STUDIJA

KULTURNOG PEJZAA
VRMCA
STUDIJA
KULTURNOG
PEJZAA
VRMCA

IZRAIVAI STUDIJE

STUDIJA
KULTURNOG
PEJZAA
VRMCA
NARUILAC: Optina Tivat, Trg
Magnolija br.1, 85320 Tivat, Crna Gora
IZVRILAC: Oikon, d.o.o., Institut za
primijenjenu ekologiju, Trg senjskih
uskoka 1-2, 10000 Zagreb
BROJ UGOVORA: CRIS No. 309-436

dr.sc. BISERKA DUMBOVI BILUI, dipl.ing.arh., voditeljica

izrade
dr.sc. VLADIMIR KUAN, dipl.ing.um., priprema i obrada
podataka u GIS-u
dr.sc. DANKA PETROVI, dipl.biol., analiza prirodnih obiljeja
KATARINA LISAVAC, dipl.ing.arh., prikaz istorijskog razvoja
podruja i kulturna batina
JELENA FRANOVI, dipl.ing. pejz.arh., obrada i kartiranje
uzoraka pejzaa
JOKO KATELAN, prof. i arhivista, dobava istorijskih karata i
jezina obrada teksta
MAJA BILUI, mag.ing.arh., analiza antropogenih i vizuelnomorfolokih obiljeja
ANDRIJANA MIHULJA, dipl.ing.um., izrada kartografskih
prikaza korienja prostora
VINJA TEKO, dipl.ing.kraj.arh., obrada i kartiranje tipoloke
klasifikacije i osjetljivosti
SUNANA RAPI, dipl.ing. kraj.arh., obrada i kartiranje
tipoloke klasifikacije i osjetljivosti
MAJA POSAVEC, mag.kraj.arh., obrada i kartiranje tipoloke
klasifikacije i osjetljivosti

CILJEVI I ZADACI STUDIJE

Vrmac - kotorski i tivatski zaljev, administrativno pripada optinama Kotor i Tivat.

Dio Vrmca u okviru podruja Svjetske prirodne i kulturne batine UNESCO-a, a dio
(optina Tivat ) planiran je Prostorno-urbanistikim planom kao park prirode.
Prepoznato je postojanje prirodne i kulturne batine Vrmca, ali nije definirana kategorija
zatite niti je ekonomski dovoljno iskoritena.
Cilj je pokazati metodologiju kako prirodno i kulturno nasljee definira prostor kao
kulturni pejza, koji moe istovremeno biti zatien i stavljen u funkciju razvoja.

KORITENJE STUDIJE

- podloga za donoenje rjeenja o zatiti kulturnog pejsaa

- lokalni razvoj temeljen na resursima i vrijednostima pejzaa koje predstavljaju potencijal
ekonomskog razvoja
- Studija je namijenjena prvenstveno lokalnim upravama: Optinama Tivat i Kotor kojima e
kao osnova za planske i strateke dokumenta, posluiti za adekvatnu zatitu i za ekonomsku
valorizaciju pejzaa Vrmca.

SADRAJ
1.

2.

3.

4.

UVOD
Projektni zadatak, ciljevi i zadaci studije
Metodologija izrade
POLAZITA ZA ZATITU KULTURNOG PEJZAA VRMCA
Definicije kulturnog pejzaa
Meunarodni kontekst
Nacionalni zakonodavni okvir
OPIS PODRUJA OBUHVATA
Geografski poloaj
Granice podruja obuhvata
Dosadanje tipologije pejzaa na podruju obuhvata
ANALIZA PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE I PROJEKATA
Analiza vaeih prostornih i urbanistikih planova
Analiza planiranih projekata, stratekih i ostalih dokumenata
Analiza pritisaka i promjena karaktera predjela

