PPUO Erdut Tekstualni Dio Knjiga I

Plan usvojen na 5. sjednici Općinskog vijeća općine Erdut održanoj 31. siječnja 2006.
godine
Klasa: 350-01/01-01/3
Ur.broj: 2158/03-06-8
Dalj, 31. siječnja 2006. godine
Predsjednik Općinskog vijeća
Slobodan Jelić
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ERDUT

KNJIGA I
Zavod za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek

2006.
NOSITELJ IZRADE: OPĆINA ERDUT
STRUČNI IZRAĐIVAČ: ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU d.d. OSIJEK
NAZIV PLANA: PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ERDUT

- KNJIGA I
BROJ PLANA: 18/01.
KOORDINATOR PLANA: Mr VLATKO DUSPARIĆ,dipl.ing.arh.
STRUČNI TIM: Mr VLATKO DUSPARIĆ, dipl.ing.arh.

BOŽIDAR DUJMOVIĆ, dipl.ing.građ.
ZVONIMIR VIDUKA, dipl.ing.elek.
DAMIR DELALIĆ, dipl.ing.stroj.
TANJA MILIĆ, arh.teh.
BRANKA MANDIĆ, arh.teh.
MIRA ZOVKO, građ.teh.
U Osijeku, siječanj 2006. DIREKTOR:
NIKOLA ŠKARO,dipl.iur.
SURADNJA
• OPĆINA ERDUT, OPĆINSKO POGLAVARSTVO

• URED DRŽAVNE UPRAVE U OSJEČKO – BARANJSKOJ ŽUPANIJI, SLUŽBA ZA PROSTORNO
UREĐENJE, STAMBENO – KOMUNALNE POSLOVE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA
• ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE OSJEČKO – BARANJSKE ŽUPANIJE
• MINISTARSTVO OBRANE; UPRAVA ZA MATERIJALNE RESURSE; SLUŽBA ZA NEKRETNINE,
GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA
• MINISTARSTVO KULTURE; UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE; KONZERVATOSRKI
ODJEL U OSIJEKU – UPRAVA ZA ZAŠTITU PRIRODE
• DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA; PODRUČNI URED ZA KATASTAR OSIJEK
• HRVATSKE CESTE d.o.o. ZAGREB; SEKTOR ODRŽAVANJA; ISPOSTAVA OSIJEK
• UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO – BARANJSKE ŽUPANIJE
• HRVATSKE ŠUME; UPRAVA ŠUMA OSIJEK
• HRVATSKE VODE ZAGREB; VODNO – GOSPODARSKI ODJEL ZA VODNO PODRUČJE SLIVA
DRAVE I DUNAVA OSIJEK
• HEP – DISTRIBUCIJA d.o.o. ZAGREB; DP «ELEKTROSLAVONIJA» OSIJEK; SLUŽBA ZA
TEHNIČKE POSLOVE
• HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d.; TK CENTAR OSIJEK
• EMANITA d.o.o. VINKOVCI
• IPK ZAVOD ZA EKONOMIKU, PROJEKTIRANJE I RAZVOJ OSIJEK
• GEODETSKI ZAVOD d.d. OSIJEK
• OBŽ, AGENCIJA ZA RAZVOJ
NOSITELJ IZRADE: OPĆINA ERDUT
STRUČNI IZRAĐIVAČ: ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU D.D. OSIJEK
NAZIV PLANA: PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ERDUT, KNJIGA I
BROJ PLANA: 18/01.
SADRŽAJ
OPĆI DOKUMENTI, SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA
IZRAZI, POJMOVI I SKRAĆENICE
I OBRAZLOŽENJE
0. UVOD
1. POLAZIŠTA
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA

PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj

1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost
1.1.1.3. Naselja i građevinska područja
a) Naselja
b) Građevinska područja
1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora
1.1.1.5. Prirodna obilježja
a) Reljef
b) Klima
c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja
d) Pedološka obilježja
e) Geološka i tektonska obilježja
1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra
a) Zaštićeni dijelovi prirode
b) Kulturna dobra
1.1.1.7. Osobitosti krajobraza
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa

a) Poljoprivredne površine
b) Šumske površine
c) Mineralne sirovine
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
a) Poljoprivreda
b) Industrija
c) Turizam
1.1.2.3. Društvene djelatnosti
a) Javna uprava i ostale javne djelatnosti
b) Socijalna skrb
c) Zdravstvo
d) Obrazovanje
e) Kultura
f) Vjerske institucije
1.1.2.4. Šport i rekreacija
1.1.2.5. Prometni infrastrukturni sustav
a) Cestovni promet
b) Željeznički promet
c) Riječni promet
d) Zračni promet
e) Poštanski promet
f) Javne telekomunikacije
g) RTV sustav veza
1.1.2.6. Energetski sustav
a) Cijevni transport plina
b) Elektroenergetika
1.1.2.7. Vodnogospodarski sustav
a) Vodoopskrba
b) Odvodnja otpadnih voda
c) Uređenje vodotoka i voda
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
1.1.2.8. Postupanje s otpadom
1.1.2.9. Stanje okoliša
a) Voda,
b) Zrak
c) Tlo
1.1.2.10. Područja posebne namjene
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg

područja i ocjena postojećih prostornih planova
1.1.3.1. Prostorni plan Županije

1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje
1.1.4.1. Demografski potencijal

1.1.4.3. Promet
a) Cestovni, željeznički, riječni i zračni promet
b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza
1.1.4.4. Energetika
a) Plinoopskrba
1.1.4.5. Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
c) Uređenje vodotoka
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija

2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.2.3.1. Naselja
2.2.3.2. Društvena infrastruktura
2.2.3.3. Prometna infrastruktura
2.2.3.4. Energetska infrastruktura
a) Plinoopskrba
b) Elektroenergetska mreža
a) Vodoopskrba
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA

PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE

PROSTORA
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (tablica)

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.3.1. Gospodarske djelatnosti
3.3.1.1. Poljoprivreda i malo poduzetništvo

3.3.1.2. Mineralne sirovine
3.3.1.3. Turizam
3.3.2. Društvene djelatnosti
3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline
(tablica)
3.4.2. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj djelatnosti
3.4.3. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja
3.4.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma
3.4.5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta
3.4.6. Mjere zaštite prostora
3.4.6.1. Prirodna baština

3.4.6.2. Graditeljska baština
3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav
3.5.1.1. Cestovni promet

3.5.1.2. Željeznički promet
3.5.1.3. Riječni promet
3.5.1.4. Zračni promet
3.5.1.5. Poštanski promet
3.5.1.6. Javne telekomunikacije
3.5.1.7. RTV sustav veza
3.5.2. Energetski sustav
3.5.2.1. Cijevni transport plina

3.5.2.2. Elektroenergetika
3.5.3. Vodnogospodarski sustav
3.5.3.1. Vodoopskrba
3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda
3.5.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
3.6. POSTUPANJE S OTPADOM
3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
3.7.1. Mjere zaštite voda

3.7.2. Mjere zaštite tla
3.7.3. Mjere zaštite zraka
3.7.4. Mjere zaštite od buke
3.7.5. Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta
3.8. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI I
ELEMENTARNIH NEPOGODA
3.8.1. Mjere zaštite od ratnih opasnosti

3.8.2. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda
II ODREDBE ZA PROVOĐENJE
0. UVOD
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju
2.1.1. Građevine od važnosti za Državu

2.1.2. Građevine od važnosti za Županiju
2.2. Građevinska područja naselja stalnog i povremenog stanovanja
2.3. Izgrađene strukture van naselja
2.3.1. Izgrađene strukture van građevinskog područja

2.3.2. Izgrađene strukture u izdvojenim građevinskim područjima
2.3.3. Izgrađene strukture na rezervnim površinama za budući razvoj naselja
(izvan granica građevinskih područja)
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I

DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1. Prometni sustav
5.1.1. Cestovni promet

5.1.2. Željeznički promet
5.1.3. Riječni promet
5.1.4. Zračni promet
5.1.5. Poštanski promet
5.1.6. Telekomunikacije
5.1.7. RTV sustav veza
5.2. Energetski sustav
5.2.1. Cijevni transport plina

5.2.2. Elektroenergetika
5.3. Vodnogospodarski sustav
5.3.1. Vodoopskrba
5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
5.3.3. Uređenje vodotoka i voda
5.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH

DOBARA
6.1. Prirodne vrijednosti

6.2. Nepokretna kulturna dobra
7. POSTUPANJE S OTPADOM
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1. Obveza izrade prostornih planova

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni i građevina
izgrađenih protivno uvjetima utvrđenim u PPUOE
10. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA
10.1. Mjere zaštite od ratnih opasnosti

10.2. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda
PRILOZI:
− PPUOE – USKLAĐENJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA STALNOG
STANOVANJA S KRITERIJIMA IZ PPOBŽ (Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj i Erdut)
− PPUOE – DIMENZIONIRANJE GRAĐEVINSKOG PODRUČJA GOSPODARSKE
ZONE IZVAN NASELJA
OPĆI DOKUMENTI, SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA
IZRAZI, POJMOVI I SKRAĆENICE
• Općina Erdut (Općina) – označava teritorijalno – upravnu jedinicu kao jedinicu lokalne
samouprave;
• Prostorni plan uređenja Općine Erdut (PPUOE) – je prostorni plan koji se, sukladno Zakonu,
donosi za Općinsko područje;
• Prostorni plan Osječko – baranjske županije (PPOBŽ) – je prostorni plan koji se sukladno Zakonu,
donosi za područje Županije;
• Prostorni plan općine Osijek (PPOO) – je prostorni plan bivše općine Osijek.
1
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ERDUT
I OBRAZLOŽENJE
0. UVOD
Zakonom o prostornom uređenju ("Narodne Novine" broj 30/94; 68/98; 61/00; 32/02. i 100/04.) u
članku 13. određeni su dokumenti prostornog uređenja i to:
1. Strategija i Program prostornog uređenja Države
2. Prostorni planovi.
Jedan od prostornih planova je prostorni plan uređenja općine. Člankom 23. stavkom 1. spomenutog
Zakona određeno je da prostorni plan uređenja općine utvrđuje uvjete za uređenje općinskog područja,
određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog
zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini.
Stavkom 2. istog članka određeno je da prostorni plan uređenja općine sadrži osnove razvitka u
prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za
korištenje, zaštitu i uređenje prostora te druge elemente od važnosti za područje općine.
Obvezan sadržaj tekstualnog i grafičkog dijela prostornog plana uređenja općine propisan je u
člancima 8. i 9. Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne Novine" broj 106/98; 39/04. i
45/04.).
Prostorni plan uređenja Općine treba biti usklađen s odredbama Programa prostornog uređenja
Republike Hrvatske ("Narodne Novine" broj 50/99.) i Prostornog plana Osječko-baranjske županije
(«Županijski glasnik» broj 1/02.).
Izrada Prostornog plana uređenja Općine Erdut predviđena je Programom mjera za unapređenje stanja
u prostoru Općine Erdut («Službeni glasnik» Općine Erdut broj 4a/98.). Izrada plana povjerena je
Zavodu za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek.
2
1. POLAZIŠTA
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA

PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj
Općina Erdut se nalazi u istočnom dijelu Republike Hrvatske i pripada Osječko-baranjskoj županiji. S
obzirom na fizionomske osobitosti, s gledišta globalnog planskog pristupa prostoru, u širem smislu
pripada cjelini županija istočne Hrvatske (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-
podravska i Brodsko-posavska županija).
Razvitak ove prostorne cjeline temelji se na povoljnoj mreži naselja, pretežito određenim koridorima
prometnica i glavnim poljoprivrednim resursima Hrvatske. Za ovu cjelinu osobito su značajni riječni
tokovi Drave, Dunava i Save koji uvjetuju uređenje prostora i određuju koridore velike državne i
međunarodne infrastrukture, osobito transeuropske magistralne i regionalne prometne pravce.
Prometni i geostrateški položaj Općine Erdut određuju podravski i podunavski koridor, dok je
posavski koridor značajan za povezivanje sa središnjim dijelom Hrvatske, europskim zemljama na
zapadu i istoku. Razvitak podunavskog koridora je Strategijom prostornog uređenja Republike
Hrvatske ocijenjen kao osobito značajan za uravnoteženi razvitak Hrvatske.
Općina Erdut pripada graničnom području i području posebne državne skrbi za koje poticajne mjere
razvoja donosi Država, s ciljem obnove i razvoja ratom uništenih naselja, gospodarstva i
infrastrukture.
Općina Erdut ima povoljan geoprometni položaj u odnosu na glavne europske prometne koridore.
Prometni značaj Općini daju prvenstveno podravski i podunavski prometni koridor, koji se u
neposrednoj blizini povezuje na posavski prometni koridor. Navedeni koridori objedinjuju trase
cestovnog, željezničkog i riječnog područja. Njihov značaj potvrđen je uvrštavanjem u Europske
koridore:
• Cestovni promet
Odlukom Helsinške konferencije podunavski koridor je potvrđen kao V.c. koridor (TEM II).
• Željeznički koridor
Temeljem Europskog sporazuma o glavnim međunarodnim linijama (AGC Ženeva 1985.god;
AGTC Ženeva 1991. god.) potvrđen je europski značaj željezničkih pruga u sva tri prethodno
navedena koridora od kojih prostorom Općine prolazi podravski koridor Čakovec-Varaždin-
Koprivnica-Osijek-Dalj-Erdut.
• Riječni promet
Riječni plovni putovi Republike Hrvatske integrirani su u mrežu europskih plovnih putova VII
(Dunavskog) koridora. U statusu međunarodnog plovnog puta je i Drava od ušća u Dunav do
Osijeka (E-80-08).
Povoljan prometni položaj Općine treba iskoristiti za razvitak cjelokupnog gospodarstva, pri čemu je
nužno od strane Države poticati razvitak proizvodnih sadržaja temeljenih prvenstveno na osnovnim
resursima prostora.
4
1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost
Površina Općine Erdut iznosi 157,78 km2 što je 3,8% ukupne površine Županije. Prema popisu
stanovništva iz 2001. godine na području Općine Erdut bilo je 8.417 stanovnika, što je 2,3% od
ukupnog broja stanovnika Županije.
Gustoća naseljenosti Općine Erdut je 1991. godine iznosila 64,6 st/km2 što je manje od prosječne
gustoće naseljenosti Županije (88,4 st/km2). Analiza stanovništva u razdoblju 1971. - 1991. godine
pokazuje da je Općina Erdut prostor depopulacije (Index 1991./1971. < 98.). Prema uobičajenim
demografskim mjerilima stanovništvo Općine Erdut ima obilježje "duboke starosti" (Index starosti
76,4% - 1991.).
Površina, stanovništvo, stanovi, kućanstva

Tablica 1.
gustoća
površ. stanovnici stanovi kućanstva naselj.
2001.
općina km2 81. 91. 01. 81. 91. 01. 81. 91. 01. st/km2
Erdut 157,78 10877 10197 8417 3397 5484 4433 3515 3418 3014 53,4
Izvor: Ured za statistiku OBŽ - popis stanovništva 1981; 1991; 2001.
1.1.1.3. Naselja i građevinska područja
a) Naselja
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području Općine Erdut u četiri naselja (Aljmaš, Bijelo
Brdo, Dalj, Erdut) obitavalo je 8417 stanovnika.
Broj i veličina naselja

Tablica 2.
Red. broj Naselje Broj stanovnika 2001.
1. Aljmaš 645
2. Bijelo Brdo 2119
3. Dalj 4689
4. Erdut 964
Općina Erdut: 8417
Izvor: Ured za statistiku OBŽ - popis stanovništva 2001.
Tipizacija naselja Županije temelji se na kategorizaciji utvrđenoj u Strategiji prostornog uređenja RH

u kojoj su naselja razvrstana u 4 osnovne kategorije: gradska naselja, prijelazna - jače urbanizirana
naselja, prijelazna - slabije urbanizirana naselja i seoska naselja. Pod prijelaznim ili urbaniziranim
naseljima podrazumijevaju se ona naselja koja su doživjela određeni stupanj socio-ekonomske
preobrazbe. Naselja Bijelo Brdo, Dalj, Erdut svrstavaju se u kategoriju prijelaznih - slabije
urbaniziranih naselja, a Aljmaš u kategoriju seoskih naselja.
Naselja Općine Erdut nalaze se u gravitacijskom području Osijeka, koje se na istočnom dijelu
podudara s područjem bivše općine Osijek. Osijek je istovremeno i centar urbanizacije ovog područja.
b) Građevinska područja
Građevinska područja naselja na području Općine Erdut utvrđena su u Prostornim planom (bivše)
općine Osijek ("Službeni glasnik" općine Osijek broj 12/79; 8/84; 7/88; 5/89; 12/89; 6/92; "Županijski
glasnik" broj 7/98; 4/01; 9/01. i 4/03.).
Gustoća naseljenosti za Općinu Erdut iznosi 5,88 st/ha, što je ispod prosjeka Županije (10,70 st/ha).
5
Gustoća naseljenosti izračunata je na temelju građevinskih područja naselja i izražena u broju

stanovnika (1991. godine) na 1 ha površine.
Građevinska područja i gustoća naseljenosti

Tablica 3.
Zauzetost prostora
prost. (m2/st - 2/7)
Iskorištenost post.
naseljenosti GP-a
Ukupna površina
Neizgrađeni dio
Neizgrađeni dio
Broj stanovnika
GP-a (%-4/2)
Zastupljenost
Izgrađeni dio
Izgrađeni dio
(m2/st - 3/7)
(st/ha - 7/2)
GP-a (ha)
GP-a (ha)
GP-a (ha)
Gustoća
(%-3/2)
(%-4/2)
1991.
Općina
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Erdut 1733,61 803,56 930,05 46,35 53,65 10197 5,88 788,03 1700,00 53,65
1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora
U strukturi površina Općine Erdut najzastupljenije su poljoprivredne površine sa 69 % udjela.

Poljoprivredne površine Općine Erdut zauzimaju 10.898 ha. U ukupnoj količini poljoprivrednog
zemljišta Osječko-baranjske županije, Općina Erdut sudjeluje s 4,2 %.
Šumsko zemljište na području Općine Erdut zauzima 2.319 ha, a pošumljenost je 14,6%. U ukupnoj
količini šumskog zemljišta Osječko-baranjske županije, Općina Erdut sudjeluje s 2,0%.
Poljoprivredne i šumske površine u Osječko-baranjskoj županiji i Općini Erdut.
Tablica 4.
OBŽ Općina Erdut Udio
ha ha %
Poljoprivredne površine 260.778 10.898 4,2
Šumske površine 113.193 2.319 2,0
Ukupna površina 415.241 15.778 3,8
Izvor: RH, OBŽ, Izvješće ureda za statistiku, 1997.
U strukturi površina potrebno je istaknuti vodene površine rijeke Drave, Dunava, močvara i bajera.
Građevinska područja Općine Erdut koja obuhvaćaju izgrađene i neizgrađene površine zauzimaju
1733,61 ha ili 11% od ukupne površine Općine Erdut.
Pokazatelji za građevinska područja Općine Erdut

Tablica 5.
Zauzetost prostora
Zauzetost prostora
Izgrađeni dio GP-
naseljenosti GP-a
Ukupna površina
postojećeg GP-a
Neizgrađeni dio
Neizgrađeni dio
Broj stanovnika
Izgrađeni dio
Iskorištenos
GP-a (ha)
GP-a (ha)
Gustoća
(1991.)
Općina
(m2/st)
(m2/st)
(st/ha)
GP-a
Broj
(ha)
(%)
(%)
(%)
a
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
1. Erdut 1733,61 803,56 930,05 46,35 53,65 10197 5,88 788,03 1700,11 53,65
U Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđeno je da u slučajevima kad je iskorištenost

građevinskog područja veća od 10% treba ispitati mogućnost njegovog smanjenja u dijelovima koji se
ne privode planiranoj namjeni. Na području Općine Erdut prosječna iskorištenost postojećih
građevinskih područja iznosi 53,65%, što znači da je potrebno preispitati mogućnost njihova
smanjenja.
6
1.1.1.5. Prirodna obilježja
a) Reljef
Prostor Općine Erdut dio je šireg prostora, koji reljefno pripada sjeveroistočnom, pretežito nizinskom
ravničarskom dijelu geografske cjeline Istočne Hrvatske, odnosno Republike Hrvatske. Na
modeliranje i izgled današnjeg reljefa presudnu su ulogu imali riječni tokovi Dunava i Drave. Na
području jabučke Kose, nizvodno od Osijeka, Dunav pritječe sa sjevera i na ušću Drave u Dunav,
gotovo pod pravim kutom skreće prema istoku, usporava, meandrira, te povremeno svoje visoke vode
prelijeva u korito Drave, te istu usporava.
Na području tipične akumulacijske nizine kakvom tipu reljefa pripada ovo područje, mogu se izdvojiti
međusobno različiti geomorfološki oblici u nizinskom reljefu:
• naplavne (aluvijalne) ravni
• riječne terase
• lesne zaravni
Naplavne ravni nastale uz tok Dunava, Drave, te njihovih pritoka formirale su se u mlađem holocenu
(aluviju). To su područja gdje je dubina temeljnice vrlo mala, te se odlikuju velikom vlažnošću ali i
područja koja su u prošlosti bila redovito plavljena. U sastavu naplavnih ravni prevladava pijesak,
pretaloženi prapor i gline.
U okviru naplavne ravni rijeke Drave (od Sarvaša do ušća) i Dunava izdvajaju se viši i niži dijelovi
naplavne ravni. Viši dio čine konkavni dijelovi meandra, grede i područja plavljenja za najviših
vodostaja, dok niži dio naplavne ravni čine mrtvaje i rukavci nastali linearno-erozijskim djelovanjem.
Najniža točka naplavne ravni na ušću Drave u Dunav je na 82 m.n.v.
Nešto viša reljefna područja iznad naplavnih ravni su terasne nizine Drave nastale neotektonskim
pokretima u pleistocenu, u čijem sastavu, uslijed eolske akumulacije prevladavaju lesne i lesu slične
naslage. Riječne sedimentacije pokrivaju naslage prapora debljine i do 20 m. Na jugu je terasa Drave
omeđena naplavnom ravni Vuke prema kojoj je i cijela terasa blago nagnuta. Nadmorske visine kreću
se od 94-87 m n.v. na jugoistoku toka.
Viši i ocjediti tereni koji se uzdižu iznad okolnog nizinskog reljefa su lesni platoi i zaravni. Na
području istočno od Osijeka nalazi se markantna lesna uzvisina - Erdutsko brdo. Izduženo je u pravcu
istok-zapad, na sjeveru je strmim odsjekom odijeljena od Drave i Dunava, čije ga vode potkopavaju,
dok na jugu neprimjetno prelazi u ravnicu. Najviši vrh - Čvorkovo brdo iznosi 192 m n.v. U podlozi
brda su stariji tektonski sedimenti, dok su na površini naslage prapora debele više od 10 m. Na
površini su nastali tipični praporni mikroreljefni oblici - surduci, ponikve.
Riječne terase i lesne zaravni su ocjeditija područja od naplavnih ravni, te su pogodnije za naseljavanje
i poljodjelsko iskorištavanje.
b) Klima
Klimatska obilježja prostora Općine Erdut dio su klime šireg prostora Istočne Hrvatske, gdje
prevladava umjereno kontinentalna klima.(1)
Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10o tijekom više od
četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22o C, te srednje temperature
najhladnijeg mjeseca između -3oC i +18oC.
(1)
Republički hidrometeorološki zavod SRH - Prikaz općih klimatskih karakteristika područja zajednice općina Osijek, Zagreb - 1980.
7
Obilježje je ove klime nepostojanje izrazito suhih mjeseci, a oborina je više u toplom dijelu godine.
Prosječne godišnje količine oborina kreću se od 700-800 mm. Od vjetrova najčešći su slabi vjetrovi i
tišine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi.
Na širem području izražena je homogenost klimatskih prilika, što je posljedica reljefnih obilježja
(pretežito ravničarski reljef), dok su određene mikroklimatske diferencijacije prisutne na području
Erdutskog brijega.
Za područje Općine Erdut od velikog je značaja raspored oborina u vegetacijskom razdoblju. Prema
raspoloživim mjerenjima optimalni raspored oborina u vegetacijskom razdoblju je 390,4 mm (Postaja
Osijek).
Na ovom području može se godišnje očekivati prosječno 1800-1900 sati sijanja sunca, a u
vegetacijskom razdoblju od 1290 - 1350 sati.(1)
Prema godišnjoj ruži vjetrova(1) (Postaja Osijek) najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog,

zapadnog, te jednakog udjela sjevenog i jugoistočnog smjera. Zimi je najčešći vjetar iz jugoistočnog, a
ljeti iz sjeverozapadnog smjera. Pojave tišina vezuju se za ljeto i jesen.
Broj dana s maglom iznosi u prosjeku 30-50 dana godišnje. Najveći broj magli u nizinama su
radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju ižaravanjem tla u vedrim noćima.
Pojava mraza javlja se u prosjeku od 30 - 50 dana godišnje. Najveći broj dana s mrazom imaju zimski
mjeseci, osobito prosinac (8 dana).
c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja
Općina Erdut zauzima krajnji istočni položaj u Osječko-baranjskoj županiji. Sjevernu i istočnu granicu
u prirodnom smislu čine tokovi Dunava (r.km 1382 + 550 do r.km 1347 + 625) u dužini od 34,825 km
i Drave (r.km 0+000 do r.km 5 + 600) u dužini od 5.600 km. Dunav u tome dijelu toka ima mali pad
(5,71 cm/km) i spori tok (0,5 m/s) koji uvjetuju osobine srednjeg toka. Meandriranje, stvaranje ada i
bočna erozija su osnovne osobine djelovanja. Dubina toka se kreće od 5 do 15 m, a širina do 1 km.
Režim voda Dunava pokazuje nivalno-pluvijalne karakteristike. Na kretanju njegovih voda najviše
utječu alpski pritoci, pa se u skladu s tim u godišnjem hodu vodostaja javljaju dvije visoke vode, i to u
proljeće i rano ljeto. Proljetni maksimum uzrokovan je otapanjem snijega u nižim dijelovima gornjeg
toka, a ranoljetni otapanjem snijega i leda u najvišim dijelovima Alpa i ciklonalnim kišama
karakterističnim za taj dio godine.
Prosječni godišnji protoci Dunava kod Bezdana su oko 2200 m3/s; najveći do 7000 m3/s, a najmanje
oko 1000 m3/s. Dunav je plovan tokom čitave godine, osim u vrlo hladnim zimama kada se zamrzne u
prosjeku na nekoliko tjedana i za izuzetno niskih vodostaja u sušnim razdobljima.
Na dionici nizvodno od Osijeka Drava gubi karakteristike srednjeg toka i mirnija je i s

prevladavajućim akumulacijskim procesima. Drava ima veći pad od Dunava (13,1 cm/km), pa je i
brža (1,14 m/s). Dubina vode u koritu kreće se od 4 do 7 m. Vode Drave imaju blagi nivalni režim. Za
razliku od Dunava Drava ima tri maksimuma u godišnjem vodostaju i protjecaju.
Prva dva kao i kod Dunava padaju u proljeće i rano ljeto, dok se treći sporedni, maksimum javlja u
jesen kao odraz mediteranskoga kišnog režima u dijelu njezina izvorišnog područja. Često se
vremenski poklope visoke vode Drave i Dunava, pa dolazi do uspora voda na Dravi koji dopire
uzvodno do Osijeka.
Srednji protok Drave na ušću u Dunav je 555 m3/s.

8
U cijelom sjevernom i istočnom dijelu Osječko - baranjske županije prevladavaju naplavne ravnice
različite starosti (holocenske i virmske), praporne zaravni i inundacijski pojasi uz tekućice. Izuzetak su
Bansko brdo u Baranji (243 m) i Erdutsko brdo u Općine Erdut.
Terase Drave i Dunava nastale su kao naplavne ravni tokom pleistocena. Krajem Würma rijeka je
usjekla dublje korito i povukla se s naplavnog područja, te je tako ono postalo podloga eolske
akumulacije. Zato u njezinu površinskom sloju danas prevladava prapor, naslage kojega su sve deblje
idući od zapada prema istoku, dok su ispod njih vodonosni riječni sedimenti zastupljeni uglavnom
pijescima i šljuncima. Debljina riječnih taložina, za koje je karakteristična unakrsna slojevitost, u
dravskom sektoru iznosi u prosjeku oko 15 m, dok je na dunavskom veća od 30, pa i 60 m.
Praporni ravnjaci nastajali su tokom hladnih i suhih razdoblja kada su vjetrovi iz naplavnih naslaga
ispuhivali fine čestice, te ih taložili na istaknutim dijelovima.
Taj ritam izmjena procesa modeliranja nije bio samo između hladnijeg i toplijeg doba godine, već su
se smjenjivala duža razdoblja hladnijih i suših te toplijih i vlažnijih godina. U toku toplijih i vlažnijih
vremena hvatala se na prapornom pokrovu vegetacija i njezinim truljenjem nastali su humusni
horizonti. U prapornom pokrovu ima nekoliko humusnih horizonata, a njihov poremećaj dokazuje da
je bilo i mladih gibanja. Na površini prapora nastaju i plitke ponikve. Vododerine u rahlom praporu
brzo se udubljuju i granaju, a do analognih oblika dolazi duž staza i putova. Zbog poroznosti tla u
praporu mogu nastati izraziti strmci, od kojih se duž okomitih pukotina odvajaju veći blokovi tla.
Unatoč maloj nadmorskoj visini od svega 190 m (Čvorkovo brdo) Erdutsko brdo u istočnom dijelu
regije je s geomorfološkog stanovišta njezin najmarkantniji dio. Izduženo je u smjeru zapad-istok i
asimetrično, jer se u sjevernom dijelu strmo ruši prema Dravi i Dunavu, čiji su ga tokovi podsjekli, a
prema jugu se blago i gotovo neprimjetno spušta u ravnicu. U podlozi mu je stariji tektonski blok
omeđen rasjedima, koji su mu uvjetovali smjer pružanja. Pokriven je naslagama prapora debelim više
desetaka metara. Na njegovoj površini od tipičnih prapornih mikroreljefnih oblika najčešći su surduci i
plitke tanjuraste ponikve.
Tercijarno-kvartarni sedimentni kompleks obuhvaća i relativno izdignute zaravnjene prostore u

prapornim naslagama. Hidrogeološki ima veće značenje jer su vodne prilike znatno pogodnije.
Različitost litološkog sastava tla i tektonski položaj pojedinih stijena određuju veličinu i važnost
vodnog lica.
Dubine do vode zbog toga najčešće kolebaju od 20 do 80 m, a najveći kapacitet kreće se do 7 l/s.
Međutim u neposrednoj blizini dužih tekućica mogu se naći crpilišta voda izdašnostii do 10 l/s, te na
dubinama manjim od 20 m. Broj vodonosnih slojeva povećava se u pravilu od zapada prema istoku, i
to od 5 kod Đakova na 7 kod Borova, ali zbog manjih debljina kapacitet im je ograničen na svega
nekoliko litara u sekundi. Za razliku od Središnje Hrvatske, gdje se voda u podzemlju kreće slobodno,
u Istočnoj Hrvatskoj, a osobito kod Vukovara, nalazi se pod manjim (subarteška) ili većim tlakom
(arteška). Ravničasti krajevi uz Dravu i Dunav pokriveni su, mimo recentnih naplavina, i debelim
nanosima kvartarne starosti. Taj sedimentni kompleks ima vrlo širok raspon postanka jer su novijim
istraživanjima izdiferencirani tragovi fluvijalnih procesa od jezerskih sedimenata, naslaga močvarnih
facijesa od izrazitih i tipičnih ostataka eolskog modeliranja. Vodne prilike u litološki toliko različitim
stijenama podložene su velikim oscilacjiama primjerice, od 4 - 8 m u praporu i pješčano-glinovitim
poslojcima, pa do 10 m u ostalim taložinama. Prvi vodonosni sloj najčešće nije pogodan za piće te se
za vodopskrbu iskorištavaju redovito dublji horizonti.
d) Pedološka obilježja
Pedološka obilježja prostora Općine Erdut obrađena su na temelju Namjenske pedološke karte
Republike Hrvatske 1:300000, izrađene u Zavodu za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu 1996. godine.
10
Od ukupno 65 izdvojenih pedoloških jedinica na prostoru RH, na području Općine Erdut zastupljeno
ih je 5, sadržanih u slijedećoj tablici:
Popis sistematskih jedinica tala u Općini Erdut

Tablica 6.
Br.kartir
jedinice
Sistematske jedinice tala rasprostranjenost*
1. Kamenjar na vapnencu i dolomitu (litosol) istočne padine Erdutskog brijega

2. Arenosol antropogenizirani Erdutski brijeg
7. Koluvij s prevagom sitnice Erdutski brijeg
41. Lesivirano na praporu - pseudoglejno uz Dunav i Dravu
42. Lesivirano na rastresitim sedimentima Istočni i jugoistočni dio Županije
Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju - namjenska pedološka karta, 1:300000,
Zagreb, 1996.
Sve navedene sistematske jedinice tla su prikazane u složenim pedološkim kombinacijama (kartiranim
jedinicama), sastavljene od više jedinica, a na temelju dominacije jedinice izvršena je procjena
pogodnosti tala za obradu.
Na temelju istražene pogodnosti tla za obradu može se zaključiti da su:

• tla klase P-1 (dobro obradiva tla) zastupljena u istočnom dijelu Županije, jugoistočno od Osijeka
• tla klase P-2 (umjereno obradiva tla) zastupljena na području Erdutskog brijega
• tla klase N-1 (privremeno nepogodna tla) zastupljena uz tok Drave i Dunava
e) Geološka i tektonska obilježja
Glavninu prostora čine mlađe naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. U strukturi
prostora posebno su važne pleistocenske naslage. U mladim i neotpornim pleistocenskim taložinama
rijeka je usjekla prostrane i dijelom močvarne nizine. To je najmlađi element u sustavu područja.
U usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske (posebno predjeli oko Zagreba i priobalno područje)
seizmička a i tektonska aktivnost na području Općine Erdut slabije je izražena. Ipak, uz Dilj goru i
sjeverno od Osijeka (prema Belom Manastiru) nalaze se zone pojačane seizmičke aktivnosti. U njima
su se do sada dogodili potresi magnituda 5,0 - 5,7 odnosno intenziteta u epicentralnom području oko
VIII stupnjeva MCS ljestvice. Dodaju li se tome još i relativno loši uvjeti tla s obzirom na djelovanje
seizmičkih sila (rastresita tla u dolini rijeke, visok nivo podzemne vode), utjecaj djelovanja seizmičkih
sila na tlo i građevine može biti snažan.
Prema istraživanjima regionalnih seizmotektonskih odnosa(1) izdvojeni su predjeli, gdje se mogu

dogoditi najjači potresi, kao i procijeniti iznos magnituda tih potresa. Najjači potresi i najveći broj
potresa očekuje se u Dilj gori u predjelu Đakova s mogućim maksimalnim magnitudama 5,5 - 6,0. U
Baranji između Darde i Batine mogući su potresi s maksimalnim magnitudama između 5,0-5,5.
Maksimalni intenziteti nisu do sada bili veći od VIII, ali niti manji od VI stupnjeva MCS ljestvice.
1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra
a) Zaštićeni dijelovi prirode
Zakonom o zaštiti prirode ("NN" broj 70/05.) priroda je definirana kao sveukupna biološka i
krajobrazna raznolikost. Temeljem Zakona o zaštiti prirode danas je u Općini Erdut u dvije kategorije
prostorne zaštite (značajni krajobraz, spomenik parkovne arhitekture) obuhvaćeno oko 1% površine
*
Rasprostranjenost - očitanje s karte
(1)
"Seizmičnost područja Zajednice Općina Osijek", Geofizički zavod, Zagreb, 1980.
11
općine, a najveći dio zaštićene prirode otpada na značajni krajobraz Erdut. Područje Aljmaš-Erdut
pejsažno je naglašena zona u istočnom dijelu Općine. Na ostacima starih uzvišenja, prostor je dosegao
veće visine, a padine prema Dunavu oštro su urezane i u zoni Erduta nadvisuju rijeku 70 metara.
Pregled zaštićenih dijelova prirode na području Općine Erdut

Tablica 7.
Kategorija Broj Površina (ha) %
Značajni krajobraz 1 160,00 99,5
Spomenik parkovne arhitekture 1 1,22 0,5
Ukupno: 2 161,22 100
Popis zaštićenih dijelova prirode na području Općine Erdut

Tablica 8.
Kategorija Naselje Površina Reg.broj Godina
(ha) zaštite
Značajni krajobraz Erdut 160,00 767 1974.
Spomenik parkovne arhitekture - park uz patrijaršiju Dalj 1,22 688 1973.
b) Kulturna dobra
Na području Općine Erdut nalazi se 8 pojedinačno zaštićenih civilnih i sakralnih građevina, 12

arheoloških lokaliteta, 2 etnološke građevine i 2 spomen obilježja vezanih uz radnički pokret i II.
svjetski rat.
Registrirana nepokretna kulturna dobra na području Općine Erdut
Tablica 9.
Registrirano
Arheološka baština Arheološki lokalitet 12
Povijesna graditeljska cjelina Seoska naselja 0
Povijesni sklop i građevina Graditeljski sklop 0
Civilna građevina 5
Sakralna građevina 3
Memorijalna baština Memorijalno područje 0
Spomen građevina 2
Etnološka baština Etnološko područje 0
Etnološka građevina 2
Izvor: Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku 2002.
Područje Općine Erdut obuhvaća četiri ruralne cjeline (Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj i Erdut) koje
karakterizira oblikovna, tipološka i dekorativna raznolikost tradicijskog graditeljstva.
Najvrednija nepokretna kulturna dobra u Općini Erdut su kompleks srednjovjekovnog grada Erduta te
Kurija Adamović – Cseh.
1.1.1.7. Osobitosti krajobraza
Krajolik, odnosno krajobraz je u Konvenciji o europskim krajobrazima (2000.g) definiran kao

određeno područje, viđeno ljudskim okom, čije je obilježje rezultat međusobnog djelovanja prirodnih
ili ljudskih čimbenika.
Krajobraz je bitna komponenta prirode i okoliša u svojoj sveobuhvatnosti. On povezuje čovjeka i

prirodu, plan namjene površina i okoliš, a također je i faktor pri uključivanju zahtijeva prirode i
okoliša u ostale sektorske politike, te zbog toga i faktor održivog razvitka.
Prostor Općine Erdut po tipu krajobraza većim dijelom se svrstava u krajobraznu jedinicu "nizinska
područja sjeverne Hrvatske" koja se definira slijedećim karakteristikama:
• osnovna fizionomija - agrarni krajobraz s kompleksima šuma i poplavnim područjima

12
• naglasci, vrijednost, identitet - rubovi šuma, fluvijalno-močvarni ambijenti

• ugroženost i degradacije – mjestimični manjak šume u Istočnoj Slavoniji, nestanak živica u
agromelioracijskim zahvatima, geometrijska regulacija vodotoka i nestanak tipičnih i doživljajno
bogatih fluvijalnih lokaliteta.
Erdutsko brdo ima neka obilježja krajobrazne jedinice "Panonska gorja".
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
a) Poljoprivredne površine
Obnovljivi prirodni resursi su najznačajnija prirodna bogatstva Hrvatske, a među njih se ubraja i
poljoprivredno zemljište.
U ukupnoj količini poljoprivrednog zemljišta Osječko-baranjske županije Općina Erdut sudjeluje s 4,2
%. Poljoprivredne površine Općine Erdut obuhvaćaju 69% ukupne površine Općine Erdut.
Poljoprivredne površine u Osječko-baranjskoj županiji i Općini Erdut

Tablica 10.
OBŽ Općina Erdut Udio Općine Erdut u površinama OBŽ
ha ha %
ukupne površine 415241 15778 3,8
poljoprivredne površine 260778 10898 4,2
b) Šumske površine
Šume kao jedini prirodni samoobnovljivi resurs proglašene su Ustavom kao dobro od općeg interesa
za Republiku Hrvatsku.
Prema Zakonu o šumama, šume i šumsko zemljište dobra su od općeg interesa i ona su najvećim
dijelom u državnom vlasništvu. Gospodarenje je povjereno poduzeću "Hrvatske šume" p.o. Zagreb.
Gospodarenje obuhvaća uzgajanje šuma, iskorištavanj šuma i šumskog zemljišta, sporednih šumskih
proizvoda, te izgradnju i održavanje šumskih prometnica.
Na području Općine Erdut šumama gopodari Uprava šuma Osijek - Šumarija Osijek.
U ukupnoj površini šumskog zemljišta, OBŽ, općina Erdut sudjeluje sa 2,0 %. Šumom je pokriveno
14,6 % prostora Općine Erdut, a pošumljenost OBŽ je 27 %.
Šumske površine u OBŽ i Općini Erdut

Tablica 11.
OBŽ Općina Erdut Udio Općine Erdut u površinama OBŽ
ha ha %
ukupne površine 415241 15778 3,8
šumske površine 113193 2319 2,0
c) Mineralne sirovine
Na području Općine Erdut od mineralnih sirovina postoje rezerve opekarske gline i građevinskog
pijeska.
Opekarska glina se eksploatira na lokalitetu pored Bijelog Brda za potrebe Opeke-Osijek. Registrirana
je i ranija eksploatacija u Radikovcima u Dalju.
13
Stanje gospodarstva Općine Erdut, kao i Osječko-Baranjske županije iznimno je teško. Takvo stanje
rezultat je poglavito radno - intenzivne proizvodnje, zastarjele tehnologije i izostanka investiranja još
iz predratnog vremena.
Ratno razdoblje potenciralo je i pogoršalo predratno stanje. Velike izravne ratne štete umrtvile su
raspoložive resurse i onesposobile gospodarske kapacitete. Produljeno stanje ni rata ni mira, prometne
izoliranosti, bijega kapitala i ljudskih resursa, pogubno je utjecalo ne samo na razvoj gospodarstva već
i na razvijenost u svim područjima djelatnosti.
Nagli pad zaposlenosti u gospodarstvu u odnosu na 1990. godinu izravna je posljedica naslijeđa iz
prošlosti, ratnih i poratnih zbivanja, tegobnog prijelaza na tržišni gospodarski ustroj i poduzetničkog
okruženja.
a) Poljoprivreda
Najznačajnije mjesto u Republici Hrvatskoj u primarnom dijelu poljoprivredne proizvodnje ima

Osječko - Baranjska županija temeljem svojih proizvodnih kapaciteta. Završena mirna reintegracija
Hrvatskog podunavlja omogućila je pokretanje obnove proizvodnje i stvaranje preduvjeta za
ostvarenje proizvodnih rezultata na razini prije Domovinskog rata.
Osim ratarske proizvodnje značajan segment poljoprivrede Županije je stočarska proizvodnja. Prisutno
je opće smanjenje stočnog fonda, a najveće smanjenje se dogodilo u razdoblju 1991. - 1992. g.
Devastirane su i razrušene velike farme koje se u ovim poslijeratnim godinama nastoje obnoviti na
novim poduzetničkim osnovama. Temelj današnjeg stočarstva je u obiteljskim gospodarstvima gdje
se nalazi više od polovice stočnog fonda.
b) Industrija
Na području Općine Erdut desetljećima je gospodarstvo počivalo isključivo na poljoprivredi i nisu

nikad stvoreni uvjeti za lociranje industrijskih kapaciteta. Izuzetak je pogon za proizvodnju vina u
Vinariji Erdut.
c) Turizam
Područje Općine Erdut dio je kontinentalnog turističkog područja Republike Hrvatske. Turistički
razvitak temelji se na valorizaciji prirodnih resursa, kulturno - povijesnih sadržaja, geoprometnom
položaju te dostignutoj razini turističko - ugostiteljskih kapaciteta. Osnovnu pretpostavku za turistički
razvitak predstavlja visoko vrijedan prostorni resurs.
Turistički potencijal čine područja pod posebnim režimom zaštite, područja uz vodotoke Dravu i
Dunav, šume s bogatstvom i raznolikošću flore i faune, poljoprivredna i vinorodna područja, a koji
pružaju mogućnosti za razvitak različitih oblika turizma: izletničkog, zdravstveno - rekreacijskog,
ekološkog, vjerskog, seoskog, lovnog i ribolovnog.
Područja uz vodotoke Dravu i Dunav su prostori za koje se vezuje razvitak turističkih lokaliteta i
sadržaja namijenjenih potrebama izletničkog i rekreacijskog turizma i športskog ribolova (ušće Drave
u Dunav, potez kod Aljmaša i dalje uz Dunav). Područje Erdutskog brda ima povoljne prirodne uvjete
za razvitak vinogradarstva i podrumarstva. Ovakva područja u budućnosti je potrebno koncepcijski
14
valorizirati i povezati kroz kompleksnu i jedinstvenu ponudu. Lovni turizam moguće je razvijati u
okviru lovišta na području Općine.
Aljmaš je središte vjerskog turizma vezano uz tradiciju te izgradnju kompleksa i nove crkve Gospe od
utočišta.
1.1.2.3. Društvene djelatnosti
a) Javna uprava i ostale javne djelatnosti
Organi državne uprave na području Općine Erdut smješteni su u Erdutu.

