Zbirka Kartografskih Znakova

1
ZBIRKA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA:

Izraena je sukladno Odluci ravnatelja Dravne geodetske (Klasa: 931-03/04-01/01;
Ur.broj: 541-01-01/1-04-2 od 14. 06. 2004. godine), od strane povjerenstva za izradbu
Zbirke kartografskih znakova:
1.) Ivan Landek, dipl. ing. geod., DGU
2.) Damir Pahi, dipl. ing., DGU
3.) Marinko Bosiljevac, dipl. ing. geod., DGU
4.) prof. dr. sc. Stanislav Frange, Geodetski fakultet
5.) dr. sc. Marijan Marjanovi, DGU
6.) Igor Vilus, dipl. ing. geod., DGU
7.) Ivan Grubi, dipl. ing. geod., DGU
8.) Antonio usti, dipl. ing. geod., DGU
9.) Slavko Lemaji, dipl. ing. geod., HGI
Tehniki urednik: Ivan Grubi, dipl. ing. geod.
Zagreb, kolovoz 2010. godine
Ravnatelj Dravne geodetske uprave na temelju lanka 14. Zakona o dravnoj izmjeri i
katastru nekretnina (Narodne novine br. 16/2007 i 152/2008) donosi:
PRAVILNIK
o kartografskim znakovima
lanak 1.
Ovim Pravilnikom detaljno se ureuje prikaz sadraja karata, katastarskih planova,
skica, podloga, elaborata, situacija, nacrta i drugih georeferenciranih prikaza u svrhu
detaljnog propisivanja prikupljanja, obraivanja i pohranjivanja podataka topografske i
drugih izmjera, naina voenja i odravanja topografskih, kartografskih i drugih baza
podataka te naina izrade slubenih dravnih karata.
lanak 2.
U skladu sa ovim Pravilnikom odreuje se prikaz kartografskih znakova za:
- detaljna topografska karta mjerila 1:25000 i hrvatska osnovna karta mjerila
1:5000 i 1:10000 odreeni propisima o topografskoj izmjeri i izradi dravnih karata
- katastarski planovi svih mjerila, pregledne katastarske karte i skice izmjere za
potrebe katastarske izmjere, tehnike reambulacije i izrade parcelacijskih i drugih
geodetskih elaborata odreeni propisima o katastru zemljita i katastru nekretnina
- posebna geodetska podloga, geodetski elaborat stvarnog stanja nekretnina glede
njihova oblika, veliine i izgraenosti, geodetski elaborat za potrebe odreivanja
razmjernog umanjenja za izdvojenu povrinu, geodetskog elaborata odreivanja i
obiljeavanja graevnih i drugih estica prema rjeenju o izvrenju komasacije odreeni
propisima o prostornom ureenju
- geodetski situacijski nacrt (situacija) za izraenu graevinu, geodetski projekt,
geodetski elaborat stanja graevine prije rekonstrukcije, situacijski nacrt stvarnog stanja
terena prije gradnje s projektom iskolenja i elaborata iskolenja graevine odreeni
propisima o gradnji
- plan vodova, pregledna karta vodova i skice izmjere za potrebe izrade elaborata
vodova odreeni propisima o katastru vodova
- posebne geodetske podloge za zatiena i tiena podruja
- georeferencirani prikazi stanja u prostoru odreeni propisima o obavljanju
geodetske djelatnosti
lanak 3.
Sadraj svih georeferenciranih prikaza iz lanka 2. ovog Pravilnika, ureuje se na
nain da se u Zbirci kartografskih znakova koja je sastavni dio ovog Pravilnika detaljno
prikazuju znakovi stalnih geodetskih toaka, zgrada, drugih graevina i povrina, vodova i
pripadajuih objekata, prometa, vegetacije i vrsta zemljita, voda, reljefa, granica i
zemljopisnih imena (toponima).
Zbirka kartografskih znakova objavljuje se kao poseban prilog Narodnih novina,
u nakladi Dravne geodetske uprave.
1
lanak 4.
Za prikazivanje sadraja na svim georeferenciranim prikazima iz lanka 2. ovog
Pravilnika moe se upotrebljavati i drugi kartografski znakovi koje nije sadrano u Zbirci
kartografskih znakova, ali uz obvezatno objanjenje svakog znaka na georeferenciranom
prikazu.
lanak 5.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o kartografskim
znakovima (Narodne novine br. 24/1976 i 52/1989).
lanak 6.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu 01. sijenja 2011. godine.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
Ravnatelj
prof. dr. sc. eljko Bai, v. r.
SADRAJ:
1. STALNE GEODETSKE TOKE
1.1. Poloajne toke
1.2. Visinske toke
1.3. Dopunske toke i linije snimanja
2. ZGRADE
2.1. Zgrade za stanovanje
2.2. Poslovne i sportsko-rekreacijske zgrade
2.3. Gospodarske, industrijske i energetske zgrade
2.4. Ruevine i podzemne zgrade
2.5. Vjerske i kulturno-povijesne zgrade
3. DRUGE GRAEVINE I POVRINE

3.1. Sportsko-rekreacijski objekti i povrine
3.2. Gospodarski, industrijski i energetski objekti
3.3. Vjerski i kulturno-povijesni objekti
3.4. Objekti posebne namjene
3.5. Linijski objekti
4. VODOVI I PRIPADAJUI OBJEKTI

4.1. Vodovi (kabeli) elektroenergetske mree
4.2. Pripadajui objekti elektroenergetske mree
4.3. Vodovi plinovodne mree
4.4. Pripadajui objekti plinovodne mree
4.5. Vodovi mree toplovoda i paravoda
4.6. Pripadajui objekti mree toplovoda i paravoda
4.7. Vodovi i pripadajui objekti naftovodne mree
4.8. Cjevovodi vodovodne mree
4.9. Pripadajui objekti vodovodne mree
4.10. Vodovi (kabeli) telekomunikacijske mree
4.11. Pripadajui objekti telekomunikacijske mree
4.12. Kanalizacijska mrea
4.13. Pripadajui objekti kanalizacijske mree
4.14. Zajedniki znakovi
5. PROMET
5.1. Cestovni promet
5.2. eljezniki i trani promet
5.3. Zrani promet
6. VEGETACIJE I VRSTE ZEMLJITA

6.1. Vegetacija
6.2. Podruja vrste uporabe zemljita
6.3. Podruja posebnih pravnih reima
7. VODE
7.1. Vrste voda
7.2. Pojedinani elementi voda
8. RELJEF
8.1. Visinska predstava reljefa
8.2. Posebni reljefni oblici
9. GRANICE
9.1. Granice administrativne podjele
9.2. Mee i druge granice
9.3. Granine oznake za dravnu granicu
9.4. Granine oznake lomnih toaka granica katastarskih estica
10. ZEMLJOPISNA IMENA (TOPONIMI)

10.1. Imena adresa katastarskih estica
10.2. Imena naselja i pojedinanih objekata
10.3. Imena zemljopisnih cjelina podruja
10.4. Imena reljefnih oblika zemljita
10.5. Imena kopnenih i morskih voda
10.6. Imena otoka, hridi i grebena
11. POPIS KRATICA

11.1. Kratice kao slovni znakovi
11.2. Kratice u nazivima
11.3. Kratice vrste uporabe zemljita
11.4. Kratice posebnih pravnih reima
11.5. Kratice oznaka vodova i pripadajuih objekata
12. TABLICA BOJA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA

12.1. Tablica boja za mjerila od 1:500-1:2000
12.2. Tablica boja za mjerila od 1:5000-1:10 000
12.3. Tablica boja za mjerila od 1:20 000-1:25 000
13. ABECEDNI POPIS KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA
ZBIRKA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA
kolovoz, 2010. godine
1:500 1:2000
kartografski znakovi u
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
kartografski znakovi s mjerama
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
1. STALNE GEODETSKE TOKE

1.1. Poloajne toke:
1.1.1. Trigonometrijska toka
216
1.1.1. Trigonometrijska toka
1,7
0,3
0,15
2,0
0,55
71
2,0
35R
1,4
0,3
0,15
2,0
0,5
1,55
Halm
2,0
431.5
1,5
1,54
0,3
0,15
1,8
1,8
Za mjerila od 1: 500-1:2000 poloajne i visinske toke se vode odvojeno od

katastarskog plana kao poseban sloj podataka, koji se moe povezati s katastarskim
planom.
Uz znak za trigonometrijsku toku obvezatno se upisuje broj, a za mjerila od 1:5000
do 1:25 000 i visina toke u metrima i to zaokruena na centimetar za mjerila od
1:5000-1:10 000 i na decimetar za mjerila od 1:20 000-1:25 000. Ako je trigonometrijska toka ujedno i reper, uz broj toke se upisuje oznaka "R" (font:
Arial). Uz broj trigonometra upisuju se i posebne oznake, kao to su "C" ili "Z"
(font: Arial), ako je trigonometrijska toka toranj crkve ili ekscentar na zemlji i sl.
Za trigonometrijske toke s oznakom "C" ne upisuje se visina. Font za broj trig.
toke: Arial.
1.1.2. Osnovna GPS toka
294 SVILAJA
1.1.2. Osnovna GPS toka
1,5 2,0
0,3
2,0
0,15
294 SVILAJA
2,0
1,2 1,8
0,3
0,15
2,0
294 SVILAJA 1,8
1,2 1,8
0,3
0,15
1,8
1,8
1.1.3. Crkva kao trigonometrijska toka
1.1.3. Crkva kao trigonometrijska toka

1,0
0,5
0,7
0,2
42
128
0,3
0,15
0,5
83.7 1,5
1,55
0,4
0,15
0,55
0,9 1,45
0,55
2,55
1,0
Kartografski znak isti je kao za 1.1.1. Trigonometrijska toka
0,3
0,15
1,8
1.1.4. Dimnjak kao trigonometrijska toka

0,4
0,4
0,3
76
10o
45
0,15
110 1,5
35
0,3
0,15
0
0 ,15
0,1,25
0 ,2 5
5
0,5
1,55
15o 0,8
1,54
0,53
0,3
0,15
1,8
Uz dimnjak kao trigonometrijsku toku za mjerila od 1:20 000-1:25 000 nije

obvezatno pisanje visine. Ako ima dovoljno prostora, moe se upisati visina terena
u podnoju objekta (zaokrueno na metar). Font za broj trig. toke: Arial.
1,8
1.1.5. Antena kao trigonometrijska toka
1.1.5. Antena kao trigonometrijska toka

0,5 1,4 0,5
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 vrijedi da ako se trigonometar nalazi na objektu

veem od 25 x 25 m, ucrtava se izravno na tlocrtu objekta. Za manje objekte i
objekte kod kojih se zbog veliine znaka ne moe prikazati namjena objekta koristi
se poseban znak. Uz crkvu kao trigonometrijsku toku nije obvezatno pisanje
visine. Ako ima dovoljno prostora, moe se upisati visina terena u podnoju
objekta (zaokrueno na decimetar), to vrijedi iskljuivo za mjerila od 1:20 0001:25 000. Font za broj trig. toke: Arial.
1,8
1.1.4. Dimnjak kao trigonometrijska toka
Font za oznaku GPS toke: Arial Narrow.
1,2
0,5
0,5
0,15
3,0
118
0,3
0,15
0,5
1,8
1,55
186.1
0,65 0,9
0,25
0,9
0,53
1,5
0,3
0,15
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 nije uz telekomunikacijski, radio ili televizijski

odailja, prijamnik ili antenu kao trigonometrijsku toku obvezatno pisanje
visine. Ako ima dovoljno prostora, moe se upisati visina terena u podnoju
objekta (zaokrueno na decimetar). Font za broj trig. toke: Arial.
1,8
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
1.1.6. Svjetionik kao trigonometrijska toka
NAPOMENA
1.1.6. Svjetionik kao trigonometrijska toka

2,0
106
0,3
0,15
0,5
1,2
0,5
1,0
0,45
0,15
0,4
3,5
110 1,5
1,54
0,3
0,15
1,55
0,53
Uz svjetionik kao trigonometrijsku toku za mjerila od 1:20 000-1:25 000 nije

obvezatno pisanje visine. Ako ima dovoljno prostora, moe se upisati visina terena
u podnoju objekta (zaokrueno na metar). Font za broj trig. toke: Arial.
1,8
1,8
1.2. Visinske toke:

1.2.1. Reper na zemlji
1.2.1. Reper na zemlji

0,15
0,3
1,6
2,0
0,15
0,3
2,0
253.54
1,6
1,6
2,0
198.68
0,15
0,3
1,2
1,2
1,6
1.2.2. Reper na objektu

R
Uz znak za reper stabiliziran u zemlji obvezatno se upisuje visina za mjerila od

1:5000-1:10 000 u centimetrima a u decimetrima za mjerila od 1:20 000-1:25 000 i
kratica "R" (font: Arial). Prikazuju se fundamentalni reperi nivelmana visoke
tonosti, preciznog i tehnikog nivelmana.
1.2.2. Reper na objektu
2,0
129.67
0,8
R
R
1,0
Kartografski znak isti je kao za 1.2.1. Reper na zemlji
Uz znak za reper na objektu obvezatno se upisuje visina za mjerila od 1:5000-1:10

000 u centimetrima i kratica "R" (font: Arial). Za sva mjerila vrijedi da ako se radi
prostora, na planu ili karti nemoe prikazati reper predvienim kartografskim
znakom, stavlja se samo kratica "R" (font: Arial) priblino na mjestu repera.
Prikazuju se reperi nivelmana visoke tonosti, preciznog i tehnikog nivelmana.
1.3. Dopunske toke i linije snimanja:

1.3.1. Stalna dopunska toka
1.3.1. Stalna dopunska toka
113
1,6
1,6
0,3
0,15
Stalne dopunske toke su sve trajno stabilizirane orijentacijske i poligonske toke

bez obzira na nain odreivanja. Iscrtani smjer prikazuje smjer dogledanja.
Stalne dopunske toke prikazuju se samo unutar tehnikih izvjea, na situacijama
i na skicama izmjere.
1,6
1.3.2. Stalna dopunska GPS toka
GPS 294
2,0
1.3.2. Stalna dopunska GPS toka
GPS 294
1,6
1,2 1,6
0,3
0,15
Stalne dopunske GPS toke prikazuju se samo unutar tehnikih izvjea, na

situacijama i na skicama izmjere.
Font za oznaku GPS toke: Arial Narrow.
1,6
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1.3.3. Linijska (mala) toka
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
NAPOMENA
1.3.3. Linijska (mala) toka

Trajno stabilizirane toke prikazuju se samo na situacijama, odnosno skicama
izmjere za mjerila od 1:500-1:2000.
1.3.4. Okomica na liniju mjerenja
1.3.4. Okomica na liniju mjerenja
Prikazuje se samo za mjerila od 1:500-1:2000 i to samo na situacijama odnosno

skicama izmjere.
1.3.5. Presjek s linijom mjerenja
1.3.5. Presjek s linijom mjerenja

skicama izmjere.
1.3.6. Produene linije mjerenja
1.3.6. Produene linije mjerenja

skicama izmjere.
1.3.7. Kontrolna mjerenja
113,25 1,6
1.3.7. Kontrolna mjerenja

skicama izmjere.
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
2. ZGRADE
2.1. Zgrade za stanovanje:
0,2
0,15
1,5
2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe

0,
5
2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe
0,2
0,15
45
1,5
Smjer rafure za mjerila od 1:5000 -1:10 000 postavlja se pod kutem od 45 u

odnosu na najduu stranicu objekta, dok se za mjerila od 1:20 000-1:25 000
objekti popunjavaju crnom bojom. Kao stambene zgrade oznauju se sve zgrade
kojima je primarna funkcija stanovanje, te poslovne zgrade, uredi i sl.
0,35
2.1.2. Stambeni blok zgrada
2.1.2. Stambeni blok zgrada
Vie zgrada koje su meusobno spojene, pravila vrijede kao i za 2.1.1. Kue,
stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, pa tako vrijede i pravila minimalnih
veliina za mjerila od 1:20 000-1:25 000.
Kartografski znak isti je kao za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe
2.1.3. Stambene zgrade i neboderi vii od 10 katova

Kue minimalne veliine:
2.1.3. Stambene zgrade i neboderi vii od 10 katova

2.1.4. Zgrada u izgradnji
Za stambene zgrade i nebodere vie od 10 katova, pravila vrijede kao i za 2.1.1.

Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, pa tako vrijede i pravila
minimalnih veliina za mjerila od 1:20 000-1:25 000.
2.1.4. Zgrada u izgradnji

0,2
0,4
0,5
2.1.5. Zgrada za povremeni boravak

Za mjerila od 1:500-1:2 000 zgrade u izgradnji evidentiraju se ako zadovoljavaju

katastarske kriterije propisane propisima i prikazuju isto kao 2.1.1. Kue,
stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 crtkane linije prate dimenzije zgrada u izgradnji.
2.1.5. Zgrada za povremeni boravak

Za mjerila od 1:500-1:2 000 zgrade se prikazuje istim znakom kao i za 2.1.1.

Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe.
Ta vrsta zgrada na katastarskom planu prikazuje: zgrade za povremeni boravak,
kua za odmor, voarska kua, vinogradarska kua, seljaki stan, ribarska kua i
planinska kua.
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
NAPOMENA
2.2. Poslovne i sportsko-rekreacijske zgrade

2.2.1. Poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade
2.2.1. Poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade
0, 0
15 ,5
0,2
45o
45
2.2.2. Stadion, sportsko igralite i povrine za sport ili rekreaciju
Ovaj nain prikazivanja koristi se za poslovne i sportsko rekreacijske zgrade kao

to su: poslovne zgrade, upravne zgrade, zgrade za iznajmljivanje, servisne zgrade,
zgrade za prijem putnika, domovi kulture, koncertne dvorane, portske dvorane,
planinarski domovi, hoteli, moteli, prenoite, velike trgovine i trgovaki centri,
veliki restorani i sl. Ukoliko se radi o prvenstveno stambenom objektu, prikazuje
se kao stambeni objekt (npr. stambena zgrada s trgovinama, privatna kua s
gostionicom, stambena zgrada s knjinicom ili kinom i sl.).
Kartografski prikaz za mjerila od 1:500-1:2000 i mjerila od 1:20 000-1:25 000 isti
je kao i za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, s tom
razlikom da se za mjerila od 1:500-1:2000 na katastarskom planu ne upisuju
kratice.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 smjer rafure se postavlja pod kutem od 45 i 135
u odnosu na najduu stranicu objekta. Objekt kojem je jedna ili obije strane manja
od 1 mm na karti prikazuje se punom crnom povrinom ( ). Uz znaajnije zgrade
ili objekte obvezatno mora biti upisano ime ili kratica (vidi popis kratica: ht.; m.t;
dk.; d.; pd.; mz.; rc.; tn.; car.).
Za mjerila od 1: 20 000-1: 25 000 uz kartografski znak upisuje kratica (vidi popis
kratica: ht.; m.t; dk.; d.; pd.; mz.; rc.; tn.; car.) ili naziv ustanove, ako je zgrada
vea i ako za to ima mogunosti zbog kojeg drugog detalja. Primjer: MUP, ZAP,
NSB, HAZU i sl.
2.2.2. Stadion, sportsko igralite i povrine za sport ili rekreaciju

0,6
1,2
0,6
0,5
0,1
1,2
2.2.3. Koliba, pastirski stan, katun
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 prikazuje se tlocrtom prema stvarnom obliku. Rub

igralita prikazuje se crtom irine 0,15 mm, a ako ima dovoljno prostora mogu se
shematski i pojednostavljeno prikazati i unutranje oznake igralita, atletska staza i
sl.. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 se manja igralita (do 100 m) prikazuju
znakom i to u smjeru pruanja objekta, a velika igralita i stadioni tlocrtom.
Kod veih stadiona se za mjerila od 1:5000 do 1:10 000, vjerodostojno precrtava
stadion tlocrtno s atletskom stazom i binama.
2.2.3. Koliba, pastirski stan, katun

1,4
0,
65
0,
35
0,
15
2.2.4. Planinski dom
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 objekti se prikazuje istim znakom kao i za 2.1.1.

Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe s tom razlikom da se za
mjerila od 1:5000-1:10 000 stavlja kratica "ko." veliine 2 mm (font: Arial Narrow),
ako je dovoljno velik unutar znaka, a u protivonm se stavlja pored.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 se uz znak stavlja kratica "ko." veliine 1,6 mm.
2.2.4. Planinski dom

2,0
2,0
0,2
pd.
pd.
45
45
0,
15
Za mjerila od 1:5000-1:10 000, planinski dom se prikazuje istim znakom kao i za

2.2.1. Javne zgrade, poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade s tom
razlikom da se stavlja kratica "pd." veliine 2 mm unutar znaka (font: Arial Narrow),
ako je dovoljno velik, a u protivonm se stavlja pored.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 se uz znak stavlja kratica "pd." veliine 1,6 mm.
2.2.5. Benzinska crpka

bc.
bc.
2,0
0,2
0, 0
15 ,5
2.2.5. Benzinska crpka

0,
4
0,
1
0,
1,
0
45o
45
Za mjerila od 1:5000-1:10 000, benzinska crpka se prikazuje istim znakom kao i

za 2.2.1. Javne zgrade, poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade s tom
razlikom da se stavlja kratica "bc." veliine 2 mm unutar znaka (font: Arial Narrow),
ako je dovoljno velik, a u protivonm se stavlja pored.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 se uz znak stavlja kratica "bc." veliine 1,6 mm.
10
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
2.3. Gospodarske, industrijske i energetske zgrade:

2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala)
0,2
2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala)

0,2
0,5
0,15
0,15
0,15
3,0
2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica
Kartografski znak isti je kao za 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade

(radionica, zatvorena hala)
Ovim znakom prikazuju se sve gospodarske i industrijske zgrade i objekti, , kao

to su: gospodarske zgrade, industrijske zgrade, tvornike hale, otvorene hale,
industrijska postrojenja, hangari, spremnici, skladita, vee radionice, objekti
poljoprivrednog gospodarstva, garae i sl.
Uz znaajnije objekte se za mjerila od 1: 5000-1: 25 000, obvezatno mora upisati
ime objekta ili kratica (vidi popis kratica: tv.; ml.; pi.; cg.; cm.; lj.; br.). Za
mjerila od 1:5000-1:10 000 vrijedi da ukoliko je jedna strana objekta manja od
1,5 mm na karti, ucrtava se jedna crta sredinom objekta. Za mjerila od 1:20 0001:25 000 se objekti manji od 30 m prikazuju se kao 2.1.1. Kue, stambene zgrade
i zgrade mjeovite uporabe, a uz objekt treba doi kratica.
2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica

Za mjerila od 1:500-1:10 000 prikaz energetskih objekata (hidroelektrana,
termoelektrana, plinska elektrana, nuklearna elektrana, plinara, toplana,
trafostanica) isti je kao i za 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica,
zatvorena hala) i uz njih se stavljaju kratice, tj. slovni znakovi (vidi popis
kratica: HE; TE; PE; NE; pl.; TP; TS), za razliku od katastarskog plana gdje se
kratice ne prikazuju.
Transformatorska stanica se za mjerila od 1:20 000-1:25 000, prikazuje posebnim
kartografskim znakom i to samo za trafo-stanice izlazne snage vee od 10 kV.
Ukoliko su u tlocrtu vee od 30x30 m prikazuju se kao i za mjerila od 1:50001:10 000, prikazom energetskih zgrada (tlocrtom), s kraticom "TS" uz objekt ili
ako je dovoljno velik unutar objekta.

2.3.3. Otvoreni ili djelomino otvoreni objekti i graevine, skladita, hangari, nadstrenice, staklenici
i slino
2.3.3. Otvoreni ili djelomino otvoreni objekti i graevine, skladita, hangari, nadstrenice, staklenici
i slino
0,2
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 vrijedi da ukoliko su jedna ili obije strane objekta
manje od 1-2 mm na karti, ucrtava se jedna kosa crta sredinom objekta.
0,15
2.3.4. Tvorniki dimnjak, toranj

0,4
0,4
0,3
10
0,1
0,2 5
0,155
0,25
45o
5
0 ,1

2.3.4. Tvorniki dimnjak, toranj
35
2,0
15 0,8
0,3
2,0
1,5
11
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
2.3.5. Spremite, silos od betona i od eljeza
NAPOMENA
2.3.5. Spremite, silos od betona i od eljeza

0,8
0, 2
sl.
2,0

Uz kartografski prikaz za mjerila od 1:5000-1:10 000 dolazi slovni znak tj. kratica
(vidi popis kratica: sl.). Za velike silose koji se mogu prikazati tlocrtom kod
mjerila od 1:20 000-1:25 000, kartografski prikaz je jednak kao za 2.3.1.
Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala), a uz objekt dolazi
slovni znak tj. kratica (vidi popis kratica: sl.).
od betona
3,0
sl.
3,0
0,2
od eljeza
0,5
0,15
0,15
2,0
0,3
2.3.6. Objekti poljoprivrednog gospodarstva

2.3.6. Objekti poljoprivrednog gospodarstva
Kartografski znak isti je kao za 2.2.1. Poslovne zgrade i sportsko rekreacijske zgrade
2.3.7. Vodenica, mlin

2.3.7. Vodenica, mlin

ml.
0,2
0,5
0,15
2,0
ml.
1,2
0,3
1,2
0,15
2.3.9. Vjetroelektrana
2.3.9. Vjetroelektrana
0,6
1,2
0,7
45
1,0
2.3.10. Pumpna stanica

0,15
45
0,15
1,3
Za mjerila od 1: 500-1:2000 vrijede pravila kao i za 2.3.1. Gospodarske i

industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala), gdje se uz objekt stavlja kratica
(VE), za razliku od katastarskog plana gdje se kratica ne prikazuje.
1,0
2.3.10. Pumpna stanica

2.3.11. Pomone zgrade

Uz kartografski prikaz za mjerila od 1:5000-1:25 000 dolazi slovni znak tj. kratica
(vidi popis kratica: ml.).
1,0
1,0
Za mjerila od 1:500-1:2 000 kartografski prikaz je jednak kao za 2.3.1.

Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala).
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 kartografski prikaz je jednak kao za 2.2.1. Javne
zgrade, poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade. Vei objekti prikazuju se
tlocrtom s upisanim imenom ili kraticom (vidi popis kratica: gs.). Za mjerila od
1:20 000-1:25 000, kartografski prikaz je jednak kao za 2.1.1. Kue, stambene
zgrade i zgrade mjeovite uporabe, a uz objekt dolazi slovni znak tj. kratica (vidi
popis kratica: gs. fm.).
2.3.11. Pomone zgrade

Za mjerila od 1: 500-1: 10 000 se pod pomonim zgradama uz stambenu ili

drugu zgradu ubrajaju garae, nadstrenice, drvarnice, spremita, dvorine zgrade
i ostale pomone zgrade i prikazuju se kao 2.3.1. Gospodarske i industrijske
zgrade (radionica, zatvorena hala).
12
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
2.4. Ruevine i podzemne zgrade:

2.4.1. Ruevina, razvalina
2.4.1. Ruevina, razvalina
0,15
0,2
1,5
0,15
0,3
0,3
1,0
1,5
Odnosi se na ruevine kua i zgrada bez kulturno-povijesnog znaenja.

