Ppug-Crikvenice-Izmjene I Dopune49-2011 PDF

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice
NOSITELJ IZRADE:
PRIMORSKO - GORANSKA UPANIJA

GRAD CRIKVENICA
Gradonaelnik:
Damir Rukavina dipl.ing.
Proelnik Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno ureenje i zatitu okolia:

Stanka Car dipl.ing.gra.
STRUNI IZRAIVA:
URBANISTICA d.o.o.
ZAGREB
Direktorica:
Jasminka Pilar - Katavi, dipl.ing.arh.
Koordinator izrade plana:
Jasminka Pilar - Katavi, dipl.ing.arh.
Struni tim u izradi plana:
Ana Putar, dipl.ing.arh.

Domagoj umanovac, ing.arh.
Iva Lukini, dipl.ing.arh.
Romana Di Giusto, dipl.ing.arh.
Renata Filipovi, dipl.ing.gra.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
Z A G R E B
ODREDBE ZA PROVOENJE
1.
UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENE POVRINA NA PODRUJU GRADA

CRIKVENICE
lanak 1.
Osnovna namjena i koritenje povrina odreeno Planom prikazano je na kartografskom
prikazu br. 1. Koritenje i namjena povrina, u mj. 1:25.000.
Prostor Grada Crikvenice se prema namjeni dijeli na:
povrine naselja,
povrine izvan naselja za izdvojene namjene,
poljoprivredne povrine,
umske povrine,
ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite,
vodne povrine.
Povrine za razvoj i ureenje prostora smjetaju se unutar graevinskog podruja i izvan
graevinskog podruja. Razgranienjem se odreuju:
1.
Graevinska podruja za:
povrine naselja,
povrine izvan naselja za izdvojene namjene.
2.
Podruja i graevine izvan graevinskog podruja za graevine infrastrukture te rekreacijske
sadraje.
1.1.
POVRINE NASELJA
lanak 2.
Graevinsko podruje naselja je podruje na kojem se predvia gradnja, odnosno proirenje
postojeeg naselja. Unutar graevinskog podruja naselja prostor je mjeovite namjene.
Naselja sa stambenim, centralnim i prateim funkcijama su podruja u kojima se ve nalazi
ili se planira:
stambena gradnja i sve graevine i sadraji koji prate stanovanje kao to su kolske i
predkolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i drutveni sadraji,
ugostiteljstvo, sportske i ureene zelene povrine, pjeaki putevi i stubita, prometnice,
parkiralita i sl.,
parkovne i zatitne zelene povrine, sportski i rekreacijski centri, plae, groblja,
luka nautikog turizma - marina - u graevinskom podruju Crikvenica centar,
dom za starije i nemone osobe na lokaciji biveg odmaralita 13. maj u Crikvenici,
skladita, komunalni servisi i ureaji, radionice i obrtniki pogoni, uz uvjet da ne zagauju
zrak, ne uzrokuju poveanu buku i ne privlae vei promet teretnih vozila,
poslovni sadraji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slini sadraji i graevine,
tihe djelatnosti bez opasnosti od poara i eksplozije: krojake, frizerske, postolarske,
fotografske radionice, prodavaonice mjeovite robe, caffe-i, buffet-i i sl.
Granice graevinskih podruja naselja razgraniuju povrine izgraenog dijela naselja i
povrine predviene za njegov razvoj od ostalih povrina namijenjenih razvoju poljoprivrede,
umarstva, ribarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan
graevinskih podruja.
Graevinska podruja iz stavka 1. ovog lanka prikazana su na kartografskom prikazu br. 1
Koritenje i namjena povrina, mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4 Graevinska
d. o. o.
Z A G R E B
podruja, mj. 1:5.000.

1.2.
POVRINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE
lanak 3.
Izdvojene namjene su specifine funkcije koje svojom veliinom, strukturom i nainom
koritenja odudaraju od naselja.
Razgranienje povrina izvan naselja za izdvojene namjene odreeno je za:
gospodarsku namjenu (poslovnu) - K,
ugostiteljsko-turistiku namjenu (hoteli - T1, kampovi - autokampovi T3),
sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar - R1, ureene plae - R2),
groblja - G,
infrastrukturnu namjenu - IS,
ostalu namjenu - postojee vikend naselje Havie - V,
- povrinu za iskoritavanje mineralnih sirovina -E.
Razgranienje povrina iz stavka 1. ovog lanka odreeno je na kartografskom prikazu br. 1
Koritenje i namjena povrina mj. 1:25.000 te br. 4. Graevinska podruja, mj. 1:5.000.
lanak 4.
Povrine izvan naselja namijenjene za infrastrukturu razgraniuju se na:
povrine predviene za infrastrukturne koridore, smjetene uzdu pravaca infrastrukturnih
instalacija i ostalih linearnih trasa, a odreuju se obostrano od osi trase, irinom pojasa u
metrima,
povrine predviene za infrastrukturne graevine koje su namijenjene smjetaju ureaja,
graevina, instalacija i sl.
Graenje graevina druge namjene od one predviene ovim Planom na povrinama
odreenim za infrastrukturne koridore i graevine nije doputeno, osim u sluajevima navedenim
lancima 21. i 22. ovih odredbi za provoenje.
Povrine za infrastrukturne koridore odreuju se prema kriterijima tablice 4 iz lanka 123.
ovih odredbi za provoenje i kartografskim prikazima br. 1. Koritenje i namjena povrina, br. 1A.
Koritenje i namjena povrina promet, pota i telekomunikacije, br. 2. Infrastrukturni sustavi i
mree - energetski sustav, br.2A Infrastrukturni sustavi i mree - koritenje voda i br. 2B
Infrastrukturni sustavi i mree - odvodnja otpadnih voda; obrada, skladitenje i odlaganje otpada,
mj. 1:25.000, uvaavajui:
vrednovanje prostora za graenje,
uvjete utvrivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,
mjere ouvanja krajobraznih vrijednosti,
mjere zatite prirodnih vrijednosti,
mjere zatite kulturno-povijesnog naslijea,
mjere spreavanja nepovoljnog utjecaja na okoli.
1.
a)
lanak 5.
Povrine za infrastrukturne graevine razgraniuju se na slijedee namjene:
Prometni sustav:
povrine za graevine prometa koje mogu biti kopnene (ceste, eljeznica, pjeaki promet),
pomorske (luke otvorene za javni promet upanijskog i lokalnog znaaja, luka posebne
namjene) i zrane (helidrom),
d. o. o.
Z A G R E B
b)
2.
a)
b)
c)
3.
a)
4.
a)
povrine za graevine telekomunikacija i pote.

Vodnogospodarski sustav:
graevine vodoopskrbe,
graevine odvodnje,
graevine sustava zatite od poplave.
Elektroenergetski sustav:
transformacijski ureaji,
Sustav plinoopskrbe
redukcijske stanice.
1.3.
POLJOPRIVREDNE POVRINE
lanak 6.
Razgranienje namjene poljoprivrednih povrina obavlja se temeljem vrednovanja zemljita i
utvrenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena
povrina mj. 1:25.000.
Poljoprivredno tlo osnovne namjene titi se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja
poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).
1.4.
UMSKE POVRINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, UME I UMSKO ZEMLJITE
lanak 7.
umske povrine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena
povrina mj. 1:25.000, a razgraniene su na:
gospodarske ume (1),
zatitne ume (2),
ume posebne namjene (3).
Razgranienje ostalog poljoprivrednog tla, uma i umskog zemljita (P) obavlja se
temeljem kriterija za razgranienje poljoprivrednog i umskog tla. Ostalo poljoprivredno tlo, ume i
umsko zemljite ine prostori koji alternativno ine ili su inili poljoprivredna tla pod livadama,
panjacima ili oranicama.
1.5.
VODNE POVRINE
lanak 8.
Razgranienje namjene vodnih povrina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1.
Koritenje i namjena povrina, mj. 1:25.000.
Namjena i nain koritenja vodne povrine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.
Vodne povrine razgraniuju se prema namjenama na morske povrine i vodotok Dubrainu.
Morske povrine obuhvaaju:
povrine luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene, oznaenih simbolima na
kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena povrina i 1A. Koritenje i namjena
povrina promet, pota i telekomunikacije mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4
Graevinska podruja, mj. 1:5.000,
plovne putove izmeu luka otvorenih za javni promet,
rekreacijske zone, unutar kojih je dio mora funkcionalno vezan uz ureene plae na kopnu.
d. o. o.
Z A G R E B
Razgranienje morskih povrina utvrdit e se prostornim planovima uih podruja za

pojedina graevinska podruja naselja i povrine za izdvojene namjene.
2.
2.1.
UVJETI ZA UREENJE PROSTORA

GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I PRIMORSKO - GORANSKU UPANIJU
lanak 9.
Graevine od vanosti za Republiku Hrvatsku odreene su prema znaenju zahvata u
prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:
1.
Prometne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a)
eljeznike graevine:
nova eljeznika pruga velikih uinkovitosti (Trst-Koper) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik
b)
Cestovne graevine:
Jadranska autocesta (Trst)/ (Ljubljana) Rupa - Rijeka Senj - Zadar Split
- I. etapa: Rupa Rijeka Senj Otoac i
- II. etapa u dionici sa vorovima: Rupa Permani Vikovo Draice Grobniko polje
Mali Svib Kriie Jadranovo Crikvenica (Selce) Novi Vinodolski (Bribir) Novi
Vinodolski Senj uta Lokva, u koridoru u istraivanju od Permana do Kriia
2.
Vodne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a)
Graevine za vodoopskrbu:
regionalni vodoopskrbni sustav
b)
Graevine sustava odvodnje:
sustav Crikvenica
3.
Energetske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a)
Elektroenergetske graevine:
prijenosni dalekovod 220kV Meline HE Senj
5.
Telekomunikacijske graevine:
- elektronika komunikacijska infrastruktura i povezana oprema,
a)
meunarodni TK kabeli I razine:
alternativni: Rijeka - Senj.
lanak 10.
Graevine od vanosti za Primorsko - goransku upaniju odreene su prema znaenju u
razvoju pojedinog dijela i cjeline upanije. Planom se odreuju slijedee graevine i zahvati od
vanosti za upaniju:
1.
Graevine drutvenih djelatnosti:
a)
Srednje kole - Crikvenica
b)
Graevine sekundarne zdravstvene zatite - Crikvenica
2.
Pomorske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a)
luke otvorene za javni promet:
Crikvenica
b)
luke posebne namjene:
luka nautikog turizma u Crikvenici
3.
Cestovne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a)
Ostale dravne ceste:
vor mrika (JTC) - Crikvenica Novi Vinodolski - Senj,
b)
Osnovne upanijske ceste:
d. o. o.
Z A G R E B
4.
5.
6.
a)
b)
7.
-
Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Kriie - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv.Kuzam

Potanske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
- postojei potanski uredi u Crikvenici
Graevine za vodoopskrbu podsustava:
Rijeka
Novi Vinodolski
Elektroenergetske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
transformatorske stanice
Crikvenica (110/20 kV),
distribucijski dalekovod 110 kV-postojei:
Vinodol Crikvenica,
Crikvenica Senj,
Crikvenica Krk.
Graevine plinoopskrbe s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
upanijska plinska mrea.
2.2.
GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA
lanak 11.
Planom su utvrena graevinska podruja naselja na podruju Grada Crikvenice i to za
statistika naselja Crikvenicu, Jadranovo, Dramalj i Selce. Za navedena su naselja utvrena
jedinstvena, cjelovita graevinska podruja naselja i njihovi izdvojeni dijelovi. Cjelovita su
graevinska podruja naselja, zbog razliitih prostornih obiljeja, razliitih uvjeta gradnje i utvrivanja
obveze izrade detaljnije prostorno planske dokumentacije podijeljena na pojedine prostorne cjeline predjele.
Izdvojeni dio graevinskog podruja naselja je odvojeni dio postojeeg graevinskog
podruja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja.
a)
Statistiko naselje Crikvenica sastoji se od cjelovitog graevinskog podruja planske oznake
NA1 i etiri izdvojena graevinska podruja. Cjelovito graevinsko podruje Crikvenica NA1
obuhvaa slijedee prostorne cjeline:
Crikvenica centar NA11,
Crikvenica sjever NA12,
Tonievo NA13,
Sopaljska NA14,
Duga NA15,
Dubraina NA16,
Izdvojena graevinska podruja naselja koja pripadaju statistikom naselju Crikvenica su:
Dolac NA17,
Podbadanj NA18,
Kotor NA19,
Dubraina NA110.
b)
Statistiko naselje Jadranovo sastoji se od cjelovitog graevinskog podruja planske oznake
NA2 i tri izdvojena graevinska podruja. Cjelovito graevinsko podruje Jadranovo NA2 obuhvaa
slijedee prostorne cjeline:
Jadranovo centar NA21,
Klotar - Perhati NA22,
Izdvojena graevinska podruja naselja koja pripadaju statistikom naselju Jadranovo su:
Popovii NA23,
d. o. o.
Z A G R E B
Budii NA24,
Smokovo NA25.
c)
Statistiko naselje Dramalj sastoji se od cjelovitog graevinskog podruja planske oznake
NA3 i dva izdvojena graevinska podruja. Cjelovito graevinsko podruje Dramalj NA3 obuhvaa
slijedee prostorne cjeline:
Dramalj centar NA31,
Kajak NA32,
Manestri NA33,
Izdvojena graevinska podruja naselja koja pripadaju statistikom naselju Dramalj su:
Klanfari NA34,
Lokvica NA35.
d)
Statistiko naselje Selce sastoji se od cjelovitog graevinskog podruja planske oznake
NA4.
lanak 12.
Naselja u zatienom obalnom podruju mora (ZOP) su naselja ili izdvojeni dijelovi naselja
ija se graevinska podruja s vie od polovice povrine nalaze unutar pojasa od 1000 metara od
obale mora. To su sva graevinska podruja s izuzetkom: Crikvenica sjever (Ladvi) - NA12, Dolac
NA17, Podbadanj NA18, Kotor NA19, Dubraina NA110, Budii (dio) NA24 i Smokovo NA25.
lanak 13.
Ovim se Prostornim planom odreuju slijedee kategorije ureenosti graevinskog zemljita
za graevinska podruja naselja Grada Crikvenice:
- II. kategorija ureenosti - podrazumijeva minimalno ureeno graevinsko zemljite, koje
obuhvaa imovinsko - pravnu pripremu i pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup
graevnoj estici, odvodnju otpadnih voda na nain odreen ovim Planom i osiguran propisani
broj parkiralinih mjesta.
- III. kategorija ureenosti, osim elemenata II. kategorije, podrazumijeva i rjeenu vodoopskrbu i
opskrbu elektrinom energijom.
lanak 14.
II. kategorija ureenosti odreena je za slijedea graevinska podruja: Crikvenica sjever
(Ladvi) - NA12, Dolac NA17, Podbadanj NA18, Kotor NA19, Dubraina NA110, Budii (dio) NA24 i
Smokovo NA25 (sve izvan ZOP - a).
III. kategorija ureenosti odreena je za sva ostala naselja i dijelove naselja u obuhvatu
ZOP-a.
lanak 15.
Graevinsko podruje naselja sastoji se od izgraenog dijela i dijela predvienog za
ureenje zemljita i izgradnju (neizgraeni dio).
Izgraeni i neizgraeni dijelovi graevinskog podruja naselja ureuju se i koriste na nain
propisan ovim Planom, a prikazani su na kartografskim prikazima br. 1. Koritenje i namjena
povrina u mj. 1:25000 i br. 4. Graevinska podruja u mjerilu 1:5000.
d. o. o.
Z A G R E B
lanak 16.
Unutar graevinskih podruja naselja i izdvojenih dijelova graevinskog podruja naselja na
podruju Grada Crikvenice gradi se neposrednom i posrednom provedbom ovog Plana.
lanak 17.
Za slijedea graevinska podruja naselja za koje je utvren samo izgraeni dio
graevinskog podruja nije utvrena obavezna izrada prostornog plana ueg podruja i na njima se
gradi neposrednom provedbom ovog Plana:
Tonievo NA 13 (osim dijela za koji je donesen Urbanistiki plan ureenja),
Duga NA15 (osim dijela obuhvaenog obveznom izradom Urbanistikog plana ureenja),
Dubraina NA 16,
Dolac NA17,
Podbadanj NA18,
Kotor NA19,
Dubraina NA110,
Smokovo NA 25,
Klanfari NA 34,
Lokvica NA 35,
Selce NA 4 (osim dijela za koji je donesen Urbanistiki plan ureenja).
lanak 18.
Obavezna izrada planova uih podruja (urbanistikih planova ureenja) odreena je za
slijedea graevinska podruja naselja i izdvojene dijelove naselja, oznaena na kartografskim
prikazima 3.B "Uvjeti koritenja i zatite prostora - podruja i dijelovi primjene planskih mjera
zatite" u mjerilu 1:25.000 i br. 4."Graevinska podruja u mjerilu 1:5000, i na njima se gradi
posrednom provedbom ovog Plana:
Crikvenica sjever - Benii (dio NA12),
Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA12),
Sopaljska (NA14),
Duga (dio NA15), zajedno sa povrinom infrastrukturne namjene IS (vor Crikvenica zapad),
Klotar - Perhati (NA 22),
Popovii (NA23),
Budii (dio NA24),
Kajak (dio NA32),
Dramaljsko Selce, Manestri (NA33).
Iznimno, do donoenja planova uih podruja iz prethodnog stavka, na tim je podrujima
mogua gradnja neposrednom provedbom ovog Plana unutar izgraenih dijelova graevinskog
podruja te unutar neizgraenih dijelova graevinskih podruja ukoliko je graevna estica II.
kategorije ureenosti.
2.2.1. Uvjeti za neposrednu provedbu Plana
Uvjeti neposredne provedbe za graevinska podruja naselja s posebnim uvjetima

koritenja
lanak 19.
Neposrednom provedbom Plana unutar graevinskog podruja naselja Kotor (NA19),
smjetenog unutar registriranog etnolokog podruja Kotor, radi visoke ambijentalne ouvanosti
d. o. o.
Z A G R E B
monumentalne tradicijske arhitekture i sakralnih graevina utvruje se potpuna zatita povijesnih

struktura.
Uvjetuje se cjelovita zatita i ouvanje svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najvee
mogue potivanje tradicije i funkcija prostora i sadraja. Na podruju ove zone provodi se stroga
kontrola unoenja novih struktura i sadraja stranih ili neprikladnih sauvanim kulturno-povijesnim
vrijednostima. Prilagoavanje povijesnih funkcija i sadraja suvremenim potrebama prihvatljivo je
samo uz minimalne fizike intervencije uz koritenje tradicijskih oblika i materijala. U ovoj su zoni
prihvatljive metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije.
Sve graevne aktivnosti mogue su temeljem odredbi ovog Plana i prema uvjetima
nadlenog Konzervatorskog odjela.
lanak 20.
Neposrednom provedbom Plana unutar dijelova graevinskog podruja naselja Podbadanj
NA18 smjetenog unutar zone potpuno unitenog podruja uslijed ruenja brane Tribalj oznaene na
kartografskom prikazu br. 3A Uvjeti koritenja i zatite prostora - podruja posebnih ogranienja u
koritenju, podruja primjene posebnih mjera ureenja i zatite, mj. 1:25.000 svi zahvati u prostoru
provode se u skladu sa lankom 202. ovih odredbi za provoenje.
lanak 21.
Neposrednom provedbom Plana unutar izgraenog dijela graevinskog podruja naselja
Podbadanj NA18 i Crikvenica sjever NA12 koja su smjetena u koridoru planirane priobalne dionice
autoceste mogua je samo rekonstrukcija postojeih graevina u postojeim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
lanak 22.
Neposrednom provedbom Plana unutar izgraenih dijelova graevinskog podruja naselja
Dubraina NA16, Dubraina NA110,Smokovo (NA25), Klanfari (NA34), Lokvica NA35 i Dolac (NA17),
smjetenih u koridoru planirane eljeznike pruge velikih uinkovitosti doputena je rekonstrukcija
postojeih graevina u postojeim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
Uvjeti neposredne provedbe po vrstama graevina
lanak 23.
Unutar graevinskih podruja naselja i izdvojenih dijelova graevinskih podruja naselja na
podruju Grada Crikvenice neposrednom provedbom Plana mogu se graditi graevine:
stambene namjene,
drutvene (ili javne) namjene,
gospodarske namjene,
ugostiteljsko-turistike namjene,
prometne i infrastrukturne namjene,
komunalne graevine.
lanak 24.
Na jednoj graevnoj estici mogu se osim graevina osnovne namjene navedenih u
prethodnom lanku graditi pomone i poljoprivredne gospodarske graevine u funkciji graevine
osnovne namjene.
d. o. o.
10
Z A G R E B
2.2.1.1. Graevine stambene namjene