1. Ministarstvo financija
1.1. Carinska uprava
2. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva
2.1. Granična inspekcija za zaštitu bilja
2.2. Granična veterinarska inspekcija
Općina Erdut (Dalj, Ulica bana J.Jelačića 4).
b) Socijalna skrb
Centar za socijalnu skrb javna je ustanova, koju osniva Republika Hrvatska. Na području Osječko-
baranjske županije ove poslove obavlja šest centara (Osijek, Đakovo, Valpovo, Donji Miholjac,
Našice, Beli Manastir). Centar za socijalnu skrb Osijek pokriva i područje Općine Erdut.
c) Zdravstvo
• Dom zdravlja, Bijelo Brdo

• Dom zdravlja, Dalj
• Ambulanta, Aljmaš
• Ambulanta, Erdut
d) Obrazovanje
d-1) Osnovne škole
Mrežu osnovnih škola na području Općine Erdut čine dvije (2) osnovne škole (Bijelo Brdo, Dalj). U
okviru postojeće matične škole (Dalj) postoje tri (3) područna razredna odjela (Aljmaš, Erdut). U
školskoj godini 2005./2006. osnovnim obrazovanjem u Općini Erdut obuhvaćeno je 552 djeteta.
Podaci o osnovnim školama Općine Erdut za školsku godinu 2005./2006.

Tablica 12.
Red I - VIII broj unutarnji vanjski dvorana
br. Osnovna škola broj broj učionica prostor m2 prostor za TZK
učenika odjeljenja m2
1. Bijelo Brdo, Bijelo Brdo 157 8 12 7046 11062 1
odjeli na srpskom jeziku
2. Dalj, Dalj 1
odjeli na hrvatskom jeziku 207 11
odjeli na srpskom jeziku 139 8
PO Aljmaš
odjeli ha hrvatskom jeziku I-IV 13 1
PO Erdut
odjeli na hrvatskom jeziku I-II; III-IV 36 2
UKUPNO: 395 22 23 2850 18188 1
SVEUKUPNO: 552 30 35 9896 29250 2
15
d-2) Srednja škola
Srednja škola u Općine Erdut smještena je u Dalju. U njoj se obrazuje 71 polaznik u 7 odjeljenja.
Podaci o srednjoj školi Općine Erdut za školsku godinu 1999./2000.

Tablica 13.
Red.broj Škola - program broj učenika broj odjeljenja
1. Srednja škola Dalj 71 7
e) Kultura
• Dom kulture Bijelo Brdo

• Dom kulture Dalj
• Dom kulture Erdut
f) Vjerske institucije
• RK župni ured, Aljmaš

• RK župni ured, Dalj
• Središte patrijaršije, Dalj
1.1.2.4. Šport i rekreacija
Na području Općine Erdut mrežu objekata za šport i rekreaciju čine:
• objekti u funkciji športa u natjecateljskom smislu:

− nogometno igralište NK "Radnički", Dalj
− nogometno igralište NK "Dunav", Dalj
− nogometno igralište, Aljmaš
− nogometno igralište, Bijelo Brdo
• objekti namijenjeni zadovoljavanju potreba tjelesno-zdravstvene kulture učenika osnovnih škola:

− dvorane za TZK (Bijelo Brdo, Dalj)
− vanjski tereni (Bijelo Brdo, Dalj, Erdut)
• rekreacijski sadržaji i objekti namijenjeni najrazličitijim kategorijama korisnika:

− RC "Vodovod", Dalj
− RC "Saponija", Erdut.
1.1.2.5. Prometni infrastrukturni sustav
a) Cestovni promet
Javna prometna mreža cestovnog prometa sastoji se od razvrstanih prometnica kojima upravljaju i
skrbe se za njih Hrvatska ceste d.o.o. Zagreb (državnim) i Uprava za ceste Osječko-baranjske županije
(županijskim i lokalnim cestama) i od nerazvrstanih prometnica kojima upravlja i skrbi za njih Općina
Erdut.
16
Pregled razvrstanih cesta na teritoriji Općine Erdut

Tablica 14.
Red. broj
Dužina na
Oznaka teritoriju kolnik sa
Vrsta
općine
ceste suvrem. zastorom*
bez zastora
dužina šir tucan. kaldr.
(zemlja)
km km m km km km
DRŽAVNE 1. D-213 18,160 18.160 6.0 - - -
2. D-519 7,887 7,887 6.0 - - -
Σ 26,047 26,047
ŽUPANIJSKE 1. Ž-4092 0,750 0,750 5.0 - - -
2. Ž-4093 13,050 13,050 5.0 - - -
Σ 13,800 13,800
LOKALNE 1. L-44084 0,850 0,850 5.0 - - -
2. L-44085 3,100 - - - - 3,100
3. L-44086 5,334 4,300 4.3 - - 1,034
4. L-44115 9,097 4,200 4.8 - - 4,897
5. L-44116 6,430 6,430 2.5 - - -
Σ 24,811 15,780 - - - 9,031
Izvor: Podatke su za potrebe izrade PPOBŽ dostavili Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb i Uprava za ceste OBŽ.
Iz pregleda se može očitati:

• da su državne ceste u potpunosti izgrađene sa suvremenim zastorom i širinama potrebnim za
dvosmjerni promet na postojećem nivou prometnog opterećenja,
• da su županijske ceste izgrađene sa suvremenim kolnikom no da su širinom ispod standarda za
dvosmjerni promet ( 2x2,75 - 5,50 m) te
• da su lokalne ceste izgrađene sa suvremenim zastorom na 63,6 % ukupne dužine na teritoriji
općine, a da baš niti jedna nema potrebnu širinu.
Stanje kolnika se može ocijeniti kao zadovoljavajuće (potrebno je redovno i djelomice pojačano
održavanje) na državnim i županijskim cestama, ali je zato loše na lokalnim cestama pa je, primjerice,
asfaltni zastor kolnika L - 44086 gotovo u potpunosti nestao.
Nerazvrstane ceste Općine Erdut se mogu po važnosti i funkciji u cestovnoj mreži podijeliti u dvije
skupine:
• na nerazvrstane ceste koje su od značaja za funkcioniranje cestovne mreže općine u cijelosti i
• na ostale nerazvrstane ceste.
U prvu skupinu spadaju ceste koje su bile, pa kod posljednje kategorizacije, iz raznih razloga ispale iz
kategorije lokalnih cesta, kao i one koje na cestovnu mrežu razvrstanih cesta povezuju naselja i
naseljene zone, prometne terminale drugih prometnih sistema, te rekreativno turističke destinacije i
područja.
Ovdje se poimence navode bivša L - 44087 na spoju D-213 i D-219 s koje se ostvaruje pristup HŽ
stanici Dalj, bivša L-44088 također na spoju D-213 i D-219 na kojoj leži naselje Bogaljevci.
U nerazvrstane prometnice od značaja za prometnu mrežu Općine spadaju svakako i prometnice koje
na mrežu razvrstanih cesta spajaju Dobro Polje (kod Bijelog Brda) Novi Erdut (u produžetku Ž-4093)
te HŽ stanicu Novi Dalj na D-519.
Za aktiviranje atraktivnih rekreacijsko-turističkih područja na potezu od r.km. 1 na rijeci Dravi do

r.km 1368 na Dunavu kod Erduta, te predjela Bijelobrdske St.Drave, Mišina brda i Sadova važne su
*
Suvremeni su zastori od asfaltnog i cementnog betona i od kamene kocke
17
priobalne i obodne prometnice čije trase postoje i teku kontinuirano uz tri manja prekida gdje bi
trebalo trasirati nove dionice uz Dunav kod r.km 1379 u dužini od 0,285 km, te kod r.km 1370-1371 u
dužini od 0,928 km.
Ostale nerazvrstane cestovne prometnice čine ulične mreže naseljenih mjesta u granicama postojećih
građevnih područja (PPO Osijek; Izmjene i dopune iz 1988. godine) poljoprivredne ceste u ataru te
ceste nejavnih namjena za potrebe vodoprivrede, šumarstva i sl.
U daljem tekstu ostaju od zanimanja nerazvrstane ceste važne za općinsku prometnu mrežu i ulične
mreže.
Pregled nerazvrstanih cesta od značaja za funkcioniranje cestovne mreže na teritoriju Općine Erdut
Tablica 15.
sa suvrem. s tucaničkim s sa zemljanim
kolnikom
Oznaka Opis širina dužina kolnikom kaldrmom kolnikom
m km km km km
N-01 L-44084 - Dobro Polje 4,00 0,823 - - -
N-02 Bijelo Brdo - Sadovi D-213 - - - - 1,587
0,450
2,037
N-03 D-213 - St.Drava-r.km 0. na Dravi - - - - 3,332
N-04 Ž-4029 - Aljmaš r.km 1. Drave 3,00 0,310 - - 3,208
N-05 Ž-4029 - Aljmaš r.km 1378 Dunava, 1,146
Pović - r.km 1368. Dunava - Erdut 0,285
4,913
3,25 0,356 - 0,480 0,928
1,602
8,874
N-06 D-213 - Novi Erdut 5,50 0,591 - - -
N-07 D-519 - Dalj - Bogaljevci - D-213 6,00 4,121 - - -
N-08 N-07 - D-519 - N-09 6,00 1,334 - - -
N-09 D-519 - N-08 - D-213 7,00 1,789 - - -
N-10 N-09 - HŽ stanica Dalj 5,50 0,318 - - -
N-11 D-519-HŽ stanica Novi Dalj - - - 2,145 -
Σ - 9,642 - 2,595 17,451
Pregled ulične mreže u postojećim građevinskim područjima naselja

Bijelo Brdo
Tablica 16.
Šifra ukupna Suvremeni kolnik
ulice dužina < 3,0 3,0 4,0 5,0 6,0 > 6,0 Kaldrma Zemlja Makadam
km km km km km km km km km km
1 0,155 0,155
2 0,895 0,250 0,175 0,470
3 0,270 0,270
4 0,270 0,270
4a 0,230 0,150 0,080
5 0,170 0,170
6 0,160 0,160
6a 0,270 0,270
7 0,345 0,160 0,185
8 0,275 0,275
9 0,280 0,280
10 0,630 0,240 0,390
11a 0,140 0,140
14 0,475 0,475
15 0,475 0,475
16 1,051 1,051
16a 0,580 0,580
17 0,470 0,470
18
18 1,490 1,490
19 0,330 0,330
19a 0,130 0,130
20 0,330 0,330
20a 0,100 0,100
21 0,190 0,190
22 0,453 0,453
23 0,110 0,110
24 0,230 0,230
25 0,160 0,160
26 1,700 1,700
27 0,930 0,930
28 0,650 0,650
29 0,250 0,250
30 0,455 0,455
31 0,401 0,401
32 0,850 0,850
33 0,670 0,670
34 0,195 0,195
∑ 16,765 4,929 0,845 3,110 7,881
Aljmaš
Tablica 17.
1 0,100 0,100
1a 0,350 0,350
1b 0,270 0,070 0,200
2 0,670 0,160 0,510
3 0,315 0,135 0,180
4 0,220 0,220
5 0,810 0,810
5a 0,100 0,100
6 0,180 0,180
7 0,150 0,150
8 0,270 0,270
8a 0,100 0,100
8b 0,230 0,230
9 0,170 0,170
9a 0,040 0,040
11 0,190 0,190
12 0,260 0,260
13 0,190 0,190
13a 0,080 0,080 0,050
13b 0,050
14 0,185 0,185
2a 0,510 0,510 0,510
∑ 5,44 2,81 0,810 1,770 0,050
Erdut
Tablica 18.
0,330 0,330
0,340 0,340
0,765 0,765
0,780 0,780
0,970 0,19
0,185 0,185
0,480 0,480
19
0,270 0,270
0,155 0,155
0,110 0,110
0,140 0,140
0,240 0,240
0,580 0,580
0,440 0,070 0,370
0,780 0,780
0,220 0,220
∑ 6,785 1,55 2,295 0,580 1,99 0,370
Novi Erdut
Tablica 19.
2 0,400 0,400
3 0,770 0,770
a 0,270 0,270
b 0,900 0,900
c 0,700 0,700
∑ 3,04 0,770 1,870 0,400
Dalj
Tablica 20.
1 0,470 0,470
4 0,120 0,120
5 0,150 0,150
6 0,200 0,200
7 0,950 0,950
8 0,720 0,720
9 0,490 0,100 0,390
10 0,450 0,450
11 0,320 0,320
12 0,210 0,210
13 0,120 0,120
14 0,850 0,850
15 0,480 0,480
17 0,830 0,830
18 0,160 0,160
19 0,760 0,760
20 0,740 0,740
21 0,290 0,290
21a 0,300 0,300
22 0,110 0,110
23 0,300 0,300
24 0,610 0,610
26 0,050 0,050
27 0,360 0,360
28 0,540 0,540
29 0,940 0,940
30 1,360 1,360
31 0,050 0,050
32 0,370 0,370
32a 0,610 0,610
33 0,210 0,210
35 0,700 0,700
36 0,630 0,630
37 0,750 0,750
20
38 0,680 0,680
39 0,300 0,300
40 0,390 0,390
41 0,870 0,870
42 0,300 0,300
43 1,070 1,070
44 0,215 0,215
45 0,450 0,450
46 0,410 0,410
47 1,600 1,600
∑ 22,485 0,900 9,910 0,290 1,130 4,240 0,215 5,800
Izvor: Podaci su ustanovljeni prema kartografskom materijalu i na temelju vizualnog pregleda i mjerenja na
terenu.
Javni prijevoz putnika u Općini Erdut organiziraju prijevoznici:
"GPP" OSIJEK, na liniji Osijek-Nemetin-Sarvaš-Bijelo Brdo sa 17 polazaka i povrataka

dnevno,
"PANTURIST" OSIJEK, na liniji Osijek-Nemetin-Sarvaš-Bijelo Brdo-Aljmaš-Dalj-Bogaljevci-

Erdut s 12 polazaka i povrataka dnevno,
i "ČAZMATRANS" na liniji Vukovar-Dalj-Bogaljevci-Erdut-Aljmaš-Bijelo Brdo-Sarvaš s 2

polaska i povratka dnevno i na linijama Vukovar-Dalj-Erdut-državna
granica-Sombor ili Odžaci s 3+3 polaska i povratka dnevno.
Ovakav raspored i gustoća voznih redova zadovoljava potrebe putovanja stanovništva Općine prema
većim gravitacionim centrima Osijeku i Vukovaru.
Iako je u Općini Erdut registrirano 56 teretnih vozila od čega 11 u vlasništvu pravnih osoba nema
značajnijeg kapaciteta za javni prijevoz tereta, te se teretni promet obavlja kao interprodukcija,
prijevoz za vlastite potrebe i ponešto u obliku obrtničke djelatnosti.
Ukupni promet na cestama D-213 i D-519 u velikom dijelu ovisi o obimu međudržavnog prometa sa
SiCG, koji je za sada mali. Na brojačkom mjestu kod Bijelog Brda (D-213) ustanovljen je za 2001.
godinu PGDP 3016, a PLDP 3352 vozila.
Izvorno - ciljni promet prema Osijeku kao centru Osječko-baranjske županije i prema Vukovaru kao
centru Vukovarsko-srijemske županije također nije - obzirom na sastav i stanje privrednih tokova
značajnija veličina pa mrežu opterećuje uglavnom loko i međumjesni promet u granicama Općine.
Takav promet ovisi o broju stanovnika i registriranim vozilima.
Prema podacima Odjela za informacijski sustav MUP-a u Općini Erdut bilo je na dan
31.12.1998.godine registrirano:
Registrirana vozila
Tablica 21.
U vlasništvu
Vrsta Fizičkih osoba Pravnih osoba Ukupno
vozila svega Prva regis. Svega Prva regis. Svega Prva regis.
Moped 40 14 0 0 40 14
Motocikl 10 4 0 0 10 4
Osobni automobil 1246 80 7 1 1253 81
Autobus 0 0 2 0 2 0
Teretno vozilo 45 4 11 0 56 4
Kombi vozilo 21 1 1 0 22 1
Ukupno: 1362 103 21 1 1383 104
Radni stroj 5 5 0 0 5 5
Radno vozilo 0 0 0 0 0 0
21
Trakotor 293 279 2 2 295 281

Priključno vozilo 117 104 2 0 119 104
Ukupno: 415 388 4 2 419 390
Sveukupno: 1777 491 25 3 1802 494
Stupanj motorizacije za Općinu Erdut (10197 stanovnika) je:

• totalni 177 vozila na 1000 stanovnika
• parcijalni 133,5 vozila na 1000 stanovnika.
Ovo ukazuje na činjenicu da krivulja porasta stupnja motorizacije ulazi u linearni tok te da se u
narednim godinama može očekivati stalan porast broja motornih vozila, a time i stalna potreba za
razvojem prometne mreže u smislu povećanja standarda sigurnosti i protočnosti prometa.
b) Željeznički promet
Hrvatske željeznice imaju u Općini Erdut dvije pruge:

• MP.14. Vinkovci - Erdut - Državna granica i
• I.100 Dalj - Osijek - Varaždin.
Izgradnja, modernizacija i održavanje željezničke infrastrukture je u nadležnosti J.P. HŽ - Hrvatske

željeznice i to pomoćna magistralna pruga MP.14. Sekcije za održavanje pruga Vinkovci, a pruga
prvog reda I.100 Dalj - Osijek Sekcije za održavanje pruga Osijek.
MP.14. položena je na teritoriju Općine Erdut u dužini od 18,356 km od stacionaže km 22 + 720 do

stacionaže km 41 + 076.
Nosivost pruge je 200 kN/osovina ili 72 kN/m. Tehnička brzina je 50 km/h. Službena mjesta u Općini
Erdut su:
• kolodvori: Dalj i Erdut
• stajališta: Novi Dalj i
• tovarišta: Dalj i Erdut.
Na MP.14. je smješten i željeznički granični prijelaz (SiCG) privremena kontrolna točka Erdut.
Na MP.14. u okviru Općine Erdut postoji 15 cestovnih prijelaza na stacionažama, kako slijedi:
MP.14. Cestovni prijelazi u Općini Erdut

Tablica 22.
Red.br. Stacionaža Prometnica Način osiguranja
1. 24+184 L 44116 prometni znaci (PZ)
2. 25+505 nerazvrstana cesta (NC) PZ
3. 27+175 NC PZ
4. 28+578 NC PZ
5. 29+419 NC PZ
6. 29+824 NC PZ
7. 30+600 NC branici
8. 31+902 DC 519 podvožnjak
9. 32+863 NC PZ
10. 34+491 NC PZ
11. 34+859 NC polubranici i svjetlosno-zvučna signal.
12. 35+503 NC PZ
13. 36+114 NC PZ
14. 37+553 NC PZ
15. 38+531 NC nadvožnjak
Izvor: Zvanični materijali J.P. HŽ.
I.100 položena je na teritoriju Općine Erdut u dužini od 10,007 km od stacionaže km 0+385 do

stacionaže km 10+392.
22
Dozvoljeni osovinski pritisak je 180 kN/osovina. Tehnička brzina prometovanja je 50 km/h. Službeno
mjesto je stajalište Bijelo Brdo.
Na I.100 postoje u Općini Erdut 3 cestovna prijelaza i to:
I.100. Cestovni prijelazi u Općini Erdut

Tablica 23.
Red.br. Stacionaža Prometnica Način osiguranja
1. 3+375 L 44086 PZ
2. 7+486 NC PZ
3. 8+789 L 44084 PZ
Na kolodvorima Dalj i Erdut (MP.14.) i stajalištu Bijelo Brdo (I.100.) vršen je u godinama prije rata
značajan promet putnika i robe, koji je sada zbog objektivnih razloga smanjen. Treba očekivati barem
povrat na prijašnje stanje.
Promet putnika i robe

Tablica 24.
Kolodvor Otpremljeni Utovar robe Istovar robe
(stajalište) putnici 1989. 1998. 1989. 1998.
1989. 1998. vag. tona vag. tona vag. tona vag. tona
Erdut 62730 3398 96 2664 - - 29 971 - -
Dalj 224514 1880 25 298 1 28 127 3652 - -
Bijelo Brdo* 44017 - - - - - - - - -
c) Riječni promet
Općina Erdut obuhvaća 34,825 km plovnog puta na rijeci Dunavu i 5,600 km plovnog puta na rijeci
Dravi.
Europskim ugovorom o glavnim kontinentalnim plovnim putevima od međunarodnog značaja (AGN)
plovni put na Dunavu s oznakom E-80 i plovni put na Dravi s oznakom E-80-08 su uvršteni u
međunarodne plovne puteve. Plovni put na Dunavu je VI. klase, te omogućava plovidbu plovila i
standardnih sastava tokom cijele godine.
Plovni put na Dravi je IV. klase međutim potpuna je plovnost osigurana u razdoblju od samo 4
mjeseca godišnje, a druga 4 mjeseca se barže moraju djelomično rastovarivati. Pomenuti AGN
sporazum zahtijeva se za E plovne puteve protočnost prometa tokom cijelog plovidbenog razdoblja pa
se plovni put Dravom mora modernizirati. Pri modernizaciji plovnih puteva IV. klase preporuča se
zadovoljavanje parametara klase V.a.
Nadzor riječnog prometa na Dunavu je u nadležnosti Kapetanije Vukovar, a na Dravi u nadležnosti

Kapetanije Osijek.
U okviru Općine Erdut nema na tokovima Dunava i Drave luka ili pristaništa.
d) Zračni promet
Na području Općine Erdut nema ni europskih zračnih koridora ni zračnih luka: eventualne potrebe
mogu biti pokrivene uzletištima u Borovu i Osijeku, a međunarodni zračni promet rješava aerodrom
"Osijek - Klisa" /aerodrom II. kategorije (LCN 70) odnosno 4E (ICAO Anex 14)/.
Težišna udaljenost općine do aerodroma je cca 16,0 km.
Na području Općine Erdut nalaze se i lokacije poletno-sletnih staza poljoprivrednih aerodroma kod
ekonomija Marinovci i Klisa.
*
Pruga I.100. na dionici Erdut-Osijek još nije bila deminirana
23
e) Poštanski promet
Na razini Osječko-baranjske županije ustrojeno je Središte pošta Osijek, kao poslovna jedinica
Hrvatske pošte d.d. Zagreb. Središte pošta Osijek ima ukupno 80 poštanskih ureda od kojih su 4
smještena na području Općine Erdut (Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj, Erdut).
Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove platnog prometa, usluge ostalog novčanog
poslovanja, mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge, prodaju maraka i vrijednosnica te
prodaju određenog asortimana trgovačke robe.
Popis poštanskih ureda na području Općine Erdut

Tablica 25.
Operativna jedinica Osijek
Redni
Broj stanovnika obuhvaćen

broj
Poštanski ured Pripadajuće naselje Svega

dostavom - tjedno
5x 3x 2-3x
11. 31205 Aljmaš Aljmaš 560 - - 560
Aljmaška planina - - 63 63
Dalj planina - - 200 200
Poštanski ured - svega: 560 - 263 823
13. 31204 Bijelo Brdo Bijelo Brdo 2.400 - - 2.400
Sarvaš 1.839 - - 1.839
Poštanski ured - svega: 4.239 - - 4.239
15. 31226 Dalj Dalj 5.427 8 - 5.435
Grabovac - 20 - 20
Lipovača - 20 - 20
Novi Dalj - 40 - 40
Poštanski ured - svega: 5.427 88 - 5.515
16. 31206 Erdut Erdut 1.054 - - 1.054
Orašje - 140 - 140
Planina - 200 - 200
Podvinje - 30 - 30
Prkos - 20 - 20
Žarkovac - 15 - 15
Poštanski ured - svega: 1.054 405 - 1.459
Izvor: Središte pošta Osijek
Napomena: Broj stanovnika prema popisu 1991. godine.
f) Javne telekomunikacije
Postojeće stanje telekomunikacijske mreže na području Osječko-baranjske županije,pa tako i na

području Općine Erdut, ukazuje na visoki i ujednačeni stupanj razvijenosti telekomunikacijskog
sustava.Izgrađeno je,na području Županije, više telekomunikacijskih objekata visoke tehnološke
opremljenosti uz visokotehnološku infrastrukturnu povezanost na razini Hrvatske.
Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija pokazuje da samo ugradnjom suvremene tehnologije
postoje veće mogućnosti komunikacija,kako u opsegu i kvaliteti,tako i u asortimanu i brzini pružanja
usluga.
Intenziviran je razvoj i izgradnja mreže baznih postaja mobilne telefonije,tako da je područje Općine
Erdut pokriveno signalom GSM.
g) RTV sustav veza
Izgrađena mreža odašiljača i veza na području Općine Erdut dobro funkcionira i omogućava kvalitetan
prijam emitiranih signala HRT-e i lokalnih radio i TV postaja na najvećem dijelu područja Općine.
24
1.1.2.6. Energetski sustav
a) Cijevni transport plina
Općina Erdut do sada nije spojena na plinsku mrežu te kao energent ne koristi zemni plin.
Općinu Erdut sačinjavaju slijedeća naselja s brojem stanovnika iz popisa 2001. godine
Tablica 26.
Naselje Broj stanovnika Broj kućanstva
Aljmaš 645 260
Bijelo Brdo 2119 720
Dalj 4689 1661
Erdut 964 373
Općina Erdut 8417 3014
Elektroenergetska infrastruktura na području Općine Erdut obuhvaća distribuciju električne

energije.
Distribuciju električne energije na području Županije obavlja DP «Elektroslavonija» Osijek preko

svoje distribucijske elektroenergetske mreže.
Distribucijska mreža na 35 kV naponskoj razini služi za dopremu električne energije u neposrednu

blizinu većih potrošača, a sadrži trafostanice 35/10 kV te podzemne kabelske i nadzemne 35 kV
delekovode. Ovim dalekovodima se TS 35/10 kV povezuju s TS 110/35 kV iz kojih se napajaju, a
tekođer se i međusobno povezuju. Mreža na 10 kV naponskoj razini služi za dopremu električne
energije da skupina kućanstava ili pojedinih gospodarskih ili javnih sadržaja, a sadrži trafostanice
10/0,4 kV te podzemne kabelske ili nadzemne 10 kV dalekovode. Mreža 0,4 kV služi za napajanje
krajnjih potrošača na 0,4 kV naponu.
Od navedenih infrastrukturnih elektroenergetskih objekata,na nivou plana PPU Općine Erdut postoje
sljedeći objekti:
• Trafostanica TS 35/10 kV Dalj,
• Dalekovod DV 35 kV Osijek-Dalj,
• Dalekovod DV 35 kV Dalj-Borovo Naselje,
• Dalekovod DV 35 kV Dalj-Erdut(Odžaci).
1.1.2.7. Vodnogospodarski sustav
a) Vodoopskrba
Postojeće stanje vodoopskrbe Općine Erdut karakteriziraju suprotnosti:

• s jedne strane prisutna je visoka relativna izgrađenost sistema i pokrivenost stanovništva
organiziranom vodoopskrbom, a
• s druge strane postojeći sustavi rade na granici tehničke ispravnosti i nisu u mogućnosti osigurati
dovoljne količine vode i potrebne tlakove unutar sustava, a kvaliteta je vode u dijelovima sustava
na granici ili ne zadovoljava Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće.
Za vodoopskrbu brinu tri zasebna vodoopskrbna sustava i to:

• Vodoopskrbni sustav Dalj - Erdut
Sustav se sastoji od zahvata vode na crpilištu Dalj s uređajem za preradu vode, tlačnom stanicom s
rezervoarskim prostorom, distributivne mreže naselja Dalj, spojnog cjevovoda Dalj-Erdut, vodotornja
u Erdutu, distributivne mreže naselja Erdut i Novi Erdut. Na spojni cjevovod Dalj-Erdut pripojeni su
25
potrošači iz naselja Bogaljevci. Crpilište Erdut se zbog dotrajalosti i nezadovoljavajuće kvalitete vode
više ne koristi u redovnom radu sistema.
• Vodovod naselja Aljmaš
Vodovod se sastoji od bušenog zdenca, tlačne hidroforske stanice, vodoopreme i distributivne mreže
naselja Aljmaš. Prerade vode osim kloriranja nema.
• Vodovod naselja Bijelo Brdo
Vodovod se sastoji od zdenca, vodotornja i distributivne mreže naselja Bijelo Brdo. Prerade vode osim
kloriranja nema.
Vodoopskrbnim sistemom Općine Erdut upravlja "Čvorkovac" d.o.o. Dalj temeljem odluke
Poglavarstva Općine Erdut od 10. veljače 1999. godine. Koncesija za zahvaćanje vode i dozvola
prema Pravilniku o posebnim uvjetima za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti ("NN" 82/96.) nije
pribavljena.
Za crpilišta nisu definirane i (temeljem Pravilnika "NN" 22/86.) i usvojene zone sanitarne zaštite.
Crpilišta se razlikuju kapacitetima i kvalitetom vode te dubinom vodonosnika i hidrogeološkim
okolnostima.
Crpilištem Dalj kaptiran je aluvijalni vodonosnik sastavljen od sitno do srednjezrnog pijeska
jednolične granulacije, dubina 56 do 80 m.
U padini vodonosnika su prašinasto-glinovite naslage s tankim proslojcima pijeska. U krovini se

javljaju prah i prašinaste gline s proslojcima krupnozrnog pijeska na intervalima 9-14 m.
Za kvalitetu podzemne vode ovoga lokaliteta karakteristična je umjereno reduktivna sredina sa

sadržajem željeza. Izdržanost se ocjenjuje dovoljnom za pokrivanje budućih potreba vodoopskrbe
općine. Ugroženost od zagađenja je mala obzirom na od naselja izdvojenu lokaciju i autopurifikacijsku
moć debelih naslaga krovine.
Crpilište Aljmaš kapaciteta je 6-10 l/sec, a voda ne udovoljava Pravilniku o sanitarnoj ispravnosti
vode za piće. U vodi je povišen sadržaj nitrata i nitrita što govori o zagađenosti relativno plitkog
vodonosnika, a izrazito je visok sadržaj mangana.
Crpilište Bijelo Brdo kapaciteta je 10,0 + 8,8 l/sec, ali voda također ne udovoljava uvjetima Pravilnika
o sanitarnoj ispravnosti vode za piće zbog visokog sadržaja željeza i mangana.
Zdravstveni nadzor obavlja Zavod za javno zdravstvo iz Osijeka.
• Kratak pregled sistema vodoopskrbe Općine Erdut
Daju se neki od kvalitativnih pokazatelja sistema:
Uključenost u vodoopskrbni sistem

Tablica 27.
Opskrbljenost vodom iz
NASELJE Broj stanovnika javnog sustava Dužina distributivne mreže
(popis 1991.) stanovnika % m
Bijelo Brdo 2400 2304 96 27000
Aljmaš 823 765 93 2700
Dalj 5515 4853 88 30000
Erdut i Novi Erdut 1459 1328 91 8700
Općina Erdut 10197 9304 91 68400
Izvor: Izvješće – „Čvorkovac“ d.o.o. Dalj i Plan razvitka vodoopsrbe na području OBŽ – „Hidroing“ d.o.o.
Osijek 1999.
26
• Transportna mreža
− spojni cjevovod Dalj-Erdut (PVC Ø 160) 5800 m
− spojni cjevovod Erdut-Novi Erdut (PEHD Ø 160) 2800 m
− stanice za podizanje tlaka (Dalj - Erdut) 3
− ventil za redukciju tlaka (Erdut - Novi Erdut) 1
• Vodospreme
− Vodosprema Dalj 331 m3
− Vodosprema Aljmaš 30 m3
− Vodotoranj Bijelo Brdo 320 m3
− Vodotoranj Erdut 50 m3
• Crpilišta
− Dalj - novi zdenac (1994.g.) 16-20 l/s
− Aljmaš 6-10 l/s
− Bijelo Brdo 10+8,8 l/s
Prerada (Dalj): pješčani filtri 2 x 23 m3 kloriranje automatskim klorinatorima.
U naseljenim mjestima Općine Erdut postoji separatni sistem odvodnje oborinskih voda otvorenim
kanalima trasiranim duž cestovnih prometnica. Kao recipijenti služe melioracijski kanali u ataru ili
ovisno o lokaciji inundacije uz Dravu i Dunav.
Zbog manjkavog održavanja, funkcionalnost sistema je upitna.
Bez obzira na činjenicu da su naselja obuhvaćena sistemom javne vodoopskrbe, te da je snabdjevenost

stanovništva visokih 91 % ne postoji sistem odvodnje sanitarnih voda.
Njihovo zbrinjavanje se vrši individualnim rješenjima propusnim "crnim" jamama ili višekomornim
septičkim jamama (u najboljem slučaju) čiji se efluent infiltrira u podzemlje. Posredni dokaz tvrdnje je
činjenica da ni "Čvorkovac" d.o.o. - Dalj a ni druga fizička ili pravna osoba ne posjeduje opremu niti
je registrirala djelatnost pražnjenja, koje bi kod propisanih nepropusnih sabirnih jama bilo neophodno.
Vodotoci Drave i Dunava omeđuju Općinu Erdut sa sjevera, istoka i juga, pa je pripadajuća dužina
tokova:
• Drave (r.km. 0+000 do r.km 5+600) 5,600 km
• Dunava (r.km. 1382+550 do r.km 1347+625) 35,825 km
Tokovi obje rijeke su na teritoriji Općine Erdut regulirani.
Dio toka Drave od r.km 0-000 do r.km 5+600 pripada regulacijskoj dionici Aljmaš - Osijek. Na ovoj
su dionici izvedeni prvi radovi regulacije Drave na ovom području. Nizom pera, obaloutvrda,
paralelnih gradnji i traverzi učvršćeno je korito rijeke s regulacijskom širinom od 180 m pri srednjoj
vodi.
Posebna je pažnja posvećena ušću Drave u Dunav gdje je paralelnim građevinama širina korita
svedena na 170 m pa se danas ta dionica smatra potpuno uređenom. Ipak zbog preovladajućih
akumulacijskih procesa u cijelom donjem toku Drave, a posebno na ovoj dionici, koja je pod uticajem
vodostaja Dunava često pod usporom, potrebno je redovito održavanje.
27
Tok Dunava u granicama Općine Erdut pripada dionici od hrvatsko-mađarske granice (r.km 1433) do
Vukovara (r.km. 1333) koja se istiće opsegom izvedenih regulacijskih radova i urednošću korita.
Na dionici "ušće Drave - Aljmaš" (r.km. 1373 - r.km 1379) korito Dunava širine 400 m za srednju
vodu fiksirano je sustavom pera na lijevoj i desnoj obali i desnom obaloutvrdom.
Na nizvodnoj dionici "Staklar – Marin" (r.km 1374+500 do r.km 1369+500) nisu izvedeni svi
projektirani radovi, ali je na kritičnim mjestima izvršena stabilizacija obala.
Na dionici "Bogojevo-Vukovar" (r.km. 1369+500 do r.km 1347+000) izvršeni su regulacijski radovi

na kritičnim mjestima. Izgrađen je veći broj pera, obaloutvrda i pregrada rukavaca u cilju fiksiranja
korita za srednju vodu. Bez obzira što se radovi nisu izvodili sustavno moguće je govoriti o
reguliranosti dionice, osim "Daljske krivine" koja ostaje i dalje problematična.
Zahvaljujući reljefu i razmještaju ljudskih aktivnosti desne obale Drave i Dunava Općinu Erdut nije od
poplava bilo potrebno štititi nasipima.
Na većoj ili manjoj udaljenosti od riječnih obala proteže se rub lesne grede s podnožjem na kotama
oko 90,0 m.n.m do koje granice pruža i prostor redovnih ljudskih aktivnosti. Najniži dijelovi prostora
inundacija uz rijeke su na kotama od oko 81,0 - 83,0 m.n.m. Taj je dio uglavnom obrastao šumskim
zajednicama crne i bijele topole, te bijele vrbe s plavom kupinom i bročikom i nije branjen od poplava.
U prilogu se daje tabelarni pregled regulacijskih građevina pripadajućih dijelova tokova Drave i
Dunava.
Regulacijske građevine na Dravi u Općine Erdut km 0+000 km 5+600
Tablica 28.
Vodotok Dionica Obala Poc.stac. Zav.stac. Tip obj.
Drava 0 - 20 D 0+100 0+0 Traverza
Drava 0 - 20 D 0+0 0+680 Paral.grad
Drava 0 - 20 L 0+550 1+450 Obaloutvrda
Drava 0 - 20 D 0+680 3+150 Obaloutvrda
Drava 0 - 20 L 3+200 0+0 Traverza
Drava 0 - 20 L 3+150 3+700 Paral.grad
Drava 0 - 20 D 3+850 0+0 T-objekt
Drava 0 - 20 D 4+100 0+0 T-objekt
Drava 0 - 20 D 4+330 0+0 T-objekt
Drava 0 - 20 D 4+620 0+0 T-objekt
Drava 0 - 20 D 4+850 0+0 T-objekt
Drava 0 - 20 D 5+110 0+0 T-objekt
Drava 0 - 20 D 5+410 0+0 T-objekt
Drava 0 - 20 D 5+550 5+900 Paral.grad
Regulacijske građevine na Dunavu u Općine Erdut km 1382+550 km 1347+625