Za mjerila od 1:500-1:2000 se prikazuje tlocrtom (punom linijom), dok se za
mjerila od 1:5000-1:10 000 prikazuje tokastom linijom, gdje se takoer uz znak
upisuje naziv ruevine, razvaline na situacijama i skicama izmjere.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 se prikazuje znakom ako je manja od 30 m, u
protivnom se prikazuje tlocrtom (tokastom crtom).
0,6
1,0
0,15
2.4.2. Podzemna zgrada
2.4.2. Podzemna zgrada
0,4
0,6
0,15
Podzemne zgrade obuhvaaju podzemne i podzemne poslovne zgrade, podzemne

garae i podzemna sklonita.
0,8
1,0
0,20
2.5. Vjerske i kulturno-povijesne zgrade:

2.5.1. Javne zgrade, sakralne i zgrade spomenike batine
2.5.1. Javne zgrade, sakralne i zgrade spomenike batine
Kartografski znak isti je kao za 2.2.1. Poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade
2.5.2. Manja crkva (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza
Ovaj nain prikazivanja koristi se za javne zgrade, , sakralne i zgrade spomenike

batine kao to su: javne zgrade, dravne, upanijske ili opinske zgrade, sakralne
zgrade, zgrade spomenike batine, sveuilita, kole, djeji vrtii, bolnice,
domovi zdravlja, ambulante, kazalita, spomen obiljeja i sl.
Kartografski prikaz za mjerila od 1:500-1:2000 i mjerila od 1:20 000-1:25 000 isti
je kao i za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, s tom
razlikom da se za mjerila od 1:500-1:2000 na katastarskom planu ne upisuju
kratice.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 kartografski znak je isti kao za 2.2.1. Poslovne
zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade uz znaajnije zgrade ili objekte obvezatno
mora biti upisano ime ili kratica (vidi popis kratica: bl.; dz.; dv.; k.; kz.).
Za mjerila od 1: 20 000-1: 25 000 uz kartografski znak upisuje kratica (vidi popis
kratica: bl.; dz.; dv.; k.; kz.). ili naziv ustanove, ako je zgrada vea i ako za to
ima mogunosti.
2.5.2. Manja crkva (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza

1,0
1,0
0,2
1,2
0,4
1,1 0,15
0,55
0,15
1,2 0,9
0,15
2.5.3. Katedrala i vea crkva od 2 mm kod prikaza
2.5.3. Katedrala i vea crkva od 2 mm kod prikaza

0,25
Ako ima dovoljno prostora, se za mjerila od 1:5000-1:10 000 uz znak za crkvu se

upisuje naziv objekta ili ime patrona. Isto tako se za mjerila od 1:20 000-1:25
000, ako ima mjesta, uz znak upisuje naziv crkve, dalje vrijedi da ako je tlocrt
objekta vei od znaka, prikazuje se na isti nain kao 2.1.1. Kue, stambene
zgrade i zgrade mjeovite uporabe, a znak se postavlja na sredinu objekta. Crkva
moe biti i trigonometrijska toka, vidi 1.1.3. Crkva kao trogonometrijska
toka.
0,5
0,25
1,3 1,8
Kartografski znak isti je kao za 2.5.2. Manja crkva (do 20 m) od 1 mm do 2 mm

kod prikaza
Dimenzije znaka (kria) se za mjerila od 1:5000-1:10 000 mogu proporcionalno

poveavati, prema veliini objekta. Ako ima dovoljno prostora, uz crkvu se upisuje naziv objekta ili ime patrona. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000, se vee crkve
prikazuju na isti nain kao 2.5.2. Manja crkva (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod
prikaza.
1,0
13
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
2.5.4. Kapela
2.5.4. Kapela
0,8
1,0
NAPOMENA
0,5
1,2
0,7
2,4
1,2
0,2
0,3
0,9 0,15
0,45
Kartografski prikaz za mjerila od 1:500-1:2000 isti je kao i za 2.1.1. Kue,

1,2
1,2
2.5.5. Zvonik
2.5.5. Zvonik
1,0
0,2
0,8
1,2
1,15
2,4
0,9 1,2
1,2
Za mjerila od 1:5000-1:25 000 znak se koristi samo kada se radi o odvojenom,

samostalnom objektu, a ne o objektu u sklopu druge zgrade (npr. crkve ili
dvorca).
1,15
1,2
2.5.6. Manja damija (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza
2.5.6. Manja damija (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza

1,0
0,2
0,9
0,5 1,0
0,5
0,5
0,4
0,15
1,2 0,9
1,0
0,15
2.5.7. Vea damija od 2 mm kod prikaza
2.5.7. Vea damija od 2 mm kod prikaza

0,25
1,8
0,5
1,3 1,8
0,5
Kartografski znak isti je kao za 2.5.6. Manja damija (do 20 m) od 1 mm do 2 mm

kod prikaza
2.5.8. Manja sinagoga (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza
Dimenzije znaka (polumjeseca) se za mjerila od 1:5000-1:10 000 mogu

proporcionalno poveavati, prema veliini objekta. Za mjerila od 1:20 000-1:25
000, se vee damije prikazuju na isti nain kao 2.5.6. Manja damija (do 20 m)
od 1 mm do 2 mm kod prikaza.
2.5.8. Manja sinagoga (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza

0,9
0,9
0,2
1,0
0,9
0,15
1,2 0,9
0,2
0,15
14
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
2.5.9. Vea sinagoga od 2 mm kod prikaza
NAPOMENA
2.5.9. Vea sinagoga od 2 mm kod prikaza

0,25
0,5
1,0 2,0
0,5
0,15
Kartografski znak isti je kao za 2.5.8. Manja sinagoga (do 20 m) od 1 mm do 2 mm

kod prikaza
Dimenzije znaka (zvijezde) se za mjerila od 1:5000-1:10 000 mogu

proporcionalno poveavati, prema veliini objekta. Za mjerila od 1:20 000-1:25
000, se vee sinagoge prikazuju na isti nain kao 2.5.8. Manja sinagoga (do 20
m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza.
0,9 0,9
1,8
2.5.10. Samostan, manastir
2.5.10. Samostan, manastir

0,25
0,5
0,15
o
45
0,9
0,4
1,1 0,15
0,55
0,15
1,2 0,9
Kartografski prikaz za mjerila od 1:500-1:2000 isti je kao i za 2.1.1. Kue,

Ako ima dovoljno mjesta se za mjerila 1:5000-1:10 000, uz kartografski prikaz
upisuje se kratica sam. (samostan) ili man. (manastir) i naziv.
0,15
2.5.11. Spomenik
2.5.11. Spomenik
0,3
1,0
0,3
3,0
2,2
1,0
1,65
0,15
3,0
1,2 0,4
1,6
Za mjerila od 1:500-1:2000 spomenik se prikazuje znakom ukoliko je manje

povrine, u protivnom se prikazuje kao za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade
mjeovite uporabe, gdje se onda osim na skici, prikazuje i na planu. Na skicama
se uz objekt velike povrine pie i naziv spomenika.
0,15
2.5.12. Ruevina, razvalina starog dvorca ili samostana
2.5.12. Ruevina, razvalina starog dvorca ili samostana

0,55 0,4 0,55
1,5
0,3
0,6
Kartografski znak isti je kao za 2.4.1. Ruevina, razvalina
2,8
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se takoer uz znak upisuje naziv ruevine, razvaline

starog dvorca ili samostana na situacijama i skicama izmjere.
Za mjerilo 1:25 000 prikazuje se znakom samo ako je manji od 100 m, inae se
prikazuje tlocrtom s dvije isprekidane linije.
2,8
15
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
2.5.13. Sauvani ili restaurirani stari grad, dvorac ili samostan
NAPOMENA
2.5.13. Sauvani ili restaurirani stari grad, dvorac ili samostan

0,55 0,4 0,55
1,5
Kartografski znak isti je kao za 2.5.10. Samostan, manastir
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se takoer uz znak upisuje naziv sauvanog ili

restauriranog starog grada, dvorca ili samostana na situacijama i skicama
izmjere.
Za mjerilo 1:25 000 prikazuje se znakom samo ako je manji od 100 m, inae se
prikazuje tlocrtom s dvije linije.
16
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
3. DRUGE GRAEVINE I POVRINE

Nain uporabe dijela katastarske estice (primjeri: otvoreni bazen za sport i
rekreaciju, park, otvoreni industrijski bazen, groblje, stepenite, nasipi i usjeci) se
od ostalih dijelova naina uporabe na katastarskom planu i skici izmjere razdvaja
granicom koja se prikazuje kao pod 9.2.3. Granice vrste uporabe katastarskih
estica. Granice vrste uporabe katastarskih estica se prikazuju samo u sluaju
kada je na nekoj katastarskoj estici potrebno prikazati vie vrsta uporabe
katastarske estice.
3.1. Sportsko-rekreacijski objekti i povrine:

3.1.1. Otvoreni bazen za sport i rekreaciju
0,4 0,8
0,2
0,3
0,25
0,25
0,15
3.1.1. Otvoreni bazen za sport i rekreaciju

1,6
bz.
bz.
3.1.2. Zatvoreni bazen za sport i rekreaciju
Za mjerila od 1: 500-1:2000 znakom prikazujemo otvoreni bazen za sport i

rekreaciju samo na situacijama i skicama izmjere, dok se na katastarskom planu
prikazuje kao nain uporabe zemljita.
Bazeni za mjerila od 1:5000-1:10 000, kojima je jedna stranica kraa od 25 m ili
privatni bazeni uz kue prikazuju se bez kratice "bz.". Font za kraticu je Arial
Narrow, veliine 1,8 mm. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 se za bazene vee od 50
m znak proporcionalno poveava. Kroz sredinji dio znaka ne prolaze druge boje,
a postavlja se u smjeru pruanja objekta.
3.1.2. Zatvoreni bazen za sport i rekreaciju

0,25
Kartografski znak isti je kao za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite
uporabe
Kartografski znak isti je kao za 3.1.1. Otvoreni bazen za sport i rekreaciju
3.1.3. Park
3.1.3. Park
0,15 1,0
0,15 1,0
1,0
1,0
1,0
1,0
0,5
0,7
0,5
0,5
0,5
1,8
1,8
0,15 1,2 0,3
1,0 1,0
0,15 1,2 0,3
Za mjerila od 1:500-1:2000 znakovi se na situacijama i skicama izmjere

prikazuju proizvoljno na prikazanim meusobnim razmacima, dok se svako drvo
u parku prikazuje prema svom znaku.
Park se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 se za vee povrine koristi znak s est elemenata
(na slici kartografski znakovi u stvarnoj veliini na karti-desno). Na
neprekinutim povrinama parka veim od 10 cm2 na karti se koriste dva ili vie
znakova, na razmaku od oko 5 cm. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 se koristi
znak koji se ucrtava u sredite povrine, dok se za povrine manje od 30x30 m
znak ne ucrtava. Unutar parka prikazuju se ire poploene ili nasipane staze s
dvije crne crte debljine 0,1 mm na razmaku do 0,5 mm. Boja znaka je kao i za
mjeovitu umu.
3.2. Gospodarski, industrijski i energetski objekti:

3.2.1. Industrijska nepokretna dizalica
3.2.1. Industrijska nepokretna dizalica

1,0
0,4
1,4
2,8
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se samo na situacijama odnosno skicama

izmjere.
0,15
1,4 0,7
2,1
17
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
3.2.2. Industrijska pokretna dizalica na tranicama
NAPOMENA
3.2.2. Industrijska pokretna dizalica na tranicama

izmjere.
0,4
3.2.3. Industrijski betonski stup veliine do 2 mm i vei od 2 mm kod prikaza
3.2.3. Industrijski betonski stup veliine do 2 mm i vei od 2 mm kod prikaza

0,15
2,2
1,2
3,7

izmjere.
2,2
0,25
0,15
1,5
1,0
3.2.4. Industrijski metalni stup veliine do 2 mm i vei od 2 mm kod prikaza
3.2.4. Industrijski metalni stup veliine do 2 mm i vei od 2 mm kod prikaza

0,15
2,2
3,7
do 2 mm vei od 2 mm
do 2 mm vei od 2 mm
0,25
0,15
0,15
1,5
1,2
2,2

izmjere.
0,25
0,15
1,6
1,4
1,0
3.2.5. Otvoreni industrijski bazen
3.2.5. Otvoreni industrijski bazen
Kartografski znak isti je kao za 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica,

zatvorena hala)
Za mjerila od 1:500-1:2000 otvoreni industrijski bazen prikazuje se kao 2.3.1.

Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala) na situacijama
odnosno skicama izmjere, dok se na katastarskom planu prikazuje kao nain
uporabe zemljita.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 za bazene kojima su jedna ili obije strane manji od
10 m vrijedi da se prikazuju samo rubnom crtom bez rafure. Za mjerila od 1:20
000-1:25 000 kartografski znak za industrijski bazen se postavlja u smjeru
pruanja objekta. Za bazene vee od 50 m znak se proporcionalno poveava. Ako
je bazen vei od 50 m a nepravilnog oblika, umjesto uvjetnog znaka koristi se
prikaz tlocrtom plavom crtom irine 0,3 mm, bez maske. Kroz sredinji dio znaka
ne prolaze druge boje.
1,0
0,15
0,25
1,6
0,3
0,3
1,0
3.2.6. Vjetrenjaa
3.2.6. Vjetrenjaa
0,
15

1,
5
6
1,
0,15
1,2
1,2
0,65
0,15
1,0
1,9
1,0
18
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
3.2.7. Solana
NAPOMENA
3.2.7. Solana
Kartografski znak isti je kao za 3.2.5. Otvoreni industrijski bazen
Uz kartografski prikaz za mjerila od 1:5000-1:10 000 dolazi slovni znak tj.

kratica (vidi popis kratica: so.).
3.2.8. Otvor za provjetravanje
0,40
1,
1,
0,85
3.2.8. Otvor za provjetravanje

0,85
5
0,1
2,0
0,15 45
0,40
5
0, 1
2,0
Kartografski znak koristi se za mjerila od 1: 500-1:10 000 i prikazuje se samo na

situacijama odnosno skicama izmjere.
0,15 45
2,0
2,0
3.3. Vjerski i kulturno-povijesni objekti:

3.3.1. Vjerski znak, raspelo ili usamljeni grob
3.3.1. Vjerski znak, raspelo ili usamljeni grob

1,0
0,5
0,2
1,3 1,8
0,35
0,15
1,5
0,5
1,2
0,85
Za mjerila od 1:500-1:2000 se svi vjerski i kulturno-povijesni objekti prikazuju

samo na situacijama odnosno skicama izmjere.
0,15
3.3.2. Groblje
3.3.2. Groblje
- kransko
- kransko
0,15
1,0
0,6
1,0
1,6
1,1
0,3
0,15
0,65
1,2
- muslimansko
Za mjerila od 1:500-1:2000 znakom prikazujemo groblja samo na situacijama i

skicama izmjere, gdje se uz znak pie naziv ukoliko su prikazani objekti velike
povrine.
Groblje se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 oko groblja dolazi crna rubna crta debljine 0,15
mm. Za sva mjerila vrijedi, kad je groblje maleno, u njegovu sredinu dolazi jedan
znak, a kada je vee povrine, ucrtava se vie znakova.
- muslimansko
0,15
1,0
0,5
0,8
1,3
0,9
0,5
0,4
1,0
19
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
- idovsko
stvarnoj veliini
NAPOMENA
- idovsko
0,15
0,9
0,15
0,15
1,2
0,9
1,0
- mjeovito
- mjeovito
0,2
3,0-7,0
0,8
0,6
1,0
4,0
3,0
2,0-4,0
1,2
1,0
1,5
0,15
0,15
1,2
1,0
1,2
1,0
1,0
0,9
1,0
5,0
0,5
0,8
2,5
0,3
0,15
0,65
0,9
0,5
0,4
1,0
3.3.3. Mogila
3.3.3. Mogila
2,5
2,5
25
0,
25
0,
7,0
3,0
Kartografski znak koristi se za mjerila od 1: 500-1:10 000 i prikazuje se samo na

situacijama odnosno skicama izmjere, gdje se takoer upisuje i naziv.
3.4. Objekti posebne namjene:

3.4.1. Terasa
3.4.1. Terasa
0,15
0,15
0,30
0,25
1,2
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se samo na situacijama i skicama izmjere.

Na katastarskom planu terase koje nisu konstruktivni dio zgrade uz zgrade se ne
prikazuju, u protivnom ako jesu konstruktivni dio zgrade iskazuju se u okviru
zgrade i ne prikazuju se posebnim znakom unutar zgrade.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 odnosi se na terase vee od 20x20 m.
1,2
2,0<=d=<6,0
3.4.2. Stepenice uz zgradu
3.4.2. Stepenice uz zgradu

min
0,8
0,15
0,15
0,6-1,0
0,5
3.4.3. Stepenite

Na katastarskom planu stepenice koje nisu konstruktivni dio zgrade uz zgrade se
ne prikazuju, u protivnom ako jesu konstruktivni dio zgrade iskazuju se u okviru
zgrade i ne prikazuju se posebnim znakom uz zgrade.
3.4.3. Stepenite
0,6-1,0
Kartografski znak isti je kao za 3.4.2. Stepenice uz zgradu

Stepenite se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 znak se koristi samo gdje se radi o stepenicama
izrazite irine ili duine. Npr. ue stepenice (ne ue od 4m)) due od 50m, ili krae
(ne krae od 20m) a izrazito iroke stepenice.
20
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
3.4.4. Prolaz ispod zgrade i pothodnik
NAPOMENA
3.4.4. Prolaz ispod zgrade i pothodnik
0,15
Prikazuje se na isti nain za sve vrste zgrada i graevina, samo za mjerila od

1:500-1:2000 i to na situacijama i skicama izmjere.
0,5
0,5
0,5
3.4.5. Hidrometeroloka stanica
3.4.5. Hidrometeroloka stanica

5
0,1
1,2
3,0
1,2
Za mjerila od 1:500-1:2000 znak se prikazuje samo na situacijama odnosno

skicama izmjere, dok se na katastarskom planu, ukoliko je vea od 10 m2, prikazuje
kao 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe.
3,0
3.4.6. Javni zahod
3.4.6. Javni zahod

WC
WC
2,0
Za mjerila od 1:500-1:2000 znak se prikazuje samo na situacijama odnosno

skicama izmjere, dok se na katastarskom planu, ukoliko je vea od 10 m2,
prikazuje kao 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe.
3.5. Linijski objekti:

Za mjerila od 1:500-1:2000 se svi linijski objekti prikazuju samo na situacijama
odnosno skicama izmjere, dok se na katastarskom planu prikazuju samo naispi i
usjeci kao nain uporabe zemljita.
3.5.1. Nasip
3.5.1. Nasip
- do 2 m visine
0,15
2,0
0,3
0,15
0,3
1,0
0,6 <=d=>2,0
- vii od 2 m
min
0,3
0,6 <=d=>3h
- vii od 2 m
d = 1 mm, 2 mm do po potrebi
2,0 2,0
110.11
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 nasipi s krunom nasipa irom od 3 m prikazuju se s

dvije odvojene linije, nasipi s krunom uom od 3 m s jednom linijom. Za mjerila od
1:20 000-1:25 000 kad je na nasipu cesta, razmak izmeu osnovnih crta nasipa
odgovara irini ceste. Svi nasipi, prirodni ili izgraeni prikazuju se istom bojom
(tamno smea).
1,0
- vii od 2 m
106.82
0,5
0,5
154.26
min 0,5
Nasipi se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.

visina nasipa < 5 m
irina krune nasipa < 7 m
0,15
4,0
- do 2 m visine
2,
0
152.82
- do 2 m visine
0,15
visina > 5 m
irina krune nasipa > 7 m
d/2
d/2
min 0,45
min 0,3
0,3
0,15
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 dua crta moe biti razliite duine 1 mm, 2 mm, 3
mm itd. Razmak izmeu vrha due crtice i donje linije nasipa trebao bi biti u
rasponu od 0,3 mm do 1 mm.
1,0
21
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
- vii od 2 m bez donje linije

2,0 2,0
d/2
224.8
218.5
0,6 <=d=>4,0
3.5.2. Usjek
3.5.2. Usjek
- do 2 m visine
- do 2 m visine
0,15
2,0
88.12
- do 2 m visine
0,15
dubina < 5m
irina dna < 7m
min 0,5
86.24
0,5
2,0 2,0
d
1,0
OBJEKT
0,15
0,3
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 svi usjeci, prirodni ili izgraeni prikazuju se istom
bojom (tamno smea).
1,0
0,6 <=d=>2,0
- vii od 2 m
Usjeci se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
- vii od 2 m
- vii od 2 m
128.34
d = 1mm, 2mm do prema potrebi
2,0 2,0
124.36
min
d/2
0,3
0,6 <=d=>3h
dubina > 5m
irina dna > 7m
0,15
d/2
1,0
0,15
0,3
min
0,2
OBJEKT
1,0
128.02
- vii od 2 m bez donje linije

112.36
2,0 2,0
d
109.20
d/2
0,6 <=d=>4,0
3.5.3. Okomiti i strmi usjek vii od 3 m
2,0
1,0 1,0
110.34
min 0,5
104.20
3.5.3. Okomiti i strmi usjek vii od 3 m
1,0
Okomiti i strmi usjek vii od 3 m se kao i ostali usjeci se na katastarskom planu

22
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
3.5.4. Kameni i betonski zid
NAPOMENA
3.5.4. Kameni i betonski zid

0,15
0,6
5,0-10,0
0,4
4,0-12,0
1,5
- od dvaju korisnika
2,0
0,15
0,25
0,15
0,65
0,8
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 znak se odnosi na vee i ire zidove, kao to su

visoki zidovi oko tvornica, obrambeni zidovi oko dvoraca i utvrda i sl. Manji
zidovi i zidii prikazuju se kao ograde.
0,6
5,0-10,0
0,15
1,5
0,4
4,0-12,0
0,15
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 kameni i betonski zid prikazuje se istim znakom
u oba sluaja.
0,8
3.5.5. Potporni zid od kamena ili betona
3.5.5. Potporni zid od kamena ili betona
- okomiti
- okomiti i kosi
2,0-4,0
1,5
1,2
1,2
0,15
0,6
5,0-20,0
- okomiti i kosi
0,3
0,15
1,0
0,3
0,15
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 prikazuju se samo potporni zidovi vei od 1,5 m.

Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 potporni zid uz cestu se ucrtava na razmaku
0,25 mm od ruba ceste. Okomite crtice postavljaju se u smjeru pada terena.
- kosi
0,15
5,0-20,0
0,6
2,0 2,0 1,0 2,0
3.5.6. Suhi zid
3.5.6. Suhi zid
- do 1 mm irine kod prikaza
- uz cestu
0,4 0,4
1,2 0,8 1,2
5,0-20,0
3,0-5,0
1,0
0,3
1,0-2,2
0,6
4,0
0,5
0,15
Za mjerila od 1:500-1:10 000 suhozid se prikazuje kao samostalni objekt uz

linijske elemente naprimjer cestu.
- od dvaju korisnika do 1 mm irine kod prikaza
5,0-20,0
3,0-5,0
1,0
0,3
23
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
- iri od 1 mm kod prikaza
- od dvaju korisnika iri od 1 mm kod prikaza
3.5.7. Drvena ograda
5,0-10,0
3.5.7. Drvena ograda
0,15
0,8
3,0-5,0
0,15
0,6
0,15
0,15
5,0-10,0
0,8
3,0-5,0
0,6
3.5.8. iana ograda
3.5.8. iana ograda

0,15
0,8
5,0-10,0
1,5
1,2
1,5
5,0-10,0
0,15
0,6
3,0-5,0
1,2
0,15
0,8
3,0-5,0
0,15
0,6
3.5.9. eljezna ograda
3.5.9. eljezna ograda

0,15
0,8
5,0-10,0
1,0
0,15
0,6
3,0-5,0
0,9
24
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
NAPOMENA
1,0
0,9
0,15
0,8
5,0-10,0
3,0-5,0
0,15
0,6
3.5.10. Jarak irine do 1 m
3.5.10. Jarak irine do 1 m

0,15
1,0
5,0-10,0
1,0
0,15
0,8
10,0-20,0
0,8
3.5.11. Strmi zasjek u stijeni

4,0 - 12,0
stvarnoj veliini
3.5.11. Strmi zasjek u stijeni

0,15
1,0
1,0
4,0 - 12,0
0,15
0,8
0,8
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 odnosi se na umjetne, izgraene, odnosno

iskopane zasjeke, npr. u kamenolomu, uz prometnicu ili sl. Gornja crta zasjeka
prikazuje se znakom, a donja crnom crtom irine 0,15 mm. Ako se radi o zasjeku
u stijeni, izmeu crta zasjeka mogu se ucrtati crte koje prikazuju pribline oblike i
lomove stijene.
25
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
4. VODOVI I PRIPADAJUI OBJEKTI

Za mjerila od 1:500-1:10 000 se svi vodovi i pripadajui objekti prikazuju samo na
planu vodova, na situacijama i skicama izmjere, ukoliko nije u napomeni pojedinog
kartografskog znaka navedeno drugaije.
4.1. Vodovi (kabeli) elektroenergetske mree:

4.1.1. Nadzemni vod elektrine energije niskog napona (na drvenim stupovima)
50,0-300,0
1,0
NN
2,0
NN
4.1.1. Nadzemni vod elektrine energije niskog napona (na drvenim stupovima)
50,0-150,0
,0
-1 5 0
50,0
1,0
0,15
4,0
NN
NN
0,75 4,0
0,15
4.1.2. Podzemni vod elektrine energije niskog napona

2,0
2,0
4.1.2. Podzemni vod elektrine energije niskog napona

2,0
4,0
NN
4,0
2,0
NN
0,15
1,0
7 ,0
0,15
1,0
7,0
4,0
4,0
4.1.3. Nadzemni vod javne rasvjete

50,0-300,0
4.1.3. Nadzemni vod javne rasvjete

50,0-150,0
1,0
2,0
JR
1,0
0,15
4,0
JR
2,0
JR
0,15
4,0
JR
4.1.4. Podzemni vod javne rasvjete