lanak 25.
Graevina stambene namjene je graevina koja je u cjelini ili veim dijelom namijenjena
stanovanju. Na graevnoj estici moe se graditi samo jedna graevina stambene namjene.
Osim stambene namjene, u sklopu graevina stambene namjene omoguuje se i poslovna
namjena, ukljuujui i prisustvo tihe i sline djelatnosti bez opasnosti od poara i eksplozije, uz uvjet
da ne zagauju zrak, ne uzrokuju poveanu buku ili prostori s izvorom buke jaine vee od 55 dB po
danu i 45 dB po noi (u skladu sa posebnim propisima) kao i djelatnosti koje ne privlae povean
promet teretnih vozila.
lanak 26.
Graevine stambene namjene dijele se na:
obiteljske kue (slobodnostojee, dvojne ili u nizu),
viestambene graevine:
sa 3 - 4 stana (slobodnostojee ili dvojne),
sa 5 - 8 stanova (slobodnostojee),
stambeno - poslovne graevine (slobodnostojee ili dvojne).
lanak 27.
Obiteljska kua je graevina stambene namjene s najvie dva stana (stambene jedinice),
uz mogunost smjetaja prateih sadraja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez tetnog
su utjecaja na okoli (unutar tree jedinice - poslovne), povrine do najvie 20% graevinske (brutto)
povrine graevine. Obiteljske kue po tipu gradnje mogu biti slobodnostojee, dvojne ili u nizu.
Viestambena graevina je graevina stambene namjene unutar koje je mogu smjetaj
prateih sadraja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez tetnog su utjecaja na okoli,
povrine do najvie 30 % graevinske (brutto) povrine graevine. Prema tipologiji razlikuju se
viestambene graevine (slobodnostojee ili dvojne) sa 3 do 4 stambene, odnosno poslovne
jedinice, te viestambene graevine (slobodnostojee) sa 5 do 8 stambenih ili poslovnih jedinica.
Stambeno - poslovna graevina je graevina stambene namjene unutar koje je mogu i
smjetaj poslovnih sadraja koji ne ometaju stanovanje, s tim da povrina poslovnih sadraja
zauzima izmeu 30 i 50% graevinske (brutto) povrine graevine. Prema tipologiji razlikuju se
stambeno - poslovne graevine sa 2 4 stambene, odnosno poslovne te stambeno - poslovne
graevine sa 5 do 8 stambenih ili poslovnih jedinica.
U graevinama stambene namjene (osim obiteljske kue) mogu se pruati ugostiteljske
usluge, odnosno usluge smjetaja u domainstvu prema posebnim propisima.
Obiteljska kua
lanak 28.
Neposrednom provedbom Plana unutar graevinskog podruja svih naselja i izdvojenih
dijelova naselja mogu se graditi obiteljske kue i to: slobodnostojee, dvojne i u nizu.
d. o. o.
11
Z A G R E B
Obiteljska kua slobodnostojea

lanak 29.
Najmanja doputena povrina graevne estice iznosi 400 m2.
Iznimno, najmanja doputena povrina graevne estice unutar izgraenih dijelova
graevinskih podruja naselja iznosi 360 m2, to se odnosi iskljuivo na postojee katastarske
estice.
Najvea doputena povrina graevne estice nije ograniena.
Najmanja doputena povrina tlocrtne projekcije obiteljske kue iznosi 80 m2:
Najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice iznosi 0,3. Iznimno, za
gradnju i interpolaciju u izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja Selce NA4, sa izgradnjom
na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojee izgradnje udaljene do najvie 1,0m od
regulacijskog pravca, najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice moe biti i 0,8,
a koeficijent iskoristivosti (kis) 3,2, s tim da u graevini - obiteljskoj kui moraju biti definirani svi
pomoni prostori, kao i garaa (prema lokalnim uvjetima).
Najvei doputeni koeficijent iskoristivosti graevne estice (kis) iznosi 1,2.
Najvea doputena visina obiteljske kue iznosi 7,0 m, dok ukupna visina iznosi 10 m.
Slobodnostojee obiteljske kue moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne
vie graevine i ne manje od 4,0 m od granice graevne estice, ukoliko graevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubita. Ukoliko na bonim i stranjim fasadama graevine nisu
predvieni otvori niti otvorena stubita, udaljenost graevine od granice graevne estice moe
iznositi i 3,0 m.
Arhitektonsko oblikovanje graevina i to novih graevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje
fasada i krovita, te upotrebljeni graevinski materijali moraju biti usklaeni s nainom izgradnje
postojeih graevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
Krovita graevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao
dvovodna, jednovodna ili ralanjena na vie krovnih ploha ovisno o tlocrtu graevine, s nagibom
krovnih ploha izmeu 17 i 23. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
Na krovite je mogue ugraditi krovne prozore te kolektore suneve energije.
Dio krovnih ploha moe se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije
(otvorena krovita) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne granice graevne estice.
Fasada mora biti kamena ili bukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi
moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izdueni). Zatita na vanjskim otvorima
moraju biti kapci, aluzine (grilje) ili rolete. Kod graevina sa ravnim krovom vijenac treba biti
izraen.
Prostor na graevnoj estici ureivat e se, u pravilu, na tradicionalan nain ureivanja
okunice, potujui funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih
vrsta. Preporua se formiranje brajda i sadnja voaka.
Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obiljejima
naselja. Radi ouvanja izgleda padina na kosim graevinskim esticama, zabranjuje se gradnja
podzida viih od 200 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od naruavanja prirodnog izgleda ambijenta
moe se izvesti kaskadni nain izgradnje sa najvie 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine
po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i
podzida izgraenih kao kameni zid ili obloenih kamenom.
Najmanje 20% graevne estice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Dio graevne
estice izmeu regulacijskog i graevnog pravca u pravilu se horitkulturno ureuje kao travnjak ili
cvjetnjak. ljunane i poploene staze uraunavaju se u neizgraeni dio graevne estice.
Uline ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena,
zelenila i metala, visine najvie 120 cm (mjereno od kote vieg terena). Ograde izmeu graevinskih
d. o. o.
12
Z A G R E B
estica ne mogu biti vie od 1,50 metara (mjereno od kote vieg terena). Sve vrste ograda izvode se
perforirano ili prozrano. Iznimno, u visini od najvie 90 cm ograda se izvodi kao puna ili vrsta
ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i slinog materijala, sukladno tipologiji gradnje
susjednih graevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, ivice i
slinog materijala.
Potreban broj parkiralinih i garanih mjesta rjeava se unutar graevne estice graevine
osnovne namjene, u skladu s normativima iz lanka 133. ovih odredbi za provoenje, osim u
podruju povijesne jezgre u Selcu gdje to nije mogue.
Prikljuak graevina na komunalnu infrastrukturnu mreu utvruje se u skladu s tokom 5.
ovih odredbi za provoenje.
Rekonstrukcija postojeih graevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vri u
skladu s uvjetima za nove graevine.
Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u obiteljske kue mogua je pod istim
uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih obiteljskih kua, a kada uvjeti ne zadovoljavaju,
prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veliini
graevne estice.
Rekonstrukcija postojeih graevina u sluaju kada je graevna estica manja od najmanje
doputene za novu gradnju, mogua je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na
postojeu formiranu graevnu esticu. Kada graevina ne udovoljava naprijed navedenom mogua
je rekonstrukcija graevine samo u postojeim gabaritima graevine.
Postojee graevine udaljene manje od 4m od granice graevne estice, ali ne manje od
1m, mogu se nadograivati u postojeim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu
gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu.
Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove
graevine.
Uz obiteljske kue - slobodnostojee mogu se graditi pomone i poljoprivredne
gospodarske graevine, u skladu sa slijedeim uvjetima:
Pomone graevine
Pomone graevine su graevine ija je namjena u funkciji namjene osnovne graevine
(garae, drvarnice, spremita, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, zatvoreni
bazeni, rotilji preko 2,5 m2 i sl.).
Pomona graevina moe biti namijenjena i smjetaju prateih sadraja drugih namjena koje
ne ometaju namjenu osnovne graevine i bez tetnog su utjecaja na okoli.
Pomone graevine mogu se graditi na graevnoj estici uz graevinu osnovne namjene
najvie kao jednoetane. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaa s kotom stropa u nivou
pristupne ceste, doputa se i mogunost gradnje druge nadzemne etae.
Pomone graevine grade se uz uvjet da:
visina od najnie kote konano zaravnatog terena nije via od visine graevine osnovne
namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do zavrnog ruba vijenca graevine. Kada se grade na
kat, najvea doputena visina iznosi 7,0 m do zavrnog ruba vijenca,
tlocrtna zauzetost pomonih graevina nije vea od 30% ukupne brutto povrine graevine
osnovne namjene.
Najmanja udaljenost pomonih graevina od susjednih graevnih estica mora biti:
ako se grade kao slobodnostojee graevine mogu se graditi i do granice graevne estice,
ako se grade kao graevine na granici graevne estice, moraju od susjedne graevine biti
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj graevnoj
estici,
ako se grade u nizu (odnosi se iskljuivo na garae) moraju biti s dvije strane prislonjene na
susjedne graevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja moe rijeiti na
d. o. o.
13
Z A G R E B
toj graevnoj estici.

Najmanja doputena udaljenost pomone graevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garae, kada je takav zahtjev uvjetovan
konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini nain pristupa na cestu i
uvjetuje ga poloaj ostalih graevina.
Ako pomone graevine imaju otvore prema susjednoj graevnoj estici, moraju biti
udaljene od te estice najmanje 4,0 m.
graevine.
Poljoprivredne gospodarske graevine u funkciji graevine osnovne namjene
Na graevnoj estici uz graevinu osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne
gospodarske graevine bez izvora zagaenja (sjenici, pelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici,
spremita poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.) uz potivanje slijedeih uvjeta:
visina iznosi najvie 4,0 m,
graevni pravac u pravilu je iza graevnog pravca graevine osnovne namjene,
graevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od graevine osnovne namjene na istoj
graevnoj estici, odnosno najmanje 15,0 m od graevine osnovne namjene na susjednoj
graevnoj estici,
najmanja udaljenost od granice graevne estice iznosi 2,0 m.
Udaljenost poljoprivredne gospodarske graevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje
6,0 m.
Udaljenost pelinjaka ne moe biti manja od 5,0 m od granice graevne estice ako su
letilita okrenuta prema toj granici, odnosno 3,0 m ako su okrenuta u drugim smjerovima.
Postojee poljoprivredne gospodarske graevine sagraene legalno i u skladu s ranije
vaeim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko
nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom predmetne graevine se mogu rekonstruirati i
prenamijeniti samo u postojeim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za novu pomonu
graevinu.
Obiteljska kua dvojna
m2.
lanak 30.
Najmanja doputena povrina graevne estice (jednog dijela dvojne graevine) iznosi 350

Najmanja doputena povrina tlocrtne projekcije iznosi 60 m2:
Najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,4. Iznimno, za gradnju i interpolaciju u
izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom
pravcu, odnosno kod postojee izgradnje udaljene do najvie 1,0m od regulacijskog pravca, najvei
doputeni koeficijent izgraenosti (kig) moe biti i 0,8, a koeficijent iskoristivosti (kis) 3,2, s tim da u
graevini - obiteljskoj kui moraju biti definirani svi pomoni prostori, kao i garaa (prema lokalnim
uvjetima).
Najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,6.
Najvea doputena visina iznosi 7,0 m, dok ukupna visina iznosi 10 m.
Dvojne obiteljske kue prislanjaju se jednom stranom uz susjednu graevinu ili granicu
graevne estice, dok s drugim dijelovima graevine (istakom) moraju biti udaljene od granice
susjedne graevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice graevne estice, ukoliko
graevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubita. Ukoliko na bonim i stranjim fasadama
d. o. o.
14
Z A G R E B
graevine nisu predvieni otvori niti otvorena stubita, udaljenost graevine od granice graevne
estice moe iznositi i 3,0 m.
izraen.
slinog materijala.
Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u obiteljske kue dvojne, mogua je pod
istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih obiteljskih kua - dvojnih, a kada uvjeti ne
zadovoljavaju, prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima
neovisno o veliini graevne estice.
d. o. o.
15
Z A G R E B

graevine.
Uz obiteljske kue - dvojne mogu se graditi pomone i poljoprivredne gospodarske
graevine, u skladu sa slijedeim uvjetima:
Pomone graevine
Pomone graevine su graevine ija je namjena u funkciji namjene osnovne graevine
(garae, drvarnice, spremita, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, zatvoreni
bazeni, rotilji preko 2,5 m2 i sl.).
osnovne namjene.
estici,
graevine.
Poljoprivredne gospodarske graevine u funkciji graevine osnovne namjene
Na graevnoj estici uz graevinu osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne
gospodarske graevine bez izvora zagaenja (sjenici, pelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici,
spremita poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.) uz potivanje slijedeih uvjeta:
graevni pravac u pravilu je iza graevnog pravca graevine osnovne namjene,
graevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od graevine osnovne namjene na istoj
graevnoj estici, odnosno najmanje 15,0 m od graevine osnovne namjene na susjednoj
graevnoj estici,
d. o. o.
16
Z A G R E B
6,0 m.
vaeim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko
nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom predmetne graevine se mogu rekonstruirati i
prenamijeniti samo u postojeim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
graevinu.
Obiteljska kua u nizu
lanak 31.
Najmanja doputena povrina graevne estice (jednog dijela niza) iznosi 300 m2.
Najmanja doputena povrina tlocrtne projekcije iznosi 50 m2:
Najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,5. Iznimno, za gradnju i interpolaciju u
izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom
pravcu, odnosno kod postojee izgradnje udaljene do najvie 1,0m od regulacijskog pravca, najvei
doputeni koeficijent izgraenosti (kig) moe biti i 0,8, a koeficijent iskoristivosti (kis) 3,2, s tim da u
graevini - obiteljskoj kui moraju biti definirani svi pomoni prostori, kao i garaa (prema lokalnim
uvjetima).
Najvea doputena visina iznosi 7,0 m, dok ukupna visina iznosi 10 m.
Obiteljske kue koje se grade u nizu, bonim su stranama prislonjene na granice susjednih
graevnih estica, dok od stranje granice estice moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali
ne manje od 4,0 m.
izraen.
d. o. o.
17
Z A G R E B

slinog materijala.
Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u obiteljske kue u nizu, mogua je pod
istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih obiteljskih kua u nizu, a kada uvjeti ne
zadovoljavaju, prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima
graevine.
Uz obiteljske kue u nizu mogu se graditi pomone graevine. Pomone graevine su
graevine ija je namjena u funkciji namjene osnovne graevine (garae, drvarnice, spremita,
kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, zatvoreni bazeni, rotilji preko 2,5 m2 i sl.)
osnovne namjene.
d. o. o.
18
Z A G R E B
estici,
graevinu.
Viestambene graevine
lanak 32.
dijelova naselja mogu se graditi viestambene graevine (slobodnostojee ili dvojne), koje sadre 3 4 stambene ili poslovne jedinice.
Viestambena graevina slobodnostojea
lanak 33.
Najmanja doputena povrina graevne estice iznosi 500m2.
Najvea doputena povrina graevne estice iznosi 2000 m2.
Najmanja doputena tlocrtna povrina graevine iznosi 100 m2.
Najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,3.
Iznimno, za gradnju i interpolaciju u izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja Selce
NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, odnosno kod postojee izgradnje udaljene do najvie
1,0m od regulacijskog pravca, najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) moe biti i 1,0, a najvei
doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) 5,0, s tim da u graevini moraju biti definirani svi pomoni
prostori, kao i garaa (prema lokalnim uvjetima).
Najvea doputena visina iznosi 10,0 m, dok ukupna visina iznosi 13,0 m.
Arhitektonsko oblikovanje slobodnostojeih viestambenih graevina i to novih graevina
kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovita, te upotrebljeni graevinski materijali moraju biti
usklaeni s nainom izgradnje postojeih graevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj
gradnji.
d. o. o.
19
Z A G R E B
izraen.

vrsta.
Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u slobodnostojee viestambene
graevine mogua je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih
slobodnostojeih viestambenih graevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je mogua u
postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veliini graevne estice.
graevine.
Uz viestambene graevine - slobodnostojee mogu se graditi pomone graevine.
Pomona graevina je graevina ija je namjena u funkciji namjene osnovne graevine (garae i sl.)
Pomona graevina moe se graditi na graevnoj estici uz graevinu osnovne namjene
najvie kao jednoetana. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaa s kotom stropa u nivou
Pomona graevina gradi se uz uvjet da:
namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do zavrnog ruba vijenca graevine. Kada se gradi na
tlocrtna zauzetost pomone graevine nije vea od 30% ukupne brutto povrine graevine
osnovne namjene.
Najmanja udaljenost pomone graevine od susjednih graevnih estica mora biti:
ako se gradi kao slobodnostojea graevina moe se graditi i do granice graevne estice,
ako se gradi kao graevina na granici graevne estice, mora od susjedne graevine biti
odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj graevnoj
estici,
d. o. o.
20
Z A G R E B
ako se gradi u nizu (odnosi se iskljuivo na garae) mora biti s dvije strane prislonjena na
susjedne graevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja moe rijeiti na
Ako pomona graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici, mora biti udaljena od
te estice najmanje 4,0 m.
graevinu.
Viestambena graevina dvojna
lanak 34.
Najmanja doputena povrina graevne estice (jednog dijela dvojne graevine) iznosi
400m2.