Tablica 29.
Vodotok Dionica Obala Poc.stac. Zav.stac. Tip obj.
Dunav 1383-1295 D 1382+400 0+0 Traverza
Dunav 1383-1295 D 1382+150 1382+500 Paral.grad
Dunav 1383-1295 L 1382+090 1382+800 Deponija
Dunav 1383-1295 D 1381+950 0+0 T-objekt
Dunav 1383-1295 D 1381+460 0+0 T-objekt
Dunav 1383-1295 L 1381+100 0+0 T-objekt
Dunav 1383-1295 L 1380+800 0+0 T-objekt
Dunav 1383-1295 D 1380+850 0+0 T-objekt
Dunav 1383-1295 D 1380 + 300 1380 + 480 Obaloutvrda
Dunav 1383-1295 D 1380 + 350 0+0 Pero
Dunav 1383-1295 L 1380 + 200 0+0 T - objekt
Dunav 1383-1295 L 1379 + 640 0+0 T - objekt
28
Dunav 1383-1295 L 1379 + 100 0+0 T - objekt

Dunav 1383-1295 L 1378 + 500 0+0 T - objekt
Dunav 1383-1295 L 1373 + 750 1375 + 800 Obaloutvrda
Dunav 1383-1295 L 1374 + 100 0+0 Traverza
Dunav 1383-1295 L 1373 + 800 0+0 Pero
Dunav 1383-1295 L 1373 + 980 0+0 Pero
Dunav 1383-1295 L 1373 + 880 0+0 Pero
Dunav 1383-1295 L 1373 + 780 0+0 Pero
Dunav 1383-1295 L 1373 + 000 0+0 Pregrada
Dunav 1383-1295 D 1368 + 380 0+0 Pero
Dunav 1383-1295 D 1367 + 800 0+0 Pero
Dunav 1383-1295 D 1367 + 080 0+0 Pero
Dunav 1383-1295 L 1361 + 500 0+0 Pero
Dunav 1383-1295 D 1361 + 100 0+0 Pero
Dunav 1383-1295 L 1361 + 000 0+0 Pero
Dunav 1383-1295 L 1360 + 700 0+0 Pregrada
Dunav 1383-1295 D 1360 + 700 0+0 Pero
Dunav 1383-1295 D 1360 + 300 0+0 Pero
Dunav 1383-1295 D 1359 + 850 0+0 Pero
Dunav 1383-1295 D 1359 + 000 0+0 Pregrada
Dunav 1383-1295 L 1358 + 370 1358 + 556 Paral. Grad.
Dunav 1383-1295 L 1358 + 180 0+0 Prag
Dunav 1383-1295 L 1358 + 000 0+0 Prag
Dunav 1383-1295 L 1357 + 800 0+0 Prag
Dunav 1383-1295 D 1355 + 300 0+0 Prag
Dunav 1383-1295 D 1355 + 100 0+0 Prag
Dunav 1383-1295 D 1354 + 900 0+0 Prag
Dunav 1383-1295 L 1349 + 830 0+0 Pero
Dunav 1383-1295 L 1349 + 300 0+0 Pero
Izvor: Podatke za potrebe izrade PPOBŽ dostavile Hrvatske vode.
Površina sliva melioracijske odvodnje Općine Erdut se prema hidrografskim karakteristikama dijeli na
Dravski i Dunavski sliv. Dravskom slivu pripada manji dio površina i to sjeverno od naselja Bijelo
Brdo (stari meandri rijeke Drave) dok najveći dio površina gravitira Dunavskom slivu, bilo direktno,
bilo putem osnovne i detaljne kanalske mreže.
U topografskom smislu najniži se tereni nalaze uz desne obale rijeka Drave i Dunava (stari dijelovi
korita, ade i sl.) i visina su između 83,0 i 84,0 m.n.n. Najviše se zemljište nalazi u sjevernom dijelu
općine gdje se Mišino brdo i Daljska planina (Aljmaško-Erdutska uzvisina) dižu sve do 190,0 m.n.m.
(brdo Čvorkovac).
Brdski dio sliva gravitira na sjevernim padinama putem brojnih surduka izravno u rijeke Dravu i
Dunav, dok su južne padine orijentirane u sliv Glavnog Daljskog kanala.
Obzirom na relativno velike nagibe terena zapažena je - prilikom pojave oborina većeg intenziteta -
površinska erozija na nekoliko lokaliteta kao što su Prkos i Orašje nedaleko od Erduta.
29
U južnom dijelu općine gdje prevladavaju izrazito kvalitetne poljoprivredne površine teren je
ravničarskog tipa i pretežno na visinama između 86,50 i 89,00 m.n.m.
Odvodnja poljoprivrednog zemljišta Općine Erdut vrši se putem osnovne i detaljne otvorene kanalske
mreže i manjim dijelom, putem podzemne odvodnje - drenažom.
U osnovnu kanalsku mrežu pripada kanal I. reda Glavni Daljski i kanali II reda Borojeva Međa i
Pogled - Ačaš.
Detaljne kanalske mreže III i IV reda na području Općine Erdut ima cca 80.000 m.
• Glavni Daljski kanal

Glavni Daljski kanal je izravni pritok rijeke Dunav na desnoj obali. Dijelom (od oko 40 % dužine)
kanal prolazi i općinom Trpinja paralelno s općinskom granicom.
Ušće kanala nalazi se u urbanom dijelu naselja Dalj, koje je poznato pod nazivom "Jama". "Jama" je
prirodna depresija koja se uvlači u prostor naselja, gdje je središnjim dijelom u vidu kinete izvedena
trasa Glavnog Daljskog kanala. Ukupna dužina trase Glavnog Daljskog kanala iznosi 21,85 km, koja
je u prvobitnoj izvedbi u cijelosti bila orijentirana na rijeku Dunav, a položajno je realizirana u smjeru
od zapada prema istoku. U odnosu na prvobitnu izvedbu kanal je više puta rekonstruiran uz realizaciju
paralelnih rasterećenja te prevođenje dijela voda u sliv Bobotskog kanala, tako da je danas situacija
slijedeća:
• dio trase od km 0+000 do km 6+850 ostala je prema prvobitnoj koncepciji položajno
nepromijenjena i orijentirana i nadalje prema Dunavu uz visinski položaj nivelete dna limitiran
postojećim propustom ispod željezničke pruge Erdut-Vinkovci,
• između km 2+135 i km 7+000 izveden je rasteretni paralelni tok (bajpas) trasom kanala Borojeva
Međa, koji je izvedbom novog propusta ispod željezničke pruge Erdut-Vinkovci omogućio znatno
spuštanje nivelete dna i ostale uvjete za efikasniju odvodnju šireg područja,
• kanal Pogled lijevi pritok Glavnog Daljskog kanala u km 6+850 usmjeren je na kanal Borojevu
među izvedbom adekvatnog produbljenja recipijenta između km 6+850 i km 7+000. Ovim
zahvatom stvoreni su uvjeti za radikalnije uređenje dijela trase kanala Pogled,
• dio trase Glavnog Daljskog kanala uzvodno od spoja na Borojevom Međom, odnosno od km
7+000 do km 12+050 produbljen je prema novim uvjetima i orijentiran prema Dunavu preko
Borojeve Međe,
• preostali dio trase od km 12+050 do km 21+850 rekonstruiran je, nakon uređenja kanala Mačvala,
tako da je odvodnja ovog područja orijentirana Mačvalom prema Bobotskom kanalu, odnosno
izvršeno je prevođenje voda u novi recipijet izmjenom padova nivelete dna.
• Kanal Borojeva Međa

Kanal Borojeva Međa dugačak je 4,45 km, a spojen je s kanalom Glavni Daljski u km 2+135 i km
7+000, te predstavlja rasteretni kanal i primarni vodotok u odvodnji južnog dijela sliva Daljskog
područja usmjerenog na rijeku Dunav.
• Kanal Pogled-Aćaš
Kanal Pogled je lijevi pritok Glavnog Daljskog kanala u km 6+850. Dužina kanala iznosi L=8,62 km
s površinom sliva veličine F=585 ha.
Rekonstrukcijom kanala Pogled, koja je izvršena 1981. godine promijenjeni su nagibi prvobitne
nivelete dna, te obavljeno djelomično prelaganje trase s orijentacijom na kanal Aćaš. Sadašnja
koncepcija odvodnje u predmetnom slivu je slijedeća:
• dio trase kanala Pogled od km 0+000 do km 3+100 ostao je i nadalje izravni pritok Glavnog
Daljskog kanala s učešćem u km 6+850,
• ostatak trase uzvodno od km 3+100 izmjenom podužih padova nivelete dna preveden je u kanal
Aćaš, koji je isto tako lijevi pritok Glavnog Daljskog kanala s ušćem u km 12+144
30
• kanal Aćaš dužine L=1,5 km spaja se sa kanalom Pogled u stacionaži km 7+105, tako da je
niveleta dna Pogleda od km 3+100 do km 7+105 izvedena s novim nagibom u smjeru prema
kanalu Aćaš,
• dionica uzvodno od km 7+105 sve do kraja kanala Pogled u km 8+620 ostala je i nadalje u
prvobitnom usmjerenju.
Navedena rekonstrukcija iz 1981. godine uslijedila je kao racionalno rješenje, jer je eliminirana
izgradnja nekoliko većih objekata na Pogledu, a istovremeno riješen je problem odvodnje izrazitih
depresija u slivu Aćaša.
Kako je Općina Erdut bila privremeno okupirana, to su pojedina područja općine i danas minirana pa
je izostalo redovito gospodarsko i tehničko održavanje kanalske mreže.
Kanali i osnovne i detaljne mreže su obrasli šibljem i stablima, a dna i većina cijevnih propusta su
zamuljeni. Znatan je dio hidrotehničkih objekata devastiran ratnim djelovanjima i neredovitim
održavanjem.
Sve navedene činjenice utiču na bitno smanjenje protočnosti osnovne i detaljne kanalske mreže što
pak uzrokuje duže zadržavanje vode u kanalima, nepovoljno visok nivo podzemnih voda, a nerijetko,
pri padalinama većeg intenziteta i mjestimično izlijevanje vode na poljoprivredne površine.
Za rješenje navedenog problema treba provoditi radove na tehničkom i gospodarskom održavanju.
• Detaljna kanalska mreža

Pored opisanih glavnih vodotoka na području Općine Erdut, koji se tretiraju uglavnom kao kanali
prvog i drugog reda znatno je duža i gušća postojeća odvodna kanalska mreža detaljnih kanala, koji
pripadaju kategoriji trećeg i četvrtog reda. Ukupna dužina kanala trećeg i četvrtog reda iznosi 80,0 km.
Ovi kanali imaju uobičajenu širinu dna b = 0,6 m, nagibe pokosa od 1:1 do 1:1,5, te podužne padove
od 0,2 ‰ do maksimalno dozvoljenih koji garantiraju stabilnost dna i pokosa.
• Drenaža
Na dijelu površina, koje su ugrožene visokim razinama podzemnih voda izvedena je cijevna drenaža,
koja se izravno upušta u otvorene vodotoke.
Drenažne cijevi su plastične i perforirane sa otvorima od ∅ 50 mm do ∅ 160 mm. Drenažni sustav

izveden je kao “RANDOM” (pojedinačni drenovi u depresijama) ili kao sistematska drenaža, gdje se
pokriva kompletna površina pravilnom mrežom kolektora i drenskih sisala. Razmak drenskih cijevi
ovisi o pedološkim karakteristikama tala i kreće se od 10-50 m. Minimalni podužni padovi drenskih
cijevi iznose 2,0 ‰.
• Navodnjavanje
Globalne klimatske promjene unazad dvadesetak godina izazvale su nedostatak vode u najkritičnijem
vegetacijskom razdoblju za pojedine kulture što dovodi do katastrofalnih šteta od suše. Naročito su
ugrožene visoko akumulativne ratarske kulture (sjemenske).
Kako bi se štete svele na minimalnu moguću mjeru potrebna je primjena suvremenih tehnologija
obrade tla i navodnjavanja.
Sadašnja primjena navodnjavanja nije adekvatna raspoloživim mogućnostima i koristi se kao

interventna mjera kod visoko akumulativnih kultura. Pretežno se primjenjuju mobilni uređaji za
umjetnu kišu (tifoni) sa prenosivim agregatima.
Glavni izvori vode za navodnjavanje su rijeke Drava i Dunav, a sporedni su podzemne vode iz bunara.
Za potrebe navodnjavanja u tijeku je izrada vodoprivrednog plana navodnjavanja na slivu, a postoji i

tehnička dokumentacija: Idejni projekt navodnjavanja Daljskog područja za 9000 ha.
31
Ova će se dokumentacija morati izanalizirati i revidirati u skladu s današnjim svjetskim dostignućima i

normativima u ovom području, jer će ista biti akceptirana u izradi vodoprivrednog plana.
1.1.2.8. Postupanje s otpadom
Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan
otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima.
Organizirani prijevoz komunalnog otpada iz sva četiri naselja Općine Erdut obavlja koncesionar
«Čistoća» Vukovar. Otpad se odlaže na odlagalište van područja Općine Erdut.
Dva odlgališta otpada koja su stanovnici napravili u blizini naselja su sanirana.
1.1.2.9. Stanje okoliša
a)Voda
Zaštita voda propisana je posebnim zakonom. Radi provedbe zaštite voda u pogledu zaštite od
onečišćenja s kopna i otoka, Vlada Republike Hrvatske donijela je Državni plan za zaštitu voda ("NN"
8/99.), a obveza je Osječko-baranjske županije donošenje Županijskog plana za zaštitu voda koji
trebaju predložiti "Hrvatske vode". U tijeku je priprema istog.
Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i izvorima onečišćenja, sprečavanjem,
ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i ponašanja koji mogu utjecati na onečišćenje voda i stanja
okoliša u cjelini te drugim djelovanjima usmjrenim očuvanju i poboljšanju kakvoće i namjenske
uporabljivosti voda.
Svrstavanje voda u vrste obavlja se temeljem odgovarajućeg propisa na osnovi izračunate mjerodavne
vrijednosti parametara analiziranih uzoraka vode.
Sustavni monitoring radi zaštite voda na području Općine Erdut ne postoji osim u smislu nadzora
zdravstvene ispravnosti vode u javnim vodoopskrbnim sistemima.
Područja na kojima se nalaze izvorišta moraju biti zaštićena od namjernog ili slučajnog zagađenja i od
drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njenu izdašnost.
Nakon izrade Studije razvitka vodoopskrbe na području Osječko-baranjske županije utvrdit će se sva
izvorišta kao i zone sanitarne zaštite.
U zaštiti voda od zagađenja javlja se niz problema koji proističu iz činjenice da poštivanje pozitivnih
propisa zahtijeva zaista visoka materijalna i financijska sredstva te da je u mnogim slučajevima
praktično nemoguće izvesti parcijalna rješenja. Ovo često rezultira odgodom rokova primjene ili
ignoriranjem propisa pri investicijskoj izgradnji.
Najvažniji izvori zagađenja voda u općini su:
• Stanovništvo i njegove djelatnosti

Stanovništvo Općine Erdut živi u uvjetima javne vodoopskrbe kojom je obuhvaćeno 91% stanovnika i
s normom potrošnje od cca 150 litara vode po stanovniku dnevno. Oko 80 % te količine se javlja kao
otpadna sanitarna voda. Zbrinjavanje otpadnih voda u općini je na individualnom principu što se
večinom čini izgradnjom propusnih septičkih i "crnih" jama s dugoročnim posljedicama po kvalitet
podzemnih voda. Problem se usložnjava činjenicom da je financijski znatno lakše, a po standard
življenja znatno atraktivnije osigurati vodoopskrbu (a time i povećani standard potrošnje vode) nego
odgovarajuću odvodnju, a također i djelatnostima kao što je uzgoj stoke ili peradi.
32
Aproksimativna, ali vjerodostojna računica kaže da se na području Općine, a posebno na području

naseljenih mjesta, u podzemlje ispusti više od 400.000 m3 otpadnih voda godišnje što se na crpilištima
s plićim vodonosnikom kao što je ono u Aljmašu već osjeća.
• Industrija u Općini Erdut za sada ne spada u intenzivne zagađivače. Nema i ne koristi nezavisne
izvore potrebne tehnološke vode, a u potrošnji iz javnih sustava ne učestvuje u značajnijoj mjeri.
• Poljoprivreda, koja intenzivnim načinom obrade i korištenja zemljišta spiranjem u melioracijske
kanale emitira ogromne količine mineralnih gnojiva i pesticida s poznatim posljedicama po
ekosustav-naročito voda stajačica.
• Stočarstvo posebno ono intenzivnog tipa koje vrlo često biološki otpad uzgaja "zbrinjava" u
neadekvatnim, nedovoljno kapacitiranim otvorenim lagunama, koje se – malo, malo "tehničkom
omaškom " ili "višom silom" isprazne u obližnji vodotok.
• Odlagališta krutog otpada domaćinstava i industrije (dosta često i zaista otrovnog) koja ispiranjem
emitiraju štetne materije u otvorene vodotoke ili u podzemlje.
• Povremena incidentna zagađenja iz sfere prometa, ekstrakcije sirovina, kemijske industrije i
slično.
Kontrola i smanjenje zagađenja mogu se općenito postići striktnom primjenom Zakona, a posebno:
• sanitarnom zaštitom izvorišta,
• uravnoteženjem izgradnje vodoopskrbnih sustava i sustava (separatne) odvodnje u ruralnim
sredinama i poticanjem izgradnje manjih individualnih ili skupnih sustava s biološkim
prečišćavanjem,
• rigoroznom kontrolom uređaja za predtretman i kvalitete otpadnih voda industrije,
• preorjentacijom poljoprivrede na proizvodnju ekološki ispravne hrane uz korištenje prirodnih
gnojiva,
• uravnoteženjem stočarske proizvodnje s odgovarajućim zemljišnim resursima te iskorištenjem
biološkog otpada uzgoja za proizvodnju energenta i organskog gnojiva,
• sanitarnim uređenjem odlagališta otpada i uređenjem posebnih odlagališta za opasan otpad,
• primjenom tehničko-tehnoloških mjera za prevenciju incidentnih zagađenja, i
• u izvjesnoj mjeri promjenom bioloških kultura na određenim površinama.
b) Zrak
Na području Osječko-baranjske županije mjerenja kakvoće zraka provode se na 16 mjernih postaja, od

kojih je 10 na području Osijeka. Granična vrijednost kakvoće zraka nije prekoračena ni na jednoj
mjernoj postaji u Županiji. Na temelju provedenih istraživanja može se zaključiti da je kakvoća zraka
na području Županije zadovoljavajuća.
Zakonom se propisuje uspostavljanje mjerenja posebne namjene radi provjere utjecaja na okoliš nekog
izvora emisije u slučaju osnovane sumnje ili pritužbi građana da je došlo do prekomjernog onečišćenja
zraka.
Općina Erdut graniči sa Srbijom i Crnom gorom što otvara problem mogućeg utjecaja prekograničnog
daljinskog prijenosa onečišćenja glede sadašnjeg odnosno budućeg stanja zraka.
c)Tlo
U smislu zaštite, tla imaju slijedeće funkcije:

• prirodne funkcije
• gospodarske funkcije
• funkciju arhiva prirodne i kulturne povijesti.
Kod utjecaja na tlo potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati oštećenja njegovih prirodnih
funkcija, te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti.
33
Procjenjeni oblici i uzroci oštećenja tala u pojedinim područjima Hrvatske pokazuju da je na području
Istočne Hrvatske prisutno oštećenje tala uzrokovano pesticidima i drugim biocidima, komunalnim i
industrijskim otpadnim vodama, smanjenjem humusa, stagnacijom vode u tlu, kvarenjem strukture i
zbijanjem tla, izgradnjom naselja te trajnih građevinskih objekata.
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja u idućem razdoblju u suradnji s Ministarstvom

poljoprivrede i šumarstva planira:
• izvršiti inventarizaciju stanja oštećenosti tala Hrvatske
• razraditi sustav trajnog monitoringa tala Hrvatske
• osmisliti informacijski sustav tala Hrvatske.
1.1.2.10. Područja posebne namjene
Površine od interesa za obranu namijenje su za djelatnosti zaštite Države i kao takve označene su u
PPOBŽ simbolom koji označava posebnu namjenu. Razgraničenje prostora od interesa za obranu vrši
se određivanjem detaljne granice vojnog kompleksa, prema postojećim lokacijama navedenim u
tablici, u suradnji s nadležnim tijelom obrane, a u postupku izrade PPUO.
Lokacija prostora od interesa obrane

Tablica 30.
Općina Kompleks/građevina
Erdut vojni kompleks Čvorkovac
Kriteriji uređivanja prostora u cilju određivanja interesa obrane, a za primjenu kod izrade PPUO su
slijedeći:
• usmjeriti prostorno-razvojne prioritete na svrhovitu zaštitu interesa obrane
• odrediti građevinska područja izvan površina od posebnog značenja za obranu
• uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora
• odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrđivanje prostora i sustava od interesa za
obranu.
U postupku donošenja prostornog plana potrebno je od Ministarstva obrane ishoditi prethodnu

suglasnost.
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i

ocjena postojećih prostornih planova
1.1.3.1. Prostorni plan Županije
Odredbe za provođenje Prostornog plana Osječko-baranjske županije određuju slijedeće obveze, koje
se prenose na PPUO:
(2) Prostor određen u kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena prostora” razgraničava se
na slijedeći način:
• Izgrađeni dio od neizgrađenog dijela građevinskog područja u Prostornom planu uređenja
općine/grada (PPUO/G), sukladno smjernicama iz točke (55.) Odredbi za provođenje (u
daljnjem tekstu : Odredbe).
• Športsko-rekreacijska i ugostiteljsko-turistička područja u PPUO/G, sukladno uvjetima iz
točke (66.) ovih Odredbi,
(3) Prostor određen kartografskim prikazom br. 3.1.1. “Područja posebnih uvjeta korištenja”
razgraničava se na slijedeći način:
• Područja predložena za zaštitu, do proglašenja zaštićenog područja na temelju PPUO/G,
prijedloga za pokretanje inicijative, kojeg utvrđuje Županijski zavod za prostorno
uređenje, a nakon proglašenja, aktom o zaštiti.
34
(7) Iznimno od točke (5.) Odredbi, utvrđene širine planskih koridora za građevine prometa,
energetske i vodnogospodarske građevine ne primjenjuju se na dijelu koridora koji prolazi kroz
građevinsko područje.
Građevina iz stavka 1. ove točke koja se gradi ili rekonstruira u građevinskom području planira
se prema funkcionalnim potrebama i usklađuje s drugim korisnicima prostora, a prostor se
pobliže određuje u PPUO/G i drugim planovima užih područja.
(28) Prostor od interesa za obranu određuje se u PPUO/G granicama vojnog kompleksa i

građevinama, u suradnji s nadležnim tijelom obrane. Razgraničenjem treba odrediti vojni
kompleks i građevine, te zaštitni pojas oko vojnih kompleksa. Zaštitni pojas je dio vojnog
kompleksa koji se određuje ovisno o vrsti, namjeni i položaju građevina u prostoru.
Iznimno od stavka 1. ove točke, pojedine lokacije mogu se prenamijeniti u PPUO/G uz
postupak naveden u točki (31.) Odredaba.
Nužno je uskladiti s potrebama obrane uvjete korištenja prostora: šumskih, poljoprivrednih i
vodnih površina, površina za razvoj naselja, površina izvan naselja za izdvojene namjene i
zaštićenih područja.
(31) U postupku definiranja namjene i načina korištenja prostora u PPUO/G obvezno je ugraditi
zaštitne i pirotehničke zone vojnih kompleksa, a u postupku donošenja tih planove potrebno je
od Ministarstva obrane ishoditi prethodnu suglasnost.
(36) Gospodarske zgrade za uzgoj stoke ne mogu se planirati u naseljima gradskih obilježja
utvrđenim u točki (58.) ovih Odredbi.
U ostalim naseljima se gospodarske zgrade za uzgoj stoke mogu graditi do kapaciteta 50
uvjetnih grla. Razrada do maksimalno navedenog kapaciteta s uvjetima razmještaja u naselju
utvrđuje se PPUO/G.
Gospodarske zgrade u funkciji poljoprivredne proizvodnje mogu se locirati u građevinska
područja izdvojenih gospodarskih zona i poljoprivrednih gospodarskih kompleksa. Kod
gospodarskih građevina za uzgoj stoke kriteriji smještaja obzirom na kapacitet se utvrđuju u
ovisnosti o položaju građevine u odnosu na naselje. Ovaj kriterij se razrađuje u PPUO/G.
(37) Izvan granica građevinskog područja može se planirati izgradnja gospodarskih građevina u
funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti za vlastite potrebe prema smjernicama i
kriterijima koji se utvrđuju u PPUO/G.
U gradnji građevina iz stavka 1. ove točke zaštita prostora osigurava se određivanjem
standarda gospodarske građevine, očuvanjem veličine i cjelovitosti poljoprivrednih kompleksa,
okrupnjavanjem manjih posjeda i sprječavanjem neprimjerenog oblikovanja gradnje u odnosu
na krajobrazne vrijednosti.
Površina građevina iz stavka 1. ove točke temelj je za utvrđivanje površine stambenih
građevina iz točke (41.) ovih Odredbi.
(39) Građevine iz točke (37.) ovih odredbi za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaša imaju preko
50 uvjetnih grla.
Ove građevine se ne mogu graditi na područjima vrijednog krajobraza, zaštićenim područjima
prirode i na području vodozaštitnih zona.
Minimalna udaljenost građevina za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaša za kapacitet 50
uvjetnih grla od građevinskog područja naselja gradskog obilježja iznosi 500 m, a ostalih
naselja 100 m. Kriterij udaljenosti kapaciteta većih od 50 uvjetnih grla od naselja treba
razraditi u PPUO/G vodeći računa o smjeru dominantnih vjetrova, te intenzitetu zagađenja,
osobito zraka.
Minimalna udaljenost građevine za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaša od ruba zemljišnog
pojasa razvrstane ceste iznosi:
35
Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane

Broj uvjetnih grla ceste, u m
Državne Županijske i lokalne
50-100 100 100
101-400 150 100
više od 400 200 150
U PPUO/G mogu se kao minimalne utvrditi i veće udaljenosti od navedenih u stavku 3. i 4.
(42) Industrija, malo gospodarstvo i poduzetništvo prioritetno se smještaju u građevinska područja

naselja.
U naseljima je potrebno težiti boljem iskorištenju postojećih industrijskih i gospodarskih
zona namijenjenih ovim djelatnostima s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i
infrastruktura te spriječi neopravdano zauzimanje novih površina.
U PPUO/G, GUP-u i UPU za gradove treba odgovarajućom prostornom organizacijom i
mjerama zaštite spriječiti štetne utjecaje na stanovništvo i okoliš.
U stambenim zonama se ne mogu smještati one proizvodne građevine za koje je prema
Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00.) obvezna izrada Studije utjecaja na
okoliš.
(50) Prostore za razvitak sustava društvenih djelatnosti koje su smještene ili se njihov smještaj
planira unutar građevinskog područja potrebno je u PPUO/G i drugoj detaljnoj dokumentaciji
prostora analizirati i sukladno potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati.
Mreže ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu i znanost treba oblikovati u sklopu PPUO/G,
te GUP i UPU, sukladno mreži ustanova koju temeljem posebnih propisa utvrdi nadležno
tijelo.
Rekreacijske površine i sadržaje namijenjene stanovništvu treba odrediti prvenstveno na
razini GUP-a i DPU-a.
Zdravstveni i rekreacijski sadržaji koji nisu obuhvaćeni u PPOBŽ, mogu se planirati i izvan
građevinskog područja naselja sukladno točki (64.) i (71.) i odredbama PPUO/G.
(51) Građevinska područja se utvrđuju u PPUO/G. Postojeća građevinska područja moraju se u

postupku izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ.
(57) Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u
planskom razdoblju PPUO/G, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti,
prometa i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije
naselja i prirodnih uvjeta okruženja.
Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane
površine i planiranog povećanja stanovništva (m2/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene
površine i postojećeg broja stanovnika.
Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25%
od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje
stanovništva.
Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene na
način određen u stavku 3. ove točke, u PPUO/G će se takve cjelovite površine izuzeti iz
građevinskog područja i mogu se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja.
Iznimno od stavka 3. ove Odredbe, građevinsko područje područnih središta (Bizovac, Dalj,
Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalnih središta može se povećati za potrebe športa,
rekreacije, turizma i gospodarstva.
U PPUO/G obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim
smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ.
(59) Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom

infrastrukturom, a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog
36
područja.
Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije
riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne
opremljenosti.
Širina koridora iz prethodnog stavka određuje se u PPUO/G.
Minimalnom razinom komunalne opremljenosti smatra se zemljište do kojeg je riješen
pristup i omogućen priključak na elektroenergetsku mrežu. Jedinice lokalne samouprave u
PPUO/G mogu utvrditi i dodatne uvjete za minimalnu komunalnu opremljenost.
Odgovarajućim načinom izgradnje i organizacijom prostora potrebno je osigurati
ekonomičnost u izgradnji komunalne infrastrukture.
(60) Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju

UPU-a i DPU-a.
Granice obuhvata i obveza izrade prostornih planova iz prethodnog stavka utvrđuje se u
PPUO/G, GUP-u i UPU.
(63) Građevinska područja naselja povremenog stanovanja potrebno je smanjiti i utvrditi u

granicama izgrađenog dijela u kojem je moguća samo interpolacija novih građevina.
Iznimno od stavka 1. ove točke u slučaju nelegalno izgrađene cjeline povremenog stanovanja
mogućnost pravne sanacije i granica građevinskog područja utvrdit će se PPUO/G, a
građevine izvan tako utvrđenog građevinskog područja moraju se ukloniti.
Uz turističko-rekreacijske zone mogu se planirati i zone za novo povremeno stanovanje kao
višestambeni način gradnje.
U postupku utvrđivanja građevinskih područja zona povremenog stanovanja uz vodotoke
potrebno je istražiti i uvažiti erozijsko djelovanje toka i stabilnosti obale na odron i klizanje.
(66) Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja

može se utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO/G utvrđeno da postoje prirodni
uvjeti za planiranu namjenu.
U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja
turizma za područje općina/gradova.
(68) Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0
m2/st.
Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se
utvrđuje u PPUO/G, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine
postojećih gospodarskih zona u gravitacijskom području.
Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine/Grada što
je potrebno posebno obrazložit i argumentirati.
(71) Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi
na područjima za koja je PPUO/G utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne
vode, specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti).
(72) U PPUO/G obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području
općine/grada.
(73) U prostoru planiranih koridora i lokacija za građevine prometnih i drugih infrastrukturnih

sustava ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi građevine koje se
mogu graditi izvan građevinskog područja, određivati prostori za razvoj naselja, niti
utvrđivati građevinska područja ostalih namjena. U grafičkom dijelu PPUO/G na
kartografskim prikazima neizgrađenog dijela građevinskih područja u mjerilu 1:5.000
obvezno je utvrditi površine namjenjene za infrastrukturne koridore planirane u PPOBŽ.
Prostor planiranih koridora i lokacija se do izgradnje prometnih i drugih infrastrukturnih
građevina koristi na postojeći način, bez mogućnosti gradnje trajnih građevina izuzev
37
građevina infrastrukture.
Na prostoru određenom za koridore i lokacije planiranih prometnih i drugih infrastrukturnih
građevina, a koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 2. ove
točke.
(76) Pri utvrđivanju trase treba izbjegavati presjecanje funkcionalnih i prirodnih cjelina, osobito
poljoprivrednog zemljišta i šuma i zaštićenih područja. Širina koridora, položaj, trasa i
površine za smještaj građevina sustava detaljno će se odrediti prema vrsti građevine u
PPUO/G. Obveza je korisnika prostora koji gradi i koristi koridor u kontaktnoj zoni naselja i
zaštićenih prostora prirodne i graditeljske baštine da u tijeku gradnje i korištenja objekta
osigura posebne mjere zaštite prostora, građevina i zdravlja ljudi, zaštite od buke i drugih
oblika ugrožavanja okoliša.
(91) Uvjeti uređenja prostora poštanskih kapaciteta, koji se rekonstruiraju ili se izgrađuju
isključivo unutar građevinskog područja, definiraju se u PPUO/G, a detaljnije u planovima
užih područja.
Uvjeti određivanja prostora za planirane komutacijske čvorove koji se u pravilu grade unutar
građevinskog područja, zatim dio magistralnih, korisničkih/spojnih vodova, te bazne postaje
GSM, koji se grade unutar i izvan granica građevinskih područja, definiraju se u PPUO/G i
prostornom planu područja posebnih obilježja (PPPPO), a detaljnije u planovima užih
područja.
(104) U PPOBŽ se omogućava gradnja malih hidroenergetskih objekata ili vjetroelektrana.

U koliko se iskaže interes za takovu gradnju, potrebno je provesti odgovarajuće postupke,
zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša, te ekonomske isplativosti, a lokaciju takvih
građevina ugraditi u PPUO/G.
(132) U PPUO/G obvezno je predvidjeti pošumljavanje marginalnog zemljišta, utvrditi mogućnosti

pošumljavanja područja razvrstanog u kategoriju ostalog poljoprivrednog tla, šuma i
šumskog zemljišta i planirati pošumljavanje i onog zemljišta koje nije šumsko, ako takvo
zemljište nije moguće privesti poljoprivrednoj namjeni.
(133) Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina razraditi će se u PPUO/G.
(141) U PPUO/G potrebno je izvršiti evidentiranje i lociranje svih neuređenih odlagališta otpada te
zatim istražiti uvjete za smještaj odlagališta komunalnog otpada.
Sadašnje neuređene deponije nužno je sanirati na način da postanu neopasne za zrak, vode i
tlo, te im odrediti drugu namjenu.
Jedinice područne i lokalne samouprave dužne su donijeti planove za rješavanje problematike
sanacije i zatvaranja odlagališta, u okviru svojih nadležnosti.
Jedinice lokalne samouprave moraju u PPUO/G utvrditi jednu lokaciju koja zadovoljava
propisane uvjete za uređenje odlagališta komunalnog otpada, ako prostorne mogućnosti to
dozvoljavaju.
Izgradnja općinskog/gradskog deponija na odabranoj lokaciji nije obvezujuća, ako se
ugovorno odredi zajedničko deponiranje za više općina (gradova) sve do konačne faze (jedna
ili nekoliko regionalnih deponija), što se preporučuje.
(150) U PPUO/G potrebno je dalje istražiti i vrednovati stanje u okolišu, te propisati mjere zaštite
voda koje se posebno provode zaštitom vodonosnih slojeva i vodotoka, izgradnjom sustava
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te kontrolom i sprječavanjem prekomjernog
korištenja zaštitnih sredstava u poljoprivredi, inventariziranjem i kontrolom pojedinih
zagađivača, a nove namjene u prostoru ne smiju povećati stupanj zagađenja voda.
(161) Zahvate i djelatnosti posljedice kojih su degradacija i smanjivanje raznovrsnosti biljnog i

životinjskog svijeta potrebno je spriječiti.
38
Potrebno je sačuvati što gušću mrežu očuvanih biotopa međusobno povezanih koridora.
Pri gradnji prometnica izbjegavati presijecanje ključnih staništa te osigurati prijelaze i
prolaze za faunu.
Kod melioracijskih, komasacijskih i regulacijskih radova potrebno je sačuvati dio postojećih
živica, šumaraka, potoka i drugih vodenih staništa.
Prilikom izrade PPUO/G potrebno je utvrditi da li na području obuhvata Plana žive ili rastu
zaštićene biljne i životinjske vrste, te vrste čija brojnost opada, staništa nestaju ili im prijeti
izumiranje, te za iste propisati mjere zaštite.
(164) Na temelju Zakona o prostornom uređenju, Strategije i Programa prostornog uređenja

Republike Hrvatske i planskih usmjerenja i određenja u PPOBŽ utvrđuje se obveza izrade
sljedećih prostornih planova:
a) Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO)
Park prirode "Kopački rit",
Rekreacijsko područje "Drava".
b) Prostorni plan uređenja općine/grada (PPUO/G)
7 gradova (Osijek, Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Ðakovo, Našice i Valpovo),
35 općina.
c) Generalni urbanistički plan (GUP)
2 grada (Osijek, Ðakovo)
d) Urbanistički plan uređenja (UPU)
5 gradova (Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Našice, Valpovo),
6 povijesnih urbanističkih cjelina (Osijek -2, Donji Miholjac, Ðakovo, Našice, Valpovo),
ostala manja regionalna središta (Darda i Čepin),
sva područna središta (Bizovac, Semeljci, Dalj, Višnjevac, Tenja),
turističko-rekreacijska područja: Topoljski Dunavac, Borovik, Lapovac, Stara Cinota-Bilje,
Športsko-rekreacijski centar Kneževi Vinogradi,
naselja u kontaktnoj zoni Parka prirode "Kopački rit": Kopačevo, Vardarac i Lug.
Najmanji obuhvat UPU za gradove i ostala središta (regionalna i područna) obuhvaća
građevinsko područje. Najmanji obuhvat registriranih povijesnih cjelina je granica zaštićene
povijesne cjeline, a obuhvat UPU turističko-rekreacijskih područja obvezno je utvrditi u
PPUO/G.
Za veća lokalna i lokalna središta i ostala naselja preporuča se izrada planova užih područja u
cilju planskog usmjeravanja izgradnje i uređenja prostora osobito na komunalno
neopremljenim dijelovima građevinskog područja.
1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova
Na području Općine Erdut na snazi je Prostorni plan općine Osijek ("Službeni glasnik" općine Osijek
broj: 12/79; 8/84; 7/88; 5/89; 12/89. i 6/92; "Županijski glasnik" Osječko-baranjske županije broj 7/98;
4/01; 9/01 i 4/03.) i Prostorni plan Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" Osječko-
baranjske županije broj 1/02.).
U Izvješću o stanju u prostoru Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" Osječko-baranjske

županije broj 3/02 i 2/03.) nalazi se slijedeća ocjena važećih prostornih planova (bivših) općina:
"Planske postavke prostornih planova počivaju na tadašnjim prostorno – teritorijalnim i
administrativnim jedinicama, gospodarskim i društvenim projekcijama tadašnjeg društveno-
ekonomskog sustava. Ova činjenica danas predstavlja ograničavajući faktor u primjeni i provedbi
dokumenata prostornog uređenja i ukazuje na potrebu što hitnijeg usklađenja s novom sanacijom. Uz
to, u razdoblju od donošenja planova do danas dva puta se promijenila zakonska regulativa u području
prostornog uređenja, doneseni su novi zakoni, koji reguliraju vlasničke odnose na zemljištem
komunalne djelatnosti, zaštitu prirode i čovjekova okoliša.
Uzimajući u obzir vremensku distancu i potpuno izmijenjenu političku i gospodarsku situaciju, te
promjene izazvane domovinskim ratom, ocjenjuje se da je potrebno preispitati gotovo sve parametre
koji su služili kao ulazni podatak pri izradi prostornih planova."
39
U primjeni planova ukazala se potreba za izmjenama, odnosno dopunama planova razvoja

infrastrukturnih sustava, odredaba za provođenje, s ciljem usklađenja sa Zakonom o prostornom
uređenju, te građevinskih područja naselja. Svi planovi su mijenjani i dopunjavani.
Na temelju Zakona o prostornom uređenju, Strategije i Programa prostornog uređenja Republike

Hrvatske i planskih usmjerenja i određenja u Prostornom planu OBŽ utvrđena je obveza izrade
Prostornih planova uređenja općina. Prostorni plan općine Osijek ostaje na snazi do donošenja
prostornih planova uređenja svih općina i gradova na području obuhvata tog plana.
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske

podatke, te prostorne pokazatelje
1.1.4.1. Demografski potencijal
Za ocjenu demografske slike bitni su podaci o kretanju ukupnog stanovništva, njegovu razmještaju i
strukturi, a moguće ih je pratiti i na temelju službenih stanovništva.
Stanovništvo Općine Erdut

Tablica 31.
Općina 1981. 1991. 2001.
Erdut 10.877 10.197 8.417
Izvor: Ured za statistiku OBŽ – popis stanovništva 1981; 1991; 2001.
Analiza stanovništva u razdoblju 1981. – 1991. godine pokazuje da je Općina Erdut prostor
depopulacije. Prema uobičajenom demografskom mjerilu stanovništvo Općine Erdut ima obilježje
«duboke starosti» (Index starosti 76,4% - 1991.).
U razdoblju 1991. - 2001. godine dogodile su se značajne demografske promjene. Na području Općine
Erdut koja je bila privremeno okupirana u tijeku sedam godina dogodio se ratni egzodus stanovništva.
Stanovništvo Općine Erdut smanjilo se za 1.780 stanovnika ili za 17,5% u odnosu na 1991. godinu.
Postojeći prostorni razmještaj gospodarskih kapaciteta u Osječko-baranjskoj županiji izrazito je

neravnomjeran, u smislu polarizacije između područja gradova i općina. Od ukupno statistički
evidentiranih 2.158 gospodarskih subjekata na području Županije 1.773 odnosno 82% locirano je na
područjima gradova. U 14 od 35 općina postoje industrijski kapaciteti međutim i oni su koncentrirani
u tri naselja (Čepin, Darda, Đurđenovac). U općinama nikada nisu stvoreni uvjeti za lociranje
kapaciteta pa je u ruralnim područjima primarna poljodjelska proizvodnja.
Danas, kada su stvoreni uvjeti za razvoj poduzetništva, jedinice lokalne samouprave (uključujući
Općinu Erdut) i investitori suočeni su s problemima odgovarajućih prostora. U okviru novih prostornih
planova osigurat će se prostori za gospodarske sadržaje čime je otvoren proces ublažavanja
neravnoteže u razmještaju gospodarskih kapaciteta, kao jednom od važnih segmenata ukupnog
razvitka.
1.1.4.3. Promet
Mreža cestovnih prometnica Općine Erdut sastoji se od:

• razvrstanih cesta
− državnih cesta u dužini od 26,047 km
− županijskih cesta u dužini od 13,800 km
− lokalnih cesta u dužini od 24,811 km
∑ 64,658 km
40
• nerazvrstanih cesta
− nerazvrstanih cesta od značaja za funkcioniranje cestovne mreže u
dužini od 29,688 km
• uličnih mreža u dužini od

− Bijelo Brdo 16,765 km
− Aljmaš 5,440 km
− Erdut 6,785 km
− Novi Erdut 3,040 km
− Dalj 22,485 km
∑ 84,293 km
Prema elementima trasa, vrsti zastora i širinama za postojeći nivo prometnog opterećenja u potpunosti
zadovoljavaju državne ceste.
Županijske ceste zadovoljavaju osim širinom pa će se u budućnosti morati računati na rekonstrukciju

poprečnih profila.
Lokalne su ceste sa suvremenim zastorom na 63,6% dužine, ali baš ni jedna ne zadovoljava širinom pa
se mora za 15,780 km računati na rekonstrukciju poprečnih profila, a za 9,031 km na izgradnju
kolnika sa suvremenim zastorom.
Od nerazvrstanih cesta od značaja za funkcioniranje mreže 32,5% ima suvremeni kolnik, a na

rekonstrukciju zbog nedovoljnih širina treba računati za 1,489 km raspoređenih na tri ceste. Osim toga
potrebno je izgraditi 20,046 km novih kolnika sa suvremenim zastorom.
Naseljske mreže su dobrim dijelom izvedene sa suvremenim zastorom (Bijelo Brdo 53%, Aljmaš
66%, Erdut 57%, Novi Erdut 25% i Dalj 73%) no osim u Bijelom Brdu i Dalju koji imaju logično
postavljenu mrežu dvosmjernih i jednosmjernih ulica zadovoljavaju širinom samo za slučaj vrlo malih
prometnih opterećenja i znatne prometne discipline korisnika.
Uz očekivani permanentni porast stupnja motorizacije i oživljavanje gospodarstva, te povećanje

prometa sa širom okolinom ovakova cestovna mreža neće moći udovoljiti kriterijima dostupnosti,
sigurnosti i protočnosti prometa.
• Željeznički promet u Općine Erdut ima dvije trase:

HŽ prugu MP.14. u dužini od 18,356 km i
HŽ prugu I.100. u dužini od 10,007 km.
Nosivost pruga je 200 i 180 kN/osovina respektivno, a tehnička je brzina za obe pruge 50 km/h. Stanje
signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja je nezadovoljavajuće.
Sa tri cestovna prijelaza na 10 km trase osigurana prometnom signalizacijom stanje se na pruzi I.100.
može smatrati relativno povoljnim.
Petnaest cestovnih prijelaza na 18,4 km trase pruge MP.14 sa 1,22 km prosječne međusobne
udaljenosti je stanje koje se zbog sigurnosti prometa mora mijenjati. Nužnim se mogu ocijeniti
prijelazi na stacionažama 24+505, 27+175, 28+578, 30+600, 31+600, 31+902, 34+859 i 38+531.
Od ovih sigurnosno-tehnički u potpunosti zadovoljava 4 prijelaza, tri bi trebalo urediti, a ostale svesti
na ove nabrojane.
Službena mjesta (5 na MP.14 i 3 na I-100. treba rekonstruirati i računati na promjenu statusa

željezničkog graničnog prijelaza - privremene kontrolne točke Erdut.
41
• U riječnom prometu ne zadovoljava plovnost na plovnom putu E-80-08 (Drava) jer je potpuna
plovnost osigurana samo 4 mjeseca godišnje, a ne u cijelom plovidbenom razdoblju. Radi ovoga
će se morati prići rekonstrukciji, koja, kako se može ocijeniti, neće Općini Erdut nametati posebne
zahtijeve.
• U zračnom prometu treba očuvati lokacije poletno sletnih staza poljoprivrednih aerodroma.
Ni riječni ni zračni promet nemaju u Općine Erdut terminala.
Na području Općine Erdut smještena su 4 (četiri) poštanska ureda (Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj i Erdut)
koji svojim smještajem i sadržajem usluga zadovoljavaju potrebe stanovnika.
Ocjena postojećeg stanja telekomunikacijske mreže na području Osječko-baranjske županije pa tako i
na području Općine Erdut, pokazuje na visoki i ujednačeni stupanj razvijenosti telekomunikacijskog
sustava uz visoku tehnološku opremljenost i infrastrukturnu povezanost na nivou Hrvatske.
Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija pokazuje da samo ugradnjom suvremene tehnologije
postoje veće mogućnosti komunikacija,kako u opsegu i kvaliteti,tako i u asortimanu i brzini pružanja
usluga.
Intenziviran je razvoj i izgradnja mreže baznih postaja mobilne telefonije, tako da je područje Općine
Erdut pokriveno signalom GSM.
Izgrađena mreža odašiljača i veza na području Općine Erdut dobro funkcionira i omogućava kvalitetan
prijam emitiranih signala HRT-e i lokalnih radio i TV postaja na najvećem dijelu područja Općine.
1.1.4.4. Energetika
a) Plinoopskrba
Kao energent za grijanje, pripremu sanitarne vode i kuhanje, kućanstva sada koriste drvo, ugalj, struju,
naftu i ukapljeni plin. Ovi energenti, osim što su skupi i neracionalni traže i veće prostore za
skladištenje te zagađuju okolinu.
Zbog gore navedenog pokazala se potreba za izgradnjom plinske mreže, koja će do potrošača
distribuirati zemni plin.
Postojeće stanje elektroenergetske mreže DP “Elektroslavonija” Osijek na promatranom području je,

uzimajući u obzir ratna razaranja, dobro.
a) Vodoopskrba
Pokrivenost naselja i stanovništva Općine Erdut organiziranom vodoopskrbom kreće se od 88 - 96 %,

a u prosjeku je visokih 91% pa time formalno ispunjava standarde iz Prostornog plana Osječko-
baranjske županije.
Zbog kemijsko sanitarne ispravnosti vode morat će se u budućnosti napustiti eksploatacija izvorišta u
Aljmašu i Bijelom Brdu, dok se ono u Erdutu ni sada ne koristi.
Iz ovoga slijedi da će biti nužno rekonstruirati i kapacitetno pojačati postojeće crpilište u Dalju, a
naselja općine spojnim cjevovodima povezati u jedinstveni sustav. Starim distributivnim sistemima
42
naselja treba rekonstrukcijama poboljšati tehničku ispravnost radi smanjenja postojećih gubitaka u
mreži.
Za crpilište Dalj treba definirati zone sanitarne zaštite, a nositelj djelatnosti mora ishoditi koncesiju.
U konačnici vodoopskrbni sustav Općine Erdut treba radi sigurnosti u radu spojnim cjevovodima
Bijelo Brdo - Sarvaš i Dalj - Borovo povezati s vodoopskrbnim sistemima Osijek i Vukovar.
Očito je da je sadašnje stanje vodoopskrbnog sistema na granici tehničkih mogućnosti, a kapaciteta

vode na granici ili ne zadovoljava Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće pa sistem treba
temeljito rekonstruirati.
Bez obzira na visok stupanj pokrivenosti stanovništva javnom vodoopskrbom, sistem odvodnje
otpadnih voda u Općini Erdut ne postoji osim u obliku individualnih rješenja. U gradnji nisu poštovani
propisi i obaveze pa su jame građene kao vodoupojne pa se efluent infiltrira u podzemlje.
Ovakovo je stanje potpuno nezadovoljavajuće pa se treba pristupiti planiranju i izgradnji sistema

(zajedničkog ili grupnih) odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda.
c) Uređenje vodotoka
Korita Drave i Dunava su u granicama Općine Erdut regulacijski osigurana i fiksirana su korita za
srednju vodu.
Za rijeku Dravu predstoji obaveza uređenja plovnog puta radi produženja perioda plovnosti, a na
Dunavu treba dovršiti regulacijske radove na dionicama "Staklar-Marin" i "Bogojevo-Vukovar" (r.km.
1374+500 do 1369+500 i r.km. 1369+500 do 1347+000), a posebno na Daljskoj krivini.
Sistem melioracijske odvodnje Općine Erdut je u pogledu osnovne kanalske mreža dovršen i kanali
Glavni Daljski, Borojeva Međa i Pogled-Ačaš zadovoljavaju potrebe. Detaljna kanalska mreža koja
ima cca 80000 m može se prema potrebi dograđivati, ali stanje u pogledu pokrivenosti teritorija
zadovoljava.
Druga je slika u pogledu tehničke ispravnosti sistema. Kako je Oćina Erdut bila privremeno okupirana,
a pojedina minirana područja ni danas nisu deminirana godinama je izostalo redovito gospodarsko i
tehničko održavanje. Kanali su obrasli, a dna i cijevni propusti su zamuljeni. Dio hidrotehničkih
objekata je devastiran. Ovo se stanje mora sanirati, a izvedbom novih cijevnih propusta na ušćima
pritoka osigurati nesmetano kretanje mehanizacije za buduće održavanje.
Treba osigurati i praćenje procesa erozije na lokalitetima kraj Erduta i reagirati u slučaju potrebe.
Sadašnja primjena navodnjavanja daleko je od potreba i iskorištenja raspoloživih mogućnosti.

Postojeće planove za navodnjavanje cca 9000 ha na području Dalja treba revidirati i uskladiti s
današnjim svjetskim dostignućima i standardima u ovom području.
43
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija
Na temelju Programa prostornog uređenja RH, u okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije,
kao osnovni cilj razvoja naselja utvrđeni su:
• Policentrični razvoj mreže naselja koji podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih
središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina,
U tom cilju potrebno je:
• osnažiti mrežu srednjih naselja
• osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja
• poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta.
• Revitalizacija ruralnih naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije,

• u ruralnim naseljima, koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne
prometne koridore poticati usmjerenje u pravcu turističkog razvoja,
• povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja,
• osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem
gospodarstva u središnjim naseljima.
Mrežom središnjih naselja u okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije uspostavljen je

policentričan sustav naselja, a za njegov razvoj u postojećoj mreži postoje dobri preduvjeti.
Usmjerenjima gospodarskog razvitka i osiguranjem prostornih mogućnosti za smještaj gospodarskih
djelatnosti, stvorit će se povoljni preduvjeti za razvoj polifunkcionalne strukture središnjih naselja.
2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava
Ciljevi razvoja prometnog sustava na županijskoj razini, istaknuti u PPOBŽ su:

• podržavanje razvojnih ciljeva i programa regionalne i državne razine i
• promoviranje ciljeva i programa županijske razine i njihovo uklapanje u cjelinu prometnog
sustava.
U okviru navedenih opredjeljenja su ciljevi razvoja pojedinih prometnih podsustava Županije

slijedeći:
• Cestovni promet:
− uključivanje prostora Županije u Europsku prometnu mrežu,
− poboljšanje prometne povezanosti Županije s ostalim područjima Hrvatske,
− poboljšanje stanja i služnosti cestovne mreže Županije,
− rješavanje konfliktnih točaka tranzitnog prometa i naselja
− izgradnja turističke staze uz Dravu i Dunav i
44
− poboljšanje prometne povezanosti pograničnih i područja posebne državne skrbi s ostalim

dijelovima Županije.
U tome je smislu u Općini Erdut kao pograničnoj - posebno prema alinejama 1. i 6. - planirana
izgradnja spojne ceste D518 (čvor "Antunovac") D418 - D2 - D213 (u visini odvojka L44086), a trajne
napore treba ulagati u ispunjenju cilja iz alineje 3. Cilj iz alineje 5. treba ostvariti u PPUO.
• Željeznički promet
− poboljšanje tehničko-tehnoloških uvjeta na željezničkim prugama i čvorištima,
− rekonstrukcija željezničkih čvorišta sukladno novoj prometnoj organizaciji na os sjever-jug
− poboljšanje signalnih i telekomunikacijskih sustava i sigurnosti putnih prijelaza i
− uključivanje velikih industrijskih zona u sustav željezničkog prometa.
U Općini Erdut nema velikih industrijskih pogona ili zona ali su napori za ispunjenjem ciljeva iz
alineje 1. - 3. neophodni.
• Riječni promet
− uređenje plovnog puta i razvoj luka na rijeci Dravi
− pružanje usluga održavanja i popravka riječnih brodova
Na Općinu Erdut odnosi se cilj naveden u prvoj alineji u pogledu uređenja plovnog puta u dužini od
5,6 km.
• Zračni promet
− obnova aerodroma Osijek - Klisa
− uređenje letjelišta za poljoprivrednu avijaciju
Općina Erdut treba uložiti napore u ostvarenju cilja iz alineje 2. u pogledu poljoprivrednih letjelišta
"Klisa" i "Marinovci".
• Kombinirani promet
− u koridoru europskog značaja uspostaviti sustav kombiniranog prometa.
Općina Erdut će potrebe u kombiniranom prometu zadovoljavati u Osijeku ili Vukovaru.
• Telekomunikacijski sustav razvijati će se prema sljedećim ciljevima:

− održavati i tehnološki unapređivati postojeću razinu razvoja telekomunikacija,
− održati visoki stupanj razvoja TK mreže u skladu s razvojem mreže na nivou Županije.
Navedeni ciljevi realizirati će se praćenjem razvoja tehnologije TK sustava i omogućiti broj

priključaka kao u razvijenim zemljama Europe.
Ovi ciljevi mogu se realizirati kontinuiranom izgradnjom i modernizacijom cjelokupne
telekomunikacijske infrastrukture.
• Elektroenergetski sustav razvijati će se u skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja

energetskog sustava Republike Hrvatske. Ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava u Općini
Erdut su sljedeći:
− izgraditi objekte za proizvodnju električne energije
− osigurati potrebne količine električne energije
− izgraditi prijenosnu mrežu od novoizgrađene TE
− interpolacijom novih trafostanica u postojeću elektroenergetsku mrežu poboljšati opskrbu
postojećih i budućih krajnjih potrošača i sigurnost cijelog sustava
− razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača.
45
Zadovoljavanje potrebe za energijom ubuduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih izvora

energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije može doprinijeti
značajnim uštedama cilj razvoja je:
− poticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji ekonomski interes
− poticati uštede na potrošnji električne energije.
• Vodoopskrba Osječko-baranjske županije se treba prema PPOBŽ razvijati sukladno slijedećim

ciljevima:
− javnom vodoopskrbom obuhvatiti 90 % stanovništva i podmiriti potrebe gospodarstva, a realni
i dostižni cilj je 81% opskrbljenost u prvoj fazi (Općina Erdut ima snabdjevenost 91%)
− podići standard opskrbljenosti vodom na nivo koji odgovara normama, a koji u okviru
Županije zahtijeva prosječno 200 l/stanovniku/dana. Za Općinu Erdut znači da treba osigurati
kapacitet javnog vodoopskrbnog sustava od 2000 m3 vode na dan.
U okviru istaknutih ciljeva potrebno je:

− podići tehničko-tehnološku spremu postojećih sustava radi smanjenja gubitaka u mreži,
− prići reorganizaciji vodoopskrbe ustanovljenjem 7 vodoopskrbnih područja (Osijek, Našice,
Đakovo, Valpovo, Belišće, Donji Miholjac i Baranja) i 12 distribucijskih područja (Osijek,
Valpovo, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Čepin, Dalj, Našice, Đurđenovac, Koška, Beli
Manastir i Darda - Bilje),
− prići tehničko-tehnološkom uključivanju malih vodovoda, koji neće moći ispuniti zahtjeve
posebnog propisa u odgovarajuća distribucijska područja,
− definirati zone sanitarne zaštite cršpilišta i vodozahvata,
− povećanjem instaliranih kapaciteta crpljenja i prerade iskoristiti maksimalnu izdašnost postojećih
izvorišta,
− izgradnjom dodatnih rezervoarskih kapaciteta uticati na poboljšanje kvaliteta i eksploatacijskog
vijeka crpilišta,
− angažirati nova crpilišta i
− prići izgradnji i dogradnji potrebne transportne i distribucijske mreže.
Osim zahtjeva iz 7. alineje svi se nabrojani ciljevi odnose na vodoopskrbu Općine Erdut.
• Odvodnja otpadnih voda

U okviru strateških ciljeva Države, koji se odnose na zaštitu resursa jedan od istaknutijih je osiguranje
kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja. Ova je zaštita propisana
posebnim zakonom i Državnim planom za zaštitu voda ("NN" 8/99.).
Temeljem ovih dokumenata treba Osječko-baranjska županija donijeti Županijski plan za zaštitu voda.
Ova obveza nije izvršena.
Županijskim planom za zaštitu voda treba detaljnije (u odnosu na Državni) razraditi problematiku
zaštite voda na županijskom nivou što uključuje razvoj sistema za odvodnju i pročišćavanje otpadnih
voda.
U okviru prioriteta istaknutih u Državnom planu za zaštitu voda preporuča se:

− završiti gradnju sustava javne odvodnje veličine 2000 do 15000 ES
− završiti gradnju uređaja (za prečišćavanje) veličine između 2000 i 15000 ES.
U PPOBŽ Općina Erdut i njena naselja nisu među područjima s planiranim centralnim uređajima (CU)
za prečišćavanje otpadnih voda pa treba:
− u izradi rješenja odvodnje ujključiti sve varijante od centraliziranih ili lokalnih i grupnih sistema,
pa do individualnih rješenja prilagođenih uvjetima okoliša i mogućnostima recipijenta i građenih
fazno za sadašnje potrebe i količine otpadnih voda.
46
• Uređenje vodotoka i voda

U uređenju vodotoka i voda su osnovni ciljevi:
− održati postignutu (VI.b) kategoriju plovnog puta rijeke Dunava
− dovršenjem regulacijskih radova na rijeci Dravi osigurati plovni put IV. kategorije s preporučenim
elementima kategorije V.a
− održati postojeći visoki stupanj zaštite od poplava koji pruža.
U odnosu na Općinu Erdut potrebno je u tom cilju:

− provesti i dovršiti regulacijske radove na Dravi i Dunavu i
− vodograđevne objekte održavati u tehnički i hidrološki ispravnom stanju.
• Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

U melioracijskoj odvodnji i navodnjavanju su ciljevi:
− osigurati funkcioniranje melioracijskih sustava
− razvijati sustav navodnjavanja.
U tome je smislu potrebno Općini Erdut:

− zapuštene melioracijske kanale osnovne mreže čišćenjem i rekonstrukcijom uvesti u funkciju
− detaljnu melioracijsku mrežu prilagoditi i rekonstruirati u skladu s uređenjem glavne mreže i
recipijenata
− tehničkim održavanjem osigurati trajnu funkciju melioracijskog sustava i
− osigurati vodozahvate za proširenje navodnjavanih površina.
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
Od strateških ciljeva Osječko-baranjske županije, koji se odnose na zaštitu resursa za prostor Općine
Erdut mogu se izvoditi slijedeći:
• očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i područja šuma,
• sprečavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište,
• osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja,
• zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodotoke.
• identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s regionalnim obilježjima, s posebnom pažnjom na
oblikovanje mješovitih krajobraznih struktura.
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Glavni ciljevi zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske su:
• učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života,
• razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali učinci
njegovog korištenja,
• usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim (svjetskim) ekološkim
kriterijima uz saniranje postojećeg stanja tamo gdje je potrebno,
• sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.
Prema Strategiji prostornog uređenja RH planiranje krajobraza treba dobiti izjednačeni status s
planiranjem izgrađenih područja. Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su
narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama osmišljenim na temelju
preporuka iz krajobraznih osnova županija.
Selektivnim usmjeravanjem razvitka u prostoru, treba osigurati uvjete za kvalitetan život u naseljima i
izvan njih uvažavanjem zahtijeva zaštite okoliša, zaštite prirodne i kulturne baštine, te kroz zaštitu
postojećih raznolikosti i složenosti mikrostruktura prirodnih i antropogenih sastavnica krajobraza,
zatim kroz oblikovanje zelenih sustava namijenjenih odmoru i rekreaciji, kao i racionalnom uporabom
prirodnih resursa i svih elemenata krajobraza sukladno njihovim značajkama.
47
U okviru planiranja treba prvenstveno osigurati zaštitu i primjereno uređenje:

• područja s karakterističnim uzorcima naselja,
• područja uz naselja,
• područja s naglašenim značenjem kulturnih krajobraza (tradicionalni oblici poljodjelstva, voćnjaci,
vinogradi itd.),
• područja prirodnih biotopa (posebna staništa, močvare itd.),
• područja podvrgnuta spontanim prirodnim procesima (poplavna, erozijska, klizišta itd.).
Nacionalnim programom zaštite, očuvanja i obnove kulturnih dobara utvrđeni su i slijedeći ciljevi:
• uspostavljanje koherentnog pravnog sustava zaštite kulturne i prirodne baštine,
• operacionalizacija stručnih opredjeljenja zaštite graditeljske baštine i način rješavanja
problematike integracije zaštite graditeljske baštine u planove društvenog razvoja i prostorne
planove,
• stalna suradnja stručnih organizacija za zaštitu kulturne baštine s nositeljima izrade društvenih i
prostornih planova,
• težnja potpunoj i sveobuhvatnoj obnovi i sanaciji spomenika kulture, koji su uništeni ili oštećeni
tijekom Domovinskog rata.
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
Složena i zabrinjavajuća demografska situacija i nepovoljni demografski procesi na području Općine

Erdut mogu po intenzitetu i trajanju postati limitirajući čimbenik budućeg razvitka, ukoliko se
odgovarajućim aktivnostima i mjerama ovi procesi ne počnu usmjeravati u poželjnim smjerovima.
Zbog toga je potrebno utvrditi realne ciljeve koje je moguće ostvariti. Polazište za utvrđivanje ciljeva
za Općinu Erdut predstavljaju opći strateški ciljevi na razini Države i Županije koji se mogu
primijeniti na Općinu kao sastavni dio cjeline.
Prostorni plan Osječko-baranjske županije utvrdio je slijedeće ciljeve demografskog razvoja:
• demografska obnova najugroženijih dijelova Županije.

Na područjima koja su do 1998. godine bila privremeno okupirana potrebno je do kraja planskog
razdoblja ostvariti povratak prognanika i dostići najmanje broj stanovnika iz 1991. godine.
• demografska revitalizacija graničnog područja kao područja od posebnog interesa za državu

U graničnom području potrebno je težiti najmanje broju stanovnika iz 1991. godine te otvoriti proces
revitalizacije stimuliranjem prirodnog priraštaja te repopulacije putem naseljavanja mlađeg
stanovništva, koje bi nosilo budući razvitak.
• usklađeni razvoj gradova i općinskih središta

Prometno-geografske okosnice razvoja, koje predstavljaju i okosnice urbanizacije, treba demografski
uravnotežiti, što znači demografski jačati naselja prvenstveno na pravcu Osijek - Našice. Osijek još
neće dostići prag za ograničavanje rasta.
• demografska konsolidacija u ruralnim područjima

Ruralna područja su vezana uz poljoprivrednu proizvodnju te je potrebno tu vezu osnažiti poticajem
razvoja obiteljskog poduzetništva odnosno afirmacijom malih prerađivačkih kapaciteta prerade
primarnih poljoprivrednih proizvoda. Cilj je zadržati mlađe radno-aktivno stanovništvo u tim
područjima i stvoriti im bolje gospodarske i društvene uvjete života.
Osnovni dugoročni cilj demografskog razvitka Općine Erdut je postići pozitivan demografski razvitak,
kako bi demografska sastavnica postala čimbenik prihvatljivog i poželjnog cjelokupnog gospodarskog,
društvenog i prostornog razvitka.
48
Kako proces demografskih promjena teče sporo i u biti je dugoročan, sadašnje stanje se u pozitivnom
smislu može promijeniti tek za 20-30 godina uz provedbu aktivne populacijske politike. Stoga je
prioritetni cilj demografskog razvitka Općine Erdut ublažavanje i zaustavljanje nepovoljnih procesa, a
to znači:
• postizanje porasta nataliteta da bi se zaustavilo prirodno smanjenje stanovništva,
• smanjenje ekonomskog iseljavanja stanovništva u radnoj dobi, pri čemu veliki značaj treba dati
zaustavljanju odliva mladog obrazovnog stanovništva,
• postizanje povratka prognanika u naselja iz kojih su protjerani tijekom okupacije i rata.
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
Prostorna struktura Općine Erdut određuje se namjenom i načinom korištenja prostora, prvenstveno
njegovih prirodnih potencijala, te razvojem naselja i infrastrukturnih sustava. Osnovni cilj u odabiru
prostorne strukture Općine Erdut je:
• racionalno korištenje prirodnih potencijala i razvoj stvorene strukture na način održivog razvoja,
odnosno razvoja usklađenog s mogućnostima, ograničenjima i obvezama zaštite prostora.
U planiranju razvoja prostorne strukture Općine Erdut polazi se od slijedećih opredjeljenja:

• očuvanje vrlo vrijednog i vrijednog poljoprivrednog zemljišta ograničavanjem širenja
građevinskih područja i grupiranjem infrastrukture u jedinstvene koridore,
• zadržavanje i povećanje šumskih površina njihovim proširenjem na ostala zemljišta,
• očuvanje postojećih vodnih površina (vodotoci, rukavci, bare),
• smanjivanje prevelikih građevinskih područja i ograničavanje disperzivne izgradnje izvan
građevinskih područja racionalnim korištenjem građevinskog zemljišta i utvrđivanjem uvjeta
kojima će se omogućiti poljoprivredna proizvodnja, a ograničiti širenje stambene i druge
izgradnje,
• grupiranje infrastrukturnih koridora i korištenje postojećih trasa uz povećanje njihovih kapaciteta
dogradnjom ili zamjenom,
• povećanje turističko-rekreacijskih područja formiranjem novih prvenstveno uz namjene i
prometne koridore.
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.2.3.1. Naselja
Unutar područja Općine Erdut nalaze se četiri naselja (Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj, Erdut). Prema
sustavu središnjih naselja Osječko-baranjske županije naselja u Općini Erdut imaju slijedeću
klasifikaciju:
• Dalj – područno (malo razvojno) središte
• Erdut – veće lokalno (inicijalno razvojno) središte
• Bijelo Brdo – lokalno (inicijalno razvojno) središte
Ciljevi budućeg razvoja naselja su:

• stimulirati optimalno oblikovanje, prostornu organizaciju i korištenje planiranih građevinskih
područja naselja,
• za novu stambenu i drugu gradnju prvenstveno koristiti dijelove građevinskih područja, koja su
već opremljena komunalnom infrastrukturom,
• poticanjem razvoja društvene, prometne i komunalne infrastrukture poboljšati kvalitetu života u
svim naseljima,
• sve razvojne ciljeve zasnivati na prednosti okruženja najvrednijim poljoprivrednim zemljištem i
blizinom velikog grada, kao tržišta za mnoge poljoprivredne proizvode.
49
2.2.3.2. Društvena infrastruktura
Društvene djelatnosti pripadaju skupini središnjih uslužnih funkcija, a usmjerene su prema podizanju
standarda i kvalitete življenja stanovništva. Razvoj društvene infrastrukture je s jedne strane vezan za
administrativno - teritorijalni ustroj Države, a s druge za posebne planove razvitka i odgovarajuće
standarde za svaku pojedinu skupinu ili podskupinu ili instituciju uključujući stvarne potrebe i veličinu
njihovog utjecajnog i gravitacijskog područja.
Temeljni ciljevi razvoja društvenih djelatnosti istaknuti u PPOBŽ su slijedeći:

• razvoj društvene infrastrukture uskladiti s razvojem i razmještanjem stanovništva,
• uskladiti mrežu i hijerarhiju pojedinih skupina javnih službi s razvojem sustava središnjih naselja
županije.,
• podizati i poboljšati standard i kvalitetu usluga koje društvena infrastruktura pruža stanovništvu.
Razvoj društvenih djelatnosti na području Općine Erdut treba biti sukladan postavljenim ciljevima te
županijskim određenjem policentričnog razvoja. Sustav i mreža društvenih djelatnosti u uskoj je vezi s
daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim u PPOBŽ (tablica broj 106).
U pojedinim kategorijama središnjih naselja treba razvijati svojstvene javne službe, koje kao središnje
uslužne funkcije imaju svoje utjecajno područje i pružaju usluge korisnicima.
2.2.3.3. Prometna infrastruktura
Budući da je među ciljevima županijskog značaja u razvoju cestovne infrastrukture istaknuto i

"poboljšanje stanja i služnosti cestovne mreže Županije" u koje se ubraja i zamjena ostalih
suvremenim zastorima, te rekonstrukcija profila razvrstanih cesta prema standardima za dvosmjerni
promet u odnosu na veličinu prometnih tokova, to se ciljevi općinskog značaja odnse na nerazvrstane
ceste i ulične mreže naseljenih mjesta za koje se traži dovođenje u stanje koje omogućava trajan i
siguran promet.
U tome je smislu potrebno tri nerazvrstane ceste sa suvremenim kolnicima ukupne dužine od 1,489 km
proširiti na širinu min. 5,50 m, a na njih šest i u ukupnoj dužini od 20,046 km umjesto zemljanih i
kolnika od kaldrme izgraditi kolnike sa suvremenim zastorima širine 5,50 m.
Za naseljske ulične mreže potrebno je radi protočnosti i sigurnosti prometavanja osmisliti djelatne i
prometno logične sustave dvosmjernih i jednosmjernih ulica, te onima koje su namijenjene
dvosmjernom režimu povećati širinu tako da zadovolje minimalni standard. Ovo se prije svega odnosi
na Aljmaš i Erdut jer su u Bijelom Brdu i Dalju već zastupljeni elementi takovog prometnog
promišljanja i građenja s njim u skladu.
Dijelove uličnih mreža koji nemaju savremeni kolnik treba rekonstruirati.
U mrežu nerazvrstanih cestovnih prometnica treba prema zahtjevu iz PPOBŽ uvrstiti turističku stazu
uz rijeke Dravu i Dunav.
U željezničkom prometu treba - budući da je poboljšanje sigurnosti putnih prijelaza istaknuto kao cilj
županijskog značaja - razmotriti pitanje svođenja prijelaza koji služe poljoprivredi.
U riječnom prometu se kao cilj općinskog značaja može istaći izgradnja pristaništva i vezova na
vodama koji bi služili turističkim i rekreacijskim sadržajima i destinacijama općine.
U zračnom prometu Općina Erdut nema ciljeva koji već nisu istaknuti kao ciljevi županijskog značaja.
50
U cilju razvoja poštanskih usluga na području Općine Erdut planom treba omogućiti razvoj postojećih
poštanskih ureda te gradnju novih sukladno potrebama.
Ciljevi razvoja telekomunikacijskog sustava utvrđeni su u okviru Strategije prostornog uređenja

Republike Hrvatske i Prostornog plana Osječko-baranjske županije:
• pojačati koridore koji područje općine povezuju kabelski i bežično sa županijskim središtem, a
ujedno i s ostalim područjima Republike Hrvatske, susjednim zemljama i cijelim svijetom,
• izgradnjom mreže odašiljača i prijamnih baznih stanica svih vrsta telekomunikacija, TV i inih
digitalnih i informatičkih komunikacija, razvijati integrativnost jedinstvene mreže s jednom
vrstom telekomunikacijske opreme koja bi služila za razmjenu svih oblika informacija (govora,
slike, podataka),
• izgradnja nacionalne širokopojasne kabelske telekomunikacijske mreže, koja će služiti za TV
distribuciju i pružanje interaktivnih multimedijskih usluga.
• kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim,
ekonomskim i ekološkim kriterijima uz korištenje postojećih koridora.
2.2.3.4. Energetska infrastruktura
a) Plinoopskrba
Cilj izgradnje plinske mreže u Općini Erdut je omogućiti stanovništvu i lokalnoj privredi pristupačniji
energent za potrebe grijanja, pripremu sanitarne vode i kuhanja.
Time bi se djelomično rasteretio elektroenergetski sustav i smanjila upotreba krutog goriva i nafte.
Da bi se to postiglo za potpunu plinifikaciju Općine Erdut potrebno je izgraditi plinsku mrežu. Tlak u
srednjetlačnom plinovodu iznosio bi 1-4 bara.
b) Elektroenergetska mreža
Elektroenergetski sustav Općine Erdut koji je uklopljen u elektroenergetski sustav Hrvatske sastoji se
od distribucije električne energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog
sustava Republike Hrvatske, ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava u Općini Erdut su sljedeći:
• izgraditi objekte za proizvodnju električne energije
• osigurati potrebne količine električne energije
• izgraditi prijenosnu mrežu od novoizgrađene TE
• interpolacijom novih trafostanica u postojeću elektroenergetsku mrežu poboljšati opskrbu
postojećih i budućih krajnjih potrošača i sigurnost cijelog sustava
• razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača
Zadovoljavanje potrebe za energijom ubuduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih izvora

energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije može doprinijeti
značajnim uštedama cilj razvoja je:
• poticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji ekonomski interes
• poticati uštede na potrošnji električne energije
a) Vodoopskrba
Ciljevi i odgovarajući zahtijevi županijskog značaja iz PPOBŽ u cijelosti pokrivaju sve buduće
djlatnosti na uspostavi distribucijskog područja Dalj i rekonstrukciji vodoopskrbnog sistema Općine
Erdut.
51
Organizirane odvodnje otpadnih voda u Općini Erdut nema, ali su uvjeti izgradnje sistema u cijelosti
pokriveni pozitivnim propisima - zakonima, pravilnicima i odlukama, koji su iznad nadležnosti
Općine. Neki od ključnih dokumenata poput Županijskog plana za zaštitu voda i Odluke o utvrđivanju
područja iz članka 19; 20; 21. i 22. Državnog plana za zaštitu voda nisu doneseni pa se ciljevi Općine
Erdut u smislu detaljnih rješenja pitanja odvodnje otpadnih voda ne mogu postaviti kao definitivni.
Kao vjerovatna se mogu istaći rješenja odvodnje otpadnih voda Aljmaša i Erduta na način koji
odgovara "manje osjetljivim područjima", a Bijelog Brda i Dalja na način koji odgovara "osjetljivim
područjima".
Pitanje uređenja vodotoka i voda Općine Erdut u cijelosti je obuhvaćeno ciljevima i mjerama državnog
i županijskog značaja.
Ciljevi i mjere županijskog značaja u cijelosti pokrivaju potrebe razvoja sistema melioracijske
odvodnje i navodnjavanja Općine Erdut.
U općinske ciljeve, koji mogu biti razmatrani u okviru ovoga poglavlja spadaju potrebe za dogradnjom
i rekonstrukcijom sistema oborinske odvodnje naseljenih mjesta koji kao recipijente koriste kanale
postojećeg melioracionog sustava.
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina
Prostor Općine Erdut ističe se raznolikošću i bogatstvom, prirodnih i antropogenih krajobraza. Veći
dio Općine po tipu krajobraza pripada agrarnom krajoliku s kompleksima šuma i poplavnih područja.
• Osnovni cilj u zaštiti krajobraznih vrijednosti je očuvanje krajobraznog identiteta Općine.
U tom cilju potrebno je zaštititi:

• raznolikost poljoprivrednih kultura
• vizualne kvalitete smjenjivanja nepreglednih poljoprivrednih površina sa šumama
• povezivanje ravničarskog krajobraza na brežuljkaste predjele prekrivene vinogradima i
voćnjacima.
Na području Općine Erdut zastupljeni su svi resursi, koji se prema Strategiji prostornog uređenja
Republike Hrvatske smatraju posebnim vrijednostima Hrvatskog prostora. Kao osobito vrijedne
prirodne i stvorene resurse na području Općine treba istaknuti:
• poljoprivredne i šumske površine
• vodene površine Drave i Dunava
• podzemne vode
• prirodnu i graditeljsku baštinu.
U pogledu zaštite navedenih osobito vrijednih resursa Općine Erdut postavljaju se slijedeći ciljevi:
• sustavna zaštita vrijednog poljoprivrednog i šumskog zemljišta
• zaštita prirodnog statusa na području toka Drave i Dunava
• zaštita područja na kojima se nalaze zalihe pitke vode
• zaštita prirodne i graditeljske baštine integrirane u razvojne programe.
52
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Građevinsko područje jedan je od osnovnih elemenata planskog instrumentarija za odgovarajuće

uređivanje prostora svakog naselja. Građevinska područja naselja utvrđuju se u PPUO sukladno
smjernicama i kriterijima PPOBŽ.
Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju:

• projekcije demografskog razvitka naselja u planskom razdoblju,
• planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti,
• planiranog razvoja prometa i infrastrukturnih sustava,
• osobitosti izgrađene strukture,
• funkcionalne organizacije naselja,
• prirodnih uvjeta okruženja.
Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane površine i
planiranog povećanja stanovništva (m2/st) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg
broja stanovnika. Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za
25% od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva.
Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene naprijed
utvrđenim kriterijima, u PPUO će se takve cjelovite površine izuzeti iz građevinskog područja i mogu
se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj. Iznimno se građevinsko područje područnih
središta i lokalnih središta može povećati za potrebe športa, rekreacije, turizma i gospodarstva.
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
Prostor je jedan od najvažnijih neobnovljivih resursa te ga treba racionalno koristiti i štititi. Zato će se
budući razvoj planirati u okvirima opterećenja koja prostor može prihvatiti te trajno poboljšavati
zatečeno stanje. Vrijedno poljoprivredno zemljište, šume uz rijeku Dravu, izgrađena naselja i
magistralna infrastruktura predstavljaju ishodišta daljnjeg razvoja.
Problematika racionalnog korištenja i zaštite prostora dobrim dijelom je vezana uz veličinu prostora
koji je obuhvaćen granicama građevinskog područja naselja te se kao cilj utvrđuje:
• optimalno korištenje građevinskog područja naselja

• postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih građevinskih
područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja,
• smanjivanje predimenzioniranih građevinskih područja naselja na dimenzije primjerene
potrebama,
• usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja na dijelove koji su već opremljeni
komunalnom infrastrukturom,
• očuvanje i revitalizacija zaštićenih urbanih cjelina i pojedinih građevina te zaštićenih dijelova
prirode,
• zaštita postojećih i stvaranje novih ambijetalnih vrijednosti.
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
Uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i
optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javne namjene i opremanja infrastrukturom.
Prilikom razrade koncepcija prostornog razvoja i određivanja planskih mjera u prostornim planovima
naselja treba uvažiti:
53
• mogućnost korištenja prostora u odnosu na izgrađenost: izgrađeni prostori, nedovršeni dijelovi

izgrađenih cjelina, područja za rekonstrukciju, neizgrađeni prostor;
• potreba javnih funkcija, društvenih djelatnosti i infrastrukture te potreban prostor za njihovu
realizaciju;
• potrebe pripreme i uređenja zemljišta za izgradnju.
Izgradnju treba usmjeriti u programom predviđena područja te u tom smislu pripremiti i na vrijeme
rješavati imovinsko-pravne odnose. Posebnu pažnju trebe posvetiti uređenju zelenih i rekreacijskih
površina naselja, uređenju biciklističkih i pješačkih staza odvojeno od kolnika glavnih državnih i
županijskih cesta u naseljima kroz koje prolaze te prometnice.
U cilju podizanja razine komunalne opremljenosti naselja, potrebno je:

• izgraditi hijerarhijski sređenu i funkcionalnu prometnu mrežu za pješački, biciklistički i motorni
promet, koja zadovoljava zahtijeve prometa u naselju;
• izgraditi i organizirati površine za promet u mirovanju, koji zadovoljavaju potrebe naselja;
• sukladno potrebama organizirati javni prijevoz putnika;
• razvijati vodoopskrbni sustav, sustav odvodnje otpadnih voda te elektroenergetski plinoopskrbni i
telekomunikacijski sustav u skladu s razvojem naselja;
• održavati tehničku ispravnost i pogonsku spremnost izgrađenih infrastrukturnih sustava;
• osigurati organizirano prikupljanje i odlaganje otpada u svim naseljima.
54
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA

PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE
Temelj prostornog razvitka Istočne Hrvatske čine koridori državne i međudržavne infrastrukture,
višenamjensko korištenje voda s kompleksnim uređenjem poljodjelskih površina, bogatstvo šuma i
usmjerenje na razvoj izletničkog, zdravstveno-rekreacijskog, tranzitnog i lovnog turizma. Prema
razvojnom opredjeljenju Države, razvitak ovog područja «treba promatrati kroz moćnije i neposrednije
uključivanje u srednjeeuropske gospodarsko-prometne sustave, kulturno unapređenje te unapređenje
stanja okoliša».
Osnove za planiranje prostornog razvitka Općine Erdut utvrđene su Prostornim planom Osječko-
baranjske županije. Osječko-baranjska županija kao dio cjeline Istočne Hrvatske, osnaživanje
prostorno-razvojne strukture temelji na povoljnoj mreži naselja, pretežito definiranim koridorima
prometnica i glavnim poljodjelskim resursima Države.
Na temelju razvojnih opredjeljenja utvrđenih Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske te

ciljeva prostornog razvoja i uređenja prostora županijskog značaja, planiran je razvoj prostornih
struktura Općine Erdut.
U izradi plana polazi se od utvrđenih prostornih osobnosti, problema, ograničenja i mogućnosti

prostornog razvoja.
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE

PROSTORA
Organizacija, namjena i korištenje prostora Općine Erdut temelje se na prirodnim obilježjima prostora,
na mreži naselja i infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i
ciljevima budućeg razvoja, očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim procesima
gospodarskog razvoja.
Ključnu ulogu u organizaciji prostora imaju središta i osovine razvoja u prostoru. Za područje
Osječko-baranjske županije to su slijedeće osovine razvoja:
• Beli Manastir – Osijek – Đakovo
• Našice – Osijek – Vukovar (Vinkovci)
• Osijek – Valpovo – Donji Miholjac.
U ovim koridorima nalaze se i dalje će se razvijati najznačajniji prometni i drugi infrastrukturni

sustavi. Područje Općine Erdut dio je sjevernog – podravskog pravca razvoja.
Obzirom na prirodne osobitosti i vrijednosti područja Općine Erdut izdvaja se područje vrijednog
(dijelom zaštićenog) krajobraza uz rijeke Dravu i Dunav (šumske i vodne površine). Ova područja
55
predstavljaju osnovu turističkog razvoja Općine, a s obzirom na uvjete, način korištenja izdvajaju se
kao područja na kojima se ograničavaju zahvati u prostoru i štite prirodna obilježja prostora.
Prostor namijenjen poljoprivrednim djelatnostima nalazi se uz osovinu razvoja pri čemu se planira
revitalizacija ruralnog područja uz jačanje područnog i lokalnih središta.
Sukladno organizaciji prostora određena je i namjena prostora Općine Erdut. Dio prostora namijenjen
je za izgradnju naselja, naselja povremenog stanovanja, gospodarske zone itd. Ostale površine
određene kao površine osnovne namjene su: poljoprivredno zemljište, šume i vodne površine.
Površine osnovne namjene se u planu strukturiraju u odnosu na vrste, bonitet i način korištenja.
Prostor namijenjen za razvoj infrastrukture u planu je prikazan linijski koridorima, a građevine
simbolima.
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Tablica 32.
% od
Red. stan/ha
Općina Erdut oznaka ukupno ha površine
broj ha/stan*
Općine
1.0. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina tablica 3
1.1. Građevinska područja – ukupno GP 1.613,54 10,3 4,1
izgrađen dio – ukupno 1.379,16 8,8 6,1
1.2. Izgrađene strukture van građevinskog područja – ukupno - - - -
*
1.3. Poljoprivredne površine – ukupno P 9.013,73 57,3 1,1
Obradive P1 7.488,68 47,6 0,9
P2 1.283,03 8,2 0,2
P3 242,02 1,5 0,0
*
1.4 Šumske površine – ukupno Š 3.208,53 20,4 0,4
Gospodarske Š1 3.208,53 20,4 0,4
Zaštitne Š2 - - -
Posebne namjene Š3 - - -
*
1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine – ukupno P 466,35 2,9 0,0
*
1.6. Vodne površine – ukupno V 1.137,33 7,2 0,2
*
1.7. Ostale površine – ukupno OP 290,01 1,9 0,0
− gospodarska namjena G 7,26
− površina za iskorištavanje mineralnih sirovina E3 42,59
− ugostiteljsko-turistička namjena T 13,41
− posebna namjena N 2,61
− rezervne površine za budući razvoj naselja RP 224,14
*
Općina Erdut – ukupno 15.729,49 100 1,9
3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.3.1. Gospodarske djelatnosti
3.3.1.1. Poljoprivreda i malo poduzetništvo
Gospodarski razvitak Općine Erdut počiva na prirodnim resursima, ulaganju kapitala i ljudskom
potencijalu.
Prirodni resursi su komparativna prednost, a među njima je najznačajnije poljoprivredno zemljište

koje čini 69 % ukupne površine Općine.
Kako je poljoprivreda najvažnija komparativna prednost Općine, njenom razvoju će se dati najvažnija
uloga. Prateća prerada poljoprivrednih proizvoda razvijat će se kroz mala obiteljska gospodarstva
(proizvodnja i prerada mesa, mlijeka, voća, povrća i žitarica). Dugogodišnja privredna orijentacija
56
Županije nadogradit će se kapacitetima za što je izrađen Program poticaja, koji na području Općine
Erdut obuhvaća farme muznih krava i svinjogojske farme.
Za razvitak malog i srednjeg poduzetništva na razini Županije postoji Program poticaja razvoja u
okviru kojeg će se sustavno djelovati kroz tri skupine programa:
I – Program poslovnih zona
II – Program pružanja financijske potpore
III – Program izobrazbe, informacija i savjetodavno – razvojni sustav.
Programom poslovnih zona, Općine će potaknuti razvitak gospodarstva stvarajući prostorne uvjete za
smještaj poduzetničkih kapaciteta.
Zone za malo poduzetništvo na području Općine Erdut planirane su u Bijelom Brdu (u okviru
građevinskog područja naselja) i istočno od Dalja kao izdvojeno građevinsko poručje. U narednom
razdoblju planira se komunalno opremanje zona.
3.3.1.2. Mineralne sirovine
Eksploatacija opekarske gline u blizini Bijelog Brda vrši se za potrebe «Opeke» iz Osijeka.
3.3.1.3. Turizam
Polazeći od Strategije razvoja Hrvatskog turizma, koja ističe potrebu aktiviranja svih turističkih
potencijala u Državi, određene su smjernice za aktiviranje ukupnog turističkog prostora Države,
Županije pa tako i Općine Erdut.
Temeljne prirodne i stvorene resurse koji su ujedno i turistički potencijali Općine Erdut čine:
bogatstvo voda (vodotoci, rukavci, bare), šume i šumsko područje s bogatstvom i relativnom
očuvanosti ekološkog sustava biljnih i životinjskih zajednica, zaštićena područja prirode, vrijedni
ruralni prostor, kao i bogatstvo kulturno – povijesne i graditeljske baštine.
Bogatstvo voda i šuma, resursi su koji pružaju mogućnosti za razvitak izletničkog, rekreacijskog,
lovnog, ribolovnog i zdravstvenog turizma, ali su i osnova za razvitak stacionarnog turizma.
Poljoprivredno područje i naselja u tom okruženju, svojim tradicijskim i drugim obilježjima pružaju
mogućnost za razvitak ruralnog turizma na ovom području.
U okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije označena su područja turističkih zona i

lokaliteta planirana za razvoj. Za područje Općine Erdut istaknut je potez Aljmaš-Erdut. Ovom
području potrebno je vratiti raniji značaj izletničkog i ribolovnog područja.
Razvijanjem i aktiviranjem vinorodnih područja i vinskih podruma Erdutskog vinogorja, kroz

otvaranje tzv. vinskih cesta, treba razvijati ovu specifičnost ruralnog turizma.
Razvoj vjerskog turizma kroz tradicionalno godišnje hodočašće u Aljmaš, još je jedna od posebnosti
ovog turističkog potencijala.
Značajna rekreacijska područja u Općini Erdut predstavljaju i područja postojeće vikend izgradnje
(naselja povremenog stanovanja) vezana uz blago povišene terene i vodotoke.
Mogućnosti značajnije prometne i turističke valorizacije ovog prostora ogledaju se kroz omeđenost
prostora rijekama Dunavom i Dravom. Razvijanje riječnog turističkog prometa učinilo bi ovo područje
još dostupnijim i obogatilo bi turističku ponudu još jednim sadržajem (nautički turizam na rijekama).
57
3.3.2. Društvene djelatnosti
Razvitak društvenih djelatnosti slijedi razvitak naselja i razmještaj korisnika u cilju podizanja kvalitete
života. Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja Prostorni plan Osječko – baranjske županije
utvrdio je najmanju zastupljenost pojedinih središnjih funkcija po kategorijama središnjih naselja.
Središnje funkcije naselja

Tablica 33.
Društvene djelatnosti Područno središte Veće lokalno središte Lokalno središte Manje lokalno
Dalj Erdut B. Brdo središte Aljmaš
Uprava • općinska izvršna • općinska izvršna • Mjesni odbor • Mjesni odbor
tijela tijela
Obrazovanje • osnovna škola • osnovna škola • osnovna škola • područni razredi
Zdravstvo • zdravstvena • zdravstvena stanica • zdravstvena stanica • ambulanta
stanica • ljekarna • ljekarna • ljekarna
• ljekarna • veterinarska • veterinarska • veterinarska
• veterinarska ambulanta ambulanta ambulanta
ambulanta
Socijalna skrb • dječji vrtić i • dječji vrtić
jaslice
Kultura • centar kulture • Dom kulture • Dom kulture • Dom kulture
Trgovina • trgovački centar • trgovački centar • trgovina mješovite • trgovina
• sajmište robe mješovite robe
Ostalo • financijsko • financijsko • pošta • pošta
posredovanje posredovanje
• pošta • pošta
Izvor: PPOBŽ - Tablica br. 111
Postojeći sustav društvenih djelatnosti na razini Općine Erdut dobro pokriva teritorij i razmještaj
stanovništva i naselja, što predstavlja solidnu osnovu za daljnji razvoj društvenih djelatnosti.
Svako naselje u ovisnosti od potreba i mogućnosti može razvijati i dodatne sadržaje iz skupine
središnjih funkcija.
3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
Korištenje, uređenje i zaštita prostora u Prostornom planu Općine Erdut određeni su u kartografskim
prikazima i odredbama za provođenje.
Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora Općine Erdut čine važeća zakonska
regulativa kojom se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i mjere
utvrđene u Strategiji prostornog uređenja i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske te
Prostornom planu Osječko-baranjske županije kao i ciljevi prostornog uređenja istaknuti u Prostornom
planu Općine Erdut.
3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline
Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline

Tablica 34.
% od
Red. stan/ha
Općina Erdut oznaka ukupno ha površine
broj ha/stan*
Općine
2.0. Zaštićene cjeline tablica 3
2.1. Zaštićena prirodna baština – ukupno - 161,22 0,1 0,02
− značajni krajobraz ZK 160,00
− spomenik parkovne arhitekture PA 1,22
2.2. Zaštićena graditeljska baština – ukupno - 542,80 0,3 0,06
− arheološka područja 542,80
58
Općina Erdut – ukupno : 704,02 0,4 0,08
3.4.2. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj djelatnosti
U Prostornom planu načelno je razgraničen prostor prema planiranim pretežitim, odnosno osnovnim
namjenama: građevinska područja, poljoprivredne površine, šume, vode, infrastrukturni koridori i dr.
U skladu s uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Prostornim planom

Osječko-baranjske županije utvrđene su građevine na području Općine Erdut koje su od važnosti za
Državu i Županiju.
Prostornim planom utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
Izgradnja gospodarskih zgrada u funkciji poljoprivrede usmjerava se u građevinska područja naselja

stalnog stanovanja, a omogućava se i izgradnja izvan granica građevinskog područja. Prostorni položaj
građevine za uzgoj životinja izvan građevinskog područja utvrđen je u odnosu na blizinu naselja i
blizinu kategoriziranih cesta. Ograničen je kapacitet građevina za uzgoj životinja u naseljima stalnog
stanovanja.
Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno u

građevinska područja naselja stalnog stanovanja u cilju veće iskorištenosti postojeće komunalne
infrastrukture. Prostornim planom omogućava se osnivanje nove gospodarske zone izdvojene od
građevinskog područja naselja, koju je potrebno komunalno opremiti.
Izgradnja turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja stalnog stanovanja i

izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko – turističke namjene.
Izvan građevinskog područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina,
kao i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih
sadržaja u funkciji poljoprivrede.
Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog
turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
Izgradnja sadržaja u funkciji društvenih djelatnosti usmjerava se u naselja stalnog stanovanja.
3.4.3. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja
U cilju racionalnog korištenja građevinskog područja i zaštite poljoprivrednog zemljišta od

prenamjene ograničeno je širenje građevinskih područja naselja. Sukladno odredbama iz PPOBŽ
izrađena je analiza postojeće izgrađenosti prostora u naseljima Općine Erdut te usklađenje površine
građevinskog područja sa smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ.
U planiranju građevinskih područja naselja stalnog stanovanja Općine Erdut ostvareno je smanjivanje
površina planiranih za razvoj naselja i one se kreću unutar zadanih kriterija.
Na neizgrađenom i komunalno neopremljenom dijelu građevinskog područja naselja stalnog

stanovanja planom je onemogućena izgradnja sve dok se ne riješi javni pristup u koridorima
odgovarajućih širina i najmanja razina komunalne opremljenosti.
Postojeća građevinska područja naselja povremenog stanovanja su se u planu smanjivala. Područje na

ušću Drave je ukinuto zbog činjenice da se nalazi unutar poplavnog područja. Nova građevinska
područja naselja povremenog stanovanja nisu planirana.
59
Problem bespravne gradnje nije na području Osječko – baranjske županije izražen u tolikoj mjeri kao
na području nekih drugih županija, ali usprkos tome, ocjenjuje se bitnim.
Na razini Županije formirana je Radna skupina za provedbu Programa sanacije bespravne gradnje
(«Županijski glasnik» broj 1/99.). Koncept Programa sanacije bespravne gradnje sadrži slijedeće faze
aktivnosti:
I. vrednovanje stanja bespravne gradnje
II. prijedlog sanacije
III. utvrđivanje prioritetnih područja djelovanja
IV. financijska područja provedbi Programa
V. praćenje primjene Programa
Sanacija bespravne izgradnje na području Općine Erdut, sukladno Programu sanacije, provoditi će se
putem:
1. legalizacija građevina
a) bez intervencije na građevini gdje god je to moguće (investitor mora ishoditi potrebne dozvole)
b) kroz izmjenu planova
c) kroz izmjenu namjenu građevine
d) izvođenjem određenih zahvata na građevini, kojim bi se građevina uskladila s važećim
planovima i propisima
2. uklanjanja građevine
3.4.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma
Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu provodi se u skladu sa šumsko-

gospodarskom osnovom na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu. Načelo potrajnosti gospodarenja
šumama podrazumijeva upravljanje i uporabu šuma i šumskog zemljišta tako da se u šumi održava
biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.
Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje na način koji će omogućiti maksimalnu

proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaća i iskorištavanje šuma i
šumskog zemljišta te izgradnju i održavanje šumskih prometnica.
Uvjeti izgradnje građevina u šumama određeni su posebnim propisima, a odnose se na građevine u

funkciji gospodarenja šumama (šumske prometnice, lugarnice, lovački domovi).
Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama.
U pogledu zaštite, Zakon o šumama određuje da su pravne osobe, koje gospodare šumom dužne
poduzimati mjere radi zaštite od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina.
Sustavna zaštita šuma i šumskog zemljišta podrazumijeva kontinuirano praćenje i kartiranje šuma.
Kod regulacijskih zahvata vodnog režima voditi računa da promjene razine podzemne vode negativno
utječu na zdravstveno stanje šuma.
U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih
osnova gospodarenja državnim šumama za okolne privatne šume.
3.4.5. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta
Prostorni plan Općine Erdut potvrđuje opredjeljenje iz PPOBŽ u pogledu racionalnog gospodarenja
poljoprivrednim zemljištem što uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.
Zauzimanje novih površina za širenje garađevinskih područja moguće je u slučajevima kada to nalažu
provjereni demografski i gospodarski razlozi.
60
Građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja, moraju se locirati i koristiti na način da
ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju. Uvjeti za izgradnju pojedinih vrsta građevina izvan
građevinskog područja na temelju opredjeljenja iz PPOBŽ utvrđeni su ovim planom.
Zapuštene i minirane poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni, a
površinske kopove sanirati.
3.4.6. Mjere zaštite prostora
3.4.6.1. Prirodna baština
Na području Općine Erdut zaštićeni su slijedeći dijelovi prirode:

• značajni krajobraz – Erdut
• spomenik parkovne arhitekture – Dalj, park uz patrijašiju.
Mjere zaštite zaštićenih dijelova prirode utvrđene su posebnim zakonom i ovim planom .
Sukladno Zakonu o zaštiti prirode za sve zaštićene dijelove prirode u Županijskoj nadležnosti
potrebno je propisati mjere zaštite, a za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na županijskoj razini
osnovati javnu ustanovu.
U PPOBŽ na području Općine Erdut predložena je zaštita slijedećih vrijednih dijelova prirode (izvan
zaštićenih područja):
• poplavne doline Dunava i Drave,
• Aljmaška planina.
Poplavne doline Dunava i Drave na području Općine Erdut ne uživaju zakonsku zaštitu. Područje
poplavnih dolina rijeke Drave i Dunava u PPOBŽ predloženo je za valorizaciju u pogledu
zadovoljavanja kriterija za uvrštavanje u popis međunarodno značajnih područja.
3.4.6.2. Graditeljska baština
Na području Općine Erdut nalazi se 8 pojedinačno zaštićenih civilnih i sakralnih građevina, 12

registriranih arheoloških lokaliteta, 2 etnološke građevine i 2 spomen obilježja.
Zaštita kulturnih dobara regulira se posebnim zakonom. Na pojedinačno zaštićenim građevinama i

pripadajućim parcelama kao i njihovoj neposrednoj blizini ne mogu se poduzimati nikakvi radovi bez
prethodnog odobrenja Uprave za zaštitu kulturne baštine. Za promjenu namjene pojedinačno
zaštićenih građevina mora se ishoditi prethodno mišljenje Uprave za zaštitu kulturne baštine. Na
slobodnim parcelama, u Domovinskom ratu porušenih kulturnih dobara, izgradnja novih moguća je,
uz prethodno ishođenje konzervatorskih uvjeta.
Na registriranim arheološkim lokalitetima za sve zemljane radove moraju se prethodno pribaviti

posebni uvjeti zaštite. Evidentirani arheološki lokaliteti mogu se koristiti na dosad uobičajen način, a
eventualni posebni uvjeti korištenja propisati će se ukoliko to bude potrebno.
3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav
3.5.1.1. Cestovni promet
Stanje cestovne mreže Općine Erdut ne zadovoljava u pogledu tehničko uslužnih standarda postojećih
dijelova mreže, a iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije (PPOBŽ) je u odnosu na proširenje
mreže ostala obveza...."provjere potrebe izgradnje nove ceste od čvora "Antunovac" planirane brze
61
ceste Osijek - Jarmina - Vinkovci preko cesta D418 (aerodrom "Klisa") i ceste D2 do spoja sa cestom
D213 istočno od Bijelog Brda".
Ova cesta treba osigurati promet na pravcu podravskog koridora u smjeru S i CG (Novi Sad, Subotica)
odnosno u Osječko-baranjskoj županiji ostvariti koridor: granica OBŽ (Bokšić)-Klokočevci-Našice-
Čepinski Martinci-Antunovac-Klisa-D213-državna granica (S i CG) na način kojim se obilazi urbana
aglomeracija Osijeka. Stoga se "provjera potrebe" odnosi na vremensko dimenzioniranje i pitanje
"kada", a ne "treba li" u PPUOE rezervirati odgovarajući koridor ukupne širine (prema PPOBŽ) 1500
m.
Osim opisanog koridora u PPOBŽ planirana je i izgradnja suvremenog kolnika na državnim,

županijskim i lokalnim cestama, koje imaju zemljani i tucanički ili kolnik od dugog materijala.
Na području Općine Erdut to su:

L - 44085 u dužini 3,100 km
L - 44086 u dužini 1,034 km
L - 44115 u dužini 4,897 km
UKUPNO: 9,031 km
U PPOBŽ planirana je i rekonstrukcija državnih, županijskih i lokalnih cesta radi povećanja nosivosti,
proširenja kolnika užih od 5,50 m i poboljšanja elemenata trasa.
Na području Općine Erdut to su:

Ž-4092 s kolnikom širine 5,00 m u dužini 0,750 km
Ž-4093 s kolnikom širine 5,00 m u dužini 13,050 km
L - 44084 s kolnikom širine 5,00 m u dužini 0,850 km
UKUPNO: 29,580 km
Dakle na području Općine Erdut treba na županijskim i lokalnim cestama izgraditi ili temeljno
rekonstruirati 38,611 km kolnika.
Osim kategoriziranih cesta kojima upravljaju i skrbe za njih Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb (za državne
ceste) i Uprava za ceste Osječko-baranjske županije (za županijske i lokalne ceste) cestovnu mrežu
Općine Erdut čine i nerazvrstane ceste kojima upravlja i skrbi za njih Općina Erdut.
Ove se nerazvrstane ceste mogu podijeliti na ceste koje dopunjuju funkcioniranje mreže državnih,
županijskih i lokalnih cesta vežući na nju lokacije i područja važna za prometne, privredne, turističke i
ine sadržaje Općine i na ulične mreže naselja.
Od 11 evidentiranih nerazvrstanih cesta važnih za funkcioniranje cestovne mreže Općine Erdut:
• tri povezuju na mrežu razvrstanih cesta manje naseljene lokalitete Općine. To su:
− L 44084 - Dobro Polje (kod Bijelog Brda) sa suvremenim kolnikom širine 4,00 m i dužine
0,823 km
− D213 - Novi Erdut sa suvremenim kolnikom širine 5,50 m i dužine 0,591 km
− D519 - Dalj - Bogaljevci - D213 sa suvremenim kolnikom širine 6,00 m i dužine 4,121 km
Dakle u ovoj grupi nerazvrstanih cesta Općine Erdut treba rekonstruirati profil ceste L44084 -
Dobro polje u dužini od 0,823 km na širinu od 5,50 m.
• dvije od cesta iz ove grupe važne su intrazonske prometnice naselja Dalj.

62
− cesta Dalj - Bogaljevci - D519 - cesta D213 - Dalj sa suvremenim kolnikom širine 6,00 m i
dužine 1,334 km
− D519 - D213 sa suvremenim kolnikom širine 7,00 m i dužine 1,789 km
U ovoj grupi nerazvrstanih cesta nisu potrebne rekonstrukcije.
• Također dvije od ove grupe cesta vežu se na cestovnu mrežu željezničku stanicu Dalj i željezničko
stajalište Novi Dalj. To su: spojna cesta D519 - D213 - HŽ stanica Dalj sa suvremenim kolnikom
širine 5,50 m i dužine 0,318 km. Ovoj je cesti zbog jačih oštećenja kolnika potrebno pojačano
održavanje u postojećem gabaritu i
• D519 - HŽ stajalište Novi Dalj s kolnikom od kaldrme dužine 2,145 km. Ovoj je cesti potrebna
izgradnja suvremenog kolnika širine 5,50 m. (Naravno pod uvjetom da stajalište Novi Dalj i dalje
ostaje službeno HŽ mjesto).
• Četiri od tih 11 prometnica su ceste koje trebaju povećati pristupačnost postojećim i omogućiti
proširenje turističko-rekreativnih lokacija smještenih istočno od Bijelog Brda na području Sadova
i Mišinog brda, te uz Dravu od ušća u Dunav do r.km 1+000 i na sjevernim obroncima Daljske
planine između Aljmaša i Erduta i ceste Ž 4093 i inundacije Dunava. Nagib padine je od 1:3 na
hrptovima do 1:10 u surducima pa su mnoga područja teško dostupna ili su nedostupna s ceste Ž
4093, a pristup bi bio lagan s podnožja padine.
Ukupno planirana dužina tih cesta je 18,579 km. Od toga postoje dvije dionice sa suvremenim
kolnikom širine 3,0 i 3,25 m dužine 0,666 km i dionica s kolnikom od kaldrme dužine 0,480 km.
Zemljani putevi postoje u dužini od daljnjih 15,968 km, a nisu uopće trasirane dionice (uz Dunav
kod r.km 1379 u dužini od 0,285 km i između r.km 1371-1370 u dužini od 0,928 km) ukupne
dužine 1,213 km.
O budućem razvoju područja ovisiti će broj i smještaj poprečnih cestovnih veza između Ž 4093 i
"priobalne" ceste Aljmaš - Erdut.
Ovim cestama treba izgraditi suvremeni kolnik širine 5,50 m, a gradnja se može planirati u fazama
i po dionicama.
Ulične mreže naselja Općine Erdut odnose se na postojeća građevinska područja naselja i imaju
ukupno 54,515 km ulica i cesta. 33,589 km ili 61,6% je izgrađeno sa suvremenim kolnicima, a 20,926
km ili 38,4% se odnosi na ceste sa zastorima od makadama (0,820 km), kaldrme (0,795 km) ili zemlje
(19,311 km).
Što se tiće širina kolnika sa suvremenim zastorima do 3,0 m širine izgrađeno je 20,869 km, sa širinama
3,0 - 5,0 m 1,945 km, a sa širinama 5,0 i više metara 10,775 km.
Kolnici širine do 5,0 m građeni su dijelom u planiranim uličnim mrežama s jednosmjernim i

dvosmjernim režimom prometa (poglavito u Bijelom Brdu i Dalju). Takovi dijelovi mreže
zadovoljavaju uvjete sigurnosti i protočnosti prometa.
Takovih kolnika ima 15,974 km. Ostalih 5,940 km cesta i ulica širine manje od 5,00 m morati će u
dijelu u kojem se ne mogu uklopiti u osmišljeni režim jednosmjernog i dvosmjernog prometa, biti
rekonstruirane.
Na 20,926 km ulične mreže mora biti izgrađen kolnik sa suvremenim zastorom. Širine kolnika se
moraju odrediti u skladu sa zahtjevima sigurnosti i protočnosti prometa.
U skladu sa zahtjevom iz PPOBŽ uz obale Drave i Dunava potrebno je izgraditi turističku

(biciklističku) stazu. Trasa je u PPUOE položena uz Dravu od r.km 1+000 do r.km 5+600 u dužini od
4600 km, te uz Dunav od r.km 1378+000 do r.km 1370+600, od r.km 1368+000 do r.km 1348+500 u
63
dužini od cca 26,900 km. Dio trase uz Dunav je izgrađen u Dalju u vidu pješačko-biciklističke
"promenade" u dužini od 1600 m.
Prekidi u kontinuitetu biciklističke staze odnose se na dijelove na kojima su planirane priobalne

cestovne prometnice i gdje je, zbog očekivane veličine prometnog opterećenja suvišno graditi posebnu
biciklističku stazu.
Trasa prikazana u PPUOE položena je - gdje je to bilo moguće - postojećim priobalnim putevima, ali
je u cijelosti treba smatrati prognozom: stvarnu trasu treba utvrditi projektiranjem koje - uz ostale
okolnosti - treba naročitu pažnju posvetiti hidrološkim parametrima.
Također prema zahtijevu iz PPOBŽ treba na svim prometnicama koje su od značaja za funkcioniranje
mreže JP izgraditi nedostajuća autobusna ugibališta.
O cestogradnjama koje su nužne u poboljšanju sigurnosti na cestovnim prelazima preko HŽ pruga biti
će riječi u poglavlju o željezničkom prometu.
3.5.1.2. Željeznički promet
Infrastrukturu Hrvatskih željeznica u Općini Erdut predstaljaju pruge:

• MP.14 (Vinkovci) - granica Općine Erdut - Dalj - Erdut - Državna granica (S i CG)
• I.100 Dalj - Bijelo Brdo - granica Općine Erdut - (Osijek - Varaždin).
Dužina pruga iznosi 18,356+10,007 = 28,363 km. Na njima je razmješteno 6 službenih mjesta i to
kolodvori Dalj i Erdut, stajališta Novi Dalj i Bijelo Brdo, te tovarišta Dalj i Erdut. Na MP.14 smješten
je i granični prijelaz ranga privremene kontrolne točke prema S i CG.
Nosivosti pruga su 200 i 180 kN/osovina, a tehnička brzina je 50 km/h.
Signalno - sigurnosna i telekomunikacijska oprema je zastarjela, a službena mjesta su loše opremljena.

Na MP.14 razmješteno je 15, a na I.100 3 cestovna prijelaza od kojih tek četiri udovoljavaju oštrijim
kriterijima sigurnosti i to cestovni podvožnjak u km 31+902 i nadvožnjak u km 38+531, te osiguranje
branicima u km 30+600 i polubranicima i svjetlosno-zvučnom signalizacijom u km 34+859 sve na
pruzi MP.14. Radi izgradnje nove gospodarske zone mora se osnovati novi prijelaz najmanje 1500 m
istočno od prijelaza u km 34+859, dakle najbliže u km 36+359, a svi postojeći prijelazi između ovih
stacionaža ukinuti. Osim ovih prijelaza nužnim se mogu ocijeniti još četiri prijelaza na MP.14 i tri
prijelaza na I.100. Ove prijelaze treba riješiti modernim osiguranjem polubranicima i svjetlosno-
zvučnom signalizacijom.
Svi su ovi radovi u nadležnosti Hrvatskih željeznica, ali trase za svođenje 7 prijelaza na one koji se
zadržavaju lateralnim cestama određuje Općina Erdut pa su one predmet ovoga plana:
• prijelaz iz km 25+505 se svodi na prijelaz u km 27+175 cestom sa zapadne strane HŽ pruge širine
5,50 m i dužine 1,670 km;
• prijelazi iz km 29+824 i km 29+419 svode se na novi prijelaz u km 29+000 cestom sa zapadne
strane HŽ pruge širine 5,50 m i dužine 1,160 km i cestom s istočne strane pruge širine 5,50 m i
dužine 0,405 km;
• prijelazi u km 32+863 i km 34+491 se ukidaju;
• prijelaz iz km 36+114 svodi se na prijelazu km 36+359 cestom s južne strane pruge širine 5,50 m i
dužine 1,300 km;
• prijelaz iz km 37+553 se ukida i cestom širine 5,50 m i dužine 0,350 km spaja s uličnom mrežom
Novog Erduta i svodi na prijelaz u km 38+531. Ostavljena je mogućnost da se prema zapadu
cestom po postojećoj liniji u dužini od cca 760 m i novom trasom dužine cca 400 m, a širine 5,50
m spoji s novim prijelazom u km 36+359 te tako ostvari kontinuiranu cestovnu os s južne strane
HŽ pruge MP14.
64
Izabrane trase cesta za svođenje suvišnih cestovnih prijelaza HŽ pruga koriste postojeće poljske
puteve i za prijelaz u km 35+503 novu trasu dužine 0,375 km, a za ukidanje 8 prijelaza potrebno je
izgraditi ukupno 5,410 km cesta.
3.5.1.3. Riječni promet
Kao cilj razvoja riječnog prometa općinskog značaja istaknuta je u poglavlju 3.2.3.3. izgradnja
pristaništa i vezova koji bi služili turističkim i rekreacijskim sadržajima i destinacijama Općine.
U prostornom planu je predviđena izgradnja dva pristaništa sa trajnim vezovima kapaciteta do 60

plovila i to u Aljmašu na ušću kanala Priljevo u r.km 1380+600 Dunava i u Dalju na ušću kanala
Glavni Daljski u r.km. 1353+350 Dunava. Izgradnja ovih pristaništa - marina traži određeni
hidrotehničke radove poput obaloutvrda, a u Dalju i djelomično prelaganje korita Glavnog Daljskog
kanala, a za njih treba izgraditi pristupne ceste i parkirališta te odgovarajuće ugostiteljske i uslužne
sadržaje.
Manja pristaništa koja se oslanjaju na već postojeće sadržaje, a čija gradnja ne predviđa opsežnije
radove mogu se i trebaju graditi na Dunavcu (otok Tanja) kod odmarališta “Vodovoda” na Dunavu
r.km 1366 kod odmarališta “Kandita” i na Dravi r.km 1+000 kod vikend - naselja “Ušće”, a i drugdje,
ako to i kada potakne razvoj lovnog i ribolovnog turizma te sporta i rekreacije.
Kao dopunu rješenja u riječnom prometu se, na inicijativu Osječko – baranjske županije i lokalne
samouprave, želi na području Općine Erdut u Aljmašu na desnoj obali Dunava oko r.km 1380 graditi
luka unutarnjih voda županijskog značaja orijentirana poboljšanju turističke ponude. Kako bi luka
trebala služiti za prihvat turista iz čitavog područja Dunava, morat će imati carinsko putnički terminal i
ispunjavati uvjete iz Zakona o lukama unutarnjih voda i Uredbe o uvjetima kojima moraju
udovoljavati luke unutarnjih voda i mjerilima za njihovo razvrstavanje. Kako se radi o inicijativi u
ovom je prostornom planu luka predstavljena grafičkim simbolom i načelnom odredbom za
provođenje.
3.5.1.4. Zračni promet
U razvoju infrastrukture zračnog prometa općina Erdut treba samo ispoštovati obaveze iz PPOBŽ i
urediti postojeća letjelišta poljoprivredne avijacije u ekonomijama “Klisa” i “Marinovci”, odnosno ne
dozvoliti daljnju devastaciju pratećih sadržaja, a svakako onemogućiti prenamjenu ili degradaciju
travne piste, te izgradnju ili sadnju trajnica na pravcima uzletno - sletnih konusa.
3.5.1.5. Poštanski promet
Na području Općine Erdut postoje 4 (četiri) poštanska ureda (Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj, Erdut) koji
svojim smještajem i sadržajem usluga zadovoljavaju potrebe postojećeg stanovništva.
Ovim planom omogućuje se u sklopu građevinskih područja naselja razvoj postojećih poštanskih
ureda te gradnja novih sukladno potrebama.
3.5.1.6. Javne telekomunikacije
Budući razvoj telekomunikacija manje će se temeljiti na izgradnji novih kapaciteta, a više na pružanju
šire palete telekomunikacijskih usluga.
U tu svrhu potrebno je pratiti tehnološki razvoj telekomunikacijskih usluga, kako pristupnih mreža,
tako i komutacije i prijenosnih putova.
U naseljima Općine koja nisu dostatno pokrivena vlastitom komutacijom, potrebno je proširiti i
izgraditi komutacijsko čvorište, tako da bude što bliže krajnjem korisniku.
65
Kod pokretnih telekomunikacija omogućiti što veću pokrivenost područja Općine signalom svih
koncesionara-pružatelja usluga.
3.5.1.7. RTV sustav veza
Planom razvoja HRT-a predviđena je izgradnja novih objekata u Dalju i Erdutu.
Daljnjom decentralizacijom ovih sustava moguća je pojava više novih distributera signala, pa u skladu
s njihovim planovima pokrivanja radio i TV signalom omogućiti i izgradnju za to neophodnih
objekata.
Kod izvođenja novih objekata, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim
kriterijima.
3.5.2. Energetski sustav
3.5.2.1. Cijevni transport plina
Područje obuhvata razvoja plinske mreže obuhvaća naselja: Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj i Erdut.
Početna točka plinovoda nalazi se u redukcijskoj stanici Sarvaš. Planirani plinovod je srednjetlačni s
maksimalnim tlakom u mreži 4 bara, a minimalnim tlakom 1 bar.
3.5.2.2. Elektroenergetika
Planirana elektroenergetska mreža u budućnosti će obuhvaćati proizvodnju, prijenos i distribuciju

električne energije.
a) Proizvodnja električne energije
Prostornim planom uređenja Županije planira se izgradnja TE «Tanja»-Erdut, snage 2x350 MW

(alternativa TE Dalj); predviđeni energent je plin (ugljen).
Dinamiku izgradnje odrediti će elektroenergetske potrebe i financijske mogućnosti.
b) Prijenos električne energije
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije u grafičkom prilogu «Elektroenergetska mreža» od

prijenosnih mreža na sljedećim naponskim razinama predviđeno je:
Naponska razina 400 kV:

• DV 2x400 kV za priključak TE «Tanja»-Erdut (alternativno Dalj) od TE do TS «Ernestinovo»,
• RP 400 kV «Tanja».
Naponska razina 110 kV:

• RP 110 kV TE «Tanja» (alternativa TE Dalj),
• DV 110 kV TE «Tanja» (alternativa TE Dalj)-TS Nemetin,
• DV 110 kV TE «Tanja» (alternativa TE Dalj)-TS Vukovar.
c) Distribucija električne energije
Na naponskoj razini 35 kV ne planira se izgradnja novih objekata.
3.5.3. Vodnogospodarski sustav
3.5.3.1. Vodoopskrba
66
Stanje opskrbe vodom vodoopskrbnih sustava Dalj-Erdut, te Bijelo Brdo i Aljmaš, odnosno cjelovite
Općine Erdut, karakteriziraju suprotnosti i to s jedne strane stanje relativne izgrađenosti i
pokrivenosti stranovništva organiziranom vodoopskrbom, a s druge strane postojeći sustavi rade na
granici tehničke ispravnosti i nemogućnosti osiguranja dovoljnih količina vode i tlakova unutar
sustava. Kvaliteta vode u većini sustava je na granici ili ne zadovoljava Pravilniku o higijenskoj
ispravnosti vode za piće.
Trenutno stanje vodoopskrbe Općine Erdut rezultat je prije svega ratnih i poratnih 12 godina. Postojeći
sustavi su radili na granici održavanja, ulaganja nije bilo ili su bila svedena na hitne popravke ili
pogrešne zahvate unutar sustava vodoopskrbe.
Radi dotrajalosti glavnih transportno distributivnih cjevovoda i potrebe da rade na što nižim tlakovima
sustav Dalj - Erdut radi s još dvije stanice za podizanje tlaka u Bogaljevcima i Erdutu, a zbog visinske
razlike između Erduta i Novog Erduta u spojni je cjevovod ugrađen reducir - ventil.
Budući razvoj sustava mora radi toga poći od rekonstrukcije postojećeg radi podizanja radnog tlaka na
4,5 do 5,5 bara i preko objedinjavanja lokalnih sustava vodoopskrbe (Aljmaš, Bijelo Brdo i Dalj -
Erdut) u jedinstveni sustav, a potom uklapanje ovoga u sustav vodoopskrbe Županije i Istočne
Slavonije.
Sadašnja potrošnja vode cjelokupnog vodoopskrbnog sustava te planirana potrošnja za plansko

razdoblje do 2015.god. niža je od realne potrošnje u 1991. godini.
Postojeći radni zdenac na crpilištu Dalj kapaciteta 16 - 20 l/s te uređaj za preradu vode istog kapaciteta
zadovoljava potrebe priključenih naselja Dalj, Bogaljevci, Erdut i Novi Erdut, a podnijeti će i
povećanje potrošnje vode priključenjem naselja Aljmaš i Daljska Planina. Za daljnje širenje sustava,
odnosno priključenje naselja Bijelo Brdo mora se realizirati rekonstrukcija crpilišta Dalj koja će
uključiti revitalizaciju postojećeg zdenca ili izradu novog te rekonstrukciju postrojenja za obradu
vode.
Za očekivati je da će se dogradnja sustava vodoopskrbe Općine Erdut odvijati po fazama koje

obuhvaćaju:
Faza I. Rekonstrukciju vodoopskrbnog sustava Dalj - Erdut i povezivanje s lokalnim
sustavom Aljmaš.
Faza II. Povezivanje sustava Dalj - Erdut sa sustavom vodoopskrbe naselja Bijelo Brdo.
Faza III. Povezivanje objedinjenog sustava vodoopskrbe Općine Erdut sa vodoopskrbnim

sustavima gradova Osijek i Vukovar.
Potrebni radovi prema fazama su:

Faza I. rekonstrukcija glavnog opskrbnog cjevovoda kroz naselje Dalj, DN 300 i DN
250 duljine 3800 m
rekonstrukcija spojnog cjevovoda Dalj - Erdut DN 150, duljine 5800 m s
rekonstrukcijom stanice za podizanje tlaka
izgradnja spojnog cjevovoda Dalj - Aljmaš, DN 150, duljine 4565 m sa stanicom
za podizanje tlaka
izgradnja spojnog cjevovoda Aljmaš - Daljska planina - Erdut, DN 150, duljine
8355 m.
Faza II. izgradnja spojnog cjevovoda Dalj - Bijelo Brdo, DN 200, duljine 9800 m
rekonstrukcija crpilišta Dalj s postrojenjem za obradu vode
Faza III. izgradnja spojnog cjevovoda Bijelo Brdo - Sarvaš, DN 200 duljine 2000 m
67
izgradnja spojnog cjevovoda Dalj - Borovo Selo, DN 200, duljine 6500 m.
Po završetku III faze vodoopskrbni bi sustav Općine Erdut bio povezan s vodoopskrbnim sistemima
gradova Osijek i Vukovar te uklopljen u jedinstveni vodoopskrbni sustav Osiječko - baranjske
županije i Istočne Slavonije {to bi značilo pogonsku sigurnost i dovoljne količine kvalitetne vode.
Kratki opis sustava je kako slijedi:

Izvor napajanja vodom: crpilište Vinogradi
vodozahvat na rijeci Dravi
crpilište Dalj
crpilište Cerić
vodozahvat na Dunavu
Naselja: Općina Erdut

Grad Osijek i Grad Vukovar
Međumjesni transportni cjevovodi: Dalj - Erdut (cca 5,8 km)

Erdut - Novi Erdut (cca 2,8 km)
Dalj - Aljmaš (4,6 km)
Aljmaš - Erdut (8,4 km)
Dalj - Bijelo Brdo (cca (9,8 km)
Sarvaš - Bijelo Brdo (cca 2 km)
Dalj - Borovo Selo (cca 6,5 km)
Rad vodoopskrbnog sustava: crpilište Vinogradi

vodozahvat na rijeci Dravi
pogon za preradu vode Osijek
tlačna stanica Nebo pustara
crpilište Dalj s preradom vode
2 stanice za podizanje tlaka
vodotoranj u Erdutu
vodosprema u Aljmašu
vodotoranj u Bijelom Brdu
vodovod grada Vukovara
3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
U prethodnim tekstovima je već iznešena konstatacija da je 92% stanovnika Općine Erdut obuhvaćeno
organiziranom vodoopskrbom, a da, istovremeno, naselja Općine Erdut nemaju na zadovoljavajući
način riješenu odvodnju otpadnih voda. U postojećem se stanju odvodnja riješava individualno
septičkim ili crnim jamama ili direktnim ispuštanjem u odvodne kanale. Sustav odvodnje ne postoji.
Koncepcija razvitka odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda se obzirom na PPOBŽ i "Plan razvitka
odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda Osječko-baranjske županije" za naseljena mjesta Općine Erdut
može definirati na slijedeći način:
• sustav kanalizacije: Nepotpuni razdjelni gdje se gradi kanalizacijska mreža za kućanske i

industrijske otpadne vode, a oborinske se vode rješavaju otvorenim sustavima;
• sustav prečišćavanja: Jednostavan uređaj za pročišćavanje s mehaničkim stupnjem pročišćavanja u

prvoj fazi i dodatnim biljnim ili evapotranspiracijskim uređajem u definitivnoj fazi izrade.
Ovi su načini primijenjivi na područja s koncentriranim načinom izgradnje gdje se javlja više jedinica
nego u zvaničnoj administrativnoj podjeli područja, jer se uz Bijelo Brdo, Aljmaš, Erdut i Dalj javljaju
i kompaktna naseljena mjesta:
68
• "Dobro Polje" kod Bijelog Brda,

• "Ušće" kod Aljmaša,
• Novi Erdut i
• Bogaljevci.
Osim područja koncentrirane u Općini Erdut postoje i područja rahle izgradnje s kućama za odmor na
većim parcelama. Ta su područja "Sadovi" i "Mišino Brdo" istočno od Bijelog Brda, te "Daljska
Planina" između Aljmaša i Erduta.
Za područja koncentrirane izgradnje u općini Erdut predviđa se gradnja slijedećih sistema razdjelne
kanalizacije s pripadajućim uređajima za pročišćavanje:
1. Bijelo Brdo - Ušće - Aljmaš s cca 3000 ES
2. Erdut s cca 1000 ES
3. Novi Erdut - Bogaljevci s cca 500 ES
4. Dalj s cca 3500 ES.
U podučjima rahle izgradnje predviđa se rješenje odvodnje izgradnjom:

• Septičkih jama i
• Kombiniranih sustava.
Dobro konstruirana septička jama je vrlo efikasan biološki uređaj za pročišćavanje u kojem se, nakon
komore za mehaničko pročišćavanje, fizikalno-kemijskim i anaerobnim biološkim procesima
intenzivno razgrađuju organske tvari. Otpadne se vode nakon tretmana najčešće upuštaju u okolni
teren putem upojnih bunara.
U tanku, komori za mehaničko pročišćavanje, skupljati će se tijekom upotrebe mulj, kojega ovlaštena
organizacija treba povremeno (svakih 2-5 god.) ispumpati. Disponiranje i obrada mulja mora biti
organizirana u pogodnom od postuliranih sustava odvodnje otpadnih voda koncentriranih zona
izgradnje. Stabilizirani se mulj može odlagati na komunalnoj deponiji ili koristiti na poljoprivrednim
površinama.
Kombinirani sustavi predviđaju da se uz septičke jame tamo gdje je to potrebno koriste u predtretmanu
mastolovi građeni na mjestu nastanka (restoranske kuhinje; uslužni objekti odgovarajućeg profila i sl.)
ili kao dio uređaja, te složeni sistemi deponiranja i poboljšanja karakteristika efluenata septičkih jama.
Kod takovih sistema obične upojne bunare zamijenjuju adsorpcijska drenažna polja,
evapotranspiracijski sustavi, pješćani filtri, aerobni i anaerobni biološki filtri s prirodnim ili umjetnim
ispunama.
Ovi se svi uređaji projektiraju ovisno o karakteristikama lokacije:

• pretpostavljenom opterećenju
• postojećem biljnom pokrovu
• visini podzemne vode
• propusnosti tla
• mogućem utjecaju na susdjene i površinske i bunarske vode i sl.
gdje je smisao projektiranja dokazani stupanj pročišćavanja otpadnih voda definiran Državnim planom
za zaštitu voda ("NN" 8/99.) i Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih
tvari u otpadnim vodama ("NN" 40/99. i 6/01.).
Industrijski i poljoprivredni pogoni od kojih neki nisu u pogonu su u Općini Erdut:

Tablica 35.
Naziv Djelatnost Mogući izvori zagađenja
IPK Dalj d.o.o. uzgoj stoke i usjeva goriva, maziva, pesticidi, stajnjak
IPK Farma Marinovci uzgoj stoke goriva, maziva, pesticidi, stajnjak
IPK Vinogradi d.o.o. prozvodnja grožđa i voća goriva, maziva, pesticidi,
69
IPK Vinarija d.o.o. prozvodnja vina goriva, maziva, otpadne vode
Za otpadne vode ovih pogona, ako će se priključiti na sustave odvodnje naselja mora se
predtretmanom (taložnicima, separatorima i sl.) osigurati kvaliteta efluenata na razini prosjeka iste u
odgovarajućem odvodnom sustavu ili organizirati vlastiti sustav odvodnje.
3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda
U ispunjenju ciljeva u oblasti uređenja vodotoka i voda u Općini Erdut potrebno je u koritu Drave radi
produženja perioda plovnosti izvesti odgovarajuće regulacijske radove, a zbog izraženih i
preovlađujućih akumulacijskih procesa osigurati kvalitetno i redovno održavanje profila plovnog puta.
Na Dunavu treba dovršiti predviđene regulacijske radove na dionicama “Staklar - Marin” (r.km. 1374
+ 500 do 1369 + 500) i “Bogojevo - Vukovar” (r.km. 1369+500 do 1347+000), a posebno na Daljskoj
krivini.
U cilju povećanja atraktivnosti i pristupačnosti rekreacijsko - turističkih zona i destinacija Općine

Erdut treba izvesti potrebne hidrotehničko regulacijske radove na koritu i uz korito Dunava u r.km.
1380+600 i r.km 1353+350 radi izgradnje pristaništa s trajnim vezovima za čamce, a i manje radove
na ostalim mjestima predviđenim za izgradnju privezišta.
3.5.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Na području Općine Erdut u pogledu razvoja sustava melioracijske odvodnje predviđena je

rekonstrukcija osnovne i detaljne kanalske mreže sa uređenjem pripadajućih hidrotehničkih objekata.
Rekonstrukcija kanalske mreže odvijati će se unutar postojećih parcela Hrvatskih voda.
Od osnovne kanalske mreže predviđena je rekonstrukcija slijedećih kanala:

1. Glavni Daljski ....................................... 21 250 m
2. Borojeva Međa ..................................... 4 450 m
3. Podgled ................................................. 8 620 m
4. Ačaš ...................................................... 1 500 m
Ukupno: 35 820 m
Uz navedeno predviđena je i rekonstrukcija cca 20 000 m detaljne kanalske mreže.
Može se očekivati i proširenje i rekonstrukcija drenažnih sistema na površinama na kojima to zahtijeva

ili će zahtijevati odgovarajuća biljna proizvodnja, a nivelete dna rekonstruirane kanalske mreže
dozvoljavaju.
Za potrebe navodnjavanja potrebno je izvršiti reviziju postojeće dokumentacije nerealiziranog projekta

navodnjavanja Daljskog područja. Novu projektnu dokumentaciju treba zasnovati u skladu s novim
saznanjima i suvremenim metodama proračuna i izraditi je vodeći računa o uklapanju u Plan
navodnjavanja Osiječko - baranjske županije.
3.6. POSTUPANJE S OTPADOM
Zbrinjavanje otpada s područja Općine Erdut vršit će se ovisno o vrsti otpada.
Zbrinjavanje opasnog i posebnog otpada ustrojit će se na jedinstvenom i cjelovitom funkcionalnom

sustavu Republike Hrvatske. Lokacija skladišta, lokacija prikupljališta i odlagalište opasnog otpada
odredit će se nakon analize količine i vrste opasnog otpada i mjesta njegovog nastanka. Orijentacijski,
planirana je izgradnja u sklopu budućeg regionalnog odlagališta.
70
Zbrinjavanje komunalnog otpada na području Općine Erdut sukladno PPOBŽ, planira se u dvije faze:
I faza: Na području Općine rezervirana je privremena lokacija odlagališta komunalnog otpada do

izgradnje regionalnog odlagališta uz zatvaranje preostalih nekontroliranih odlagališta te
njihovu sanaciju.
II faza: Uspostava sustava regionalnog odlagališta za cijelu Županiju, a u sklopu kojeg treba
predvidjeti prostor i za odlaganje opasnog otpada.
Zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla moguće je u sklopu većih (subregionalnih) deponija po

određenju njihovih lokacija, a dozvoljava se i lokalno rješenje u sklopu farmi uz obvezu procjene
utjecaja na okoliš.
3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
3.7.1. Mjere zaštite voda
Zaštita voda propisana je odgovarajućom zakonskom regulativom. Radi provedbe zaštite voda u
pogledu zaštite od onečišćenja, Vlada Republike Hrvatske donijela je Državni plan za zaštitu voda
("NN" 8/99.), a obveza je Osječko-baranjske županije donošenje Županijskog plana za zaštitu voda
koji trebaju predložiti "Hrvatske vode". U tijeku je priprema istog.
Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i izvorima onečišćenja, sprječavanjem,
ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i ponašanja koji mogu utjecati na onečišćenje voda i stanja
okoliša u cjelini te drugim djelovanjima usmjrenim očuvanju i poboljšanju kakvoće i namjenske
uporabljivosti voda.
Monitoring ispitivanja kvalitete površinskih voda je prema ustaljenom programu "Hrvatskih voda", te
međudržavnim i međunarodnim programima. Mjerna mjesta monitoringa raspoređena su van teritorija
Općine Erdut.
Svrstavanje voda u vrste obavlja se temeljem posebnog propisa na osnovi izračunate mjerodavne
vrijednosti parametara analiziranih uzoraka vode.
Posebna se pažnja u zaštiti voda posvećuje zaštiti područja na kojima se nalaze izvorišta od namjernog
ili slučajnog zagađenja i drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost
voda ili na njenu izdašnost. Ova se zaštita u načelu provodi utemeljenjem zona sanitarne zaštite
izvorišta temeljem posebnog propisa i provođenjem odgovarajućih restriktivnih mjera. Općina Erdut
odnosno koncesionar javne vodoopskrbe mora osigurati potreban elaborat za definiranje i usvajanje
zona sanitarne zaštite crpilišta u Dalju.
Najvažniji izvori zagađenja voda na području Općine Erdut su slijedeći:

• Stanovništvo i njegove djelatnosti
U Općini Erdut je javnom vodoopskrbom obuhvaćeno 9304 stanovnika što uz prosječnu potrošnju od
150 l/dan daje godišnju potrošnju od cca 510 000 m3 pitke vode. Uz izuzetak od cca 20% količine
potrošene za zalijevanje, održavanje komunalne čistoće i sl., glavnina od cca 410 000 m3 upotrebljene
i zagađene vode završava u propusnim septičkim i inim "crnim jamama" s dugoročnim posljedicama
po kvalitet podzemnih voda što je već evidentirano u vodonosniku crpilišta u Aljmašu, koje mora biti
napušteno. Problem se usložnjava činjenicom da je financijski znatno lakše, a po standard življenja
znatno atraktivnije osigurati vodoopskrbu (a time i povećani standard potrošnje vode) nego
odgovarajuću odvodnju, a također i djelatnostima kao što je uzgoj stoke ili peradi.
71
• Industrija, koja u potrošnji vode iz javnih vodoopskrbnih sustava sudjeluje s gotovo jednakim
udjelom sa stanovništvom, a koristi i nezavisne izvore potrebne tehnološke vode ima gotovo
zanemarivi predtretman otpadnih voda, a ispušta ih bilo u industrijske kolektore bilo kolektore
urbanih sustava, a time u barem 65 postotnoj količini u vodotoke bez prečišćavanja. Posebnu
pažnju u tom smislu zaslužuje mesna industrija.
• Poljoprivreda, koja intenzivnim načinom obrade i korištenja zemljišta spiranjem u melioracijske
kanale emitira ogromne količine mineralnih gnojiva i pesticida s poznatim posljedicama po
ekosustav-naročito voda stajačica.
• Stočarstvo posebno ono intenzivnog tipa koje vrlo često biološki otpad uzgoja "zbrinjava" u
neadekvatnim, nedovoljno kapacitiranim otvorenim lagunama, koje se – malo, malo "tehničkom
omaškom " ili "višom silom" isprazne u obližnji vodotok.
• Odlagališta krutog otpada domaćinstava i industrije (dosta često i zaista otrovnog) koja ispiranjem
emitiraju štetne materije u otvorene vodotoke ili u podzemlje.
• Povremena incidentna zagađenja iz sfere prometa, ekstrakcije sirovina, kemijske industrije i
slično.
Kontrola i smanjenje zagađenja mogu se općenito postići striktnom primjenom Zakona, a posebno:
• sanitarnom zaštitom izvorišta,
• završetkom odvodnih sustava i izgradnjom centralnih uređaja za prečišćavanje u urbanim
sredinama,
• uravnoteženjem izgradnje vodoopskrbnih sustava i sustava (separatne) odvodnje u ruralnim
sredinama i poticanjem izgradnje manjih individualnih ili skupnih sustava s biološkim
prečišćavanjem,
• rigoroznom kontrolom uređaja za predtretman i kvalitete otpadnih voda industrije,
• preorjentacijom poljoprivrede na proizvodnju ekološki ispravne hrane uz korištenje prirodnih
gnojiva,
• uravnoteženjem stočarske proizvodnje s odgovarajućim zemljišnim resursima te iskorištenjem
biološkog otpada uzgoja za proizvodnju energenta i organskog gnojiva,
• sanitarnim uređenjem odlagališta otpada i uređenjem posebnih odlagališta za opasan otpad,
• primjenom tehničko-tehnoloških mjera za prevenciju incidentnih zagađenja, i
• u izvjesnoj mjeri promjenom bioloških kultura na određenim površinama.
3.7.2. Mjere zaštite tla
Poradi očuvanja tala Hrvatske uspostavit će se sustav trajnog motrenja kojim će se prikupiti podrobne
informacije o stanju tala i utjecaju prirodnih čimbenika i ljudskih aktivnosti na tlo, kao i o procesima
oštećenja i onečišćenja tala.
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva

u idućem razdoblju planira:
• izvršiti inventarizaciju stanja oštećenosti tala Hrvatske
• razraditi sustav trajnog motrenja tala
• osmisliti informacijski sustav tala.
Zaštita tla od onečišćenja provodi se u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje hrane,
te zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta.
I kroz izradu Prostornog plana uređenja Općine Erdut nastojalo se racionalno koristiti poljoprivredno
zemljište te smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe putem usklađivanja
interesa svih korisnika prostora, a kroz smanjenje građevinskog područja namjena.
Zapuštene i minirane poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni, a

površinske kopove potrebno je sanirati i privesti novoj namjeni nakon eksploatacije.
3.7.3. Mjere zaštite zraka

72
Donošenjem propisa o zaštiti zraka Republika Hrvatska se opredijelila za sustavni pristup rješavanju
problema zaštite zraka. Pored donošenja potrebnih podzakonskih propisa i njihove djelotvorne
provedbe, sustavni pristup zaštiti zraka ostvarit će se i donošenjem Strategije kojom će se uskladiti
potrebe gospodarskog razvoja Republike Hrvatske sa zahtjevima zaštite zraka.
Postupnom realizacijom Strategije zaštite zraka, kako na državnoj tako i na lokalnim razinama težit će
se primarnom cilju – zaštiti i poboljšanju kakvoće zraka na cjelokupnom teritoriju Republike
Hrvatske.
Prioritetna aktivnost u slijedećem razdoblju je uspostava područne mreže za praćenje kakvoće zraka,
koja će obuhvatiti sva gradska naselja na području Županije te mjerenja posebne namjene radi provjere
utjecaja na okoliš nekog izvora emisije. U slučaju osnovane sumnje ili pritužbi građana da je došlo do
prekomjernog onečišćenja zraka.
I posebno ukazujemo na problem mogućeg utjecaja prekograničnog daljinskog prijenosa onečišćenja

zraka zbog činjenice da Općina Erdut graniči sa Srbijom i Crnom Gorom.
3.7.4. Mjere zaštite od buke
Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, jedinice lokalne samouprave osiguravaju izradu karte buke za
utvrđivanje i praćenje razine buke. Karta buke, kao dio dokumentacije o prostoru, grafički je prikaz
osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i
borave.
U planovima užeg područja potrebno je odrediti predviđene razine buke, koje ne smiju prijeći najviše
zakonom dopuštene razine.
3.7.5. Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta
Zakonom o zaštiti prirode zaštićene su pojedine biljne i životinjske vrste. To su prvenstveno vrste koje
su ugrožene ili rijetke u Hrvatskoj, ali i neke druge vrste, npr. one koje su ugrožene na međunarodnoj
razini pa nas na njihovu zaštitu obvezuju različite međunarodne konvencije.
U Hrvatskoj je zaštićeno 456 životinjskih vrsta. Zaštićena je velika većina značajnih sisavaca s
izuzetkom tzv. «problematičnih vrsta» i lovnih vrsta. Zaštićene su sve hrvatske gnjezdarice, kao i sve
ostale europske vrste ptica koje se zateknu na području Republike Hrvatske, osim lovnih vrsta te
velikog vranca na ribnjacima i čvorka na poljoprivrednim površinama. Od gmazova zaštićene su sve
zavičajne vrste (izuzev riđovke i poskoka), a od vodozemaca sve vrste osim tri vrste zelene žabe.
Od biljnih vrsta zaštićene su za sada 44 vrste, ali u tijeku je izrada Pravilnika prema kojem će se
zaštititi sve vrste upisane u Hrvatsku crvenu listu (knjigu).
Osim zakonskog zaštićivanja pojedinih biljnih i životinjskih vrsta važna je i zaštita njihovih staništa na
prostorima koji se gospodarski koriste. Zaštita staništa unapređuje se provođenjem određenih
smjernica zaštite prirode od strane poljoprivrednih, šumarskih, vodoprivrednih, prostorno – planerskih
i drugih službi.
U PPOBŽ (Odredbe za provođenje) utvrđene su mjere za zaštitu biljnog i životinjskog svijeta, a koje
se odnose na zaštitu biotopa i staništa o čemu se vodilo računa pri izradi PPUOE.
U PPOBŽ (Odredbe za provođenje) utvrđena su područja za istraživanje i praćenje procesa u prostoru

među kojima ističemo potrebu inventarizacije, kartiranja, valorizacije i procjenu ugroženosti flore,
faune i njihovih stajališta. Ova istraživanja za sada nisu izvršena, a o njihovim rezultatima ovisi
sadržajnija zaštita flore i faune u dokumentima prostornog uređenja.
73
Prema dostupnim podacima, na području Općine Erdut, nema biljnih i životinjskih vrsta koje bi, u
svrhu očuvanja, trebalo posebno zaštititi ovim Planom.
3.8. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI I

ELEMENTARNIH NEPOGODA
Sukladno važećim propisima jedinice lokalne samouprave dužne su radi zaštite i spašavanja ljudi,
materijalnih i drugih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih i tehničko – tehnoloških, ekoloških
nesreća, te ratnih razaranja planirati i graditi skloništa i druge objekte za zaštitu ljudi.
3.8.1. Mjere zaštite od ratnih opasnosti
Skloništa i/ili drugi objekti za zaštitu stanovništva na području Općine Erdut grade se u naseljima koja
su svrstana u ugrožena naselja:
• Naselje 3. stupnja ugroženosti (malo ugroženo naselje)
o Dalj
• Naselje 4. stupnja ugroženosti (manje ugroženo naselje)
o Bijelo Brdo
o Erdut.
U prostornim planovima užih područja moguće je uz odgovarajuće obrazloženje povećati stupanj

ugroženosti u odnosu na navedeni, a suprotno nije moguće. Također je moguće i naselja, koja u
PPOBŽ nisu navedena, svrstati u ugrožena naselja.
3.8.2. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda
Organizacija i namjena površina u PPUOE planirana je integralno s planiranjem zaštite od

elementarnih nepogoda. Ostale mjere zaštite od elementarnih nepogoda (poplava, potres, požar,
tehnološke nesreće) provode se sukladno posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo
područje.
74
II ODREDBE ZA PROVOĐENJE
0. UVOD
Pojedini pojmovi, upotrebljeni u ovim Odredbama, imaju slijedeće značenje:
a) Regulacijska linija je zajednička međa građevne čestice i javne površine.

b) Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne
površine građevne čestice sukladno posebnom propisu.
c) Postojećom građevinom ili dijelom građevine smatra se legalno izgrađena građevina ili dio
građevine.
d) Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija.
e) Uvjetno grlo je grlo stoke težine 500 kg i sve vrste stoke se preračunavaju na uvjetna grla
množenjem broja grla sa slijedećim koeficijentima:
• krave, steone junice 1,00
• bik 1,50
• vol 1,20
• junad 1 – 2 god. 0,70
• junad 6 – 12 mjes. 0,50
• telad 0,25
• krmača + prasad 0,30
• tovne svinje preko 6 mjeseci 0,25
• tovne svinje do 6 mjeseci 0,20
• prasad do 2 mjeseca 0,02
• teški konji 1,20
• srednje teški konji 1,00
• laki konji 0,80
• ždrebad 0,75
• ovce, ovnovi, koze 0,10
• janjad, kozlići 0,05
• jarad 0,05
• nojevi 0,30
• kunići 0,02
• pure 0,02
• tovna perad 0,0055
• konzumne nesilice 0,0020
• rasplodne nesilice 0,0033
• za životinje koje nisu navedene u tablici koeficijent se određuje prema stručnom mišljenju
Poljoprivredno – savjetodavne službe.
f) Podrumom se smatra najniža etaža ako:
• na kosom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 40 cm od kote konačno
zaravnatog terena na višem dijelu i ako kota gotovog poda podruma nije višlja od kote
konačno zaravnatog terena na najnižem dijelu
• na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 150 cm od kote
konačno zaravnatog terena.
g) Tavanom se smatra neuređeni prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne
konstrukcije koji nije priveden namjeni uz uvjet da nadozid ne smije biti veći od 100 cm. Tavan
može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i minimalnog
osvjetljenja. Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m2, s tim da površina svih otvora
ne smije biti veća od 3 m2 na 100 m2 površine tavana. Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i
lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama, penjalicama, stubištima i sl. Ovako izveden tavan ne
smatra se nadzemnom etažom i ne ulazi u etažnost.
75
h) Visina građevine je ukupna visina građevine od kote terena do najviše točke sljemena građevine
kod kosih krovova, odnosno do najviše točke gornjeg završnog sloja ravnog krova. Ukoliko zid
građevine nadvisuje sljeme krova, visina građevine se mjeri do najviše točke tog zida. Ukoliko
građevina ima složeno krovište ili više vrsta krovova, visina se mjeri do one točke, od gore
navedenih, koja je apsolutno najviša.
i) Visina dijela građevine na određenoj udaljenosti od međe je najviša točka presjeka građevine u
vertikalnoj ravnini paralelnoj s međom na toj udaljenosti. Mjeri se do vanjskog završnog sloja
krova odnosno zida, ako zid nadvisuje krov.
j) Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvoreni
prostori ili prostorije se ne uračunavaju u visinu građevine ili dijela građevine.
k) Dvorišna međa je međa građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama koje nisu javne.
l) Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih zatvorenih nadzemnih
dijelova građevine na građevnu česticu u točki koja je najbliža toj međi. Udaljenost se uvijek mjeri
okomito na među i to od vanjske, završno obrađene plohe koja zatvara građevinu.
m) Udaljenost pojedinog dijela građevine od međe je udaljenost tog dijela u točki koja je najbliža
zamišljenoj vertikalnoj ravnini koja prolazi kroz tu među. Mjeri se okomito na tu ravninu i to od
vanjske, završno obrađene plohe dijela od kojeg se mjeri.
n) Udaljenost otvora od međe je udaljenost vanjskog, završno obrađenog ruba zidarskog otvora plohe
na kojoj se nalazi i to u točki koja je najbliža zamišljenoj vertikalnoj ravnini koja prolazi kroz tu
među, mjereno okomito na tu ravninu. Udaljenost krovnih otvora od međe se mjeri od najbliže
točke plohe krova uz sam rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira
prozora, vrata ili drugog elementa koji zatvara taj otvor.
o) Poljoprivredni posjed je zemljište koje je u najmanjoj površini od 60 % u vlasništvu investitora, a
preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Najmanje 50 % posjeda treba biti na području
Općine Erdut. Ako posjed čine više katastarskih čestica na najmanje 80 % površina posjeda
katastarske čestice trebaju biti fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih
dijele melioracijski kanali ili poljski putovi.
p) Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je poljoprivredni posjed u sklopu kojeg se nalaze
poljoprivredne građevine zajedno sa stambenom građevinom.
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE
(1). U prostornom planu uređenja Općine Erdut (dalje u tekstu: PPUOE) površine za razvoj i
uređenje prikazane su na kartografskom prikazu 1. «Korištenje i namjena površina» i određuju
se za slijedeće namjene:
Površina naselja
• izgrađeni dio građevinskog područja naselja stalnog stanovanja
• neizgrađeni dio građevinskog područja naselja stalnog stanovanja
• građevinsko područje naselja povremenog stanovanja
Površina izvan naselja

• gospodarska namjena ……………………………………….. G
• površine za iskorištavanje mineralnih sirovina………..……. E3
• ugostiteljsko – turistička namjena …………...……………... T
• osobito vrijedno obradivo tlo………...……………………… P1
• vrijedno obradivo tlo……...…………………………………. P2
• ostala obradiva tla…………………...………………………. P3
• šuma gospodarske namjene………..………………………... Š1
• ostalo poljoprivredno tlo……………..……………………... P
• vodne površine……………………..……………………….. V
• posebna namjena…………………..………………………... N
• rezervne površine za budući razvoj naselja…………..……... RP
• odlagalište komunalnog otpada…………………………….. OK
76
(2). Površine određene u kartografskom prikazu broj 1. «Korištenje i namjena površina»

razgraničene su na slijedeći način:
• građevinska područja (izgrađeni i neizgrađeni dio), izdvojena građevinska područja i
rezervne površine za budući razvoj naselja granicama utvrđenim na kartografskom prikazu
broj 4.1. – 4.4. «Građevinska područja» (na katastarskim kartama u MJ 1:5000),
Detaljna namjena građevinskih područja utvrđuje se prostornim planovima užih područja
ili na temelju Odredbi za provođenje PPUOE (dalje u tekstu: Odredbe).
• površine poljoprivrednog tla i šuma osnovne namjene te vodnih površina određivanjem
funkcije, vrste, boniteta i uređenosti, a prema podacima nadležnih ustanova.
I. i II. bonitetna klasa poljoprivrednog zemljišta smatra se osobito vrijednim obradivim
tlom, a III, IV. i V. bonitetna klasa vrijednim obradivim tlom.
Bonitetna klasa za pojedinačne čestice utvrđuje se prema podacima Državne geodetske
uprave.
• područja posebne namjene granicama čestica područja i građevina od posebnog značaja za
obranu države sukladno posebnim propisima,
• površine za iskorištavanje mineralnih sirovina na temelju odobrenja nadležnog tijela
državne uprave.
( 3). Na kartografskim prikazima 2.1. «Promet», 2.2. «Energetski sustav» i 2.3. «Vodnogospodarski
sustav» građevine su određene funkcijom i kategorijom.
Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na slijedeći način:
• za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom katastarskom česticom i pojasom
primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima
• za planirane građevine (uključujući i alternativne) prostor se osigurava namjenom
površina, orijentacijskom lokacijom (simbol) i infrastrukturnim planskim koridorom, koji
obuhvaća i propisan zaštitni pojas.
Širina planskih koridora utvrđuje se simetrično u odnosu na os koridora i iznosi ukupno:
Prometne građevine
• za brze ceste ………………….…………………….… 1.500 m
• za ostale ceste i turističku stazu .…….………………… 250 m
Telekomunikacijske građevine ………………….……….… 100 m
Građevine za transport plina ………………….…………… 100 m
Elektroenergetske građevine
• DV 400 kV usporedni s postojećim dalekovodima …... 500 m
• ostali DV 400 kV ………………….………………….. 1.000 m
• ostali dalekovodi ………………….…………………… 500 m
• lokacija trafostanica (radijus) ………………….……… 500 m
Vodnogospodarske građevine ………………….………….. 300 m
Širina planskih koridora može se smanjiti, ako na dionicama postoje nedvojbene rubne linije
koje se ne mogu prelaziti (voda, šuma, građevinsko područje, zaštićeno područje i sl.).
Širine planskih koridora, iz stavka 2. ove točke, ne primjenjuju se na dijelu koridora koji
prolazi kroz ili zadire u građevinsko područje.
U prostoru planskih koridora ne mogu se, do utvrđivanja točne trase i lokacije, planirati i
graditi građevine koje se, sukladno PPUOE, mogu graditi izvan građevinskih područja, izuzev
građevina infrastrukture.
U prostoru planskih koridora, a koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaju ograničenja
iz prethodnog stavka ove točke.
77
(4). Prostor određen u kartografskom prikazu broj 3.1.1. «Područja posebnih uvjeta korištenja»
razgraničava se na slijedeći način:
• Zaštićene prirodne vrijednosti i zaštićena nepokretna kulturna dobra temeljem akta o
zaštiti.
(5). Prostor određen na kartografskom prikazu broj 3.1.2. «Područja posebnih ograničenja u
korištenju» razgraničava se na slijedeći način:
• područje najvećeg intenziteta potresa prema granicama naznačenim u kartografskom
prikazu
• područje lovišta temeljem posebnog propisa
• vodozaštitno područje (krug u kartografskom prikazu s radijusom od 2,1 km) je zona
preventivne zaštite izvorišta u Aljmašu, Bijelom Brdu, Dalju i Erdutu.
Zona preventivne zaštite izvorišta predstavlja približno područje za koje treba utvrditi
granice sanitarne zaštite izvorišta.
U zoni preventivne zaštite izvorišta ne dozvoljava se:
− građenje kemijskih industrijskih postrojenja
− ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda.
Po donošenju odluka o zaštiti izvorišta vrijediti će odredbe iz tih Odluka što se ne smatra
izmjenom ovog Plana.
• poplavno područje prema podacima ustanove nadležne za vodnogospodarstvo
• lučko područje na temelju posebnog propisa
• sigurnosno područje posebne namjene određuje nadležno tijelo obrane
• sigurnosno područje zračne luke na temelju posebnog propisa.
(6). Prostor određen u kartografskom prikazu broj 3.2.1. «Uređenje zemljišta i zaštita posebnih
vrijednosti i obilježja» razgraničava se na slijedeći način:
• područja hidromelioracije (orijentacijski) temeljem granica naznačenih u kartografskom
prikazu
• oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne građevine (orijentacijski) temeljem granica
naznačenih u kartografskom prikazu
• područje zaštite vrijednih dijelova prirode (izvan zaštićenih područja) temeljem granica
naznačenih u kartografskom prikazu
• područje ugroženo bukom (orijentacijski) temeljem granica naznačenih u kartografskom
prikazu.
(7). Prostor određen na kartografskom prikazu broj 3.2.2. «Područje primjene planskih mjera
zaštite» razgraničava se na slijedeći način:
• obuhvat obvezne izrade prostornog plana temeljem posebnih propisa i u granicama
naznačenim na kartografskom prikazu
• zahvat potrebne provedbe procjene utjecaja na okoliš temeljem posebnih propisa i ovih
Odredbi.
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju
(8). Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Osječko – baranjsku županiju (prometne ,

energetske, vodnogospodarske, turističko – rekreacijske i posebne namjene) mogu se graditi i
rekonstruirati sukladno namjeni površina, posebnim propisima i ovim Odredbama.
Postojeće građevine za koje se planom predviđa izmještanje ili nova trasa zadržavaju
kategoriju i sva ograničenja utvrđena po posebnim propisima do izvedbe nove trase ili objekta
te prekategorizacije prema posebnim propisima koja ne znači izmjenu PPUOE.
78
2.1.1. Građevine od važnosti za Državu
(9). Prometne građevine

Cestovna prometnica s pripadajućim objektima i uređajima
• brza cesta s dvije trake na pravcu Osijek - Erdut na potezu čvor "Antunovac" - Klisa - D2 -
D213 - Dalj - Erdut - granični prijelaz (S i CG);
Željeznička pruga s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima
• magistralna pomoćna pruga MP14 Vinkovci - Borovo - Erdut - državna granica (S i CG)
Građevina riječnog prometa
• plovni put Dravom na unutarnjim vodama.
(10). Energetske građevine

Građevina za proizvodnju električne energije
• TE «Tanja» 2x350 MW (alternativno TE Dalj) );predviđeni energent je plin (ugljen).
Građevina za prijenos električne energije
• DV 2x400 kV za priključak TE «Tanja» (alternativno TE Dalj) od TE do TS
«Ernestinovo»,
(11). Vodnogospodarske građevine

Regulacijske građevine
• regulacijske građevine za obranu od poplava na državnim vodama Dravi i Dunavu
Zaštitne građevine
• obrambeni nasipi uz desnu obalu Dunava
• obrambeni nasipi uz desnu obalu Drave.
(12). Građevina posebne namjene

• vojni kompleks «Čvorkovac»
2.1.2. Građevine od važnosti za Županiju
(13). Prometne građevine

Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
• županijske ceste Ž4092 i Ž4093;
• stalni granični prijelaz kod Erduta (S i CG) – trenutno privremena kontrolna točka;
• turistička staza duž obala Drave i Dunava (uključuje i biciklističku stazu).
Željezničke pruge s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima

• željeznička pruga prvog reda I.100 Dalj - Osijek - Varaždin;
• stalni granični prijelaz kod Erduta (S i CG) – trenutno privremena kontrolna točka;
Građevina riječnog prometa

• riječna luka u Aljmašu.
Građevina zračnog prometa

• letjelište za poljoprivrednu avijaciju.
Poštanski kapaciteti
• postojeći i planirani poštanski uredi.
Telekomunikacijske građevine
• građevine javne pokretne telekomunikacijske mreže (GSM),
• mjesne telefonske centrale (UPS): Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj i Erdut
(14). Energetske građevine

Energetske građevine za prijenos električne energije
79
• DV 110 kV TE»Tanja» (alternativa TE Dalj)-TS Nemetin,

• DV 110 kV TE»Tanja» (alternativa TE Dalj)-TS Vukovar.
(15). Vodnogospodarske građevine

Melioracijska građevina
• melioracijski sustav Glavnog Daljskog kanala s kanalima Borojeva - Međa i Pogled - Ačaš
čiji je sliv međuopćinski i međužupanijski.
Građevine za korištenje voda

• postojeći spojni cjevovod Dalj - Erdut - Novi Erdut;
• planirani spojni cjevovodi:
− Dalj - Aljmaš - Erdut
− Dalj - Bijelo Brdo - Sarvaš i
− Dalj - Borovo;
• planirani sustav i zahvat vode za navodnjavanje Daljsko područje.
(16). Turističko – rekreacijsko područje

• područje (potez) Aljmaš – Erdut
2.2. Građevinska područja naselja stalnog i povremenog stanovanja
Oblik i veličina građevne čestice
(17). Građevna čestica na području naselja stalnog stanovanja je zemljište najmanje površine 100 m2
koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno Odredbama te koje ima najmanje 5 m
dugu regulacijsku liniju s javnom površinom iz točke (26).
(18). Građevna čestica na području naselja povremenog stanovanja je zemljište najmanje površine
400 m2 koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno Odredbama te koje ima najmanje
3 m dugu regulacijsku liniju. Regulacijska linija može biti i kraća ili je građevna čestica ne
mora imati, a pristup do javne površine iz točke (26). se osigurava na drugi način (služnost
prolaza preko druge čestice i sl.).
(19). Iznimno od točke (17). i (18). dokumentom prostornog uređenja užeg područja može se
propisati drugačije.
(20). Iznimno od točke (17). građevna čestica na kojoj su legalno izgrađene građevine, a koja ne
udovoljava navedenim uvjetima može se smatrati građevnom česticom u postojećoj veličini i
obliku te može imati kraću regulacijsku liniju ili ju uopće ne mora imati, a pristup do javne
površine može biti osiguran na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).
(21). Iznimno od točke (18). građevna čestica na kojoj su legalno izgrađene građevine, može se
smatrati građevnom česticom u postojećoj veličini i obliku.
(22). Iznimno od točaka (17). i (18). građevna čestica infrastrukturne građevine (trafostanice,
mjerno-redukcijske stanice, telekomunikacijskih stupova i sl.) te pojedinačnih specifičnih vrsta
građevina (spomenici, spomen-obilježja, građevine protugradne obrane, građevine u kojima
stalno ne borave ljudi, a u funkciji su prometa, veza, energetike, vodoopskrbe, odvodnje,
vodoprivrede, raznih eksploatacija i sl.) može imati najmanju površinu jednaku tlocrtnoj
veličini građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja
na javnu površinu ili na građevnu česticu neke druge građevine ne mora se osnivati posebna
građevna čestica.
(23). Za građevine privremenog karaktera, koje se postavljaju na javne površine (kiosci,

nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi i sl.) ne osnivaju se
80
građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.
(24). Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne osnivaju se građevne čestice nego se iste
vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog
funkcioniranja građevine potrebno osnivati građevnu česticu.
(25). Građevna čestica za ceste i druge javno-prometne površine ne mora se osnivati kao jedinstvena
katastarska čestica već može biti podijeljena na više katastarskih čestica.
(26). Javna površina s kojom građevna čestica mora imati zajedničku među može biti:
a) javna cesta – razvrstana ili nerazvrstana cesta (s ili bez izgrađenog kolnika)
b) kolno pješačka površina u pješačkim zonama.
Namjena građevina
(27). U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi građevine slijedeće
namjene:
• Stambene,
• Mješovite,
• Javne i društvene,
• Športsko – rekreacijske
• Gospodarske,
• Pomoćne,
• Posebne,
• Infrastrukturne,
• Groblja,
• Urbana oprema.
(28). U građevinskom području naselja povremenog stanovanja mogu se graditi građevine slijedeće
namjene:
• Obiteljske stambene građevine (isključivo stambene namjene)
• Infrastrukturne,
• Urbana oprema.
(29). Namjena građevina u dokumentima prostornog uređenja užih područja može biti određena i
detaljnije, a u tom slučaju, na pojedinu namjenu primjenjuju se odredbe planova užih područja.
(30). Stambene građevine mogu biti:

• obiteljske stambene građevine
• višestambene građevine.
Obiteljske stambene građevine su obiteljske kuće (u smislu posebnog propisa) te ostale

građevine stambene namjene s najviše tri (3) stana.
Višestambene građevine su građevine stambene namjene s više od tri (3) stana.
(31). Građevine mješovite namjene su građevine s više namjena. Osnovna namjena građevine
mješovite namjene je ona namjena koja ima najveći udio u građevinskoj (bruto) površini
građevine. Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima za osnovnu namjenu
građevine.
(32). Građevine javne i društvene namjene su građevine upravne, socijalne, zdravstvene,

predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske namjene i sl.
(33). Športsko – rekreacijske građevine su građevine namijenjene športu i rekreaciji (dvorane,