5. ANALIZA PRIRODNIH OBILJEJA

Klimatska obiljeja
Reljefna obiljeja
Geoloka i pedoloka obiljeja
Hidroloka obiljeja
Vegetacijska obiljeja
Floristika obiljeja
Zatiena prirodna batina
6. PRIKAZ ISTORIJSKOG RAZVOJA VRMCA
Praistorijski i antiki period
Srednjovjekovni period (od 12. do 15. vijeka)
Period od 15. do kraja 18. vijeka (vladavina Mletake republike)
Period od kraja 18. do po. 20. vijeka (Austrijsko carstvo i Austrougarska monarhija)
Period 20. vijeka
Nepokretna kulturna batina (zatiena i evidentirana)
7. ANALIZA ANTROPOGENIH OBILJEJA
Namjena i korienje zemljita
Elementi i uzorci pejzaa
8. ANALIZA VIZUELNIH I PERCEPTIVNIH OBILJEJA
Analiza vizuelne izloenosti
Vizuelno-morfoloka obiljeja
Percepcija i doivljaj Vrmca

9. IDENTIFIKACIJA KARAKTERA PEJZAA - TIPOLOGIJA PEJZAA VRMCA

Uvodno obrazloenje
Opti tipovi/podruja karaktera predjela - opti pejzani tipovi/podruja
Tipovi i podruja karaktera predjela - pejzani tipovi i podruja
10.VALORIZACIJA I OCJENA OSJETLJIVOSTI KULTURNOG PEJZAA VRMCA
Valorizacija obiljeja i kvaliteta pejzaa
Odabrani kriterijumi valorizacije kulturnog pejzaa
Ocjena vrijednosti i osjetljivosti pejzanih podruja
Pritisci razvoja i konflikti u prostoru
Prijedlog zatite kulturnog pejzaa
11. SMJERNICE ZA ZATITU, PLANIRANJE I UPRAVLJANJE PEJZAOM VRMCA
Opte mjere zatite kulturnog pejzaa
Mjere zatite, planiranja i korienja pejzaa kao resursa
Mjere za ouvanje karaktera predjela - izrada Plana predjela Vrmca i Konzervatorsko
-pejzanih studija
Smjernice i preporuke za revitalizaciju i poboljanje stanja kulturnog pejzaa Vrmca
12. ZAKLJUCI
13. IZVORI I LITERATURA
15. KARTOGRAFSKI PRIKAZI (Kartogram1-35)

Definicija pejzaa/predjela u Evropskoj konvenciji o predjelu: predio znai podruje

percipirano od ljudi, iji je karakter rezultat djelovanja i meu-djelovanja prirodnih i/ili
ljudskih faktora.
Kulturni pejzai definisani su kao kombinovano djelo ovjeka i prirode. Oni ilustruju
razvoj ljudskog drutva i naselja kroz istoriju pod uticajem fizikih ogranienja i/ili
mogunosti prezentovanih od strane njihove prirodne sredine, te drutvenih, ekonomskih
i kulturnih snaga drutva, unutranjih i vanjskih. /UNESCO
Zakon o ratifikaciji konvencije o evropskim predjelima (Sl. list CG, br. 48/08) koji
odreuje opte principe zatite, upravljanja i planiranja predjela.
Zakon o zatiti kulturnih dobara (Sl. list CG, br. 49/10), predvia zatitu kulturnog pejzaa
kao jednu od vrsta kulturnih dobara. Planom predjela mogue je predvidjeti potrebu
izrade elaborata tj. inicirati zatitu nekog kulturnog pejzaa na osnovu njegove
autentinosti, integriteta, stepena ouvanosti, jedinstvenosti i rijetkosti, istorijskog,
naunog, arhitektonskog ili drugog drutvenog znaaja.
Zakon o zatiti prirode (Sl. list CG, br. 51/08) objanjava pojam predjela i pejzane
raznovrsnosti, definie zatitu predjela, predio izuzetnih odlika, prepoznaje pejzane
vrijednosti i aktivnosti sa specifinim rasporedom ekosistema pri razvrstavanju zatienih
prirodnih dobara u kategorije. Definie plan upravljanja, uslove korienja, monitoring i
sadraj strategije zatite prirode.

