V J E S N I K

službeno glasilo Grada Vrgorca

Broj 9 Godina XXXII. Vrgorac, 16. prosinca 2006. godine List izlazi po potrebi

GRADSKO VIJEÆE A Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom „Prostorni

plan ureðenja Grada Vrgorca”
I Obrazloženje
Na temelju èlanka 24., stavak 1. Zakona o prostornom 1. POLAZIŠTA
ureðenju („Narodne novine”, broj 30/94., 68/98., 61/00., 1.1. Položaj, znaèaj i posebnosti podruèja grada
32/02. i 100/04.) i èlanka 33. Statuta Grada Vrgorca u odnosu na prostor i sustave Županije i
(„Vjesnik” - službeno glasilo Grada Vrgorca broj 1/06. i Države
2/06.), Gradsko vijeæe Grada Vrgorca na 16. sjednici 1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru
održanoj dana 15. prosinca 2006. godine, donosi 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne
znaèajke
O D L U K U 1.1.3. Ocjena stanja, moguænosti i
o donošenju Prostornog plana ureðenja Grada Vrgorca ogranièenja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke
I OPÆE ODREDBE te prostorne pokazatelje

Èlanak 1. 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I

Donosi se Prostorni plan ureðenja Grada Vrgorca (u UREÐENJA
nastavku teksta: Prostorni plan), što ga je izradila tvrtka 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog
URBOS doo Split-Biro za prostorno planiranje, urbanizam znaèaja
i zaštitu okoliša uz suradnju nadležnih službi Grada 2.1.1. Razvoj grada posebnih funkcija i
Vrgorca. infrastrukturnih sustava
Prostornim planom se, u skladu sa Strategijom i 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih
Programom prostornog ureðivanja Republike Hrvatske i izvora
Prostornim planom Splitsko dalmatinske županije utvrðuje 2.1.3. Oèuvanje ekološke stabilnosti i
temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih vrijednih dijelova okoliša
i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjena površina s 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog znaèaja
prijedlogom uvjeta i mjera njihovog ureðivanja. 2.2.1. Demografski razvoj
Prostorni plan sadrži i uvjete i smjernice za ureðivanje 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
i zaštitu prostora, mjere za unapreðivanje i zaštitu okoliša, 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne
podruèja s posebnim i drugim istaknutim obilježjima, te i komunalne infrastrukture
granice graðevinskih podruèja naselja. 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih
vrijednosti i posebnosti i kulturno-
Èlanak 2. povijesnih cjelina
2.3. Ciljevi prostornog ureðenja naselja na
Prostorni plan donosi se za administrativni obuhvat podruèju grada
Grada Vrgorca, utvrðen Zakonom o podruèjima županija, 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita
gradova i opæina u republici hrvatskoj („Narodne novine”, prostora
broj 10/97., 124/97., 68/98., 22/99., 117/99., 128/99., 2.3.2. Utvrðivanje graðevinskih podruèja
44/00., 129/00., 92/01., 79/02., 83/02.) površine 277,80 naselja u odnosu na postojeæi i
km2, a èini ga dvadeset i èetiri naselja. planirani broj stanovnika, gustoæu
Naselja u sastavu Grada Vrgorca su: Banja, Dragljane, stanovanja, izgraðenost, iskorištenost
Draževitiæi, Duge Njive, Dusina, Kljenak, Kokoriæi, Kotezi, i gustoæu izgraðenosti, obilježja
Kozica, Mijaca, Orah, Podprolog, Poljica Kozièka, naselja, vrijednosti i posebnosti
Propatnice, Rašèane, Ravèa, Stilja, Umèani, Veliki Prolog, krajobraza, prirodnih i kulturno-
Vina, Višnjica, Vlaka, Vrgorac i Zavojane. povijesnih cjelina
Granica obuhvata Prostornog plana, odnosno granice 2.3.3. Unapreðenje ureðenja naselja i
Grada Vrgorca ucrtana je u grafièkom dijelu Prostornog komunalne infrastrukture
plana u mjerilu 1:25.000.
3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
Èlanak 3. 3.1. Prikaz prostornog razvoja na podruèju Grada
u odnosu na prostornu i gospodarsku
Prostorni plan je sastavni dio ove Odluke i sadržan strukturu Županije
je u elaboratu “Prostorni plan ureðenja Grada Vrgorca” 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i
i sastoji se od: korištenje površina
Stranica 2 Broj 9 SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za
namjenu površina (naselja i
izgraðene strukture van naselja;
poljoprivredne, šumske, vodne te
površine posebne namjene i ostale
površine)
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti
3.4. Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora
3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna
i/ili osjetljiva podruèja i prostorne
cjeline (prirodni resursi, krajobraz,
prirodne vrijednosti i kulturno
povijesne cjeline)
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav
3.5.2. Energetski sustav
3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodo-
opskrba, odvodnja, ureðenje vodo-
toka i voda, melioracijska odvodnja)
3.6. Postupanje s otpadom
3.7. Sprjeèavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
II Odredbe za provoðenje
1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA
POVRŠINA NA PODRUÈJU GRADA
VRGORCA
2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA
2.1. Graðevine od važnosti za Državu i Županiju
2.2. Graðevinska podruèja naselja
2.3. Izgraðene strukture izvan naselja
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELA-
TNOSTI
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELA-
TNOSTI
5. UVJETI UTVRÐIVANJA KORIDORA ILI
TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
6. M J E R E Z A Š T I T E K R A J O B R A Z N I H I
PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA
7. POSTUPANJE S OTPADOM
8. MJERE SPRJEÈAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ
9. MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA
9.1. Obveza izrade prostornih planova
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
9.3. Rekonstrukcija graðevina èija je namjena
protivna planiranoj namjeni
B Grafièkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u
mjerilu 1:25000, 1:5000, 1:2880 i 1:1000:
0. GRANICE 1:25.000
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA1:25.000
2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI:
2.1 Promet 1:25.000
2.2 Pošta i telekomunikacije 1:25.000
2.3 Energetski sustav 1:25.000
2.4 Vodnogospodarski sustav – korištenje voda
1:25.000
2.5 Vodnogospodarski sustav – odvodnja otpadnih
voda; obrada, skladištenje i
odlaganje otpada 1:25.000
16. prosinca 2006.
2.6 Vodnogospodarski sustav – odvodnja oborinskih
voda 1:25.000
3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREÐENJE I ZAŠTITU
PROSTORA
3.1 Podruèja posebnih uvjeta korištenja – prirodna
baština igraditeljska baština 1:25.000
3.2. Podruèja posebnih ogranièenja u korištenju – tlo,
vode
Podruèja primjene posebnih mjera ureðenja i
zaštite- ureðenje zemljišta 1:25000
3.3. Podruèja primjene posebnih mjera ureðenja i
zaštite –
zaštita posebnih vrijednosti i obilježja
podruèja i dijelovi primjene planskih mjera
zaštite 1:25.000
4. GRAÐEVINSKA PODRUÈJA NASELJA
5. GRAÐEVINSKA PODRUÈJA NASELJA (ukljuèujuæi
naselje Vrgorac) 1:2880
6. NASELJE VRGORAC (nova izmjera) 1:1000
Èlanak 4.
Prostorni plan definira neke osnovne pojmove koji
se koriste u tekstu ovih Odredbi kako slijedi:
Brutto razvijena površina (BRP) – ukupna površina
zatvorenih prostora svih etaža svih graðevina na graðevnoj
èestici ukljuèujuæi i nadzemni dio podruma i potkrovlje.
Detaljniji planovi – podrazumijevaju urbanistièki
plan ureðenja ili detaljni plan ureðenja
Dvojna graðevina - graðevina èija se jedna strana
nalazi na meði graðevne èestice i na toj strani se naslanja
na susjednu graðevinu, a s ostalih strana ima neizgraðeni
prostor.
Etaža – oznaka bilo kojeg kata graðevine, ukljuèujuæi
prizemlje i suteren (ali ne i podrum). Visina graðevina ne
može prijeæi maksimum odreðen ovim odredbama.
Graðevna èestica - èestica zemljišta odreðena za
gradnju graðevina.
Graðevni pravac odreðuje graniènu liniju proèelja
graðevine u odnosu na regulacijsku liniju.
Graðevina u nizu - graðevna cjelina od najmanje
tri meðusobno prislonjene graðevine približno jednakih
gabarita i oblikovanja, èija gradnja, rekonstrukcija,
dogradnja ili nadogradnja uvjetuje cjelovito rješenje
graðevne cjeline.
Interpolacija – gradnja na graðevnoj èestici koja se
nalazi u kontinuirano izgraðenom potezu, odnosno pretežito
dovršenom (izgraðenom) dijelu graðevinskog podruèja
naselja.
Koeficijent izgraðenosti graðevne èestice kig –
odnos izgraðene površine zemljišta pod graðevinom i
ukupne površine graðevne èestice. Zemljište pod
graðevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih,
otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova graðevine,
osim balkona, na graðevnu èesticu, ukljuèivši i terase u
prizemlju graðevine kada su iste konstruktivni dijelovi
podzemne etaže.
Koeficijent iskorištenosti kis – odnos graðevinske
(bruto) površine graðevina i površine graðevne èestice.
Kompenzacijski uvjeti – radnje kojima se ublažuju
ili nadomještaju predvidiva ošteæenja prirode.
16. prosinca 2006. SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
Podrumom se na ravnom terenu smatra se najniža
dio graðevine ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije
te etaže nije viša od 1,0 metar od najniže kote ureðenog
terena uz graðevinu.
Podrumom se na kosom terenu smatra najniža
etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije leži na
koti konaèno ureðenog terena na višem dijelu i ako kota
konaèno ureðenog terena uz graðevinu nije niža od 2,0
metra od kote gornjeg ruba stropne konstrukcije na
najnižem dijelu.
Potkrovlje – dio graðevine ispod kose krovne kon-
strukcije, a iznad stropne konstrukcije posljednje etaže
graðevine. Dozvoljena visina nadozida je 150 cm mjereno
od poda potkrovlja do vijenca graðevine i s nagibom krova
20°-30°.
Pomoæna graðevina - graðevina koja namjenom
upotpunjuje stambenu ili stambeno-poslovnu graðevinu
(prostori za rad, garaže, spremišta i druge pomoæne
prostorije što služe za redovnu uporabu graðevine); visina
najviše jedna etaža do 3,0 m (ako nije drugaèije odreðeno
ovim odredbama) uz moguænost gradnje podruma i krovišta
bez nadozida;
postojeæe graðevine – u smislu ovih odredbi su
graðevine sagraðene na temelju graðevne dozvole ili
druge odgovarajuæe dozvole te graðevine sagraðene do
15.02.1968.
prirodni teren - neizgraðena površina zemljišta
(graðevne èestice) prije izgradnje; dio èestice može
ureðenjem ostati u stanju prirodnog terena;
prizemlje - je etaža graðevine èija je kota poda
najviše 1,0 m iznad najniže kote konaèno ureðenog terena
uz graðevinu kod ravnih terena, a kod kosih terena najviše
2,0 m iznad najniže kote konaèno ureðenog terena uz
graðevinu;
rekonstrukcija – je izvoðenje radova kojima se
utjeèe na bitna svojstva, vanjski izgled i namjenu postojeæih
graðevina (dogradnja, nadogradnja, uklanjanje vanjskog
dijela, izvoðenje radova radi promjene namjene ili
tehnološkog procesa);
slobodnostojeæa graðevina - graðevina koja sa svih
strana ima neizgraðeni prostor (vlastitu graðevnu èesticu
ili javnu površinu); uz graðevinu može biti prislonjena
pomoæna graðevina;
urbanistièki definirana lokacija - lokacija koja se
nalazi unutar izgraðenog dijela graðevinskog podruèja s
utvrðenim sustavom javno prometnih površina i osnovnom
komunalnom infrastrukturom. Osnovnu komunalnu
infrastrukturu èine pristupne kolne i pješaèke površine
odgovarajuæe širine, te objekti za elektroopskrbu i opskrbu
vodom te odvodnju prema lokalnim prilikama;
Ureðeni teren – neizgraðena površina graðevne
èestice, vodopropusna i hortikulturno ureðena.
Èlanak 5.
Provedba ovog Prostornog plana temelji se na
odredbama za provoðenje ove odluke, kojima se definira
namjena i korištenje prostora, naèini ureðivanja prostora,
te zaštita svih vrijednih podruèja unutar obuhvata
Prostornog plana. Svi uvjeti, kojima se regulira buduæe
ureðivanje prostora u granicama obuhvata Prostornog
plana, sadržani su u tekstualnom i grafièkom dijelu koji
Broj 9 Stranica 3
predstavljaju cjelinu za tumaèenje svih planskih postavki.
Èlanak 6.
Odredbe Prostornog plana neposredno se primjenjuju:
- za podruèja za koja nije utvrðena obveza izrade
detaljnijeg plana ureðenja (urbanistièki plan
ureðenja ili detaljni plan ureðenja);
- u izgraðenim dijelovima graðevinskog podruèja
za koje je obvezna izrada detaljnijeg plana
ureðenja (urbanistièki plan ureðenja ili detaljni
plan ureðenja);
- za rekonstrukciju postojeæih graðevina.
1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENE
POVRŠINA
Èlanak 7.
Odreðivanje namjene površina temelji se na
prikladnosti prostora za pretežne ili karakteristiène i
iskljuèive namjene kao i na utvrðivanju dinamiènih
djelovanja i uèinaka funkcija u prostoru (prometni sustavi,
sustav središnjih naselja i razvojnih središta, gravitacije,
poticaji razvoju i revitalizaciji podruèja i djelatnosti, opæoj
zaštiti i ureðenju prostora i sl.).
Utvrðivanje namjene površina, polazi od:
- vrijednosti pojedinih podruèja (prirodnih i kulturno
povijesnih)
- zateèenog stanja korištenja prostora;
- prostorno-funkcionalnih cjelina (gradskog naselja,
prigradskih naselja i izdvojenih naseljskih cjelina).
Èlanak 8.
Za prostor Grada Vrgorca odreðeno je slijedeæe
korištenje i namjena površina:
I Razvoj i ureðenje površina naselja
• cjelina izgraðenog i neizgraðenog dijela naselja
(mješovita namjena);
športsko-rekreacijska namjena:
• športski centri (R1):
– Kotezi, površine 2 ha,
– Veliki Prolog, površine 0,3 ha,
– Banja 1 ha,
II Razvoj i ureðenje površina izvan naselja
• gospodarska namjena:
- proizvodna - pretežito zanatska I2,
- poslovna K:
- poduzetnièka zona Ravèa (K), površine 37,38 ha,
namjena: proizvodnja, skladište, usluga, trgovina;
- Šumarija (K1), površine 1,88 ha, uslužne namjene;
- Rabina glava (K1), 1,98 ha, uslužne namjene,
izgraðena;
- Dropuljiæi (K) namjena; skladištenje i prerada
poljoprivrednih proizvoda;
• površine za eksploataciju mineralnih sirovina E3s - u
sanaciji, E3i – u istraživanju:
- E3 Kljenak, površine 71,7 ha;
- E3 Paklina, rudnik površine 3,7 ha;
Stranica 4 Broj 9 SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA 16. prosinca 2006.

poljoprivredne površine: - Ž 6209 (Ž 6201 – Banja – Orah – granica BIH)