Najmanja doputena tlocrtna povrina nove graevine iznosi 100 m2.
Arhitektonsko oblikovanje viestambenih dvojnih graevina i to novih graevina kao i
rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovita, te upotrebljeni graevinski materijali moraju biti
gradnji.
izraen.
vrsta.
d. o. o.
21
Z A G R E B

Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u dvojne viestambene graevine mogua
je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih dvojnih viestambenih graevina, a
kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim
gabaritima neovisno o veliini graevne estice.
graevine.
Uz viestambene graevine - dvojne mogu se graditi pomone graevine. Pomona
graevina je graevina ija je namjena u funkciji namjene osnovne graevine (garae i sl.)
osnovne namjene.
estici,
d. o. o.
22
Z A G R E B

graevinu.
Stambeno - poslovne graevine
lanak 35.
dijelova naselja mogu se graditi stambeno - poslovne graevine koje sadre 2 - 4 stambene odnosno
poslovne jedinice.
Stambeno poslovna graevina - slobodnostojea
lanak 36.
izraen.
vrsta.
d. o. o.
23
Z A G R E B
Ukoliko se izvode, uline ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili
kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najvie 120 cm (mjereno od kote vieg terena). Ograde
izmeu graevinskih estica ne mogu biti vie od 1,50 metara (mjereno od kote vieg terena). Sve
vrste ograda izvode se perforirano ili prozrano. Iznimno, u visini od najvie 90 cm ograda se izvodi
kao puna ili vrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i slinog materijala, sukladno
tipologiji gradnje susjednih graevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom
metala, ivice i slinog materijala.
Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u slobodnostojee stambeno poslovne
graevine mogua je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih graevina, a
graevine.
Uz slobodnostojee stambeno - poslovne graevine mogu se graditi pomone graevine.
osnovne namjene.
estici,
d. o. o.
24
Z A G R E B

graevinu.
Stambeno poslovna graevina dvojna
lanak 37.
400m2.

izraen.
vrsta.
d. o. o.
25
Z A G R E B
Ukoliko se izvode, uline ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili
kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najvie 120 cm (mjereno od kote vieg terena). Ograde
izmeu graevinskih estica ne mogu biti vie od 1,50 metara (mjereno od kote vieg terena). Sve
vrste ograda izvode se perforirano ili prozrano. Iznimno, u visini od najvie 90 cm ograda se izvodi
kao puna ili vrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i slinog materijala, sukladno
tipologiji gradnje susjednih graevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom
metala, ivice i slinog materijala.
Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u dvojne stambeno poslovne graevine
mogua je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih graevina, a kada uvjeti
ne zadovoljavaju, prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima
graevine.
Uz dvojne stambeno - poslovne graevine mogu se graditi pomone graevine. Pomona
osnovne namjene.
estici,
d. o. o.
26
Z A G R E B

graevinu.
2.2.1.2. Graevine drutvene (ili javne) namjene
lanak 38.
Graevine za drutvenu ili javnu namjenu su:
upravne,
socijalne (umirovljeniki, ueniki, studentski domovi),
zdravstvene,
predkolske,
kolske,
graevine za visoko uilite i znanost,
graevine za kulturu,
vjerske graevine (crkve i samostani, te drugi komplementarni sadraji),
ostale graevine drutvene ili javne namjene (za politike organizacije, kongresni centri,
specijalizirani odgojnoobrazovni centri za okoli i odrivi razvoj, sportsko - rekreacijske
dvorane i sl.)
U svim graevinama drutvene ili javne namjene mogu se ureivati prostori koji upotpunjuju i
slue osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim graevinama.
Na povrinama i graevnim esticama za drutvenu ili javnu namjenu mogue je ureenje
parkova i djejih igralita.
Prostorni raspored graevina drutvene namjene na podruju Grada Crikvenice prikazan je
na kartografskom prikazu br. 1. "Koritenje i namjena povrina" u mj. 1:25.000.
Uvjeti gradnje graevina drutvene namjene koje se grade unutar podruja obuhvata
planova ueg podruja definirat e se odredbama za provoenje tih planova.
dijelova naselja grade se graevine drutvene (ili javne) namjene od vanosti za Primorsko-goransku
upaniju (utvrene lankom 10. ovih odredbi za provoenje), Dom za starije i nemone osobe u
Crikvenici, graevina drutvene namjene unutar graevinskog podruja naselja NA110 Dubraina te
ostale graevine drutvene namjene od vanosti za Grad Crikvenicu.
Dom za starije i nemone osobe u Crikvenici
lanak 39.
Dom za starije i nemone osobe prve kategorije gradit e se na lokaciji biveg odmaralita
13. maj u Crikvenici, na k.. 8882/1 k.o. Crikvenica. Izgradnja potrebnih sadraja i vanjskih povrina
Doma mogua je i na k.. 8873/1 i 8873/3 k.o. Crikvenica.
Utvruju se slijedee granine vrijednosti za izgradnju Doma:
kapacitet Doma je 100 - 120 mjesta,
najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice na kojoj e se graditi
d. o. o.
27
Z A G R E B
sadraji Doma iznosi 0,5,

najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) graevne estice na kojoj e se graditi
sadraji Doma iznosi 3,0,
najvea doputena visina mjerena od nivelete JTC iznosi 13,0 m.
Najmanja doputena udaljenost graevine od granice graevne estice iznosi 4,0 m, a
udaljenost od regulacijskog pravca JTC ne moe biti manja od 8,5 m.
Vanjske prostore potrebno je kvalitetno oblikovati i opremiti za boravak korisnika na
otvorenom.
-
Graevina drutvene namjene unutar graevinskog podruja naselja NA110 Dubraina
lanak 40.
Unutar graevinskog podruja naselja oznaenog kao Dubraina NA110 planira se gradnja
graevine drutvene namjene prema slijedeim uvjetima:
Najmanja povrina graevne estice za izgradnju graevine drutvene namjene iznosi 400
m2.
Najvea doputena visina graevine iznosi 5,0 m, dok ukupna visina graevine iznosi 7,0 m.
Graevna estica treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene povrine treba hortikulturno
urediti.
Ograde se grade kao krute metalne (ne smiju biti iane) u kombinaciji sa kamenom ili
betonom i ne mogu biti vie od 2 m, osim, iznimno, kada je to nuno radi zatite graevine ili naina
koritenja.
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje graevine moraju biti u skladu s funkcijom i tehnolokim
procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru.
Uz graevinu iz stavka 1. ovog lanka mogu se graditi pomone graevine. Pomona
graevina je graevina ija je namjena u funkciji namjene osnovne graevine (garaa i sl.)
osnovne namjene.
estici,
d. o. o.
28
Z A G R E B

Predkolske ustanove (djeji vrtii i jaslice)
lanak 41.
Povrina graevne estice za graevinu sa dvije nadzemne etae (uz uvjet da je druga
nadzemna etaa potkrovlje bez nadozida) u pravilu je 40 m2 po djetetu, za graevinu sa tri
nadzemne etae (uz uvjet da je trea nadzemna etaa potkrovlje bez nadozida) 25 m2 po djetetu.
Ukoliko se predkolske ustanove grade u dijelu graevine druge namjene (preteito
stambene) tada se mora osigurati zasebni prostor od najmanje 5 m2 po djetetu neizgraenog dijela
graevne estice za igru djece na otvorenom.
Minimalna povrina graevne estice iznosi 1200 m2.
Najvei doputeni koeficijent izgraenosti graevne estice (kig) iznosi 0,5.
Najvea doputena visina iznosi 12,0 m, odnosno ukupna visina iznosi 14,5 m.
Krovite moe biti ravno ili koso nagiba kojeg predvia usvojena tehnologija graenja
pojedine graevine.
Udaljenost graevine od granice graevne estice iznosi najmanje pola visine (h/2) i ne
manje od 4,0 m od granice graevne estice.
Parkiranje vozila rjeava se na graevnoj estici, u skladu lankom 133. ovih odredbi za
provoenje.
Rekonstrukcija postojeih graevina javne i drutvene namjene u smislu dogradnji,
nadogradnji, prenamjene i sl., vri u skladu s uvjetima za nove graevine.
Iznimno, rekonstrukcija u smislu promjene namjene i nadogradnje postojeih graevina u
izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja i izdvojenih dijelova naselja kod kojih je koeficijent
izgraenosti (kig) vei od propisanog ovim Planom za nove graevine odreuje se u postojeim
legalnim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
Iznimno, postojee graevine u izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja i izdvojenih
dijelova naselja koje su izgraene na manjim udaljenostima od granice graevne estice i
regulacijskog pravca od onih propisanih ovim Planom rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne
smanjuju postojee udaljenosti.
graevine.
Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u graevine predkolske namjene
ne zadovoljavaju, prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.
Osnovne i srednje kole

lanak 42.
Veliina graevne estice odreena je normativom od 25-40 m2 / ueniku za rad kole u 2
d. o. o.
29
Z A G R E B
smjene.
Brutto povrina graevine je oko 4,0 m2/ueniku.

Na graevnoj estici potrebno je osigurati povrine za kolsku zgradu, prostor za odmor i
rekreaciju, sportske terene, zelene povrine i dr.
Najvea doputena visina graevina graevina iznosi 12,0 m, dok ukupna visina iznosi 14,5
m.
Graevine trebaju oblikovanjem biti sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obiljejima
uz upotrebu postojanih materijala i boja.
pojedine graevine.
provoenje.
graevine.
Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u graevine kolske namjene mogua je
pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih graevina, a kada uvjeti ne
zadovoljavaju, prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.
Sportsko rekreacijske graevine
lanak 43.
Unutar graevinskog podruja naselja omoguuje se i graenje zatvorenih sportsko rekreacijskih graevina (dvorana) te bazena i otvorenih sportskih sadraja u skladu s veliinom
naselja i slobodnog prostora u naselju te komplementarnosti s okolnom namjenom.
Kod graenja sportskih graevina potrebno je na graevnoj estici ili u neposrednoj blizini na
javnoj povrini osigurati potreban broj parkiralinih mjesta.
Najvei doputeni koeficijent izgraenosti graevne estice na kojoj e se graditi zatvoreni
odnosno otvoreni sportski sadraj iznosi 0,4 (potreban broj parkiralinih mjesta osiguran je na
graevnoj estici) odnosno 0,7 (kada je potreban broj parkiralinih mjesta osiguran unutar graevine
ili kupnjom (zakupom) zemljita u neposrednoj blizini uz javnu prometnu povrinu).
Najvea doputena visina graevina sukladno usvojenoj tehnologiji gradnje sportskih
graevina.
d. o. o.
30
Z A G R E B
Unutar dijela zatvorenih sportsko-rekreacijskih graevina (dvorana) mogu se urediti manji

trgovaki, poslovni, ugostiteljski i sl. sadraji koji nisu u suprotnosti s osnovnom namjenom graevine
i nemaju tetne utjecaje na okoli.
graevine.
Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u graevine sportsko rekreacijske
namjene mogua je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih graevina, a
gabaritima.
Uz sportsko - rekreacijske graevine mogu se graditi pomone graevine. Pomona
osnovne namjene.
estici,
d. o. o.
31
Z A G R E B

graevinu.
Graevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti
lanak 44.
Graevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar graevinskih
podruja naselja u skladu s veliinom naselja i standardima, na nain da pridonose kvaliteti ivota u
naselju.
Na razini primarne zdravstvene zatite planira se mogunost otvaranja specijalistikih
ambulanti i poliklinika.
Najmanja doputena povrina graevne estice iznosi 500 m2.
Najvea doputena visina graevina iznosi 12,0 m, dok ukupna visina iznosi 14,5 m.
pojedine graevine.
provoenje.
graevine.
Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u graevine zdravstvene, kulturne i
socijalne namjene mogua je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih
graevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i
vertikalnim gabaritima.
Uz graevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti mogu se graditi pomone
graevine. Pomona graevina je graevina ija je namjena u funkciji namjene osnovne graevine
(garae i sl.)
d. o. o.
32
Z A G R E B

osnovne namjene.
estici,
graevinu.
-
Vjerske graevine
lanak 45.
Najvea doputena visina graevine iznosi 8,0 m, s tim da visina zvonika moe biti via.
Najvei doputeni broj etaa je podrum i dvije nadzemne etae.
Najmanje 20% graevne estice mora biti hortikulturno ureeno temeljem krajobraznog
projekta.
2.2.1.3. Graevine gospodarske namjene
lanak 46.
Graevina gospodarske namjene je graevina koja je u cjelini ili veim dijelom - vie od 50%
graevinske (brutto) povrine namijenjena obavljanju djelatnosti gospodarske namjene.
Unutar graevinskih podruja naselja i izdvojenih dijelova naselja mogu se graditi graevine
gospodarske namjene na pojedinanim graevnim esticama koje svojom veliinom, smjetajem u
naselju i osiguranjem osnovnih prikljuaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omoguuju
obavljanje gospodarskih djelatnosti bez tetnih utjecaja na okoli.
U graevinskim podrujima naselja mogu se graditi:
graevine poslovne namjene (preteito uslune, preteito trgovake i komunalno servisne),
poslovno - stambene graevine,
poljoprivredne graevine.
d. o. o.
33
Z A G R E B
Graevine poslovne namjene (preteito uslune, preteito trgovake i komunalno

servisne)
lanak 47.
Utvruju se slijedee granine vrijednosti za izgradnju graevina gospodarske namjene poslovne:
povrina graevne estice za graevine poslovne namjene ne moe biti manja od 400 m2,
najvea doputena povrina graevne estice nije ograniena,
najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,5,
najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,0.
Visina graevine gospodarske namjene poslovne mora biti u skladu s namjenom i funkcijom
graevine, te tehnolokim procesom. Najvea doputena visina graevine iznosi 9,5 m dok najvea
doputena ukupna visina iznosi 12,5 m.
Krovite moe biti ravno ili koso nagiba od 17-230, te pokrova kojeg predvia usvojena
tehnologija graenja pojedine graevine.
Najmanja udaljenost graevine od susjednih graevina iznosi visine graevine (h/2), ali ne
Graevna estica se prema javno-prometnoj povrini ureuje sadnjom drvea i ukrasnog
zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u graevinu.
Najmanje 30% povrine graevne estice mora biti ureeno kao parkovno-pejzano ili
zatitno zelenilo.
Ograde ne mogu biti vie od 2,0 m, osim kada je to nuno radi zatite graevine ili naina
koritenja.
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje graevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnolokim
procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.
Rekonstrukcija postojeih graevina gospodarske namjene u smislu dogradnji, nadogradnji,
prenamjene i sl. vri u skladu s uvjetima ovog Plana za nove graevine.
Rekonstrukcija postojeih graevina gospodarske namjene u sluaju kada je graevna
estica manja od najmanje doputene za novu gradnju, mogua je do zadanih elemenata za novu
gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Kada graevina ne udovoljava naprijed
navedenom mogua je rekonstrukcija graevine samo u postojeim gabaritima graevine.
Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u graevine gospodarske namjene
ne zadovoljavaju prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.
graevine.
Uz graevine poslovne namjene (preteito uslune, preteito trgovake i komunalno
servisne) mogu se graditi pomone graevine. Pomona graevina je graevina ija je namjena u
funkciji namjene osnovne graevine (garae i sl.)
d. o. o.
34
Z A G R E B
osnovne namjene.
estici,
graevinu.
Poslovno - stambene graevine
lanak 48.
Poslovno - stambena graevina je graevina gospodarske namjene unutar koje je povrina
za poslovne sadraje vea od udjela stambene namjene (udio stambene namjene mora biti manji od
50% graevinske (bruto) povrine), a sadri od 2 do 4 poslovne, odnosno stambene jedinice.
dijelova naselja mogu se graditi poslovno - stambene graevine (slobodnostojee ili dvojne) sa 2 - 4
poslovne odnosno stambene jedinice.
Poslovno - stambena graevina slobodnostojea
lanak 49.
Arhitektonsko oblikovanje slobodnostojeih poslovno stambenih graevina i to novih
graevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovita, te upotrebljeni graevinski materijali
moraju biti usklaeni s nainom izgradnje postojeih graevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
d. o. o.
35
Z A G R E B
izraen.
vrsta.
Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u slobodnostojee poslovno stambene
graevine mogua je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih graevina, a
graevine.
Uz poslovno - stambene graevine - slobodnostojee mogu se graditi pomone graevine.
d. o. o.
36
Z A G R E B
osnovne namjene.
estici,
graevinu.
Poslovno - stambena graevina dvojna
400m2.
lanak 50.

Arhitektonsko oblikovanje poslovno stambenih dvojnih graevina i to novih graevina kao i
rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovita, te upotrebljeni graevinski materijali moraju biti
gradnji.
izraen.
d. o. o.
37
Z A G R E B

vrsta.
Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u dvojne poslovno - stambene graevine
ne zadovoljavaju, prenamjena je mogua u postojeim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima
graevine.
Uz poslovno - stambene graevine - dvojne mogu se graditi pomone graevine. Pomona
osnovne namjene.
estici,
d. o. o.
38
Z A G R E B

graevinu.
Poljoprivredne graevine
lanak 51.
Poljoprivredne gospodarske graevine bez izvora zagaenja su sjenici, pelinjaci, staklenici,
plastenici, gljivarnici, spremita poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.,
Poljoprivredne gospodarske graevine grade se na zasebnim graevnim esticama, uz
potivanje slijedeih uvjeta:
najmanja doputena povrina graevne estice iznosi 400m2.
najvei doputeni koeficijent izgraenosti iznosi 0,2 a najvei doputeni koeficijent
iskoritenosti iznosi 0,2
graevine moraju biti udaljene najmanje 15,0 m od graevine osnovne namjene na
susjednoj graevnoj estici,
6,0 m.
vaeim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Plana.
Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom graevine iz prethodnog stavka mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti samo u postojeim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
graevine.
lanak 52.
Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadraja i tehnologija nuno je
osigurati propisane mjere zatite okolia (zatita od buke, smrada, oneiavanja zraka, zagaivanja
podzemnih i povrinskih voda i sl.), te e se iskljuiti one djelatnosti i tehnologije koje oneiuju
okoli ili ne mogu osigurati propisane mjere zatite okolia i kvalitetu ivota i rada na susjednim
graevnim esticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.
U graevinama poslovne namjene mogu se pruati ugostiteljske usluge, odnosno usluge
smjetaja u domainstvu prema posebnim propisima.
d. o. o.
39
Z A G R E B
lanak 53.
Zateene graevine poslovne namjene u izgraenim dijelovima naselja i izdvojenim
dijelovima naselja zadravaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zatite okolia.
2.2.1.4. Graevine ugostiteljsko-turistike namjene
lanak 54.
Unutar graevinskog podruja naselja i izdvojenih dijelova naselja moe se graditi nova,
rekonstruirati postojea pojedinana ili vie graevina ugostiteljsko-turistike namjene i to
"ugostiteljski objekti" iz skupina: "hoteli", "restorani", "barovi", "catering objekti" i "objekti jednostavnih
usluga", u skladu s posebnim propisima. Iz skupine "hoteli" mogu se graditi samo vrste: hotel
batina, hotel i pansion, odredene posebnim propisima. Iz drugih skupina mogu graditi sve vrste
objekata odreenih posebnim propisima iz skupina restorani, "barovi", "catering objekti" i "objekti
jednostavnih usluga".
Smjetajna graevina s pripadajuim zemljitem mora se planirati izvan postojeih javnih
povrina uz obalu, mora imati odgovarajui pristup na javno - prometnu povrinu i osiguran
pripadajui broj parkiralinih mjesta na vlastitoj estici.
lanak 56.
Utvruju se slijedee granine vrijednosti za nove graevine ugostiteljsko-turistike namjene:
najmanja doputena povrina graevne estice za graevine iz skupine hoteli iznosi 500
m,
najmanja doputena povrina graevne estice za graevine iz skupina restorani, "barovi",
"catering objekti" i "objekti jednostavnih usluga"" iznosi 400 m,
najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 3,0. Iznimno, za graevine koje se
grade neposrednom provedbom u graevinskim podrujima naselja Duga (NA15), izvan
obuhvata UPU Duga (dio NA15), zajedno sa povrinom infrastrukturne namjene IS - vor
Crikvenica zapad, i Selce (NA4) izvan obuhvata UPU Selce - dio NA4, najvei doputeni
koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 4,0.
lanak 56.
Za graevine koje se grade neposrednom provedbom u graevinskim podrujima naselja
Duga (NA15), izvan obuhvata UPU Duga (dio NA15), zajedno sa povrinom infrastrukturne namjene
IS - vor Crikvenica zapad i Selce (NA4), izvan obuhvata UPU Selce - dio NA4 najvea visina iznosi:
za graevine iz skupine "hotela", vrste "hotel batina" i "hotel": 18,0 m dok ukupna visina
iznosi 21,0 m,
za graevine iz skupine "hotela", vrste "pansion": 15,0 m, dok ukupna visina iznosi 18 m,
za graevine iz skupina restorani, "barovi", "catering objekti" i "objekti jednostavnih usluga":
8,0 m, dok ukupna visina iznosi 11 m.
Za sva ostala graevinska podruja naselja i izdvojene dijelove naselja u kojima se gradi
neposrednom provedbom Plana najvea visina iznosi:
za graevine iz skupine "hotela", vrste "hotel batina" i "hotel": 15,0 m, dok ukupna visina
iznosi 18,0 m,
za graevine iz skupine "hotela", vrste "pansion": 12,0 m, dok ukupna visina iznosi 15 m,
d. o. o.
40
Z A G R E B
za graevine iz skupina restorani, "barovi", "catering objekti" i "objekti jednostavnih usluga":