PODRUJE OBUHVATA

ALATI GIS-A

DOSADANJE TIPOLOGIJE PEJZAA NA PODRUJU OBUHVATA STUDIJE

Izvod iz karte LANMAP2

izvod iz karte Tipovi karaktera

predjela (Prostorni plan
posebne namjene za Obalno
podruje Crne Gore

ANALIZA PRIRODNIH OBILJEJA

KLIMATSKA OBILJEJA
RELJEFNA OBILJEJA

GEOLOKA I PEDOLOKA OBILJEJA

HIDROLOKA OBILJEJA

VEGETACIJSKA OBILJEJA

KULTURNA BATINA

GENEZA PROSTORA

Katastarska karta iz 1838.

POKROV ZEMLJITA
CORINE LAND COVER

ELEMENTI I UZORCI PEJZAA

Agrarne povrine na terasama 1970. i 2012. godine

ANALIZA VIZUELNE IZLOENOSTI VRMCA

VIZUELNO - MORFOLOKA OBILJEJA VRMCA

OPTI PEJZANI TIPOVI/PODRUJA - OPTI TIPOVI/PODRUJA KARAKTERA PREDJELA

OPTI TIP KARAKTERA PREDJELA

/OPTI PEJZANI TIP

OPTE PODRUJE KARAKTERA PREDJELA

/OPTE PEJZANO PODRUJE

1. Gorski, submediteranski

1..Gorski, submediteranski predio Vrmca

2. Brdoviti, submediteranski

2. Brdoviti, submediteranski predio Vrmca

3. Obalni/priobalni, nizijski

3.a.Obalni/priobalni, nizijski predio JZ

poluostrva Vrmac
3.b Obalni predio SI dijela poluostrva Vrmac
3.c Obalni predio tjesnaca Verige

dijela

TIPOVI I PODRUJA KARAKTERA PREDJELA - PEJZANA PODRUJA I TIPOVI

1.1. Gorski, umski predio Vrmca
2.1.a.Brdoviti, istorijski, ruralni predio Pasiglava,
Gornjih Bogdaia, Gornje Lastve i Vee brda
2.1.b Brdoviti, istorijski, ruralni predio Gornjeg Stoliva
2.2. Brdoviti, semi-ruralni predio Donji Bogdaii-Kava
2.3. Brdoviti, istorijski agrikulturni predio urevog brda
2.4. Brdoviti, umski, fortifikacijski predio Vrmca
2.5. Brdoviti, izbrazdani, krenjaki predio Vrmca
2.6. Brdoviti, umski predio Veriga i Stoliva
2.7. Brdoviti, umski, doprirodni predio Lastve
2.8. Brdoviti, ogoljeni predio Popove glave
3.1..Obalni, semi-ruralni, turistiki predio Lepetane Opatovo
3.1. Obalni, semi-urbani, turistiki predio Donjeg Stoliva
3.2. Obalni, nizijski, urbano-turistiki predio Tivta
3.3..Priobalni, nizijski, peri-urbani predio Donja Lastva Tivat - Gradionica
3.4. Nizijski, agrikulturno-umski predio Tivatskog polja
3.5. Obalni, istorijski, urbano-ljetnikovaki predio
Pranja
3.6. Obalni, peri-urbani predio Muo-kaljari

GORSKI UMSKI PREDIO/PEJZA VRMCA (1.1.)

Vizuelne karakteristike
Prirodne karakteristike
Strukturne karakteristike i antropogeni uticaji
Stanje karaktera pritisci i negativna obiljeja
Smjernice za planiranje i upravljanje

BRDOVITI, ISTORIJSKI, RURALNI PREDIO GORNJIH BOGDAIA, PASIGLAVA , GORNJE LASTVE I

VEE BRDA (2.1.)

OBALNI, ISTORIJSKI, URBANO-LJETNIKOVAKI PREDIO PRANJA (3.5.)

