meunarodna konvencija o zatiti od zagaivanja s brodova, London, 1973. (stupila na snagu: 02.10.1983.) (Sl.list R BH 13/94, Sl.list SFRJ MU 2/85)
Prilog III. Popis prostorno-planske dokumentacije HN/K - Prostorni plan SRBiH 1981.-2001. - Prostorni planovi opina koje se nalaze u obuhvatu HN/K (prijeratni); - Prostorni plan posebnih obiljeja od znaaja za F BiH Autocesta na Koridoru Vc dionica: vor Jablanica juna granica (III. 2009); - Prostorni plan opine apljina - Prednacrt (2011); - Prostorna osnova Prostornog plana opine itluk za razdoblje od 2010. do 2020. (II. 2011); - Prostorni plan opine Prozor-Rama za razdoblje od 2010. do 2020. godine Prijedlog (2011).
177

APZO HNŽK Final 2012 2017 Novo 3 Sa Potpisom

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

APZO HNŽK Final 2012 2017 Novo 3 Sa Potpisom

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA OPINA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKONERETVANSKE UPANIJE/ KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

LOKALNI AKCIJSKI PLAN ZA OKOLI prosinca 2011.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

OPI PODACI O HERCEGOVAKO-NERETVANSKOJ UPANIJI/KANTONU (HN/K) ZEMLJOPISNI POLOAJ

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

Otpad iz zdravstvenih i veterinarskih ustanova

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.