8,0 m, dok ukupna visina iznosi 11 m.
Krovite moe biti ravno ili koso nagiba od 17 - 230, te pokrova kojeg predvia usvojena
tehnologija graenja pojedine graevine.
lanak 57.
Udaljenost graevine osnovne namjene od granice graevne estice iznosi najmanje 6 m,
uz uvjet da udaljenost do susjedne graevine ne iznosi manje od udaljenosti propisanih posebnim
propisima. Iznimno, za graevine iz skupina restorani, "barovi", "catering objekti" i "objekti
jednostavnih usluga", udaljenost graevine od granice graevne estice iznosi najmanje 4 m.
lanak 58.
U sklopu graevne estice mogu se predvidjeti sportski tereni, otvoreni bazeni, terase i sl.
Navedeni sadraji ne ulaze u izgraenost graevne estice, ali moraju biti u nivou terena. Iznimno,
mogu biti i iznad kote prirodnog terena (slojnica terena) i to maksimalno do visine od 1,0 m, a od
susjedne graevne estice moraju biti udaljeni najmanje 4 m.
Najmanje 30% povrine graevne estice mora biti ureeno kao parkovno - pejzano ili
zatitno zelenilo. Ova odredba ne odnosi se na rekonstrukcije i zamjenske gradnje unutar povijesnih
jezgri naselja.
Ureenje ostalog dijela graevne estice obuhvaa poploavanje, nasipavanje prirodnim
materijalima, ureivanje vodenih i zelenih povrina i sl.
Za izgradnju ograda primjenjuju se uvjeti odreeni ovim odredbama za izgradnju ograda
graevina stambene namjene. Iznimno, ograde mogu biti i vie ali ne vie od 2,5 m, kada je to nuno
radi zatite graevine ili naina koritenja.
Arhitektonsko oblikovanje graevina ugostiteljsko-turistike namjene mora biti u skladu s
funkcijom graevine, uz upotrebu svih kvalitetnih i postojanih materijala i boja, uz maksimalnu
prilagodbu okolnom prostoru.
Krovite graevine moe biti ravno ili koso, nagiba od 17 - 23, te pokrova kojeg predvia
usvojena tehnologija graenja, a na krovite je mogue ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje. Dio
krovnih ploha moe se koristiti i kao prohodna terasa ili za solarije (otvorena krovita).
Za graevine ugostiteljsko-turistike namjene smjetene uz obalu mora mogue je odrediti
posebnu zonu plae, uz uvjet da se ne prekida obalna etnica (postojea ili planirana).
lanak 59.
Parkiranje ili garairanje vozila rjeava se u graevini i/ili na graevnoj estici u skladu s
namjenom i lankom 133. ovih odredbi za provoenje. Iznimno, unutar podruja povijesnih jezgri
naselja investitor moe osigurati parkiralino mjesto i kupnjom ili zakupom zemljita u neposrednoj
blizini uz javnu prometnu povrinu.
Ako se garani prostori nalaze u podzemnoj etai mogu zauzimati i do 100% povrine
graevne estice, ukoliko se krovna povrina hortikulturno obradi kao okolni teren.
Uz graevine ugostiteljsko - turistike namjene mogu se graditi pomone graevine.
d. o. o.
41
Z A G R E B
osnovne namjene.
estici,
graevinu.
Za sve graevine obavezna je ugradnja separatora masti. Nakon obrade otpadne vode
ispustiti u najblii recipijent ili putem upojnih bunara u podzemlje (u sluaju vlastitog sustava).
Rekonstrukcija graevina ugostiteljsko-turistike namjene te prenamjena graevina druge
namjene u graevine ugostiteljsko-turistike namjene
lanak 60.
Rekonstrukcija postojeih graevina ugostiteljsko-turistike namjene u smislu dogradnji,
nadogradnji, prenamjene i sl. vri u skladu s uvjetima za nove graevine.
Rekonstrukcija postojeih graevina ugostiteljsko - turistike namjene u sluaju kada je
graevna estica manja od najmanje doputene za novu gradnju, mogua je do zadanih elemenata
za novu gradnju u odnosu na postojeu formiranu graevnu esticu. Kada graevina ne udovoljava
naprijed navedenom mogua je rekonstrukcija graevine samo u postojeim gabaritima graevine.
Postojee graevine iskljuivo ugostiteljsko - turistike namjene razvrstane prema vaeim
zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u graevine stambene namjene.
Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u graevine ugostiteljsko-turistike namjene
mogua je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih graevina ugostiteljskoturistike namjene.
graevine.
2.2.1.5. Graevine prometne i infrastrukturne namjene
lanak 61.
Graevine prometne i infrastrukturne namjene unutar graevinskih podruja naselja mogu
d. o. o.
42
Z A G R E B
se graditi neposredno, u skladu s uvjetima ovog Plana i uvjetima nadlenih tijela za obavljanje
komunalnih djelatnosti, odnosno u skladu sa zakonom, posebnim uvjetima tijela dravne uprave ili
pravnih osoba.
Neposrednom provedbom ovog plana mogu se graditi benzinske crpke prema slijedeim
uvjetima:
- gradnja benzinske postaje, s mogunou smjetaja prateih sadraja u funkciji cestovnog
prometa (trgovaki i ugostiteljski sadraji, praonica osobnih automobila, sanitarije i sl.);
- benzinska postaja treba biti koncipirana tako da se osigura sigurnost svih sudionika u
prometu;
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti graevne estice (kig) iznosi 0,4;
- najvei doputeni broj etaa graevine je jedna nadzemna etaa;
- najvea doputena visina dijela graevine u kojoj su smjeteni pratei sadraji iznosi 4,5
metara, dok najvia doputena visina prolaznog perona (nadstrenice) ovisi o primijenjenoj
tehnologiji gradnje;
- najmanje 10% povrine graevne estice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti;
- parkiranje vozila rjeava se na graevnoj estici, u skladu lankom 133. ovih odredbi za
provoenje.
2.2.1.6. Komunalne graevine
Kiosci
lanak 62.
Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montani ili pokretni objekti, a slue za prodaju
novina, duhana, galanterije, voa i povra i dr, kao i za pruanje manjih ugostiteljskih ili obrtnikih
usluga.
Lokacije za postavu kioska, njihova povrina i namjena na odreenoj lokaciji na podruju
Grada Crikvenice utvruju se odgovarajuom odlukom nadlenog tijela Grada Crikvenice.
Kiosci se mogu postavljati na javnim povrinama ili povrinama u vlasnitvu Grada
Crikvenice, kao samostalne graevine ili se nekoliko kioska moe povezati u jednu funkcionalnu
cjelinu. Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na ostalim povrinama, uz posebnu suglasnost Grada
Crikvenice.
Ureene plae
lanak 63.
Unutar graevinskog podruja naselja odreene su ureene morske plae, prikazane
simbolom na kartografskom prikazu br. 1. "Koritenje i namjena povrina", mj 1:25.000.
Ureene morske plae unutar graevinskog podruja naselja u kojima se gradi
neposrednom provedbom Plana utvrene su na slijedeim lokacijama:
Crikvenica:
Thalassoterapija - Mediteran UP11,
Selce:
Marin - Jadranka - Polaa - UP18,
eka plaa (Rokan) - UP19.
Ureene morske plae nadzirane su i svima pristupane pod jednakim uvjetima s kopnene i
morske strane, ukljuivo i osobama s tekoama u kretanju. Veim dijelom su ureenog i
izmjenjenog prirodnog obiljeja, te infrastrukturno i sadrajno (tuevi, kabine,i sanitarni ureaji)
opremljene, oznaene i zatiene s morske strane.
d. o. o.
43
Z A G R E B
Neposrednom provedbom Plana unutar graevinskog podruja svih naselja omoguuje se

ureenje plaa pod slijedeim uvjetima:
izgradnja infrastrukturnih sadraja kao to su rampe i liftovi za osobe s posebnim potrebama
radi pristupa moru,
postavljanje otvorenih tueva, sanitarnih ureaja, prenosivih kabina za presvlaenje,
osmatranica za nadzornika plae i sl.,
postavljanje montane komunalne opreme (klupe, stolovi, koevi za otpatke, suncobrani,
lealjke, informativne ploe i sl.),
postavljanje pontona za kupae i signalizacije u moru,
izgradnja pjeakih staza i stepenica, oblaganje dijelova plae (sunalita) kamenim
ploama, hortikulturno ureenje plae,
ienje obalnog pojasa i njegovih dijelova od betona i betonskih konstrukcija i oploenja,
rekonstrukcija prijanjeg stanja obalnog ruba,
izgradnja kamenih potpornih zidova za zatitu od erozije, najvee doputene visine do
1,5m,
nanoenje pijeska i ljunka na dijelovima plae (dohranjivanje),
izgradnja infrastrukture u funkciji plae (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska,
niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, telekomunikacijska),
Na potezu od Omorike do Crnog mola, prikazanom na kartografskom prikazu br. 3A Uvjeti
koritenja i zatite prostora - podruja posebnih ogranienja u koritenju, podruja primjene posebnih
mjera ureenja i zatite, mj. 1:25.000, mogue je eventualno poveanje postojeeg kapaciteta
plae.
Potrebno je odrediti postojei kapacitet plae i nain dobijanja ciljanih kapaciteta planih
povrina. Normativ koji je potrebno osigurati iznosi 4 - 6m plane povrine/kupau, u to je potrebno
ukljuiti stalne stanovnike naselja, turiste i posjetitelje.
Groblja
lanak 64.
Na podruju Grada Crikvenice smjeteno je postojee groblje unutar graevinskog
podruja naselja Selce (NA 14) na kojem se gradi neposrednom provedbom ovog Plana.
Na prostoru groblja mogu se graditi pratee graevine, tj. graevine namijenjene osnovnoj
funkciji groblja kao to su kapele, mrtvanice i sl, te komunalna infrastruktura. Postojee zelenilo na
povrinama predvienim za razvoj groblja treba sauvati u najveoj moguoj mjeri, a sa novim
zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu.
Ureenje groblja, gradnja prateih graevina te oblikovanje opreme koja se postavlja na
groblje mora biti primjereno oblikovanju, ureenosti i tradiciji.
2.2.2. Uvjeti za posrednu provedbu Plana
lanak 65.
Planom su utvrena graevinska podruja naselja, odnosno izdvojeni dijelovi tih naselja, na
kojima se gradi posrednom provedbom ovog Plana, te je za njih propisana obaveza sljedeih
planova uih podruja:
- UPU Crikvenica sjever - Benii (dio NA12)
- UPU Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA12)
- UPU Sopaljska (NA14)
d. o. o.
44
Z A G R E B
UPU Duga (dio NA15), zajedno sa povrinom infrastrukturne namjene IS3 (vor
Crikvenica zapad)
UPU Klotar - Perhati (NA 22)
UPU Popovii (NA23)
UPU Budii (dio NA24)
UPU Kajak (dio NA32)
UPU Dramaljsko Selce, Manestri (NA33).
Smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja

UPU Crikvenica sjever - Benii (dio NA12)
lanak 66.
Smjernice za izradu UPU Crikvenica sjever - Benii (dio NA12) su:
preteito izgraeni dio graevinskog podruja naselja, sa manjim neizgraenim dijelovima
rubno;
podruje gusto izgraene strukture - potrebno redefinirati mreu prometnica gdje god je to
mogue i povezati ih sa pjeakim vertikalama;
zadrati postojei karakter dijela naselja naselje stambenog karaktera najveim dijelom
predvidjeti gradnju:
GRAEVINA STAMBENE NAMJENE - obiteljskih kua, viestambenih graevina sa 3-4
jedinice i viestambenih graevina sa 5-8 jedinica, te manjim dijelom stambeno-poslovnih
graevina sa tihim i istim djelatnostima, i to:
- obiteljskih kua sukladno lancima 29. 31. ovih odredbi za provoenje, s iznimkom da
unutar neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja irina graevne estice, mjerena
na mjestu graevinskog pravca graevine iznosi:
za slobodnostojee graevine najmanje 15m,
za dvojne graevine (dio dvojne graevine) najmanje 12m,
za graevine u nizu (dio niza) najmanje 10m;
- viestambenih graevina (sa 3-4 stambene odnosno poslovne jedinice) sukladno
lancima 33. i 34. ovih odredbi za provoenje, s iznimkom da unutar neizgraenog dijela
graevinskog podruja naselja irina graevne estice, mjerena na mjestu graevinskog
pravca graevine iznosi:
za dvojne graevine (dio dvojne graevine) najmanje 15 m;
- viestambenih graevina (sa 5-8 stambenih odnosno poslovnih jedinica), na nain da
je:
najmanja doputena povrina graevne estice iznosi 1000 m2,
najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,1,
najvea doputena visina iznosi 14,0 m, dok ukupna visina iznosi 17,0 m;
- stambeno - poslovnih graevina (sa 2-4 stambene odnosno poslovne jedinice), sukladno
lancima 36. i 37. ovih odredbi za provoenje;
- stambeno - poslovnih graevina (sa 5-8 stambenih odnosno poslovnih jedinica) na nain
da je:
d. o. o.
45
Z A G R E B

najvea doputena visina iznosi 14,0 m, dok ukupna visina iznosi 17,0 m.
Osim graevina stambene namjene unutar podruja obuhvata UPU-a mogu je smjetaj i:
GRAEVINA JAVNE I DRUTVENE NAMJENE, sukladno odredbama ovog Plana za
neposrednu provedbu, s iznimkom da povrina graevne estice moe biti i manja od 500
m2, u skladu s veliinom naselja i slobodnog prostora u naselju te komplementarnosti s
okolnom namjenom;
GRAEVINA GOSPODARSKE NAMJENE:
- graevina poslovne namjene, sukladno lancima 46., 47. i 51. ovih odredbi za
provoenje;
- poslovno - stambenih graevina (sa 2 - 4 poslovne, odnosno stambene jedinice)
sukladno lancima 49. i 50.;
- poslovno - stambenih graevina (sa 5 - 8 poslovnih, odnosno stambenih jedinica) na
nain da je:
najvea doputena visina iznosi 14,0 m, dok ukupna visina iznosi 17,0 m;
GRAEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIKE NAMJENE, sukladno lancima 54, 57. - 60.
uz slijedee posebne uvjete:
najmanja doputena povrina graevne estice za graevine iz skupine hoteli
iznosi 500 m,
najmanja doputena povrina graevne estice za graevine iz skupina restorani,
"barovi", "catering objekti" i "objekti jednostavnih usluga"" iznosi 400 m,
najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,5. Iznimno, za postojee
graevine doputena je rekonstrukcija radi poveanja kategorizacije, a najvei
doputeni kig moe biti i vei od 0,5, to e se odrediti planom ueg podruja,
najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 3,0
najvea visina iznosi:
- za graevine iz skupine "hotela", vrste "hotel batina" i "hotel": 15,0 m, dok ukupna
visina iznosi 18,0 m,
- za graevine iz skupine "hotela", vrste "pansion": 12,0 m, dok ukupna visina iznosi
15 m,
za graevine iz skupina restorani, "barovi", "catering objekti" i "objekti jednostavnih
usluga": 8,0 m, dok ukupna visina iznosi 11 m,
krovite moe biti ravno ili koso nagiba od 17 - 23, te pokrova kojeg predvia
usvojena tehnologija graenja pojedine graevine.
UPU Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA12)
lanak 67.
Smjernice za izradu UPU Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA12) su:
rubno;
d. o. o.
46
Z A G R E B
predvidjeti graevine drutvene i sportsko-rekreacijske namjene - kompleks boalita

Ladvi,
definirati uvjete ureenja i gradnje unutar koridora autoceste;
zadrati postojei karakter dijela naselja naselje stambenog karaktera najveim dijelom
predvidjeti gradnju:
GRAEVINA STAMBENE NAMJENE - obiteljskih kua i viestambenih graevina sa 3-4
jedinice te manjim dijelom stambeno-poslovnih graevina sa tihim i istim djelatnostima, i to:
- viestambenih graevina (sa 3 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice) sukladno
- stambeno - poslovnih graevina (sa 2 - 4 stambene odnosno poslovne jedinice),
sukladno lancima 36. i 37. ovih odredbi za provoenje;
okolnom namjenom;
- unutar kompleksa boalita Ladvi najvea doputena visina graevina iznosi 12,0 metara,
najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,6 a najvei doputeni koeficijent
iskoristivosti (kis) iznosi 1,2;
provoenje;
iznosi 500 m,
doputeni kig moe biti i vei od 0,5, to e se odrediti urbanistikim planom
ureenja,
d. o. o.
47
Z A G R E B
15 m,
- za graevine iz skupina restorani, "barovi", "catering objekti" i "objekti
jednostavnih usluga": 8,0 m, dok ukupna visina iznosi 11 m,
- krovite moe biti ravno ili koso nagiba od 17 - 23, te pokrova kojeg predvia
UPU Sopaljska (NA14)
lanak 68.
Smjernice za izradu UPU Sopaljska (NA14) su:
rubno;
zadrati postojei karakter dijela naselja naselje stambenog karaktera.
Unutar obuhvata Plana mogua je gradnja:
okolnom namjenom;
provoenje;
iznosi 500 m,
d. o. o.
48
Z A G R E B

ureenja,
15 m,
UPU Duga (dio NA15), zajedno sa povrinom infrastrukturne namjene IS (vor

Crikvenica zapad)
lanak 69.
Smjernice za izradu UPU Duga (dio NA15), zajedno sa povrinom infrastrukturne namjene IS
(vor Crikvenica zapad) su:
- na neizgraenim povrinama odrediti optimalnu namjenu i uvjete za novu gradnju, uz
osiguranje javnog prostora;
- predvidjeti javne zelene povrine (park, djeje igralite);
- poboljati funkcioniranje postojee prometne i komunalne infrastrukturne mree (planiranje
novih prometnica, uz rekonstrukciju, proirenje i ureenje postojeih);
- definirati (kompletirati) denivelirano raskrije (vor) Crikvenica zapad, na nain da se
predvidi spoj (rampa) na Jadransku turistiku cestu sa trakom za ubrzanje u smjeru Splita,
ime bi omoguilo desno skretanje i ukljuenje na JTC u zoni vora;
- GRAEVINA STAMBENE NAMJENE - obiteljskih kua i viestambenih graevina sa 3-4
- GRAEVINA JAVNE I DRUTVENE NAMJENE, sukladno odredbama ovog Plana za
d. o. o.
49
Z A G R E B
okolnom namjenom;
GRAEVINA GOSPODARSKE NAMJENE
provoenje, s iznimkom da najvea doputena ukupna visina graevine poslovne - preteito
trgovake namjene iznosi 21,0 m.
najmanja doputena povrina graevne estice iznosi za graevine iz skupine
hoteli iznosi 500 m,
ureenja;
najvei doputeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 4,0;
visina iznosi 21,0 m;
18 m;
- za graevine iz skupina restorani, "barovi", "catering objekti" i "objekti
jednostavnih usluga": 8,0 m, dok ukupna visina iznosi 11 m;
UPU Klotar - Perhati (NA 22)
lanak 70.
Smjernice za izradu UPU Klotar - Perhati (NA 22) su:
rubno;
d. o. o.
50
Z A G R E B

okolnom namjenom;
provoenje;
iznosi 500 m,
ureenja,
15 m,
UPU Popovii (NA23)
lanak 71.
Smjernice za izradu UPU Popovii (NA23) su:
rubno;
d. o. o.
51
Z A G R E B

okolnom namjenom;
provoenje;
iznosi 500 m,
ureenja,
15 m,
d. o. o.
52
Z A G R E B
UPU Budii (dio NA24)
lanak 72.
Smjernice za izradu UPU Budii (NA24) su:
rubno;
okolnom namjenom;
provoenje;
iznosi 500 m,
ureenja,
d. o. o.
53
Z A G R E B