• osobito vrijedno obradivo tlo (Vrgorsko polje i Rastok - Ž 6210 (Podprolog – Veliki Prolog D 62)
polje); - Ž 6211 (Ž6208 – Dusina – Otriæ Seoci – D513)
• vrijedno obradivo tlo (oranica, vrt, livada, voænjak, b) Energetske graðevine
vinograd); - KK 35 kV Vrgorac
• ostala obradiva tla; - TS 110/35 Vrgorac
šumske površine: c) Vodne graðevine
• gospodarske šume; - vodoopskrbni sustav Vrgorac
• zaštitne šume; - izvorište V. Banja
ostale površine: - izvorište Butina, minimalne izdašnosti 1360 l/s,
• vodene površine; izgraðeno 1971. godine
• groblje (simbol); - sustav odvodnje otpadnih voda Vrgorac - II zona
sanitarne zaštite izvorišta Butina
Promet - regulacijske i zaštitne graðevine na lokalnim vodama
(mreža i objekti za razvoj cestovnog prometa). - graðevine za obranu od poplava na lokalnim voda-
ma
Korištenje i namjena površina iz stavka 1. ovog
èlanka prikazana je u grafièkom dijelu elaborata Prostornog Èlanak 11.
plana, kartografski prikaz broj 1. Korištenje i namjena
površina u mjerilu 1:25.000. Prilikom utvrðivanja trasa planiranih državnih i
županijskih cesta potrebno je:
2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA - gradnjom ne zauzimati podruèja zaštiæenih ili evi-
dentiranih spomenika i spomenièkih cjelina i
2.1. Graðevine od važnosti za Državu i županiju arheoloških zona,
- gradnjom ne zauzimati osobito vrijedne poljo-
Èlanak 9. privredne površine,
- riješiti odvodnju oborinskih voda zbog poroznosti
Graðevine od važnosti za Državu, odreðene posebnim krškog podruèja i zaštite izvorišta pitke vode,
propisom i Prostornim planom Splitsko dalmatinske - u sluèaju prolaska državne/brze ceste kroz naselje
županije, na podruèju Grada Vrgorca su: oblikovati cestu kao gradsku, što znaèi obvezno
predviðati nogostup odgovarajuæe širine, javne
a) Cestovne graðevine rasvjete, oblikovati podzide, cestovne objekte,
Autocesta stepeništa i sl.).
Državne ceste: Moguæa su manja odstupanja od planirane trase
- D62 (Dugopolje D1 – Šestanovac – Zagvozd –
koridora radi boljeg prilagoðavanja trase ceste terenskim
Vrgorac – Kula Norinska – Metkoviæ D9)
uvjetima. Lokacijska dozvola se utvrðuje na temelju struène
- D512 (Makarska D8 - Ravèa D 62)
podloge za gradnju nove dionice ili rekonstrukcije
- Spojna cesta autocesta A1 (èvor Ravèa) – D8
postojeæih dionica državnih cesta.
(Drvenik)
U koridoru ceste je moguæa gradnja graðevina
b) Energetske graðevine
benzinskih postaja, odmorišta, vidikovaca i sl. koji neæe
- DV 110 Ljubuški – Vrgorac
ugrožavati sigurnost odvijanja prometa ni prirodne
- DV 110 kv Ploèe - Vrgorac
c) Vodne graðevine vrijednosti podruèja.
Regulacijske i zaštitne graðevine (sustav Baæinska Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili
jezera – Trebižat): rekonstrukcijom ceste (npr. usjeci i nasipi) potrebno je
- Matica Vrgorska, dužina vodotoka 23,90 km sanirati radi oèuvanja krajobraza. Usjeke je potrebno
- Matica Rastoka, dužina vodotoka 7,25 km izvesti u odgovarajuæoj širini radi zaštite od odronjavanja
- Lateralni kanal, dužina vodotoka 2,30 km kamenja i zemlje po kolniku ceste.
d) Slobodna carinska zona Vrgorac
Èlanak 12.
Èlanak 10.
Prilikom izrade struène podloge za gradnju
Graðevine od važnosti za Županiju na podruèju energetskih graðevina potrebno je osigurati mjere zaštite
Grada Vrgorca su: okoliša.
a) Prometne graðevine s pripadajuæim objektima i
ureðajima 2.2. Graðevinska podruèja naselja
Cestovne graðevine
Županijske ceste Èlanak 13.
- Ž 6199 (D 62 – Kozica – Šošiæi – D 512)
- Ž 6201 (Poljica Kozièka – Stilja – Prapatnice – Graðevinska podruèja naselja su površine mješovite
Vrgorac D62) (prevladavajuæe) namjene u kojima prevladava stambena
- Ž 6207 (Kotezi – Vrgorac D 62) izgradnja (primarna namjena), te svi sadržaji naselja koji
- Ž 6208 (Vrgorac D62 – Staševica – D513) prate stanovanje (sekundarna namjena): javni i društveni,
16. prosinca 2006. SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
gospodarski (proizvodni, poslovni, ugostiteljsko turistièki),
športsko-rekreacijski, prometne i zelene površine te
komunalni objekti i ureðaji.
Planovima detaljnijeg stupnja razrade omoguæava
se daljnje razgranièenje površina naselja.
Graðevinska podruèja iz stavka 1. ovog èlanka
sastoje se od izgraðenog i neizgraðenog dijela a ucrtana
su grafièkom dijelu Prostornog plana, kartografski prikaz
broj 4. „Graðevinska podruèja naselja“ u mjerilu 1:5000.
Èlanak 14.
Formiranje graðevne èestice unutar graðevinskog
podruèja je obvezno za svaku graðevinu, površine i oblika
koji omoguæava njeno racionalno korištenje, te gradnju
sukladno ovim odredbama.
Èlanak 15.
Zemljište za redovnu uporabu izgraðene graðevine
za koju nije utvrðena graðevna èestica èini pojas zemljišta
oko graðevine minimalne širine 1,0 m, odnosno
maksimalne širine H/2 visine graðevine (H = visina
graðevine mjereno od najniže toèke konaèno ureðenog
terena uz graðevinu do vijenca graðevine).
U zemljište za redovnu upotrebu graðevine ne mogu
biti ukljuèene javno prometne površine, površine javnog
parka ili druge ureðene zelene javne površine kao ni
dijelovi susjedne veæ formirane graðevne èestice.
Èlanak 16.
Minimalna udaljenost graðevnog pravca od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
Minimalna udaljenost graðevinskog pravca od
regulacijskog pravca može biti i manja za nerazvrstane
ceste uz prethodnu suglasnost Grada, a za lokalne,
županijske i državne ceste uz prethodnu suglasnost nadležne
uprave.
Prilikom dogradnje izgraðenih graðevina, dograðeni
dio zadržava postojeæi graðevni pravac.
Udaljenost graðevne od regulacijske linije ne
primjenjuje se u zaštiæenim dijelovima naselja ili kod
pojedinaènih zaštiæenih graðevina.
Èlanak 17.
Prostornim planom se odreðuje da se u izgraðenost
graðevne èestice ne raèuna projekcija potpuno ukopanih
podrumskih dijelova graðevine.
Površina otvorenih bazena s pripadajuæim pomoænim
prostorijama (strojarnica, instalacijska etaža i sl.) koje se
izvode u terenu (podrum) obraèunavaju se u koeficijent
izgraðenosti graðevne èestice.
Bazeni s pripadajuæim pomoænim prostorijama
(strojarnica, instalacijska etaža i sl.) moraju biti udaljeni
najmanje 2,0 m od granice graðevne èestice.
Èlanak 18.
Prostornim planom se odreðuje da u iskorištenost
graðevne èestice ne ulaze podzemni potpuno ukopani
dijelovi graðevine.
Prostori otvorenih bazena s pripadajuæim pomoænim
Broj 9 Stranica 5
prostorima (strojarnica, instalacijska etaža i sl.) uraèunavaju
se u iskorištenost graðevne èestice.
Èlanak 19.
Èestice zemljišta èija velièina i oblik ne omoguæavaju
izgradnju graðevina, koje nemaju direktan pristup sa javne
površine, ili se taj pristup ne može osigurati na naèin
odreðen u èlanku 20. tretiraju se kao zelene površine.
Èlanak 20.
Prilikom gradnje graðevine obvezno je oèuvanje
prirodne konfiguracije terena graðevne èestice na naèin
da se iskopi izvode samo radi gradnje podruma i temelja
a kosi teren ureðuje kaskadno ili ostavlja u prirodnom ili
zateèenom nagibu. Visina potpornih zidova ne smije preæi
1,5 m.
Izgradnja ograda pojedinaènih graðevinskih èestica
treba biti sukladna tradicionalnom naèinu graðenja. Ograde
se mogu izvoditi do 1,5 m visine u kombinaciji kamena,
betona i metala ili ograde od punog zelenila, takoðer to
mogu biti kameni ili žbukani ogradni zidovi. Ograde se
do pune visine ne mogu izvoditi iskljuèivo od betona.
Nisu dozvoljene montažne ograde od armiranog
(prefabriciranog) betona.
Najmanje 30% površine graðevne èestice mora biti
zeleni, vodopropusni teren.
Izmeðu ceste (ulice) i kuæe obvezno je ureðenje
predvrtova.
Teren oko graðevine, potporni zidovi, terase i slièno
moraju se izvesti da se ne promijeni prirodno oticanje
vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih graðevina.
Èlanak 21.
Podrum može imati veæu površinu od površine
nadzemne graðevine i može zauzeti najviše 70% površine
graðevne èestice samo ako se izvodi kao potpuno ukopani
dio graðevine.
Podrum može biti smješten na manjoj udaljenosti
od granice graðevne èestice od one koja je odreðena
Prostornim planom za nadzemni dio graðevine, odnosno
na udaljenosti od 1,0 m od granice graðevne èestice. U
tom sluèaju, podrum mora biti izveden ispod razine terena
a površina terena nad podrumom izvan površine nadzemne
graðevine mora biti ureðena kao parkiralište, terase i
ureðene zelene površine (travnjaci, nisko zelenilo, umjetno
oblikovani humci, zelene ograde i sl.).
Èlanak 22.
Ako se graðevine izvode s kosim krovom minimalni
nagib može iznositi 200 a maksimalni nagib 350.
Krov svojom dužom stranom mora biti paralelan s
izohipsama terena.
Graðevine u proizvodnoj zoni (hale i sl.) mogu se
izvoditi s krovovima manjeg nagiba od odredbe iz stavka
1. ovog èlanka.
Omoguæava se ugradnja sunèanih kolektora na svim
graðevinama osim u zaštiæenim dijelovima naselja. Sunèani
kolektori mogu zauzeti najviše 1/3 ukupne površine krovnih
ploha.
Stranica 6 Broj 9 SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA 16. prosinca 2006.

Èlanak 23. Zabranjuje se podizanje ograda i potpornih zidova,

Ako se izvodi istak vijenca krova graðevine onda je
on armiranobetonski ili kameni s istakom od 30 cm od
ravnine proèelnih zidova graðevine. Vijenac je moguæe
izvesti i kao prepust crijepa. U ovom drugom sluèaju
vijenac je minimalan.
Krovni prepust na zabatu može biti istaknut do 20
cm.
Èlanak 24.
Kiosci i pokretne naprave razmještaju se prema Planu
korištenja javnih površina Grada Vrgorca.
Èlanak 25.
Na graðevnim èesticama je potrebito urediti prostor
za kratkotrajno odlaganje kuænog otpada. Mjesto za
odlaganje treba biti lako pristupaèno s javne prometne
površine i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s
ulice.
Èlanak 26.
Graðevine na graðevnim èesticama, koje se jednim
dijelom naslanjaju na bujice, gradit æe se u skladu s
vodoprivrednim uvjetima tj. na udaljenosti koja æe
omoguæiti ureðenje korita vodotoka i izvedbu inundacije
potrebite za najveæi protok vode, odnosno na udaljenosti
koja æe omoguæiti pravilan pristup vodotoku.
odnosno izvoðenje drugih radova koji bi mogli smanjiti
propusnu moæ korita, onemoguæiti èišæenje i održavanje
ili ga ugroziti na neki drugi naèin. Za bilo kakve intervencije
ili zahvate na i u blizini èestica «javnog dobra vode» koje
mogu poremetiti vodni režim, mora se dobiti suglasnost
nadležnog tijela.
Èlanak 27.
U graðevinskom podruèju naselja mogu se graditi
niske, srednje i višestambene graðevine.
Niska graðevina, u smislu ovih odredbi, je graðevina
stambene ili stambeno poslovne namjene najveæe razvijene
bruto površine 400 m 2 , s najviše podrumom i dvije
nadzemne etaže i ne više od dvije stambene jedinice. Na
graðevnoj èestici, uz nisku graðevinu mogu se graditi
pomoæne graðevine. Niska graðevina ne može biti manja
od 50 m2 brutto razvijene površine.
Srednja graðevina je graðevina stambene ili stambeno
poslovne namjene sa najviše èetiri stambene jedinice.
Visoka graðevina je graðevina stambene ili stambeno
poslovne namjene sa više od èetiri stambene jedinice.
Visoke graðevine mogu se graditi samo na podruèju naselja
Vrgorac.
Èlanak 28.
U sluèaju kada se neposredno primjenjuju ove
odredbe velièina graðevne èestice, intenzitet izgraðenosti
graðevne èestice za gradnju ili rekonstrukciju niske,
srednje i visoke graðevine odreðuje se prema naèinu
izgradnje kako slijedi:

graðevna èestica za gradnju niske, srednje i visoke

graðevine
NAÈIN IZGRADNJE
Najmanja i najveæa Minimalna Maksimalni koefi-
površina (m2) širina (m) cijent izgraðenosti kig
Pretežito izgraðeni dio naselja
Niska graðevina samostojeæe graðevine 300 – 800 0,4
dvojne graðevine 280 – 600 0,4
skupne graðevine 160 – 400 0,5
Srednja graðevina samostojeæe graðevine 400 – 1.000 0,4
dvojne graðevine 350 - 800 0,4
Visoka graðevina samostojeæe graðevine 800-1500 0,3
Pretežito neizgraðeni dio naselja
Niska graðevina samostojeæe graðevine 500 – 1000 16,0 0,3
dvojne graðevine 400 – 600 13,0 0,3
skupne graðevine 300 – 500 10,0 0,3
Srednja graðevina samostojeæe graðevine 600 – 1000 16,0 0,3
dvojne graðevine 400 – 1000 13,0 0,3
Visoke graðevina samostojeæe graðevine 1000-2000 25,0 0,3
16. prosinca 2006. SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
Koeficijent iskorištenosti (kis) za gradnju niske
graðevine može biti najviše 1,0, koeficijent iskorištenosti
(kis) za gradnju srednje graðevine može biti najviše 1,2
a za gradnju visokih graðevine može biti najviše 1,5.
Èlanak 29.
U graðevinskom podruèju naselja niske i srednje
graðevine mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 3,0
m od susjedne meðe a visoke graðevine na udaljenosti od
najmanje H/2 (H je visina graðevine mjereno od najniže
toèke ureðenog terena uz graðevinu do vijenca graðevine).
Izuzetno, udaljenost iz prethodnog stavka može biti
i manja, ali ne manja od 1,0 m od susjedne meðe ukoliko
udaljenost izmeðu graðevina iznosi minimalno 6,0 m, uz
obveznu suglasnost ovlaštenika susjednog zemljišta, što
se ne primjenjuje za visoke graðevine.
Udaljenost od javno prometne površine je odreðena
u èlanku 16. ovih odredbi.
Èlanak 30.
Niske graðevine mogu se graditi do maksimalne
visine Po+P+1+Ks (podrum, prizemlje, kat i potkrovlje),
odnosno maksimalne visine 8,5 m mjereno od najniže
toèke ureðenog terena uz graðevinu do vijenca.
Srednje graðevine mogu se graditi do maksimalne
visine Po+P+2+Ks (podrum, prizemlje, dva kata i
potkrovlje), odnosno do maksimalne visine 11,5 m mjereno
od najniže toèke ureðenog terena uz graðevinu do vijenca
graðevine.
Visoke graðevine mogu se graditi do maksimalne
visine Po+P+4+K (podrum, prizemlje, èetiri kata i krov)
odnosno do maksimalne visine 16,0 m mjereno od najniže
toèke ureðenog terena uz graðevinu do vijenca graðevine.
Èlanak 31.
Na graðevnoj èestici može se graditi samo jedna
glavna stambena ili stambeno poslovna graðevina i
pomoæne graðevine kao garaže, spremišta, ljetne kuhinje,
radne prostorije, bazeni i sl., koje funkcionalno služe
stambenoj graðevini i zajedno predstavljaju jednu
stambeno-gospodarsku cjelinu. Pomoæne graðevine mogu
se graditi:
- u gabaritu osnovne graðevine;
- kao izdvojene tlocrtne površine na graðevnoj èestici.
Pomoæne graðevine ne mogu se graditi samostalno
na graðevinskoj èestici.
Pomoæne graðevine mogu imati najveæu visinu
podrum, prizemlje i krov, odnosno najviše 4,0 m mjereno
od najniže toèke konaèno ureðenog terena uz graðevinu
do vijenca graðevine i najveæu površinu od 50 m2 ako se
grade kao izdvojene tlocrtne površine na graðevnoj èestici.
Mogu se smjestiti na udaljenosti od najmanje 3,0 m od
granice graðevne èestice i ne mogu se postavljati izmeðu
glavne graðevine i javno prometne površine.
Garaže se u pravilu grade u gabaritu stambene
graðevine ali se mogu graditi i odvojeno. Na kosim terenima
garaža se može graditi i na granici graðevne èestice, a
prema javno prometnoj površini na udaljenosti od najmanje
Broj 9 Stranica 7
3,0 m od ruba kolnika ukoliko se takvom izgradnjom ne
ugrožava sigurnost prometa i ne presijecaju važni prometni
tokovi, ali ne prema državnoj cesti. Udaljenost garaže
prema državnoj ili županijskoj cesti je najmanje 5,0 m od
ruba kolnika ceste uz posebne uvjete nadležne uprave.
Na kosim terenima kod izvedbe garaže s „donje”
strane prometne površine, prostor ispod garaže (u nasipu)
može se koristiti kao pomoæni prostor (spremišta i sl.). U
tom sluèaju dopuštena je najveæa visina pomoænog prostora
do 3,0 m mjereno od najniže kote ureðenog terena uz
garažu do poda garaže.
Površina pomoæne graðevine uraèunava se u
koeficijent izgraðenosti graðevne èestice.
Izuzetno, ukoliko se uz niske i srednje graðevine u
seoskim naseljima grade sušare, njihova maksimalna visina
vijenca može iznositi 5,0 m od najniže toèke ureðenog
terena uz istu.
Sakupljanje otpadnih voda vršiti æe se putem sustava
odvodnje. Iznimno na izgraðenom podruèju dok se ne
izgradi sustav odvodnje, vršit æe se putem nepropusnih
septièkih jama koje se ne mogu graditi na udaljenosti
manjoj od 1,5 m od susjedne graðevinske èestice i izvan
zaštitnog pojasa prometnica.
2.3. Gradnja izvan granica graðevinskog podruèja
Èlanak 32.
Graðevine, što se u skladu sa Zakonom mogu ili
moraju graditi izvan graðevinskog podruèja, moraju se
graditi i koristiti na naèin da ne ometaju poljoprivrednu
proizvodnju, korištenje drugih objekata te da ne ugrožavaju
vrijednosti èovjekovog okoliša i krajolika.
Izvan graðevinskog podruèja omoguæava se gradnja
slijedeæih graðevina:
- stambene i gospodarske graðevine u funkciji
poljoprivredne proizvodnje, turizma i sportsko
rekreativne namjene
- gospodarske graðevine (farme, plastenici, staklenici,
poljske kuæice, pèelinjaci i dr.)
- odmorišta, vidikovci
- groblja
- istražno polje mineralnih sirovina
- graðevine infrastrukture (prometne, energetske,
komunalne i dr.).
Graðenjem graðevina izvan graðevinskog podruèja
ne mogu se formirati naselja, ulice i grupe graðevnih
èestica.
Èlanak 33.
Izvan granica graðevinskog podruèja naselja moguæa
je gradnja stambenih i gospodarskih graðevina u funkciji
poljoprivredne proizvodnje, stoèarstva i turizma.
Graðevine iz stavka 1. ovog èlanka moraju se graditi
izvan:
• zaštiæenih spomenièkih cjelina i kulturnog krajobraza
• zaštiæenih prirodnih vrijednosti – zaštiæenih podruèja.
• osobito vrijednog poljoprivrednog tla
• koridora prometnica
Stranica 8 Broj 9 SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA 16. prosinca 2006.