VALORIZACIJA I OCJENA OSJETLJIVOSTI KULTURNOG PEJZAA

Integritet, prisutnost prepoznatljivih elemenata oblikovanja, prostorne organizacije i funkcija
kroz sve istorijske periode razvoja. Integritet se sagledava kao - drutveni, funkcionalni,
strukturni i vizuelni.
Autentinost, ouvanost istorijskih elemenata, grae, oblika i funkcija iz perioda nastajanja ili
iz perioda znaaja, a u sluaju prirodnih komponenata ouvanost prirodnosti i ekolokih
uslova.
prisutnost kulturne i prirodne batine
Ostali kriteriji: rijetkosti i jedinstvenosti ,usklaenosti /harmoninosti, estetskih i vizuelnih
karakteristika te potencijala za javno koritenje, razvoj javnih, edukativnih, rekreativnih ili
slinih sadraja, ali i za razne oblike ekonomskog korienja

OSJETLJIVOST PEJZAA VRMCA

Osjetljivost s obzirom na vizuelnu izloenost

Ukupna osjetljivost prostora

PRITISCI RAZVOJA I
KONFLIKTI U PROSTORU

PRITISCI RAZVOJA I KONFLIKTI U PROSTORU

Stepen pritisaka

Stepen konflikta

PRIJEDLOG ZONA ZATITE KULTURNOG PEJZAA VRMCA

SMJERNICE ZA ZATITU, PLANIRANJE I UPRAVLJANJE KULTURNOG PEJZAA VRMCA

- proglaenje kulturnog pejzaa na osnovi Zakona o zatiti kulturnih dobara
- izrada plana posebnih obiljeja kulturnog pejzaa Vrmca
- ukoliko se ne izradi Plan predjela Vrmca koji ukljuuje zonu zatite i kontaktnu zonu kao podloge za izradu svakog planskog i projektnog rjeenja studije lokacije treba
izraditi Konzervatorsko - pejzanu studiju
- planirane cestovne saobraajnice iznad Tivta u predjelu urevo brdo, te u Stolivu,
(Pranju) izazivaju degradaciju pejzaa, stoga su potrebne korekcije trase - preispitati
trase u okviru izrade detaljne Pejzane i saobraajne studije, odnosno Studije uticaja
na ivotnu sredinu
- Studiju lokacije uz austrijsku fortifikaciju na Vrmcu treba staviti van snage. Pristupiti
izradi novog planskog rjeenja koje e uvaiti pejzane vrijednosti. Podloga za izradu
idejnog urbanistiko-arhitektonskog rjeenja treba biti Konzervatorsko-pejzana studija
- naputene ambijentalne cjeline Gornje Lastve, Gornjeg Stoliva, Veebrda, Gornjih
Bogdaia itd. revitalizovati i ukljuiti u turistiku ponudu. Pri tome treba sauvati
prostornu matricu ruralne cjeline i pripadajueg pejzanog podruja koje karakterie
sistem starih puteva. U izradu Plana obnove naselja ukljuiti i okolno podruje,
pripadajui pejzani tip za kojeg treba izraditi detaljnu Konzervatorsko-pejzanu
studiju.

SMJERNICE ZA ZATITU, PLANIRANJE I UPRAVLJANJE KULTURNOG PEJZAA VRMCA

- izraditi Konzervatorsko-pejzanu studiju predjela Donji Bogdaii-Kava, te preispitati
planske postavke i izvriti reviziju aktuelnog DUP-a Kava u dijelu koji planira stambenu
izgradnju na padinama Vrmca iznad puta Gradionica Trojica.
- Predlae se za podruja koja su ocijenjena najveim stepenom konflikta izrade
Konzervatorsko-pejzane studije na osnovu kojih se mogu izraditi smjernice za budui
prostorni razvoj i gradnju uz ouvanje prepoznatih vrijednosti.
- Prepoznati razliiti tipovi kulturnog pejzaa Vrmca veliki su potencijal za korienje, i
rehabilitaciju nekadanjeg fortifikacijskog, sakralnog, ljetnikovakog i agrikulturnog
pejzaa. Kulturni pejza na taj nain ujedno postaje sredstvo identifikacije i privlaenja
za stanovnitvo, ali i za posjetioce. Ekonomska valorizacija pejzanih resursa kroz
turistiku privredu danas je opravdana i poeljna. Kulturno raznolik i ekoloki ouvan
prostor Vrmca strateki je resurs turizma, na temelju kojeg se danas moe razvijati ne
samo Optina Kotor i Tivat, ve i iri prostor mikroregije. Stoga na dananjem ekoloki i
kulturno izrazito osvijeenom turistikom tritu kulturni pejza Vrmca ima niz
komparativnih prednosti.

HVALA
NA
PANJI