15 m,
UPU Kajak (dio NA32)
lanak 73.
Smjernice za izradu UPU Kajak (NA32) su:
rubno;
definirati uvjete ureenja plae UP5 u skladu s lankom 63. ovih odredbi za provoenje;
preispitati mogunost smjetaja te definirati uvjete gradnje graevina i izvoenja i drugih
zahvata;
okolnom namjenom;
provoenje;
d. o. o.
54
Z A G R E B
iznosi 500 m,
ureenja,
15 m,
UPU Dramaljsko Selce, Manestri (NA33)
lanak 74.
Smjernice za izradu UPU Dramaljsko Selce, Manestri (NA33) su:
rubno;
d. o. o.
55
Z A G R E B
2.3.
okolnom namjenom;
provoenje;
iznosi 500 m,
ureenja,
15 m,
IZGRAENE STRUKTURE IZVAN NASELJA
lanak 75.
U smislu ovog Plana, izgraene strukture izvan graevinskih podruja naselja su:
graevinska podruja izvan naselja za izdvojene namjene,
graevine izvan graevinskog podruja.
2.3.1. Graevinska podruja izvan naselja za izdvojene namjene

lanak 76.
Povrine izvan naselja za izdvojene namjene utvrene ovim Planom odreene su na
kartografskim prikazima br. 1. Koritenje i namjena povrina, mj. 1:25.000 i br. 4. Graevinska
podruja, mj. 1:5.000.
Planom su odreena graevinska podruja izvan naselja za izdvojene namjene i to za:
- gospodarsku namjenu (poslovnu),
- ugostiteljsko-turistiku namjenu (hoteli i kampovi - autokampovi),
- sportsko - rekreacijsku namjenu (sportski centri i ureene plae),
- infrastrukturnu namjenu,
- groblja,
- ostalu namjenu.
d. o. o.
56
Z A G R E B
lanak 77.
U graevinskim podrujima izvan naselja za izdvojene namjene ne moe se planirati nova
stambena gradnja, s iznimkom povrine ostale namjene postojeeg vikend naselja Havie (V).
Za povrine izvan naselja za izdvojene namjene smjetene unutar ZOP - a, propisuje se II.
kategorija ureenosti graevinskog zemljita.
Uvjeti za neposrednu provedbu Plana
lanak 78.
Za slijedea graevinska podruja izvan naselja za izdvojene namjene za koja je utvren
samo izgraeni dio nije propisana obavezna izrada prostornog plana ueg podruja i na njima se
doputa ureenje povrina i rekonstrukcija postojeih graevina neposrednom provedbom, u skladu
s uvjetima ovog Plana za gradnju graevina odgovarajue namjene neposrednom provedbom:
zona poslovne namjene Crikvenica (Podbadanj) - K4, sukladno lanku 47. ovih odredbi za
provoenje;
zona sportskog centra Crikvenica (Dubraina) - R13, sukladno lanku 43. ovih odredbi za
provoenje;
zona infrastrukturne namjene Crikvenica - IS (benzinska crpka), sukladno lanku 61. ovih
odredbi za provoenje;
zona ostale namjene - postojee vikend naselje Havie (V) - mogua gradnja obiteljskih
kua unutar izgraenog i neizgraenog, ureenog dijela graevinskog podruja, prema lancima 29.31. ovih odredbi za provoenje te rekonstrukcija u skladu s odredbama ovog Plana o rekonstrukciji
graevina stambene namjene, s tim da se omoguava poveanje tlocrtne povrine do najvie 20%
ukupne tlocrtne povrine graevine.
Uvjeti za posrednu provedbu Plana
2.3.1.1. Gospodarska namjena (poslovna)

lanak 79.
Planom su utvrena graevinska podruja izvan naselja poslovne namjene na kojima se
gradi posrednom provedbom ovog Plana, odnosno, za ta je podruja odreena obaveza izrade
planova uih podruja (urbanistikih planova ureenja):
Jadranovo I - K1, povrine 0,68 ha, neizgraena,
Jadranovo II - K2, povrine 2,12 ha, neizgraena,
Jadranovo III - K3, povrine 1,34 ha, neizgraena,
Selce - K5, povrine 0,77 ha, neizgraena,
Dupci - K6, povrine 4,5 ha, neizgraena.
lanak 80.
Ovim Planom se propisuje obvezna izrada slijedeih urbanistikih planova ureenja:
- UPU Jadranovo I (K1) i Jadranovo II (K2),
- UPU Jadranovo III (K3),
- UPU Dupci (K6).
Za zonu poslovne namjene Selce je na snazi Urbanistiki plan ureenja zone poslovne
namjene Selce K5 (Slubene novine PG br. 02/11).
Granice obuhvata urbanistikih planova ureenja iz stavka 1. i 2. ovog lanka prikazane su
na kartografskom prikazu br. 3B Uvjeti koritenja i zatite prostora - podruja primjene posebnih
mjera ureenja i zatite u mjerilu 1:25.000 i br. 4.Graevinska podruja u mjerilu 1:5.000.
d. o. o.
57
Z A G R E B

UPU Jadranovo I (K1) i Jadranovo II (K2)
lanak 81.
Smjernice za izradu UPU Jadranovo I (K1) i Jadranovo II (K2) su:
mogu razvoj cijelog niza poslovnih djelatnosti;
preteito manji proizvodni i skladini kompleksi (trgovina, manji pogoni - obrtnitvo,
skladitenje, servisi, komunalne usluge i sl);
potrebno istraiti prostorne mogunosti i ogranienja lokacije te kroz analizu raspoloivih
podataka o prostoru dati detaljne parametre za dimenzioniranje i prostorni raspored
graevina te organizaciju prostora;
osigurati prostorne preduvjete za optimalnu regulaciju prometa;
najmanja doputena povrina graevne estice 500 m2; potrebno odrediti primjeren oblik
graevnih estica (najmanja irina, odnosno omjer irine i dubine);
najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,5;
najvea doputena visina graevine iznosi 9,5 m, dok ukupna visina iznosi 12,5 m. Iznimno,
za pojedine konkretne graevine mogue odrediti i veu visinu, ukoliko je to uvjetovano
tehnolokim potrebama;
potreban broj parkiralinih mjesta obavezno je osigurati unutar graevne estice;
smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici, uvjeti za oblikovanje graevina, uvjeti
za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjenje pokretljivosti, uvjeti za
ureenje graevnih estica te uvjeti za ureenje zelenih povrina odredit e se urbanistikim
planom ureenja.
UPU Jadranovo III (K3)
lanak 82.
Smjernice za izradu UPU Jadranovo III (K3) su:
mogu razvoj cijelog niza poslovnih djelatnosti (proizvodnja bez tetnog utjecaja na okoli,
trgovina, skladitenje, servisi i sl.);
smjetaj korisnika koji svojom veliinom i opsegom djelatnosti zahtjevaju znatniju povrinu
graevne estice;
odrediti oblik i veliinu graevnih estica u skladu sa karakterom zone ;
za pojedine konkretne graevine mogue odrediti i veu visinu, ukoliko je to uvjetovano
tehnolokim potrebama;
d. o. o.
58
Z A G R E B
planom ureenja.
UPU Dupci (K6)
lanak 83.
Smjernice za izradu UPU Dupci (K6) su:
mogu razvoj cijelog niza poslovnih djelatnosti (proizvodnja bez tetnog utjecaja na okoli,
trgovina, skladitenje, servisi i sl.);
smjetaj korisnika koji svojom veliinom i opsegom djelatnosti zahtjevaju znatniju povrinu
graevne estice;
odrediti oblik i veliinu graevnih estica u skladu sa karakterom zone;
za pojedine se konkretne graevine moe odrediti i vea visina od navedene, ukoliko je to
uvjetovano tehnolokim potrebama;
planom ureenja;
2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistika namjena (hoteli i kampovi - autokampovi)

lanak 84.
Planom su predviene povrine za izgradnju sadraja ugostiteljsko - turistike namjene. U
povrinama namjenjenim smjetaju ugostiteljsko - turistikih sadraja izgradnja novih graevina
stambene namjene nije doputena ali se unutar graevina ugostiteljsko - turistike namjene unutar
izdvojenog graevinskog podruja moe urediti jedan stan najvee doputene brutto razvijene
povrine 120 m2.
Prostorna cjelina ugostiteljsko - turistike namjene irine vee od 500m uz obalu mora imati
najmanje jedan javni cestovno - pjeaki pristup do obale irine najmanje 15 m.
U zonama ugostiteljsko - turistike namjene mogu se ureivati povrine za parkove, sport i
rekreaciju, kao i druge graevine i sadraji to upotpunjuju osnovne sadraje i pridonose kvaliteti
prostora.
Razgranienje povrina ugostiteljsko - turistike namjene odreeno je za:
T1 - hotele s prateim sadrajima, trgovake, uslune, ugostiteljske, sportske, rekreativne i
zabavne, te sline namjene,
T3 - kampove - autokampove.
d. o. o.
59
Z A G R E B
Hoteli s prateim sadrajima (T1)

lanak 85.
Unutar podruja vrste "T1 - hotel" podrazumijeva se samo smjetajni objekt vrste "hotel i
depadansa hotela" prema posebnim propisima. Sukladno posebnim propisima, vrsta "T1 - hotel" ne
podrazumijeva mogunost izgradnje aparthotela, pansiona i guest house-a.
Na podruju Grada Crikvenice predviena su slijedea graevinska podruja ugostiteljsko turistike namjene izvan naselja predviena za smjetaj hotela s prateim sadrajima (T1):
Tablica 1.
Naziv zone
Havie I (Jadranovo) T11

Havie II (Jadranovo) T12
Kajak (Dramalj) T13
Branovica (Dramalj) T14
Omorika (Dramalj/Crikvenica) T15
Miramare (Crikvenica) T16
Nazor Anti (Crikvenica-Selce) T17
Uvala Slana (Selce) T18
Max.
kapacitet
(krevet)
Povrina zone/ha
Napomena
700
600
800
200
1.720
1.300
1.980
500
10,8
8,96
7,95
2,0
14,36
12,85
16,5
4,97
Neizgraena
Neizgraena
Izgraena
Neizgraena
Izgraena
Izgraena
Izgraena
Izgraena
Planom je odreeno izdvojeno graevno podruje ugostiteljsko turistike namjene uz

naselja, predvieno za smjetaj hotela (T1), i to:
Tablica 2.
Max.
kapacitet
(krevet)
100
Naziv zone
Jadranovo sjever (T19)
Povrina zone/ha
Napomena
1,59
Neizgraena
Kampovi - autokampovi (T3)

lanak 86.
Planom su odreene slijedee povrine ugostiteljsko-turistike namjene namjenjene
smjetaju kampova - autokampova s prateim sadrajima (T1), za koje se propisuje obvezna izrada
urbanistikog plana ureenja:
Tablica 3.
Naziv zone
Sv. Jakov (Jadranovo) T31
Kajak (Dramalj) T32
Uvala Slana (Selce) T33
Jasenova (Selce) T34
Max. kapacitet (krevet)
Povrina zone/ha
Napomena
300
120
1500
1800
2,75
1,0
13,0
15,7
Neizgraena
Izgraena
Izgraena
Neizgraena
lanak 87.
Ovim Planom se propisuje obvezna izrada slijedeih urbanistikih planova ureenja za zone
ugostiteljsko turistike namjene:
- UPU Havie I - T11,
- UPU Havie II - T12,
- UPU Kajak (Dramalj) - T13, zajedno sa zonom kampa - autokampa T32,
- UPU Branovica (Dramalj) - T14,
d. o. o.
60
Z A G R E B
UPU Omorika (Dramalj - Crikvenica) - T15,

UPU Jadranovo - sjever - T19,
UPU Sv.Jakov (Jadranovo) - T31,
UPU Jasenova (Selce) - T34,
Za povrinu ugostiteljsko-turistike namjene Nazor Anti (Crikvenica-Selce) - T17 na snazi
je Urbanistiki plan ureenja zone ugostiteljsko - turistike namjene Nazor - Anti (Slubene novine
PG br. 18/08).
Za povrinu ugostiteljsko-turistike namjene Miramare (Crikvenica) - T16 na snazi je
Urbanistiki plan ureenja UPU 24: Miramare Crikvenica (Slubene novine PG br. 02/09).
Za zonu ugostiteljsko turistike namjene Uvala Slana (Selce) - T18, zajedno sa zonom
kampa - autokampa T33 na snazi Urbanistiki plan ureenja (Slubene novine PG br. 19/11).
Granice obuhvata urbanistikih planova ureenja iz stavka 1. do 4. ovog lanka prikazane
su na kartografskom prikazu br. 3B Uvjeti koritenja i zatite prostora - podruja primjene posebnih
mjera ureenja i zatite u mjerilu 1:25.000 i br. 4.Graevinska podruja u mjerilu 1:5.000.
-

UPU Havie I - T11
lanak 88.
Smjernice za izradu UPU Havie I T11 su:
izgradnja hotela visoke kategorije (minimalno 4*);
prostorni raspored, poloaj i veliina graevina treba biti u skladu s obiljejem prirodnog
krajolika;
najvei doputeni kapacitet zone iznosi 700 kreveta;
najvei doputeni koeficijent izgraenosti graevne estice (kig) iznosi 0,3;
najvei doputeni koeficijent iskoristivosti graevne estice (kis) iznosi 0,8;
najvea doputena visina graevine iznosi 15 m, dok ukupna visina iznosi 18 m;
udaljenost graevine od granice graevne estice iznosi najmanje 4,0 m;
oblikovanje graevine i ureenje graevne estice mora biti sukladno uvjetima iz lanka 58.
ovih odredbi za provoenje, a iznimno od odredbi lanka 58., zelene povrine na svakoj
graevnoj estici zauzimaju najmanje 40% i moraju biti ureene kao parkovni nasadi i
prirodno zelenilo;
utvrditi detaljne uvjete ureenja, koritenja i zatite plae (elo - R22,) te smjetaj prateih
sadraja; u skladu s uvjetima ovog Plana;
prije ishoenja ogovarajueg akta kojim se odobrava gradnja, potrebno je izgraditi prometni
prilaz do zone, te omoguiti prikljuenje na komunalnu infrastrukturu.
UPU Havie II - T12
lanak 89.
Smjernice za izradu UPU Havie II T12 su:
prostorni raspored, poloaj i veliina graevina u skladu s obiljejem prirodnog krajolika;
d. o. o.
61
Z A G R E B
najvea doputena visina graevine 15 m, ukupna visina 18 m;

oblikovanje graevine i ureenje graevne estice mora biti u sukladno uvjetima iz lanka
58. ovih odredbi za provoenje, a iznimno od odredbi lanka 58., zelene povrine na svakoj
prirodno zelenilo;
prije ishoenja ogovarajueg akta kojim se odobrava gradnja, potrebno izgraditi prometni
UPU Kajak (Dramalj) - T13, zajedno sa zonom kampa - autokampa T32

lanak 90.
Smjernice za izradu UPU Kajak (Dramalj) T13, zajedno sa zonom kampa autokampa
T32 su:
- transformacija postojee izgraene strukture u hotelske kapacitete visoke kategorije
(minimalno 4*), primjerene znaaju i atraktivnosti lokacije;
- interveniranje novom gradnjom u prostor ne smije negativno djelovati na postojei karakter
prostora graevine trebaju poloajem i veliinom biti u skladu s obiljejem prirodnog
krajolika;
- najvei doputeni kapacitet zone iznosi 800 kreveta;
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti graevne estice (kig) iznosi 0,3;
- najvei doputeni koeficijent iskoristivosti graevne estice (kis) iznosi 0,8;
- najvea doputena visina graevine 15 m, ukupna visina 18 m;
- udaljenost graevine od granice graevne estice iznosi najmanje 4,0 m;
- oblikovanje graevine i ureenje graevne estice mora biti u sukladno uvjetima iz lanka
prirodno zelenilo;
- utvrditi detaljne uvjete ureenja, koritenja i zatite te uvjete smjetaja prateih sadraja
unutar zone ureene plae (Kajak -R23), u skladu s uvjetima ovog Plana;
- predvidjeti privez u funkciji zone ureene plae (Kajak -R23), maksimalnog kapaciteta 15
plovila. Lokaciju priveza planirati izvan podruja ljunane plae u uvali Kajak.
UPU Branovica (Dramalj) - T14
lanak 91.
Smjernice za izradu UPU Branovica (Dramalj) T14 su:
uz smjetajne graevine planirati i graevine vezane uz zdravstveni turizam (klinika i pratei
sadraji);
prirodno zelenilo;
d. o. o.
62
Z A G R E B
definirati uvjete ureenja plae (Branovica - UP6), prema lanku 63. ovih odredbi za
provoenje, preispitati mogunost gradnje graevina i izvoenja i drugih zahvata te definirati
precizne uvjete ureenja i gradnje.
UPU Omorika (Dramalj - Crikvenica) - T15
lanak 92.
Smjernice za izradu UPU Omorika (Dramalj Crikvenica) T15 su:
uz smjetajne graevine planirati i graevine vezane uz zdravstveni turizam (klinika i pratei
sadraji);
najvei doputeni kapacitet zone iznosi 1.900 kreveta;
najvea doputena visina graevine18 m, ukupna visina 21 m;
prirodno zelenilo;
definirati uvjete ureenja plae (Omorika UP10), prema lanku 63. ovih odredbi za
provoenje, preispitati mogunost gradnje graevina i izvoenja i drugih zahvata te definirati
precizne uvjete ureenja i gradnje.
mogue predvidjeti poveanje postojeeg kapaciteta plae - odrediti postojei kapacitet
plae unutar obuhvata plana i nain dobijanja ciljanih kapaciteta planih povrina; normativ
koji je potrebno osigurati iznosi 4 - 6m plane povrine/kupau, u to je potrebno ukljuiti
stalne stanovnike naselja, turiste i posjetitelje; podruje predvieno za eventualno poveanje
postojeeg kapaciteta plae prikazano je na kartografskom prikazu br. 3A Uvjeti koritenja i
zatite prostora - podruja posebnih ogranienja u koritenju, podruja primjene posebnih
mjera ureenja i zatite, mj. 1:25.000.
UPU Jadranovo - sjever - T19
lanak 93.
Smjernice za izradu UPU Jadranovo sjever T19 su:
izgradnja hotela maksimalnog kapaciteta 100 kreveta;
uz hotel predvidjeti i sadraje uslunih djelatnosti, info punkt i sl.
mogu smjetaj benzinske pumpe;
prirodno zelenilo;
d. o. o.
63
Z A G R E B
UPU Sv. Jakov (Jadranovo) - T31
lanak 94.
Smjernice za izradu UPU Sv. Jakov (Jadranovo) T31 su:
realizacija kampa visoke kategorije maksimalnog kapaciteta 300 kreveta;
potivanje zateene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora,
smjetajne jedinice ne mogu se planirati u pojasu od najmanje 100 m od obalne crte i ne
mogu se povezivati s tlom na vrsti nain;
najmanje 40% povrine svake graevne estice mora biti ureeno kao parkovni nasadi ili
prirodno zelenilo;
mogua izgradnja prateih sadraja u skladu s predvienom kategorijom kampa (pratei
trgovako- usluni, ugostiteljski i drugi pomoni sadraji te sanitarni vorovi mogu se graditi
najvie do visine 5 m);
utvrditi detaljne uvjete ureenja, koritenja i zatite plae (Sv. Jakov - R21) te smjetaj
prateih sadraja; u skladu s uvjetima ovog Plana;
UPU Jasenova (Selce) - T34
lanak 95.
Smjernice za izradu UPU Jasenova (Selce) T34 su:
realizacija kampa visoke kategorije maksimalnog kapaciteta 1.800 kreveta;
potivanje zateene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora;
smjetajne jedinice ne mogu se planirati u pojasu od najmanje 100 m od obalne crte i ne
mogu se povezivati s tlom na vrsti nain;
najmanje 40% povrine svake graevne estice mora biti ureeno kao parkovni nasadi ili
prirodno zelenilo;
mogua izgradnja prateih sadraja u skladu s predvienom kategorijom kampa (pratei
trgovako- usluni, ugostiteljski i drugi pomoni sadraji te sanitarni vorovi mogu se graditi
najvie do visine 5 m);
prilaz do zone, te omoguiti prikljuenje na komunalnu infrastrukturu;
utvrditi detaljne uvjete ureenja, koritenja i zatite te uvjete smjetaja prateih sadraja
unutar zone ureene plae (Jasenova - R24), u skladu s uvjetima ovog Plana;
predvidjeti privez u funkciji zone ureene plae (Jasenova - R24), maksimalnog kapaciteta
15 plovila. Lokaciju priveza planirati izvan podruja ljunane plae.
2.3.1.3. Sportsko - rekreacijska namjena (R)