50,0-300,0
2,0
4.1.4. Podzemni vod javne rasvjete
2,0
1,0
JR
0,15
2,0
1,0
JR
4,0
7,0
4,0
50,0-150,0
4,0
0,15
2,0
4,0
7,0
4.1.5. Vod signalizacije u javnom prometu
2,0
4.1.5. Vod signalizacije u javnom prometu
1,0
50,0-300,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se vod i oznaka voda prikazuju crvenom bojom, a

stupovi crnom na planu vodova, situaciji ili skici izmjere, dok se na topografskim
kartama mjerila od 1:5000-1: 10 000 sve prikazuje crnom bojom.
Pojedinani stupovi prikazuju se samo van gusto izgraenih naselja. Pri gustom
rasporedu stupova, pojedini stupovi se isputaju, tako da razmak izmeu stupova
bude najmanje 50 mm kod prikaza.
Znak za stup obvezatno se postavlja na lomu crte voda, na mjestu ravanja i na
markantnim tokama reljefa.
Za mjerila 1:5000- 1:10 000 odnosno na topografskim kartama se vodovi prikazuju
izvan naseljenog mjesta i ne prikazuju se uz cestu ili eljezniku prugu.
1 ,0
50,0-150,0
2,0
0,15
5,0
0,15
5,0
26
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
4.1.6. Nadzemni vod elektrine energije visokog napona jaine do 30 KV na betonskim stupovima s
oznakom napona i brojem voda
50,0-300,0
stvarnoj veliini
4.1.6. Nadzemni vod elektrine energije visokog napona jaine do 30 KV na betonskim stupovima s
50,0-150,0
Na topografskim kartama mjerila od 1:5000-1: 10 000 nadzemni vod se prikazuje

crnom bojom.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 toke oznauju poetne, zavrne i lomne stupove.
Prikazuju se elektrini vodovi preko 10 kV na metalnim stupovima viim od 10 m.
1 ,0
1 ,0
VNXX
VNXX
2,0
0,15
4,0
2,0
0,15
4,0
4.1.7. Podzemni vod elektrine energije visokog napona jaine do 30 KV s oznakom napona i brojem
voda
2,0
2,0
2,0
VNXX
0,15
7,0
0,15
7 ,0
4.1.8. Nadzemni vod elektrine energije visokog napona jaeg od 30 KV na eljeznim stupovima s
50,0-300,0
50,0-150,0
VN220
VN220
2,0
0,15
2,0
0,15
4 ,0
4.1.9. Podzemni vod elektrine energije visokog napona jaeg do 30 KV s oznakom napona i brojem
voda
2,0
2,0
4.1.9. Podzemni vod elektrine energije visokog napona jaeg do 30 KV s oznakom napona i brojem
voda
VN220
0,15
7,0
0,15
4.1.10. Nadzemni signalni vod za elektro-energetske ureaje (na drvenim stupovima)
1 ,0
50,0-300,0
Na topografskim kartama mjerila od 1:5000-1: 10 000 nadzemni vod se prikazuje

crnom bojom.
2,0
VN220
7,0
4.1.8. Nadzemni vod elektrine energije visokog napona jaeg od 30 KV na eljeznim stupovima s
Kartografski znak isti je kao za 4.1.6. Nadzemni vod elektrine energije visokog
napona jaine do 30 KV na betonskim stupovima s
1,0
1,0
2,0
4.1.7. Podzemni vod elektrine energije visokog napona jaine do 30 KV s oznakom napona i brojem
voda
2,0
VNXX
4 ,0
NAPOMENA
4 ,0
2 ,0
0,15
4.1.10. Nadzemni signalni vod za elektro-energetske ureaje (na drvenim stupovima)
1 ,0
50,0-150,0
4 ,0
2 ,0
0,15
27
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
4.1.11. Podzemni signalni vod za elektro-energetske ureaje
2,0
NAPOMENA
4.1.11. Podzemni signalni vod za elektro-energetske ureaje
2,0
2,0
2,0
7 ,0
7 ,0
4.1.12. Snop vodova elektrine energije
4.1.12. Snop vodova elektrine energije
NN
JR
NN
JR
2xNN
JR
SN
VN
2xNN
JR
SN
VN
Snop vodova se crta jednom linijom a uz nju ispis koliine i vrste provodnika
4.1.13. Podmorski vod elektrine energije
4.1.13. Podmorski vod elektrine energije
0,5
0,1
0,7
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 oznaava se samo smjer podmorskog elektrinog

voda do 250 m od obale.
4.2. Pripadajui objekti elektroenergetske mree:

4.2.1. Energetski objekti (hidroelektrana, termoelektrana, plinska elektrana, vjetroelektrana,
transformatorska stanica)
0,2
0,15
HE 2,0
3,0
4.2.1. Energetski objekti (hidroelektrana, termoelektrana, plinska elektrana, vjetroelektrana,

transformatorska stanica)

Kartografski znak isti je kao za 2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska

stanica
4.2.2. Drveni stup kao nosa voda elektrine energije
4.2.2. Drveni stup kao nosa voda elektrine energije
1,0
0,5
0,8
0,5
1,0
1,0
0,15
1,0
0,5
0,25
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se prikazuju istim znakom kao i za 2.3.1.

Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala), s tom razlikom da
se uz njih stavljaju kratice, tj. slovni znakovi (vidi popis kratica: HE; TE; PE; NE;
pl.; VE). Kartografski znak se takoer prikazuje na topografskim kartama mjerila
od 1:5000-1:10 000.
Transformatorska stanica se za mjerila od 1:20 000-1:25 000, prikazuje kao i za
2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica i to samo za trafostanice izlazne snage vee od 10 kV. Ukoliko su u tlocrtu vee od 30x30 m
prikazuju se kao i za mjerila od 1:500-1:10 000, prikazom energetskih zgrada
(tlocrtom), s kraticom "TS" uz objekt ili ako je dovoljno velik unutar objekta.
3,5
0,8
0,8
0,15
0,8
0,5
2,9
Kartografski znak mjerila od 1:5000-1:10 000 se prikazuje na topografskim

kartama.
0,25
1,0
0,8
28
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
4.2.3. Betonski stup kao nosa voda elektrine energije
0,8
1,0
1,0
0,25
NAPOMENA
0,8
0,5
1,0
0,15
4.2.3. Betonski stup kao nosa voda elektrine energije
1,0
0,5
stvarnoj veliini
0,8
4,5
0,8
0,15

kartama.
1,0
0,25
1,5
3,4
0,8
1,0
4.2.4. Metalni stup kao nosa voda elektrine energije

- veliine do 2 mm kod prikaza
4.2.4. Metalni stup kao nosa voda elektrine energije
- manji od 1 mm tlocrtno kod prikaza

1,0
0,5
0,8
0,5
1,0
0,8
1,0
0,15
1,0
0,15
0,8
4,5
0,15
0,8

kartama. Znakom se prikazuju manji metalni stupovi dalekovoda niskog ili
visokog napona koji ne prelaze 1 mm u tlocrtu na karti.
3,8

kartama. Znakom se prikazuju veliki metalni stupovi dalekovoda visokog napona,
koji su u tlocrtu vei od 5 m.
1,0
0,15
1,5
3,6
0,8
1,0
- vei od 2 mm kod prikaza
- tlocrtno vei od 5 m
1,0
0,5
0,8
1,0
0,5
0,8
1,0
0,15
1,0
0,25
0,8
4,6
0,15
1,6
0,8
1,4
0,25
0,8
1,0
4.2.5. Stup javne rasvjete
4.2.5. Stup javne rasvjete
- drveni
- vaniji rasvjetni stup

1,0
1,0
0,5
0,5
2,0
0,15
3,5
0,5
0,5
1,1
0,15
1,0
0,5
3,1

kartama. Znakom se prikazuju pojedini veliki rasvjetni stupovi na velikim
raskima u vie razina (petlje), stadionima i sl.
0,25
0,25
1,0
0,8
29
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
- betonski
1,0
0,5
0,5
2,0
0,15
4,5
1,5
0,25
1,0
- metalni
1,0
0,5
0,5
2,0
0,15
4,5
1,5
0,15
1,0
4.2.6. Konzola kao nosa voda javne rasvjete
4.2.6. Konzola kao nosa voda javne rasvjete
1,5
1,0
4.2.7. Ormari s ureajima za reguliranje signalizacije
4.2.7. Ormari s ureajima za reguliranje signalizacije
1,5
1,3
1,0
0,15
0,25
2,0
2,0
4,5
0,8
0,15
0,25
1,5
4,0
1,2
4.2.8. Semafor
4.2.8. Semafor
1,0
0,8
3,0
2,5
3,6
4,5
0,15
0,25
1,0
0,5
0,15
0,25
0,8
0,3
30
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
4.2.9. Transformatorska stanica na stupu
TS 258
TS 258
4,0 1,0
2,0
TS 258
0,15
TS 258
7 ,0
Kartografski znak mjerila od 1:5000-1:10 000 se prikazuje na topografskim kartama.
2,0
50,0-150,0
2,0
0,15
4 ,0
2,0
7,0
1 ,0
0,15
4,0
4.2.11. Rasklopna i ispravljaka stanica
4.2.11. Rasklopna i ispravljaka stanica
1,5
1,5
3,0
0,5
3,0
0,5
4.2.12. Kabelska spojnica
4.2.12. Kabelska spojnica

3,0
3,0
1,0
1,0
0,25
0,25
4.2.13. Kabelska kanalizacija ispod ceste ili prijelaza

2,0
50
NAPOMENA
4.2.10. Izlaz podzemnog voda elektrine energije u nadzemni vod
50,0-300,0
1,0
2,0
4.2.9. Transformatorska stanica na stupu
4.2.10. Izlaz podzemnog voda elektrine energije u nadzemni vod
2,0
stvarnoj veliini
4.2.13. Kabelska kanalizacija ispod ceste ili prijelaza

2,0
1,5
50
1,5
4.2.14. Razvodni ormar
4.2.14. Razvodni ormar

2,0
2,0
1,0
1,0
4.2.15. Zdenac (galerija, komora) elektroenergetske mree

1,0 1,0 1,0
1,0
0,15
4.2.15. Zdenac (galerija, komora) elektroenergetske mree

1,0 1,0 1,0
1,0
0,15
31
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
4.2.16. Prikljuak elektroenergetske mree
NAPOMENA
4.2.16. Prikljuak elektroenergetske mree
1,0
1,0
4.2.17. Okno elektrina energija
4.2.17. Okno elektrina energija

2,0
0,15
2,0
0,15
0,15
2,0
0,15
2,0
2,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 za objekte vee od 2 mm na planu ili karti znak se

proporcionalno poveava.
2,0
4.3. Vodovi plinovodne mree:

4.3.1. Nadzemni plinovod
4.3.1. Nadzemni plinovod
50,0-300,00
5,0
0,8
2,0
1,0 0,7
1,0
0,15
3,0 7,0 3,0
4.3.2. Podzemni plinovod
0,45
4.3.2. Podzemni plinovod
0,7
50,0-300,00
5,0
0,8
0,15
4.3.3. Magistralni (transportni) plinovod
4.3.4. Prikljuni plinovod
Debljina linije, oznaka, oznaka i profil ovise o tipu plinovoda.

Oznaka i dimenzije profila oznaavaju se u planu vodova.
4.3.3. Magistralni (transportni) plinovod
0,7
0,3
1,5
0,15
0,3
0,15
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se vod i oznaka voda prikazuju zelenom bojom na

planu vodova, situaciji ili skici izmjere, dok se na topografskim kartama mjerila
od 1:5000-1: 10 000 sve prikazuje crnom bojom.
Debljina linije, oznaka, oznaka i profil ovise o tipu plinovoda.
4.3.4. Prikljuni plinovod
PVP 100
0,20
32
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
4.3.5. Tlani plinovod

1,5
4.3.5. Tlani plinovod
TVP 100
0,20
4.3.6. Otpremni plinovod

1,5
4.3.6. Otpremni plinovod
OTP 100
0,20
4.3.7. Odvojni plinovod

1,5
4.3.7. Odvojni plinovod
ODP 100
0,20
4.3.8. Opskrbni plinovod

1,5
NAPOMENA
4.3.8. Opskrbni plinovod
OPP 100
0,20
4.4. Pripadajui objekti plinovodne mree:

4.4.1. Zatvara - plin
4.4.1. Zatvara - plin

2,0
2,0
1,0
1,0
0,25
0,25
4.4.2. Kondenzacijska posuda
4.4.2. Kondenzacijska posuda
2,0
2,0
1,0
1,0
0,25
0,25
4.4.3. Baklja
4.4.3. Baklja
0,8
0,6
1,5
0,9
0,6
0,15
3,9
1,5
0,9
0,15
0,4 0,8
0,15
1,8
3,9
1,4
1,8
2,6

kartama.
33
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
4.4.4. Plinska buotina
NAPOMENA
4.4.4. Plinska buotina

0,15
0,15
0,6
0,6
2,0
2,0
2,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica P. Font za kraticu je Arial
Narrow, veliine 1,8 mm.
kartama.
2,0
4.4.5. Plinska mjerna redukcijska stanica

MRS
stvarnoj veliini
4.4.5. Plinska mjerna redukcijska stanica
0,15
0,15
3,0
3,0
MRS
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica MRS (mjerna

redukcijska stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
MRS
2,2
2,2
4.4.6. Blok plinska stanica
4.4.6. Blok plinska stanica

1,0
BPS
1,0
0,15
0,15
1,0
1,0
1,0
3,0
BPS
1,0
3,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica BPS (blok plinska
stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
BPS
1,0 1,0
1,0 1,0
4.4.7. Plinski vor
4.4.7. Plinski vor

0,15
0,15
1,8 4,0
4,0
1,8 4,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica P (plinski vor). Font
za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
4,0
4.4.8. Okno - plin
4.4.8. Okno - plin

1,0
1,0
0,15
0,15
2,0
2,0
4.4.9. Odzrana cijev

4.4.9. Odzrana cijev

1,0
0,20
1,0
0,5
0,20
0,5
2,0
2,0
0,5
0,5
34
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
4.4.10. Prikljuak plinovodne mree
NAPOMENA
4.4.10. Prikljuak plinovodne mree
1,0
1,0
4.5. Vodovi mree toplovoda i parovoda:

4.5.1. Nadzemni toplovod
4.5.1. Nadzemni toplovod
50,0-300,0
0,5
1,5
50
0,15
2,0
5,0
1,0 0,7
1,0
0,15
3,0 7,0
Kartografski znak isti je kao za 4.3.1. Nadzemni plinovod
4.5.2. Podzemni toplovod
4.5.2. Podzemni toplovod
50,0-300,0
0,7
0,5
1,5
50
5,0
1,0
0,15
0,15
4.5.3. Nadzemni parovod
4.5.3. Nadzemni parovod
50,0-300,0
1,5
80
0,15
Kartografski znak isti je kao za 4.5.1. Nadzemni toplovod
1,0
3,0 7,0
4.5.4. Podzemni parovod
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se vod i oznaka voda prikazuju naranastom bojom

na planu vodova, situaciji ili skici izmjere, dok se na topografskim kartama mjerila
4.5.4. Podzemni parovod
50,0-300,0
Kartografski znak isti je kao za 4.5.2. Podzemni toplovod
1,0
1,5
80
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se vod i oznaka voda prikazuju naranastom bojom

na planu vodova, situaciji ili skici izmjere, dok se na topografskim kartama mjerila
0,15
4.6. Pripadajui objekti mree toplovoda i parovoda:

4.6.1. Toplana
4.6.1. Toplana
0,2
TP 2,0
0,15
3,0

Kartografski znak isti je kao za 2.3.2. Energetske zgrade i objekti,

transformatorska stanica
Za mjerila od 1:500-1:10 000 prikazuje se istim znakom kao i za 2.3.1.

Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala), s tom razlikom da
se uz njih stavlja kratica, tj. slovni znak (vidi popis kratica: TP). Kartografski
znak se takoer prikazuje na topografskim kartama mjerila od 1:5000-1:10 000.
35
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
4.6.2. Zatvara toplovod, parovod
NAPOMENA
4.6.2. Zatvara toplovod, parovod
2,0
2,0
1,0
1,0
0,25
0,25
4.6.3. Toplinska stanica i podstanica
4.6.3. Toplinska stanica i podstanica

1,0
1,0
2,0
2,0
1,0
1,0
4,0
Za mjerila od 1:500-1:2 000, znak se moe koristiti samostalno ili unutar

zgrade, gdje se kotlovnica nalazi.
4,0
4.6.4. Kotlovnica
4.6.4. Kotlovnica
1,0
1,0
2,0
2,0
1,0
1,0
4,0
Za mjerila od 1:500-1:2 000, znak se moe koristiti samostalno ili unutar zgrade,
gdje se kotlovnica nalazi.
4,0
4.6.5. Zdenac (galerija, komora) mree toplovoda i parovoda

1,0 1,01,0
1,0
4.6.5. Zdenac (galerija, komora) mree toplovoda i parovoda

1,0 1,01,0
0,15
1,0
0,15
4.6.6. Prikljuak toplovodne mree
4.6.6. Prikljuak toplovodne mree
1,0
1,0
4.6.7. Okno - toplovod, parovod

0,15
0,5 0,5
0,5 0,5
4.6.7. Okno - toplovod, parovod

0,15
2,0 0,25
0,25
2,0
0,5 0,5
0,5 0,5
0,15
2,0
0,5 0,5
0,5 0,5
0,15
2,0 0,25
0,25
0,5 0,5
0,5 0,5
2,0

2,0
36
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
4.7. Vodovi i pripadajui objekti naftovodne mree:

4.7.1. Nadzemni naftovod
4.7.1. Nadzemni naftovod
50,0-300,00
0,8
5,0
2,0
1,0 0,7
0,15
3,0 7,0 3,0
4.7.2. Podzemni naftovod
4.7.2. Podzemni naftovod

0,7
50,0-300,00
0,8
Debljina linije, oznaka i profil ovise o tipu naftovoda.

5,0
0,15
4.7.3. Magistralni naftovod
4.7.3. Magistralni naftovod

0,7
4.7.4. Prikljuni vod naftovodne mree

1,5
4.7.4. Prikljuni vod naftovodne mree
PVN
0,20
4.7.5. Zbirni naftovod

1,5
4.7.5. Zbirni naftovod

ZVN
0,20
4.7.6. Otpremni naftovod

1,5
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se vod i oznaka voda prikazuju crnom bojom na

planu vodova, situaciji, skici izmjere i topografskoj karti mjerila 1:5000-1:10
000.
Debljina linije, oznaka i profil ovise o tipu naftovoda.
4.7.6. Otpremni naftovod
OTN
0,20
4.7.7. Naftna buotina

Kartografski znak isti je kao za 4.4.4. Plinska buotina
4.7.7. Naftna buotina

Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica N. Font za kraticu je Arial
kartama.
37
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
4.7.8. Toranj naftne buotine
NAPOMENA
4.7.8. Toranj naftne buotine

1,4
0,7
0,15
0,15
1,2 2,0
0,55
0,15
1,2 2,0
1,7
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica N. Font za kraticu je Arial
kartama.
0,15
1,0 0,3
4.7.9. Sabirna stanica
4.7.9. Sabirna stanica

SS 1,8
SS
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica SS (sabirna stanica).

Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
SS
1,8
4.7.10. Otpremna stanica
4.7.10. Otpremna stanica

OS 1,8
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica OS (otpremna stanica).

OS
OS
1,8
4.7.11. Kompresorska (pumpna) stanica
4.7.11. Kompresorska (pumpna) stanica

KS 1,8
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica KS (kompresorska

KS
KS
1,8
4.7.12. Blok naftna stanica
4.7.12. Blok naftna stanica
BNS 1,8
2,0
2,0
BNS
BNS
3,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica BNS (blok naftna
3,0
4.7.13. Naftna stanica za proiavanje
4.7.13. Naftna stanica za proiavanje

2,0
3,0
2,0
3,0
38
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
4.7.14. Okno - nafta
4.7.14. Okno - nafta

0,25
0,25
0,15
0,15
2,0
2,0
0,25
0,25
0,15
0,15
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica N. Font za kraticu je

Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
Za objekte vee od 2 mm na planu ili karti znak se proporcionalno poveava.
2,0
2,0
2,0
2,0
4.7.15. Zatvara - nafta
4.7.15. Zatvara - nafta
Kartografski znak isti je kao za 4.4.1. Zatvara - plin
Kartografski znak isti je kao za 4.4.1. Zatvara - plin
4.7.16. Ventil - nafta
4.7.16. Ventil - nafta

1,0
0,15
bez okna u oknu
NAPOMENA
1,0
0,15
1,5
2,0
0,5
0,15
0,15
bez okna u oknu
1,5
2,0
0,5
2,0
2,0
4.8. Cjevovodi vodovodne mree:

4.8.1. Nadzemni vodovod
4.8.1. Nadzemni vodovod

1,0
50,0-300,00
1,0
1,5
150
0,20
5,0
2,0
1,0 0,7
1,0
1,0
0,15
3,0 7,0 3,0
0,15
0,3
0,15
0,45
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se vod i oznaka voda prikazuju plavom bojom na

planu vodova, situaciji, skici izmjere i topografskoj karti mjerila od 1:5000-1: 10
000.
Debljina linije, oznaka i profil ovise o tipu vodovoda.
1,0 1,0
4.8.2. Podzemni vodovod
4.8.2. Podzemni vodovod

1,0
50,0-300,00
1,0
1,5
1,0
150
0,20
0,7
5,0
0,15
Debljina linije, oznaka i profil ovise o tipu vodovoda.

1,0 1,0
4.8.3. Glavni dovodni cjevovod (cjevovod sirove vode)
1,5
GV400
0,40
4.8.3. Glavni dovodni cjevovod (cjevovod sirove vode)
39
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
4.8.4. Akvedukt
stvarnoj veliini
NAPOMENA
4.8.4. Akvedukt
0,4
5,0 5,0 - 10,0
0,3
min 0,6
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 akvedukti dui od 100 m iscrtavaju se s

isprekidanim crtama duine 5 mm na razmaku od 5 do 10 mm i prikazuje se na
topografskim kartama.
4.9. Pripadajui objekti vodovodne mree:

4.9.1. Zatvara na povrini
4.9.1. Zatvara na povrini

0,15
0,25
0,15
0,25
0,5
1,0
0,5
0,5
1,0
0,5
4.9.2. Okno - voda
4.9.2. Okno - voda

0,25
0,25
0,25
0,25
0,15
0,15
0,15
0,15
2,0
2,0
2,0
2,0
2,0
Kartografski znak je za mjerila od 1: 500 1: 10 000 isti kao i kod 4.7.14. Okno nafta s tom razlikom da se kod nafte posebno naglaava kratica N nafta.
Za objekte vee od 2 mm na planu ili karti znak se proporcionalno poveava.
2,0
4.9.3. Zatvara u oknu
4.9.3. Zatvara u oknu

0,15
0,15
0,25
0,25
1,0
2,0
1,0
2,0
4.9.4. Hidrant na povrini
4.9.4. Hidrant na povrini

0,5
1,0
0,5
1,0
spojen na cijevi s zatvaraem
0,5
1,0
0,5
1,0
spojen na cijevi s zatvaraem
0,15
0,15
4.9.5. Hidrant u oknu
4.9.5. Hidrant u oknu

1,0
2,0
1,0
2,0
4.9.6. Zrani ventil u oknu
4.9.6. Zrani ventil u oknu

1,0
2,0
1,0
2,0
40
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
4.9.7. Okno s ispustom
NAPOMENA
4.9.7. Okno s ispustom
2,0
2,0
4.9.8. Regulator pritiska u oknu
4.9.8. Regulator pritiska u oknu

0,15
0,15
1,0
1,0
1,0
1,0
2,0
2,0
4.9.9. Vodomjer u oknu
4.9.9. Vodomjer u oknu

3,0
1,0
0,5
3,0
0,5
1,0
0,5
1,0
0,5
1,0
4.9.10. Prikljuna ogrlica
4.9.10. Prikljuna ogrlica

0,5
2,0
3,0 0,5
0,5
2,0
3,0 0,5
0,5
0,5
4.9.11. Povratni poklopac u oknu
4.9.11. Povratni poklopac u oknu

1,0
2,0
1,0
1,0
2,0
1,0
4.9.12. Vodotoranj
4.9.12. Vodotoranj
1,2
1,0 2,0
0,25
1,0 2,0
0,15
1,2
0,45
0,25
0,3
0,15
0,15

kartama.
0,4
41
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
4.9.13. Crpka
stvarnoj veliini
NAPOMENA
4.9.13. Crpka
2,0
1,6
4.9.14. Crpna stanica

kartama.
4.9.14. Crpna stanica
2,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica CS (crpna stanica). Font
2,0
CS
CS
4.9.15. Ureaj za proiavanje - voda
4.9.15. Ureaj za proiavanje - voda
PV 1,8
0,25
0,25
2,0
2,0
PV 1,8
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica PV (ureaj za

proiavanje - voda). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
PV
4.9.16. Spremnik vodovoda (rezervoar)
4.9.16. Spremnik vodovoda (rezervoar)
- nadzemni
0,25
sp.
0,25
sp.
min 1,0
sp.
sp.
min 1,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 spremnik vei od 1 mm na planu ili karti prikazuje se

u mjerilu. Kratica sp. U plavoj boji (font Arial Narrow, veliine 1,8 mm) upisuje se u
spremnike vee od 4 mm na planu ili karti, a za manje objekte upisuje se sa strane.
Ukoliko je spremnik potpuno ukopan u zemlju i nepoznatih dimenzija, upisuje se
samo kratica sp. (plavo) na mjestu spremnika.
kartama.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 spremnici manji od 40 m prikazuju se znakom. Za
vee se znak proporcionalno poveava.
- podzemni
0,25
0,25
2,0 2,0
sp.
2,0 2,0
sp.
4.10. Vodovi (kabeli) telekomunikacijske mree:

4.10.1. Nadzemni telekomunikacijski vod
4.10.1. Nadzemni telekomunikacijski vod
50,0-300,00
1,0 4,0
0,15
50,0-150,00
1,0 4,0
0,15
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se vod i oznaka voda prikazuju ljubiastom bojom na

planu vodova, situaciji ili skici izmjere.
Debljina linije, oznaka i profil ovise o tipu voda telekomunikacije.
42
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
4.10.2. Podzemni telekomunikacijski vod

50,0-300,00
NAPOMENA
4.10.2. Podzemni telekomunikacijski vod

50,0-150,00
0,5
3,0
0,15
stvarnoj veliini
0,5
0,15
4.10.3. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK)

0,1
Debljina linije, oznaka i profil ovise o tipu voda telekomunikacije.

3,0
4.10.3. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK)
0,5
2,0
2,0
4.10.4. Optiki kabel

1,5
4.10.4. Optiki kabel

OK
0,15
4.10.5. Vod kabelske televizije

1,5
4.10.5. Vod kabelske televizije
KTV
0,15
4.10.6. Radio relejni koridor
4.10.6. Radio relejni koridor
0,35
4.11. Pripadajui objekti telekomunikacijske mree:

4.11.1. Kabelski razdjelnik u ormariu na zidu
4.11.1. Kabelski razdjelnik u ormariu na zidu
1,0
1,0
0,15
0,15
4.11.2. Kabelski razdjelnik u ormariu na stupu
4.11.2. Kabelski razdjelnik u ormariu na stupu
0,5 0,5
0,5 0,5
0,5
0,5
1,0
0,15
1,5
0,5
0,25
1,0
0,5
0,5
1,0
0,15
1,5
0,5
0,25
1,0
43
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
4.11.3. Izvod voda na krov zgrade
stvarnoj veliini
NAPOMENA
4.11.3. Izvod voda na krov zgrade
1,5
1,5
2,5
2,5
0,15
0,15
4.11.4. Izvod voda na zidu
4.11.4. Izvod voda na zidu

0,4
0,4
0,15
0,15
2,2
2,2
2,7
2,7
4.11.5. Izvod voda na stupu
4.11.5. Izvod voda na stupu

0,5 0,5
0,5 0,5
0,5
0,5
1,0
0,15
0,5
0,5
1,0
0,15
1,5
0,5
0,25
1,5
0,5
0,25
1,0
1,0
4.11.6. Prikljuak telekomunikacijske mree
4.11.6. Prikljuak telekomunikacijske mree
1,0
1,0
4.11.7. Pojaivaka stanica
4.11.7. Pojaivaka stanica

4,0
0,15
2,5
45
u zgradi
4,0
2,5
u zgradi u oknu
pod zemljom
0,15
45
u oknu pod zemljom
4.11.8. Telefonska centrala

TC 1,8
4.11.8. Telefonska centrala
0,15
0,15
3,0
TC 1,8
3,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica TC telefonska centrala).