Minimalna površina poljoprivrednog gospodarstva od kote ureðenog terena uz graðevinu na više dijelu
za gradnju graðevina iz stavka 1. ovog èlanka iznosi 1000 terena;
m2. Zemljište treba imati prilazni put, vodu prema lokalnim - vanjski prostor uz graðevinu hortikulturno oblikovati.
prilikama i elektriènu energiju.
Stambena graðevina iz stavka 1. ovog èlanka može Èlanak 35.
imati visinu Po+ P+1+K (podrum, prizemlje, jedan kat i
krov), odnosno maksimalno 7,0 m od najniže toèke Gospodarske graðevine za uzgoj stoke i peradi
ureðenog terena uz graðevinu do vijenca graðevine, a (stoèarska proizvodnja) mogu se graditi izvan graðevinskog
maksimalna tlocrtna površina graðevine može iznositi podruèja za uzgoj najmanje 10 uvjetnih grla. Uvjetnim
200 m2. grlom smatra se grlo težine 500 kg i obilježava
Gospodarska graðevina iz stavka 1. ovog èlanka u koeficijentom 1,00. Sve vrste stoke i peradi svode se na
funkciji poljoprivredne proizvodnje (spremište i obrada uvjetna grla primjenom slijedeæih koeficijenata:
poljoprivrednih proizvoda) može se graditi kao dio sklopa
sa stambenom graðevinom ili kao zasebna graðevina Vrsta stoke i peradi koeficijent min.broj grla
najveæe tlocrtne bruto površine do 150 m2 i najveæe visine
podrum, prizemlje i krov, odnosno najviše 5,0 m mjereno - krava, steona junica 1,00 3
od najniže toèke ureðenog terena uz graðevinu do vijenca - bik, vol 1,20 2
graðevine. - junad 1-2 godine 0,70 5
- junad 6-12 mjeseci 0,50 6
Èlanak 34. - telad 0,25 1
- krmaèa+prasad 0,55 60
Gospodarske graðevine – farme èine graðevinu ili - tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 13,3
grupe graðevina s pripadajuæim poljoprivrednim zemljištem - mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 25,7
koje se mogu graditi na zemljištu najmanje površine 2000 - konji 1,00 3
m2. Gospodarska graðevina - farma može zauzeti najviše - ždrebad 0,75 4
30% pripadajuæeg zemljišta. - ovce, koze 0,10 30
- tovna perad 0,00055 1500 u turnusu
Na farmi se mogu graditi gospodarske graðevine za - nesilice 0,0033 1000
potrebe:
- biljne proizvodnje; Površina zemljišta za graðevine iz stavka 1. ovog
- stoèarske proizvodnje; èlanka ne može biti manja od 2000 m 2 , s najveæim
- proizvodnje i skladištenja vina; koeficijentom izgraðenosti do 0,3. Najveæa bruto razvijena
- prerade poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na površina gospodarskih graðevina iznosi 3.000 m2 i najveæa
farmi visina prizemlje s moguænošæu gradnje podruma i tavana,
- i drugo odnosno najviše 6,0 m mjereno od najniže toèke ureðenog
terena uz graðevinu do vijenca graðevine. Udaljenost
Gospodarske graðevine iz stavka 2. ovog èlanka graðevina od susjedne meðe iznosi H/2, gdje je H visina
mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 50 m od graðevine do vijenca.
graðevinskog podruèja naselja, osim za gospodarske Gospodarske graðevine za uzgoj životinja na farmi
graðevine za potrebe stoèarske proizvodnje. smještaju se na udaljenosti od najmanje 100 m od
graðevinskog podruèja naselja te 100 m od državnih cesta,
Najmanja udaljenost gospodarske graðevine za 50 m od županijskih cesta i 30 m od lokalnih cesta.
potrebe stoèarske proizvodnje je:
- od graðevinskog podruèja 1000 m; Èlanak 36.
- od državne ceste 100 m.
- od ostalih cesta 50 m; Na poljoprivrednom zemljištu najmanje površine
2000 m2 omoguæava se gradnja poljske kuæice.
Najveæa visina graðevine iz stavka 2. ovog èlanka Poljska kuæica može se graditi kao prizemnica najveæe
može iznositi 8,0 m mjereno od najniže toèke ureðenog tlocrtne bruto površine do 20 m2. Sljeme krova mora biti
terena uz graðevinu do vijenca graðevine. usporedno s dužom stranicom graðevine, obvezno
Površina i raspored gospodarskih graðevina na farmi usporedno sa slojnicama terena.
utvrðuje se lokacijskom dozvolom u skladu s potrebama Postojeæe poljske kuæice izgraðene na zemljištu
tehnologije. Smještaj graðevina je potrebno organizirati manje površine od površine odreðene u stavku 1. ovog
tako da se grupiraju u jednom dijelu posjeda. èlanka, ne mogu poveæavati tlocrtnu površinu.