81
bazeni, igrališta i sl.).
(34). Građevine gospodarske namjene su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko – turističke i

poljoprivredne građevine.
Proizvodne građevine su građevine industrijske, zanatske i sl. namjene u kojima se odvija

proces proizvodnje, prerade ili dorade.
Poslovne građevine su građevine uredske, uslužne, trgovačke i servisne namjene.
Ugostiteljsko – turističke građevine su ugostiteljske i smještajne građevine u kojima se obavlja

ugostiteljska djelatnost sukladno posebnom propisu.
Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te

uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja.
(35). Pomoćne građevine su garaže, drvarnice, spremišta, smjestišta otpada, ljetne kuhinje i sl. u
funkciji stambene građevine.
(36). Građevine posebne namjene su građevine za potrebe obrane i uređuju se prema posebnim
propisima.
(37). Građevine infrastrukture su građevine prometa, pošta i telekomunikacija, energetske, vodno

gospodarske, građevine za obradu, skladištenje i odlaganje otpada i sl.
(38). Groblja su komunalni sadržaji i uređuju se prema posebnim propisima.
(39). Elementi urbane opreme koji se grade na javnim površinama su: kiosci, nadstrešnice, oglasni
panoi, spomenici, fontane, telefonske govornice, ostala urbana oprema i sl.
(40). Obiteljskom stambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene, čija je osnovna
namjena stanovanje.
Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene, čija je osnovna namjena

stanovanje.
(41). U građevini mješovite namjene, kada je jedna od namjena stambena, mogu se od gospodarskih
namjena nalaziti samo čiste i tihe djelatnosti.
Čiste i tihe djelatnosti su:

• zanatske proizvodne djelatnosti, osim opisanih u točki (53).,
• uredi,
• uslužne i servisne djelatnosti osim opisanih u točki (53).
• trgovine maloprodaje, osim prodaje građevinskog materijala koji ne služi za završne
radove u građevinarstvu,
• skladišta (samostalna) do 100 m2 građevinske (bruto) površine građevine,
• ugostiteljski objekti osim opisanih u točki (53).,
• sve namjene koje se prema posebnom propisu mogu obavljati u stambenim prostorijama.
(42). Komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno odvojeni od prostora za
pristup ostalim namjenama. Iznimno, prostori namjena koje se prema posebnim propisima
mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za
pristup stanovima.
(43). Gospodarske namjene s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okolne građevine su sve

82
namjene koje nisu navedene u točki (41).
Veličina i površina građevina
(44). Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi najviše 0,6.
Iznimno od stavka 1. ove točke ukoliko je postojeći koeficijent izgrađenosti veći od

dozvoljenog isti se, prilikom izvođenja radova na postojećoj građevini ili gradnji nove
građevine, može zadržati, ali se ne smije povećavati.
Iznimno od stavka 1. ove točke dokumentom prostornog uređenja užeg područja može se
dozvoliti i drugačiji koeficijent izgrađenosti.
Iznimno od stavka 1. ove točke koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 1,0 kod
građevina iz točke (22). Odredbi.
Koeficijent izgrađenosti jedne ili više etaža kada se u njima nalazi podzemna garaža s pratećim
sadržajima (rampe, instalacijski prostori, spremišta, stubišta, liftovi i sl.) može iznositi 1,0 i to
samo u slučaju kada su svi konstruktivni dijelovi garaže ispod uređene kote okolnog terena i
kada je završni gornji vidljivi sloj stropa garaže uređen elementima uobićajenog uređenja
okućnice (staze, interna prometnica, parkiralište, popločenja, travnjaci i ostalo zelenilo i sl.). U
konstruktivne dijelove garaže ne računaju se ventilacijski otvori, odzračnici za zračenje i sl. U
ostalim slučajevima koeficijent izgrađenosti podzemne etaže garaže jednak je najvećem
koeficijentu izgrađenosti građevne čestice za namjenu građevine koja se na njoj gradi.
(45). U građevinskom području naselja stalnog stanovanja najveći kapacitet građevina za uzgoj
životinja može biti 50 uvjetnih grla.
Ako Općina svojom Odlukom utvrdi manji broj uvjetnih grla od dozvoljenih u prethodnom
stavku primjenjivati će se Odluka.
Najveća tlocrtna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za
iskazani kapacitet (broj uvjetnih grla) što je potrebno obrazložiti u projektu.
(46). Najveći broj nadzemnih etaža građevine iznosi:

• 3 za obiteljske stambene građevine u naselju stalnog stanovanja
• 2 za obiteljske stambene građevine u naselju povremenog stanovanja
• 4 za višestambene, javne i društvene, poslovne, ugostiteljsko – turističke i infrastrukturne
građevine
• 3 za športsko – rekreacijske i proizvodne građevine
• 1 za poljoprivredne, pomoćne i građevine u funkciji groblja.
Broj podrumskih etaža nije ograničen. Potkrovlja, mansarde, visoka prizemlja, djelomično
ukopane etaže i sl. smatraju se nadzemnim etažama.
Tavan se ne smatra etažom.
(47). Najveća visina poljoprivredne građevine iznosi 6 m od kote terena. Tavanski prostor može se
koristiti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za životinje.
(48). Najveća visina staklenika i plastenika iznosi 6 m.
(49). Najveća visina pomoćne građevine iznosi 6 m od kote terena.
(50). Na udaljenosti većoj od 20 m od regulacijske linije visina zida građevine na međi može biti
83
najviše 6 m od kote terena susjedne građevne čestice neposredno uz tu među.
Na udaljenosti većoj od 20 m od regulacijske linije visina dijela građevine može biti najviše 6
m od kote terena uvećanih za udaljenost od najbliže susjedne međe.
Ukoliko građevna čestica ima dvije ili više regulacijskih linija, stavak 1. i 2. ove točke
primjenjuje se na dijelu građevne čestice koji je na udaljenosti većoj od 20 m od svih
regulacijskih linija.
Odredbe stavka 1. i 2. ove točke ne odnose se na gradnju građevina u zonama u kojima prema
dokumentima prostornog uređenja nije dozvoljena gradnja stambenih građevina.
(51). Ukoliko postojeća građevina ima visinu ili etažnost veću od dozvoljene, ista se prilikom
izvođenja radova na postojećoj građevini može zadržati ali se ne smije povećavati.
(52). Dokumentima prostornog uređenja užeg područja može se propisati visina građevina drugačija
od one propisane u točkama (46)., (47)., (48)., (49). i (50).
Smještaj građevina
(53). Na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine može se graditi samo jedna obiteljska
stambena građevina, manja građevina javne i društvene, športsko-rekreacijske i gospodarske
namjene, te pomoćna građevina.
Manja građevina (izuzev poljoprivredne) ima građevinsku (bruto) površinu do 100 m2 s najviše
dvije nadzemne etaže visine do 10 m od kote terena.
Na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se od gospodarskih građevina graditi:

• jedna manja gospodarska građevina čiste i tihe djelatnosti ili jedna manja gospodarska
građevina s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okolne građevine slijedeće namjene:
o sve vrste radionica za obradu metala i drveta,
o sve vrste radionica za popravak, servisiranje i pranje vozila,
o ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub.
• poljoprivredne građevine.
(54). U naselju povremenog stanovanja na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine može se
graditi samo jedna obiteljska stambena građevina (isključivo stambene namjene).
(55). Na građevnoj čestici višestambene građevine može se graditi samo jedna višestambena
građevina i pomoćne građevine u funkciji stambene građevine.
(56). Ukoliko je na postojećoj građevnoj čestici izvedeno više građevina nego što je to dozvoljeno,
svaka od tih građevina se može rekonstruirati u postojećim tlorisnim i visinskim veličinama ili
se umjesto nje može izgraditi nova građevina na istom mjestu, iste namjene i u istim tlorisnim i
visinskim veličinama s mogućnošću povećanja visine radi izgradnje kosog krova bez nadozida
i najvećeg nagiba 30o.
(57). Ukoliko je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica, a ne postoji mogućnost
osnivanja jedne građevne čestice, ista se može rekonstruirati unutar postojećih vanjskih
tlorisnih i visinskih veličina građevine.
(58). Pomoće građevine mogu se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice.
Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s dvije ili više strana, pomoćna građevina se
može graditi i pored, ali ne ispred stambene građevine.
84
Iznimno stavak 1. i 2. ove točke ne odnosi se na gradnju garaža.
(59). Pomoćne građevine ne mogu se graditi na neizgrađenim građevnim česticama bez da se

istovremeno ne gradi stambena građevina.
(60). Zid građevine koji je paralelan s dvorišnom međom građevne čestice može biti prislonjen uz tu
među ili udaljen 1 m ili više od te međe.
(61). Zid građevine koji se približava dvorišnoj međi građevne čestice pod kutem manjim od 45o
mora biti udaljen 1 m ili više od te međe.
(62). Zid građevine koji se približava dvorišnoj međi građevne čestice pod kutem od 45o ili većim,
može se završnom točkom prisloniti uz među.
(63). Zaobljeni zidovi građevine mogu biti udaljeni 1 m ili više od dvorišne međe građevne čestice.
(64). Građevine mogu imati istake do 25 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to:
• u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i drugi ukrasni elementi na pročelju te jedna
stuba na ulazu u građevinu;
• u podzemnim etažama: temelji i zaštita hidroizolacije.
(65). Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1 m od regulacijske linije na javnu površinu.
(66). Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku,
kolno – pješačku ili zelenu površinu i to:
• konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine pod
uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude
manja od 3,5 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu. Najveća bruto razvijena
površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5% građevinske (bruto)
površine etaže;
• konzolno izvedene tende, nadstrešnice i sl. i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba
otvora prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da
svjetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3 m i
da vertikalna projekcija istaka bude udaljena najmanje 0,5 m od ruba kolnika;
• pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine i rampe za pristup invalida kod građevina
koje su sa svih strana okružene javnim površinama pod uvjetom da preostala slobodna
širina pješačke komunikacije bude najmanje 2,25 m i da se oko stuba izvede ograda visine
1 m;
• rampe i uređaji za pristup invalida ukoliko udovoljavaju posebnim propisima;
• rezervni izlazi iz skloništa ukoliko ih nije moguće izvesti unutar građevne čestice pod
uvjetom da izlaz bude unutar javne zelene površine i da ne bude unutar zone zarušavanja
okolnih građevina;
• priključci na komunalnu infrastrukturu.
(67). Dokumentom prostornog uređenja užeg područja mogu se istaci na javnu površinu regulirati i
drugačije nego što je to regulirano točkama (64)., (65). i (66).
(68). Gospodarske građevine s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okolna gađevine moraju biti
udaljene najmanje 3 m od svih dvorišnih međa građevne čestice. Udaljenost se odnosi na
prostor i prostorije u kojima se neposredno obavlja djelatnost s potencijalno nepovoljnim
utjecajem na okolne građevine.
(69). Odredba iz točke (68). ne odnosi se na gradnju gospodarskih građevina u zonama u kojima
dokumentima prostornog uređenja nije dozvoljena gradnja stambenih građevina i prostora.
(70). Najmanja udaljenost otvorenih i zatvorenih dijelova građevine u kojima borave životinje od
85
dvorišnih međa građevne čestice iznosi 3 m.
Najmanja udaljenost otvorenih i zatvorenih prostora i površina koji služe za odlaganje

stajnjaka od svih međa građevne čestice iznosi 3 m.
(71). Najmanja udaljenost staklenika i plastenika od svih međa iznosi 1 m.
(72). Ako postojeća građevna čestica graniči s kanalom, građevinu je potrebno odmaknuti 5 m, a
ograde i stabla 3 m od ruba kanala, osim ako nadležna ustanova ne odredi drugačije. Za
osnivanje novih građevnih čestica vrijedi odredba iz točke (208).
Oblikovanje građevina
(73). Zid građevine koji se izvodi uz dvorišnu među građevne čestice mora biti puni konstruktivni
zid bez ikakvih otvora. Zid se mora izvesti na način da završni sloj zida prema van bude u
ravnini međe. Zid mora nadvisiti krovnu plohu na mjestu dodira za najmanje 30 cm.
(74). Odvodnja oborinskih voda s krovnih ploha građevine mora se riješiti na vlastitoj građevinoj
čestici bez obzira na smjer pada krovnih ploha. Ukoliko se građevina gradi na međi, a pad
krovnih ploha izvodi prema toj međi mora se na rubu građevine na toj međi izvesti puni
konstruktivni zid bez ikakvih otvora. Taj zid mora nadvisiti ležeći oluk ili uvalu za najmanje
30 cm, a na krovnim plohama kosog krova prema toj međi obvezna je ugradnja snjegobrana.
(75). Otvori paralelni s dvorišnom međom građevne čestice ili koji su položeni pod kutem manjim
od 45 o u odnosu na tu među mogu biti na udaljenosti 3 m ili više od međe.
Otvori fiksno ustakljeni staklenom opekom ili kopilitom te pojedinačni (jedan u prostoriji)
ventilacijski otvori max. veličine stranice ili promjera 15 cm paralelni s dvorišnom međom
građevne čestice ili koji su položeni pod kutem manjim od 45o u odnosu na tu među mogu biti
na udaljenosti 1 m ili više od te međe.
(76). Otvori koji su položeni pod kutem 45o ili većim u odnosu na dvorišnu među građevne čestice
ili okrenuti prema regulacijskoj liniji mogu se slobodno razmještati.
(77). Kosi otvori (ležeći krovni prozori, prozori na kosim zidnim plohama i slično) čiji je kut u
odnosu na vertikalnu ravninu manji od 45o se također razmještaju prema točki (75)., a ako je
taj kut 45o ili veći mogu se slobodno razmještati.
(78). Bočna strana balkona, loggie, terase, otvorenih pristupnih stuba koji se nalaze uz dvorišnu
među ili na udaljenosti manjoj od 1 m od te međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom,
staklenom opekom ili kopilitom u visini najmanje 1,8 m od gornje plohe poda. U slučaju
naknadnog zatvaranja balkona, loggia, terasa i otvorenih pristupnih stuba bočna strana iz
stavka 1. ove točke se mora zatvoriti zidom iz točke (73).
Ukoliko se na susjednoj građevnoj čestici namjerava graditi uz tu među, zidom susjedne

građevine može se naknadno zatvoriti bočna strana iz stavka 1. ove točke.
(79). Ukoliko na zidu postojeće građevine uz među ili na udaljenosti manjoj od 1 m od međe postoje
legalno izvedeni otvori isti se prilikom gradnje uz među na susjednoj građevnoj čestici moraju
zaštititi na način da se izvede svjetlarnik za 10 cm širi od otvora sa svake strane, ali ne uži od 1
m. Udaljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od prozora iznosi najmanje 3 m, a 1 m ako se radi
o kopilitu ili staklenoj opeki.
Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj
međi i to tako da se izvede svjetlarnik najmanjih tlorisnih dimenzija 1 x 1 m ili ventilacijski
86
kanal koji će izlaziti u vanjski prostor i na koji će se spojiti ventilacijski otvor.
Uz suglasnost susjeda moguća su i drugačija rješenja od utvrđenih u stavku 1. i 2. ove točke.
(80). U slučaju izvođenja radova na postojećoj građevini koja nije usklađena s točkama od (73). do
(79). ista se mora dovesti u sklad s navedenim točkama samo u onim dijelovima na kojima se
izvode radovi, izuzev u slučaju postojećih otvora koji se prilikom radova na postojećoj
građevini mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati.
Uređenje građevne čestice
(81). Ograde se mogu izvesti uz utvrđene međe građevne čestice. Najveća visina dvorišne ograde
može biti 2 m. Ulične ograde mogu se izvesti do visine 1,8 m.
Uvjeti iz stavka 1. ove točke ne primjenjuju se u slučaju kad se visina ograde određuje
posebnim propisom.
U naselju povremenog stanovanja ograda građevne čestice mora biti transparentna ili od
živice, a puna ograda može biti samo do visine 0,6 m.
(82). Najmanje 10 % površine građevne čestice mora biti ozelenjeno, osim kada je dozvoljeni
koeficijent izgrađenosti građevne čestice veći od 0,8.
(83). Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja, staze, parkirališta, manipulativne površine,
interne prometne površine, tende, pergole, ograde, metalne ili drvene konstrukcije za
pridržavanje biljaka, zidani roštilji, bazeni, vrtne sjenice drvene konstrukcije i slični uobičajeni
elementi uređenja okućnice.
(84). Prilikom izvođenja radova iz točke (83). odvodnja se mora riješiti na vlastitu građevnu
česticu. Ukoliko se kota terena podiže, mora se izvesti puni ogradni zid uz među najmanje 50
cm iznad kote višeg terena, ali se najveća visina ograde računa od niže kote terena.
Visina ograde unutar građevne čestice ne može biti veća od 2 m od kote terena.
Ostali elementi ne smiju biti viši od 3 m i moraju se odmaknuti najmanje 1 m od međe, osim
ako je na toj međi izveden puni ogradni zid i ako krovna ploha nema pad prema susjednoj
čestici.
Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javnu prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu
(85). U građevinskom području naselja stalnog stanovanja ne može se graditi ako do građevne
čestice nije utvrđen i imovinsko – pravno riješen ulični koridor te osigurana najmanja razina
komunalne opremljenosti.
Postojeći izgrađeni ulični koridori koji nisu imovinsko – pravno riješeni mogu se smatrati
javnom površinom uz potvrdu Općine Erdut.
Najmanjom razinom komunalne opremljenosti smatra se:

• kolnik izveden u kamenom materijalu ili potvrda da je Općina Erdut preuzela obvezu
izgradnje kolnika,
• mogućnost priključka na elektro – energetsku mrežu za građevine kojima je potreban
priključak.
Ukoliko se, obzirom na stanje izgrađenosti na terenu, ne može nedvojbeno utvrditi da li je

ulični koridor utvrđen, potvrdu o tome izdaje Općina Erdut.
87
(86). Do svake građevne čestice može se izgraditi najmanje jedan neposredan pješački pristup s
javne pješačke komunikacije najmanje širine 1 m.
(87). Do svake građevne čestice na koju se može pristupiti vozilom može se izgraditi pristupni put s
javne površine najmanje širine 3 m, ukoliko je to u skladu s posebnim propisima i ukoliko
dokumentom prostornog uređenja užeg područja nije drugačije određeno. Pristupni put ne
može biti duži od 50 m. U slučaju veće dužine pristup se mora organizirati kao javna
prometnica.
Za zajednički pristup za dvije ili više građevnih čestica širina pristupnog puta može biti
najmanje 4,5 m.
Za građevne čestice uz križanja ili odvojke, pristupni put se, kad god je to moguće određuje s
prometnice manjeg ranga ili manjeg prometnog opterećenja.
(88). Prilikom izgradnje pristupa iz točke (86). i (87). ne smiju se ugrožavati i uništavati postojeće
građevine na javnim površinama, a križanja, približavanja i spojevi s istima se moraju riješiti u
skladu sa zahtjevima vlasnika tih građevina.
(89). Pristupi iz točke (86). i (87). mogu ići i preko parkirališta, stajališta javnog prometa,
benzinskih stanica i drugih građevina koje pripadaju cesti, ali samo ako ne postoji druga
mogućnost uz suglasnost i u skladu s uvjetima vlasnika ili nositelja prava raspolaganja tih
građevina.
(90). Pristupni putovi se mogu graditi i preko drugih građevnih čestica, ukoliko postoji uknjiženo
pravo služnosti na tim česticama i prometnica koje nisu javne (šumski put, poljski put i sl.) uz
suglasnost vlasnika ili pravne osobe koja upravlja prometnicama prema posebnom propisu.
Odredbe iz točke (87). ne odnose se na pristupni put iz prethodnog stavka.
(91). Vatrogasni pristupi i prilazi mogu biti samo s javne površine i vlastite građevne čestice, osim
kod postojećih izgrađenih čestica ukoliko postojeće stanje izgrađenosti ne omogućava da se
pristup riješi s javne površine i vlastite građevne čestice. Dokumentom prostornog uređenja
užeg područja to se može drugačije riješiti.
(92). Priključci na komunalnu infrastrukturu izvode se prema uvjetima distributera.
2.3. Izgrađene strukture van naselja
2.3.1. Izgrađene strukture van građevinskog područja
(93). Izvan građevinskog područja planira se izgradnja:

a) na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase (P1):
• stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti
• građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.)
• površine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina
b) na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa:

• svi zahvati kao pod a)
• građevine u funkciji seoskog turizma
• površine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina.
• građevine posebne namjene
c) u šumama i na šumskom zemljištu:

• građevine infrastrukture koja je predviđena u grafičkim dijelovima plana
• prometnice potrebne za gospodarenje šumom
88
d) na vodama i unutar vodnog dobra ukoliko nije u suprotnosti s podtočkama c):

• vodne građevina
• građevine infrastrukture
• građevine za rekreaciju.
(94). Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i seoskog turizma su:
• poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj
poljoprivrednih kultura i životinja,
• gospodarske građevine za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni
uzgoj životinja,
• ugostiteljsko – turističke građevine za smještaj i ugostiteljske usluge u seoskom turizmu.
Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i seoskog turizma ne

mogu se graditi na području zaštićenih prirodnih vrijednosti i vrijednog dijela prirode izvan
zaštićenog područja.
(95). Izgradnja poljoprivrednih građevina u funkciji ratarstva dozvoljava se samo na velikim

kompleksima udaljenim od naselja.
Najmanja veličina kompleksa na kojem je moguća izgradnja građevine u funkciji primarne

poljoprivredne proizvodnje iznosi:
• građevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju na posjedu najmanje veličine 15 ha,
• građevine u funkciji uzgoja voća na posjedu najmanje veličine 5 ha,
• građevine u funkciji uzgoja povrća na posjedu najmanje veličine 3 ha,
• građevine u funkciji vinogradarstva na posjedu najmanje veličine 1 ha,
• građevine u funkciji uzgoja cvijeća na posjedu najmanje veličine 0,5 ha.
(96). Udaljenost poljoprivrednih građevina u funkciji ratarstva ne može biti manja od 100 metara
od razvrstane ceste (državne, županijske i lokalne), odnosno 500 m od građevinskog područja
naselja. Odredba o najmanjoj udaljenosti od građevinskog područja naselja i razvrstane ceste
ne odnosi se na staklenike i plastenike.
(97). Poljoprivredne građevine za intenzivni uzgoj životinja imaju kapacitet preko 50 uvjetnih grla.
Ove građevine se ne mogu graditi na području vodozaštitnih zona, ukoliko se Odlukom o

sanitarnoj zaštiti izvorišta ne odredi drugačije.
(98). Najmanja udaljenost građevine za intenzivni uzgoj životinja od građevinskog područja

naselja iznosi:
broj uvjetnih grla min. udaljenost od građevinskog područja

naselja
51 – 100 100 m
101 – 200 150 m
201 – 400 200 m
više od 400 250 m
(99). Najmanja udaljenost građevine za uzgoj životinja od ruba zemljišnog pojasa javne ceste
iznosi:
89
broj uvjetnih grla min. udaljenost od ruba zemljišnog pojasa razvrstane ceste
državne županijske i lokalne
51 – 100 100 m 100 m
101 – 400 150 m 100 m
više od 400 200 m 150 m
(100). Najveća tlocrtna površina građevina za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za
iskazani kapacitet (broj uvjetnih grla), što je potrebno obrazložiti u projektu.
(101). Na građevnoj čestici poljoprivredne građevine za uzgoj životinja mogu se graditi prateći
sadržaji (skladišta i mješaonice stočne hrane i sl; spremišta strojeva, vozila i alata; uredi i
prostorije za boravak djelatnika; maniplativne površine i parkirališta; infrastrukturne
građevine). Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji uzgoja životinja, a prostori za boravak
djelatnika samo garderobno - sanitarni prostori te prostorije za dnevni odmor. Uredske
prostorije mogu biti do 5 % građevinske (bruto) površine zatvorenog dijela građevine za
smještaj životinja.
Najmanja udaljenost svih građevina, osim infrastrukturnih priključaka i pristupnih i

manipulativnih površina, od svih međa građevne čestice iznosi 5 m.
(102). U sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj životinja dozvoljava se gradnja kapaciteta za

primarnu doradu ili preradu u funkciji osnovne proizvodnje.
(103). Najmanji kapacitet osnovne proizvodnje uz koji se može odobriti izgradnja primarne dorade
ili prerade (klaonica, hladnjača, mješaonica stočne hrane i sl.) iznosi 100 uvjetnih grla, a
najveći kapacitet građevine primarne dorade i prerade jednak je najvećem kapacitetu osnovne
proizvodnje. Poljoprivredne građevine i građevine za primarnu doradu i preradu mogu imati
najviše jednu nadzemnu etažu.
(104). Stambene građevine se izvan građevinskog područja mogu graditi samo za vlastite potrebe u
funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
(105). Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je izgradnja samo jedne obiteljske

stambene građevine koja se ne može graditi ako se prije toga nisu izgradile ili se istovremeno
ne grade građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost.
Građevinska (bruto) površina stambene građevine može iznositi najviše 20% od građevinske
(bruto) površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina.
(106). Stambena građevina, koja se gradi van građevinskog područja, može imati najviše dvije
nadzemne etaže.
(107). Građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljsko-turističkih

usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu utvrđene posebnim propisom, a mogu
se graditi isključivo ako je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina.
(108). Građevinska (bruto) površina građevine u funkciji seoskog turizma može iznositi najviše
20% od građevinske (bruto) površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina.
Građevina iz prethodnog stavka može imati najviše dvije nadzemne etaže.
(109). Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na kojoj
je izgrađena stambena građevina koja se prema Odredbama može graditi van građevinskog
područja. Građevinska (bruto) površina pomoćnih građevina može iznositi najviše 50 % od
građevinske (bruto) površine stambene građevine.
90
Pomoćna građevina iz prethodnog stavka može imati najviše jednu nadzemnu etažu.
(110). Na području Općine Erdut utvrđeno je postojeće eksploatacijsko polje i potencijalni istražni
prostor mineralnih sirovina:
Postojeće ekspolatacijsko polje

• Bijelo Brdo – opekarska glina
Potencijalni istražni prostor

• obradivo tlo
• šuma gospodarske namjene osim šuma u području zaštite vrijednih dijelova prirode
(izvan zaštićenih područja)
• ostalo poljoprivredno tlo.
(111). Eksploatacijsko polje mora imati utvrđen postupak sanacije u tijeku eksploatacije polja i po
njegovom zatvaranju.
(112). Potrebno je izbjegavati krčenje šuma, a za pristupe koristiti u pravilu postojeće prometnice i
putove.
Ako se za odvoz sirovine iz eksploatacijskog polja koriste ceste u građevinskom području

mogu se koristiti samo ceste državnog, županijskog i lokalnog značaja.
Nije dozvoljeno krčenje šuma za potrebe eksploatacije mineralnih sirovina na području uz

rijeku Dravu.
(113). U građevinskom području naselja Dalj nalazi se napušteno eksploatacijsko polje Radikovci –
Dalj, koje je predviđeno za sanaciju.
(114). Zatečeno eksploatacijsko polje (Radikovci - Dalj) koje trenutačno nije u eksploataciji niti u
postupku pokretanja ponovne eksploatacije nužno je sanirati. Promjena namjene površina
odredit će se u okviru UPU-a naselja Dalj.
(115). Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno
poglavlju 5. Odredbi.
(116). Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste.
(117). Uz javne ceste u pojasu 150 m od osi ceste obostrano mogu se graditi benzinske postaje. Na
građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za boravak
djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.). Najveći koeficijent
izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje je 0,5.
Dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske postaje su smještajni,
ugostiteljski, trgovački i uslužni sadržaji u funkciji tranzitnog turizma. Koeficijent
izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje tim sadržajima ne može biti veći od 0,25.
(118). Prostor rezerviran za odlagalište komunalnog otpada (prelazno riješenje) prikazan je

oznakom na kartografskom prikazu broj 1. «Korištenje i namjena površina».
Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti

lokacije za planiranu namjenu.
U slučaju izgradnje regionalnog ili drugog većeg zajedničkog odlagališta komunalnog

otpada, rezervirana lokacija za izgradnju komunalnog odlagališta nije obvezujuća ukoliko se
91
Općina Erdut ugovorno priključi zajedničkom odlaganju komunalnog otpada na jednoj ili
više zajedničkih odlagališta.
(119). Izvan granica građevinskog područja dozvoljena je gradnja manjih vjerskih građevina, kao
što su: križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja najveće građevinske (bruto)
površine do 15 m2.
2.3.2. Izgrađene strukture u izdvojenim građevinskim područjima
(120). U izdvojenom građevinskom području gospodarske namjene dozvoljena je gradnja

proizvodnih i/ili poslovnih građevina, te infrastrukturnih građevina.
Za gradnju građevina u izdvojenom građevinskom području primjenjuju se uvjeti gradnje i

uređenja prostora utvrđeni u poglavlju 2.2. ovih Odredbi.
(121). U izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko – turističke namjene dozvoljena je

izgradnja ugostiteljsko – turističkih, športsko – rekreacijskih i infrastrukturnih građevina.
Za gradnju građevina u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko – turističke

namjene primjenjuju se uvjeti gradnje i uređenja prostora utvrđeni u poglavlju 2.2. ovih
Odredbi, izuzev odredbi koje se odnose na broj nadzemnih etaža. U ovom području građevine
mogu imati najviše dvije nadzemne etaže.
(122). U izdvojenom građevinskom području posebne namjene mogu se graditi građevine posebne
namjene sukladno posebnim propisima i infrastrukturne građevine.
U zoni posebne namjene i zoni zabranjene gradnje zabranjena je bilo kakva izgradnja, osim
objekata za potrebe obrane. Postojeći objekti zadržavaju se u zoni uz uvjet da ne mijenjaju
namjenu i veličinu.
U zoni ograničene izgradnje zabranjena je:

• izgradnja objekata koji svojom visinom nadvisuju vojni kompleks i time predstavljaju
fizičku zapreku koja ometa rad vojnih uređaja,
• izgradnja industrijskih i energetskih objekata, dalekovoda, antena, raznih objekata
metalnih konstrukcija, elektronskih uređaja i drugih objekata koji emitiranjem
elektromagnetskih valova ili na drugi način ometaju rad vojnih uređaja, ugrožavaju
sigurnost i tajnost vojnog kompleksa ili predtavljaju «unosan cilj» napada.
Pojedinačna individualna gradnja manjih objekata moguća je, ovisno od konkretnih uvjeta
(konfiguracije terena, karaktera objekata, njihove lokacije, moguće posljedice na rad vojnih
uređaja, sigurnost i zaštitu tajnosti).
Za izgradnju bilo koje vrste objekata u ovoj zoni obavezna je potvrda MORH-a.
U zoni kontrolirane gradnje dozvoljena je izgradnja svih objekata, osim izgradnje krupnih
industrijskih i drugih objekata koji svojim tehničkim, tehnološkim i drugim karakteristikama
mogu ometati rad vojnih uređaja i predstavljaju «unosan cilj» napada. Za takvu vrstu građenja
potrebna je suglasnost MORH-a.
Granice zone posebne namjene, zone zabranjene, ograničene i kontrolirane gradnje naznačene
su na kartografskom prikazu 3.1.2. «Područja posebnih ograničenja u korištenju».
2.3.3. Izgrađene strukture na rezervnim površinama za budući razvoj naselja (izvan granica
građevinskih područja)
92
(123). Na rezervnim površinama za budući razvoj naselja mogu se graditi isključivo infrastrukturne
građevine u funkciji uređenja područja izvan rezervnih površina.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
(124). U okviru prostornog razmještaja gospodarskih djelatnosti Odredbama se utvrđuju usmjerenja

za:
• proizvodne građevine
• poslovne građevine
• ugostiteljsko – turističke građevine
• poljoprivredne građevine
• eksploatacija mineralnih sirovina.
(125). Proizvodne i poslovne građevine prioritetno se smještaju u građevinska područja naselja

stalnog stanovanja.
Osim u građevinska područja naselja stalnog stanovanja, proizvodne i poslovne građevine se

smještaju u izdvojeno građevinsko područje gospodarske namjene.
(126). Ugostiteljsko – turističke građevine se smještaju u građevinska područja naselja stalnog

stanovanja te u izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko – turističke namjene.
Izvan granica građevinskog područja mogu se graditi građevine seoskog turizma, na

građevnoj čestici na kojoj su ranije izgrađene (ili se istovremeno grade) građevine i sadržaji
gospodarske namjene u funkciji poljoprivredne proizvodnje s kojima čine jedinstvenu
gospodarsku i arhitektonsku cjelinu.
(127). Poljoprivredne građevine smještaju se:

• u građevinska područja naselja stalnog stanovanja
• izvan granica građevinskih područja u skladu s posebnim propisima i ovim Odredbama.
(128). Istražni prostori mineralnih sirovina ne mogu se osnivati u:

• građevinskim područjima
• područjima prirode zaštićenim prema posebnom zakonu
• na obradivom tlu I. i II. bonitetne klase, izuzev za energetske mineralne sirovine.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
(129). Sustav i mreža društvenih djelatnosti u uskoj je vezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih
naselja Općine Erdut planiranim u PPOBŽ.
(130). U PPUOE utvrđena je najmanja zastupljenost pojedinih središnjih funkcija po kategorijama

središnjih naselja Općine Erdut.
Središnje funkcije naselja

Tablica
Društvene djelatnosti Područno središte Veće lokalno središte Lokalno središte Manje lokalno
Dalj Erdut B. Brdo središte Aljmaš
Uprava • općinska izvršna • općinska izvršna • mjesni odbor • mjesni odbor
tijela tijela
Obrazovanje • osnovna škola • osnovna škola • osnovna škola • područni razredi
Kultura • centar kulture • Dom kulture • Dom kulture • Dom kulture
polivalentne
namjene
Zdravstvo • zdravstvena • zdravstvena stanica • zdravstvena stanica • ambulanta
stanica • ljekarna • ljekarna • ljekarna
93
• ljekarna • veterinarska • veterinarska • veterinarska

• veterinarska ambulanta ambulanta ambulanta
ambulanta
Socijalna skrb • dječji vrtić i • dječji vrtić i jaslice
jaslice
Trgovina • trgovački centar • trgovački centar • trgovina mješovite • trgovina
• sajmište robe mješovite robe
Ostalo • financijsko • financijsko • pošta • pošta
posredovanje posredovanje
• pošta • pošta
(131). Svako naselje u ovisnosti od potreba i mogućnosti može razvijati i dodatne sadržaje iz
skupine središnjih funkcija.
(132). Prostori za razvitak sustava društvenih djelatnosti smješteni su (ili se njihov smještaj planira)
u pravilu unutar građevinskog područja naselja stalnog stanovanja.
(133). U PPUOE utvrđena je mreža športskih objekata na području Općine, sukladno posebnom
propisu. Mrežu športskih objekata čine slijedeće postojeće i planirane športske građevine:
Građevine broj postojećih jedinica broj planiranih jedinica ukupni broj jedinica
dvorane 1,4 3,55 4,95
kuglane - 4 4
nogomet 5 - 5
mali nogomet, rukomet, odbojka, košarka 6 14 20
tenis - 4 4
boćanje - 2 2
ostali otvoreni tereni - 1 1
(134). Športsko-rekreacijske građevine se grade u građevinskim područjima naselja stalnog

stanovanja i u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene, a
razmještaj građevina (jedinica) po naseljima je slijedeći:
Razmještaj športskih građevina

naselje dvorane kuglane nogomet mali tenis boćanje ostali
nogomet, otvoreni
rukomet, tereni
odbojka,
košarka
Aljmaš 0,4 - 1 1,4 - - -
Bijelo Brdo 1,0 1 1 4,8 1 - -
Dalj 2,85 3 2 11 3 2 1
Erdut 0,7 - 1 2,8 - - -
ukupno: 4,95 4 5 20 4 2 1
(135). Planirana mreža športskih objekata može se proširivati bez ograničenja.
(136). Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primijenjuju se odredbe za gradnju športsko –

rekreacijskih građevina i posebni propisi.
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I

DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
(137). U PPUOE planira se uređenje:

• prometnog sustava
• energetskog sustava
• vodnogospodarskog sustava
94
Infrastrukturni sustavi grade se i uređuju prema posebnim propisima, pravilima struke, te

ovim Odredbama.
Postojeće infrastrukturne građevine, bilo da se zadržavaju ili uklanjaju mogu se

rekonstruirati, pri ćemu su moguće izmjene trase u cilju poboljšanja funkcioniranja
građevine.
Prometni i drugi infrastrukturni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu 2.

«Infrastrukturni sustavi», a osnovni uvjeti utvrđivanja koridora utvrđeni su ovim Odredbama.
Lokacije građevina označenih simbolima u kartografskim prikazima su orijentacijske.
Oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne građevine izvesti na način da se tijekom građenja, a

prije stavljanja u funkciju infrastrukturne građevine saniraju svi građevinski zahvati i njihove
posljedice duž trase, a zemljištu vratiti približno prvobitni ili sličan projektiran izgled.
5.1. Prometni sustav
(138). U PPUOE planira se uređenje sustava za:

• cestovni, željeznički, riječni i zračni promet
• pošte, javne telekomunikacije i RTV sustav veza
Prometni sustav određen je u kartografskom prikazu 2. «Infrastrukturni sustavi» - 2.1.