TC
44
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
4.11.9. Telefonska podcentrala

TPC 1,8
stvarnoj veliini
NAPOMENA
4.11.9. Telefonska podcentrala
0,15
0,15
3,0
3,0
TPC 1,8
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica TPC telefonska

podcentrala). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
TPC
4.11.10. Telefonska govornica, kabina
4.11.10. Telefonska govornica, kabina
0,15
min 2,0
0,15
min 2,0
1,0
1,0
1,0 1,0
1,0 1,0
4.11.11. Telefonski ormari na stupu
4.11.11. Telefonski ormari na stupu
1,5
1,5
0,15
3,5
0,15
3,5
1,0
1,5
0,25
1,0
1,5
0,25
4.11.12. Drveni telekomunikacijski stup
4.11.12. Drveni telekomunikacijski stup
0,5 0,5
0,5 0,5
0,5
0,5
0,15
0,5
0,5
0,15
2,0
0,5
0,25
2,0
0,5
0,25
4.11.13. Betonski telekomunikacijski stup
4.11.13. Betonski telekomunikacijski stup
0,5 0,5
0,15
0,5 0,5
0,5
0,5
2,0
0,25
1,5
0,15
0,5
0,5
2,0
0,25
1,0
45
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
4.11.14. Metalni telekomunikacijski stup
0,5
0,5
0,15
2,0
1,0
1,5
4.11.15. Javni sat
4.11.15. Javni sat

0,15
0,15
2,5
2,5
2,0
2,0
1,0
1,0
4.11.16. Odailja, prijamnik, antena
4.11.16. Odailja, prijamnik, antena
0,5 1,4 0,5
0,5 1,4 0,5
0,5
0,5
0,15
0,5
0,5
0,15
1,5
2,4

kartama.
1,5
2,4
4.11.17. Manji telekomunikacijski ureaj
4.11.17. Manji telekomunikacijski ureaj
1,0
1,0
1,2
0,15
1,2
1,2
0,15
1,2
3,9
3,4

kartama.
1,0
1,5
0,25
0,25
4.11.18. Udaljeni pretplatniki stupanj (UPS)
4.11.18. Udaljeni pretplatniki stupanj (UPS)

UPS 1,8
1,8
NAPOMENA
0,5 0,5
0,5
0,5
2,0
UPS
4.11.14. Metalni telekomunikacijski stup
0,5 0,5
0,15
stvarnoj veliini
UPS
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica UPS (udaljeni

pretplatniki stupanj). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
46
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
4.11.19. Zdenac (galerija, komora) telekomunikacijske mree

1,0 1,01,0
1,0 1,0 1,0
4.11.20. Radiodifuzni objekt

RD 1,8
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica RD (radiodifuzni objekt).

RD
RD 1,8
4.11.21. Radiorelejna stanica
4.11.21. Radiorelejna stanica

RRS 1,8
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica RRS (radiorelejna

RRS
1,8
4.11.22. Okno - telekomunikacije
4.11.22. Okno - telekomunikacije

2,0
0,15
2,0
0,15
0,15
0,25
NAPOMENA
0,15
1,0
4.11.20. Radiodifuzni objekt
RRS
4.11.19. Zdenac (galerija, komora) telekomunikacijske mree
0,15
1,0
stvarnoj veliini
2,0
0,15
0,25
2,0
0,5 0,5
2,0
2,0

0,5 0,5
4.12. Kanalizacijska mrea:

4.12.1. Kanalizacijski cjevovod irine do 0.5 mm kod prikaza
4.12.1. Kanalizacijski cjevovod irine do 0.5 mm kod prikaza
50,0-300,00
1,0
50,0-150,00
1,5
40
0,15
1,0
5,0
40
40
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se vod i oznaka voda prikazuju smeom bojom na

planu vodova, situaciji ili skici izmjere. Oznaka smjera prikazuje se na liniji voda
ili strelicom uz liniju.
Oznaka i profil ovise o tipu cjevovoda kanalizacije.
1,5
0,15
5,0
1,5
40
1,5
0,15
0,15
4.12.2. Kanalizacijski cjevovod iri od 0.5 mm kod prikaza
4.12.2. Kanalizacijski cjevovod iri od 0.5 mm kod prikaza
5,0
1,0
0,15
0,15
60
1,5
100 x 120
5,0
1,5
1,0
5,0
0,5-1,0
0,15
200 x 300
1,5
0,5
Oznaka i profil ovise o tipu cjevovoda kanalizacije.

50,0-150,00
50,0-300,00
47
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
4.12.3. Kolektor
NAPOMENA
4.12.3. Kolektor
2,0
2,0
0,3
0,3
2,0
2,0
0,3
0,3
2,0
2,0
4.13. Pripadajui objekti kanalizacijske mree:

4.13.1. Slivnik
4.13.1. Slivnik
0,51,0 0,5
0,25
0,15
1,0
2,0
4.13.2. Reviziono okno, talonica
4.13.2. Reviziono okno, talonica
0,4 1,2 0,4
0,4 1,2 0,4
0,15
0,4 1,2 0,4
0,25
2,0 0,25
2,0
0,4 1,2 0,4
0,15
0,15
0,15
0,25
2,0
2,0 0,25
2,0
2,0
2,0

2,0
4.13.3. Prepumpna stanica
4.13.3. Prepumpna stanica

0,15
0,15
2,0
PRS 1,8
2,0
PRS 1,8
4.13.4. Ureaj za proiavanje - kanalizacija
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica PRS (prepumpna

4.13.4. Ureaj za proiavanje - kanalizacija
PVK 1,8
0,25
0,25
2,0
PVK 1,8
2,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica PVK (ureaj za

proiavanje - kanalizacija). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
PVK
4.13.5. Ulino okno s prikljukom

189,91
189,95
189,87
KK
20
UO 188,87
190,54
RO 189,74
MB 60/110
UO
UO
20
0
MB 60/110
189,84
S 189,46
KK
S 189,41
UO 188,84
4.13.5. Ulino okno s prikljukom
RO
48
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
4.13.6. Ue zatvorenog kanala, cjevovoda u otvoreni recipijent
stvarnoj veliini
NAPOMENA
4.13.6. Ue zatvorenog kanala, cjevovoda u otvoreni recipijent
S/2
S/2
0,20
0,20
2,0 1,0
Prikaz kartografskog znaka mora odgovarati stvarnom izgledu objekta.
2,0 1,0
0,4
0,5
0,4
0,5
4.13.7. Sifon
4.13.7. Sifon
0,2
0,2
2,0
1,5
1,0
4.13.8. Splavna vrata
4.13.8. Splavna vrata

0,20
0,20
0,5
0,5
0,5
3,0
1,5
2,0
4.13.9. Drenaa
4.13.9. Drenaa
0,2
50,0-300,00
0,2
0,25
2,0
50,0-1500,00
0,25
1,0
1,6
0,8
4.13.10. Zdenac (galerija, komora) kanalizacije

1,0 1,01,0
1,0
0,15
4.13.10. Zdenac (galerija, komora) kanalizacije

1,0 1,0 1,0
1,0
0,15
49
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
4.14. Zajedniki znakovi:

4.14.1. Zajedniki tunel za podzemne vodove
220x250
1,0 1,0
1,5
4.14.1. Zajedniki tunel za podzemne vodove
1,0
0,15
220x250
1,5
1,5 0,5
4.14.2. Zajedniki kanal za podzemne vodove
4.14.2. Zajedniki kanal za podzemne vodove
1,0
80/100
1,5
0,5
220x250
1,5
1,5 0,5
1,5 0,5
4.14.3. Zajedniki zdenac (galerija, komora)

1,0 1,0 1,0
Ako se u njemu nalazi jedna vrsta voda, crta se u boji odgovarajueg voda, a ako
se nalazi vie vrsta vodova, crta se crnom bojom, s time da se znak i oznaka
dimenzije pojedinog voda crta u boji voda.
4.14.3. Zajedniki zdenac (galerija, komora)

1,0 1,0 1,0
0,15
1,0
Ako se u njemu nalazi jedna vrsta voda, crta se u boji odgovarajueg voda, a
ako se nalazi vie vrsta vodova, crta se crnom bojom, s time da se znak i oznaka
dimenzije pojedinog voda crta u boji voda.
0,15
1,0
Zajedniki zdenac moe obuhvatiti vie raznih vrsta vodova.
4.14.4. Mjesto promjene profila voda
4.14.4. Mjesto promjene profila voda
0,2
0,2
2,0
2,0
2,0
2,0
4.14.5. Izlaz cijevnog podzemnog voda na povrinu zemlje

0,2
Prikazuje se u odgovarajuoj boji voda.
4.14.5. Izlaz cijevnog podzemnog voda na povrinu zemlje

0,2
2,0
2,0
2,0
2,0
2,0
2,0
4.14.6. Nesigurno definiran vod
4.14.6. Nesigurno definiran vod
0,30
5,0 5,0
0,30
1,0 1,0
5,0 5,0
1,0 1,0
50
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
4.14.7. Dionica voda naputena
NAPOMENA
4.14.7. Dionica voda naputena
0,30
0,15
0,15
0,30
5,0 5,0
5,0 5,0
1,0 1,0 1,0
1,0 1,0 1,0
4.14.8. Dionica voda uklonjena
4.14.8. Dionica voda uklonjena

0,30
50,0-300,00
0,30
50,0-150,00
3,0
3,0
1,0
1,0 1,5 2,0
1,0
1,0 1,5 2,0
4.14.9. Nosa voda na zidu
4.14.9. Nosa voda na zidu

0,75
0,75
0,2
1,0
1,0
1,50
4.14.10. Nosa voda na krovu
4.14.10. Nosa voda na krovu
1,0
1,0
4.14.11. Zajedniko okno za podzemne vodove
4.14.11. Zajedniko okno za podzemne vodove
0,25
0,25
0,15
0,15
0,25
0,25
0,15
0,15
2,0
2,0
2,0
2,0
2,0
2,0
4.14.12. Nosa cjevovoda na zemlji
4.14.12. Nosa cjevovoda na zemlji

0,25
0,25
0,4
1,0
0,15
0,4
1,0
0,15
1,4
1,4
4.14.13. Nosa cjevovoda na stupu
4.14.13. Nosa cjevovoda na stupu
0,25
0,25
0,4
0,15
1,0
1,5
0,4
0,15
1,5
1,0
51
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
4.14.14. Kabel za rezervu
4.14.14. Kabel za rezervu

1,0-2,0
3,0-6,0
2,0-4,0
2,0-4,0
4.14.15. Ispuna stanica
4.14.15. Ispuna stanica

0,15
IS
0,15
0,5
2,0 3,0
0,5
2,0 3,0
IS
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica IS (ispuna stanica).

IS
1,0
1,0
4.14.16. Mjerna stanica
4.14.16. Mjerna stanica

0,15
MS
0,15
3,0
3,0
MS
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica MS (mjerna stanica).

MS
2,2
2,2
4.14.17. Spremnik goriva (nafta, benzin, plin)
4.14.17. Spremnik goriva (nafta, benzin, plin)
- nadzemni
0,25
sp.
0,25
sp.
min 1,0
sp.
sp.
min 1,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 spremnik vei od 1 mm kod prikaza prikazuje se u

mjerilu. Kratica sp. (font Arial Narrow, veliine 1,8 mm) upisuje se u spremnike
vee od 4 mm kod prikaza, a za manje objekte upisuje se sa strane. Ako se zna o
kojem se gorivu radi, umjesto sp. moe se upisati kratica goriva: N, B ili P (font
Arial Narrow, veliine 1,8 mm).
kartama.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 spremnici manji od 40 m prikazuju se znakom.
Za vee se znak proporcionalno poveava.
- podzemni
0,25
0,25
2,0 2,0
sp.
2,0 2,0
sp.
4.14.18. Mjeoviti stup
4.14.18. Mjeoviti stup
0,15
0,25
0,75
0,75
1,5
1,0
0,75
1,5
4,5
0,15
0,25
1,5
0,75
4,0
1,0
0,8
52
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
4.14.19. Prikaz kota vodova

190,54
189,74
stvarnoj veliini
NAPOMENA
4.14.19. Prikaz kota vodova
190,54
189,74
1,4
1,4
190,54
189,74
190,54
189,74
1,4
1,4
Kota vodova prikazuje se u boji odgovarajueg voda, dok se objekata vodova

gdje se nalazi vie vrsta vodova, prikazuje crnom bojom. Font za kote vodova je
Arial veliine 1,4 mm.
53
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
5. PROMET
5.1. Cestovni promet:
Za mjerila od 1:500-1:2000 kartografskim znakovima prikazujemo cestovni
promet samo na situacijama odnosno skicama izmjere, dok se na katastarskom
planu svi objekti i graevine cestovnog prometa prikazuju punim i isprekidanim
linijama koje tvore prikaz graevine.
5.1.1. Autocesta
5.1.1. Autocesta
0,20
u izgradnji
0,25
2,0
0,25
0,15
s jednim izgraenim trakom
5.1.2. Dravna ili poluautocesta
0,20
2,0
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 autoceste u izgradnji prikazuju se na sljedei nain:

irina autoceste u izgradnjiodreuje se prema projektu ili zahvatu graevinskih
radova.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 ako je autocesta u izgradnji, prikazuje se samo
isprekidanim crtama bez boje. Autocesta kojoj je jedan trak u prometu, a drugi se
jo gradi prikazuje se kao na slici.
5.1.2. Dravna ili poluautocesta
0,2
0,2
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 ako je dravna ili poluautocesta u izgradnji,

prikazuje se samo isprekidanim crtama bez boje.
u izgradnji
5.1.3. upanijska ili brza cesta
0,18
2,0
5.1.3. upanijska ili brza cesta
Kartografski znak isti je kao za 5.1.2. Dravna ili poluatocesta

u izgradnji
5.1.4. Lokalna cesta
Kartografski znak isti je kao za 5.1.3. upanijska ili brza cesta
5.1.4. Lokalna cesta

u izgradnji
5.1.5. Lokalna cesta u naselju i krai odvojci
Kartografski znak isti je kao za 5.1.3. upanijska ili brza cesta
5.1.5. Lokalna cesta u naselju i krai odvojci
54
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
5.1.6. Kolni put iri od 3 m ili iroka asfaltna cesta
5.1.6. Kolni put iri od 3 m ili iroka asfaltna cesta
min
0,6 mm
0,15
0,15
2,0
0,18
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 znak se koristi i za ire asfaltirane, poploene

ili staze od odera u parkovima, etalitima i sl.
5.1.7. Kolni put ui od 3 m ili uska asfaltna cesta
0,18
5 .1.7. Kolni put ui od 3 m ili uska asfaltna cesta
2,0
Kartografski znak isti je kao za 5.1.6. Kolni put iri od 3m ili iroka asfaltna cesta
0,25
5.1.8. Staza
1,0 2,5
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 znak se koristi za uske ili neureene pjeake

staze.
0,25
0,20
5.1.9. Cestovni vijadukt, nadvonjak

2,0
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 znak se koristi i za ue asfaltirane, poploene ili

na drugi nain ureene staze, kao to su umska etalita, ureene ire
planinarske staze i sl.
5.1.8. Staza
2,5 1
,0
1,0
NAPOMENA
5.1.9. Cestovni vijadukt, nadvonjak

0,25
0,18
Za mjerila od 1:500-1:2000 znak prikazuje primjer crtanja cestovnog vijadukta,

nadvonjaka na katastarskom planu punim i isprekidanim linijama koje tvore
prikaz graevine.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 crta koja prikazuje nadvonjak crta se 0,2 mm
od crte ruba ceste.
0,20
0,15
0,20
0,15-0,25
5.1.10. Cestovni tunel
5.1.10. Cestovni tunel

0,6
0,25
1,0
0,18
2,0
0,15
irina ceste
+ 0,2 ili 0,25
0,25
0,15
0,4 0,8
0,25
0,8
55
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
5.1.11. Kameni i betonski most
0,18
2,0
5.1.11. Kameni i betonski most

0,25
0,3
2,0
1,0
1,0
75
0,15-0,25
5.1.12. eljezni most
5.1.12. eljezni most
2,0
0,18 0,3 1,0 1,0

0,5
NAPOMENA
0,4
2,0
1,0
1,0
Kartografski znak isti je kao za 5.1.11. Kameni i betonski most
10,0
5.1.13. Pontonski most
5.1.13. Pontonski most
2,0
0,18
1,0
2,0
15
5.1.14. Pokretni most
5.1.14. Pokretni most
0,6
2,0
1,0
2,0
2,0
0,3
0,5
0,18
1,0 1,0
0,4
1,0
2,0
2,0
1,0
5.1.15. Pjeaki most
0,18
5.1.15. Pjeaki most
2,0
1,0
0,25
0,3
0,25
0,15
0,50
1,1
0,3
0,15
0,30
0,9
Kartografski znak prikazuje se kod cestovnog i eljeznikog prometa i prijelaza

preko rijeka, potoka i slinog.
56
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
5.1.16. Pjeaki prolaz preko prometnice
NAPOMENA
5.1.16. Pjeaki prolaz preko prometnice
- iznad prometnice
1,0
0,5
Kartografski znak isti je kao za 5.1.15. Pjesaki most
Kartografski znak prikazuje se kod cestovnog i eljeznikog prometa.
- ispod prometnice
5.1.17. Drveni most
5.1.17. Drveni most

1,0
0,18
5.1.18. Propust, ep
5.1.18. Propust, ep
0,5
0,5
min 0,7
0,5
min 1,0
5.1.19. Natkriveni usjek
0,425
0,2 0,2

Za mjerila od 1:500-1:12000 za propuste ire od 1 m znak se proiruje.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 za propuste ire od 5 m znak se proiruje.
5.1.19. Natkriveni usjek
57
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
5.1.20. Skela za vozila
NAPOMENA
5.1.20. Skela za vozila
1,5
0,15
1,0
0,5
5,0
0,15
0,8
2,0
1,0
0,4

izmjere.
0,2
3,5
5.1.21. Skela za pjeake
5.1.21. Skela za pjeake
1,5
3,5
0,15
Kartografski znak isti je kao za 5.1.20. Skela za vozila
Kartografski znak isti je kao za 5.1.20. Skela za vozila

izmjere.
1,5
5.1.22. Kilometarska oznaka uz prometnicu
5.1.22. Kilometarska oznaka uz prometnicu
1,0
0,3
0,8
0,3
0,5
172 1,5

Za mjerila od 1:500-1:10 000 prikazuje se samo na situacijama odnosno
skicama izmjere. Uz znak se pridodaje oznaka kilometra.
0,4
172
2,5
1,5
1,5
1,3
1,5
5.1.23. Galerija u prirodnoj stijeni
5.1.23. Galerija u prirodnoj stijeni

skicama izmjere.
58
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
5.1.24. Izgraena galerija
NAPOMENA
5.1.24. Izgraena galerija

skicama izmjere.
5.2. eljezniki i trani promet:

Za mjerila od 1:500-1:2000 eljezniki i trani prikazujemo isto na katastarskom
planu, situaciji i skici izmjere punom linijom sredine kolosijeka.
Ostale kartografske znakove koristimo samo za situacije i skice izmjere, dok se na
katastarskom planu pojedine graevine eljeznikog i tranog prometa prikazuju
punim i isprekidanim linijama koje tvore prikaz graevine.
5.2.1. eljeznika pruga uski i normalni kolosjek
5.2.1. eljeznika pruga uski ili normalni kolosjek
0,4
Za mjerila od 1: 500-1:2000 eljeznika pruga jednog kolosijeka prikazuje se isto

na katastarskom planu, situacijama i skicama izmjere punom linijom koja
oznaava sredinu kolosijeka.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 pruga u naselju, na prijelazima i sl. moe se
prikazati i samo jednom crtom irine 0,35 mm.
20
0,35
0,3
0,5
0,2
0,1
5.2.2. eljeznika pruga - dva kolosjeka
5.2.2. eljeznika pruga - dva kolosjeka
0,4
0,4
0,2
0,3
0,65
Za mjerila od 1: 500-1:2000 eljeznika pruga dva kolosijeka prikazuje se isto na

katastarskom planu, situacijama i skicama izmjere, na nain da se svaka sredina
kolosijeka prikazuje jednom punom linijom.
0,1
5.2.3. Industrijska pruga
Kartografski znak isti je kao za 5.2.1. eljeznika pruga uski i normalni kolosijek
5.2.3. Industrijska pruga

6,5
1,0 0,3
Kartografski znak isti je kao za 5.2.1. eljeznika pruga uski i normalni kolosijek
0,25
0,3
0,1
5.2.4. eljeznika postaja
Kartografski znak isti je kao za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite
uporabe
5.2.4. eljeznika postaja
p.
p.
p.
Za mjerila od 1:500-1:2000 eljeznika postaja prikazuje se na situacijama

odnosno skicama izmjere, a ukoliko je zgrada vea od 10 m2 prikazuje se i na
katastarskom planu isto kao 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite
uporabe.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 uz objekt eljeznike postaje dolazi tekstualni
znak p.. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 vee postaje i kolodvori prikazuju se
tlocrtom. Uz eljezniku postaju ispisuje se kratica p..
59
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
NAPOMENA
5.2.5. eljezniki kolodvor
5.2.5. eljezniki kolodvor
Kartografski znak isti je kao za

2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite
uporabe
0,3
0,4
1,2
p.
p.
p.
0,15
0,7
3,6
1,0
2,6
5.2.6. eljezniki vijadukt, nadvonjak

2,0
1,0
0,4
Za mjerila od 1:500-1:2000 eljezniki kolodvor prikazuje se na katastarskom

planu, situacijama odnosno skicama izmjere kao 2.1.1. Kue, stambene zgrade i
zgrade mjeovite uporabe.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 zgrada kolodvora se prikazuje kao javna zgrada.
Skladita, radionice i drugi objekti kolodvora prikazuju se kao gospodarski
objekti. Crtom irine 0,35 mm prikazuje se samo prolazni kolosjek. Ostali
kolosjeci prikazuju se crtom irine 0,15 mm. Nije nuno prikazati sve kolosjeke.
Uz zgradu kolodvora dodati tekstualni znak p..
0,18
0,25
0,35
0,25
0,25
0,2
0,6
0,15
5.2.7. eljezniki tunel
Za mjerila od 1:500-1:2000 kartografski znak prikazuje primjer crtanja

eljeznikog vijadukta, nadvonjaka na katastarskom planu punim i isprekidanim
linijama koje tvore prikaz graevine.
5.2.7. eljezniki tunel

0,6
1,0
0,25
0,4 0,8
0,25
0,95
0,1 2,0
0,18
0,25
1,0
0,5
0,15
0,8
0,4
5.2.8. eljezniki most
5.2.8. eljezniki most

0,25
0,3
Kartografski znak isti je kao za

0,3
0,15
0,2
0,6
0,35
75
0,25
75
5.2.9. iara
5.2.9. iara
- putnika
- putnika
- putnika
1,0
4,0
0,4
0,18
5,0 1,0
1,8
2,0
0,5
1,5
0,6
0,2
0,8
0,15
15,0
0,6
1,2

izmjere.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 stupovi iare prikazaju se krunim znakom.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 puni krugovi oznauju stupove iare.
1,0
0,8
60
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
- skijaka
0,4
4,0
1,5 0,5
- teretna
- teretna
- teretna
1,0
0,4
2,0
2,0
15,0
4,0
0,6
0,2
0,8
0,15
2,0
1,2
0,8
5.2.10. Tramvajska pruga, uspinjaa
5.2.10. Tramvajska pruga, uspinjaa
1,5
15
1,5
2,0
0,25
0,2
0,2
0,2
0,15
0,4
0,4
5.2.11. Elektrificirana eljeznika pruga
5.2.11. Elektrificirana eljeznika pruga
1,0
0,25
0,4
0,5
0,15
1,6
0,4
1,5
0,8
0,5
1,0
1,0
1,0
0,5
0,8
0,8 2,4
0,8
10-25
1,0
0,25
Za mjerila od 1: 500-1:2000 elektrificirana eljeznika pruga prikazuje se znakom

samo na situacijama i skicama izmjere, dok se na katastarskom planu prikazuje kao
5.2.1. eljeznika pruga uski i normalni kolosijek.
0,8
5.2.12. Straarnica uz prugu
5.2.12. Straarnica uz prugu
2,0
0,4
Za mjerila od 1: 500-1:2000 tramvajska pruga, uspinjaa prikazuje se znakom samo

na situacijama i skicama izmjere, dok se na katastarskom planu prikazuje kao
5.2.1. eljeznika pruga uski i normalni kolosijek.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 prikazuje se tamo gdje to irina ulice dozvoljava,
zatim na mjestima gdje je pruga samostalni objekt (npr. pruga za Dolje). Donji znak
koristi se na ulicama koje imaju izdvojeni pojas za tramvajsku prugu (npr.
Zvonimirova, Avenija Dubrovnik i sl.). Isti znak se koristi za prikaz uspinjae.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 prikazuje se samo ondje gdje nijeuz cestu ili na
cesti. Na okretitima se ne crtaju poprene crtice.
0,6
0,61,0
Za mjerila od 1:500-1:2000 straarnica uz prugu prikazuje se na situacijama

odnosno skicama izmjere, a ukoliko je zgrada vea od 10 m2 prikazuje se i na
katastarskom planu isto kao 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite
uporabe.
61
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
5.2.13. Rampa za utovar uz prugu
NAPOMENA
5.2.13. Rampa za utovar uz prugu
Prikazuje se za mjerila od 1:500-1:10 000 i to samo na situacijama odnosno

skicama izmjere.
5.2.14. Okretite za lokomotivu
5.2.14. Okretite za lokomotivu
Prikazuje se za mjerila od 1:500-1:10 000 i to samo na situacijama odnosno

skicama izmjere.
5.2.15. Brklja uz prugu
5.2.15. Brklja uz prugu

skicama izmjere.
5.3. Zrani promet:

Nain uporabe dijela katastarske estice (primjeri: zrana luka, meunarodna,
sportska, poljoprivredna ili privatna i heliodrom) se od ostalih dijelova naina
uporabe na katastarskom planu i skici izmjere razdvaja granicom koja se prikazuje
kao pod 9.2.3. Granice vrste uporabe katastarskih estica. Granice vrste uporabe
katastarskih estica se prikazuju samo u sluaju kada je na nekoj katastarskoj
estici potrebno prikazati vie vrsta uporabe katastarske estice.
5.3.1. Zrana luka, meunarodna
5.3.1. Zrana luka, meunarodna

0,8
0,7
0,1
1,0
0,7
4,4
0,5
1,2
0,6
0,4
4,2
1,8
0,5
0,5 3,4
0,35
0,9
0,2
0,5 0,1
0,3
3,2
1,4
0,4
Zrana luka, meunarodna se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe

zemljita.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 pristanina zgrada prikazuje se kao javna zgrada, a
zrakoplovna pista kao crta granice kultura. Znak (avion) postavlja se na pisti u
smjeru pruanja pistae. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 povrina zrakoplovne
piste prikazuje se bijelom bojom, omeenom crnom crtom debljine 0,15 mm. Znak
se postavlja na pistu ili na podruje zrane luke, blie zgradama. Ograda oko
zrane luke prikazuje se crnom crtom debljine 0,15 mm.
62
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
5.3.2. Zrana luka, sportska, poljoprivredna ili privatna
NAPOMENA
5.3.2. Zrana luka, sportska, poljoprivredna ili privatna

2,0
1,0
0,8
0,5
0,9
0,4
2,6
0,6
0,4
Zrana luka, sportska, poljoprivredna ili privatna se na katastarskom planu

Za mjerila od 1:5000-1:10 000 pristanina zgrada prikazuje se kao javna zgrada, a
zrakoplovna pista kao granice kultura. Znak (avion) postavlja se na pisti u smjeru
pruanja piste. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 povrina zrkoplovne piste
prikazuje se bijelom bojom, omeenom crnom crtom debljine 0,15 mm. Znak se
postavlja na pistu ili na podruje zrane luke, blie zgradama. Ograda oko zrane
luke prikazuje se crnom crtom debljine 0,15 mm.
2,0
2,5
0,7
0,3
0,4
0,3
0,9
1,2
5.3.3. Helidrom
5.3.3. Helidrom
3,0
0,15
0,
6
3,0
Heliodrom se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
4
0,
63
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
6. VEGETACIJA I VRSTE ZEMLJITA

Nain uporabe dijela katastarske estice (primjeri: oranica, rasadnici, vrt,
plastenici, staklenici, vonjak, maslinik, vinograd, livada, panjak, ume i ostala
umska zemljita, trstik, stjenjak, kamenjar, golet, pijesak, movara, gromaa,
otvoreni kop, pjeenjak ili ljunara, kamenolom, deponij) se od ostalih dijelova
naina uporabe na katastarskom planu i skici izmjere razdvaja granicom koja se
prikazuje kao pod 9.2.3. Granice vrste uporabe katastarskih estica. Granice
vrste uporabe katastarskih estica se prikazuju samo u sluaju kada je na nekoj
katastarskoj estici potrebno prikazati vie vrsta uporabe katastarske estice.
6.1. Vegetacija:
6.1.1. Oranica
6.1.1. Oranica
2,0-4,0
2,0
1,0
0,15
0,15
0,8
0,15
4,0
3,0-7,0
1,6
2,0
6.1.2. Rasadnik
6.1.2. Rasadnik
5,0
0,15
5,0
0,15
2,0
1,0
2,0
0,6
0,10
0,9
6.1.3. Hmeljite
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama

izmjere.
Razne vrste rasadnika kao to su: vonjak-rasadnik, maslinik-rasadnik, vinogradrasadnik se na katastarskom planu prikazuju kao nain uporabe zemljita.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 isti znak se koristi za rasadnike bjelogorice i
crnogorice. Podruje rasadnika moe biti predstavljeno s jednim, etiri ili devet
znakova ili s vie grupa po devet znakova za podruja vea od 10 cm2 u mjerilu
karte. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 za povrine manje od 3x3 mm na karti crta
se samo jedan znak.
6.1.3. Hmeljite
0,15
0,15
2,0-4,0
2,0
2,0
1,8
3,0
3,0-7,0
0,10
1,0
0,8

izmjere.
Za mjerila od 1:500-1:10 000 ako se radi o manjoj povrini, dovoljan je jedan
znak, a ukoliko je povrina vea, postavlja se etiri i vie znakova.
1,0
6.1.4. Vrt
6.1.4. Vrt
2,0-4,0
2,0
1,0
4,0
0,8
1,6
15
0,
2,0
15
0,
3,0-7,0

izmjere.
Oranica se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
Za mjerila od 1:500-1:10 000 ako se radi o manjoj povrini, dovoljan je jedan znak,
a ukoliko je povrina vea, postavlja se etiri i vie znakova.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 sve vegetacijske povrine obrubljuju se zelenom
crtom irine 0,15 mm, osim ako rub povrine ujedno ini rub ceste, ivica i sl.

izmjere.
Vrt se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 isti znak kao plastenik ili staklenik, ali sa
zelenom rubnom crtom.
64
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
6.1.5. Riite
6.1.5. Riite
0,8
1,0
0,4
0,5
2,0
2,0-4,0
1,0
2,0
3,0-7,0
0,8
4,0

izmjere.
0,10
1,6
1,0
0,15
0,15
6.1.6. Plastenik, staklenik
6.1.6. Plastenik, staklenik

Kartografski znak isti je kao za 2.3.3. Otvoreni ili djelomino otvoreni objekti i
graevine, skladita, hangari, nadstrenice, staklenici i
slino

Za mjerila od 1:500-1:2000 plastenik, staklenik prikazuje se kao 2.3.1.

Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala) na situacijama
odnosno skicama izmjere, dok se na katastarskom planu razne vrste plastenika,
staklenika kao to su: oranica-plastenik, oranica-staklenik, vrt-plastenik, vrtstaklenik, prikazuju kao nain uporabe zemljita.
6.1.7. Vonjak
2,5
6.1.7. Vonjak
2,5
0,15
1,0
0,15

izmjere.
Vonjak se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
0,8
2,5
2,5
6.1.8. Maslinik
6.1.8. Maslinik
0,15
0,15
1,3
3,0-7,0
0,10
0,7
2,0-4,0
2,0
4,0
0,6 1,4
0,6
0,8
2,0
0,45
0,55 1,0
1,4
0,5 0,9
1,4
0,6 1,2
1,8
2,0
6.1.9. Vinograd

izmjere.
Maslinik se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
6.1.9. Vinograd
0,15
0,15
2,0-4,0
3,0-7,0
NAPOMENA
2,0
2,0
3,0
1,6

izmjere.
Vinograd se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
65
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
6.1.10. Livada
6.1.10. Livada
0,15
1,2
0,15
2,0-4,0
1,0
2,0
1,2

izmjere.
Livada se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
1,0
4,0
3,0-7,0
0,5
0,7
6.1.11. Panjak
6.1.11. Panjak
0,15
0,15
1,3
1,3
2,0-4,0
2,0
1,0
0,5
1,5
1,0
3,0-7,0

izmjere.
Panjak se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
znak, a ukoliko je povrina vea, postavlja se tri i vie znakova.
0,5
1,5
1,0
1,0 3,0
0,8
0,8
6.1.12. Bjelogorina uma
6.1.12. Bjelogorina uma

0,15
2,0-4,0
2,0
1,0
1,0
0,15
3,0-7,0
1,0
0,15
2,0 1,0
0,7
0,7
6.1.13. Crnogorina uma

0,15
1,8
1,8
2,0
1,0
1,0 2,0
3,0-7,0
0,15
1,2
0,15
0,3
1,2
0,3
6.1.14. Mjeovita uma

1,0
1,0
1,0
2,0
2,0
1,8
1,2
0,3
1,0
1,0
1,5
1,5
1,0 2,0 1,0
0,15

izmjere.
ume i ostala umska zemljita se na katastarskom planu prikazuju kao nain
uporabe zemljita.
6.1.14. Mjeovita uma

1,0
2,0
2,0

izmjere.
uporabe zemljita.
6.1.13. Crnogorina uma
2,0-4,0
3,0
NAPOMENA
3,0
1,0
2,0
2,0
2,0
2,0
1,8
1,5
1,0 2,0 1,0
0,15
1,5
1,2
0,3
0,15

izmjere.
uporabe zemljita.
znak (prema obliku povrine moe se koristiti lijevi i desni), a ukoliko je
povrina vea, postavlja se jedan ili vie znakova.
1,0
66
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
6.1.15. Makija, ikara grmlje
6.1.15. Makija, ikara grmlje

0,8
0,15
0,8
0,6
0,8
0,2
1,2
0,15
3,4
NAPOMENA
0,9
0,9
0,6
0,8
0,2
1,2
0,15
3,4
0,9
0,9
1,0

izmjere.
Za mjerila od 1:500-1:10 000 ukoliko se radi o maloj povrini, moe se koristiti
samo znak grma. Za velike povrine potrebno je ucrtati nekoliko znakova, ali ne
previe gusto.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 na manjim povrinama postavlja se jedan znak, a
na veim vie znakova, koji se meusobno rotiraju, kako bi se stekao dojam
nepravilnog rasporeda.
1,0
0,1 0,1
1,8
1,0 1,0
0,1 0,1
1,8
1,0 1,0
5,0
5,0
6.1.16. Trstik
6.1.16. Trstik
0,5
0,15
0,8
0,5
0,5
3,0

izmjere.
Trstik se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
0,5 2,0
0,7
0,15
2,0
1,0
2,5
1,5
1,0 2,0
1,5 2,5
0,8
1,2
1,0
1,4
6.1.17. umska prosjeka
6.1.17. umska prosjeka

3,0
1,0
3,0
min
2,0
1,0

Za mjerila 1:500-1:10 000 prikazuju se prosjeke najmanje irine do 10 m. U
izrazito umovitim krajevima, gdje su umske prosjeke izrazito bitne za
prepoznavanje terena, mogu se prikazati i ue prosjeke.
min
2,0
0,15
0,15
6.1.18. Drvo, usamljeno i uoljivo, bjelogorino
6.1.18. Drvo, usamljeno i uoljivo, bjelogorino
0,45
0,35
0,80
4,15
1,75
2,5
5,0
3,0
1,5
0,75
0,85
0,15
0,5
0,15
0,15
0,5
0,5
1,2
0,85
2,0
2,0
0,50
6.1.19. Drvo, usamljeno i uoljivo, crnogorino
6.1.19. Drvo, usamljeno i uoljivo, crnogorino
0,30
0,30
0,80
2,5
4,15 5,0
0,85
0,15
0,15
0,50
0,5
0,85
3,0
1,5
2,0
0,50
0,15
0,5
1,2
2,0
67
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
6.1.20. Skupina drvea, bjelogorica
NAPOMENA
6.1.20. Skupina drvea, bjelogorica

0,80
Kartografski znak isti je kao za 6.1.12. Bjelogorina uma
Kartografski znak isti je kao za 6.1.12. Bjelogorina uma
1,0
0,80
0,6 0,6
1,20
6.1.21. Skupina drvea, crnogorica
6.1.21. Skupina drvea, crnogorica

0,80
Kartografski znak isti je kao za 6.1.13. Crnogorina uma
Kartografski znak isti je kao za 6.1.13. Crnogorina uma
1,0
0,80
0,6 0,6
1,20
6.1.22. Drvored, bjelogorini
6.1.22. Drvored, bjelogorini
10,0
4,0-8,0
DRVORED UZ CESTU
2,0
DRVORED UZ CESTU
1,0
0,8
0,15
10,0
1,2
0,15
0,8
4,0-8,0
DRVORED KAO
GRANICA KULTURA
0,80
0,10
DRVORED KAO
GRANICA KULTURA
0,8
1,0
4,0-8,0
10,0
6.1.23. Drvored, crnogorini
6.1.23. Drvored, crnogorini
10,0
4,0-8,0
DRVORED UZ CESTU
1,4
0,2
1,4
0,2
10,0
DRVORED KAO
GRANICA KULTURA
2,0
DRVORED UZ CESTU
4,0-8,0
0,15
DRVORED KAO
GRANICA KULTURA
0,2
0,3
1,2
0,2
0,15
0,3
0,80
1,2
4,0-8,0
10,0
6.1.24. ivica, iva ograda
6.1.24. ivica, iva ograda
5,0-10,0
4,0 - 8,0
0,65
0,15
5,0-10,0
IVICA, IVA OGRADA

DVAJU KORISNIKA
1,0
IVICA UZ CESTU
IVICA UZ CESTU
0,5
0,7
0,15
4,0 - 8,0
IVICA, IVA OGRADA

DVAJU KORISNIKA
0,5
0,25
1,0
1,0
0,15
5,0-10,0
4,0 - 8,0
68
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
6.1.25. Deponij
NAPOMENA
6.1.25. Deponij
Za mjerila od 1:500-1:2000 deponij se na skicama izmjere i situacijama prikazuju
samo kraticom vrste uporabe zemljita deponij.
Deponij se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 u pravilu se postavlja jedan znak na povrinu
odlagalita. Ukoliko se radi o jako velikom odlagalitu s vie odvojenih povrina,
postavlja se jedan znak na svaku povrinu.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 na svaku povrinu se postavlja po jedan znak.
Povrina ureenog deponija obiljeava se crnom crtom irine 0,15 mm. Neureeni
deponiji se u naelu ne obiljeava rubnom crtom.
0,15
5,0
0,7
0,3
5,0
6.1.26. Stjenjak
6.1.26. Stjenjak
0,10
Za mjerila od 1:500-1:10 000 stnjenjak se na skicama izmjere i situacijama

prikazuje samo kraticom vrste uporabe zemljita stj.
Stjenjak se na katastarskom planu prikazuje se kao nain uporabe zemljita.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 gornji, povrinski znak koristi se za vea
stjenovita podruja, koja se proteu pravcem istok-zapad. Ukoliko se stjenjak
protee drugim smjerom potrebno je raster signature rotirati priblino u smjeru
protezanja stjenjaka. Kroz povrinu oznaenu kao stjenjak polau se samo 50metarske izohipse. Donji znak upotrebljava se za prikaz dugakog a uskog pojasa
stjenjaka (npr. stjenovita obala).
Podruje stjenjaka se u naelu ne obiljeava rubnom crtom.
3,0
4,0
0,10
0,6
1,8
6.1.27. Kamenjar
6.1.27. Kamenjar
0,15
0,15
6,0
6,0
0,5
15
6,0
0,15
35 35
0,15
3,0
3,0
15
6,0
1,0

izmjere.
Kamenjar se na katastarskom planu prikazuje se kao nain uporabe zemljita.
Za mjerila od 1:500-1:10 000 na veim povrinama postavlja se vie znakova,
nepravilno i nesimetrino, prema obliku povrine. Manji znak koristi se za
povrine manje od 6x6 mm u mjerilu karte ili dugake a uske povrine, ue od 6
mm u mjerilu karte.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 manje povrine oznauju se jednim znakom, a
vee s vie znakova, nepravilno rasporeenih, na razmaku ne manjem od 1 cm.
Povrina kamenjara se u naelu ne obiljeava rubnom crtom.
3,0
3,0
69
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
6.1.28. Golet
NAPOMENA
6.1.28. Golet
1,5
Za mjerila od 1:500-1:2000 golet se na skicama izmjere i situacijama prikazuje
samo kraticom vrste uporabe zemljita gol.
Golet se na katastarskom planu prikazuje se kao nain uporabe zemljita.
Za mjerila 1:20 000-1: 25 000 kartografski znak je kombinacija znakova kamenjar i
makija, ikara grmlje.
1,5
1,5
1,5
6.1.29. Pijesak
6.1.29. Pijesak
0,2
0,2
5,0

izmjere.
Pijesak se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
nepravilno i nesimetrino, prema obliku povrine. Manji znak koristi se za povrine
manje od 5x5 mm u mjerilu karte ili dugake a uske povrine, ue od 5 mm u
mjerilu karte.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 kroz povrine oznaene znakom za pijesak ne
ucrtavaju se izohipse. Povrine pod pijeskom se u naelu ne obiljeavaju rubnom
crtom.
5,0
0,2
0,2
3,0
3,0
6.1.30. Tresetite
6.1.30. Tresetite
2,4
2,4
0,6 0,4
0,6 0,4
1,0
0,4
min 5,0
min 5,0
1,0
0,4

nepravilno i nesimetrino, prema obliku povrine.
min 5,0
0,8
min 5,0
0,15
0,2
0,8
0,15
0,2
3,0
3,0
6.1.31. Movara
6.1.31. Movara
3,0
3,0
1,0
5,0
1,0
1,0
1,0
1,2
0,10
1,2
0,83
0,15
0,15
2,4
0,6 0,4
0,4 0,15
0,8
2,4
0,6 0,4
0,4 0,15
1,2
0,8
1,2
0,5 1,5
0,1
0,9
3,0

izmjere.
Movara se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
Na veim povrinama postavlja se vie znakova, nepravilno i nesimetrino, prema
obliku povrine.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 podruje movare se u naelu ne obiljeava
rubnom crtom.
0,7
0,3 0,4 0,3
70
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
6.1.32. Gromaa
NAPOMENA
6.1.32. Gromaa
0,15
0,15
0,2
0,2
3,0
0,8

izmjere.
Gromaa se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
nepravilno i nesimetrino, prema obliku povrine koja je prikazana tokatom
linijom.
3,0
0,8
3,0
3,0
6.1.33. ljunak
6.1.33. ljunak
0,2
0,2
6,0
6,0
manje od 6x6 mm u mjerilu karte ili dugake a uske povrine, ue od 6 mm u
mjerilu karte.
1,2
1,2
0,2
0,7
0,2
0,7
3,0
0,15
3,0
0,15
6.1.34. Kr
6.1.34. Kr
0,2
0,2
6,0
6,0
manje od 6 x 6 mm u mjerilu karte ili dugake a uske povrine, ue od 6 mm u
mjerilu karte.
0,2
0,2
3,0
3,0
71
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
6.1.35. Iskop gline, ilovae, pijeska ili ljunka
6.1.35. Iskop gline, ilovae, pijeska ili ljunka

15
0,
2,4
0,5
1,0
0,5
2,4
0,15
0,8
0,5
0,
2
0
0, ,4
2
0,
6
0,15
0
0, , 2
4
0,
2
2,4
2,4
0,
6
0
8 0 ,3
1, ,3
0,
6
3
0, ,3 1,8
0
6
0, ,2
0 ,4
0
15
0,
15
0,
2,4
0,
6.1.37. Podzemni rudnik, iskop ugljena ili rude

0,
1, 8
0
8
0, ,0
1
0,
4
Kartografski znak isti je kao za 6.1.37. Povrinski rudnik, iskop ugljena i rude
3,
0
0
3,
0,
15

Za mjerila od 1:500-1:10 000 objekti se prikazuju kao industrijski objekti,
skladita i sl. Znak se postavlja na mjestu ulaza u rudnik, rudarsko okno i sl.
0,
15
6.1.38. Kamenolom
6.1.38. Kamenolom
3,
2
0,
3,
4
1,
4
1,
2
0,
k.

Za mjerila od 1:500-1:25 000 znak slui samo za oznaavanje podruja rudnika,
a ne odnosi se na zgradu. Postavlja se priblino na mjesto sredita kopa. Uz
znaktreba doi slovni znak, tj. Kratica:
u. ugljen
. eljezo, eljezna ruda.
15
6.1.37. Podzemni rudnik, iskop ugljena ili rude

0,
4
Za mjerila od 1:500-1:2000 iskopi se na skicama izmjere i situacijama prikazuju

samo kraticama vrste uporabe zemljita otvoreni kop, pjeenjak ili
ljunara.
Otvoreni kop, pjeenjak ili ljunara se na katastarskom planu prikazuju kao
nain uporabe zemljita.
Za mjerila od 1:5000-1:25 000 znak slui samo za oznaavanje podruja iskopa i
ne odnosi se na mjesto sredita kopa. Uz znak treba doi slovni znak, tj. kratica:
g. glina, iskop gline
i. ilovaa, iskop ilovae
p. pijesak, iskop pijeska
. ljunak, iskop ljunka
Podruje iskopa se u naelu ne obiljeava rubnom crtom.
6.1.36. Povinski rudnik, iskop ugljena ili rude

0,
6
0
0, , 2
4
0,
6
0,
2
6.1.36. Povinski rudnik, iskop ugljena ili rude
2,4
NAPOMENA
2,5
2,5
Kartografski znak isti je kao za 6.1.36. Iskop gline, ilovae, pijeska ili ljunka
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom i kraticom k. samo na

situacijama i skicama izmjere.
Kamenolom se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
Za mjerila od 1:5000-1:25 000 znak slui samo za oznaavanje podruja
kamenoloma. Uz znak treba doi slovni znak, tj. kratica: k. kamen
Podruje kamenoloma se u naelu ne obiljeava rubnom crtom.
15
0,
15
0,
2,4
2,4
72
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
NAPOMENA
6.2. Podruja vrste uporabe zemljita:

Za mjerila od 1: 500 1: 2000 za razne vrste uporabe zemljita postoji 12 razliitih
vrsta uporabe zemljita (podruja pod oranicama i vrtovima, podruja pod livadama,
podruja pod vonjacima, podruja pod maslinicima, podruja pod vinogradima,
podruja pod panjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljitem, podruja pod
ribnjacima i tisticima i movarama, podruja pod umskim zemljitem, podruja pod
unutranjim vodama, podruja pod morem, podruja prirodno neoplodnog zemljita,
podruja pod zemljitima privedenim svrsi), koje se prikazuju raznim bojama
rastera.
Katastarska estica moe imati jednu ili vie evidentiranih vrsta uporabe. Oranice,
livade, panjaci, trstici i nerazvrstano poljoprivredno zemljite prikazuju se kao dio
katastarske estice zasebne vrste uporabe ako im je povrina vea od 500 kvadratnih
metara. Vrtovi, vonjaci, vinogradi, maslinici i ribnjaci, movare i ume prikazuju se
zasebno ako im je povrina vea od 200 kvadratnih metara. umska zemljita koja
nisu ume prikazuju se zasebno ako im je povrina vea od 500 kvadratnih metara.
Podruja vrste uporabe zemljita, vode se odvojeno od katastarskog plana kao
poseban sloj podataka koji se moe povezati s katastarskim planom i meusobno su
odvojena granicama (vidi 9.2.4. Granica podruja vrste uporabe zemljita (granica
kulture)).
Za navedene vrste zemljita postoje kratice i potrebno ih je primijeniti prema 11.3.
Kratice vrste uporabe zemljita.
6.2.1. Podruja pod oranicama i vrtovima

0,18
6.2.2. Podruja pod livadama
6.2.1. Podruja pod oranicama i vrtovima

Oranice, oranica staklenik, oranica plastenik, vrtovi, vrt staklenik, vrt - plastenik
se prema vrsti uporabe svrstavaju u poljoprivredna zemljita.
6.2.2. Podruja pod livadama

0,18
6.2.3. Podruja pod vonjacima

0,18
6.2.4. Podruja pod maslinicima

0,18
6.2.5. Podruja pod vinogradima

0,18
Livade se prema vrsti uporabe svrstavaju u poljoprivredna zemljita.

Za navedenu vrste zemljita postoji kratica i potrebno ju je primijeniti prema 11.3.
6.2.3. Podruja pod vonjacima

Vonjaci i vonjak - rasadnik se prema vrsti uporabe svrstavaju u poljoprivredna
zemljita.
6.2.4. Podruja pod maslinicima

Maslinici i maslinik - rasadnik se prema vrsti uporabe svrstavaju u poljoprivredna
zemljita.
6.2.5. Podruja pod vinogradima

Vinogradi i vinograd - rasadnik se prema vrsti uporabe svrstavaju u poljoprivredna
zemljita.
73
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
6.2.6. Podruja pod panjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljitem

0,18
6.2.7. Podruja pod ribnjacima, trsticima i movarama

0,18
6.2.8. Podruja pod umskim zemljitem

0,18
6.2.9. Podruja pod unutranjim vodama
0,18
6.2.10. Podruja pod morem
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
NAPOMENA
6.2.6. Podruja pod panjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljitem

Panjaci i nerazvrstana poljoprivredna zemljita se prema vrsti uporabe svrstavaju u
poljoprivredna zemljita.
6.2.7. Podruja pod ribnjacima, trsticima i movarama

Ribnjaci, trstici i movare se prema vrsti uporabe svrstavaju u poljoprivredna
zemljita.
6.2.8. Podruja pod umskim zemljitem

Pod umskim zemljitem podrazumijeva se: uma i ostalo umsko zemljite.
6.2.9. Podruja pod unutranjim vodama

Pod unutranjim vodama podrazumijeva se: rijeka, potok, kanal, jezero,
akumulacija, retencija, rukavac i bara.
6.2.10. Podruja pod morem
0,18
6.2.11. Podruja prirodno neplodnog zemljita
0,18
6.2.12. Podruja pod zemljitima privedenim svrsi
0,18
Pod podrujima pod morem podrazumijeva se: more, ribogojilite i marikultura.