Oblikovanje graðevina na farmi mora biti u skladu
s lokalnom graditeljskom tradicijom, a posebno:
- sljeme krova mora pratiti smjer dužeg dijela
graðevine;
- krov dvostrešan nagiba do 30°
- temelj prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne
konstrukcije podruma ne smije biti viši od 60 cm
Poljska kuæica mora biti graðena na naèin da:
- bude smještena na najmanje plodnom poljo-
privrednom zemljištu,
- treba koristiti lokalne materijale (kamen) i treba biti
izgraðena po uzoru na tradicijsku gradnju,
- visina do vijenca ne može biti viša od 2,60 m,
- krov mora biti dvostrešan, nagiba od 20° do 35°,
16. prosinca 2006. SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
- pokrov treba izvesti na tradicijski naèin (kupa, kamene
ploèe).
Poljske kuæice ne mogu se graditi na osobito
vrijednom poljoprivrednom zemljištu (poljima).
Èlanak 37.
Staklenici i plastenici se mogu graditi na poljo-
privrednom zemljištu izvan osobito vrijednog poljo-
privrednog zemljišta. Postavljaju se na udaljenosti od
najmanje 3,0 m od meðe.
Pèelinjaci se postavljaju u skladu s posebnim pro-
pisima tako da ne smetaju najbližim susjedima,
prolaznicima i javnom prometu. Pèelinjaci moraju biti
udaljeni najmanje 5,0 m od susjedne graðevinske èestice
ako su okrenuti prema toj èestici, a najmanje 3,0 m ako
su okrenuti u suprotnom smjeru.
Èlanak 38.
Prostornim planom su odreðene su pozicije vidi-
kovaca na istaknutim reljefnim pozicijama s atraktivnim
pogledom. Vidikovci se mogu opremati kao ureðena
odmorišta bilo da se do njih pristupa kolnim ili ureðenim
pješaèkim putem.
Na vidikovcu je moguæa gradnja jedne graðevine
maksimalne tlocrtne bruto površine do 100 m2, maksimalne
visine prizemlja, odnosno najviše 4,0 m mjereno od najniže
kote prirodnog terena uz graðevinu do vijenca graðevine
i na graðevnoj èestici minimalne površine 500 m2.
Èlanak 39.
U grafièkom dijelu Prostornog plana, kartografski
prikaz broj 1 Korištenje i namjena površina u mjerilu
1:25000 naznaèene su lokacije i/ili površine postojeæih
groblja koja je moguæe širiti i ureðivati u skladu sa
potrebama, važeæim propisima i posebnim uvjetima.
Osim grobnih mjesta, unutar groblja mogu biti
smješteni prizemni prateæi sadržaji (kapelica, mrtvaènica,
cvjeæarnica i sl.). Groblje mora biti ograðeno ogradom.
Lokacijska, odnosno graðevna dozvola za gradnju
groblja može se ishoditi na temelju Prostornog plana.
Èlanak 40.
Prostornim planom utvrðene su zone eksploatacije
mineralnih sirovina:
• E3 Kljenak, površine 71,7 ha
• E3 Paklina, rudnik površine 3,7 ha
Unutar eksploatacijskog polja mogu se graditi i
postavljati graðevine za preradu i obradu kamena
(kamenoklesarske radionice, pilane kamena te graðevine,
postrojenja i oprema za eksploataciju kamena.
Udaljenost graðevina iz stavka 1. ovog èlanka od
javnih cesta iznosi za lokalnu cestu 10,0 m a za nerazvrstane
ceste 5,0 m.
Poslovne i proizvodne graðevine i postrojenja unutar
eksploatacijskog polja prikljuèuju se na prometnu i
Broj 9 Stranica 9
komunalnu infrastrukturu u skladu s ovim odredbama,
osim graðevina koje su udaljene od naselja i za koje je
moguæe komunalnu infrastrukturu rješavati autonomno
(vodospremnici, agregati i sl.), prema posebnim propisima
i tehnièkim normativima.
Poslovne i proizvodne graðevine za preradu i obradu
kamena te graðevine u funkciji eksploatacije kamena
mogu se graditi kao èvrste graðevine ili kao montažne
graðevine. Eksploatacijsko polje unutra kojega se
obavlja eksploatacija kamena, odlaže jalovina i smještaju
graðevine za obradu kamena mora se ograditi žièanom
ogradom do visine 2,5 m. Ograda ne smije biti izvedena
od bodljikave žice.
Ureðenje prostora za eksploataciju mineralnih
sirovina (otvaranje kamenoloma, izgradnja pogona za
obradu kamena u eksploatacijskom polju može se odobriti
na temelju idejnog rješenja i provedenog postupka procjene
utjecaja na okoliš, ukoliko je taj postupak obvezan za tu
vrstu graðevina. Idejnim rješenjem mora biti odreðeno
slijedeæe:
- Velièina i naèin gradnje graðevina s prateæim
sadržajima;
- Naèin korištenja graðevina;
- Prilaz graðevinama;
- Opskrba vodom i elektriènom energijom;
- Naèin odvodnje i proèišæavanja otpadnih voda, te
odlaganje krutog otpada;
- Smještaj prostorije za boravak ljudi (ukoliko se
predviða);
- Ureðenje zaštitnih površina;
- Mjere zaštite okoliša, posebno zaštita od buke,
prašine, naèin miniranja i druge mjere.
Tijekom eksploatacije nužno je provoditi moguæe
mjere sanacije kamenoloma. Nakon prestanka
eksploatacije, istražnih radova i zatvaranja pogona za
obradu kamena potrebno je u cijelosti dovršiti sanaciju
podruèja oblikovanjem podruèja, biološkim radovima i
drugim zahvatima.
3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti
Èlanak 41.
Gospodarske djelatnosti mogu se smještavati:
- unutar graðevinskog podruèja naselja (mješovita
namjena),
- u posebno razgranièenim zonama u naselju i izvan
naselja u izdvojenom graðevinskom podruèju.
Èlanak 42.
Unutar površina naselja (mješovita namjena) odreðuje
se ureðenje prostora i gradnja graðevina proizvodne –
pretežito industrijske i zanatske namjene bez nepovoljnih
utjecaja na okoliš, poslovne namjene (uslužne, trgovaèke,
komunalno servisne) te ugostiteljsko turistièke namjene.
Graðevine iz stavka 1. ovog èlanka mogu se graditi
samo ako svojom velièinom, smještajem u naselju,
osiguravanjem potrebnih prikljuèaka na komunalnu i
prometnu infrastrukturu omoguæuju normalno funkci
Stranica 10 Broj 9 SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
-oniranje planiranog gospodarskog sadržaja bez štetnog
utjecaja na okoliš, kao i normalno funkcioniranje života
u naselju.
Najmanja velièina graðevne èestice za izgradnju
novih gospodarskih graðevina je 800 m 2 , osim za
komunalne graðevine.
Visina graðevina i udaljenost graðevine od ruba gra-
ðevne èestice je odreðena za proizvodne, poslovne i manje
ugostiteljsko turistièke graðevine (restorani, zabavni
sadržaji, pansioni i sl. graðevine):
- visina: najviše 10,0 m mjereno od najniže toèke
ureðenog terena uz graðevinu do vijenca graðevine;
- udaljenost graðevine od ruba graðevne èestice:
najmanje H/2 gdje je H = visina graðevine od kote
konaèno zaravnatog terena do vijenca
- najmanja površina graðevne èestice iznosi 800 m2
Èlanak 43.
Unutar površine naselja (mješovita namjena) mogu
se graditi hoteli kapaciteta do 100 kreveta prema slijedeæim
uvjetima:
- visina; najviše 14,0 m mjereno od najniže toèke
ureðenog terena uz graðevinu do vijenca graðevine
- udaljenost graðevine od ruba graðevne èestice:
najmanje H/2 gdje je H = visina graðevine do vijenca
- najmanja površina graðevne èestice iznosi 800 m2
Najveæi koeficijent izgraðenosti (kig) za graðevine
iz stavka 1. ovog èlanka je 0,3 najveæi koeficijent
iskorištenosti (kis) je 3.
Èlanak 44.
Gospodarske zone u posebno razgranièenim
zonama, izvan naselja odreðene su za:
- proizvodnu namjenu (I2) u kojoj se mogu graditi
manje industrijske i zanatske graðevine;
- poslovnu namjenu, proizvodne, uslužne, trgovaèke,
skladišta i komunalno servisne graðevine
(K1,K2,K3);
Prostornim planom odreðene su zone:
• Zapadno od naselja Vrgorac, površine 68 ha planira
se poduzetnièka zona Ravèa (K), neposredno uz
èvorište Ravèa autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik,
skladišno-pretovarne, proizvodno-servisne i uslužne
namjene.
• Šumarija (K1), površine 3,27 ha, uslužne namjene
u skladu s djelatnosti Hrvatskih šuma
• Babina greda (K1), uslužne namjene, izgraðena,
površine 1,98 ha
• Dropuljiæi (K), skladištenje i prerada poljoprivrednih
proizvoda, površine 3,17 ha
U okviru navedenih gospodarskih zona planirani su
slijedeæi sadržaji:
- proizvodni pogoni bez nepovoljnih utjecaja na okoliš;
- preraðivaèki-proizvodni pogoni;
- skladišta, trgovine;
- zanatski sadržaji;
- servisi i usluge;
16. prosinca 2006.
- komunalni sadržaji, garaže i sl. koji zbog prostornih
i drugih ogranièenja ne mogu biti smješteni unutar
graðevinskog podruèja naselja.
Graðevine iz prethodnog stavka trebaju se graditi
prema uvjetima:
- djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugrožavati
okoliš
- graðevna èestica za gradnju gospodarskih graðevina
mora se nalaziti uz sagraðenu javno prometnu
površinu, èiji je kolnik najmanje širine 5,5 metara,
ili je za javno prometnu površinu prethodno izdana
lokacijska dozvola
- velièina graðevne èestice ne može biti manja od 800
m 2;
- širina graðevne èestice ne može biti manja od 16,0m
- koeficijent Izgraðenost graðevne èestice iznosi najviše
0,4
- visina gospodarskih graðevina od najniže toèke
ureðenog terena uz graðevinu do vijenca graðevine
mora biti u skladu s namjenom i funkcijom graðevine
te tehnologijom proizvodnog procesa, ali ne više od
13,0 m (osim tehnološki uvjetovanih dijelova
graðevine, npr. silosi, dimnjaci i dr.);
- najmanja udaljenost graðevine od meða susjednih
graðevnih èestica iznosi H/2 visine zabata ali ne
manje od 3,0 m;
- najmanje 40% površine graðevne èestice mora biti
hortikulturno ureðeno a uz rub obuhvata zone
obvezno je osigurati pojas zaštitnog zelenila
minimalne širine 5,0 m;
- do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda obvezna
je izgradnja vlastite kanalizacijske mreže s ureðajem
za proèišæavanje otpadnih voda;
- parkiranje vozila mora se rješavati na graðevnoj
èestici prema normativima propisanim u èlanku 62.
ovih odredbi. uz obvezu planiranja zajednièkih
(javnih) parkirališta unutar gospodarske zone.
Izgradnja i ureðenje gospodarskih zona Ravèa i
Dropuljiæi vrši se na temelje Urbanistièkog plana ureðenja.
Èlanak 45.
Prostornim planom predviðena je zona za šport i
rekreaciju u okviru koje se predviða gradnja športske
dvorane i otvorenih igrališta. Gradnja športskih sadržaja
obuhvaæa otvorene i zatvorene športske sadržaje. Pored
športskih objekta moguæa je izgradnja i prateæih
ugostiteljskih objekta. U zoni športa i rekreacije je
iskljuèena gradnja stambenih objekata.
Sadržaji športa i rekreacije (R1) planiraju se u
graðevinskom podruèju naselja i u posebnim zonama
unutar graðevinskog podruèja naselja (Banja, Kotezi,
Veliki Prolog) koje su prikazane u grafièkom dijelu
elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 4.
„Granice graðevinskog podruèja naselja” u mjerilu 1:5000.
Èlanak 46.
U graðevinskom podruèju naselja otvoreni i zatvoreni
športski sadržaji mogu se graditi na pojedinaènim
16. prosinca 2006. SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
graðevnim èesticama i na zajednièkim graðevnim èesticama
(više razlièitih sportskih ili športsko-rekreacijskih sadržaja).
Športski sadržaji s pripadajuæim pomoænim
sadržajima (teren, gledalište, svlaèionice, spremišta i sl.),
odnosno zatvorena športska graðevina može zauzeti
maksimalno 30% površine graðevne èestice (kig 0,3).
Kod interpolacija nenatkrivenih športskih sadržaja
(igrališta) u izgraðenom dijelu naselja, gdje postoji
moguænost rješavanja parkirališta na javnim površinama,
najveæi koeficijent izgraðenosti je (kig) 0,7.
Najveæa visina športskih dvorana je 13,0 m mjereno
od najniže toèke konaèno ureðenog terena uz graðevinu
do vijenca graðevine.
Visina prateæih graðevina (garderobe, sanitarni
èvorovi, ugostiteljske graðevine i sl.), uz otvorene športske
sadržaje iznosi najviše 6,0 m mjereno od najniže toèke
konaèno ureðenog terena uz graðevinu do vijenca
graðevine. Udaljenost graðevine od granice graðevne
èestice odreðuje se za prateæe graðevine uz športske
sadržaje, najmanje 3,0 m
Zatvorene športske graðevine, kad granièe s
graðevnim èesticama na kojima su izgraðene stambene ili
stambeno-poslovne graðevine, moraju biti udaljene od tih
graðevina najmanje H/2, gdje je H visina športske graðevine
do vijenca prema toj susjednoj graðevini.
Èlanak 47.
Za razvoj specifiènih oblika turizma te športa i
rekreacije nije utvrðeno posebno graðevinsko podruèje
izvan naselja. Valorizacijom osnovnih vrijednosti kojima
raspolaže grad Vrgorac omoguæava se razvoj specifiènih
oblika športskog, rekreacijskog, lovnog, izletnièkog,
edukativnog i eko turizma na podruèju svih naselja grada
Vrgorca izvan graðevinskog podruèja posebno podruèju
Parka prirode Biokovo, na prostorima Matokita, Mihovila
i Šibenika, na podruèjima Prapatnice, Stilje, Mijace, Poljica
Kozièkih, u rekreacijskim šumskim površinama te u
atraktivnim ruralnim sklopovima.
Podruèja namijenjena lovnom i izletnièkom
(planinskom) turizmu predviðena su na brdsko-planinskom
podruèju Biokova, Matokita, Mihovila i Šibenika, Riliæa
te poljima Jezero i Rastok..
Podruèja namijenjena seoskom turizmu predviðena
su na cijelom podruèju grada Vrgorca.
Podruèja namijenjena edukativnom i izletnièkom
turizmu predviðena su na podruèju u okviru Parka prirode
Biokovo.
U tim prostorima unutar graðevinskog podruèja
naselja moguæa je gradnja hotela, apartmana, turistièkih
naselja, ugostiteljskih objekata, objekata za šport, rekreaciju
i zabavu, komunalnih objekata, objekata infrastrukture i
sl. u skladu s odredbama za gradnju tog tipa graðevina.
Èlanak 48.
Prostornim planom su na temelju pedoloških i
proizvodno ekoloških karakteristika zemljišta utvrðene:
- obradivo zemljište (Vrgorsko polje, Rastok polje i
Bunina)
- ostalo obradivo zemljište (oranica, vrt, livada,
voænjak, vinograd) tj. veæi poljoprivredni kompleksi
Broj 9 Stranica 11
te manje površine u kršu (okuænice) izuzetno vrijedne
za poljoprivredu
- pašnjaci koji po svojim proizvodno-ekološkim
karakteristikama predstavljaju nisko produktivnu,
ali ipak znaèajnu osnovu za razvoj stoèarstva,
U daljem razvoju poljoprivredne proizvodnje grada
Vrgorac potrebno je uvažavati postojeæu strukturu
proizvodnje jer je ona rezultat specifiènih prirodnih,
gospodarskih i drugih uvjeta. Razvoj treba oèekivati u
specijaliziranosti proizvodnje i veæe primjene tehnièko-
tehnoloških znanja.
Poljoprivreda i stoèarstvo bit æe glavne privredne
grane, te je državnim mjerama potrebno poticati razvoj
poljoprivrede i stoèarstva kod veæine gospodarstava kako
kod onih koja drže manji broj tako i tip farmi; govedarskih,
ovèarskih, kozarskih i peradarskih.
Povrtlarska proizvodnja bila bi sezonska i imala bi
tržišno obilježje potrošnje.
Voæarsku i vinogradarsku proizvodnju moguæe je
razvijati na pripoljskom uzvišenom dijelu i platoima, a
po velièini proizvodnje je tržišnog i lokalnog znaèenja.
Èlanak 49.
Prostornim planom su odreðene šume i to:
- gospodarske šume,
- zaštitne šume,
Šume na ovom podruèju treba da zadovolje
slijedeæim zadacima,
- da omoguæe zadovoljavanje lokalnih potreba drvne
mase za ogrijev,
- da stabiliziraju tlo protiv erozionih faktora prirode
(nagnuti tereni),
- da doprinesu poboljšanju proizvodnje u poljoprivredi
i stoèarstvu,
- da doprinesu poboljšanju vodnog režima i reguliranju
normalnog toka vode,
- da podignu estetsku vrijednost krajolika u prilog
razvitku turizma i rekreacije.
Gospodarske šume, na podruèju Vrgorca protežu
se gotovo po cijelom podruèju grada. Šume na južnom
podruèju grada i šumske površine sjeverne zone imaju
gospodarsku a i zaštitnu funkciju. Ostale površine
gospodarskih šuma su uz glavnu prometnicu, na južnim
obroncima Matokita, šume koje okružuju naselja i
poljoprivredne površine te šume u istoènoj zoni imaju
pored gospodarske i zaštitnu funkciju.
Šume na širem podruèju planinskih grebena Matokita,
Mihovila i Šibenika zbog svojih opæekorisnih funkcija
imaju zadatak da doprinesu razvoju rekreacije
(planinarenja, lova i sl.) te specifiènih oblika turizma
(rekreacijskog i lovnog).
Zaštitne šume u obliku izdvojenih cjelina uz
prometnicu Rašèane-Vrgorac na podruèju Dragljana i
Zavojana (crni i alepski bor) i šume jugoistoèno od Vrgorca,
imaju osnovnu zaštitnu funkciju. U tu svrhu treba šumskim
pokrivaèem oplemenjivati atraktivne prostore tj. prostore
uz prometnicu, podruèje jugoistoèno od Vrgorca (prema
Škulji i Dusini).
Stranica 12 Broj 9 SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
Ostalo šumsko zemljište koje èini neobraslo tlo,
kamenjare, i sl. zemljište nalazimo na najvišim vrhovima
Matokita, Mihovila i manje površine u krajnjem istoènom
dijelu grada.
Površine pod šikarama stoèari su koristili za pašu i
brst u ekstenzivnom stoèarstvu, te æe one i nadalje zadržati
tu funkciju. One se nalaze na svim podruèjima grada tj.
na svim nadmorskim visinama (zaravni, pristranci, strmine).
Korištenje i ureðenje šuma i šumskih površina
potrebno je provoditi u skladu s njihovom namjenom (
gospodarska i zaštitna funkcija) te u skladu s tim, unošenje
rekreacijskih funkcija mora biti podreðeno njihovoj
prirodnoj, tj. zaštitnoj funkciji. Prvenstveno je potrebno
urediti površine te ih održavati u prirodnom stanju (livade,
proplanci). Kod pošumljavanja treba saditi autohtone
prirodne vrste.
4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti
Èlanak 50.
Društvene djelatnosti obuhvaæaju sadržaje koji se
ureðuju u sklopu graðevina druge namjene ili grade kao
samostalne graðevine namijenjene upravi, socijalnoj i
zdravstvenoj zaštiti, predškolske i obrazovne (školske)
ustanove, kulturne, vjerske, administrativne i dr.
Graðevine društvene djelatnosti obuhvaæaju i
sportsko- graðevine koje se javljaju uz odreðene sadržaje
(prvenstveno škole). Športske graðevine, osim u posebnim
zonama športa i rekreacije mogu se graditi i kao sastavni
dio mreže objekata društvenih djelatnosti (prvenstveno
škola), ukoliko unutar graðevinskog prostora nema dovoljno
prostora za osiguranje potrebitog (propisanog) standarda.
Èlanak 51.
Graðevine za društvene djelatnosti mogu se graditi
unutar graðevinskog podruèja naselja:
- ako se graðevna èestica na kojoj æe se graditi
graðevina nalazi uz veæ izgraðenu cestu ili drugu
javno-prometnu površinu èiji je kolnik najmanje
širine 5,0 metara, ili je za javno-prometnu površinu
prethodno izdana lokacijska dozvola;
- ako se na graðevnoj èestici ili uz javno-prometnu
površinu osigura odgovarajuæi prostor za parkiranje
vozila sukladno normativima iz èlanka 62. ovih
odredbi;
- ako je udaljenost škola i predškolskih ustanova od
stambenih i drugih graðevina najmanje H/2 više
graðevine (H=visina graðevine do vijenca)
Èlanak 52.
Ukoliko se grade graðevine društvenih djelatnosti
unutar mješovite namjene naselja primjenjuju se slijedeæi
uvjeti:
- graðevna èestica mora imati pristup na javno
prometnu površinu minimalne širine 5,0 m
- udaljenost graðevina iz stavka 1. ove toèke od
susjednih graðevina ne može biti manja od polovine
visine više graðevine do vijenca (H/2)
16. prosinca 2006.
- minimalna velièina graðevne èestice iznosi 600 m2,
izuzetno je moguæa i manja graðevna èestica ukoliko
zadovoljava propisani standard
- najveæi koeficijent izgraðenosti (kig) iznosi 0,4 a
koeficijent iskorištenosti 3,0
- visina graðevina može iznositi najmanje najviše
(S)P+3, odnosno najviše 12,0 m
- na graðevnoj èestici potrebno je osigurati prostor za
parkiranje sukladno normativima iz èlanka 62. ovih
odredbi.
Iznimno od uvjeta iz prethodnog stavka, visina
vjerskih graðevina može biti i veæa.
Èlanak 53.
Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti mogu se
graditi ili ureðivati u dijelu graðevina druge namjene
(stambene, poslovne i sliène graðevine).
Graðevine javnih i društvenih djelatnosti koje se
grade kao interpolacije unutar površine naselja mogu imati
i manju graðevnu èesticu od minimalno definirane, odnosno
koeficijent izgraðenosti (kig) im može biti maksimalno
0,8 a koeficijent iskorištenosti (kis) maksimalno 3,0.
5. UVJETI UTVRÐIVANJA KORIDORA ILI
TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Èlanak 54.
Prostornim planom se odreðuje da koridori, trase i
površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava èine:
- graðevine cestovnog prometa,
- graðevine sustava veza,
- graðevine vodoopskrbe i odvodnje, te ureðenja bujica,
- graðevine u sustavu energetike.
Koridori, trase i površine prometnih i drugih
infrastrukturnih sustava realiziraju se sukladno rješenjima
iz Prostornog plana, planova šireg podruèja i planova užeg
podruèja.
Zasebna graðevna èestica formira se za sve graðevine
(prometnice, trafostanice, vodospreme, prepumpne stanice,
ureðaj za proèišæavanje fekalne kanalizacije i dr.) prometnih
i infrastrukturnih sustava.
Graðevna èestica za pojedine sadržaje formira u
odnosu na velièinu projektirane graðevine u skladu s
posebnim propisima.
Do svake infrastrukturne graðevine obvezna je
izvedba odgovarajuæeg kolnog pristupa, osim za bazne
stanice mobilne telefonije.
Graðevine u sustavu infrastrukture ne smiju imati
visinu veæu od 6 m i ne mogu biti locirane na kvalitetnim
poljoprivrednim površinama.
Infrastrukturu voditi tako da se prvenstveno koriste
postojeæi koridori i formiraju zajednièki za više vodova,
kako bi se izbjegle površine šume, vrijedno poljoprivredno
zemljište, vrijedne prirodne i stvorene strukture.
Prilikom izgradnje graðevina infrastrukture potrebno
provoditi propisane mjere zaštite okoliša (rekultivacija i
sanacija padina i iskopa, izgradnja zaštitnih zidova i sl.).
16. prosinca 2006. SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
Cestovni promet
Èlanak 55.
Prostornim planom je utvrðeno da æe cestovni promet
imati primarno znaèenje u cjelokupnom prometnom sustavu
s obzirom na njegovu funkciju integriranja ostalih vidova
prometa. Planirana i izgraðena cestovna mreža razvrstana
je prema funkcionalnom znaèaju i oèekivanom prometnom
optereæenju na slijedeæe kategorije:
- autocesta
- državne ceste
- županijske ceste
- lokalne i nerazvrstane
Èlanak 56.
Osnovu cestovne mreže užeg i šireg podruèja èinit
æe:
- buduæa Jadranska autocesta koje prolazi južnim
dijelom grada Vrgorac,
- državna cesta magistralna (D62) koja po trasi stare
Napoleonove ceste predstavlja uzdužnu vezu za
smjer Split - Metkoviæ - Dubrovnik,
- državna cesta Makarska-Ravèa
- državna cesta Ravèa-Drvenik
- županijske, lokalne i nerazvrstane ceste
- cesta, poveæanje horizontalnih i vertikalnih radijusa
i sl.).
Prostornim planom je odreðen koridor autoceste,
širine 150 m, sa križanjima u dvije razine, (èvor Ravèa
i èvor Vrgorac), autocesta se realizira temeljem tehnièke
dokumentacije, a mjere zaštite se provode sukladno
zakljuècima studije o utjecaju na okoliš, koja se izraðuje
u postupku procjene utjecaja na okoliš.
Prostornim planom je odreðena trasa autoceste sa
èvorom Ravèa i trasom ceste od èvora Ravèa prema obali
(Drvenik) s tunelom kroz masiv Biokova približne dužine
2500 m, kao važan infrastrukturni koridor.
Prostornim planom odreðena je zaobilaznica grada
Vrgorca (DC – 62)
Prostornim planom se omoguæava izgradnja i
ureðenje novih nerazvrstanih cesta, te razvrstavanje
pojedinih cesta sukladno poveæanju potreba za prometnim
povezivanjem pojedinih toèaka i to ceste Ajdanovac-Veliki
Prolog, Rašæane-Osoje, Zavojane-D62 i Kokoriæi-Ravèa.
Prostornim planom se predviða ureðenje postojeæih i
izgradnja novih gospodarskih i protupožarnih putova.
Èlanak 57.
Na postojeæoj cestovnoj mreži državnog, županijskog
i lokalnog znaèaja predviðeni su slijedeæi zahvati:
- korekcija nepovoljnih graðevinskih elemenata trasa,
prvenstveno na mjestima gdje su prometne nezgode
najèešæe (proširenje profila cesta, poveæanje hori-
zontalnih i vertikalnih radijusa i sl.);
- modernizacija (asfaltiranje) preostalih važnijih
lokalnih cesta sa tucanièkim kolnikom.
Broj 9 Stranica 13
Èlanak 58.
Graðevinske parcele uz prometnice formiraju se od
punog profila prometnice, a u skladu sa Zakonom o
cestama.
U zaštitnom pojasu ceste može se formirati
neizgraðeni dio parcele, odnosno ureðivati parkirališta,
vrtovi s niskim zelenilom, ogradni zidovi i sl., ali na naèin
da se ne umanji preglednost ceste ili raskršæa.
Ogradni zidovi graðevinske parcele mogu se graditi
na udaljenosti najmanje 3,0 m od zemljišnog pojasa
državne ili županijske ceste i 1,5 m od zemljišnog pojasa
lokalne ceste.
Sva križanja se trebaju izvesti tako da vozilima
omoguæe sigurno ukljuèivanje i iskljuèivanje s ceste.
Èlanak 59.
Sa državnih cestovnih prometnica nije dozvoljen
neposredni kolni prikljuèak na parcelu.
Sa županijskih i lokalnih cestovnih prometnica
dozvoljen je direktan kolni pristup parceli ali na naèin da
su prikljuèci koji se u neposrednoj blizini prikljuèju na
javnu cestu zajednièki, uz posebne uvjete nadležne uprave.
U postupku utvrðivanja lokacijsih dozvola za pri-
kljuèke i prilaze na javnu cestu sudjeluju organizacije za
održavanje cesta.
Autobusna stajališta na dijelu državnih i županijskih
cesta moraju se graditi izvan kolnika.
Rekonstrukcijom postojeæih državnih i drugih
razvrstanih cesta potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje
trase sa svom infrastrukturom, javno rasvjetom, ureðenjem
pješaèkih nogostupa i dr. u naselju.
Èlanak 60.
U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi
graðevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga
vozaèima i putnicima a predviðene projektom ceste
(cestarske kuæice, odlagališta, benzinske postaje,
parkirališta, odmorišta i sl.).
Prije izdavanja lokacijske dozvole za te graðevine,
potrebno je zatražiti uvjete nadležne uprave za ceste.
Graðevine na benzinskim postajama i druge
graðevine iz prethodnog stavka ne mogu imati visinu veæu
od prizemlja, svijetle visine najviše 4,5 m te moraju biti
udaljene od granice susjedne èestice najmanje 3,0 m.
Prateæi uslužni objekti (PUO) izgraðuju se uz državne
ceste radi pružanja usluga korisnicima, tj. vozaèima i
putnicima, a s obzirom na stupanj izgraðenosti i moguænosti
korištenja razvrstavaju se u èetiri kategorije oznaèene od
A-D.
Najniža razina opremljenosti PUO-a oznaèena je
kategorijom D i omoguæuje parkiranje na odmorištu,
eventualno sa korištenjem WC-a ili moguæu minimalnu
komercijalnu uslugu. Ovoj kategoriji pripadaju i ugibališta
za zaustavljanje vozila u nuždi (SOS ugibališta).
Prateæi uslužni objekt C kategorije sastoji se od
benzinske postaje i parkirališta.
Prateæi uslužni objekt B kategorije uz benzinsku
postaju i parkiralište ima izgraðeni restoran, caffe bar,
trgovinu ili slièni komercijalni sadržaj.
Stranica 14 Broj 9 SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA 16. prosinca 2006.