«Promet» (2.1.1. «Cestovni, željeznički, riječni i zračni promet», 2.1.2. «Pošta i
telekomunikacije»).
5.1.1. Cestovni promet
(139). U PPUOE se omogućuje izgradnja, dogradnja i rekonstrukcija razvrstanih i nerazvrstanih

cesta, objekata za njegu i snabdijevanje vozila i pružanje usluga učesnicima u prometu te
osnovne i sekundarne ulične mreže, objekata za potrebe sustava javnog prijevoza putnika,
parkirališta i garaža, trgova i mreže biciklističkih i pješačkih staza.
(140). Kolnik razvrstanih i nerazvrstanih cesta kao i ulica čini određen broj prometnih traka širine
2,75 m do 3,50 m. Broj i širina ovise o razini tehničke opreme ceste i intenzitetu prometnog
opterećenja i mora u pravilu, omogućavati dvosmjeran promet s najmanje po jednom
prometnom trakom za svaki smjer.
Kada se – zbog tehničkih razloga planira samostalna traka za promet u jednom smjeru – tada
je njena širina najmanje 4.50 m.
Osim prometnih traka kolnik može, ovisno o razini tehničke opremljenosti sadržati i rubne i
zaustavne trake.
(141). Izuzetno se u PPUOE omogućuje izgradnja kolnika s jednom trakom širine min. 3.50 m za
dvosmjerni promet, kada je to
• prva faza izgradnje dvotračne ceste ili
• slijepa ulica
Kada se jednotračni kolnik gradi kao prijelazno rješenje za dvotračnu cestu uz kolnik mora s
jedne strane biti izgrađena pješačka staza širine 1.80 m (izuzetno 1.20 m), a s druge
drobljenim kamenom utvrđena bankina širine 1.0 m. Na međusobnim udaljenostima od
najviše 100,0 m moraju biti izgrađene mimoilaznice širine (uključujući izgrađenu traku)
najmanje 5.50 m, a prilazne se rampe moraju graditi pod kutom ne većim od 30o u odnosu na
95
uzdužnu os trake. Dvije susjedne mimoilaznice i dionica ceste između njih moraju biti
međusobno vidljive.
Kada se jednotračni kolnik za dvosmjerni promet gradi kao konačno rješenje u slijepoj ulici za
njega vrijede prethodne odredbe, a na kraju kolnika mora biti izgrađena okretnica dimenzija
koje zadovoljavaju potrebe okretanja komunalnog vozila. Izuzetno u zonama s građevinama
povremenog stanovanja pješački hodnik i bankina uz kolnik nisu obvezne. Mimoilaznice iz
drugog stavka ove točke su obvezne, ako je slijepa ulica duža od 100.0 m ili nepregledna.
(142). Pri modernizaciji ili rekonstrukciji prometnica u dijelovima građevinskog područja, kada zbog
razmještanja postojećih građevina nije moguće izvesti kolnike situacijski i visinski odvojene
od pješačkih staza, mogu se graditi jedinstvene kolne – pješačke površine širine najmanje 3.50
m s okretnicom na kraju, ako je u pitanju slijepa ulica i ne dulje od 150.0 m.
(143.) Na svim cestama i ulicama mogu se graditi, dograđivati i rekonstruirati križanja i odvojci u
nivou, poludenivelirana i denivelirana ovisno o tehničkom nivou ceste i prometnim
potrebama.
Na prilazima križanju mogu se graditi dodatne trake i grupe traka za predraskrižno

razvrstavanje vozila.
Križanja i odvojci mogu se graditi i kao prijelazna rješenja u skladu s prometnim potrebama.
Ako se zbog gradnje, dogradnje i rekonstrukcije u zoni križanja širi prometni koridor na račun
susjednih namjena prostora, to se ne smatra izmjenom ovog PPUOE.
(144). Uz kolnike razvrstanih i nerazvrstanih cesta i ulica u građevinskom području je obavezno

izgraditi pješačke staze. Pješačke staze se u pravilu grade obostrano u odnosu na kolnik, a
samo izuzetno jednostrano. Pješačka staza se gradi jednostrano, kada su rijetki ili ne postoje
sadržaji kojima je potreban pješački pristup ili su prisutni sadržaji kojima je pješački pristup
nepoželjan (HŽ pruga i sl.). Širina pješačke staze je višekratnik širine od 0,80 m koja dostaje
za jednu kolonu pješaka, a najmanja je 1,80 m. U već izgrađenim dijelovima građevinskog
područja, kada to nameću ostali elementi uličnog profila, izuzetno se dopušta najmanja širina
pješačke staze od 1,20 m. Potreban broj traka širine 0,80 m ovisi o intenzitetu pješačkog
prometa i u slučajevima većih pješačkih koncentracija se određuje izračunom na temelju
veličine postojećih i planiranih pješačkih tokova.
(145). Pješačke se površine mogu planirati u širinama većim od potrebnih, što ih iziskuje tekući
pješački promet, a na dodatnim se površinama može planirati uređenje ukrasnog zelenila,
prodajnog prostora, ljetnih terasa, ugradnja urbanog mobilijara i sl. u službi opsluživanja
korisnika prostora.
(146). Pješačke se površine mogu graditi i po samostalnim trasama. Odredbe o širinama i pratećim
sadržajima se primjenjuju i u tom slučaju, a uz slobodno vođene staze mogu se – kada je to
potrebno – planirati građevine za odvodnju oborinskih voda i bankine širine najmanje 0,5 m.
(147). Uz kolnike razvrstanih i nerazvrstanih cesta i ulica ili kao slobodno vođene moguće je graditi
biciklističke staze za jednosmjeran ili dvosmjeran biciklistički promet. Širina biciklističke
trake, zajedno sa zaštitnim pojasevima je za jednosmjernu stazu 1,20 m, a za dvosmjernu 2,20
m. Za slobodno vođene biciklističke staze mogu se planirati građevine za odvodnju
oborinskih voda i bankine širine najmanje 0,5 m.
Uz biciklističke staze mogu se graditi površine opremljene odgovarajućim mobilijarom

namijenjene parkiranju bicikla.
96
(148). Turistička staza treba biti građena za mješoviti promet (motorni, biciklistički, pješački i druge
slične oblike prometa prilagođene turističkom razgledavanju) pri čemu nije nužno razdvajanje
prometnih površina po vrstama prometa.
Turistička staza može sadržavati odmorišta i vidikovce te površine za promet u mirovanju.
(149). Pješačke i biciklističke staze, građene uz kolnik razvrstanih i nerazvrstanih cesta u

niveletskom smislu dijele najčešće rješenja glavne prometnice, a kada se, ponekad i u
slučajevima slobodnovođenih pješačkih i biciklističkih staza niveleta vodi samostalno, njen
uzdužni nagib ne smije prijeći 8%.
(150). Za potrebe autobusnog podsustava javnog prijevoza putnika treba uz rubove kolnika graditi
ugibališta čije dimenzije i smještaj određuju posebni propisi.
Lokacije stajališta (ugibališta) trebaju u građevinskom području s razvijenom uličnom

mrežom biti smještene iza križanja – odvojka u smjeru vožnje.
Iznimno, stajališta (ugibališta) u funkciji opsluživanja građevina javne i društvene namjene

mogu biti smještena i između odvojaka (križanja), ako udaljenost do bližeg prelazi 150 m.
(151). Omogućuje se građenje pristupnih putova do građevnih čestica i izvan građevinskog područja
te do poljoprivrednih, šumskih i vodnih površina.
Za građenje pristupnih putova do građevnih čestica izvan građevinskog područja vrijede

uvjeti iz točaka (87);(88);(89). i (90). ovih Odredbi izuzev ograničenja u pogledu dužine
pristupnih putova.
(152). U PPUOE se određuje izgradnja površina i građevina za promet u mirovanju i određuju se

normativi i načini zadovoljenja potreba.
Normativi potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta ovise o namjeni i tipu građevine te
o dostignutom i očekivanom stupnju motorizacije u planskom razdoblju, a iskazuju se u
potrebnom broju PM na 1000 m2 građevinske (bruto) površine ili površine igrališta – borilišta.
U građevinsku (bruto) površinu za izračun potrebnog broja PM ne uračunavaju se garaže,

jednonamjenska skloništa u građevini i pomoćne građevine na građevnoj čestici.
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM) izračunava se za građevine raznih
namjena prema slijedećim normativima:
Tablica
Normativ
Namjena Tip građevine Alternativni i dodatni (+) zahtjevi
PM/1000 m2
Višestambene građevine 12
Stanovanje
Obiteljske stambene građevine - min. 1 PM/1 stan

97
Uprava 14
Javne i društvene namjene Domovi za stare i druge socijalne ustanove 4
Ambulante, poliklinike, domovi zdravlja 25
Predškolske ustanove 14
Osnovne i srednje škole 8
Instituti 8
Kina, kazališta, dvoranje za javne skupove 12
Muzeji, galerije, biblioteke 10
Vjerske građevine 12
Otvoreni športski objekti bez gledališta (igralište, 5

borilište i sl.)
rekreacija
Šport i
Zatvoreni športski objekti bez gledališta 15
Športski objekti i igrališta s gledalištem 10 + 1 PM na 30 gledatelja

+1 BUS PM 1000 gledatelja
Industrijski objekti 9
Zanatski objekti 12
Uredi i kancelarije 14
Banke, agencije, poslovnice 25
Gospodarska
Robne kuće supermarketi 50

Ostale trgovine, tržnice 25
Autoservisi, autopraonice 25
Skladišta i veleprodaje 8
Restorani, kavane, slastičarnice i sl. 28
Caffe barovi, disko klubovi i sl. 55
Hoteli i moteli 15
Samački hoteli i pansioni 8
Groblja - min. 10 PM
Ostala
Terminali međugradskog putničkog prijevoza - Prema prometno – tehnološkom projektu

Lokali bez konačno utvrđene namjene 15
Ostale građevine 9
Za građevine mješovite namjene potrebni se broj PM izračunava prema normativu za pretežitu

namjenu. Izuzetak je građevina mješovite namjene kada je jedna od namjena stambena, gdje
se potreban broj PM izračunava kao zbir pojedinačno potrebnih PM za svaku namjenu.
Proizvodne i infrastrukturne građevine u kojima ne borave ljudi potput spremišta goriva,

rashladnih uređaja, trafostanica i sl. ne podliježu obvezi osiguranja površina za promet u
mirovanju.
Kod rekonstrukcije postojećih građevina obvezno je osigurati razliku potrebnog broja

parkirališnih mjesta koja proizlazi iz povećanja površine ili promjene namjene građevine.
(153). Iskazane potrebe za površinama za promet u mirovanju izračunate primjenom normativa i

kriterija iz točke (152). zadovoljavaju se:
• na vlastitoj građevnoj čestici
• na javnoj površini uz kolnik u širini regulacijske linije građevne čestice
• na javnim parkiralištima ili u javnim garažama koje u odnosu na građevinu, čije potrebe
servisiraju, nisu udaljene više od 400 m.
(154). Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta izračunat primjenom normativa i kriterija iz
(točke 152.) prioritetno se izgrađuje na građevnoj čestici pripadajuće građevine.
Iznimno, potreban broj parkirališta može se osigurati izgradnjom na javnim površinama uz

kolnik ili na već izgrađenim javnim parkiralištima i garažama uz prethodno pribavljenu
suglasnost Općine Erdut.
98
(155). Javna parkirališna mjesta na otvorenom ili u garaži moraju imati dimenzije u skladu s
hrvatskom normom.
Uvjeti iz stavka 1. ove točke odnose se i na parkirališna mjesta koje se grade na vlastitoj
građevnoj čestici izuzev kod obiteljskih stambenih građevina.
(156). Parkirališni boksovi odvojeni od ostalih površina pregradama moraju između pregrada imati
najmanje dimenzije 2,90 x 5,00 m.
(157). Javna parkirališta i garaže iz točke (152). se mogu graditi u jedinicama veličine primjerene
kapacitetu okolne cestovne mreže ili cestovna mreža mora biti rekonstruirana prema
kapacitetu novoplaniranog objekta za promet u mirovanju.
(158). Promjena kategorija prometnice Odlukom nadležnog tijela ne zahtijeva izmjenu PPUOE.
(159). U PPUOE je određeno da su prometni elementi uličnog i cestovnog koridora:

• trake za tekući promet,
• prostor za potrebno zaštitno i razdjelno zelenilo ili druge zaštitne i razdjelne površine
• prostor za podsisteme javnog prijevoza putnika,
• prostor za promet u mirovanju i
• trake za pješački i biciklistički promet.
Broj prometnih traka i drugi prometni elementi moraju biti određeni izračunom na temelju
postojećeg i u planskom razdoblju očekivanog prometnog opterećenja.
(160). U skladu s principom gradnje u zajedničkim koridorima, u uličnim i cestovnim se koridorima

mogu i moraju, kada je to potrebno, graditi građevine komunalne infrastrukture i to:
• mješovite ili separatne odvodnje pri čemu se oborinska odvodnja može graditi i kao
sistem otvorenih kanala,
• vodoopskrbe,
• javne rasvjete,
• opskrbe električnom energijom
• opskrbe plinom
• telefonske i informatičke mreže.
Ispod kolnika mogu se graditi građevine komunalne infrastrukture uz suglasnost tijela koje
upravlja prometnicom.
(161). Širina uličnog koridora se u građevinskom području određuje tako da se osigura prostor za sve
potrebne prometne elemente iz točke (159). kao i za sve predviđene građevine komunalne
infrastrukture iz točke (160).
(162). Širina cestovnog koridora van građevinskog područja određuje se tako da se osigura prostor
za predviđene prometne elemente, trup puta s građevinama oborinske odvodnje i propisanim
zaštitnim pojasom.
(163). U uličnim i cestovnim koridorima mogu se smještati elementi urbane opreme, ukoliko ne
ugrožavaju sigurnost učesnika u prometu i uz suglasnost vlasnika instalacija u području
namjeravanog zahvata.
(164). U PPUOE omogućuje se izgradnja, dogradnja ili rekonstrukcija granične privremene

kontrolne točke kod Erduta, a promjena njenog statusa Odlukom nadležnog tijela ne zahtijeva
izmjenu PPUOE.
99
5.1.2. Željeznički promet
(165). U PPUOE određene su trase za postojeće željezničke pruge MP.14. Vinkovci – Erdut –
Državna granica i I.100 Dalj – Osijek, a na njima kolodvori Dalj i Erdut i druga službena
mjesta određena propisima.
(166). Prema potrebi moguća je izgradnja industrijskih kolosjeka.
(167). Omogućuju se svi zahvati potrebni za rekonstrukciju i modernizaciju pruga te staničnih i

kapaciteta drugih službenih mjesta.
(168). Određuje se uređenje signalno sigurnosnih elemenata na križanjima HŽ pruga i javnih

prometnica koja nisu denivelirana te redukcija njihova broja, a prema usuglašenim
prijedlozima nadležnih stručnih službi.
(169). Omogućuje se rekonstrukcija, dogradnja ili izgradnja granične privremene kontrolne točke
kod Erduta, a promjena njenog statusa Odlukom nadležnog tijela ne zahtjeva izmjenu
PPUOE.
5.1.3. Riječni promet
(170). Omogućuje se izgradnja luke za javni promet u skladu s posebnim propisima na desnoj obali
Dunava u okolini r.km. 1380 (Aljmaš) kao luke od gospodarskog značaja za Županiju.
(171). Omogućuje se izgradnja pristaništa s trajnim vezovima za do 60 sportskih, rekreacijskih i

turističkih plovila po lokaciji na ušću kanala Priljevo u Dunav (r.km. 1380+600) i ušću
Glavnog Daljskog kanala u Dunav (r.km. 1353+350).
(172). Omogućuje se izgradnja manjih pristaništa uz već postojeće sadržaje kao na Dunavcu kod
odmarališta «Vodovoda», na Dunavu (r.km. 1366) kod odmarališta «Kandita» i na ušću Drave
(r.km. 1+000), kao i plutajućih objekata do veličine 100 m2 obavezno van plovnog puta te na
mjestima na kojima postoji ili će se izgraditi kopneni pristup.
(173). Izgradnja objekata iz oba prethodna člana omogućuje se uz suglasnost i uvjete nadležnog
tijela i na drugim lokacijama, ako takve potebe potakne razvoj novih kapaciteta lovnog i
ribolovnog turizma te sporta i rekreacije.
5.1.4. Zračni promet
(174). Određuje se održavanje namjene postojećih poljoprivrednih letjelišta i njihove infrastrukture.
5.1.5. Poštanski promet
(175). U sklopu građevinskih područja naselja omogućen je razvoj postojećih poštanskih ureda
(Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj i Erdut), te gradnja novih sukladno potrebama.
Na poštanske građevine primjenjuju se uvjeti uređenja prostora utvrđeni za građevine javne i

društvene namjene.
5.1.6. Telekomunikacije
(176). U svakom naselju Općine predviđena je po jedna mjesna telefonska centrala, koje će davatelj
usluga tehnološki urediti u skladu s razvojem telekomunikacijske tehnologije.
(177). Za proširenje kapaciteta potrebno je koristiti postojeće infrastrukturne koridore,te težiti

100
njihovom objedinjavanju u cilju sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina.
(178). Za razvoj i izgradnju mjesne telekomunikacijske mreže,vodove polagati prvenstveno u

zelenom pojasu ulica ili ispod nogostupa.Pri polaganju više sličnih instalacija nastojati
objediniti ih u koridore.
(179). Za razvoj pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je izgraditi bazne postaje. Bazne
postaje mogu biti sa samostojećim antenskim stupovima ili bez samostojećih antenskih
stupova kada se antenski uređaji postavljaju na krovove građevina, tornjeva i sl. Potrebna
visina samostojećih antenskih stupova je 20 – 50 m.
Bazna postaja sa samostojećim antenskim stupom ne može se graditi na području značajnog

krajobraza Erdut.
Bazne postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti i zaštiti od

neionizirajućih zračenja. Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup.
Mrežu baznih postaja potrebno je uskladiti s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog
korištenja prostora i dijela građevina. Pri tome se prvenstveno misli da samostojeću baznu
postaju s antenskim stupom može koristiti više davatelja usluga.
Uz bazne postaje potrebno je graditi i neophodne kabelske vodove. Novi priključni

telekomunikacijski vodovi nisu ucrtani u kartografskom prikazu, a gradit će se sukladno
potrebama.
(180). Bazne postaje mogu se postavljati unutar ili izvan građevinskog područja naselja.
a) bazne postaje unutar građevinskih područja naselja

Postojeće bazne postaje sa samostojećim antenskim stupovima prikazane na
kartografskom prikazu 2.1.2. «Pošta i telekomunikacije» zadržavaju svoje lokacije.
Planirana bazna postaja sa samostojećim antenskim stupom može se, u odnosu na simbol,
prikazan na kartografskom prikazu 2.1.2. razmještati duž prometnice D213.
Planirana gustoća baznih postaja unutar građevinskog područja, a bez samostojećeg

antenskog stupa utvrđuje se na način da se dimenzioniraju sukladno potrebnom broju
korisnika i davatelja usluga. Ove bazne postaje ne mogu se graditi:
• na školama i dječjim vrtićima
• na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih
dobara i
• u zaštićenim i sigurnosnim zonama od interesa za obranu sukladno točki (122).
b) bazne postaje izvan građevinskih područja naselja

Postojeća bazna postaja s antenskim stupom izvan građevinskog područja prikazana je na
kartografskom prikazu 2.1.2. «Pošta i telekomunikacije». Prostorna distribucija baznih
postaja izvan građevinskih područja naselja mora zadovoljiti kriterij 1 antenski stup u
radijusu 10 km.
5.1.7. RTV sustav veza
(181). Za razvoj RTV mreže potrebno je omogućiti izgradnju planiranih građevina.
(182). Kod izvođenja novih objekata,zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim,ekonomskim i

ekološkim kriterijima.
101
(183). Za izgradnju objekata RTV unutar građevinskih područja lokacije i građevine moraju biti u
skladu s važećim propisima o dopuštenoj snazi radio i TV signala.
5.2. Energetski sustav

• plinoopskrbnog sustava
• elektroenergetskog sustava
Postojeće i planirane građevine i mreže energetskog sustava prikazane su na kartografskom

prikazu 2. «Infrastrukturni sustavi» - 2.2. «Energetski sustav».
5.2.1. Cijevni transport plina
(185). U PPUOE predviđena je izgradnja distribucijske plinoopskrbne mreže do naselja Bijelo Brdo,
Dalj, Erdut i Aljmaš.
(186). Plinoopskrbnu mrežu potrebno je graditi prema posebnim propisima i uvjetima distributera.
(187). Plinoopskrbne mreže prikazane u kartografskom prikazu, mogu se razvijati sukladno

potrebama. Izvan građevinskog područja nove vodove, koji nisu utvrđeni na kartografskom
prikazu, trasirati uz postojeće prometne koridore.
5.2.2. Elektroenergetika
(188). Sustav opskrbe električnom energijom na razini PPUOE obuhvaća proizvodnju,prijenos i

distribuciju električne energije.
(189). Kapitalno proizvodno postrojenje je TE «Tanja» (alternativno TE Dalj).
Uvjeti uređenja prostora, kao i konačna lokacija za TE «Tanja» (alternativno TE Dalj) utvrdit
će se nakon provedenih istražnih radova.
(190). Za prijenos električne energije planira se izgradnja postrojenja na razini 400 kV za priključak
na mrežu TE «Tanja» (alternativno TE Dalj) i to:
• DV 2x400 kV «Tanja» (alternativno TE Dalj)-Ernestinovo,
• RP 400 kV «Tanja» (alternativno TE Dalj).
(191). Na naponskoj razini 110 kV planira se izgradnja:

• RP 110 kV TE «Tanja» (alternativno TE Dalj),
• DV 110 kV TE «Tanja» (alternativno TE Dalj)-TS Nemetin,
• DV 110 kV TE «Tanja» (alternativno TE Dalj)-TS Vukovar.
(192). Na distribucijskoj 35 kV-noj razini osim postojećeg dalekovoda od TS «Osijek 2» do TS

«Erdut» ne planira se izgradnja novih.
Na distribucijskoj razini omogućuje se razvoj 10(20) kV dalekovoda i pripadajućih

trafostanica, niskonaponske 0,4 kV mreže i javne rasvjete.
(193). Pri prijelazu nadzemnog dalekovoda preko područja vrijednog krajobraza ili područja s većim
obitavalištem ptica, poduzeti zaštitne mjere za smanjenje utjecaja dalekovoda na dozvoljenu
mjeru.
102
5.3. Vodnogospodarski sustav

• vodoopskrbnog sustava
• sustava odvodnje otpadnih voda
• sustava uređenja vodotoka i voda
• sustava melioracijske odvodnje i navodnjavanja.
Vodnogospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2 «Infrastrukturni sustav» -

2.3. «Vodnogospodarski sustav».
5.3.1. Vodoopskrba
(195). U PPUOE je određeno da se omogućuje dogradnja i rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava po

fazama koje obuhvaćaju:
• rekonstrukciju vodoopskrbnog sustava Dalj – Erdut i povezivanju istog s lokalnim
sustavom Aljmaš.
• povezivanje sustava Dalj – Erdut sa sustavom vodoopskrbe naselja Bijelo Brdo.
• povezivanje objedinjenog sustava vodoopskrbe Općine Erdut s vodoopskrbnim sustavima
gradova Osijek i Vukovar.
(196). U sklopu dogradnje i rekonstrukcije vodoopskbnog sustava omogućuje se:

• rekonstrukcija crpilišta Dalj s revitalizacijom postojećeg i/ili izradom novog zdenca i
rekonstrukcija postrojenja za preradu vode,
• rekonstrukcija glavnog opskrbnog cjevovoda kroz naselje Dalj,
• rekonstrukcija spojnog cjevovoda Dalj – Erdut
• rekonstrukcija stanice za podizanje tlaka,
• izgradnja spojnog cjevovoda Dalj – Aljmaš, sa stanicom za podizanje tlaka,
• izgradnja spojnog cjevovoda Aljmaš – Daljska planina – Erdut,
• igradnja spojnog cjevovoda Bijelo Brdo – Sarvaš,
• izgradnja spojnog cjevovoda Dalj – Borovo Selo,
• izgradnja spojnog cjevovoda Dalj – Bijelo Brdo,
• izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja distribucijske vodoopskrbne mreže.
5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
(197). Postojeći razdjelni sustav oborinske odvodnje kojem kao recipijenti služe melioracijski kanali
ili – ovisno o mjesnim prilikama inundacije i vodotoci Drave i Dunava može se rekonstruirati
i dograditi.
(198). Odvodnja otpadnih voda rješava se izgradnjom manjih sustava odvodnje s pripadajućim
uređajima za biološko pročišćavanje otpadnih voda za koncentrirana područja stanovanja s
organiziranom vodoopskrbom Aljmaša, Erduta, Novog Erduta, Bogaljevaca i Daljske planine.
(199). Odvodnja otpadnih voda naselja s organiziranom vodoopskrbom, koja su u blizini zaštićenih
područja ili vodozaštitnih područja crpilišta Bijelog Brda i Dalja, rješava se razdjelnim
sustavom s potpunom biološkom obradom putem aktivnog mulja.
(200). Do zasnivanja izvedbe odvodnih sustava iz prethodnih članaka, odvodnja otpadnih voda na
području Općine Erdut može se, u prijelaznom razdoblju, organizirati pojedinačnim ili
grupnim rješenjima s nepropusnim sabirnim jamama i organiziranim odvozom efluenta do
najbližeg većeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
(201). Industrijski i poljoprivredni proizvođači koji emitiraju tehnološke otpadne vode moraju iste
skupiti i pročistiti u skladu s posebnim propisima.
103
5.3.3. Uređenje vodotoka i voda
(202). Radi dovršenja regulacije korita Drave i Dunava, planira se izvođenje potrebnih
hidrotehničkih radova.
(203). U svrhu tehničkog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od
poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda, na vodotocima i ležištima voda
utvrđuje se inundacijski pojas. Izgradnja unutar inundacijskog pojasa vrši se temeljem
posebnog propisa.
U građevinskom području naselja propisuje se zabrana izgradnje na poplavnim područjima
osim za gradnju športsko – rekreacijskih, ugostiteljsko – turističkih i infrastrukturnih
građevina.
Izuzetno, u građevinskom području naselja na poplavnim područjima se dozvoljava izgradnja
i građevina drugih namjena uz prethodne zaštitne zahvate prema uvjetima nadležne ustanove.
5.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
(204). Za potrebe melioracijske odvodnje i navodnjavanja mogu se vršiti radovi na održavanju i

rekonstrukciji kanala I. i II. reda.
(205). Detaljna kanalska melioracijska mreža (III. i IV. reda) može se održavati, rekonstruirati i
dograđivati za potrebe intenziviranja poljoprivredne proizvodnje.
(206). Drenažni sustav može se graditi, dograđivati i rekonstruirati.
(207). Omogućuje se izgradnja sustava navodnjavanja poljoprivrednih područja.
(208). Kod osnivanja novih građevnih čestica, a koje graniče s melioracijskim kanalom, rub čestice
potrebno je odmaknuti 5 m od ruba kanala I. i II. reda, odnosno 3 m od ruba kanala III. i IV.
reda. Moguća su i drugačija rješenja uz suglasnost nadležne ustanove.
6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH

DOBARA
6.1. Prirodne vrijednosti
(209). Na području Općine Erdut, sukladno posebnom zakonu, zaštićene prirodne vrijednosti su:
• značajni krajobraz
o Erdut
• spomenik parkovne arhitekture
o Dalj – Park uz patrijaršiju.
(210). Zaštićene prirodne vrijednosti štite se sukladno posebnom zakonu.
(211). Za zaštićene prirodne vrijednosti propisuju se slijedeće mjere zaštite prirode:

• zabranjeni su svi zahvati i radnje koje bi mogle narušiti prirodnu vrijednost zaštićenih
prirodnih vrijednosti zbog kojih su zaštićene.
• prije bilo kakvih zahvata potrebno je napraviti inventarizaciju staništa te eventualno
posebno zaštititi pojedine vrste i područje
• park uz patrijaršiju u Dalju mora se obnoviti i održavati u skladu s izrađenim
dokumentom: Glavni i izvedbeni projekt parkovnog oblikovanja (br. 10/02/B, izradio
ARBOR d.o.o. Osijek u prosincu 2002. godine) te unutar granica parka ne dozvoliti
nikakvu gradnju.
104
(212). Zaštićene prirodne vrijednosti naznačene su na kartografskom prikazu 3.1.1. «Područja

posebnih uvjeta korištenja».
(213). U PPUOE predlaže se zaštita vrijednih dijelova prirode (izvan zaštićenih područja):
• Područje poplavne doline rijeke Drave i Dunava,
• Područje Aljmaške planine
Za područja vrijednih dijelova prirode (izvan zaštićenih područja) potrebno je istražiti i

utvrditi mjere zaštite s ciljem očuvanja prirodnih značajki i vrijednosti, budući da pripadaju
ukupnoj prirodnoj baštini.
Do utvrđivanja mjera zaštite na temelju istraživanja na području vrijednih dijelova prirode

nije dozvoljena gradnja gospodarskih i stambenih građevina, koje se, prema ovim Odredbama,
mogu graditi izvan građevinskog područja. Unutar građevinskih područja izgradnja je moguća
sukladno Odredbama.
(214). Područja vrijednih dijelova prirode (izvan zaštićenih područja) naznačena su na

kartografskom prikazu 3.2.1. «Uređenje zemljišta i zaštita posebnih vrijednosti i obilježja».
(215). Zemljište razvrstano u kategoriju «ostalo poljoprivredno tlo» - P moguće je pošumljavati.
6.2. Nepokretna kulturna dobra
(216). Na području Općine Erdut, sukladno posebnom zakonu, zaštićena nepokretna kulturna dobra
su:
Arheološki lokaliteti
Registrirani
• Aljmaš «Crkvina i Stepaničevac», prapovijesno i srednjovjekovno nalazište
• Aljmaš «Podunavlje», prapovijesno nalazište
• Bijelo Brdo «Bajer te Ul. Venecije», prapovijesno i srednjovjekovno nalazište
• Dalj «Bajer», antičko nalazište
• Dalj «Bogaljevci», srednjovjekovno nalazište
• Dalj «Busija», prapovijesno nalazište
• Dalj «Livadice», prapovijsno nalazište
• Dalj «Poloj-Lisova skela», prapovijesno nalazište
• Dalj. planina «Velika straža», prapovijesno nalazište
• Dalj. planina «Kraljevo brdo», prapovijesno nalazište
• Erdut «Mali Varad, Veliki Varad i Žarkovac», prapovijesno nalazište
• Erdut «Stari prkos i Kremenuša», prapovijesno nalazište
Evidentirani
• Aljmaš «Selište», srednjovjekovno nalazište
• Aljmaš «Čvorkovac», antičko nalazište
• Aljmaš «Ul. M. Gupca», prapovijesno nalazište
• Aljmaš «Zlatna ulica 52», prapovijesno nalazište
• Bijelo Brdo «Baldino brdo», antičko nalazište
• Dalj «Gradac», srednjovjekovno nalazište
• Dalj «Daljska vodica», srednjovjekovno nalazište
• Dalj «Mala straža», prapovijesno nalazište
• Dalj «Dolovi», prapovijesno nalazište
• Dalj «Marinovci», prapovijesno nalazište
• Dalj «Lipovac», antičko nalazište
• Erdut «Centar naselja», srednjovjekovno nalazište
• Erdut «Orašje», prapovijesno nalazište
Civilne građevine
• Aljmaš, Ljetnikovac Adamović
105
• Dalj, rodna kuća Milanković

• Dalj, Vodica, Konak
• Erdut, srednjovjekovni dvor
• Erdut, kurija Adamović – Cseh
Sakralne građevine
• Bijelo Brdo, parohijska crkva sv. Nikolaja
• Dalj, parohijska crkva sv. Dimitrija
• Dalj, patrijaršijski dvor
Spomen građevine
• Bijelo Brdo, spomenik palim borcima
• Dalj, rodna kuća B.Maslarića
Etnološke građevine
• Aljmaš, «Pivnica» u lesu, Podunavlje 3
• Dalj, koš za žito «Dubećak», Markovićeva 4.
(217). Zaštita nepokretnih kulturnih dobara utvrđena je posebnim zakonom.
Na registriranim arheološkim lokalitetima svi zemljani radovi, koji uključuju kopanje

zemljišta dublje od 40 cm, moraju se izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama
arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje Konzervatorskog odjela,
koji može za pojedine lokacije propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških
iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima
arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje.
Evidentiranim arheološkim lokalitetima se zbog neistraženosti ne mogu utvrditi točne granice

te su, stoga, locirane položajima (simbolima). Površine na tim lokalitetima mogu se koristiti
na, do sada uobičajen način, a eventualni posebni uvjeti korištenja propisat će se ukoliko bude
potrebno.
Ukoliko bi se na preostalom području Općine, prilikom izvođenja građevinskih ili drugih

zemljanih radova, otkrilo arheološko nalazište ili nalazi, osoba koja izvodi radove, dužna je
iste prekinuti te, bez odlaganja, obavijestiti Konzervatorski odjel kako bi se, sukladno
odredbama posebnog propisa, poduzele odgovarajuće mjere osiguranja i zaštite nalazišta ili
nalaza.
Na pojedinačno zaštićenim građevinama i pripadajućim građevinskim česticama, kao i

njihovoj neposrednoj blizini, ne mogu se poduzimati nikakvi radovi niti mijenjati namjena
građevine bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.
Na lokacijama, u Domovinskom ratu porušenih, nepokretnih kulturnih dobara, izgradnja

novih moguća je uz prethodno ishođenje konzervatorskih uvjeta.
(218). Zaštićena nepokretna kulturna dobra naznačena su na kartografskom prikazu 3.1.1. «Područja
posebnih uvjeta korištenja».
(219). Zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrom smatraju se i sva kulturna dobra koja su, nakon
stupanja na snagu PPUOE, zaštićena sukladno posebnom zakonu.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
(220). U PPUOE rezerviran je prostor za uređenje odlagališta komunalnog otpada, kao prijelazno
rješenje, do izgradnje regionalnog odlagališta.
106
(221). Do uređenja lokacije za smještaj građevina za skladištenje i obradu opasnog otpada, potrebno
je opasni otpad skupljati, privremeno skladištiti i zbrinjavati na mjestima njegovog nastanka,
sukladno posebnom zakonu.
(222). Jedinica područne i lokalne samouprave dužna je donijeti planove za rješavanje problematike
sanacije i zatvaranja neuređenih odlagališta, u okviru svojih nadležnosti.
(223). Sadašnja neuređena odlagališta nužno je sanirati na način da postanu neopasna za zrak, vodu i
tlo, te im odrediti drugu namjenu.
(224). U građevinskom području naselja mogu se locirati reciklažna dvorišta namijenjena skupljanju
otpada.
Planom užeg područja (UPU) utvrdit će se lokacije reciklažnih dvorišta namjenjenih

prikupljanju otpada.
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
(225). Organizacija i namjena površina u PPUOE planirana je integralno s planiranjem sprečavanja

nepovoljna utjecaja na okoliš.
(226). Mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i mjerama
utvrđenim u PPUOE.
(227). Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Općine Erdut provodit će se sukladno
Programu zaštite okoliša za područje Županije kojim će se posebno brižljivo obraditi područja
osobito vrijednih prirodnih resursa (poljoprivredne i šumske površine, vodene površine,
podzemne vode).
(228). Obavezna je izrada studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu i Prostornom planu
Osječko – baranjske županije. Prema raspoloživim podacima popis građevina i područja za
koje je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš je slijedeći:
a) po posebnom propisu
− brza cesta s dvije trake na pravcu Osijek – Erdut na potezu Klisa – D2 – D213
− plovni put Dravom
− riječna luka u Aljmašu
− regulacijske građevine na državnim vodama Drave i Dunava
− termoelektrana TE «Tanja» (alternativno TE Dalj)
− DV 2 x 400 kV za priključak TE «Tanja» (alternativno TE Dalj) od TE do TS
«Ernestinovo».
− DV 110 kV TE «Tanja» (alternativno TE Dalj) – TS Vukovar, ako je dio prijenosnog
sustava
− DV 110 kV TE «Tanja» (alternativno TE Dalj) – TS Nemetin, ako je dio prijenosnog
sustava
− građevina za odlaganje komunalnog otpada.
Popis zahvata je informativnog karaktera, a u svakom pojedinačnom slučaju primijenjuje

se poseban propis.
b) po Prostornom planu Osječko – baranjske županije

− površinska eksploatacija gline kapaciteta većeg od 70000 m3 /god.
107
− više istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i čije su veličine,
odnosno kapaciteti, iako pojedinačno manji, ukupno veći od propisanih posebnim
propisom.
Pod malim prostorom podrazumijevaju se zahvati izvan građevinskog područja s izvorima

zagađenja koji se nalaze na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250 m. Pod udaljenosti se
smatra međusobna udaljenost građevina u kojima se obavlja djelatnost zbog koje je
propisana obveza izrade studija.
(229). Građevine i područja za koje je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš prikazani su na
kartografskom prikazu 3.2.2. «Područja primjene planskih mjera zaštite» prema raspoloživim
podacima. Izuzeci za koje je također potrebna izrada studije, a koji nisu prikazani na
kartografskom prikazu broj 3.2.2. su više istovrsnih zahvata izvan građevinskih područja s
izvorima zagađenja koji se nalaze na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250 m.
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1. Obveza izrade prostornih planova
(230). U Prostornom planu Osječko - baranjske županije utvrđena je obveza izrade Urbanističkog
plana uređenja (UPU) područnog središta Dalj.
(231). Obuhvat UPU-a područnog središta Dalj označen je na kartografskom prikazu broj 3.2.2. –
«Područja primjene planskih mjera zaštite».
Plan se može izrađivati etapno u granicama jasno izraženih cjelina.
(232). Do donošenja prostornog plana iz točke (230). način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje
utvrđivat će se na temelju PPUOE.
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
(233). Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera su:

• Pogranično područje obuhvaća Općinu Erdut. U ovom području treba poticati gospodarski
razvoj, te unapređivati društveni standard i infrastrukturnu opremljenost, s ciljem
revitalizacije naselja i gospodarstva. U ovim područjima nužna je primjena poticajnih
gospodarskih mjera razvoja.
• Područje posebne državne skrbi obuhvaća Općinu Erdut. Za ovo područje poticajne mjere
razvoja donosi Država, s ciljem obnove i razvoja ratom uništenih naselja, gospodarstva i
infrastrukture.
9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni i građevina
izgrađenih protivno uvjetima utvrđenim u PPUOE
(234). Građevine izgrađene u skladu s propisima, a čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj u
PPUOE mogu se, do privođenja planiranoj namjeni, rekonstruirati u svrhu neophodnog
poboljšanja uvjeta života i rada.
(235). Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijeva se:
• obnova i zamjena dotrajalih i oštećenih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i
uređenje unutarnjeg prostora u postojećim tlorisnim i visinskim veličinama,
• dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) do najviše 6,00 m2 neto površine uz
postojeću stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije,
• gradnja ili rekonstrukcija priključaka na sve sustave infrastrukture te ugradnja i
rekonstrukcija svih vrsta instalacija
108
• uređenje građevne čestice (sanacija i izgradnja ograda, potpornih zidova i sl.).
(236). Građevina ili dio građevine iz točke (234). može promijeniti namjenu sukladno namjeni
utvrđenoj ovim PPUOE.
(237). Dokumentom prostornog uređenja užeg područja, za područje obuhvata tog prostornog plana,
mogu se uvjeti rekonstrukcije odrediti i drugačije.
(238). Legalno izvedene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje utvrđenim u
PPUOE, mogu se rekonstruirati sukladno točki (235). ovih Odredbi te dograđivati i
nadograđivati sukladno Odredbama.
Ako je postojeći broj građevina na građevnoj čestici veći od dozvoljenog, isti se, prilikom
rekonstrukcije ili gradnje nove građevine, može zadržati, ali se ne smije povećati.
(239). Građevinama iz točke (238). može se mijenjati namjena sukladno namjeni utvrđenoj u
PPUOE.
10. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA
10.1. Mjere zaštite od ratnih opasnosti
(240). Općina Erdut dužna je, radi zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, planirati i graditi
skloništa i/ili zaklone za zaštitu ljudi u naseljima koja su svrstana među ugrožena naselja.
• Dalj – naselje 3. stupnja ugroženosti (malo ugroženo naselje)
• Bijelo Brdo – naselje 4. stupnja ugroženosti (manje ugroženo naselje)
• Erdut – naselje 4. stupnja ugroženosti (manje ugroženo naselje).
(241). Raspored objekata za zaštitu stanovništva i otpornost objekata ovise o stupnju ugroženosti
naselja i zonama ugroženosti u pojedinim naseljima koje se određuju na temelju kriterija iz
posebnog propisa.
Skloništa i zakloni grade se sukladno uvjetima utvrđenim posebnim propisom, pri čemu je
potrebno pridržavati se slijedećih uvjeta:
• skloništa treba projektirati kao dvonamjenske građevine s mirnodopskom namjenom
• lokaciju skloništa predvidjeti tako da je pristup do skloništa moguć i u uvjetima rušenja
zgrade
• zaklon se može graditi kao samostalni zaklon (rov, jama) izvan građevina i u prikladnim
prostorima građevine
• položaj zaklona izvan građevine treba odrediti na slobodnim površinama izvan dometa
ruševina susjednih građevina i trasa podzemnih instalacija.
10.2. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda
(242). Organizacija i namjena površina u PPUOE planirana je integralno s planiranjem zaštite od

elementarnih nepogoda (poplava, potres, požar, tehnološka nesreća).
(243). Ostale mjere zaštite od elementarnih nepogoda provode se sukladno posebnim propisima, koji
uređuju ovo područje.
PRILOZ I
PRILOG
PPUOE – USKLAĐENJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA STALNOG STANOVANJA S

KRITERIJIMA IZ PPOBŽ
Naselje Aljmaš
− izgrađene površine – zatečeno stanje u prostoru 95,45 ha

− postojeći broj stanovnika (popis 2001.) 645 st
− broj stanovnika (popis 1991.) 823 st
− planirano povećanje broja stanovnika 178 st
− odnos izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika 0,15 ha/st
95,45 ha: 645 st = 0,15 ha/st
− planirana površina za planirano povećanje stanovništva 26,70 ha
178 st x 0,15 ha/st = 26,7 ha
− najveća dozvoljena površina građevinskog područja naselja 152,69 ha
(95,45 ha + 26,70 ha) x 1,25 = 152,69 ha
− površina planiranog građevinskog područja naselja 113,99 ha
Naselje Bijelo Brdo

170,20 ha: 2119 st = 0,08 ha/st
281 st x 0,08 ha/st = 22,48 ha
(170,20 ha + 22,48 ha) x 1,25 = 240,85 ha
Naselje Dalj

483,99 ha: 4689 st = 0,10 ha/st
826 st x 0,10 ha/st = 82,60 ha
(483,99 ha + 82,60 ha) x 1,25 = 708,24 ha
Naselje Erdut
− izgrađene površine – zatečeno stanje u prostoru 189,99ha

189,99 ha: 964 st = 0,20 ha/st
− planirana površina za planirano povećanje stanovništva 99 ha
495 st x 0,20 ha/st = 99 ha
(189,99 ha + 99 ha) x 1,25 = 361,24 ha
PRILOG
PPUOE – DIMENZIONIRANJE GRAĐEVINSKOG PODRUČJA GOSPODARSKE ZONE IZVAN

NASELJA
− Površina planiranog izdvojenog građevinskog područja gospodarske namjene 72.600,00 m2

− Broj stanovnika gravitacijskog područja (planirani broj stanovnika Općine Erdut) 10.197 st
72.600,00 : 10.197 = 7,12 m2/st 7,12 m2/st
− Najveća veličina gospodarske zone (PPOBŽ – Odredbe za provođenje, točka (68) 35,00 m2/st

PPUO Erdut Tekstualni Dio Knjiga I

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PPUO Erdut Tekstualni Dio Knjiga I

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Plan usvojen na 5. sjednici Općinskog vijeća općine Erdut održanoj 31. siječnja 2006.

Predsjednik Općinskog vijeća

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ERDUT

Zavod za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek

STRUČNI IZRAĐIVAČ: ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU d.d. OSIJEK

NAZIV PLANA: PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ERDUT

BROJ PLANA: 18/01.

KOORDINATOR PLANA: Mr VLATKO DUSPARIĆ,dipl.ing.arh.

STRUČNI TIM: Mr VLATKO DUSPARIĆ, dipl.ing.arh.

U Osijeku, siječanj 2006. DIREKTOR:

• OPĆINA ERDUT, OPĆINSKO POGLAVARSTVO

OPĆI DOKUMENTI, SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA

IZRAZI, POJMOVI I SKRAĆENICE

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg

1.1.3.1. Prostorni plan Županije

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i

1.1.4.1. Demografski potencijal

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA

2.2.1. Demografski razvoj

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (tablica)

3.3.1. Gospodarske djelatnosti

3.3.1.1. Poljoprivreda i malo poduzetništvo

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.4.6.1. Prirodna baština

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav

3.5.1.1. Cestovni promet

3.5.2. Energetski sustav

3.5.2.1. Cijevni transport plina

3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

3.7.1. Mjere zaštite voda

3.8.1. Mjere zaštite od ratnih opasnosti

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju

2.1.1. Građevine od važnosti za Državu

2.2. Građevinska područja naselja stalnog i povremenog stanovanja

2.3. Izgrađene strukture van naselja

2.3.1. Izgrađene strukture van građevinskog područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I