6.2.11. Podruja prirodno neplodnog zemljita

Pod prirodno neplodnim zemljitem podrazumijeva se: neplodno zemljite, stjenjak,
kamenjar, golet, gromaa, pijesak, klizite, vododerina, sprud, stjenovita obala,
ljunana obala i pjeana obala.
6.2.12. Podruja pod zemljitima privedenim svrsi

Pod zemljitem privedenom svrsi podrazumijeva se: izgraeno zemljite, zemljite
pod zgradama, zemljite pod graevinama, dvorite, gospodarsko dvorite, ureeno
zemljite park, zemljite za sport i rekreaciju, djeje igralite, trnica, sajmite,
groblje, bazen, ureena plaa, luka, marina, zrana luka, kamenolom, sljunara,
pjeenjak, otvoreni kop, nasip, usjek, ustava, brana, deponij, buotina, stepenite,
ulica, trg, cesta, parkiralite, put, autocesta i eljeznika pruga.
74
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
NAPOMENA
6.3. Podruja posebnih pravnih reima:

Podruje posebnog pravnog reima je podruje unutar kojeg je, odlukom za to
nadlenog tijela, pravni reim uspostavljen.
Postoji 17 razliitih podruja posebnog pravnog reima i koriste se samo za mjerila
od 1: 500 1 :2000:
pomorsko dobro (PD), vodno dobro (VD), kulturno dobro (KD), strogi rezervat
(SR), nacionalni park (NP), posebni rezervat (PR), park prirode (PP), regionalni park
(RP), spomenik prirode (SP), znaajni krajobraz (ZK), park uma (P), spomenik
parkovne arhitekture (SA), tieno podruje (P), zemljite posebne namjene koje se
koristi za djelatne potrebe obrane (PO), podruje graninog prijelaza (GP),
eljeznika infrastruktura (I), luko podruje (LP).
Podruja posebnih pravnih reima, vode se odvojeno od katastarskog plana kao
poseban sloj podataka koji se moe povezati s katastarskim planom i meusobno su
odvojena granicama (vidi 9.2.6. Granica podruja posebnog pravnog reima).
Za navedene posebne pravne reime postoje kratice i potrebno ih je primijeniti
prema 11.4. Kratice posebnih pravnih reima.
6.3.1. Pomorsko dobro (PD)
6.3.1. Pomorsko dobro (PD)

0,18
0,
6.3.2. Vodno dobro (VD)
6.3.2. Vodno dobro (VD)

0,18
0,
6.3.3. Kulturno dobro (KD)
6.3.3. Kulturno dobro (KD)

0,18
0,
6.3.4. Strogi rezervat (SR)
6.3.4. Strogi rezervat (SR)

0,18
0,
6.3.5. Nacionalni park (NP)
6.3.5. Nacionalni park (NP)

0,18
0,
75
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
6.3.6. Posebni rezervat (PR)
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
NAPOMENA
6.3.6. Posebni rezervat (PR)

0,18
0,
6.3.7. Park prirode (PP)
6.3.7. Park prirode (PP)

0,18
0,
6.3.8. Regionalni park (RP)
6.3.8. Regionalni park (RP)

0,18
0,
6.3.9. Spomenik prirode (SP)
6.3.9. Spomenik prirode (SP)

0,18
0,
6.3.10. Znaajni krajobraz (ZK)
6.3.10. Znaajni krajobraz (ZK)
0,18
0,
6.3.11. Park uma (P)
6.3.11. Park uma (P)

0,18
0,
6.3.12. Spomenik parkovne arhitekture (SA)
6.3.12. Spomenik parkovne arhitekture (SA)
0,18
0,
76
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
6.3.13. tieno podruje (P)
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
NAPOMENA
6.3.13. tieno podruje (P)

0,18
0,
6.3.14. Zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO)
6.3.14. Zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO)
0,18
0,
6.3.15. Podruje graninog prijelaza (GP)
6.3.15. Podruje graninog prijelaza (GP)
0,18
0,
6.3.16. eljeznika infrastruktura (I)
6.3.16. eljeznika infrastruktura (I)
0,18
0,
6.3.17. Luko podruje (LP)
6.3.17. Luko podruje (LP)

0,18
0,
77
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
7. VODE
7.1. Vrste voda:
Za mjerila od 1:500-1:2000 znakovima prikazujemo vode samo na situacijama
odnosno skicama izmjere, dok se na katastarskom planu unutranje vode i
povrine mora prikazuju samo vanjskim linijama ili linijom vodotoka (rijeka,
kanal, potok, jezero, ribnjak, bara, akumulacija, retencija, rukavac, more,
ribogojilite, marikultura, ustave i brane), ako nije napisano drugaije.
7.1.1. Rub vodnog lica, obala, obalna linija - prirodna
7.1.1. Rub vodnog lica, obala, obalna linija - prirodna
0,15
0,20
0,15
7.1.2. Obala, obalna linija - izgraena
7.1.2. Obala, obalna linija - izgraena

0,15
0,20
0,30
Za mjerila od 1:5000-1:25 000 nain prikazivanja obale odnosi se na betoniranu,

kamenu i slinu izgraenu obalu.
7.1.3. Rijeka ili kanal, stalna voda
7.1.3. Rijeka ili kanal, stalna voda

- vodotok iri od 0,5 mm na kartografskom prikazu
- vodotok iri od 10 m
0,30
0,15
0,20
0,15
SUTLA
SUTLA
0,15
7,0
2,0
2,0
2,0
Rijeka ili kanal se na katastarskom planu prikazuje samo vanjskim linijama.

Naziv i smjer vodotoka postavlja se uz objekt ili unutar objekta, ako je objekt
dovoljno irok.
0,15
0,20
5-10
7,0 3,0
3,0
2,0
- vodotok irine od 10 do 20 m
0,15
0,30
0,15
0,15
2,0
5-10
2,0
78
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
7.1.4. Rijeka ili kanal, povremena voda
7.1.4. Rijeka ili kanal, povremena voda

- vodotok iri od 0,5 mm na kartografskom prikazu
2,0
1,0
2,0
0,5
Rijeka ili kanal se na katastarskom planu prikazuje samo vanjskim linijama.

Naziv vodotoka postavlja se uz objekt.
0,15
0,20
1,0
7,0 3,0
0,15
0,20
0,15
0,15
NAPOMENA
1,0
2,0
5-10
0,5
7,0 3,0
0,5
2,0
- vodotok irine od 10 do 20 m
0,15
1,0
0,5
0,30
0,15
0,15
2,0
5-10
7.1.5. Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), stalna voda
7.1.5. Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), stalna voda

- vodotok do 0,5 mm na kartografskom prikazu
2,0
- potok ili kanal, iri od 2,5 m
- potok (rijeka ili kanal ui od 10 m)

0,15
0,15 - 0,5
0,15
BLIZNE
C
ec
Blizn
0,15
2,0
4,0
Potok se na katastarskom planu prikazuje samo linijom vodotoka.

Naziv i smjer vodotoka postavlja se uz objekt ili unutar objekta, ako je objekt
dovoljno irok.
0,5
- potok ili kanal, ui od 2,5 m

0,2
Plitek
7.1.6. Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), povremena voda
7.1.6. Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), povremena voda

- vodotok do 0,5 mm na kartografskom prikazu
2,0
- potok ili kanal, iri od 2,5 m
- potok (rijeka ili kanal ui od 10 m)
1,0
0,20
0,15 - 0,5
0,15 - 0,5
EK
BLAT
0,15
1,0
0,5
0,15
Potok se na katastarskom planu prikazuje samo linijom vodotoka.

Naziv vodotoka postavlja se uz objekt.
1,0
2,0
7,0
0,5
3,0
- potok ili kanal, ui od 2,5 m

1,0
0,5
0,2
79
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
7.1.7. Jezero ili ribnjak
7.1.7. Jezero ili ribnjak

0,15
0,15
0,20
JEZERCE
0,30
Jezero ili ribnjak se na katastarskom planu prikazuje samo vanjskim linijama.

Naziv vodotoka postavlja se uz objekt ili unutar objekta, ako je objekt dovoljno
irok.
JEZERCE
7.1.8. Bara
7.1.8. Bara
0,15
0,20
60
60
0,50
0,50
1,0
1,5
1,0
1,5
Bara se na katastarskom planu prikazuje samo vanjskim linijama.

Naziv vodotoka postavlja se uz objekt ili unutar objekta, ako je objekt dovoljno
irok.
Kartografski znak isti je kao za 7.1.7. Jezero ili ribnjak
Mala bara
0,25
0,25
7.1.9. Lokva, moilo
7.1.9. Lokva, moilo

0,15
lo.
NAPOMENA
0,20
lo.
lo.
lo.
1,0
Lokva, moilo se na katastarskom planu prikazuje samo vanjskim linijama.

Unutar lokve se za mjerila od 1: 500-1: 10 000 stavlja kratica lo.. Font za
kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 prikazuje se tlocrtno, a kad je manja od 30 m,
znakom. Naziv objekta upisuje se uz objekt.
80
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
7.2. Pojedinani elementi voda:

7.2.1. Slap, vodopad, prag u vodotoku
- do 2 metra visine
7.2.1. Slap, vodopad, prag u vodotoku

- do 2 metra visine
- manji slap, vodopad

0,15
100,13
2,0
1,0-
99,56
0,6
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 kad se slap nalazi na rijeci iroj od 1,2 mm na
karti, prikazuje se linijom debljine 0,3 mm preko cijele irine rijeke.
1,2
,0
1,0-2
0,3
1,0
- preko 2 metra visine
- preko 2 metra visine
- vei slap, vodopad

0,15
100,25
3
2,0-
95,58
0,3
,0
0,6
0,3
0,5
0,7
0,3
1,0
1,0
- izgraeni
101,45
99,88
99,56
2,0
max 2,0
7.2.2. Kaskade, brzaci
7.2.2. Kaskade, brzaci
1,2
0,15
1,2
0,15
0,6
1,0
0,6
1,0
1,5
1,5
Kartografski znak isti je kao za 7.2.1. Slap, vodopad, prag u vodotoku
81
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
7.2.3. Brana
7.2.3. Brana
- do 3 metra visine
- do 3 metra visine
- manja brana
0,15
115,7
0,3
113,4
1,2
0,6
2,0
Brane se na katastarskom planu prikazuju samo vanjskim linijama.

Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 kad se brana nalazi na rijeci iroj od 1,2 mm na
karti, prikazuje se crtom debljine 0,3 mm preko cijele irine rijeke. Izrazito velike
brane prikazuju se tlocrtom.
0,3
1,0-2,0
1,0
- od zemlje via od 3 metra
- via od 3 metra
- vea brana
max 4,0
0,5
0,15
1,0
0,3
0,5
0,7
0,3
- od kamena via od 3 metra
- od betona via od 3 metra
7.2.4. Ustava
7.2.4. Ustava
0,3
Kartografski znak isti je kao za 7.2.3. Brana
Ustave se na katastarskom planu prikazuju samo vanjskim linijama.
1,0
0,3
82
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
7.2.5. Odbija
NAPOMENA
7.2.5. Odbija
- do 0,5 mm irine na kartografskom prikazu

0,3
Kartografski znak isti je kao za 7.2.3. Brana
0,3
- iri od 0,5 mm irine na kartografskom prikazu
0,3
7.2.6. Ledobran
7.2.6. Ledobran
0,25
0,25 0,25
0,50
0,75
60
7.2.7. Izvor, vrelo
7.2.7. Izvor, vrelo

1,0
2,0
0,15
1,0
1,5
0,20
1,2
0,8
0,15
7.2.8. Izvor mineralne ili termalne vode
7.2.8. Izvor mineralne ili termalne vode
2,0
1,4
1,0
1,0
0,15
1,4
1,0
0,20
1,5
0,15
1,0
0,8
83
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
7.2.9. Izvir i uvir ponornice
NAPOMENA
7.2.9. Izvir i uvir ponornice

2,0
0,15
1,2
1,0
0,15
0,6
1,0
0,2
0,15
0,6
0,6
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 postavlja se okomito na tok ponornice.
1,2
0,2
7.2.10. Slavina, pipa, esma
7.2.10. Slavina, pipa, esma

0,15
0,15
1,0
0,15
0,2
0,5
1,0
1,0
0,6
0,6
1,4
1,2
1,4
7.2.11. Bunar, crpka
7.2.11. Bunar, crpka

1,0
0,2
0,6
1,0
1,0
1,0
0,15
1,6
0,15
0,5
1,6
1,4
1,4
7.2.12. Sondani bunar
7.2.12. Sondani bunar

0,15
Kartografski znak isti je kao za 7.2.11. Bunar, crpka
2,0
1,0
Kartografski znak isti je kao za 7.2.11. Bunar, crpka
1,0
7.2.13. Cisterna
7.2.13. Cisterna
2,5
2,5
1,0
0,2
0,6
1,6
1,6
0,15
0,4
1,2
1,2
0,15
84
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
7.2.14. Spremnik
NAPOMENA
7.2.14. Spremnik
0,15
1,4
0,7
0,15
0,15
0,6
0,6
1,4
0,7
1,2
1,4
1,4
7.2.15. Sidrite
7.2.15. Sidrite
0,8
0,8
0,8
0,15
0,3
0,15
0,25
0,15
0,6
0,68 0,6
0,15
0,3
0,15
0,25
0,15
2,6
0,6
0,68 0,6
0,3
0,15
0,3
0,15
0,25
0,15
2,6
0,3
0,6
0,68 0,6
0,7
0,7
2,55
2,6
0,3
0,7
2,55
2,55
7.2.16. Svjetionik
7.2.16. Svjetionik
- na objektu
- na objektu
2,0
2,0
0,5
1,0
0,15
0,15
0,4
0,5
1,0
0,15
0,5
0,5
- na stupu
1,2
Za mjerila od 1:500-1:2000 svjetionik se prikazuje znakom ukoliko je manji od

1m m2, u protivnom se prikazuje kao za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade
mjeovite uporabe, gdje se onda osim na skici, prikazuje i na katastarskom
planu.
1,2
- na stupu
2,0
2,0
0,5
1,0
0,5
1,0
0,15
0,2
0,15
0,5
1,0
0,2
0,5
1,0
3,0
3,0
7.2.17. Hrid
7.2.17. Hrid
60
60
60
0,2
1,8
0,15
0,2
1,8
1,2
85
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
7.2.18. Plutaa
NAPOMENA
7.2.18. Plutaa
1,8
1,4
1,8
0,2
0,2
0,2
0,4 1,2 0,4
0,4 1,2 0,4
0,3 1,0 0,3
2,0
2,0
1,6
7.2.19. Mareograf
7.2.19. Mareograf
0,5
mg.
0,5
mg.
5,0
Uz znak za mareograf se za mjerila od 1: 500-1: 10 000 stavlja kratica mg.. Font

5,0
mg. 2,0
mg. 2,0
7.2.20. Vodomjer, vodomjerna letva
7.2.20.Vodomjer, vodomjerna letva
0,5
0,5
3,0
3,0
7.2.21. Vodoskok
7.2.21. Vodoskok
0,5
0,15
1,5
0,5
0,15
3,0
1,5
1,0
3,0
1,0
1,0
2,0
1,0
2,0
7.2.22. Estavela, vrelo-ponor
7.2.22. Estavela, vrelo-ponor

1,0
2,0
0,15
1,0
1,0
1,0
4,0
2,0
0,15
1,0
1,0
4,0
86
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
7.2.23. Drvena obaloutvrda

0,15
stvarnoj veliini
NAPOMENA
7.2.23. Drvena obaloutvrda
5,0
0,5
7.2.24. Kosa obaloutvrda
7.2.24. Kosa obaloutvrda
- od kamena
10-20
2,0
0,8
2,0
1,0
- od betona
10-20
2,0
0,8
2,0
1,0
7.2.25. Okomita obaloutvrda od kamena ili betona - pristanite
7.2.25. Okomita obaloutvrda od kamena ili betona - pristanite
10-20
0 ,6
0,8
2,0
7.2.26. Kosi mol, gat, valobran
0,2
5 ,0-20,0
2 ,0
7.2.26. Kosi mol, gat, valobran
- od kamena
- od betona
87
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
7.2.27. Okomiti mol, gat, valobran od kamena ili betona
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
NAPOMENA
7.2.27. Okomiti mol, gat, valobran od kamena ili betona
88
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
8. RELJEF
8.1. Visinska predstava reljefa:
Reljef nije sadraj katastarskog plana tako da se za mjerila od 1: 500-1:2000
kartografski znakovi upotrabljavaju samo za skice izmjere i situacije.
Nain uporabe dijela katastarske estice (primjeri: vododerina, brazda, jaruga,
klizite, odron, sprud i stjenovita, ljunana i pjeana obala) se od ostalih dijelova
naina uporabe na katastarskom planu i skici izmjere razdvaja granicom koja se
prikazuje kao pod 9.2.3. Granice vrste uporabe katastarskih estica. Granice vrste
uporabe katastarskih estica se prikazuju samo u sluaju kada je na nekoj
katastarskoj estici potrebno prikazati vie vrsta uporabe katastarske estice.
8.1.1. Visinske toke - kote
8.1.1. Visinske toke - kote
321.4
321.4
1,4
321.4
321
1,4
321.4
321
0,4
1,5
8.1.2. Slojnice
8.1.2. Slojnice
min 0,25
0,30
125
min 0,25
glavne
0,30
osnovne
0,15
125
0,15
pomone
4,0
1,0
0,15
0,15
pribline
5,0
1,0
125
0,15
osnovne
0,15
pomone
1,5 1,0
0,5
1,0
125
5 - metarske
10 - metarske
0,30
pribline
3,0
1,0
1,4
glavne
12
5
0,15
12
0,15
12
5
Uz toku se obavezno ispisuje visina.
0,6
0,4
125
min 0,25
50 - metarske
125
Za mjerila od 1:500 do 10 000 glavna slojnica je svaka peta slojnica i posebno se

oznaava brojem (visinom).
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000, se samo 50 metarske slojnice posebno oznaavaju
brojem (visinom).
Visina slojnica se upisuje u smjeru uspona terena.
1,2
1,4
8.1.3. Izobate
8.1.3. Izobate
0,15
0,7
1,1
0,15 1,1
0,15 1,4
0,15
0,15
0,25
0,15
- 2 metarske
0,8
0,7
0,15
0,5
1,5 0,7 0,15
0,8
1,9
0,6
3,5
0,15
1,0
0,25
- 5 metarske
0,15 1,1
0,15 1,4
- 10 metarske
0,15
- 20 metarske
0,15
- 50 metarske
- 100 metarske
8.1.4. Granica prestanka crtanja slojnica
0,7
1,1
0,25
0,15
- 2 metarske
0,8
0,7
0,15
0,5
1,5 0,7 0,15
0,8
1,9
0,6
3,5
1,0
0,25
- 5 metarske
- 10 metarske
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 izobate se crtaju samo na moru. Osim izobatama
morsko dno definira se oznakom dubina.
- 20 metarske
- 50 metarske
- 100 metarske
8.1.4. Granica prestanka crtanja slojnica
2-5
0,35 1,5
0,3
89
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
8.2. Posebni reljefni oblici:

8.2.1. Vododerina, brazda, jaruga (prijelomnica)
8.2.1. Vododerina, brazda, jaruga (prelomnica)

2,0
2,0
0,15
2,0

izmjere.
Vododerina, brazda, jaruga se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe
zemljita.
2,0
0,2
8.2.2. Vrtaa, ponikva, udoljica, humak, breuljak

- s otrim prijelazima terena
214.4
8.2.2. Vrtaa, ponikva, udoljica, humak, breuljak

0,15
217.5
0,75
216.1
216.4
217.5
1,5
213.7
1,5
2,0
1,5
0,5
0,3
1,5
0,15
- s blaim prijelazima terena
0,15
1,0
0,15
4
1,5
1,5
0,5
72.1
1,5
0,7
0,75
0,15
1,0
2,5
0,15
89.4
216.4
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 unutar objekta obvezatno se postavlja visinska toka

(kota), a ukoliko je objekt premalen za upis visine, postavlja se znak minus (-).
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 znak se upotrebljava za prikazivanje dubokih, a
uskih ponikva sa strmim stranama (kraki teren).
0,35
0,8
0,30
1,5
0,15
1,5
0,6-0,8
0,5
217.9
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 unutar objekta obvezatno se postavlja visinska toka

(kota), a ukoliko je objekt premalen za upis visine, postavlja se znak minus (-), za
depresije ili bez znaka za uzvienja.
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 manje ponikve prikazuju se znakom, a vee
izohipsama. U sredini ponikve nalazi se kota ili znak -. Vee ponikve koje se ne
mogu prikazati izohipsama usvojene ekvidistancije prikazuju se tlocrtno s obrubom
koji ine smee crtice debljine 0,1 mm i duljine 0,6 0,8 mm na razmaku 0,5 mm.
Na isti nain prikazuju se blagi lomovi terena.
1,5
8.2.3. Prirodni pokos
8.2.3. Prirodni pokos
- do 2 metra visine
- do 2 metra visine
0,15
0,15
0,15
Kartografski znak isti je kao za 3.5.1. Nasip do 2 metra visine
0,5
0,6-2,0
2,0
1,0
- vii od 2 metra
- vii od 2 metra
0,15
0,15
112.34
d/2
d/2
d
0,3
2,0
Kartografski znak isti je kao za 3.5.1. Nasip vii od 2 metra
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 dua crta moe biti razliite duine 1mm, 2 mm,
3 mm itd., to ovisi o irini pokosa.
1,0
d=0,6 do 3,0h
d = 1 mm, 2 mm ...ili po potrebi
90
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
- uski prirodni usjek, jarak ili kanal manji od 5 metara

irine
- vii od 2 metra bez donje linije

0,15
103.62
d/2
0,15
0,15
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 kartografski znak se koristi za jako uske prirodne

usjeke ili kanale (manje od 5m irine bez obzira na dubinu).
1,0
94.56
2,0
1,0
d=0,6 do 4,0
8.2.4. Strma stijena, litica
8.2.4. Strma stijena, litica

Za mjerila od 1:5000-1:10 000 odnosi se na prirodne reljefne oblike. Gornja crta
stijene prikazuje se znakom, a donja smeom crtom irine 0,15 mm. Izmeu ovih
crta crtaju se crte koje prikazuju pribline oblike i lomove stijene te priblina
glavna izohipsa. Znak se koristi i za okomiti i strmi prirodni pokos ili obalu viu od
2 m.
4,0
4,0
0,15
0,15
1,0
0,8
0,8
1,0
8.2.5. Okomiti i strmi prirodni pokos, obala, klisura, vii od 2 m
8.2.5. Okomiti i strmi prirodni pokos, obala, klisura, vii od 2 m
0,15
0,13
0,8
1,0 1,0
1,0

izmjere.
Stjenovita, ljunana i pjeana obala se na katastarskom planu prikazuje kao nain
uporabe zemljita.
0,8
1,0
8.2.6. Klizite, odron
8.2.6. Klizite, odron
35
0,35 1,5
35.3

izmjere.
Klizite, odron se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 unutar povrine klizita se prikazuju samo
pribline izohipse.
33.9
33.4
31.7
30
30.8
8.2.7. pilja, peina
8.2.7. pilja, peina
- bez vode
0,6
0,4 1,75
0,75
0,15
0,5
0,3
0,6
0,15
0,5
0,3
0,6
1,4
0,15
1,0 1,5 1,0
0,8 1,2 0,8
0,8 1,2 0,8
3,5
2,8
2,8
1,4
pilje, peine bez vode i s vodom prikazuju se istim kartografskim znakovima za

mjerila od 1: 5000-1:25 000.
91
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
NAPOMENA
- s vodom
0,6
0,4
0,75
0,15
1,0 1,5 1,0
3,5
8.2.8. iljak, hrid
8.2.8. iljak, hrid

60
60
60
0,2
0,15
0,2
2,0
1,2
1,8
8.2.9. Ponor, jama
8.2.9. Ponor, jama

1,0
1,0
1,0
0,15
1,0
1,0
1,0
0,20
1,0
0,15
0,4 0,4
8.2.10. Sedlo, prijevoj
8.2.10. Sedlo, prijevoj

0,7 0,4 0,7
685
2,0
0,15
531
1,7
Znak se postavlja u smijeru prijelaza prijevoja. Ako preko prijevoja prelazi cesta,
ili se na prijevoju nalazi kota, potrebno je lijevi i desni dio znaka razmaknuti na
irinu ceste odnosno kote.
0,15
8.2.11. Greben
8.2.11. Greben
5,0-8,0
3,0-5,0
0,13
0,15
0,3
0,3
0,8
1,0
1,0
0,8
92
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000

stvarnoj veliini
8.2.12. Terasasto zemljite
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
NAPOMENA
8.2.12. Terasasto zemljite
100
206.6
205.3 205
97.9
204.8
203.9
96.1
203.6
201.3
8.2.13. Terasasto zemljite s podzidom
8.2.13. Terasasto zemljite s podzidom
114.4
112.9
112.4
169.3
111.1
166.9
110
93
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000

stvarnoj veliini
NAPOMENA
9. GRANICE
9.1. Granice administrativne podjele:
9.1.1. Drava, dravna granica
9.1.1. Drava, dravna granica

0,15
1,0
1
1 1
0,3
5,0
1,0
0,5
0,5
0,5 0,5
2,0
3,0
10,0
3,5
1,5
9.1.2. upanija
1,0
0,3
0,15
0,5
2,0
1,0
1,0
0,5
7,0
0,15
9.1.2. upanija
1,2
0,3
0,6
3,5
1,0
9.1.3. Grad ili opina
9.1.3. Grad ili opina
0,2
7,0
3,0
1,5
0,3
1,5
9.1.4. Katastarska opina
K.o. Kupljenovo
0,3
0,3
3,0
0,5
0,3
0,5
9.1.4. Katastarska opina
7,0
3,0
0,3
K.o. Zaprei 2,5
4,0
0,2
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 prikazuje se samo na lomovima, tromeama i sl.
2,5
9.2. Mee i druge granice:

9.2.1. Granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere)
0,30
9.2.1. Granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere)
0,18
94
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
9.2.2. Sporna granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere)
NAPOMENA
9.2.2. Sporna granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere)
3,0
3,0
3,0
stvarnoj veliini
3,0
0,30
0,18
1,0
1,0
9.2.3. Granica vrste uporabe katastarskih estica
9.2.3. Granica vrste uporabe katastarskih estica
- na katastarskom planu
0,6
0,6
0,18
Granica vrste uporabe katastarskih estica prikazuju se na katastarskom planu,

situaciji i skici izmjere samo u sluaju kada je na nekoj katastarskoj estici potrebno
prikazati vie vrsta uporabe neke katastarske estice.
0,18
2,4
2,4
- na skici izmjere
9.2.4. Granica podruja vrste uporabe zemljita (granica kulture)
0,18
0,13
9.2.5. Granica adresa katastarskih estica

0,3
9.2.4. Granica podruja vrste uporabe zemljita (granica kulture)
0,15
Za mjerila od 1: 500 1 :2000 izmeu raznih vrsta uporabe zemljita ucrtava se

granica podruja vrste uporabe zemljita za:
- podruja pod oranicama i vrtovima,
- podruja pod livadama,
- podruja pod vonjacima,
- podruja pod maslinicima,
- podruja pod vinogradima,
- podruja pod panjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljitem,
- podruja pod ribnjacima i trsticima i movarama
- podruja pod umskim zemljitem,
- podrujja pod unutranjim vodama,
- podruja pod morem,
- podruja prirodno neplodnog zemljita,
- podruja pod zemljitima privedenim svrsi.
Katastarska estica moe imati jednu ili vie evidentiranih vrsta uporabe. Oranice,
livade, panjaci, trstici i nerazvrstano poljoprivredno zemljite prikazuju se kao
dio katastarske estice zasebne vrste uporabe ako im je povrina vea od 500
kvadratnih metara. Vrtovi, vonjaci, vinogradi, maslinici i ribnjaci, movare i
ume prikazuju se zasebno ako im je povrina vea od 200 kvadratnih metara.
umska zemljita koja nisu ume prikazuju se zasebno ako im je povrina vea od
500 kvadratnih metara.
Granice podruja vrste uporabe, vode se odvojeno od katastarskog plana kao
poseban sloj podataka koji se moe povezati s katastarskim planom (vidi nain
prikaza 6.2. Podruja vrste uporabe zemljita)
9.2.5. Granica adresa katastarskih estica