Prateæi uslužni objekt najviše razine opremljenosti
oznaèen je kategorijom A, a sastoji se osim sadržaja u
kategoriji B i sadržaja za smještaj, sa sportskim i drugim
rekreativnim sadržajima.
Prateæi uslužni objekti lociraju se uz državne ceste
temeljem Izmjena i dopuna projekata ceste, a na cestovnom
i privatnom zemljištu, formirajuæi jedinstvenu parcelu.
Njihova meðusobna udaljenost usklaðuje se sa prometnim
potrebama i moguænostima, ovisno o terenskim prilikama,
posebno u blizini veæih gradova i naselja, vodeæi raèuna
i o blizini interesantnih spomenièkih, kulturnih i prirodnih
znamenitosti.
Odmorišta, a u njima i svi sadržaji, pa i komercijalni
smatraju se sastavnim dijelom javne ceste sukladno èl. 3,
alineja 5. Zakona o javnim cestama („Narodne novine”,
broj 180/04.).
Èlanak 61.
Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije
postojeæih obvezno je oèuvati krajobrazne i spomenièke
vrijednosti podruèja, prilagoðavanjem trase prirodnim
oblicima terena uz minimalno korištenje podzida, usjeka
i nasipa.
Ukoliko nije moguæe izbjeæi izmicanje nivelete ceste
izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa,
usjeka i podzida.
Èlanak 62.
Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojeæih
graðevina, ovisno o vrsti i namjeni potrebno je urediti
parkirališta/garaže na graðevnoj èestici.
Izuzetno, moguæe je ureðenje parkirališnog/garažnog
prostora i na javno prometnoj površini za sadržaje koji su
smješteni u prizemlju graðevina orijentiranih na ulicu
(trgovina, ugostiteljstvo i sl.), pod uvjetom da se time ne
pogoršavaju prometni uvjeti šireg podruèja, posebno uvjeti
prometa u mirovanju.
Utvrðuje se slijedeæi broj potrebnih parkira-
lišnih/garažnih mjesta (PM), ovisno o vrsti i namjeni
graðevina:
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta

Namjena Tip graðevine Potreban broj parkirališnih ili garažnih

mjesta (PM)
Stanovanje stambene graðevine 1 PM/50 m2 x 1,25
(uveæano za 25% za
posjetitelje)
Obiteljske kuæe 1 PM/100 m²
Ugostiteljstvo i Turizam Restoran, kavana 1 PM/25 m²
Caffe bar, slastièarnica i sl. 1 PM/10 m²
Smještajni objekti iz skupine hotela 1 PM/50 m²
Samaèki hoteli, pansioni 1 PM/100 m²
Trgovina i skladišta Robna kuæa, supermarket 1 PM na 15 m²
prodajne površine
Ostale trgovine 1 PM na 30 m² najmanje 2 PM
prodajne površine
Skladišta 1 PM na 100 m²
Poslovna i javna namjena Banke, agencije, poslovnice 1 PM na 25 m² najmanje 2 PM
(javni dio)
Uredi i kancelarije 1 PM na 50 m²
Industrija i zanatstvo Industrijski objekti 1 PM na 70 m2
Zanatski objekti 1 PM na 50 m2
Auto servis 1 PM na 20 m2
Kultura, odgoj i obrazovanje Djeèji vrtiæi i jaslice 1 PM/50 m2
Osnovne i srednje škole 1 PM/100 m2
Više škole i fakulteti 1 PM/70 m2
16. prosinca 2006. SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA Broj 9 Stranica 15

Instituti 1 PM/100 m2
Kina, kazalište, dvorane za
javne skupove 1 PM/50 m2
Crkve 1 PM/50 m2
Muzeji, galerije, biblioteke 1 PM/50 m2 minimalno 4 PM, za
muzeje 1PM za autobus
Kongresne dvorane 1 PM/ 50 m2
Zdravstvo i socijalna skrb Bolnice i klinike 1 PM/100 m2
Ambulante, poliklinike,dom zdravlja 1 PM/20 m2
Domovi za stare 1 PM/200 m2
Šport i rekreacija Športski objekti otvoreni, 1 PM/250m2 površine
bez gledališta
Športski objekti zatvoreni, 1 PM/50m2 površine
bez gledališta
Športski objekti i igrališta 1 PM/100 m2
s gledalištem
Komunalni i prometni sadržaji1 Tržnice PM/20m2 površine
Tehnièko-tehnološk egraðevine 1 PM/50 m2 minimalno 1PM
Benzinske postaje 1 PM/25 m2

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta iz
gornje tablice odreðen je u odnosu na bruto razvijenu
površinu odgovarajuæeg tipa graðevine.
U bruto razvijenu površinu za izraèun PM ne
uraèunava se površina garaže i površina jednonamjenskih
skloništa.
Na javnim parkiralištima, od ukupnog broja javnih
parkirališnih mjesta, najmanje 5% mora biti osigurano za
vozila invalida. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta
koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne
opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora biti
osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo
invalida.
Postojeæe garaže ne mogu se prenamijeniti u druge
sadržaje.
Omoguæava se gradnja javnih garaža i ureðenje
parkirališnih površina u svim zonama, kao zasebnih
graðevina.
Èlanak 63.
Prostornim planom se predviða:
- autobusni kolodvor u Vrgorcu Planom se zadržava
na postojeæoj lokaciji.
- autobusne postaje u naseljima: Orah, Banja,
Prapatnica, Stilja, Poljica Kozièka, Donje Rašæane,
Kozica, Vlaka, Dragljane, Zavojane, Ravèa, Duge
Njive, Kljenak, Vina, Umèani, Draževitiæ, Veliki
Prolog, Dusina i Potprolog.
Cestovne graðevine u sklopu autoceste utvrditi æe
se kroz izradu tehnièke dokumentacije za gradnju autoceste.
Željeznièki promet
Èlanak 64.
U željeznièkom prometu planirana je moguæa trasa
Jadranske željeznièke pruge.
Jadranska željeznièka pruga dio je magistralnog
pravca koji omoguæuje vrlo povoljnu željeznièku vezu
Srednje i Zapadne Europe s južnim dijelovima Europe.
Jadranska priobalna pruga Rijeka-Split_Dubrovnik
predviða se za mješoviti promet (putnièkih i teretnih
vlakova). S obzirom da je definiran koridor Jadranske
autoceste, kod definiranja koridora Jadranske željeznice
vodilo se raèuna o istoj na naèin da njihova meðusobna
udaljenost bude 1?100 metara.
U daljnojizradi dokumentacije za izgradnju Jadranske
željeznice moraju se primjenjivati slijedeæi parametri;
- maksimalna brzina putnièkih vlakova v›200 km/h
- maksimalna brzina teretnih vlakova v=120-140 km/h
- minimalni radijus horizontalne krivine R›3000m
- maksimalni uzdužni nagib „i“=12‰ (izuzetno 14‰)
- mješoviti promet (putnièki + teretni)
- meðustanièni razmak L=20-30 km i
- jednokolosjeèna pruga sa moguænošæu gradnje u
buduænosti drugog kolosijeka
Stranica 16 Broj 9 SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
Objekti trase željeznièke pruge moraju se graditi u
skladu s mjerama zaštite i svim ekološkim kriterijima.
Zraèni promet
Èlanak 65.
Na prostoru Grada Vrgorca planira se izgradnja
interventnog helidroma.
Heliodrom se može smjestiti u blizini doma zdravlja
u Vrgorcu, te u naselju Kokoriæi poviše crkve sv. Ante.
Prilikom planiranja helidroma trebaju se uvažavati
standardi koji su referentni za helikopterski zraèni promet
(u svezi sa prirodnim karakteristikama položaja i
dimenzijama heliodroma, osiguravanjem prostora
heliodroma i prostora u njegovoj neposrednoj blizini,
osiguravanjem vizualne pomoæi, servisa i opskrbe
helikoptera, postupanja u sluèaju požara).
Javne telekomunikacije
Èlanak 66.
Svaka postojeæa i novoplanirana graðevina treba u
pravilu imati osiguran prikljuèak na telefonsku mrežu.
TK mreža u pravilu se izvodi podzemno i to kroz postojeæe
prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u
trupu ceste. Ako se projektira ili izvodi izvan prometnica
treba se izvoditi na naèin da ne onemoguæava gradnju na
graðevinskim èesticama, odnosno izvoðenje drugih
instalacija. Isto se odnosi i na eventualnu zraènu mrežu-
vodove.
Èlanak 67.
Projektiranje i izvoðenje TK mreže rješava se
sukladno posebnim propisima, a prema rješenju sadržanom
u Prostornom planu.
Graðevine telefonskih centrala i dr. ureðaja mogu
se rješavati kao samostalne graðevine na vlastitim
graðevnim èesticama ili unutar drugih graðevina kao
samostalne funkcionalne cjeline.
Èlanak 68.
Potrebno je postiæi dobru pokrivenost podruèja
mobilnom telefonijom, odnosno sustavom baznih stanica.
Nove samostojeæe objekte (antenske stupove) treba
graditi na naèin da se omoguæi korištenje od strane više
koncesionara.
Bazne stanice mobilne telefonije se postavljaju na
udaljenosti od postojeæih graðevina u skladu s propisima
i normativima i izvan zona zaštite prirode i spomenika
kulture.
Energetski sustav
Èlanak 69.
Kroz buduæi razvitak sustava elektroopskrbe grada
Vrgorca trebati paralelno rješavati ova dva temeljna pitanja
i to:
16. prosinca 2006.
- Sanacija i dogradnja postojeæeg sustava
- Izgradnja novog sustava elektroopskrbe sukladno
planiranom demografskom, gospodarskom i
prostornom razvitku Grada kao i aktualnim novim
elektroprivrednim razvojnim koncepcijama podruènih
distribucijskih mreža s generalnom orijentacijom na
postupnu primjenu novog sustava distribucijskih
napona i novih tehnièko-tehnoloških rješenja i
ugradnja nove elektroprivredne opreme i ureðaja.
Kroz buduæi sustav plinofikacije treba voditi raèuna
da se cijelo podruèje Grada Vrgorca pokrije tim
energentom.
Èlanak 70.
Prema dobivenim rezultatima za planirani koncept
prostornog razvitka do 2015. godine oèekuju se sljedeæi
konzumi elektriène energije:
- optereæenje: 10 MW
- godišnja potrošnja 38 Gwh
a kao donja granica potencijalnih moguænosti izgradnje
prostora, uzima se sljedeæi konzum elektriène energije:
- optereæenje: 13,5 MW
- godišnja potrošnja 51,0 Gwh
Èlanak 71.
Gradski elektroenergetski sustav sjedišta grada
Vrgorca sastoji se od slijedeæih temeljnih elemenata i to:
- TS 35(110)/10(20) kV tipske snage 2x4(2x10) MVA
- 3 kabelska voda 10(20) kV u pogonu u tzv.
otvorenom prstenu
- 18 gradskih TS 10(20)/0,23/0,4 kV tipske snage
400(630) kVA s pripadajuæom mjesnom gradskom
kabelskom mrežom 0,4 kV tipskog presjeka PP 41
A 4x150 mm2 i javne rasvjete tipskog presjeka PP
41 A 3x25 mm2 Al.
Stanje i potrebna nova izgradnja elektroprivrednih
objekata u podruènom dijelu sustava elektroopskrbe ovisno
o planiranom konceptu izgradnje svih 24 seoska naselja
Grada iznosi:
- 1 DV 220 kV
- 2 DV 110 kV
- 1 TS 35(110)/10(20) kV snage 2x4(10) MVA
- 6 DV 10(20) kV
- 126 TS 10(20)/0,4 kV (79 TS u stambeno-poslovnim
zonama 59 postojeæih + 20 novih, 10 za elektrifikaciju
novih neletrificiranih naselja, 6 TS za radne zone,
4 TS za zone eksploatacije mineralnih sirovina, 1
TS za sportsko-rekreacijski centar, 1 TS za ureðaj
za proèišæavanje voda, 10 TS za vodovodne crpne
postaje i 15 TS za stoène farme).
Èlanak 72.
Duž trase svih dalekovoda rezervirani su zaštitne
koridore u kojima nije dopuštena nova gradnja:
- za DV 10(20) kV 2x15 = 30 m (min. 20 m)
- za DV 35 i 110 kV 2x20 = 40 m (min. 30 m)
- za sve TS 20/0,4 kV osigurati kamionski pristup.
16. prosinca 2006. SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
U nenastanjenim podruèjima potrebno je osigurati
odgovarajuæe sigurnosne visine, udaljenosti i koridore
ovih širina:
- za vodove 10(20) kV 2x15 (najmanje 20) m
- za vodove 35(110) kV 2x20 (najmanje 30) m
Sve buduæe stupne TS 10(20)/0,4 kV montirati na
betonskim stupovima, a one na podruèju naseljenih mjesta
izgraditi u obliku kuæice adekvatno arhitektonski
oblikovane i uklopljene u okoliš. Mjesne TS 10(20)/0,4
kV koje su eventualno locirane u drugim objektima treba
adekvatno zaštititi od širenja negativnih utjecaja na okoliš
(buka, zagrijavanje, požar i slièno).
Sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja
bez obzira na vrstu lokacije (slobodne površine ili naseljena
mjesta) treba propisno uzemljiti.
Èlanak 73.
Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode
postojeæim odnosno planiranim nogostupom uz prometnice.
Vodnogospodarski sustav
Èlanak 74.
Korištenje voda
Vodoopskrba
Za opskrbu vodom podruèja grada Vrgorac koristi
se izvorište Banja kapaciteta 130 l/sec. (sadašnji instalirani
kapacitet 50 l/sec) i Butina kapaciteta 1340 l/sec. (sadašnji
instalirani kapacitet 75 l/sec.)
Dimenzioniranje objekta vodoopskrbnih sustava na
podruèju grada Vrgorac izvršeno je uz pretpostavku
maksimalne dnevne potrošnje po stanovniku 350 l/dan
(uraèunate potrebe okuænice), te potrebe krupne stoke od
50 l/dan i sitne 15 l/dan, za potrebe djelatnosti planirane
su 80 l/dan po zaposlenom. Potrebe industrije planirane
su posebno za svaki lokalitet.
Èlanak 75.
Podruèje grada Vrgorca vodom se snabdijeva putem
dva vodoopskrbna sustava:
- Vodoopskrbni sustav Banja koji snabdijeva vodom
naselja: Vrgorac, Banja, Orah, Kokoriæ, Kokezi,
Ravèa, Zavojane, Dragljane, Vlaka, Kozica, Rašæanje,
Kljenak, Duge Njive, Prapatnicu i Stilju.
- Vodoospkrbni sustav Butina snabdijeva vodom
naselja: Dusinu, Vinu, Umaèane, Draževitiæ,
Potprolog i Veliki Prolog.
Èlanak 76.
Planom se utvrðuje potreba prioritetne izgradnje
neizgraðenih a planiranih objekta* vodoopskrbnog sustava
„Banja”:
* Kratice za objekte znaèe: CS-srpna stanica, VS-vodosprema, TC-tlaèni cejevovod
Broj 9 Stranica 17
- na sjeverozapadnom ogranku (vodosprema Vrgorac
Prapatnica - Stilja - Poljica):
- C.S. „Prapratnica 2" - Q=15 l/s
- T.C. 200 C.S. „Prapatnica 2" - VS. Stilja" dužine
1880 m
- VS. Stilja V=100 m3
- C.S. „Stilja" Q=11,73 l/s
- T.C. 150 C.S. „Stilja" - VS. „Grljušiæi" dužine oko
2300 m
- VS. „Grljušiæi" V=100 m3
- C.S. „Grljušiæi" Q=9,73 l/S
- na jugozapadnom ogranku (VS. Vrgorac - Raèva -
Dragljane - Kozica - Rašèane, te Ravèa Kljenak
Duge Njive):
- C.S. „Dragljani" Q= 28,11 l/s (u gradnji)
- C.S. „Zavojani" Q= 8,12 l/s
- VS „Radna zona Ravaè“, V= 500 m3
- T.C. 150 C.S. „Zavojani" - V. Zavojani dužine
280 m
- T.C. 200 Dragljani - Kozica - Raštane dužine oko
8000 m
- C.S. „Kljenak" Q=1,8 l/s (u gradnji)
- VS. „Kljenak" V=100 m3
- C.S. „Duge Njive" Q=1l/S
- T.C. 100 C.S. „Duge Njive" - VS. „Duge Njive"
dužine 1400 m
- VS. „Duge Njive" V=100 m3
Èlanak 77.
Glavni objekti vodoopskrbnog sustava Butina su
C.S. „Butina" (Q=75 l/s) i vodosprema „Butina" (V=500
m3) iz kojih se sustavom cjevovoda, crpnih stanica,
vodosprema, prekidnih komora snabdijevaju naselja
vodoopskrbnog podruèja Butina. Svi objekti vodoopskrbnog
sustava Butina u cijelosti su izgraðeni.
Stari vodoopskrbni cjevovod Butina-Vrgorac je rezervni
cjevovod za grad Vrgorac s kapacitetom 10 l/s. Prioritetna
je izgradnju novih vodovodnih mreža u naseljima koja
još nemaju vodovodnu mrežu.
Rekonstrukcija i dogradnja postojeæih vodoopskrbnih
sustava u Vrgorcu i ostalim naseljima Grada Vrgorca
obavljat æe se u skladu s potrebama i u skladu s idejnom
dokumentacijom.
Svi planirani a neizgraðeni objekti vodoopskrbnih
sustava mogu se mijenjati u odnosu na lokaciju, kapacitete
i druga tehnièka rješenja sustava.
Èlanak 78.
Odvodnja otpadnih voda
Planom je utvrðena potreba izgradnje kanalizacijskih
sustava naselja Vrgorca (razdjelni sustav), naselja Banja
i Dusina s ureðajem za proèišæavanje otpadnih voda (u
cilju uklanjanja neposredne opasnosti oneèišæenja izvorskih
voda Banje i Butine otpadnim vodama tih naselja).
Stranica 18 Broj 9 SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
Za ostala naselja Grada Vrgorca odvodnja otpadnih
voda rješava se putem propisnih septièkih jama, ili malih
sustava s biološkim ureðajima za proèišæavanje.
Sve otpadne vode iz gospodarskih i zanatskih
objekata, koji mogu biti potencijalni zagaðivaèi, moraju
se dovesti na razinu kuæanskih otpadnih voda prije
prikljuèenja na predviðeni sustav odvodnje otpadnih voda.
Prostornim planom se odreðuje prioritetna sanacija
svih potencijalnih zagaðivaèa izvora Banja i Butina,
saniranje gradske kanalizacijske mreže i dovršenje
kompletnog kanalizacijskog sustava naselja Vrgorca te
naselja Banja i Dusina.
Rekonstrukcija i dogradnja postojeæeg sustava
odvodnje otpadnih voda u Vrgorcu i ostalim naseljima
obavljat æe se u skladu s idejnom dokumentacijom.
Svi planirani a neizgraðeni objekti vodoopskrbnih
sustava mogu se mijenjati u odnosu na lokaciju, kapacitete
i druga tehnièka rješenja sustava. Za utvrðivanje
definitivnog položaja i velièine objekata u kanalizacijskom
sustavu obvezna je izrada idejnih rješenja.
Èlanak 79.
Mjesto dispozicije proèišæenih otpadnih voda na
ureðaju za proèišæavanje skupa sa mjestom ispuštanja
oborinske kanalizacije južnog sliva potrebno je utvrditi
hidrogeološkim mikrozoniranjem na podruèju kraške
kotline Bunina izvan utjecaja na II zonu sanitarne zaštite
izvorišta Butina.
Na osnovu hidrogeoloških istražnih radova takoðer
je potrebno utvrditi lokaciju za trajno odlaganje mulja sa
ureðaja za proèišæavanje (privremeno odloženih u silos
za mulj, odnosno polju za sušenje mulja u okviru lokacije
ureðaja) koja je bez utjecanja na znaèajnije tokove
površinske i podzemne vode.
Èlanak 80.
Ureðenje vodotoka i voda
Glede evakuacija viška vode iz Vrgorskog polja
izraðena je Studija o utjecaju na okoliš odvodnje viška
voda iz Vrgorskog polja (Ekoenerg, Zagreb, 2004.)
Prema Studiji utjecaja na okoliš odvodnje viška vode
iz Vrgoraèkog polja i Rješenju Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog ureðenja i graditeljstva prihvaæena je varijanta
2. namjeravanog zahvata; izgradnja novog tunela koji
spaja donji, jugoistoèni dio Vrgoraèkog polja i jezero
Birine)
Varijanta 2.
- Izrada tunela „Vrgorac 2“ kojim se odvode vode
prema jezeru Birina, uz ostavljanje postojeæeg tunela
„Krotuša“ u sadašnjem stanju
- Prokop kanal kojim voda dolazi na ulazni portal
tunela „Vrgorac 2“
- Izrada betonske preljevne pregrade oko 80 m uzvodno
od ulaznog portala tunela „Vrgorac 2“
- Izrada betonske preljevne pregrade oko 80 m uzvodno
od ulaznog portala tunela „Krotuša“
16. prosinca 2006.
- Izrada odvodnog kanala iz tunela „Vrgorac 2“ do
jezera Birina
- Rekonstrukcija spojnog kanal Baæinska jezera –
more
- Proširenje korita matice Vrgorske kroz Prigon
- Izrada obodnog kanala u Vrgorskom polju kojim se
prihvaæaju vode iz tunela Rastok i dio poplavnih
voda samog Vrgorskog polja
Èlanak 81.
Melioracija
Prostornim planom je utvrðeno da je radi intenzivnog
iskorištavanja Vrgorskog polja, Rastoka i Bunine potrebno
provesti cjelovito melioracijsko ureðenje ovih polja (koje
treba obuhvatiti obranu od poplava-realizacija sustava
odvodnje, melioraciju i navodnjavanje) izgradnjom
potrebnih objekata i ureðaja. Pri tom je bitno naglasiti da
sama realizacija sustava odvodnje bez osiguranja uvjeta
za navodnjavanje ne može osigurati intenzivnu
poljoprivredu veæ može pogoršati postojeæe stanje
presušivanjem tla.
Planom je odreðeno da je prije pristupanja
melioracijskom ureðenju polja potrebno izraditi
odgovarajuæu Studiju moguæih rješenja cjelovitog
melioracijskog ureðenja Vrgorskog i Rastok polja sa
ekonomskim pokazateljima, u kojoj je potrebno izvršiti
valorizaciju svih poznatih tehnièkih rješenja za cjelovito
ureðenje polja (obranu od poplava, melioraciju i
navodnjavanije) i njihovu usporedbu u odnosu na
ekonomske pokazatelje (investicijska vrijednost-ekonomski
efekti).
Èlanak 82.
Zaštita voda
Zaštita voda podruèja grada Vrgorca predstavlja
osjetljiv i znaèajan prostor obzirom da su sa stanovišta
vodoopskrbe znaèajni izvori Banja i Butina sa èijih kaptaža
se osigurava voda za sva naselja grada Vrgorca.
Prostornim planom se na osnovu elaborata
„Hidrogeološki istražni radovi za odreðivanje zona
sanitarno-tehnièke zaštite izvora Banja i Butina - Vrgorac”
(Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1992.). navode
zabranjene aktivnosti u pojedinim zonama sanitarne zaštite
izvora Banja i Butina:
IV. zona - Izgradnja rafinerija, nuklearnih reaktora,
kemijskih tvornica, kolodvora, odlaganje radioaktivnih
tvari.
III. zona - Izgradnja prometnica, parkirališta,
kanalizacije, ribnjaka, skladišnih prostora, uskladištenje
nafte, sva rudarska i graðevinska djelatnost, otvaranje
kamenoloma, šljunèara, ispuštanje otpadnih voda i bacanje
komunalnog otpada u ponore i jame, te sve iz IV zone.
II. zona - Pranje vozila, logorovanje, upotreba
pesticida i drugih kemijskih sredstava, ukapanje na
postojeæim grobljima, stambena izgradnja bez kontrolirane
odvodnje otpadnih voda i kanalizacije, te sve iz III i IV
zone.
16. prosinca 2006. SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
I. zona - Javni promet vozila i pješaka, svaka
poljoprivredna djelatnost, upotreba gnojiva, svaka
djelatnost koja nije u funkciji zahvata vode, te djelatnosti
zabranjene u II, III i IV zoni.
Aspekt zaštite voda potrebno je riješiti kod svake
znaèajnije gradnje i gospodarske aktivnosti ovisno o zoni
sanitarne zaštite u kojoj se graðevina nalazi a i o
vremenskom periodu realizacije graðevine i zajednièkog
sustava odvodnje sa ureðajem za proèišæavanje na užem
podruèju naselja Vrgorac.
Obvezno je ishoðenje vodopravnih uvjeta i
suglasnosti prije ishoðenja lokacijske dozvole za gradnju
slijedeæih znaèajnijih graðevina;
• izvan graðevinskog podruèja
• za gradnju i proširenje groblja
• za gospodarske graðevine
• na graðevinskoj èestici veæoj od 5000 m²
6. M J E R E Z A Š T I T E K R A J O B R A Z N I H I
PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO
POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Èlanak 83.
Podruèje grada Vrgorca u smislu zaštite prirodnih
vrijednosti nije do sada evidentirano, tako da je na tom
podruèju pod zaštitom samo dio planine Biokovo u
kategoriji parka prirode, koji teritorijalno pripada gradu
Vrgorcu. Režim zaštite propisan je u formulaciji:
„dopuštene su djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju
njegove bitne znaèajke".
Podruèje parka prirode Biokovo predstavlja jezgru
preliminarne nacionalne ekološke mreže (NEN) i
vrednovano je kao podruèje od meðunarodne vrijednosti
za ptice (SPA) te je potencijalno Natura 2000 podruèje.
Potrebno je poštovati slijedeæe uvijete i mjere zaštite
prirode;
1) Organizacija prostora, naèin korištenja, ureðenja
i zaštite prostora, naèin upravljanja i ponašanja u
zaštiæenom podruèju Parka prirode Biokovo i
zaštiæenim prirodnim vrijednostima koje se nalaze
unutar parka prirode, propisani s Pravilnikom o
unutarnjem redu parka prirode i Godišnjim
programom zaštite, održavanja, oèuvanja,
promicanja i korištenja parka prirode te Prostornim
planom podruèja posebnih obilježja Parka prirode
Biokovo (koji je u izradi).
2) U Parku prirode se do donošenja PPPO PP Biokovo
može vršiti samo rekonstrukcija postojeæih
graðevina u postojeæim gabaritima ne mijenjajuæi
nekadašnji vanjski izgled graðevine, interpolacija
novih graðevina unutar naselja i gradnja
infrastrukturnih graðevina. U postupku izdavanja
lokacijske dozvole za navedene zahvate sukladno
Zakonu o zaštiti prirode potrebno je ishoditi uvjete
zaštite prirode Ministarstva nadležnog za poslove
zaštite prirode.
3) Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa
drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na
Broj 9 Stranica 19
ekološki znaèajno podruèje ili zaštiæenu prirodnu
vrijednost / prirodnu vrijednost predviðenu za
zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti
prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu.
4) Ekološki vrijedna podruèja koja se nalaze na
podruèju grada treba saèuvati i vrednovati u skladu
sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o
vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim
i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za
oèuvanje stanišnih tipova
5) Na podruèju Grada Vrgorca utvðena su rijetka i
ugrožena staništa (Submediteranski i epimedi-
teranski suhi travnjaci, primorske, termofilne šume
i šikare medunca, šume obiènog i crnog bora na
dolomitima, stenomediteranske èiste i vazdazelene
šume i makije crnike) za koje je potrebno provoditi
slijedeæe mjere zaštite;
- Oèuvati biološke vrste znaèajne za stanišni tip
te zaštiæene i strogo zaštiæene divlje svojte što
podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih)
vrsta i genetske modificiranih organizama i
osiguranje prikladne brige za njihovo oèuvanje,
oèuvanje njihovog staništa i njihovo praæenje
(monitoring)
- Sprijeèiti nestajanje kamenjarskih pašnjaka
(putem ispaše, poticati ekstenzivan naèin
stoèarstva),
- Pošumljavanje treba obavljati autohotnim
vrstama drveæa, a uzgojne radove provoditi na
naèin da se iz degradacijskog oblika šuma
postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik.
6) Ovim Planom se štiti:
- hrast kod crkve u Ravèi, hrastovi kod crkve
Sv. Ante u Dragljanima, hrastovi kod crkve Sv.
Ilije u kozici i na groblju u Kozici
- kultivirani krajolici moguæi su u podruèju
potoka Brstetak u Zavojanima, kao oaze koje
funk-cionalno upotpunjuju prirodne krajobrazne
vrijednosti prostora.
Prirodne vrijednosti predložene za zaštitu na temelju
Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije (èl. 193.)
na podruèju grada Vrgorca su:
- Dolina sela Kokoriæi (sa podzemnim izvorima
podzemne rijeke Betine), zaštiæeni krajolik,
spomenik prirode (geološki).
- Gojakova peæina (kod Dragièeviæa), spomenik
prirode, (geološko-biološki)
- Gradski park, spomenik parkovne arhitekture
- Peæine vrijednih geoloških ukrasa (Golubinka itd.),
spomenik prirode, (geološki).
Na zaštiæenim i prirodnim vrijednostima predloženim
za zaštitu, kao i na ekološki vrijednim podruèjima
(posebnim rezervatima) obvezno je provoditi odredbe,
naputke i smjernice sadržane u dokumentu Nacionalna
strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne
raznolikosti.
Podruèja planirana za zaštitu potrebno je zaštititi od
bilo kakve izgradnje graðevina te ih samo ureðivati i
rekultivirati temeljem hortikulturnog projekta.
Stranica 20 Broj 9 SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA 16. prosinca 2006.