lanak 96.
Povrine sportsko-rekreacijske namjene na podruju Grada Crikvenice razvrstane su na
sportske centre (R1) i ureene plae (R2).
d. o. o.
64
Z A G R E B
lanak 97.
Planom su odreene slijedee povrine namjenjene gradnji sportskih centara (R1), za koje
se propisuje obvezna izrada urbanistikog plana ureenja:
Jadranovo (Havie) - R11, povrine 10,07 ha, neizgraen,
Dramalj (Ad Turres) - R12, povrine 5,76 ha, neizgraen,
Selce (Matkino) - R14, povrine 2,44 ha, preteito neizgraen.
Za povrinu sportskog centra Selce (Matkino) - R14 na snazi je Urbanistiki plan ureenja
Selce Matkino ("Slubene novine PG broj 44/ 07).
UPU Jadranovo (Havie) - R11
lanak 98.
Smjernice za izradu UPU Jadranovo (Havie) R11 su:
mogua je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igralita, sportskih dvorana i ostalih pomonih
graevina (svlaionice i sl.);
mogu i smjetaj rekreacijskih, prateih, zabavnih i uslunih ugostiteljsko-turistikih
djelatnosti, vodenog parka (bazeni, tobogani i ostali pratei sadraji koji su potrebni za
funkcioniranje parka), adrenalinskog parka, luna parka i sl.);
nisu doputene namjene stanovanja i smjetajnih turistikih sadraja;
najmanja doputena povrina graevne estice za graevine sportsko-rekreacijske namjene
iznosi 400 m2;
ukupna tlocrtna bruto povrina zatvorenih i natkrivenih graevina moe iznositi najvie 10%
povrine sportskih terena i sadraja; na graevnoj estici je mogue graditi vie graevina;
odnosi izmeu graevina nisu uvjetovani, ali ne smiju biti udaljeni manje od 6 m od
postojeih prometnica;
najvea doputena visina graevina sportsko-rekreacijske namjene iznosi 8,0 m;
oblikovanje graevina treba biti u suglasju sa tehnolokim zahtjevima; krovite graevine
moe biti ravno ili koso, nagiba kojeg predvia usvojena tehnologija graenja pojedine
graevine; vrsta pokrova i broj streha odreeni su usvojenom tehnologijom graenja
graevine; na krovite je mogue ugraditi krovne prozore te kolektore suneve energije;
ureenje graevne estice treba biti u suglasju sa uvjetima za gradnju sportskih i
rekreacijskih natjecateljskih, vjebalinih i rekreacijskih povrina; najmanje 60% povrine
svake graevne estice mora biti ureeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;
nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na javno prometnu povrinu i
komunalnu infrastrukturu odreen je uvjetima zatite, prometnim uvjetima i standardima u
skladu s odredbama ovog Plana.
UPU Dramalj (Ad Turres) - R12
lanak 99.
Smjernice za izradu UPU Dramalj (Ad Turres) R12 su:
- mogua je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igralita, sportskih dvorana i ostalih pomonih
graevina (svlaionice i sl.);
- mogu i smjetaj rekreacijskih, prateih, zabavnih i uslunih ugostiteljsko-turistikih
d. o. o.
65
Z A G R E B
djelatnosti, vodenog parka (bazeni, tobogani i ostali pratei sadraji koji su potrebni za
funkcioniranje parka), adrenalinskog parka, luna parka i sl.);
nisu doputene namjene stanovanja i smjetajnih turistikih sadraja;
najmanja doputena povrina graevne estice za graevine sportsko-rekreacijske namjene
iznosi 400 m2;
ukupna tlocrtna bruto povrina zatvorenih i natkrivenih graevina moe iznositi najvie 10%
povrine sportskih terena i sadraja; na graevnoj estici je mogue graditi vie graevina;
odnosi izmeu graevina nisu uvjetovani, ali ne smiju biti udaljeni manje od 6 m od
postojeih prometnica;
najvea doputena visina graevina sportsko-rekreacijske namjene iznosi 12,0 m;
oblikovanje graevina treba biti u suglasju sa tehnolokim zahtjevima; krovite graevine
moe biti ravno ili koso, nagiba kojeg predvia usvojena tehnologija graenja pojedine
graevine; vrsta pokrova i broj streha odreeni su usvojenom tehnologijom graenja
graevine; na krovite je mogue ugraditi krovne prozore te kolektore suneve energije;
ureenje graevne estice treba biti u suglasju sa uvjetima za gradnju sportskih i
rekreacijskih natjecateljskih, vjebalinih i rekreacijskih povrina; najmanje 60% povrine
svake graevne estice mora biti ureeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;
nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na javno prometnu povrinu i
komunalnu infrastrukturu odreen je uvjetima zatite, prometnim uvjetima i standardima u
skladu s odredbama ovog Plana.
2.3.1.4. Groblja
lanak 100.
Ovim Planom su na podruju Grada Crikvenice odreene slijedee zone za razvoj groblja
izvan graevinskog podruja naselja:
Crikvenica (Podkotor) - G1, povrine 3,06 ha, neizgraeno,
Selce - G2, povrine 1,09 ha, neizgraeno.
Za planirano groblje u Crikvenici (G1) na snazi je DPU zone novog groblja Crikvenica Podkotor (G1) - "Slubene novine" PG broj 31/10.
Za planirano groblje u Selcu (G2) na snazi je DPU zone novog groblja u Selcu ("Slubene
novine" PG broj 03/07).
2.3.1.5. Infrastrukturna namjena (IS)
lanak 101.
Planom je utvreno graevinsko podruje izvan naselja infrastrukturne namjene kao dio
podruja na kojem se gradi posrednom provedbom ovog Plana:
Crikvenica - IS (vor Crikvenica zapad).
Graevinsko podruje iz prethodnog stavka obuhvaeno je obvezom izrade UPU Duga (dio
NA15), zajedno sa povrinom infrastrukturne namjene IS (vor Crikvenica zapad), za koji su
smjernice definirane lankom 69. ovih odredbi za provoenje.
d. o. o.
66
Z A G R E B
2.3.1.6. Ostala namjena (V, E)

lanak 102.
Planom su odreene slijedee povrine ostale namjene:
postojee vikend naselje Havie (V),
postojei kamenolom na lokaciji Podbadanj (E).
lanak 103.
Posrednom provedbom ovog Plana gradi se unutar neizgraenog dijela vikend naselja
Havie (V).
Smjernice za izradu urbanistikog plana ureenja

UPU neizgraeni dio postojeeg vikend naselja Jadranovo (Havie)
lanak 104.
Smjernice za izradu UPU neizgraenog dijela postojeeg vikend naselja Jadranovo
(Havie) su:
- doputena je izgradnja iskljuivo obiteljskih kua, sukladno lancima 29. - 31. ovih odredbi, s
iznimkom da irina graevne estice, mjerena na mjestu graevinskog pravca graevine
iznosi:
za graevine u nizu (dio niza) najmanje 10m.
lanak 105.
Posrednom provedbom ovog Plana gradi se unutar podruja za iskoritavanje mineralnih
sirovina - postojeeg kamenoloma na lokaciji Podbadanj.
Smjernice za izradu urbanistikog plana ureenja

UPU povrine za iskoritavanje mineralnih sirovina na lokaciji Podbadanj te deponija
graevinskog materijala
lanak 106.
Smjernice za izradu UPU povrine za iskoritavanje mineralnih sirovina na lokaciji
Podbadanj te deponija graevinskog materijala su:
- planirana je daljnja eksploatacija tehniko - graevnog kamena;
- predvia se objedinjavanje (spajanje) istranog prostora (leita) i eksploatacijskog polja
Podbadanj u jedno eksploatacijsko polje;
- prilikom otvaranja eksploatacijskih polja treba se pridravati odredbi navedenih u vaeem
Zakonu o rudarstvu te pravilnicima o istraivanju i eksploataciji mineralnih sirovina;
- metode eksploatacije moraju se u najveoj mjeri prilagoditi ambijentu, ne smiju se ugroavati
krajobrazne vrijednosti na taj nain da se eksploatacija vri potpunim uklanjanjem istaknutih
morfolokih elemenata (humaka, brdskih kosa itd.). Obavezno je provoenje mjera zatite
spomenika prirode u Guljanovom dolcu, sukladno odredbama ovog Plana;
d. o. o.
67
Z A G R E B
rudarski objekti izvode se unutar planiranih eksploatacijskih polja temeljem posebnih propisa
o rudarstvu. Unutar eksploatacijskog polja mogu se graditi graevine i postavljati prijenosne
graevine i tehnoloka oprema iskljuivo u neposrednoj funkciji rudarske djelatnosti (vaenje
i oplemenjivanje sirovine);
lokacijske dozvole za ureenje eksploatacijskih polja moraju se temeljiti na planovima i
projektima saniranja istih, a Plan obvezuje izradu programa po pojedinano zavrenim
etapama eksploatacije i to kao krajobrazno oplemenjivanje u skladu s izdanim uvjetima
zatite prirode;
minimalna kategorija ureenosti graevinskog zemljita podrazumijeva II. kategoriju
ureenosti (pripremu i pristupni put);
transport sirovine predvidjeti iskljuivo izvan podruja naselja;
skladita eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smjetena na sigurnoj
udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora;
glavni rudarski projekt eksploatacije mora sadravati prijedlog sanacijskih radova odnosno
konani oblik i ureenje itavog prostora.
2.3.1.7. Rekonstrukcije u graevinskim podrujima izvan naselja za izdvojene namjene

lanak 107.
Rekonstrukcije postojeih graevina gospodarske, ugostiteljsko - turistike, sportsko
rekreacijske, infrastrukturne i ostale namjene odreuje se pod istim uvjetima kao i za nove
graevine, a kada je graevna estica manja od najmanje doputene za novu graevinu, mogua je
rekonstrukcija do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeu graevnu esticu.
Kada graevina ne udovoljava naprijed navedenom, mogua je rekonstrukcija samo u postojeim
tlocrtnim i vertikalnim gabaritima graevine.
Za postojee graevine ugostiteljsko - turistike namjene doputena je rekonstrukcija radi
poveanja kategorizacije i ako su najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) i koeficijent
iskoristivosti (kis) vei od 0,3 odnosno 0,8, te ako je gustoa koritenja vea od 120 postelja/ha, uz
uvjet da se ne poveava postojea izgraenost graevne estice, postojei koeficijent iskoristivosti i
postojea gustoa koritenja.
2.3.2. Graevine izvan graevinskog podruja
lanak 108.
Pojedinane graevine koje se nalaze izvan graevinskog podruja, a izgraene su na
temelju graevinske dozvole, posebnog rjeenja ili prije 15.veljae 1968. godine, tretiraju se kao
postojea izgradnja izvan graevinskog podruja.
Za postojee pojedinane graevine izvan graevinskih podruja mogua je rekonstrukcija.
Nije dozvoljena prenamjena postojeih gospodarskih i drugih graevina izvan graevinskih
podruja u graevine stambene namjene.
lanak 109.
Izvan graevinskog podruja mogu se graditi i graevine na povrinama za koje se ne
odreuju graevinska podruja kao to su:
graevine infrastrukture (prometne, telekomunikacijske, energetske, vodnogospodarske i
komunalne),
rekreacijske graevine (osim zatvorenih sportskih graevina).
d. o. o.
68
Z A G R E B
Kriteriji planiranja izgradnje izvan graevinskog podruja odnose se na gradnju ili ureenje
pojedinanih graevina i zahvata. Pojedinane graevine ne mogu biti mjeovite, a odreene su
jednom graevnom esticom.
Kriteriji kojima se odreuje vrsta, veliina i namjena graevine i zahvata u prostoru su:
graevina mora biti u funkciji koritenja prostora,
graevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (proiavanje otpadnih
voda) i energetski sustav (plinski spremnik, elektrini agregat i sl.), te pristupni put irine
najmanje 3,0 m,
graevinu treba graditi sukladno kriterijima zatite prostora, vrednovanja krajobraznih
vrijednosti i autohtonog graditeljstva.
Graevine iz stavka 1. ovog lanka grade se neposrednim provoenjem ovog Plana.
2.3.2.1. Graevine infrastrukture
lanak 110.
Graevine infrastrukture jesu vodovi i graevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza,
sustava vodoopskrbe, sustava odvodnje i sustava energetike, smjetene u infrastrukturne koridore te
komunalne graevine: graevine za ureenje vodotoka i voda i reciklano dvorite.
Kriteriji za planiranje graevina infrastrukture utvruju se uvaavajui vrednovanje prostora
za graenje, uvjete utvrivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, mjere ouvanja
krajobraznih vrijednosti, mjere zatite prirodnih vrijednosti, mjere zatite kulturno-povijesnog
naslijea i mjere spreavanja nepovoljnog utjecaja na okoli.
U ZOP-u izvan graevinskih podruja nije mogue graditi privez i luke nautikog turizma, niti
izvoditi radove nasipavanja obale i/ili mora.
Graevine u funkciji prometnog sustava su osim cesta i graevine uz cestu potrebne za
smjetaj radnika cestara, opreme, vozila i materijala za odravanje i zatitu cesta u skladu sa
Zakonom o javnim cestama.
Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih i infrastrukturnih sustava odreeni su
u poglavlju 5. ovih odredbi za provoenje.
Uvjeti izgradnje graevina za ureenje vodotoka i voda odreeni su u poglavlju 5.3.3.
Ureenje vodotoka i zatita od tetnog djelovanja voda ovih odredbi za provoenje.
Uvjeti utvrivanja lokacije, izgradnje i ureenja reciklanog dvoria odreeni su u poglavlju 7.
Postupanje s otpadom ovih odredbi za provoenje.
2.3.2.2. Rekreacijske graevine
lanak 111.
Pod rekreacijskim graevinama podrazumijevaju se graevine u kojima se odvijaju
djelatnosti funkcionalno vezane za specifina prirodna podruja, kao to su ljepota krajolika, prirodni
resursi, more i sl.
U rekreacijske graevine spadaju vjebalita i otvoreni sportski tereni i slini prostori,
namijenjeni aktivnoj rekreaciji i izletnikom turizmu sa svim prateim sadrajima. Rekreacijske
graevine mogu se graditi kao pojedinani objekti.
Izgradnja rekreacijskih graevina mogua je na podrujima razgranienim kao ostalo
poljoprivredno i umsko zemljite (P) i gospodarske ume (1) (odreeno na kartografskom
prikazu br. 1 Koritenje i namjena povrina u mj.1:25000. Meusobna udaljenost rekreacijskih
graevina ne moe biti manja od 1500 m.
d. o. o.
69
Z A G R E B
lanak 112.
Izvan sportsko-rekreacijskih povrina odreenih ovim Planom mogue je ureivati i graditi
pjeake, biciklistike, jahae i trim staze, boalita, klupe za sjedenje i boravak, nadstrenice,
informativne table i putokaze, djeja igralita, sanitarne vorove, kioske za informativne i trgovake
djelatnosti i slino, sukladno obiljejima prostora, ali bez izgradnje vrstih graevina.
Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati znaajke krajolika u kojem se grade, a
posebno se iskljuuje mogunost iskrenja autohtonih i homogenih umskih povrina te uklanjanje
gromaa.
Prirodne plae
lanak 113.
Na povrinama ostalog poljoprivrednog tla, uma i umskog zemljita izvan graevinskog
podruja utvrene su i prirodne plae. Prirodna morska plaa je nadzirana i pristupana s kopnene
i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljena, potpuno ouvanog zateenog prirodnog obiljeja.
Prirodne plae utvrene su na slijedeim lokacijama (oznaeno simbolom oznake PP na
kartografskom prikazu br. 4. "Graevinska podruja", mj 1:5.000):
PP1: Uvala Vodna,
PP2: Branovica,
PP3: "Divlja" plaa,
PP4: Jasenova I,
PP5: Uvala Slanica.
3.
UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
lanak 114.
Graevine gospodarskih djelatnosti smjetaju se unutar graevinskog podruja naselja te
unutar graevinskih podruja povrina izvan naselja za izdvojene namjene.
Gospodarske djelatnosti smjetaju se u podruja iz prethodnog stavka ovog lanka uz uvjet
da racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa zatitom okolia.
Uvjeti za izgradnju graevina gospodarskih djelatnosti koje se grade unutar graevinskog
podruja naselja utvruju se temeljem kriterija iz lanaka 46. - 60.
Uvjeti za izgradnju graevina gospodarskih djelatnosti koje se grade unutar graevinskih
podruja izvan naselja za izdvojene namjene utvruju se temeljem kriterija iz lanaka 76. - 83.
3.1.
Primarni sektor
lanak 115.
Budui razvitak primarnog sektora gospodarstva na podruju Grada Crikvenice temelji se na
slijedeim postavkama:
umarstvo e bazirati svoju djelatnost na poumljavanje erodiranih povrina u zaleu, na
zatitu i ureenje pjeakih staza, njegovanje i zatitu divljai, te na daljnje otvaranje
umskih prostora za protupoarnu zatitu,
za razvoj poljoprivrede mogu se koristiti manje povrine, i to za uzgoj povrtnih kultura i
dijelom za voarstvo. Razvoj poljoprivrede treba se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu, te
promovirati razvitak ekoloke poljoprivrede,
ribarstvo ima relativno ograniene uvjete razvoja, a potrebno je pridravati se sezonske
zatite ribljeg fonda i suzbijati nedoputene oblike ulova,
razvoj lovstva podrazumijeva odravanje postojeih lovnogospodarskih i lovnotehnikih
d. o. o.
70
Z A G R E B
graevina i provoenje mjera zatite divljai, u okvirima lovnogospodarske osnove.

3.2. Sekundarni sektor
lanak 116.
Osnovni pravci razvoja unutar sekundarnog sektora gospodarstva obuhvaaju:
daljnju eksploataciju tehniko - graevnog kamena na lokaciji Podbadanj,
preraivaka industrija i obrtniki pogoni imaju povoljne uvjete za proirenje svojih
djelatnosti.
3.3. Tercijarni sektor

lanak 117.
Razvitak turizma na podruju Grada Crikvenice treba se temeljiti na smjernicama Glavnog
plana razvoja turizma Primorsko - goranske upanije.
Za hotele se utvruje potreba podizanja razine ponude na 3 i 4/5 zvjezdica, uz potivanje
kodeksa ponaanja u prostoru i standarda izgradnje i opremanja, te ouvanje ambijentalnih
vrijednosti. Potrebno je sprijeiti prenamjenu hotela u neturistike svrhe, a novu izgradnju strogo
kontrolirati u okvirima kodeksa ponaanja. To prvenstveno znai da na razini destinacije treba
nastaviti zapoeti ciklus restrukturiranja smjetajnih kapaciteta i oplemenjivanja sadraja uz
uvaavanje i strogo potivanje meunarodnih standarda. Hoteli se na ovoj destinaciji moraju
postupno specijalizirati za razliite ciljne skupine korisnika (kongresni, zdravstveni, sportski..).
Glavnim planom razvoja turizma predviena je slijedea koncepcija hotela (postojeih i planiranih):
Hotel International:
nautiari, klub - hotel
Hotel Miramare: poslovni, odmorini
Hotel Esplanade:
odmorini, konferencijski
Hotel Therapia: odmorini, konferencijski
Hotel Vila Ruica:
odmorini, edukativni
Hotel Park:
odmorini
Garni hotel Zagreb:
plani hotel
Hotel Crikvenica:
odmorini
Hotel Katel: odmorini, povijesni
Hotel Omorika: odmorini - SPA - wellness, zdravstveni tretmani, sportsko - rekreativni
resort
Turistiko naselje Ad Turres: odmorini - SPA - wellness, zdravstveni tretmani, sportsko rekreativni resort
Thalassotherapia:
zdravstveni tretmani, sportsko - rekreativni resort
Hotel Mediteran:
odmorini
Therme Selce: zdravstveni tretmani, sportsko - rekreativni resort
Hotel Marina: odmorini
Hotel Varadin: odmorini
Hotel Selce:
odmorini
Hotel Slaven: odmorini, sadraji na plai i moru
Hoteli Jadranka:
odmorini, plani
Hotel Esperanto:
odmorini, plani
Club hotel Kajak:
ekskluzivni turizam, (casino, zabava), luica za jahte
Hotel Branovica:
odmorini
Hotel Rivijera s depadansama: odmorini, plani
d. o. o.
71
Z A G R E B
Hotel Vali:
odmorini, plani
Grand hotel:
odmorini, boutique
Hotel Dramalj: ronilaki (Dive)
Hotel Havie: sport, rekreacija
Boutique hotel Slovenski dom Jadranovo:
sport
Navedene koncepcije su usmjeravajue, te e se detaljno sagledati u sklopu izrade planova
uih podruja.
U sektoru privatnog smjetaja u narednom razdoblju treba:
stimulirati pretvaranje privatnog smjetaja u obiteljske i butiq hotele visoke razine ponude,
unaprijediti kategorizaciju i ujednaiti sustav oznaka (osnovna ponuda, via razina ponude i
luksuzna ponuda),
uvjetovati potivanje meunarodno prihvaenih standarda i u ovoj kategoriji ponude usluga
smjetaja i prehrane,
predvidjeti da i ureenje okolia bude kriterij kategorizacije,
privatni smjetaj razvijati ovisno o trendovima interesa ciljnih korisnika,
mjerama ekonomske politike eliminirati crno trite, posebno politikom oporezivanja.
Osnovni ciljevi razvoja trgovine su:
poveanje prometa roba i usluga u trgovini na malo i u trgovini na veliko zbog sve veih
zahtjeva i domicilnog stanovnitva i turista,
modernizacija i proirenje trgovinske mree i njene tehnike opremljenosti radi poboljanja
kvalitete usluivanja i obogaivanja robnog asortimana,
proirenje dorade, oplemenjivanja i pripreme proizvoda za trite radi poveanja godinjeg
prometa i zapoljavanja veeg broja radnika,
poboljanje strune razine prodavakog i menederskog osoblja radi racionalizacije
trgovinskog poslovanja i kvalitetnije usluge,
vea afirmacija grada Crikvenice kao turistiko - trgovinskog centra.
Promet i veze e i u narednom razdoblju morati zadovoljavati potrebe prijevoza roba i
putnika, a naroito e ubrzano rasti cestovni promet uslijed planiranih dogradnji cestovne
infrastrukture.
4.
UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI
lanak 118.
Planom su osigurani prostorni uvjeti smjetaja i razvitka sustava drutvenih djelatnosti:
predkolskih i kolskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, graevina kulture i sporta,
vjerskih graevina te ostalih graevina javnog interesa.
Postojee i planirane graevine drutvenih djelatnosti iz stavka 1. ovog lanka prikazane su
na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena povrina, mj. 1:25.000.
Predkolske i kolske ustanove
lanak 119.
Potreba za predkolskim i kolskim ustanovama odreuje se temeljem pretpostavljenog
udjela djece u ukupnom stanovnitvu, i to:
za predkolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predkolskim ustanovama 76%,
za osnovne kole 10,5%.
U predkolskom obrazovanju treba modernizirati i racionalizirati postojee kapacitete (djeji
d. o. o.
72
Z A G R E B
vrti u Crikvenici s podrunim jedinicama u Selcu, Dramlju i Jadranovu).