0,7
Granice adresa katastarskih estica prikazuju se za mjerila od 1:500-1: 2000 i to

samo na skicama izmjere.
Podruje u kojem je katastarskim esticama odreeno zajedniko ime (adresa
katastarske estice) evidentira se u katastru nekretnina sa svrhom iskazivanja
pripadnosti neke katastarske estice rudini, ulici, trgu i slino. Jedna katastarska
estica moe imati samo jednu adresu katastarske estice.
Imena adresa katastarskih estica za rudine piu se i orijentiraju u smjeru sjevera,
a za ulice u smjeru protezanja ulice.
95
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
stvarnoj veliini
1,5 1,5
0,18
1,0
9.2.6. Granica podruja posebnog pravnog reima
1,0
9.2.6. Granica podruja posebnog pravnog reima
1,5 1,5
0,30
9.2.7. Broj katastarske estice
1254/8
NAPOMENA
0,30
Podruje posebnog pravnog reima je podruje unutar kojeg je, odlukom za to

nadlenog tijela, pravni reim uspostavljen.
Za mjerila od 1: 500 1 :2000 ucrtava se granica za 17 razliitih podruja
posebnog pravnog reima:
pomorsko dobro (PD), vodno dobro (VD), kulturno dobro (KD), strogi rezervat
(SR), nacionalni park (NP), posebni rezervat (PR), park prirode (PP), regionalni
park (RP), spomenik prirode (SP), znaajni krajobraz (ZK), park uma (P),
spomenik parkovne arhitekture (SA), tieno podruje (P), zemljite posebne
namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO), podruje graninog
prijelaza (GP), eljeznika infrastruktura (I), luko podruje (LP).
Granice podruja posebnih pravnih reima, vode se odvojeno od katastarskog
plana kao poseban sloj podataka koji se moe povezati s katastarskim planom
(vidi nain prikaza 6.3. Podruja posebnih pravnih reima).
9.2.7. Broj katastarske estice
1254
2,0
Broj katastarske estice prikazuje se tako da ne prekriva ostale podatke

katastarskog plana ili skice izmjere i da je nedvosmisleno jasno na koji se poligon
katastarske estice odnosi, a sastoji se od osnovnog broja i podbroja. (Font za
mjerila od 1: 500 1: 2000 je Arial, do je za mjerila 1: 5000 1: 10 000 Arial
Italic.)
2,0
9.2.8. Kuni broj
9.2.8. Kuni broj
168A 1,5
Kuni brojevi prikazuju se na katastarskom planu i na skicama izmjere brojevima

i slovima, tako da je njihov poloaj odreen poloajem glavnog ulaza kojemu su
pridrueni. (Font za mjerila od 1: 500 1: 10 000 je Arial)
168A 1,5
9.3. Granine oznake za dravnu granicu:

9.3.1. Kameni ili betonski stup (tromena toka)
9.3.1. Kameni ili betonski stup (tromena toka)
1,7
1,7
0,30
0,30
5,8
0,30
0,60
5,8
0,30
0,60
5,0
5,0
9.3.2. Kameni ili betonski stup (glavna lomna toka)
9.3.2. Kameni ili betonski stup (glavna lomna toka)
0,30
3,0
B16
0,30
0,30
0,60
5,0
3,0
Tromena toka predstavlja presjek tri dravne granice i postavlja se naprimjer na

slovensko-maarsko-hrvatskoj granici, a prikazuje se na situacijama i skicama
izmjere.
Na terenu je to betonska piramida razliitih visina i dimenzija. Postoje dvokatne s
visinama 215 cm, gdje je temelj s dimenzija stranice trokuta 170 cm, a svaka
stepenica je manja i zavrava s dimenzijama stranice trokuta 70 cm. Trokatne
piramide s visinama od 300 cm imaju temelj nepravilni esterokut s dimenzijama
190 cm, a svaka slijedea stepenica je manja, 160 cm, 140 cm i zavrava s 60 cm.
Na piramide se na stranice okrenute prema pojedinoj dravi stavlja grb i naziv
drave.
3,0
B16
0,30
0,60
5,0
3,0
Kameni ili betonski stup na glavnoj lomnoj toki predstavlja glavnu lomnu toku
dravne granice, a prikazuje se na situacijama i skicama izmjere..
Na terenu je to granini betonski stup TIP 1 (priblino 120 kg) ), visine 130 cm s
dimenzijama 30 x 30 cm pri dnu i 20 x 20 cm pri vrhu, gdje se nalazi i uklesani
krii. Toke takoer imaju i podzemni centar, betonska ploica 15 x 15 cm. Na
betonske stupie se na stranice okrenute prema pojedinoj dravi stavlja oznaka
drave (RH, MK i dr.).
96
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
9.3.3. Kameni ili betonski stup (dopunska lomna toka)
B16.1
0,30
0,30
0,60
3,0
0,30
0,30
0,60
3,0
B16.1
3,0
3,0
3,0
9.3.4. Oznaka na mostu ili cesti, granini reper

0,4 0,3
Kameni ili betonski stup na dopunskoj lomnoj toki predstavlja toke izmeu
glavnih lomnih toaka na dravnoj granici, a prikazuje se na situacijama i skicama
izmjere..
Na terenu je to granini betonski stup TIP 3 (priblino 80 kg) ), visine 200 cm s
dimenzijama 15 x 15 cm, gdje se pri vrhu takoer nalazi uklesani krii. Toke
takoer imaju i podzemni centar, betonska ploica 15 x 15 cm. Na betonske
stupie se na stranice okrenute prema pojedinoj dravi stavlja oznaka drave (RH,
MK i dr.).
0,4 0,3
0,30
0,30
0,60
4,0
3,0
0,30
0,60
B16
2,5
4,0
Granini reper predstavlja lomnu toku dravne granice prikazuje se na

situacijama i skicama izmjere.
Na terenu je to metalna bolcna duine 10 cm s kapom dimenzija 8 cm koja se
postavlja na mostovima i cestama preko kojih prolazi granica, na nain da srednja
toka bolcne predstavlja lomnu toku dravne granice.
2,5
9.3.5. Granina tabla
9.3.5. Granina tabla
3,0
RH MK
NAPOMENA
9.3.4. Oznaka na mostu ili cesti, granini reper
0,30
B16
9.3.3. Kameni ili betonski stup (dopunska lomna toka)
3,0
3,0
stvarnoj veliini
RH MK
Granina tabla na liniji dravne granice prikazuje se na situacijama i skicama

izmjere.
Na terenu je to metalna tabla dimenzija 60 x 30 cm koja se postavlja na
mostovima i cestama preko kojih prolazi granica, na nain da se srednja crta na
tabli nalazi na liniji dravne granice. Kratice na tabli oznaavaju skraenice
naziva drave (RH, MK i dr.).
1,5
7,0
9.3.6. Primjer crtanja granice s graninim oznakama
9.3.6. Primjer crtanja granice s graninim oznakama
B16.1
B15.8
B16
B16
9.4. Granine oznake lomnih toaka granica katastarskih estica:

Granine oznake lomnih toaka granica katastarskih estica koriste se i prikazuju
iskljuivo na situacijama i skicama izmjere i ne prikazuju se na karastarskom
planu.
9.4.1. Vidljiva trajna oznaka, betonski stup

0,15
0,20
1,5
1,5
9.4.1. Vidljiva trajna oznaka, betonski stup

0,15
0,20
1,5
1,5
97
1:500 1:2000
stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000
stvarnoj veliini
1:20 000 1:25 000
9.4.2. Vidljiva trajna oznaka, eljezni klin

0,15
0,30
0,15
0,30
0,15 1,5
1,5
9.4.3. Vidljiva trajna oznaka, keramika cijev

0,15
0,20
1,5
1,5
1,5
1,5
9.4.4. Vidljiva trajna oznaka, plastina oznaka s eljeznom jezgrom
9.4.4. Vidljiva trajna oznaka, plastina oznaka s eljeznom jezgrom

0,15
0,30
1,5
0,15 1,5
1,5
0,15 1,5
9.4.5. Vidljiva trajna oznaka, kri u ivoj stijeni
0,30
NAPOMENA
0,15 1,5
9.4.3. Vidljiva trajna oznaka, keramika cijev
0,15
0,30
9.4.2. Vidljiva trajna oznaka, eljezni klin
1,5
0,15
0,20
stvarnoj veliini
9.4.5. Vidljiva trajna oznaka, kri u ivoj stijeni
0,30
1,5
0,15 1,5
1,5
0,15 1,5
9.4.6. Lomna toka istodobno kao toka zgrade ili druge graevine
9.4.6. Lomna toka istodobno kao toka zgrade ili druge graevine
1,5
1,5
0,30
0,75
0,40
0,50
0,15
9.4.7. Lomna toka neobiljeena vidljivom trajnom oznakom

0,18
9.4.7. Lomna toka neobiljeena vidljivom trajnom oznakom
1,0 0,18
0,20
98
10. ZEMLJOPISNA IMENA (TOPONIMI)

10.1. Imena adresa katastarskih estica:
Mjerilo 1:500 1:2000
Visina
slova
Primjeri (font: Arial, Times New Roman i Arial Narrow)
Ime adrese katastarske estice
2,5 mm
Ulica Bana Josipa Jelaia, Gmajna, Kapucinski trg
Naziv zgrade ili druge graevine
2,5 mm
Pota
Ime rijeke jezera i potoka
3,0 mm
Kupa
Ime drave
5,0 mm
Hrvatska
Ime upanije, grada ili opine
4,0 mm
Zagreb
Ime katastarske opine
2,5 mm
K.O. ZAPREI
Ime i Prezime
2,0 mm
Ivan Ivi
Adresa
2,0 mm
Matije Gupca 20, 10310 Ivani Grad
OIB
2,0 mm
45581972435
Podatak o idealnom dijelu vlasnitva
1,8 mm
1/2
Broj katastarske estice
2,0 mm
1254/8
Kuni broj
1,5 mm
168A
Kratice vrste uporabe zemljita i

kratice posebnih pravnih reima
2,0 mm
autocesta, or, NP
Napomena
Ime adresa katastarskih estica predstavlja naziv rudine, ime
ulice ili naziv trga. Toponimi na rudine i naziv trga pruaju se
u smjeru sjevera, a imena ulica u smjeru protezanja ulice.
Odnosi se takoer i na nazive katastarskog ureda ili ispostave,

katastarske opine ili naziva naselja.
Font za kratice je Arial Narrow.
Napomena: Prikazuju se samo za mjerila od 1:500-1:2000 na katastarskim planovima, situacijama i skicama izmjere.
99
10.2. Imena naselja i pojedinanih objekata:

Mjerilo 1:500 1:10 000 (za topografske karte i situacije)
Visina slova
Primjeri (font: Times New Roman i Arial Narrow)
Grad s vie od 100 000 stanovnika
8,0 mm
ZAGREB
Grad od 20 000 do 100 000 stanovnika
7,0 mm
SISAK
Grad do 20 000 stanovnika
5,5 mm
DUGA RESA
Naselje s vie od 2 000 stanovnika
4,5 mm
NUTAR
Naselje do 2 000 stanovnika
3,5 mm
ULOVAC
Dio naseljenog mjesta
3,5 mm
Dubrava
Zaselak
3,0 mm
Raosi
Majur, sala
2,2 mm
Zeleni Majur
Ruevina starog grada ili naselja
2,6 mm
VELIKI TABOR
Kratice i nazivi uz kratice, pojedinani objekti
1,6 mm
tv. Torpedo, ht. Bellevue, HE Senj, tancija
Imena naselja i pojedinanih objekata
* kratice se u pravilu upisuju kako je ovdje navedeno, osim ako nije kod pojedinog kartografskog znaka oznaeno drugaije.
Mjerilo 1: 20 000 1:25 000 (za topografske karte)

Visina slova
Primjeri (font: Times New Roman)
Grad s vie od 250 000 stanovnika
5,0 mm
ZAGREB
4,5 mm
KARLOVAC, PULA, SPLIT
4,0 mm
METKOVI, ROVINJ, SISAK
Grad do 9 999
3,6 mm
ILOK, PORE, KLANJEC
Gradske etvrti
3,0 mm
Vrbani, Jarun, Tvra, Bavice
Sjedite opine
3,6 mm
Brdovec, Jakovlje, Pokupsko
Naselje
2,8 mm
Debelo Brdo
Malo selo, Zaselak, Selo
2,2 mm
Grgii, Puii
Turistiko naselje
1,8 mm
Tn. Uvala Scott, Tn.Lanterna,
Kratice i nazivi uz kratice, pojedinani objekti
1,6 mm
tv. Torpedo, ht. Bellevue, HE Senj, Brodogradilite Uljanik
Imena naselja i pojedinanih objekata
* kratice se u pravilu upisuju kako je ovdje navedeno, osim ako nije kod pojedinog kartografskog znaka oznaeno drugaije.
100
10.3. Imena zemljopisnih cjelina podruja:

Visina slova
Primjeri (font: Arial Narrow)
Kraj, vee podruje
6,0 mm
Podravina
Rudina
3,0 mm
PERINO POLJE
Manja rudina u veoj
2,2 mm
MARINOVA LEDINA
uma
5,0 mm
Lonjska uma
Park
3,0 mm
Maksimir
iroke ulice i avenije
2,5 mm
Avenija Dubrovnik
Manje ulice
1,8 mm
Gajeva
Imena zemljopisnih cjelina

Visina slova
Primjeri (font: Arial Narrow)
Polja
4,0 mm
Liko polje
Rudine
2,5 mm
Gmajna
Smjerovi cesta uz rub karte
1,8 mm
Split
Imena zemljopisnih cjelina
101
10.4. Imena reljefnih oblika zemljita:

Visina slova
Primjeri (font: Arial Narrov Italic)
Planina, gora
5,5 mm
Papuk
Brdo, brijeg, klisura
4,5 mm
Malo Brdo
Vrh, glavica, sedlo do 800 m
2,6 mm
Mala glava
Vrh, glavica, sedlo vie od 800 m
3,5 mm
Sljeme
Peina, pilja, ponor, rt
3,0 mm
Veternica
Visina slojnice (font: Arial)
1,4 mm
120
Kota (font: Arial)
1,4 mm
125.3
Imena zemljinih reljefnih oblika

Visina slova
Primjeri (font: Arial Italic)
Planine od 1 000 do 2 000 m
5,5 mm
Velebit
Niske planine od 500 do 999 m
5,0 mm
Papuk
Gorje do 499 m
4,5 mm
Vukomerike
Gorice
Planinski i gorski predjeli
3,0 mm
Samarske stijene
Vrhovi
2,0 mm
Sljeme, Kapovac
Sedla - prijeviji ( odreeni znakom )
2,0 mm
Vratnik
Rtovi
2,0 mm
Rt Sv. Grgur
Speleoloki objekti ( odreeni znakom )
1,5 mm
Veternica, Ceroveke peine
Kote, trigonometrijske toke
1,5 mm
. 155.2
Visine slojnice (font: Arial)
1,2 mm
200
Imena zemljinih reljefnih oblika
102
10.5. Imena kopnenih i morskih voda:

Visina slova
Primjeri (font: Arial Narrov Italic)
More
7,0 mm
MORE
Morska vrata ili kanal iri od 200 m
5,0 mm
VIKI KANAL
Morska vrata ili kanal irine od 50 m do 200 m,

vei zaljev
3,5 mm
MALA VRATA
Morska vrata ili kanal ui od 50 m, manji zaljev
2,6 mm
USKI PROLAZ
Vodotok ili kanal iri od 50 m
3,5 mm
SAVA
Vodotok ili kanal irine 2,5 m do 50 m
2,0 mm
SUTLA
Vodotok ili kanal ui od 2,5 m
2,0 mm
Bliznec
Jezero, bara, ribnjak povrine vee od 10 ha
3,5 mm
VRANSKO JEZERO
Jezero, bara, ribnjak povrine vee od 1 ha do 10

ha
2,6 mm
JEZERCE
Jezero, bara, ribnjak povrine manje od 1 ha
2,4 mm
Modro jezero
Izvor, bunar
2,0 mm
ulino vrelo
Imena kopnenih i morskih voda
103

Imena kopnenih i morskih voda
More
Rijeka dulja od 500 km, vei morski zaljev, vei

morski kanal i vea morska luka
Visina slova
Primjeri (font: Arial Italic)
5,0 mm
JADRANSKO MORE
4,0 mm
SAVA RIJEKI ZALJEV

DRAVA KVARNER
VELEBITSKI KANAL
OSORSKI ZALJEV
UNIJSKI KANAL
VARANSKO JEZERO
CETINA Kopaevsko jezero
BOSUT Lokvarsko jezero
BEDNJA U. Stara Baka
Jezera povrine vee od 5 km2, manji morski

zaljev, manji morski kanal i manja luka
3,0 mm
Rijeka duljine od 100 do 499 km, jezera

povrine do 4,9 km2, vea morska uvala, luka,
luica
2,4 mm
Rijeka duljine od 50 do 99 km, jezera do 99 km i

morske uvale, vale, lagune i vei izgraeni kanal
2,0 mm
Rijeka duljine do 50 km, vei potok i manji

izgraeni kanali i movare
1,8 mm
Londa Movara
Potok sa stalnom ili povremenom vodom
1,6 mm
Vrapanski potok
Izvor, zdenac, vrelo, suica, lokve, moila i

kratice kada se koriste samostalno
1,6 mm
Izvor ikole Vrelo Zrmanje
SUTLA
Poreka laguna
ILOVA U. Sv. Mihovila

SAVA-ODRA-SAVA
Lonja
Kanal
104
10.6. Imena otoka, hridi i grebena:

Visina slova
Primjeri (font: Arial)
Otok dui od 500m
5,5 mm
DUGI OTOK
Otok duine od 100m do 500m
3,5 mm
AVLIN
Otok krai od 100m
2,6 mm
KRDA
Hrid
2,2 mm
Gola hrid
Imena otoka, hridi i grebena

Visina slova
Primjeri (font: Arial)
5,0 mm
O. KRK
od 20 do 99 km
4,0 mm
O. RAB
3,0 mm
O. MURTER
do 0,9 km
2,2 mm
O. MALI BRIJUN
Pliina, hrid
1,5 mm
Hr. GALIJA, Pli. KOTE, Gr. GROTA
Dubine mora
1,3 mm
53
Imena otoka, hridi i grebena

Otok vei od 100 km2
2
od 1 do 19 km
2
105
11. POPIS KRATICA

11.1. Kratice kao slovni znakovi:
Kratica
Izvorni oblik
Napomena
Kratica
Izvorni oblik
Napomena
ak.
autobusni kolodvor
uz objekt
pd.
planinski dom, kua
uz ili unutar znaka
ap.
apartman
uz objekt
PE
plinska elektrana
uz objekt
bc.
benzinska crpka
uz objekt
pi.
pilana
uz objekt
benzin
uz znak
pl.
plinara
uz objekt
bl.
bolnica
uz objekt
pp.
policijska postaja
uz objekt
br.
brodogradilite
uz objekt
ps.
plinska stanica
uz objekt
bz.
bazen
uz ili unutar znaka
reper
uz znak
car.
carinarnica
uz objekt
rb.
ribnjak
uz ili unutar znaka
cg.
ciglana
uz objekt
sl.
silos
uz objekt
cm.
cementara
uz objekt
so.
solana
uz objekt
dk.
dom kulture
uz objekt
sp.
spremnik
uz objekt
drk.
drvni kombinat
uz objekt
sv.
Sveuilite
uz objekt
djv.
djeji vrti
uz objek
ljunak, iskop ljunka
uz znak za iskop
dz.
dom zdravlja, ambulanta
uz objekt
d.
portska dvorana
uz objekt
fm.
farma
uz objekt
k.
uz objekt
g.
glina, iskop gline
uz znak za iskop
rc.
uz objekt
gs.
gospodarstvo
uz objekt
HE
hidroelektrana
uz objekt
TE
kola
portsko rekreacijski
centar
termoelektrana
hp.
pota
uz objekt
tn.
turistiko naselje
uz objekt
ht.
hotel, motel
uz objekt
TP
toplana
uz objekt
i.
ilovaa, iskop ilovae
uz znak za iskop
TS
transformatorska stanica
uz objekt
k.
kamen
uz znak za kamenolom
tv.
tvornica
uz objekt
kz.
kazalite
uz objekt
u.
ugljen
uz znak za rudnik
lo.
lokva
uz ili unutar znaka
vd.
vatrogasni dom
uz objekt
mg.
mareograf
uz znak
VE
vjetroelektrana
uz objekt
ml.
mlin
uz objekt
vik.
vikendica
uz objekt
mz.
muzej
uz objekt
eljezo
uz znak za rudnik
nafta
uz znak
d.
upni dvor
uz objekt
NE
nuklearna elektrana
uz objekt
lj.
eljezara
uz objekt
plin
uz znak
k.
eljezniki kolodvor
uz objekt
p.
pijesak , iskop pijeska
uz znak za iskop
p.
eljeznika postaja
uz objekt
uz objekt
106
11.2. Kratice u nazivima:

Kratica
Izvorni oblik
Kratica
Izvorni oblik
aku.
akumulacija
lag.
laguna
alb.
albanski, albanska, albansko
m.
mali, mala, malo, male
al.
aleja
ma.
maarski, maarska, maarsko
aus.
austrijski, austrijska, austrijsko
mah.
mahala
av.
avenija
mak.
makedonski, makedonska, makedonsko
bos.
bosanski, bosanska, bosansko
man.
manastir, manastiri
br.
brdo, brijeg
mj.
majur
bug.
bugarski, bugarska, bugarsko
n.
novi, nova, novo, nove
cr.
crni, crna, crno
njem.
njemaki, njemaka, njemako
crg.
crnogorski, crnogorska, crnogorsko
o.
otok
crv.
crveni, crvena, crveno
p.
potok
eh.
eki, eka, eko
p.
peina
d.
donji, donja, donje
piv.
pivovara
dl.
dolina
polj.
poljski, poljska, poljsko
fak.
fakultet
pl.
planina, planine, planinski, planinska, planinsko
g.
gornji, gornja, gornje
pli.
pliina
gl.
glava, glave, glavni, glavna, glavno
pol.
poluotok
gor.
gorski, gorska, gorsko
pr.
prijevoj
gr.
greben
pst.
pustara, pustinja
hr.
hrid
pt.
punta
hrv.
hrvatski, hrvatska, hrvatsko
r.
rijeka
ind.
industrija, industrijski, industrijska
ret.
retencija
ist.
istoni, istona, istono
rom.
romski, romska, romsko
izv.
izvor, izvorski, izvorska, izvorsko
rum.
rumunjski, rumunjska, rumunjsko
j.
jama, jame
rusin.
rusinski, rusinska, rusinsko
jez.
jezero, jezerski, jezerska
rus.
ruski, ruska, rusko
ju.
juni, juna, juno
sal.
sala
k.
kosa, kose
sam.
samostan
kar.
karaula
sd.
sedlo
kl.
klisura, klisure
sj.
sjeverni, sjeverna, sjeverno
knl.
kanal
slov.
slovaki, slovaka, slovako
l.
luka
107
Kratica
Izvorni oblik
slo.
slovenski, slovenska, slovensko
sr.
srednji, srednja, srednje
srij.
srijemski, srijemska, srijemska
srp.
srpski, srpska, srpsko
st.
stari, stara, staro, stare
std.
stadion
stn.
stijena
str.
strana
sv.
sveti, sveta, sveto
um.
umski, umska, umsko
p.
pilja
pt.
portski, portska, portsko
tal.
talijanski, talijanska, talijansko
tur.
turski, turska, tursko
ukr.
ukrajinski, ukrajinska, ukrajinsko
u.
uvala
ul.
ulica
v.
veliki, velika, veliko, velike
vdn.
vodenica
vgd.
vinograd, vinogradski, vinogradska, vinogradsko
vis.
visoki, visoka, visoko, visoke
vlah.
vlaki, vlaka, vlako
z.
zaljev
zap.
zapadni, zapadna, zapadno
id.
idovski, idovska, idovsko
108
11.3. Kratice vrste uporabe zemljita:

Kratica
Izvorni oblik
Kratica
Izvorni oblik
akumulacija
akumulacija
retencija
retencija
autocesta
autocesta
rib
ribnjak
bara
bara
ribogojilite
ribogojilite
cesta
cesta
rijeka
rijeka
deponij
deponij
rukavac
rukavac
di
djeje igralite
sjm
sajmite
dv
dvorite
spd
sprud
gol
golet
stj
stjenjak
gro
gromaa
sto
stjenovita obala
groblje
groblje
uma
iz
izgraeno zemljite
ljo
ljunana obala
jezero
jezero
ljunara
ljunara
kamenolom
kamenolom
umsko zemljite
kanal
kanal
tr
trstinjak
klz
klizite
trg
trg
kmnj
kamenjar
tr
trnica
livada
ulica
ulica
luka
luka
ureena plaa
ureena plaa
marikultura
marikultura
usjek
usjek
movara
movara
ustava
ustava
more
more
vonjak
msl
maslinjak
vr
vonjak-rasadnik
mslr
maslinjak-rasadnik
vdd
vododerina
nasip
nasip
vg
vinograd
npl
neplodno zemljite
vgr
vinograd-rasadnik
npz
nerazvrstano poljoprivredno zemljite
vr
vrt
or
oranica
vrp
vrt-plastenik
orp
oranica-plastenik
vrs
vrt-staklenik
ors
oranica-staklenik
zpg
zemljite pod graevinama
otvoreni kop
otvoreni kop
zpz
zemljite pod zgradama
park
park
zsr
zemljite za sport i rekreaciju
pjeenjak
pjeenjak
pr
eljeznika pruga
pjo
pjeana obala
pjs
pijesak
pk
parkiralite
potok
potok
panjak
put
put
Napomena: Primjenjuju se samo za mjerila od 1:500-1:2000 na situacijama i skicama izmjere.
109
11.4. Kratice posebnih pravnih reima:

Kratica
Izvorni oblik
Kratica
Izvorni oblik
GP
podruje graninog prijelaza
RP
regionalni park
KD
kulturno dobro
SA
spomenik parkovne arhitekture
LP
luko podruje
SP
spomenik prirode
NP
nacionalni park
SR
strogi rezervat
PD
pomorsko dobro
tieno podruje
PO
zemljite posebne namjene koje se koristi za

djelatne potrebe obrane
VD
vodno dobro
PP
park prirode
ZK
znaajni krajobraz
PR
posebni rezervat
eljeznika infrastruktura
park uma
Napomena: Primjenjuju se samo za mjerila od 1:500-1:2000 na situacijama i skicama izmjere.
110
12. TABLICA BOJA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA

12.1. Tablica boja za mjerila od 1: 500-1:2000:
Redni broj
1
Prikaz boje
Znaenje
Sve tematske cijeline i toponimi osima naziva voda
150
120
90
Kanalizacijska mrea i prirodni i umjerni nasipi i

usjeci i granica vrste uporabe katasatarskih estica na
skici izmjere
205
145
115
Slojnice, kote, pijesak, kamenjar, kr, stijena, ponikve
175
240
Vodovodna mrea i linijski elementi i simboli

hidrografije i naziva voda
200
235
250
Povrina voda
219
33
76
Vodovi elektroenergetske mree i granica podruja

posebnih pravnih reima
170
90
Vodovi plinovodne mree, granica podruja vrste

uporabe zemljita i linijski elementi i simboli
vegetacije
245
206
Granica adresa katastarskih estica
250
170
120
Vodovi mree toplovoda i parovoda
10
144
30
120
Vodovi telekomunikacijske mree
11
242
250
200
Podruja pod oranicama i vrtovima
12
218
252
116
Podruja pod livadama
111
13
240
192
195
Podruja pod vonjacima
14
151
148
107
Podruja pod maslinicima
15
132
194
37
Podruja pod vinogradima
16
123
196
160
Podruja pod panjacima i nerazvrstanim

poljoprivrednim zemljitem
17
197
204
207
Podruja pod ribnjacima, trsticima i movarama
18
153
174
106
Podruja pod umskim zemljitem
19
117
197
240
Podruja pod unutranjim vodama, pomorsko dobro