Èlanak 84. 5. Kozica, kod Vuletiæa, Paviæa, Košæela, Jujnoviæa

6. Vlaka, tri pronaðene gomile
Prostornim planom utvrðeni su vrijedni objekti i 7. Zavojane, kod Jelaševih, Doboke, pod Privorcem i
cjeline graditeljskog nasljeða. Svi registrirani i evidentirani prema Matokitu
spomenici predstavljaju kulturno dobro iz èega proizlazi 8. Stilja, kod Baraæevih, Kašæa, Kolaka i Maršiæevih
obaveza vlasnika spomenika i društvene zajednice o 9. Prapatnica, kod Vukoviæa, Kapoviæa i Dugumovih
njihovom èuvanju i održavanju. 10. Orah, kod Dragièeviæa kuæe
Svakoj promjeni i intervenciji na spomeniku kulture 11. Kljenak, u Vrnèevoj Draži, kod Bobanaca i nad
treba prethoditi dozvola od strane nadležne institucije. Za Gomilama Plana
veæe intervencije, adaptacije ili rekonstrukcije potreban 12. Skulja, kod Raosovih kuæa
je konzervatorski projekt kojeg izraðuje ili odobrava 13. Dusine, kod Vukosavovih
nadležno tijelo za zaštitu spomenièke baštine. 14. Vrgorac, Vrgorac, prapovijesne velike gomile,
arheološki lokalitet
Èlanak 85. 15. Vrgorac, Prapatnica, prapovijesni lokalitet stiljska
gradina, arheološki lokalitet
Nepokretna kulturna dobra sistematizirana su prema 16. Prapovijesna gomila uz cestu Saranaè-Kozica
vrstama i podvrstama. Osnovna podjela prema vrstama 17. Prapovijesna gomila uz cestu Saranaè-Kozica
nepokretnih kulturnih dobara je sljedeæa: 18. Kozica/Umac-prapovijesna gradina
• povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja, 19. Prapovijesna gomila u Kozici
• povijesne graðevine i sklopovi, 20. Kozica/Vekiæi-prapovijesna gomila
• elementi povijesne opreme prostora, tehnièke 21. Kozica/Vekiæi-prapovijesna gomila
graðevine s ureðajima, 22. Kozica/Katiæi-skupina prapovijesnih gomila
• podruèje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz 23. Rašæane Donje-Skupina prapovijesnih gomila
povijesne dogaðaje i osobe sjeverno od ceste
• arheološka nalazišta i lokaliteti, 24. Gornje Rašæane-prapovijesna vrtaèa
• krajolik ili njegov dio 25. Gornje Rašæane-prapovijesna gomila
• etnozone 26. Kozica/Štuliæi-skupina prapovijesnih gomila
27. Prapovijesna gomila
Urbane cjeline 28. Prapovijesna gomila
29. Vitrenjak-prapovijesna gomila
Vrgorac, Vrgorac, urbana cjelina, RST-986 30. Umèani-skupina prapovijesnih gomila sa steæcima
31. Draževitiæi/Oštri rt-skupina prapovijesnih gomila
Polurbane i ruralne cjeline 32. Prapatnice/Vukoviæi-skupina prapovijesnih gomila
33. Kljenak/Bobanci-prapovijesna gomila
Vrgorac, Kljenak, Bobanac, ruralna cjelina 34. Mali Godinj/Kovaèeviæi.skupina prapovijesnih
Vrgorac, Kokoriæi, Pervani, ruralna cjelina gomila
Vrgorac,Zaselak Donji Selaci, ruralna cjelina 35. Zavojane-skupina prapovijesnih gomila i kasno-
Vrgorac,Zaselak Belajiæi, ruralna cjelina srednjovjekovno groblje
Vrgorac,Podstine-ruralna cjelina
Vrgorac,Veliki Godinj-ruralna cjelina II PRETHISTORIJSKU GRADINE
Vrgorac, Družijaniæi-ruralna cjelina 1. Vlaka, kod Vukoviæa kuæa
Vrgorac, Panðiæi-ruralna cjelina 2. Dragijane, na uzvisini
Vrgorac, Saranaè-stara cesta za Makarsku, bunari, sklop 3. Kljenak, prema Osminu
ruralne arhitekture 4. Veliki Prolog, na uzvisini iznad crkve
Vrgorac, Ožiæi-Ruralna cjelina (prapovijesna gomila uz 5. Skulja, iznad Raosovih kuæa
zaseok) 6. Ravèa, prapovijesna gradina Majiæi, arheološki
Vrgorac, Podašibenik , Bokšiæi, Milošiæi lokalitet