Planom se zadravaju postojee osnovne kole u Crikvenici, koje je potrebno kontinuirano
opremati potrebnim sadrajima.
Srednjekolsko obrazovanje i nadalje e biti zastupljeno s postojeom srednjom kolom u
Crikvenici, koja obuhvaa gimnaziju i strune programe.
Zdravstvena zatita i socijalna skrb
lanak 120.
Minimalni sadraji zdravstva i socijalne skrbi za Grad Crikvenicu su sadraji primarne i
sekundarne zdravstvene zatite.
Primarna zdravstvena zatita organizirana je u okviru Doma zdravlja u Crikvenici i stanice
hitne medicinske pomoi, a sekundarna preko specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju
Thalassotherapia Crikvenica i poliklinika.
Za primarnu zdravstvenu zatitu nee biti potrebno angairati znaajnije prostorne
kapacitete, ve je brigu potrebno usmjeriti na osiguranje kvalitetnije medicinske opreme i
omoguavanje bolje zdravstvene zatite turista.
U djelatnosti socijalne skrbi planira se izgradnja Doma za starije i nemone osobe.
Kultura i sport, vjerske graevine
lanak 121.
Minimalni sadraji mree kulturnih i sportskih sadraja za sredinje naselje - Crikvenicu su
kino, muzej, galerija, knjinica i itaonica, te pojedinane sportske graevine.
Koncepcija budueg razvoja kulturnih djelatnosti obuhvaa slijedee postavke:
centar Crikvenice trebalo bi namijeniti prvenstveno kulturi, pa bi u njemu trebalo locirati
kulturne ustanove i odravati redovito priredbe kako bi se tu stvorili prepoznatljivi kulturni
ugoaji, a za odravanje raznovrsnih kulturno-umjetnikih priredbi trebalo bi izgraditi dom
kulture,
osigurati potrebne prostore za postojee i nove kulturne ustanove: za narodnu knjinicu u
zgradi stare kole, za koncertnu dvoranu, muzeje, polivalentni umjetniki centar u ateljeu
Zvonka Cara, za vie galerija i zbirki (ribarska, arheoloka, etnozbirka, zbirka Klovi,
namjetaj obitelji Babarovi i sl.) te za normalan rad kulturno-umjetnikih drutava;
odravati, zatititi i turistiki valorizirati postojeu povijesno-kulturnu batinu (ostatke utvrda i
dvoraca, starije crkve i spomenike, arheoloke lokalitete i sl.),
formirati etno zonu koja bi obuhvatila podruje od Dramlja do Selca ukljuivo lokalitet Kotor,
u kojoj bi se njegovali stari obiaji, narodne nonje, narodne pjesme i druge folklorne
vrijednosti,
razviti trajnu suradnju i koordinaciju izmeu Crikvenice, Novog Vinodolskog i opine
Vinodolske u poduzimanju zajednikih kulturnih akcija i u zatiti kulturnopovijesne batine
Vinodolskog kraja.
Sportsko-rekreativne djelatnosti trebaju biti jo zastupljenije u turistikoj ponudi, a prednost
treba imati izgradnja vienamjenske sportske dvorane, te otvorenog i zatvorenog plivakog bazena u
Crikvenici. Postojei sportsko-rekreacijski sadraji nadopunjavati e se u skladu s normativima.
Vjerske graevine u pravilu se grade u graevinskim podrujima naselja, a gradnja novih
graevina mogua je pod uvjetima odreenim u lancima 45. ovih odredbi za provoenje.
d. o. o.
73
Z A G R E B
5.
UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINA PROMETNIH I DRUGIH

INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
lanak 122.
Planom namjene povrina osigurane su povrine infrastrukturnih sustava kao linijske i
povrinske infrastrukturne graevine i to za:
prometnu infrastrukturu (kopneni, pomorski i zrani promet),
infrastrukturu telekomunikacija i pota,
infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje,
energetsku infrastrukturu (elektroopskrba, plinoopskrba, obnovljivi izvori energije).
Koridori i povrine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1
Koritenje i namjena povrina i br.2 Infrastrukturni sustavi i mree, u mj. 1:25.000.
Razvrstaj graevina infrastrukture od dravnog i upanijskog znaaja prikazan je u lancima
9. i 10. ovih odredbi za provoenje.
lanak 123.
Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smjetaj graevina i instalacija infrastrukturnih
sustava unutar ili izvan graevinskog podruja naselja.
Kriteriji razgranienja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici 4.
Tablica 4.
SUSTAV
PROMETNI
TELEKOMUNIKACIJE
PODSUSTAV
vrsta
kategorija
eljeznica
dravna
dravna
ceste
kablovska
kanalizacija
vodoopskrba
vodovi
VODNOGOSPODARSKI
SUSTAV
kolektori
zatita
poplava
Dubraine
dalekovodi
upanijska
lokalna
dravni
upanijski
lokalni
dravni
upanijski
lokalni
GRAEVINA
vrsta
velikih uinkovitosti
autocesta
ostale brze ceste
upanijska
lokalna
meunarodni
magistralni
meunarodni
ostali
dravni
upanijski
lokalni
KORIDOR GRAEVINE
postoj.
(m)
-
planir. (m)
200
70
100
40
9-12
1,5
1,5
1,2
6
6
4
70
20
3-5
1-3
1-2
10
10
4
6
6
4
lokalne vode
vodne graevine
dravni
dalekovod 220 kV
23
6
6
4
ustanoviti e se
utvrivanjem inundacijskog
prostora
100
upanijski
lokalni
dalekovodi 110 kV
dalekovodi 35 kV
19
-
70
30
unutar koridora cesteudaljenost plinovoda od

ostalih instalacija prema
vaeim propisima
izvan koridora
prometnice-irinu koridora
odreuje distributer
od
15-20
ENERGETIKA
plinovod
400
lokalni
lokalni
d. o. o.
74
Z A G R E B
5.1.
Prometna infrastruktura
lanak 124.
Planom se na razini plansko-usmjeravajueg znaenja odreuju osnove kopnenog
(cestovnog i eljeznikog), pomorskog i zranog prometa.
Navedeni prometni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena
povrina i 1A. Koritenje i namjena povrina promet, pota i telekomunikacije,mj. 1:25.000
5.1.1. Kopneni promet
5.1.1.1. Cestovna infrastruktura
lanak 125.
Planom je odreena osnovna mrea cesta koju na podruju Grada Crikvenice ine:
autoceste,
dravne ceste,
upanijske ceste,
lokalne ceste.
Mreu autocesta i dravnih cesta na podruju Grada Crikvenice ine:
autocesta:
(Trst) Pasjak / (Ljubljana) - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split (planirana);
dravne ceste:
vor mrika (JTC) Crikvenica Novi Vinodolski Senj (postojea),
spojna cesta od vora Jadranovo na JTC (planirana),
spojna cesta od vora Selce na upanijsku cestu za Bribir (planirana).
upanijske ceste na podruju Grada Crikvenice su:
Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Kriie - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv. Kuzam
(postojea),
Selce - Jargovo - Bribir - Lukovo - Fuine - Lujzijana (postojea).
Lokalne ceste na podruju Grada Crikvenice ine:
spoj dravne ceste mrika (JTC) - Senj do Jadranova (postojea) - biva 5088,
spoj dravne ceste mrika (JTC) - Senj do Dramlja (postojea) - biva 5090,
spoj dravne ceste mrika (JTC) - Senj do Crikvenice (postojea) - biva 5091,
spoj dravne ceste mrika (JTC) do Selca (postojea) - biva 5092,
Crikvenica - Dramalj - Jadranovo - Kraljevica (planirana),
Podbadanj - Mavrii (postojea),
Crikvenica - Barci (postojea),
Crikvenica Dramalj Kajak (Ul.Br.Dr.Sobol, Ul. M.Muevia - postojea)
Klanfari Kajak (planirana),
Murvenica - Sopaljska (planirana),
spoj od JTC istono i zapadno na planiranu prometnicu Crikvenica - Dramalj - Jadranovo Kraljevica.
spoj od JTC na Tomislavovu ulicu.
lanak 126.
Za gradnju cestovnih prometnica uvaju se planski koridori irine odreene u tablici 4.
lanka 123. ovih odredbi za provoenje.
Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgraeni, ili je odgovarajuim aktom odreena
graevna estica nove prometnice, izgradnja novih graevina moe se dozvoliti i unutar planskog
koridora uz suglasnost i posebne uvjete nadlenih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama,
d. o. o.
75
Z A G R E B
odnosno uz uvjete nadlenog tijela Grada Crikvenice ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.
Postojee graevine unutar planskog koridora cesta, kao i graevine uz postojee
prometnice koje nisu obuhvaene prethodnim stavkom mogu se rekonstruirati na nain da se
zadrava postojei graevinski pravac graevine.
lanak 127.
Izgradnja unutar graevinskog podruja naselja razvija se uz postojee ili planirane javne ili
nerazvrstane ceste.
Udaljenost regulacijskog pravca od osi postojee ceste iznosi najmanje 2,75 m.
Udaljenost graevine od regulacijskog pravca za nerazvrstane ceste ne moe biti manja od
5 m.
Udaljenost graevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne moe biti manja od 6
m, osim ako to nije odreeno posebnim uvjetima nadlenih pravnih osoba za upravljanje
upanijskim, odnosno dravnim cestama.
Postojee graevine u izgraenim dijelovima naselja koje se nalaze na udaljenostima
manjim od onih iz stavka 2. ovog lanka, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje
postojea udaljenost graevine od regulacijskog pravca.
Kod interpolacija novih graevina u izgraenom dijelu naselja izmeu postojeih susjednih
graevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka 2. ovog lanka, udaljenost
moe biti i manja, ali uz uvjet da se graevni pravac uskladi sa postojeim susjednim graevinama, a
sve vodei rauna o lokalnim uvjetima.
Neposredni pristup graevne estice na javno-prometnu povrinu mora se osigurati
prometnicom irine najmanje 5,5 m za dvosmjerni promet, odnosno 4,5 m za jednosmjerni promet, ili
pristupnim putem irine najmanje 3,0 m, a najvee duljine 70,0 m, za najvie 2 graevine stambene
namjene.
Iznimno, neposredan pristup graevne estice na prometnu povrinu moe se osigurati
pjeakim prolazom ili stubitem irine najmanje 1,5 m i to samo:
kod gradnje novih graevina (interpolacija) u jezgrama naselja ili rekonstrukcija postojeih
graevina unutar graevinskog podruja naselja kod kojih su ve zateeni lokalni uvjeti takvi
da onemoguuju neposredan pristup na javno-prometnu povrinu, osim pjeakim prolazom
ili stubitem;
kod rekonstrukcija postojeih graevina kod kojih zateeni prikljuak na javnu povrinu ima
elemente prolaza ili stubita.
Postojea stepenita, puteve i prolaze, kao vertikalne veze unutar jednog naselja treba
zadrati, te planirati prostor za izgradnju novih, odnosno produenje postojeih.
Dravne ceste
lanak 128.
Ovim Planom utvrena je trasa nove dravne ceste (Trst) Pasjak / (Ljubljana) - Rupa Rijeka - Senj - Zadar - Split (planirana), irine koridora 200 m. Prikljuenje cestovnog sustava
podruja Grada Crikvenice na priobalnu dionicu autoceste planirano je preko vorova Jadranovo (na
zapadu) i Selce (na istoku).
Na dionici dravne ceste vor mrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj na dijelu
koji prolazi kroz podruje Grada Crikvenice planira se dovrenje vora Ad Turres u cilju poveanja
dostupnosti na lokalnoj razini.
Na dionici dravne ceste vor mrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj doputaju
d. o. o.
76
Z A G R E B
se slijedei zahvati:
proirenje raskrija u razini, ubacivanjem dodatnih traka za lijevo i desno skretanje i
ureivanje raskrija, po potrebi, kao kanaliziranih raskrija (etverokraka raskrija, T
raskrija, rotori),
ureenje raskrija u vie razina,
izvoenje ugibalita za vozila javnog prijevoza sa stajalitima , ureivanje nadstrenica za
putnike,
ugradnja zatitnih ograda (odbojnika) na opasnijim dionicama prometnice,
ureenje svih nepreglednih raskrija, poboljanjem horizontalne i vertikalne signalizacije.
Zahvati navedeni stavkom 3. ovog lanka ne smatraju se promjenom postojee trase, te se
shodno tome ne prikazuju u grafikom dijelu Plana.
Planom su utvrene i trase novih spojnih cesta od planiranog vora Jadranovo na JTC,
odnosno od vora Selce na upanijsku cestu prema Bribiru. irine koridora navedenih prometnica
iznose 100 m.
U cilju zatite postojeih dravnih cesta potrebno je potivati zatitni pojas uz ceste u skladu
s Zakonom o cestama.
upanijske i lokalne ceste
lanak 129.
Za postojee, prostorno definirane dionice upanijskih i lokalnih cesta potrebno je predvidjeti
rekonstrukcije, promjene trase i proirenja, na pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti.
Za planirane prometnice, odnosno dijelove prometnica navedene u lanku 125., stavci 3. i 4.
utvruju se koridori irine 70,0 m, odnosno 20,0 m.
Na dionici upanijske ceste Selce-Jargovo-Bribir kod zone poslovne namjene Selce (K5)
doputaju se slijedei zahvati:
promjena trase i proirenje (ureenje) raskrija (tipa T ili krunih ovisno o raspoloivom
prostoru u razini, ubacivanjem dodatnih traka, za lijevo i desno skretanje,
izvoenje ugibalita za vozila javnog prijevoza sa stajalitima, ureivanje nadstrenica za
putnike,
ugradnja zatitnih ograda (odbojnika) na opasnim dionicama prometnice,
izvoenje ugibalita za vozila HEP-a radi izgradnje trafostanice za poslovnu zonu,
otvaranje (izgradnja) zona preglednosti,
izgradnja i ureenje vidikovca sa prostorom za parkiranje.
Raskrija
lanak 130.
Planom su definirane lokacije na kojima se predvia rekonstrukcija raskrija (oznake R1
R7), a prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 - Koritenje i namjena povrina i 1A. Koritenje
i namjena povrina promet, pota i telekomunikacije, u mjerilu 1:25.000. Rekonstrukcija se odnosi
na promjenu tipa rakrija i poboljanje prometno tehnikih elemenata u zoni raskrija za koja su
izraena idejna rjeenja. Navedene izmjene se odnose na slijedee lokacije/raskrija:
raskrije oznake R1 rekonstrukcija raskrija temeljem Idejnog rjeenja Info toka na D8
Jadranovo (br. projekta 10-034-7, kolovoz 2010);
raskrije oznake R2 rekonstrukcija raskrija temeljem Idejnog rjeenja Cesta Jadranovo
ulaz zapad (5008);
raskrije oznake R3 rekonstrukcija raskrija temeljem Idejnog rjeenja Raskrije na D8
d. o. o.
77
Z A G R E B
Jadranovo istok - Smokovo (br. projekta 10-034-1, kolovoz 2010);

Dramalj zapad (5090) - Klanfari (br. projekta 10-034-2, kolovoz 2010);
raskrije oznake R5 rekonstrukcija raskrija temeljem Idejnog rjeenja Raskrije na 5091
spoj D8 naselje Duga (br. projekta 10-034-4, kolovoz 2010);
raskrije oznake R6 rekonstrukcija raskrija temeljem Idejnog rjeenja Raskrije na 5091
spoj naselja Sopaljska (br. projekta 10-034-5, kolovoz 2010);
Selce zapad (5092) (br. projekta 10-034-5, kolovoz 2010).
Nerazvrstane ceste
lanak 131.
Najmanja doputena irina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 m za
jednosmjerni promet, a 5,5 m za dvosmjerni promet.
Iznimno, kod rekonstrukcije ve postojeih cesta, irina kolnika moe iznositi manje od 4,5
m, odnosno 5,5 m ako poloaj postojeih graevina onemoguava obavezne irine propisane
stavkom 1. ovog lanka.
Ako je postojea nerazvrstana cesta irine kolnika manje od 4,5 m za jednosmjerni promet,
odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, regulacijski pravac formirati e se na udaljenosti od najmanje
2,75 m od osi postojee ceste.
Sve novoplanirane nerazvrstane prometnice moraju imati obostrani nogostup najmanje
irine 1,25 m.
Udaljenosti graevina od regulacijskog pravca za razvrstane i nerazvrstane ceste odreene
su u lanku 128. ovih odredbi za provoenje.
Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, a
prioriteti e se odrediti odlukama nadlenog tijela Grada Crikvenice.
Pjeake i biciklistike staze
lanak 132.
Planom su utvrene postojee i nove pjeake staze na podruju Grada Crikvenice i to:
Jadranovo (Perhati) - Kajak, duine 2,0 km (planirana),
Kirski put od ua Dubraine do Podbadnja (postojea),
Ljubavna cestica, (postojea),
Crikvenica - Barci (postojea).
Pjeake staze i etnice uz more mogu se proirivati i kvalitetno nadograivati na postojeu
mreu puteva, valorizirajui prirodne vrijednosti i uz obavezno uvaavanje izvedbe zemljani put,
obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl.
Nain opremanja i ureenja pjeakih staza unutar graevinskog podruja naselja ili
povrina izvan naselja za izdvojene namjene utvrditi e se izradom planova uih podruja (tamo gdje
su propisani).
Promet u mirovanju (parkiralina i garana mjesta)
lanak 133.
d. o. o.
78
Z A G R E B
osnovne namjene, u skladu s normativima iz stavka 3. ovog lanka, osim u podruju povijesne
jezgre u Crikvenici, Dramlju, Jadranovu i Selcu gdje to nije mogue.
Unutar povijesnih jezgri Crikvenice, Dramlja, Jadranova i Selca, definiranih grafikim dijelom
Plana, mogue je utvrditi rjeavanje parkiralinih mjesta i izvan graevne estice kupnjom ili
zakupom zemljita u neposrednoj blizini ili iznimno na javno-prometnoj povrini (prema lokalnim
uvjetima).
Normativi za utvrivanje potrebnog broja parkiralinih mjesta unutar graevne estice
graevine osnovne namjene su:
unutar graevne estice obiteljske kue i viestambene graevine potrebno je osigurati 1
parkirno mjesto po stanu (na estici ili u pomonoj graevini garai),
unutar graevne estice graevine gospodarske namjene i graevine drutvenih djelatnosti
potrebno je osigurati najmanji broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika
prostora i korisnoj povrini, prema slijedeim smjernicama za projektiranje:
2
uredski sadraji: 1 PM/30-40m korisne povrine (25 - 30 PM/1000m korisne

povrine),
trgovaki sadraji: 1 PM/30m korisne povrine (33 PM/1000m korisne

povrine),
industrijski sadraji - proizvodne i poslovne zone: 1 PM na 3 zaposlena
djelatnika,
ugostiteljski sadraji: 1 PM/3 - 8 sjedala,
kole: 1PM/uionici,
dom kulture, sportsko - rekreativne graevine i ostali prostori s velikim brojem
posjetitelja 1 PM/20m korisne povrine.