(PD)
20
147
221
Podruja pod morem
21
222
222
221
Podruja prirodno neplodnog zemljita
22
255
245
23
124
195
Vodno dobro (VD)
24
113
32
119
Kulturno dobro (KD)
25
51
51
51
Strogi rezervat (SR)
Podruja pod zemljitem privedenim svrsi, znaajni

krajobraz (ZK)
112
26
146
63
Nacionalni park (NP)
27
114
112
111
Posebni rezervat (PR)
28
184
219
124
Park prirode (PP)
29
182
221
199
Regionalni park (RP)
30
192
160
98
Spomenik prirode (SP)
31
68
145
108
Park uma (P)
32
231
120
68
Spomenik parkovne arhitekture (SA)
33
208
42
88
tieno podruje (P)
34
149
127
102
Zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne

potrebe obrane (PO)
35
236
178
175
Podruje graninog prijelaza (GP)
36
194
193
193
eljeznika infrastruktura (I)
37
105
154
Luko podruje (LP)
38
255
255
255
113
12.2. Tablica boja za mjerila od 1: 5000-1:10 000:

Redni broj
Prikaz boje
Znaenje
150
120
90
Kanalizacijska mrea i prirodni i umjerni nasipi i

usjeci i granica vrste uporabe katasatarskih estica na
skici izmjere
205
145
115
175
240
Vodovodna mrea i linijski elementi i simboli

hidrografije i naziva voda
200
235
250
Povrina voda
219
33
76
Vodovi elektroenergetske mree
170
90
Vodovi plinovodne mree, granica podruja vrste

uporabe zemljita, granica podruja posebnih pravnih
reima i linijski elementi i simboli vegetacije
250
170
120
Vodovi mree toplovoda i parovoda
144
30
120
Vodovi telekomunikacijske mree
10
255
255
255
114
12.3. Tablica boja za mjerila od 1: 20 000-1:25 000:

Redni broj
Prikaz boje
Znaenje
190
190
190
Industrijski objekti
150
150
150
Stijene i kamenjari
175
240
Linijski elementi i simboli hidrografije, nazivi voda,

riite i movara.
200
235
250
Povrina voda
150
120
90
Prirodni i umjerni nasipi i usjeci
205
145
115
170
90
Granice kultura, posebnih pravnih reima, ivice,

linijski elementi i simboli vegetacije
210
230
175
Bjelogorina uma
10
180
220
185
Mjeovita uma, park
11
130
202
150
Crnogorina uma
12
255
250
225
Oranice
115
13
255
245
140
upanijske i lokalne ceste
14
250
170
120
Autoceste, dravne ceste i neboderi vii od 10 katova
15
240
100
110
Granice
16
255
255
255
116
13. ABECEDNI POPIS KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA

Akvedukt
4.8.4.
Antena kao trigonometrijska toka
1.1.5.
Autocesta
5.1.1.
Baklja
4.4.3.
Bara
7.1.8.
Benzinska crpka
2.2.5.
Betonski stup kao nosa voda elektrine energije
4.2.3.
Betonski telekomunikacijski stup
4.11.12.
Bjelogorina uma
6.1.12.
Blok naftna stanica
4.7.12.
Blok plinska stanica
4.4.6.
Brana
7.2.3.
Brklja uz prugu
5.2.15.
Broj katastarske estice
9.2.7.
Bunar, crpka
7.2.11.
Cestovni tunel
5.1.10.
Cestovni vijadukt, nadvonjak
5.1.9.
Cisterna
7.2.13.
Crkva kao trigonometrijska toka
1.1.3.
Crnogorina uma
6.1.13.
Crpka
4.9.13.
Crpna stanica
4.9.14.
Deponij
6.1.25.
117
Dimnjak kao trigonometrijska toka
1.1.4.
Dionica voda naputena
4.14.7.
Dionica voda uklonjena
4.14.8.
Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK)
4.10.3.
Drenaa
4.13.9.
Drvena obaloutvrda
7.2.23.
Drvena ograda
3.5.7.
Drveni most
5.1.17.
Drveni stup kao nosa voda elektrine energije
4.2.2.
Drveni telekomunikacijski stup
4.11.12
Drvo, usamljeno i uoljivo, bjelogorino
6.1.18.
Drvo, usamljeno i uoljivo, crnogorino
6.1.19.
Drvored, bjelogorini
6.1.22.
Drvored, crnogorini
6.1.23.
Drava, dravna granica
9.1.1.
Dravna ili poluautocesta
5.1.2.
Elektrificirana eljeznika pruga
5.2.11.
Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica
2.3.2.
Energetski objekti (hidroelektrana, termoelektrana, plinska elektrana,

vjetroelektrana, transformatorska stanica)
4.2.1.
Estavela, vrelo-ponor
7.2.22.
Galerija u prirodnoj stijeni
5.1.23.
Glavni dovodni cjevovod (cjevovod sirove vode)
4.8.3.
Golet
6.1.28.
Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala)
2.3.1.
118
Grad ili opina
9.1.3.
Granica adresa katastarskih estica
9.2.5.
Granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere)
9.2.1.
Granica podruja posebnog pravnog reima
9.2.6.
Granica podruja vrste uporabe zemljita (granica kulture)
9.2.4.
Granica prestanka crtanja slojnica
8.1.4.
Granica vrste uporabe katastarskih estica
9.2.3.
Granina tabla
9.3.5.
Greben
8.2.11.
Groblje
3.3.2.
Gromaa
6.1.32.
Helidrom
5.3.3.
Hidrant na povrini
4.9.4.
Hidrant u oknu
4.9.5.
Hidrometeroloka stanica
3.4.5.
Hmeljite
6.1.3.
Hrid
7.2.17.
Industrijska nepokretna dizalica
3.2.1.
Industrijska pokretna dizalica na tranicama
3.2.2.
Industrijska pruga
5.2.3.
Industrijski betonski stup veliine do 2 mm i vei od 2 mm kod prikaza
3.2.3.
Industrijski metalni stup veliine do 2 mm i vei od 2 mm kod prikaza
3.2.4.
Iskop gline, ilovae, pijeska ili ljunka
6.1.35.
Ispuna stanica
4.14.15.
119
Izgraena galerija
5.1.24.
Izlaz cijevnog podzemnog voda na povrinu zemlje
4.14.5.
Izlaz podzemnog voda elektrine energije u nadzemni vod
4.2.10.
Izobate
8.1.3.
Izvir i uvir ponornice
7.2.9.
Izvod voda na krov zgrade
4.11.3.
Izvod voda na stupu
4.11.5.
Izvod voda na zidu
4.11.4.
Izvor mineralne ili termalne vode
7.2.8.
Izvor, vrelo
7.2.7.
Jarak irine do 1 m
3.5.10.
Javne zgrade, sakralne i zgrade spomenike batine
2.5.1.
Javni sat
4.11.15.
Javni zahod
3.4.6.
Jezero ili ribnjak
7.1.7.
Kabel za rezervu
4.14.14.
Kabelska kanalizacija ispod ceste ili prijelaza
4.2.13.
Kabelska spojnica
4.2.12.
Kabelski razdjelnik u ormariu na stupu
4.11.2.
Kabelski razdjelnik u ormariu na zidu
4.11.1.
Kameni i betonski most
5.1.11.
Kameni i betonski zid
3.5.4.
Kameni ili betonski stup (dopunska lomna toka)
9.3.3.
Kameni ili betonski stup (glavna lomna toka)
9.3.2.
120
Kameni ili betonski stup (tromena toka)
9.3.1.
Kamenolom
6.1.38.
Kamenjar
6.1.27.
Kanalizacijski cjevovod iri od 0.5 mm kod prikaza
4.12.2.
Kanalizacijski cjevovod irine do 0.5 mm kod prikaza
4.12.1.
Kapela
2.5.4.
Kaskade, brzaci
7.2.2.
Katastarska opina
9.1.4.
Katedrala i vea crkva od 2 mm kod prikaza
2.5.3.
Kilometarska oznaka uz prometnicu
5.1.22.
Klizite, odron
8.2.6.
Kolektor
4.12.3.
Koliba, pastirski stan, katun
2.2.3.
Kolni put iri od 3 m ili iroka asfaltna cesta
5.1.6.
Kolni put ui od 3 m ili uska asfaltna cesta
5.1.7.
Kompresorska (pumpna) stanica
4.7.11.
Kondenzacijska posuda
4.4.2.
Kontrolna mjerenja
1.3.7.
Konzola kao nosa voda javne rasvjete
4.2.6.
Kosa obaloutvrda
7.2.24.
Kosi mol, gat, valobran
7.2.26.
Kotlovnica
4.6.4.
Kr
6.1.34.
Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe
2.1.1.
121
Kuni broj
9.2.8.
Kulturno dobro (KD)
6.3.3.
Ledobran
7.2.6.
Linijska (mala) toka
1.3.3.
Livada
6.1.10.
Lokalna cesta
5.1.4.
Lokalna cesta u naselju i krai odvojci
5.1.5.
Lokva, moilo
7.1.9.
Lomna toka istodobno kao toka zgrade ili druge graevine
9.4.6.
Lomna toka neobiljeena vidljivom trajnom oznakom
9.4.7.
Luko podruje (LP)
6.3.17.
Magistralni (transportni) plinovod
4.3.3.
Magistralni naftovod
4.7.3.
Makija, ikara grmlje
6.1.15.
Manja crkva (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza
2.5.2.
Manja damija (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza
2.5.6.
Manja sinagoga (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza
2.5.8.
Manji telekomunikacijski ureaj
4.11.17.
Mareograf
7.2.19.
Maslinik
6.1.8.
Metalni stup kao nosa voda elektrine energije
4.2.4.
Metalni telekomunikacijski stup
4.11.14.
Mjerna stanica
4.14.16.
Mjesto promjene profila voda
4.14.4.
122
Mjeovita uma
6.1.14.
Mjeoviti stup
4.14.18.
Movara
6.1.31.
Mogila
3.3.3.
Nacionalni park (NP)
6.3.5.
Nadzemni naftovod
4.7.1.
Nadzemni parovod
4.5.3.
Nadzemni plinovod
4.3.1.
Nadzemni signalni vod za elektro-energetske ureaje (na drvenim stupovima)
4.1.10.
Nadzemni telekomunikacijski vod
4.10.1.
Nadzemni toplovod
4.5.1.
Nadzemni vod elektrine energije niskog napona (na drvenim stupovima)
4.1.1.
Nadzemni vod elektrine energije visokog napona jaeg od 30 KV na eljeznim

stupovima s oznakom napona i brojem voda
Nadzemni vod elektrine energije visokog napona jaine do 30 KV na betonskim
stupovima s oznakom napona i brojem voda
4.1.8.
4.1.6.
Nadzemni vod javne rasvjete
4.1.3.
Nadzemni vodovod
4.8.1.
Naftna buotina
4.7.7.
Naftna stanica za proiavanje
4.7.13.
Nasip
3.5.1.
Natkriveni usjek
5.1.19.
Nesigurno definiran vod
4.14.6.
Nosa cjevovoda na stupu
4.14.13.
Nosa cjevovoda na zemlji
4.14.12.
Nosa voda na krovu
4.14.10.
123
Nosa voda na zidu
4.14.9.
Obala, obalna linija - izgraena
7.1.2.
Objekti poljoprivrednog gospodarstva
2.3.6.
Odailja, prijamnik, antena
4.11.16.
Odbija
7.2.5.
Odvojni plinovod
4.3.7.
Odzrana cijev
4.4.9.
Okno s ispustom
4.9.7.
Okno - elektrina energija
4.2.17.
Okno - nafta
4.7.14.
Okno - plin
4.4.8.
Okno - telekomunikacije
4.11.22.
Okno - toplovod, parovod
4.6.7.
Okno - voda
4.9.2.
Okomica na liniju mjerenja
1.3.4.
Okomita obaloutvrda od kamena ili betona - pristanite
7.2.25.
Okomiti i strmi prirodni pokos, obala, klisura, vii od 2 m
8.2.5.
Okomiti i strmi usjek vii od 3 m
3.5.3.
Okomiti mol, gat, valobran od kamena ili betona
7.2.27.
Okretite za lokomotivu
5.2.14.
Opskrbni plinovod
4.3.8.
Optiki kabel
4.10.4.
Oranica
6.1.1.
Ormari s ureajima za reguliranje signalizacije
4.2.7.
124
Osnovna GPS toka
1.1.2.
Otpremna stanica
4.7.10.
Otpremni naftovod
4.7.6.
Otpremni plinovod
4.3.6.
Otvor za provjetravanje
3.2.8.
Otvoreni bazen za sport i rekreaciju
3.1.1.
Otvoreni ili djelomino otvoreni objekti i graevine, skladita, hangari,

nadstrenice, staklenici i slino
2.3.3.
Otvoreni industrijski bazen
3.2.5.
Oznaka na mostu ili cesti, granini reper
9.3.4.
Park
3.1.3.
Park prirode (PP)
6.3.7.
Park uma (P)
6.3.11.
Panjak
6.1.11.
Pijesak
6.1.29.
Pjeaki most
5.1.15.
Pjeaki prolaz preko prometnice
5.1.16.
Planinski dom
2.2.4.
Plastenik, staklenik
6.1.6.
Plinska buotina
4.4.4.
Plinska mjerna redukcijska stanica
4.4.5.
Plinski vor
4.4.7.
Plutaa
7.2.18.
Podmorski vod elektrine energije
4.1.13.
Podruja pod livadama
6.2.2.
125
Podruja pod maslinicima
6.2.4.
Podruja pod morem
6.2.10.
Podruja pod oranicama i vrtovima
6.2.1.
Podruja pod panjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljitem
6.2.6.
Podruja pod ribnjacima, trsticima i movarama
6.2.7.
Podruja pod umskim zemljitem
6.2.8.
Podruja pod unutranjim vodama
6.2.9.
Podruja pod vinogradima
6.2.5.
Podruja pod vonjacima
6.2.3.
Podruja pod zemljitima privedenim svrsi
6.2.12.
Podruja prirodno neplodnog zemljita
6.2.11.
Podruje graninog prijelaza (GP)
6.3.15.
Podzemna zgrada
2.4.2.
Podzemni naftovod
4.7.2.
Podzemni parovod
4.5.4.
Podzemni plinovod
4.3.2.
Podzemni rudnik, iskop ugljena ili rude
6.1.37.
Podzemni signalni vod za elektro-energetske ureaje
4.1.11.
Podzemni telekomunikacijski vod
4.10.2.
Podzemni toplovod
4.5.2.
Podzemni vod javne rasvjete
4.1.4.
Podzemni vod elektrine energije niskog napona
4.1.2.
Podzemni vod elektrine energije visokog napona jaeg do 30 KV s oznakom

napona i brojem voda
Podzemni vod elektrine energije visokog napona jaine do 30 KV s oznakom
napona i brojem voda
4.1.9.
4.1.7.
126
Podzemni vodovod
4.8.2.
Pojaivaka stanica
4.11.7.
Pokretni most
5.1.14.
Pomone zgrade
2.3.11.
Pomorsko dobro (PD)
6.3.1.
Ponor, jama
8.2.9.
Pontonski most
5.1.13.
Posebni rezervat (PR)
6.3.6.
Poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade
2.2.1.
Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), povremena voda
7.1.6.
Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), stalna voda
7.1.5.
Potporni zid od kamena ili betona
3.5.5.
Povratni poklopac u oknu
4.9.11.
Povinski rudnik, iskop ugljena ili rude
6.1.36.
Prepumpna stanica
4.13.3.
Presjek s linijom mjerenja
1.3.5.
Prikaz kota vodova
4.14.19.
Prikljuak elektroenergetske mree
4.2.16.
Prikljuak plinovodne mree
4.4.10.
Prikljuak telekomunikacijske mree
4.11.6.
Prikljuak toplovodne mree
4.6.6.
Prikljuna ogrlica
4.9.10.
Prikljuni plinovod
4.3.4.
Prikljuni vod naftovodne mree
4.7.4.
127
Primjer crtanja granice s graninim oznakama
9.3.6.
Prirodni pokos
8.2.3.
Produene linije mjerenja
1.3.6.
Prolaz ispod zgrade i pothodnik
3.4.4.
Propust, ep
5.1.18.
Pumpna stanica
2.3.10.
Radio relejni koridor
4.10.6.
Radiodifuzni objekt
4.11.20.
Radiorelejna stanica
4.11.21.
Rampa za utovar uz prugu
5.2.13.
Rasadnik
6.1.2.
Rasklopna i ispravljaka stanica
4.2.11.
Razvodni ormar
4.2.14.
Regionalni park (RP)
6.3.8.
Regulator pritiska u oknu
4.9.8.
Reper na objektu
1.2.2.
Reper na zemlji
1.2.1.
Reviziono okno, talonica
4.13.2.
Rijeka ili kanal, povremena voda
7.1.4.
Rijeka ili kanal, stalna voda
7.1.3.
Riite
6.1.5.
Rub vodnog lica, obala, obalna linija - prirodna
7.1.1.
Ruevina, razvalina
2.4.1.
Ruevina, razvalina starog dvorca ili samostana
2.5.12.
128
Sabirna stanica
4.7.9.
Sauvani ili restaurirani stari grad, dvorac ili samostan
2.5.13.
Samostan, manastir
2.5.10.
Sedlo, prijevoj
8.2.10.
Semafor
4.2.8.
Sidrite
7.2.15.
Sifon
4.13.7.
Skela za pjeake
5.1.21.
Skela za vozila
5.1.20.
Skupina drvea, bjelogorica
6.1.20.
Skupina drvea, crnogorica
6.1.21.
Slap, vodopad, prag u vodotoku
7.2.1.
Slavina, pipa, esma
7.2.10.
Slivnik
4.13.1.
Slojnice
8.1.2.
Snop vodova elektrine energije
4.1.12.
Solana
3.2.7.
Sondani bunar
7.2.12.
Splavna vrata
4.13.8.
Spomenik
2.5.11.
Spomenik parkovne arhitekture (SA)
6.3.12.
Spomenik prirode (SP)
6.3.9.
Sporna granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere)
9.2.2.
Spremite, silos od betona i od eljeza
2.3.5.
129
Spremnik
7.2.14.
Spremnik goriva (nafta, benzin, plin)
4.14.17.
Spremnik vodovoda (rezervoar)
4.9.16.
Stadion, sportsko igralite i povrine za sport ili rekreaciju
2.2.2.
Stalna dopunska GPS toka
1.3.2.
Stalna dopunska toka
1.3.1.
Stambene zgrade i neboderi vii od 10 katova
2.1.3.
Stambeni blok zgrada
2.1.2.
Staza
5.1.8.
Stepenice uz zgradu
3.4.2.
Stepenite
3.4.3.
Stjenjak
6.1.26.
Straarnica uz prugu
5.2.12.
Strma stijena, litica
8.2.4.
Strmi zasjek u stijeni
3.5.11.
Strogi rezervat (SR)
6.3.4.
Stup javne rasvjete
4.2.5
Suhi zid
3.5.6.
Svjetionik
7.2.16.
Svjetionik kao trigonometrijska toka
1.1.6.
iljak, hrid
8.2.8.
ljunak
6.1.33.
pilja, peina
8.2.7.
tieno podruje (P)
6.3.13.
130
umska prosjeka
6.1.17.
Telefonska centrala
4.11.8.
Telefonska govornica, kabina
4.11.10.
Telefonska podcentrala
4.11.9.
Telefonski ormari na stupu
4.11.11.
Terasa
3.4.1.
Terasasto zemljite
8.2.12.
Terasasto zemljite s podzidom
8.2.13.
Tlani plinovod
4.3.5.
Toplana
4.6.1.
Toplinska stanica i podstanica
4.6.3.
Toranj naftne buotine
4.7.8.
Tramvajska pruga, uspinjaa
5.2.10.
Transformatorska stanica na stupu
4.2.9.
Tresetite
6.1.30.
Trigonometrijska toka
1.1.1.
Trstik
6.1.16.
Tvorniki dimnjak, toranj
2.3.4.
Udaljeni pretplatniki stupanj (UPS)
4.11.18.
Ulino okno s prikljukom
4.13.5.
Ureaj za proiavanje - kanalizacija
4.13.4.
Ureaj za proiavanje - voda
4.9.15.
Usjek
3.5.2.
Ustava
7.2.4.
131
Ue zatvorenog kanala, cjevovoda u otvoreni recipijent
4.13.6.
Vea damija od 2 mm kod prikaza
2.5.7.
Vea sinagoga od 2 mm kod prikaza
2.5.9.
Ventil - nafta
4.7.16.
Vidljiva trajna oznaka, betonski stup
9.4.1.
Vidljiva trajna oznaka, keramika cijev
9.4.3.
Vidljiva trajna oznaka, kri u ivoj stijeni
9.4.5.
Vidljiva trajna oznaka, plastina oznaka s eljeznom jezgrom
9.4.4.
Vidljiva trajna oznaka, eljezni klin
9.4.2.
Vinograd
6.1.9.
Visinske toke kote
8.1.1.
Vjerski znak, raspelo ili usamljeni grob
3.3.1.
Vjetrenjaa
3.2.6.
Vjetroelektrana
2.3.9.
Vonjak
6.1.7.
Vod kabelske televizije
4.10.5.
Vod signalizacije u javnom prometu
4.1.5.
Vodenica, mlin
2.3.7.
Vodno dobro (VD)
6.3.2.
Vododerina, brazda, jaruga (prijelomnica)
8.2.1.
Vodomjer u oknu
4.9.9.
Vodomjer, vodomjerna letva
7.2.20.
Vodoskok
7.2.21.
Vodotoranj
4.9.12.
132
Vrt
6.1.4.
Vrtaa, ponikva, udoljica, humak, breuljak
8.2.2.
Zajedniko okno za podzemne vodove
4.14.11.
Zajedniki kanal za podzemne vodove
4.14.2.
Zajedniki tunel za podzemne vodove
4.14.1.
Zajedniki zdenac (galerija, komora)
4.14.3.
Zatvara na povrini
4.9.1.
Zatvara u oknu
4.9.3.
Zatvara - nafta
4.7.15.
Zatvara - plin
4.4.1.
Zatvara - toplovod, parovod
4.6.2.
Zatvoreni bazen za sport i rekreaciju
3.1.2.
Zbirni naftovod
4.7.5.
Zdenac (galerija, komora) elektroenergetske mree
4.2.15.
Zdenac (galerija, komora) kanalizacije
4.13.10.
Zdenac (galerija, komora) mree toplovoda i parovoda
4.6.5.
Zdenac (galerija, komora) telekomunikacijske mree
4.11.19.
Zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO)
6.3.14.
Zgrada u izgradnji
2.1.4.
Zgrada za povremeni boravak
2.1.5.
Znaajni krajobraz (ZK)
6.3.10.
Zrana luka, meunarodna
5.3.1.
Zrana luka, sportska, poljoprivredna ili privatna
5.3.2.
Zrani ventil u oknu
4.9.6.
133
Zvonik
2.5.5.
eljezna ograda
3.5.9.
eljezni most
5.1.12.
eljeznika infrastruktura (I)
6.3.16.
eljeznika postaja
5.2.4.
eljeznika pruga - dva kolosjeka
5.2.2.
eljeznika pruga uski i normalni kolosjek
5.2.1.
eljezniki kolodvor
5.2.5.
eljezniki most
5.2.8.
eljezniki tunel
5.2.7.
eljezniki vijadukt, nadvonjak
5.2.6.
iana ograda
3.5.8.
iara
5.2.9.
ivica, iva ograda
6.1.24.
upanija
9.1.2.
upanijska ili brza cesta
5.1.3.
134

Zbirka Kartografskih Znakova

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbirka Kartografskih Znakova

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

ZBIRKA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA:

Tehniki urednik: Ivan Grubi, dipl. ing. geod.

Zagreb, kolovoz 2010. godine

3. DRUGE GRAEVINE I POVRINE

4. VODOVI I PRIPADAJUI OBJEKTI

6. VEGETACIJE I VRSTE ZEMLJITA

10. ZEMLJOPISNA IMENA (TOPONIMI)

11. POPIS KRATICA

12. TABLICA BOJA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA

13. ABECEDNI POPIS KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA

ZBIRKA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA

kolovoz, 2010. godine

1:5000 1:10 000

kartografski znakovi s mjerama

1:20 000 1:25 000

kartografski znakovi s mjerama

kartografski znakovi s mjerama

1. STALNE GEODETSKE TOKE

1.1.1. Trigonometrijska toka

Za mjerila od 1: 500-1:2000 poloajne i visinske toke se vode odvojeno od

1.1.2. Osnovna GPS toka

1.1.2. Osnovna GPS toka

294 SVILAJA 1,8

1.1.3. Crkva kao trigonometrijska toka

1.1.3. Crkva kao trigonometrijska toka

1.1.4. Dimnjak kao trigonometrijska toka

Uz dimnjak kao trigonometrijsku toku za mjerila od 1:20 000-1:25 000 nije

1.1.5. Antena kao trigonometrijska toka

1.1.5. Antena kao trigonometrijska toka

Kartografski znak isti je kao za 1.1.1. Trigonometrijska toka

Za mjerila od 1:5000-1:10 000 vrijedi da ako se trigonometar nalazi na objektu

1.1.4. Dimnjak kao trigonometrijska toka

Kartografski znak isti je kao za 1.1.1. Trigonometrijska toka

Font za oznaku GPS toke: Arial Narrow.

Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 nije uz telekomunikacijski, radio ili televizijski

1:5000 1:10 000

kartografski znakovi s mjerama

1:20 000 1:25 000

kartografski znakovi s mjerama

kartografski znakovi s mjerama

1.1.6. Svjetionik kao trigonometrijska toka

1.1.6. Svjetionik kao trigonometrijska toka

Kartografski znak isti je kao za 1.1.1. Trigonometrijska toka

Uz svjetionik kao trigonometrijsku toku za mjerila od 1:20 000-1:25 000 nije

1.2. Visinske toke:

1.2.1. Reper na zemlji

1.2.2. Reper na objektu

Uz znak za reper stabiliziran u zemlji obvezatno se upisuje visina za mjerila od

1.2.2. Reper na objektu

Kartografski znak isti je kao za 1.2.1. Reper na zemlji

Uz znak za reper na objektu obvezatno se upisuje visina za mjerila od 1:5000-1:10

1.3. Dopunske toke i linije snimanja:

1.3.1. Stalna dopunska toka

Stalne dopunske toke su sve trajno stabilizirane orijentacijske i poligonske toke

1.3.2. Stalna dopunska GPS toka

1.3.2. Stalna dopunska GPS toka

Stalne dopunske GPS toke prikazuju se samo unutar tehnikih izvjea, na

kartografski znakovi s mjerama

1.3.3. Linijska (mala) toka

1:5000 1:10 000

kartografski znakovi s mjerama

1:20 000 1:25 000