Fortifikacije III SREDNJOVJEKOVNI NALAZI

Vrgorac, Kasaba-Zavojane, kula Cukarinoviæa, fortifikacija
Vrgorac, Kokoriæi, kula Pervan, fortifikacija
Vrgorac, Vrgorac, tvrðava gradina, fortifikacija,,RST-755
Arheološke cjeline i lokaliteti
IILIRSKE GOMILE
1. Vrgorac, kod nove školske zgrade
2. Ravèa, kod Jeloviæa kuæe i u krajnjoj Ravèi
3. Kozièka Poljica, kod Ruðeža, Aleviæa, Šapita,
Jujnoviæa, Lokvenjaka i kod župske kuæe
4. Mijaca, .kod crkve
1. Prapatnica, velika nekropola kod Kapoviæa s oko 50
steæaka s razlièitim ukrasima
2. Kozica, nekropola pod Vrutkora na Crikvini s
nekoliko ornamentiranih steæaka
3. Stilja, steæci pred crkvom sv.Ante, neki uzidani i u
zid same crkve
4. Zavojane, fragmenti steæaka kod župske crkve
5. Dragljane, steæci kod crkve sv. Ante, neki uzidani
u samoj crkvi
6. Dragljane – Zavojane, steæci na položaju Steæak
sedre
7. Dragljane – Zavojane, steæak uz kuæu Ante Jelaša
8. Kljenak, steæci u blizini crkve i kod Jurjeviæa kuæe
16. prosinca 2006. SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
9. Ravèa, nekoliko steæaka kod crkve na groblju i na
Trlinovoj njivi
10. Kotez, nekoliko steæaka kod stare kapelice sv.Ante,
te manja nekropola na Opletju
11. Veliki Prolog, nekoliko steæaka pred ulazom u crkveno
dvorište
12. Umèane, nekropola s oko 20 steæaka
13. Vrgorac, Koteze, arheološki lokalitet sa steæcima,
arheološki lokalitet, RST-308
14. Vrgorac, Prapatnica, nekropola steæaka, arheološki
lokalitet
Pojedinaèna kulturna dobra
Vrgorac, Dragljane, crkva Sv. Ante, sakralni spomenik
Vrgorac, Dragljane, stara kapela Sv. Ante, sakralni
spomenik
Vrgorac, Dusina, crkva Sv. Petra, sakralni spomenik
Vrgorac, Kljenak, crkva Svih svetih, sakralni spomenik
Vrgorac, Kokoriæi, crkva Sv. Jure, sakralni spomenik
Vrgorac, Kokoriæi, zaselak Pervani, kapela Sv. Ante ,
sakralni spomenik
Vrgorac, Kokoriæi, zaselak Pervani, Gospina kapelica,
sakralni spomenik
Vrgorac, Koteze, crkva Sv. Antuna opata i groblje sa
steæcima, sakralni spomenik, RST-3090
Vrgorac, Kozica, crkva Sv. Ilije, sakralni spomenik
Vrgorac, Kozica, groblje s kapelicom, sakralni spomenik
Vrgorac, Orah, crkva Sv. Marka, sakralni spomenik
Vrgorac, Otriæi, crkva Sv. Nikole, sakralni spomenik
Vrgorac, Prapatnica, crkva Sv. Roka i groblje, sakralni
spomenik
Vrgorac, Rašæane, crkva Sv. Mihovila, sakralni spomenik
Vrgorac, Rašæane, crkva Sv. Stjepana, sakralni spomenik
Vrgorac, Ravèa, crkva Sv. Mihovila, sakralni spomenik
Vrgorac, Stilja, crkva Sv. Ivana krstitelja, sakralni spomenik
Vrgorac, Umèani, crkva sv. Ante i sv. Mihovila sa grobljem
,sakralni spomenik
Vrgorac, Veliki Prolog, Gospina crkva i steæci, sakralni
spomenik
Vrgorac, Zavojane, crkva Male Gospe s grobljem, sakralni
spomenik
Smjernice zaštite nepokretnih kulturnih dobara
Urbana cjelina
Èlanak 86.
Planskim dokumentima niže razine potrebno je u
najveæoj moguæoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu
povijesne jezgre naselja na naèelu restauracije, a izgradnju
u neizgraðenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama
na naèelima tipološke rekonstrukcije. Pod tipološkom
rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je
unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s
javnim površinama, gabaritima i namjenom usklaðena s
postojeæim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajuæi
siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar
povijesne jezgre. Ne preporuèuje se izmjena strukture i
tipologije postoj objekata radi funkcionalne fuzije u veæe
prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka
Broj 9 Stranica 21
prostornog identiteta pojedinih graðevina. Neizgraðene
dijelove povijesnih jezgri, koji u posljednjih 80 g. nisu
znatnije transformirani, ili su korišteni kao gradske zelene
površine, potrebno je ureðivati kao javne zelene površine
s moguænošæu minimalnih intervencija objektima javnog
znaèaja. Izuzetno se može dozvoliti izgradnja dijela gore
navedenih neizgraðenih prostora radi rekompozicije i
prostornog usklaðenja volumena i silueta sklopova
izgraðenih nesukladno ambijentu povijesne jezgre, ali tek
temeljem detaljnih istraživanja i provedbe postupaka
javnih urbanistièko arhitektonskih natjeèaja koje se
preporuèuje kao najobjektivniji naèin dobijanja kvalitetnih
prostornih. Održanje stambenog fonda unutar povijesnih
jezgri od kljuène je važnosti za daljnje funkcioniranje
povijesne jezgre, te je stoga potrebno u interpoliranim
novim objektima predviðati više od 50% površine za
stambenu namjenu, dok je izgradnju poslovnih prostora
opæe namjene (trgovina, servisi, obrt, ugostiteljstvo, usluge)
potrebno osigurati u prizemnim dijelovima postojeæih i
novih objekata. Izuzetak od ovog pravila odnosi se na
objekte javne namjene (uprava, hoteli, financijske ustanove,
ustanove kulture, prosvjete i znanosti). Režim prometa
unutar povijesne jezgre potrebno je prilagoditi mjerilu
povijesne jezgre te karakteru i obimu poslovnih djelatnosti
u jezgri, osiguravajuæi pritom posebne režime prometa u
mirovanju za stanovnike povijesne jezgre s obvezom da
se za svaku stambenu jedinicu osigura jedno parkirališno
mjesto. Za upravljanje graditeljskim nasljeðem u
povijesnim jezgrama urbanih naselja potrebno je osnivati
specijalizirane ustanove, zaklade ili fondacije koje se
financiraju temeljem propisa o zaštiti kulturnih dobara.
Poluurbane i ruralne cjeline
Èlanak 87.
Zaštita ovih cjelina temelji se na oèuvanju povijesne
matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja
u prirodnom okolišu, kao i na oèuvanje tradicijske graðevne
strukture i karakteristiène slike naselja.
Mjere zaštite i oèuvanja kulturnih dobara poluurbanih
i ruralnih cjelina provode se ugradnjom istih mjera u
uvijete ureðenja i korištenja prostora prostorno planske
dokumentacije kojom se ureðuje gradnja na prostorima
zaštiæenih poluurbanih i ruralnih cjelina.
- uvjetima ureðenja i korištenja prostora potrebno je
u najveæoj moguæoj mjeri zadržati i revitalizirati
matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u
neizgraðenim dijelovima jezgre realizirati
interpolacijama na naèelima tipološke rekonstrukcije.
Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se
izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora,
komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i
namjenom usklaðena s postojeæim okolnim
povijesnim objektima, ne narušavajuæi siluetu i
osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar
povijesne jezgre.
- posebno je potrebno oèuvati odnos izgraðenog dijela
povijesnih poluurbanih i ruralnih jezgri s neposrednim
agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama
Stranica 22 Broj 9 SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
unutar povijesnih jezgri.
- ne preporuèuje se izmjena strukture i tipologije
postojeæih objekata radi funkcionalnog povezivanja
u veæe prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do
gubitka prostornog identiteta pojedinih graðe-
vina.zaštita slike naselja, njegove matrice i
karakteristiènog mjeril
- zaštita reljefa i specifiènih osobina pripadajuæeg
krajobraza
- ureðivanje svih vanjskih ploha objekata unutar
povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina mora se
temeljiti na korištenju iskljuèivo lokalnih
arhitektonskih izraza i graðevinskih materijala.
- oèuvanje autohtonih elemenata pejzaža – šuma,
oranica, voænjaka itd.
- afirmiranje sadnje i njegovanja autohtonih pejsažnih
vrsta;
- zaštita i sanacija vodotoka i karakteristiènih
krajobraznih obilježja u sastavu naselja ili njihovoj
blizini, te spreèavanje njihovog zagaðivanja i
degradacije njihovog prirodnog toka
- održavanje karakteristiène topografske forme i
prostorne organizacije naselja
- oèuvanje prostornih detalja unutar naselja
- sprjeèavanje unošenja stranih oblikovnih i graðe-
vinskih elemenata i njegovanje tradicijskog naèina
oblikovanja i graðenja;
- ogranièavanje širenja naselja i zadržavanje zelenih
prirodnih cezura meðu naseljima kako bi se zadržala
njihova samosvojnost i povijesni identitet;
- Za upravljanje graditeljskim nasljeðem u povijesnim
jezgrama poluurbanih i ruralnih naselja preporuèa
se osnivanje specijaliziranih ustanova, zaklada i
fondacija koje se financiraju temeljem propisa o
zaštiti kulturnih doba.
Podruèja arheološke baštine
Èlanak 88.
Zaštita arheološke baštine odnosi se na zaštitu
arheoloških nalazište i zona koje su utvrðene predmetnom
konzervatorskom podlogom. Zaštita arheološke baštine
odnosi se i na neistražena i potencijalna nalazišta i zone
koje su zaštiæena odredbama Zakona o zaštiti i oèuvanju
kulturnih dobara („Narodne novine”, broj 69/99.) u
èlancima 45, 46, 47, 48, 49, 50. a izvoðaè radova dužan
je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za
zaštitu kulturnih dobara.
Sukladno èlanku 44. Zakona o zaštiti i oèuvanju
kulturnih dobara („Narodne novine”, broj 69/99.)
16. prosinca 2006.
arheološke zone i nalazišta utvrðena ovom kon-
zervatorskom podlogom potrebno je istražiti kako bi se
stvorili uvjeti za zaštitu i oèuvanje kulturnog dobra.
Unutar arheoloških zona, unutar ili van postojeæih
naselja, potrebno je prilikom radova osigurati arheološki
nadzor. Sukladno rezultatima arheološkog nadzora,
nadležno konzervatorsko tijelo odreðuje daljnje postupanje.
Prema èlanku 46 Zakona o zaštiti i oèuvanju kulturnih
dobara („Narodne novine”, broj 69/99.) ono može biti
sljedeæe:
- odbiti zahtjev i trajno obustaviti radove na tom
nalazištu
- dopustiti nastavak radova uz odreðivanje mjera
zaštite arheološkog nalazišta
- dopustiti nastavak radova odreðivanjem kon-
zervatorskih uvjeta, odnosno izmijeniti rješenje o
prethodnom odobrenju
Na podruèjima kojima se predmetnim planom
predviða izgradnja objekata unutar arheoloških zona,
obvezuje se nositelj zahvata da osigura arheološko
rekognosticiranje prostora prije poèetka bilo kakvih radova
te sukladno rezultatima rekognosticiranja, zaštitna
arheološka istraživanja. U sluèaju prezentacije arheoloških
nalaza in situ potrebno je izraditi detaljniji prostorni plan
koji æe definirati odnose izmeðu prezentiranih nalaza i
predviðenih izgradnji.
Arheološka nalazišta koja su zaštiæena kao
pojedinaèna kulturna dobra, što je tabelarno i kartografski
iskazano u ovoj konzervatorskoj podlozi, štite se kao
pojedinaèna kulturna dobra. Radovi na samom lokalitetu
ili u njegovoj neposrednoj blizini trebaju imati posebne
uvjete i prethodno odobrenje prema èlancima 60., 61., 62.,
63., 64. Zakona o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara
(„Narodne novine”, broj 69/99.)
Podruèja zaštiæenog krajolika
Èlanak 89.
Prema Èlanku 56. zakona o zaštiti i oèuvanju
kulturnih dobara („Narodne novine”, broj 69/99.), stavak
2, opæi uvjeti zaštite i oèuvanja podruèja zaštiæenog
kultiviranog krajolika odreðenim ovom konzervatorskom
podlogom su:
- potrebno je oèuvati od daljnje izgradnje u najveæoj
moguæoj mjeri, te usmjeravati izgradnju objekata
interpolacijama unutar izgraðenih struktura naselja
- izuzetno se dozvoljava izgradnja pojedinaènih
stambenih ili gospodarskih cjelina u agrarnom
prostoru ruralnih naselja, ali na naèin da izgradnja
ne izmjeni tradicionalne osobitosti šireg prostora
(terase, suhozidi, vegetacija). -mjere pošumljavanja
u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama
dopuštaju se samo u neposrednoj provedbi mjera
zaštite od erozije, dok se predjeli iznad terasasto
kultiviranih obronka trebaju obogatiti
pošumljavanjem auto-htonim vrstama.
Preporuèa se izrada Krajobraznog plana grada
Vrgorca u kojem æe krajobrazi prostora grada biti analizirani
i valorizirane te izložene moguænosti njegovog ureðivanja.
16. prosinca 2006. SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
Pojedinaèna kulturna dobra
Èlanak 90.
Zaštitom pojedinaènih kulturnih dobara obuhvaæeni
su registrirani ili preventivno zaštiæeni graðevinski sklopovi,
utvrde, fortifikacije, stambene graðevine, graðevine javne
namjene, škole, crkve, kapele, groblja i grobne graðevine
gospodarske i industrijske graðevine i arheološki lokaliteti.
Popis registriranih i preventivno zaštiæenih kulturnih dobara
tabelarno je i kartografski prikazan u predmetnoj
konzervatorskoj podlozi.
Rad na izradi popisa registriranih i preventivno
zaštiæenih kulturnih dobara trajan je proces. Kulturna dobra
koja tijekom vremena budu upisana u popis registriranih
i preventivno zaštiæenih kulturnih dobara, a sada se ne
nalaze u istom popisu, takoðer su obuhvaæena mjerama
zaštite ovdje odreðenim za pojedinaèna kulturna dobra.
Promjene u popisu biti æe dostavljane nadležnim gradskim
i županijskim tijelima.
Radnje koje bi mogle prouzroèiti promjene na
nepokretnom kulturnom dobru, promjene namjene
zaštiæenog kulturnog dobra, kao i promjene u zaštiæenom
okolišu kulturnog dobra, mogu se poduzimati samo uz
posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za
zaštitu kulturnih dobara.
Nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti integritet
nepokretnog kulturnog dobra.
Zaštitu treba provoditi cjelovito što podrazumijeva
istodobnu zaštitu same graðevine i svih dijelova elemenata
pripadajuæeg prostora, odnosno parcele, u pravilu uz
obavljanje uz oèuvanje izvorne namjene i sadržaja u
zaštiæenim graðevinama i pripadajuæim parcelama.
Za sanaciju i provoðenje zaštitnih radova na
ugroženim odnosno ošteæenim kulturnim dobrima potrebno
je izraditi odgovarajuæu arhitektonsko-graðevinsku
dokumentaciju postojeæeg stanja sa prijedlogom sanacije
i obnove, a prema konzervatorskim uvjetima nadležne
službe zaštite.
Mjere zaštite i odredbe za provedbu.
Èlanak 91.
Zaštiæena pojedinaèna kulturna dobra (registrirana
i preventivno zaštiæena), bez obzira na stupanj zaštite
podruèja ili naselja u kojem se nalaze:
- svi zahvati trebaju omoguæiti oèuvanje, sanaciju i
obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških kara-
kteristika, te parcele, u pravilu uz oèuvanje izvorne
namjene;
- eventualna nova namjena mora se prilagoditi
oèuvanoj graðevnoj strukturi;
- sanacija i obnova svake zgrade mora se provoditi
sukladno izvornom arhitektonsko-oblikovnom
konceptu, uz oèuvanje pripadajuæih parcela, odnosno
posjeda s kojima èine kvalitetnu cjelinu;
- nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti
spomenièki karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji,
nadogradnji, preoblikovanju ili prenamjeni u sadržaje
Broj 9 Stranica 23
koji nisu primjereni karakteru objekta odnosno
karakteru šireg okoliša, kao niti preparcelacija;
- nije dopuštena ugradnja i zamjena graðevnih
elemenata i materijala koji nisu primjereni povi-
jesnom i spomenièkom karakteru objekta (PVC ili
metalna stolarija, pokrov neprimjerenim crijepom i
sl.), osim iznimno na onim graðevinama u potezima
ulica gdje su prizemlja javne namjene (lokali), a
prema uvjetima izdanim od nadležnog kon-
zervatorskog tijela.
- nije dopušteno uklanjanje objekata u svrhu gradnje
zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisanim
èlankom 64. Zakona o zaštiti i oèuvanju kulturnih
dobara.
- za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je
ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje
nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. (Èlanak
60., 61., 62., 63. Zakona o zaštiti i oèuvanju kulturnih
dobara, („Narodne novine”, broj 69/99.)
Graðevni sklopovi koji su zaštiæeni kao pojedinaèno
kulturno dobro ureðuju se iskljuèivo temeljem detaljne
planske dokumentacije i projekata, kojima prethode posebni
uvijeti i prethodno odobrenje. Sakralni i civilni graðevni
sklopovi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije)
tek temeljem izvršene konzervacije koja može ukljuèivati
metodu anastiloze, restauracije i tipološke rekonstrukcije
ukoliko se takve metode potvrde kao poželjne u postizanju
integriteta kulturnog dobra.
Preporuèa se raspisivanje arhitektonskih natjeèaja
kao metoda za postizanje izvedbenih (glavnih) projekata
ureðenja graðevnih sklopova. Arhitektonski natjeèaji u
svojim propozicijama trebaju imati ugraðene gore odreðene
mjere zaštite pojedinaènih kulturnih dobara.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
Èlanak 92.
Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (izdvojeno
skupljanje otpada, recikliranje otpada, kompostiranje
organskog dijela otpada, termièka obrada ostatka organskog
otpada iz procesa predobrade i sortiranja otpada te odlaganje
ostatka otpada nakon obrade) i potencijalne makrolokacije
za graðevine u sustavu gospodarenja otpadom odreðeni
su u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije.
U cilju sanacije postojeæih sustava zbrinjavanja
otpada i stanja na postojeæim privremenim odlagalištima
otpada potrebno je poduzeti sljedeæe mjere:
- Izraditi katastar svih postojeæih odlagališta, posebice
otpadom zagaðenog tla, s prijedlogom mjera za trajnu
sanaciju;
- Staviti pod kontrolu sva postojeæa odlagališta radi
izbjegavanja nekontroliranog odlaganja opasnog
otpada i stvaranja divljih deponija.
Puštanjem u rad Županijskog centra za gospodarenje
otpadom, lokalitet Vidovica æe se organizirati kao
pretovarna stanica (sortiranje, baliranje, obrada i sl,), a
ostale æe se u potpunosti zatvoriti uz provedbu postupka
sanacije terena (nasipavanje, sadnja drveæa i sl.).
Stranica 24 Broj 9 SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
Èlanak 93.
U cilju neposrednog rješavanja problema zagaðenja
okoliša od nekontroliranog odlaganja razlièitih vrsta otpada
utvrðuju se slijedeæe mjere:
Potrebno je sanirati sva „divlja” odlagališta otpada,
posebno graðevinskog otpada uz ceste
Izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada te mjere
iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno program
odvojenog skupljanja, recikliranje, kompostiranje i dr.
potrebito je provoditi prema zakonskoj regulativi
Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima omoguæuje
se pomoæu posuda (spremnika) razmještenim na javnim
površinama i na naèin da se postupno otpad odvaja po
vrsti.
8. MJERE SPRIJEÈAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ
Èlanak 94.
Na podruèju obuhvata Prostornog plana ne predviða
se razvoj djelatnosti i gradnja graðevina što ugrožavaju
zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.
Èlanak 95.
Mjere sprjeèavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš
su:
Oèuvanje i poboljšanje kvaliteta tla:
- u okviru praæenja stanja okoliša (monitoringa) susta-
vno mjeriti oneèišæenja tala na temelju zakonske
regulative.
- u okviru Katastra emisija u okoliš voditi oèevidnike
za emisije oneèišæavajuæih tvari u tlo,
- smanjiti emisije oneèišæujuæih tvari (kontaminaciju
teškim plinovima, otpadnim plinovima, komunalnim
i industrijskim vodama, radionuklidima i dr.) u tlo
na naèin da izvori emisija djeluju po standardima
zaštite okoliša,
- smanjiti unos pesticida u tlo te smanjiti globalni
proces humizacije tla,
- opožarene površine èim prije pošumljavati kako bi
se smanjio uèinak erozije tla,
- izgradnju urbanih cjelina, industrijske objekte,
prometnice i sl. planirati na naèin da se nepovratno
izgubi što manje tla,
- uz ceste s velikom kolièinom prometa ureðivati
pojaseve zaštitnog zelenila i drvorede primjerene
širine te ogranièiti proizvodnju poljoprivrednih
proizvoda na zemljištu najmanje 20,0 m od ruba
kolnika ceste;
- radi zaštite od oborinskih voda potrebno je osigurati
vodopropusnost tla na graðevnoj èestici i
ogranièavanjem udjela nepropusnih površina prilikom
ureðenja javnih otvorenih prostora.
Oèuvanje i poboljšanje kvalitete voda
- zaštita svih vodotoka s ciljem oèuvanja, odnosno
dovoðenja u planiranu vrstu vode utvrðene kategorije;
16. prosinca 2006.
- planiranje i gradnja graðevina za odvodnju otpadnih
voda i ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda;
- obvezan predtretman otpadnih voda iz gospodarskih
pogona i dovoðenje otpadne vode na razinu tzv.
gradskih otpadnih voda prije upuštanja u gradski
sustav odvodnje otpadnih (fekalnih) voda;
- poveæanje kapaciteta prijemnika gradnjom potrebnih
vodnih graðevina;
- zabrana, odnosno ogranièenje ispuštanja opasnih
tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u
vodama;
- sanacija zateèenog stanja u industriji i odvodnji te
sanacija ili uklanjanja izvora oneèišæenja;
- sanacija divljih deponija, te kontrolirano odlaganje
otpada;
- sprijeèiti nastajanje oneèišæenja na postojeæim
izvorištima za opskrbu vodom ;
- ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske
kanalizacije, a po potrebi i taložnika;
- ugradnja finih rešetki ili nekih drugih rješenja na
ispustima preljevnih voda radi sprjeèavanja;
ispuštanja krupnih suspenzija.
U cilju ispravnog gospodarenja i zaštite voda u
krškim slivovima, predlažu se slijedeæe aktivnosti;
- dopuna hidrogeoloških istražnih radova kartiranjem
svih ponora, vrtaèa i jama, tj. utvrðivanje putova
otjecanja oborina u podzemni sustav, proširiti sa
speološkim istražnim radovima
- provedba raznih geofizièkih istražnih radova,
ukljuèujuæi toplinske detekcije
- izrada dubokih bušotina u svrhu praæenja pie-
zometarskih potencija kanalskog i meðukanalskog
piezometarskog potencijala
- trasiranja podzemnih tokova, koristeæi poznate
ponore, jame, estavele i bušotine, u karakteristiènim
hidrološkim situacijama
- postavljanje reprezentativne mreže kišomjernih
stanica
- postavljanje sustava motrenja kišomjernih stanica,
piezometarskih bušotina, tako da se dovoljno gusto
obuhvate svi mjerodavni parametri za vrijeme trajanja
jednog kišnog vala u slivu, opremiti mjerodavnim
ureðajima sve relevantne prirodne objekte.
Nakon provedbe istražnih radova slijede daljnje
aktivnosti;
- sustavno prikupljanje i obrada podataka
- hidrološke analize
- istraživanje dinamike tokova i numerièki model
- na temelju poluèenih rezultata izraditi planove
održivog gospodarskog razvoja na slivnom podruèju.
Ozbiljnost zaštite voda potrebno je utvrditi kod svake
znaèajnije gradnje i gospodarske aktivnosti ovisno o zoni
sanitarne zaštite u kojoj se objekt nalazi a i vremenskom
periodu realizacije objekta i zajednièkog sustava odvodnje
sa ureðajem za proèišæavanje na užem podruèju Grada.
Oèuvanje èistoæe zraka
- stanje zaštite zraka ne smije prelaziti preporuèene
vrijednosti kakvoæe zraka (PV). U cilju toga potrebit
16. prosinca 2006. SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
o je djelovati preventivno kako se zbog graðenja i
razvitka podruèja ne bi prekoraèile preporuèene
vrijednosti kakvoæe zraka (PV),
- uspostaviti podruènu mrežu za praæenje kakvoæe
zraka. Lokacije odabrati u naseljenom i prometom
optereæenom dijelu grada i u blizini industrijskih
izvora oneèišæenja te uspostaviti odgovarajuæi
informacijski sustav,
- redovito praæenje emisija, voðenje registra izvora
emisija s podacima o prostornom smještaju,
kapacitetu te vrsti i kolièini emisija na temelju kojih
se vodi Katastar emisija na gradskoj i županijskoj
razini,
- zabrana se proizvodnje tvari koje ošteæuju ozonski
omotaè
Smanjenje prekomjerne buke
- spreèavanje nastajanja buke na naèin da se planira
gradnja graðevina, koje mogu predstavljati izvor
buke, na mjestima s kojih neæe djelovati na sredinu
u kojoj ljudi rade i borave,
- razina buke uvjetovana prometom smanjit æe se
optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš,
razdvajanjem pješaèkih i glavnih kolnih prometnih
tokova, rješavanjem prometa u mirovanju izgradnjom
podzemnih garažnih objekata, izgradnja zapadnog
ulaza u grad, pretvaranje šire gradske zone u pješaèku,
- razina buke uzrokovana radom industrijskih pogona
smanjiti æe se na naèin da se industrijski pogoni
dislociraju iz centralnog gradskog podruèja i to na
dozvoljenu udaljenost od naseljenih mjesta sukladno
zakonu,
- razina buke uzrokovana bukom iznad dozvoljenog
nivoa radom ugostiteljskih objekata, regulirati æe se
reguliranjem vremena rada ugostiteljskih objekata
sukladno zakonskoj regulativi, primjenom karte buke
za odreðeno podruèje te inspekcijskim nadzorom.
Zaštita od požara i mjere sklanjanja stanovništva
- urediti i opremiti najmanje tri motrilaèke postaje
- osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i
drugih dobara. U tu svrhu je neophodno utvrditi zone
ugroženosti i to uglavnom za gradsko podruèje
Vrgorca obzirom da ostala naselja imaju manje od
2000 stanovnika pa za njih nije obvezna gradnja
skloništa.
9. MJERE PROVEDBE PLANA
Èlanak 96.
Provoðenje i razrada Prostornog plana odvijat æe se
kao kontinuirani proces u skladu s ovim odredbama i
drugim dokumentima prostornog ureðenja koji æe se
donositi na temelju Prostornog plana te programa mjera
za unapreðenje stanja u prostoru, koji se donose temeljem
Zakona za èetverogodišnje razdoblje.
Preduvjeti za svrhovito gospodarenje, zaštitu i
ureðenje prostora grada i uèinkovito provoðenje ovog
Plana su:
Broj 9 Stranica 25
- ažuriranje i sreðivanje svih evidencija o zemljištu
i oblika korištenja od strane korisnika, posjednika
i vlasnika nad zemljom i zgradama, a naroèito onih
kojima raspolaže grad, država i pravne osobe
(Hrvatske šume, HEP, druga javna poduzeæa i sl).
- postupno sreðivanje dubioznih imovinsko-pravnih
odnosa nad zemljištem i nekretninama u vlasništvu
graðana i pravnih osoba,
- uvoðenje jedinstvene numeracije u katastru i
zemljišniku,
- izrada katastra vodova i komunalnih objekta koja
koriste i kojima upravljaju javna poduzeæa,
- postupno pristupiti digitalizaciji katastarskih operata
i uvoðenju informacijskog sustava u svezi korištenja
zemljišta.
a) u oblasti poljoprivredne proizvodnje:
- institucionalnim instrumentima zemljišne politike
(provoðenjem zakonskih propisa) strogo usmjeravati
i kontrolirati organizaciju i izgradnju prostora u
skladu s namjenom definiranom ovim Prostornim
planom,
- osigurati racionalno iskorištavanje poljoprivrednog
zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju te kontrolu
pretvaranja poljoprivrednog i nepoljoprivredno
zemljište,
- naknadu za prenamjenu poljoprivrednog u
graðevinsko zemljište ubirati i koristiti u skladu sa
zakonskim odrednicama,
- konkretnim planovima i primjenom odredbi Zakona
o poljoprivrednom zemljištu (èlanak 13.) treba
osigurati obradu raspoloživog obradivog zemljišta
i na taj naèin riješiti prisutan problem neobraðenog
zemljišta sposobnog za poljoprivrednu proizvodnju,
- u cilju racionalnijeg korištenja poljoprivrednog
zemljišta nužno je izvršiti rajonizaciju i specijalizaciju
u korištenju poljoprivrednih površina, a na podruèju
Rastoka i Vrgoraèkog polja preparcelizacije
zemljišta.
b) u oblasti šumskog zemljišta:
- izraditi šumsko gospodarsku osnovu kojom bi se
utvrdilo detaljno korištenje, zaštita i razvoj šuma.
c) zemljišna politika u graðevinskom podruèju:
- Programima mjera za unapreðenje stanja u prostoru
te ostalim gradskim odlukama, osigurati pravilno
prostorno i vremensko usklaðivanje svih aktivnosti
na podruèju grada,
- obzirom da je glavnina graðevinskog zemljišta
neureðeno i komunalno neopremljeno s pretežitim
broj nelegaliziranih objekta (èija je legalizacija
neminovna u narednom razdoblju) odgovarajuæim
Programom grada utvrditi potrebe, razinu, naèine,
uvjete, troškove i naèin financiranja ureðenja
izgraðenog i neizgraðenog graðevinskog zemljišta
i s tim u svezi vremenski period legalizacije objekata,
te visinu, uvjete i naèin ubiranja i raspodjelu (po
prioritetu graðenja) komunalnog doprinosa,
Stranica 26 Broj 9 SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
- kroz odgovarajuæe gradske Odluke odrediti i osigurati
ubiranje posebne naknade za narušene vrijednosti
prostora kod legalizacije objekta sagraðenih bez
propisane dokumentacije, i to zavisno o položaju,
eksponiranosti i krajobraznim vrijednostima pojedine
zone,
- kroz Odluke o komunalnom redu treba propisati
uvjete koje zgrada mora ispunjavati da se uklopi u
prostor naselja, te uvjete korištenja javnih površina
u naseljima,
- osigurati uvjete za korištenje domaæih i inozemnih
kredita za financiranje troškova ureðenja zemljišta
i izgradnje infrastrukturnih objekata, prvenstveno
kroz blagovremenu izradu provedbene dokumentacije
i rješavanje imovinsko pravnih odnosa.
9.1 Obveza izrade prostornih planova
Èlanak 97.
Prostornim planom utvrðuje se obveza izrade
prostornih planova detaljnijeg stupnja razrade, i to:
1. Urbanistièki plan ureðenja za sjeverni dio Vrgorca
22,2 ha
2. Urbanistièki plan ureðenja za jugozapadni dio
Vrgorca 61,6 ha
3. Urbanistièki plan ureðenja za Istoèni dio Vrgorca
15,7 ha
Do donošenje Urbanistièkog plana ureðenja omo-
guæava se izdavanje lokacijske dozvole za gradnju nove,
rekonstrukciju ili zamjene postojeæe pojedinaène ili više
graðevina na graðevnoj èestici naselja u skladu sa
odredbama Prostornog plana za taj tip graðevina, kao i
za gradnju ili rekonstrukciju prometne i komunalne
infrastrukture u skladu s Prostornim planom te izdavanje
lokacijske dozvole za gradnju javnih i društvenih sadržaja
(športska dvorana, ureðenje parkirališta, ureðenih zelenih
površina i drugi javni i društveni sadržaji).
4. Urbanistièki plan ureðenja za gospodarsku zonu
Ravèa, površine 68 ha
5. Urbanistièki plan ureðenja za gospodarsku zonu
Dropuljiæi 3,2 ha
6. Detaljni plan ureðenja za istoèni dio Vrgorca 27, 5
ha je donesen je, te ostaje na snazi sa moguænošæu
izmjena i dopuna.
7. DPU Centar Vrgorac
Granice obuhvata urbanistièkih i detaljnih planova
ureðenja prikazane su u grafièkom dijelu Prostornog plana,
kartografski prikaz broj 3.2 Uvjeti korištenja i zaštite
prostora u mjerilu 1:25.000.
Urbanistièkim planom se može predvidjeti izrada
detaljnih urbanistièkih planova.
Za gradnju na posebno osjetljivim podruèjima i
zahvatima kojim mogu imati utjecaj na kvalitetu okoliša,
predviðeno je provoðenje postupka procjene utjecaja na
okoliš u skladu s posebnim propisima i Prostornim planom
Županije.
Izrada Prostornog plana podruèja posebnih obilježja
Parka prirode Biokovo odreðena je Prostornim planom
16. prosinca 2006.
Splitsko dalmatinske županije. Na podruèju Grada Vrgorca
nalazi se dio podruèja Parka prirode Biokovo
Èlanak 98.
Prostornim planom utvrðena je potreba izrade
posebnih studija i provoðenja odreðenih istraživanja
podruèja:
Studiju moguæih rješenja cjelovitog melioracijskog
ureðenja Vrgorskog i Rastok polja sa ekonomskim
pokazateljima, u kojoj je potrebno izvršiti valorizaciju
svih poznatih tehnièkih rješenja za cjelovito ureðenje polja
(obranu od poplava, melioraciju i navodnjavanije) i njihovu
usporedbu u odnosu na ekonomske pokazatelje
(investicijska vrijednost-ekonomski efekti).
Studija za utvrðivanje lokacije odlagališta komu-
nalnog otpada, u sklopu koje se trebaju provesti hidro-
geološka, inženjersko-geološka, te posebno detaljna
ekološka i urbanistièka istraživanja u svrhu odabira konaène
lokacije deponija na jednoj od potencijalnih lokacija i koja
bi morala pozitivno potvrditi moguænost aktiviranja jednog
od navedenih podruèja;
Studija moguænosti eksploatacije nalazišta mineralnih
sirovina, odnosno njihove sanacije, kojom je potrebno
utvrditi moguænost eksploatacije u odnosu na ekonomske
efekte (isplativost).
Detaljni vodoistražni radovi i hidrogeološki
istraživanja u svrhu preciznijeg utvrðivanja zona sanitarne
zaštite tj. tzv. „osjetljivih i kritiènih" podruèja.
9.2 Primjena posebnih razvojnih mjera i drugih mjera
Èlanak 99.
Planom se odreðuju obvezni uvjeti ureðenja gra-
ðevnih èestica:
- tijekom izvoðenja zahvata na graðevinskom podruèju
izvoðaè je dužan djelovati na naèin da u najmanjoj
moguæoj mjeri ošteæuje prirodu, a po završetku
radova dužan je u zoni utjecaja zahvata uspostaviti
ili približiti stanje u prirodi onom stanju koje je bilo
prije izvoðenja zahvata.
- prije planiranja zahvata na graðevnom podruèju
potrebna je izrada elaborata postojeæeg zelenila te
u sluèaju potrebe uklanjanja odreðivanje kompen-
zacijskih uvjeta, odnosno vrijednosti zamjenskog
zelenila
- zelenilo I. i II. kategorije boniteta ne smije se uklanjati
Èlanak 100.
U cilju ublažavanja štetnih posljedica na prirodu
nastalih zahvatima u prirodu korištenjem prirodnih dobara
sukladno posebnom zakonu uvodi se primjena kom-
penzacijskih uvjeta.
U sluèaju kad nije moguæe provesti sanacijske ili
druge kompenzacijske uvjete odreðuje se plaæanje
novèanog iznosa u vrijednosti prouzroèenog ošteæenja
prirode sukladno posebnom zakonu, posebnim propisima
i posebnim dokumentom Gradskog vijeæa.
16. prosinca 2006. SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA
9.3 Rekonstrukcija graðevina èija je namjena protivna
planiranoj namjeni
Èlanak 101.
Dopuštena je rekonstrukcija graðevine (legalno
izgraðene) u smislu poboljšanja uvjeta života i rada, èija
je namjena protivna namjeni utvrðenoj ovim planom, a
Programom mjera za unapreðenje stanja u prostoru se ne
predviða ureðenje odnosno priprema tog zemljišta za
izgradnju i ureðenje.
1. Neophodnim opsegom rekonstrukcije za
poboljšanje uvjeta života i rada za stambene i stambeno-
poslovne graðevine smatra se:
- obnova, sanacija i zamjena ošteæenih i dotrajalih
dijelova graðevine u postojeæim gabaritima,
- prikljuèak na ureðaje komunalne infrastrukture,
ukoliko za to postoje uvjeti, te rekonstrukcija
instalacija,
- dogradnja sanitarnih prostorija uz postojeæe stambene
graðevine, ukoliko te graðevine nemaju izgraðene
sanitarne prostorije, najviše do 12 m2 bruto površine;
- dogradnja, odnosno nadogradnja pojedinaènih
stambenih ili pomoænih prostora, tako da s postojeæim
ne prelazi ukupno 75 m2 bruto razvijene površine
i da se ne poveæa broj stambenih jedinica;
- adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar
postojeæeg gabarita u stambeni prostor, postava
novog krovišta;
- sanacija postojeæih ograda i potpornih zidova, radi
sanacije terena.
2. Neophodnim opsegom rekonstrukcije za poboljšanje
uvjeta života i rada za graðevine druge namjene
(gospodarske graðevine, javne, komunalne i prometne
graðevine te prateæe graðevine) smatra se:
- obnova i sanacija ošteæenih i dotrajalih konstruktivnih
dijelova graðevina i krovišta;
- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i
sl. do najviše 15 m2 brutto površine za graðevine do
300 m2 bruto izgraðene površine, odnosno do 5%
ukupne brutto izgraðene površine za veæe graðevine;
- funkcionalna preinaka graðevine pod uvjetom da
nova namjena ne pogoršava stanje okoliša;
Broj 9 Stranica 27
- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, te izmjena
ureðaja i instalacija ovisno o promjeni tehnièkih
rješenja;
- prikljuèak na graðevine i ureðaje komunalne infra-
strukture, ukoliko za to postoje uvjeti.
Nije dopuštena rekonstrukcija graðevina koje svojim
postojanjem ili upotrebom ugrožavaju okoliš iznad
zakonom dopuštenih vrijednosti, ukoliko se rekon-
strukcijom ne otklanjaju izvori negativnih utjecaja.
ZAVRŠNE ODREDBE
Èlanak 102.
Stupanjem na snagu ovog Prostornog plana ne
primjenjuje se slijedeæi prostorno planski dokumenti:
Prostorni plan ureðenja Grada Vrgorca („Vjesnik”
- službeno glasilo Grada Vrgorca, broj 4/97)
Stupanjem na snagu ovog Prostornog plana pokreæe
se postupak stavljanja van snage prostorno planskih
dokumenata iz prethodnog stavka.
Èlanak 103.
Izvornik Prostornog plana ureðenja Grada Vrgorca,
sadržaj kojega je utvrðen u èlanku 3. ove odluke, izraðen
je u pet primjeraka.
Èlanak 104.
Odluka o donošenju Prostornog plana ureðenja Grada
Vrgorca stupa na snagu osmog dana od dana objave u
„Vjesnik” - službenom glasilu Grada Vrgorca.
KLASA: 021-05/06-01/50
URBROJ: 2195/01-01/01-06-1
Vrgorac, 15. prosinca 2006. godine
PREDSJEDNIK
GRADSKOG VIJEÆA:
Mate Jelaviæ, v.r.
Stranica 28 Broj 9 SLUŽBENO GLASILO GRADA VRGORCA 16. prosinca 2006.

S ADRŽAJ

GRADSKO VIJEÆE Strana

1. Odluka o donošenju Prostornog plana ureðenja

Grada Vrgorca ................................................. 1

Izdaje: GRAD VRGORAC - Telefon: 021/674-031, 674-128 - faks: 021/674-012 - e-mail: grad-vrgorac@st.htnet.hr -
Odgovorni urednik: ANTE GRLJUŠIÆ, dipl. iur.
- List izlazi povremeno - Tisak: Tiskara „Pleæaš” Metkoviæ.