Pri odreivanju parkiralinih potreba za graevine ili grupe graevina sa razliitim sadrajima
moe se predvidjeti isto parkiralite za razliite vrste i namjene graevina, ako se koriste u razliito
vrijeme.
Ako se garae grade na graevnoj estici viestambene graevine, garairanje vozila se
rjeava unutar viestambene graevine.
Kada uslijed konfiguracije terena nije mogue rijeiti garairanje vozila unutar viestambene
graevine, doputa se izgradnja slobodnostojeeg jednoetanog niza garaa, s mogunou
ureenja parkinga na krovnoj povrini, na istoj graevnoj estici.
lanak 134.
Za parkiranje osobnih vozila moe se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno
parkiralite namijenjeno preteito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih
slubi kad njegova irina to omoguava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoi,
vatrogascima i prolazima za pjeake i invalide,
Na javnim parkiralitima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkiralinih
mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkiralino mjesto na parkiralitima s manje od 20
mjesta.
lanak 135.
Planom se omoguava i izgradnja izdvojenih parkiralita ili garaa. Garaa je zatvoren, a
parkiralite otvoren prostor za smjetaj cestovnih vozila (osobnih i manjih teretnih). Garae se mogu
graditi kao:
pomone graevine u funkciji graevine osnovne namjene, sukladno odredbama lanka 24.
d. o. o.
79
Z A G R E B
ovih odredbi za provoenje,

garae i parkiralita kao osnovna graevina na izdvojenoj graevnoj estici (skupne garae,
parking - garae, odnosno parkiralita. Izdvojene garae planiraju se s najmanje tri garana,
odnosno parkirna mjesta, dok broj izdvojenih parkirnih mjesta nije ogranien.)
Za skupne garae odreuju se slijedei uvjeti graenja:
sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu povrinu graevina mora biti
udaljena najmanje 4m od granica graevne estice, mjereno od najistaknutijih dijelova
graevine, a najmanje 6m od susjednih graevina,
najmanja udaljenost graevine od granice graevne estice koja se nalazi uz prometnicu ili
javnu povrinu iznosi 6m, ako nije drugaije odreeno poglavljem 5. ovih odredbi za
provoenje,
za prikljuenje graevine na prometne i javne povrine potrebno je ishoditi uvjete nadlenih
institucija,
najvei koeficijent izgraenosti graevne estice iznosi 0,4,
najvia visina graevine iznosi 7.5m,
najvia visina jednoetane garae iznosi 3.5m,
skupne garae ne mogu se prenamijeniti u prostore druge namjene.
Uvjeti graenja parkiralita su:
najmanja veliina graevne estice odreena je najmanjim brojem parkirnih mjesta iz alineje
2. stavka 1. ovog lanka,
najvei koeficijent izgraenosti graevne estice iznosi 1,0,
parkiralita na terenu treba ozeleniti najmanje s jednim stablom na etiri parkirna mjesta,
parkiralita se mogu ureivati i na ravnim krovovima drugih graevina, ako za to postoje
uvjeti.
lanak 136.
Parkiraline potrebe rjeavati e se koritenjem normativa iz lanka 133. stavak 2. ovih
odredbi za provoenje, odnosno prema odredbama planova uih podruja unutar raspona propisanih
ovim Planom.
Za proizvodne, trgovake, poslovne, te viesadrajne graevine ije graevne estice
zauzimaju povrinu veu od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishoenje akta kojim se
odobrava gradnja utvrditi i eventualne dodatne parkiraline potrebe. Pri tome je potrebno voditi
rauna o broju i strukturi zaposlenih, oekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa,
blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i nainu prikljuka tih parkiralita na dovoljno propusnu
cestovnu prometnicu.
5.1.1.2. eljeznika infrastruktura
lanak 137.
Planirana eljeznika pruga velikih uinkovitosti (Trst-Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol
(Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik ovim se Planom vodi u koridoru irine 400 m.
Uvjeti za izgradnju unutar koridora navedenog u stavku 1. ovog lanka utvreni su lankom
22. ovih odredbi za provoenje.
d. o. o.
80
Z A G R E B
5.1.2. Pomorski promet

lanak 138.
Raspored luka otvorenih za javni promet, luke posebne namjene, privezita i unutarnjeg
plovnog puta prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena povrina i 1A.
Koritenje i namjena povrina promet, pota i telekomunikacije, mj. 1:25.000, te na kartografskom
prikazu br. 4 Graevinska podruja, mj. 1:5000.
Luke otvorene za javni promet
lanak 139.
Na podruju Grada Crikvenice luke otvorene za javni promet su:
luka Crikvenica (upanijskog znaaja),
luka Jadranovo (lokalnog znaaja),
luka Selce (lokalnog znaaja),
luka Perin (lokalnog znaaja),
luka Branovica (lokalnog znaaja),
luka Pazdehova (lokalnog znaaja),
luka Omorika (lokalnog znaaja),
luka Crni molo (lokalnog znaaja),
luka Podvorska (lokalnog znaaja),
luka Slana (lokalnog znaaja).
Luko podruje dijeli se na operativni dio luke, komunalni dio luke i, ukoliko ima prostora i
potrebe, nautiki dio luke.
Operativni dio luke je dio luke otvorene za javni promet namijenjen za privez plovila u
javnom pomorskom prometu, plovila za povremeni prijevoz putnika, teretnih plovila i ostalih
plovnih objekata i ribarskih plovila kada obavljaju djelatnost ukrcaja i iskrcaja. Komunalni dio luke
je dio luke otvorene za javni promet namijenjen za stalni vez plovnog objekta iji vlasnik ima
prebivalite na podruju jedinice lokalne samouprave ili plovni objekt preteito boravi na tom
podruju i upisan je u upisnik brodova nadlene luke kapetanije ili oevidnik brodica nadlene
luke kapetanije ili ispostave i za koritenje kojeg se zakljuuje ugovor o stalnom vezu s lukom
upravom i na kojem se u pravilu ne obavljaju gospodarske djelatnosti. Nautiki dio luke je dio luke
namijenjen za privez nautikih plovila.
Prostorni raspored sadraja, odnosno namjena pojedinih dijelova luka otvorenih za javni
promet upanijskog i lokalnog znaaja utvrdit e se planovima uih podruja.
U svim lukama mogue je neposrednom provedbom Plana graditi i rekonstruirati graevine
koje su u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnolokoj svezi sa osnovnom namjenom luke
(rekonstrukcija obale, rekonstrukcija i izgradnja gatova, privezita, pasarela, nasipa, postava
dizalica, izgradnja prilaza, dovoda vode i struje sa pripadajuim prikljunim mjestima, izgradnja i
odravanje objekata javne rasvjete i slino), te postava privremenih montanih objekata i naprava
koje se postavljaju tijekom turistike sezone temeljem godinjeg Plana lokacija za postavu
privremenih objekata.
Luka posebne namjene
lanak 140.
Luka posebne namjene na podruju Grada Crikvenice je planirana luka nautikog turizma
(marina) u Crikvenici.
d. o. o.
81
Z A G R E B
Kapacitet marine iznosi max. 200 vezova, a nain koritenja luke nautikog turizma utvren
je Urbanistikim planom ureenja Crikvenica centar.
Privezita
lanak 141.
Privezita su izdvojena luka podruja koja su opremljena za sigurno vezanje plovila.
Privezita (luice) su oznaena simbolom P na kartografskom prikazu broj 1. "Koritenje i
namjena povrina" i 1A. Koritenje i namjena povrina promet, pota i telekomunikacije, mj.
1:25.000 na slijedeim lokacijama:
privezite Grabrova,
luica Grabrova,
privezite Perkov mul,
luica Ertak,
luica Vodna,
privezite Branovica,
luica Dramalj,
luica Vrtina,
luica Ad Turres,
luica hotela Miramare,
privezite luica Dubraina,
privezite Bazeni Selce.
Kod postojeih privezita mogue je neposrednom provedbom Plana vriti rekonstrukciju i
sanaciju postojee infrastrukture i obale u osnovnoj namjeni privezita.
Izgradnja privezita nije doputena izvan graevinskog podruja.
Plovni put
lanak 142.
Akvatorijem podruja Grada Crikvenice prolazi unutarnji plovni put za potrebe prometnog i
gospodarskog povezivanja upanijskih luka na prostoru priobalja i otoka.
Osim plovnog puta iz 1. stavka, Planom su definirani i plovni putovi za ostale luke otvorene
za javni promet iz lanka 139. ovih odredbi za provoenje.
Plovni putevi iz 1. i 2. stavka prikazani su na kartografskom prikazu prikazu br. 1 Koritenje i
namjena povrina i 1A. Koritenje i namjena povrina promet, pota i telekomunikacije, mj.
1:25.000.
5.1.3. Zrani promet
lanak 143.
Plan odreuju smjetaj javnog uzletita za helikoptere (helidrom) na nogometnom igralitu u
Jadranovu, unutar zone sportsko-rekreacijske namjene - sportski centar (R11).
Veliina prostora helidroma je najmanje 100 x 100 metara, a nain ureenja povrine
helidroma utvrditi e se izradom Urbanistikog plana ureenja zone Jadranovo Havie.
d. o. o.
82
Z A G R E B
5.2.
Infrastruktura telekomunikacija i pote
lanak 144.
Vodovi i graevine telekomunikacijskog i potanskog sustava odreeni su na kartografskom
prikazu br. 1A. Koritenje i namjena povrina promet, pota i telekomunikacije,mj. 1:25.000.
Planom je odreena trasa meunarodnog optikog kabela Rijeka-Split-Dubrovnik, du
planirane priobalne dionice Jadranske autoceste.
Potanske jedinice zadravaju se u Crikvenici, Jadranovu, Dramlju i Selcu.
5.2.1. Telekomunikacije u fiksnoj mrei
lanak 145.
Razvoj telekomunikacijske mree podrazumijeva ugradnju novih udaljenih pretplatnikih
stupnjeva, i to UPS Smokovo i UPS Benii, ime e se postii kvalitetniji prijenos unutar pristupne
mree, te izbjei daljnja proirenja postojeih UPS-ova.
Za izgradnju nove, te rekonstrukciju dijela postojee pristupne telekomunikacijske mree
treba se koristiti distributivna kabelska kanalizacija odgovarajuih kapaciteta, koji e se utvrditi
projektima. Prikljuivanje novih graevina na telekomunikacijsku mreu izvodit e se podzemnim
kabelima ugraenim u cijevi kabelske kanalizacije.
5.2.2. Telekomunikacije u pokretnoj mrei
lanak 146.
Telekomunikacijska mrea podrazumijeva pripadajuu infrastrukturu i opremu povezanu s
elektronikom komunikacijskom mreom to osobito obuhvaa kabelsku kanalizaciju, antenske
stupove, zgrade i druge pripadajue graevine i opremu.
Mrea elektronike pokretne komunikacije
Elektronika komunikacijska infrastruktura i povezana oprema mrea pokretnih komunikacija
prema nainu postavljanja se dijeli na:
elektroniku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojeim antenskim
stupovima,
elektroniku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojeim graevinama
(antenski prihvat).
Ishoenje dozvola za graenje graevina elektronike pokretne komunikacije vri se
sukladno uvjetima odreenim ovim Planom te posebnim uvjetima pravnih subjekata u ijem je
vlasnitvu ili koje upravljanju podrujem na kojem se planira gradnja.
U izgradnji elektronike pokretne komunikacijske mree na podruju Grada Crikvenice dati
prednost:
podrujima naselja i povrinama izvan naselja za izdvojene namjene,
pokrivanju svih znaajnih cestovnih i eljeznikih prometnih pravaca i priobalnih plovnih
putova,
turistiki orijentiranim podrujima.
Uvjeti smjetaja samostojeih antenskih stupova
Planom su odreene zone mogue gradnje graevina elektronike komunikacijske
infrastrukture i povezne opreme (samostojei antenski stup) radijusa 500m, 1000m, 1500m, 2000 m,
te oznaene aktivne lokacije samostojeega antenskog stupa, a prikazane su na grafikom prikazu
br. 1A Koritenje i namjena povrina - Promet, pota i telekomunikacije, mj. 1:25.000.
Povrina zemljita na kojem se smjeta samostojei antenski stup i povezana oprema je
zadana njegovim fizikim osobinama, ukupnom visinom i zahtjevima stabilnosti.
U pravilu, maksimalna veliina povrine, odnosno graevinske estice, za smjetaj
d. o. o.
83
Z A G R E B
samostojeeg antenskog stupa iznosi 350 m2.

Sve instalacije i graevine moraju biti udaljene minimalno 2m od ruba graevne estice
odnosno povrine za redovnu upotrebu graevine.
Za izgradnju samostojeih antenskih stupova koristiti tipska rjeenja i projekte odobrene od
strane Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva.
Samo u sluaju da iz razloga zatite ljudi, dobara ili okolia nije mogue koristiti prihvaena
tipska rjeenja mogu se planirati, projektirati i graditi i drugi tipovi samostojeih antenskih stupova.
Objekte za smjetaj telekomunikacijske opreme treba projektirati na nain da se koriste
materijali i boje prilagoene prostornim obiljejima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi, osim
ako je posebnim propisima odreeno drugaije.
Slijedom tehnolokog razvitka elektronike komunikacijske infrastrukture i povezane opreme
postojee antenske stupove i njihovu opremu prilagoavati novim standardima u cilju poveavanja
zatite zdravlja ljudi, prirode i okolia.
Samostojei antenski stup mora biti takvih karakteristika da omoguava smjetaj vie
operatera, interventnih slubi kao i ostalih zainteresiranih korisnika.
Pristupni put graevnoj estici samostojeeg antenskom stupa mora biti minimalne irine
3,00 m. Za pristupni put samostojeem antenskom stupu koristiti postojei umski put, umske
prosjeke, staze i sl., odnosno ostale prometne povrine koje se kao takve u naravi koriste.
U zatienim podrujima novi pristupni put se moe formirati samo uz potivanje uvjeta
nadlenih institucija.
Elektroenergetski prikljuak radijske opreme izvodi se podzemnim kablovima ili zranim
vodovima do razvodnog ormara koji se smjeta prema uvjetima nadlenog distributera elektrine
energije.
Prikljuak se moe izvesti putem alternativnog izvora ili koritenjem obnovljivih izvora
energije.
Idejni projekt koji se prilae zahtjevu za ishoenje lokacijske dozvole za graenje
samostojeeg antenskog stupa mora, pored sadraja propisanog zakonom, obvezno sadravati
analizu smjetaja antenskog stupa u odnosu na krajobrazne vrijednosti okolnog prostora u krugu
radijusa od minimalno 2000 m od odabrane lokacije.
Analiza krajobraza mora biti provedena na nain da se sagledaju prirodni potencijali i
ogranienja prostora, posebno vodei rauna o prirodnim, ekolokim i kulturno-povijesnim
vrijednostima podruja iz prethodnog stavka.
Valorizacijom krajobraza izvriti inventarizaciju prostornih datosti odabrane lokacije i ireg
podruja analizirajui:
fizike strukture prostora, kao to su topografija, geomorfoloke znaajke, tlo, vodni tokovi,
vegetacija, stanita flora i fauna, prirodne i ekoloke posebnosti i sl. te
kulturno-povijesne datosti kao to su izgraene - antropogene strukture, etnoloku batinu,
povijesno koritenje prostora i sl.
Odabir lokacije za smjetaj samostojeeg antenskog stupa izvriti na nain da se ne narui
izgled krajobraza koristei prostorne pogodnosti. Osobito je potrebno ouvati panoramski vrijedne
prostore.
Analiza krajobraza mora dokazati da je odabrana lokacija za smjetaj antenskog stupa u
odnosu na prostor u krugu radijusa minimalno 2000 m od same lokacije optimalna, kao i odrediti
vrstu, tip i visinu antenskog stupa, te uvjete ureenja i mjere zatite graevne estice ili povrine za
redovnu upotrebu graevine.
Prije ishoenja lokacijskih dozvola za graenje novih samostojeih antenskih stupova,
odnosno dodavanje antena na postojee antenske stupove, na ve elektromagnetskim poljima
optereenu bilo koju lokaciju, mora se izraditi jednostavni raun propisima doputenog utjecaja vie
frekvencija na ljude i okolinu.
d. o. o.
84
Z A G R E B
Graenje samostojeih antenskih stupova nije dozvoljeno:

na arheolokim podrujima i lokalitetima te povijesnim graditeljskim cjelinama,
u graevinskim podrujima.
Iznimno od prethodnog stavka, dozvoljava se graenje samostojeih antenskih stupova u
izdvojenim graevinskim podrujima gospodarske namjene.
Graenje samostojeih antenskih stupova nije dozvoljeno na vodnom dobru. U postupku
ishoenja lokacijske dozvole nadleno tijelo za izdavanje vodopravnih uvjeta svojim e aktom utvrditi
da li objekt utjee na vodni reim odnosno da li je potrebno izdavanje vodopravnih uvjeta.
Iznimno, ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti nemogue izbjei planiranje i
izgradnju samostojeih antenskih stupova na zatienom podruju, planirati minimalni broj stupova
koji osiguravaju zadovoljavajuu pokrivenosti i to rubno, odnosno na nain da se izbjegnu istaknute i
krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina.
Gradnja samostojeih antenskih stupova u zoni helidroma doputena je samo ako se
aeronautikom studijom dokae da isti ne probijaju zatitne ravnine i ne ometaju sustave kontrola i
veze.
Postavljanje elektronike komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (antenski prihvat)
na postojee graevine mogue je uz suglasnost vlasnika te graevine.
-
5.3.
Vodnogospodarska infrastruktura
lanak 147.
Planom je utvren sustav vodoopskrbe i odvodnje na podruju Grada Crikvenice i prikazan
na kartografskom prikazu br. 2A Infrastrukturni sustavi i mree - koritenje voda i 2B Infrastrukturni
sustavi i mree - odvodnja otpadnih voda, obrada, skladitenje i odlaganje otpada, mj. 1:25.000.
Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, odravanja vodotoka i drugih voda, graevina za
zatitu od tetnog djelovanja voda, graevina za obranu od poplava, zatitu od erozija i bujica
provodi se neposrednim provoenjem Plana.
5.3.1. Sustav vodoopskrbe
lanak 148.
Izgradnja i proirenje vodoopskrbnog sustava grada Crikvenice treba biti u skladu sa
Vodoopskrbnim planom upanije.
Postojea i potencijalna izvorita koja opskrbljuju podruje Grada Crikvenice nalaze se izvan
predmetnog podruja na dijelu Grada Novi Vinodolski i Opine Vinodolske, meutim Grad
Crikvenica treba podravati inicijativu za potrebnim dodatnim ispitivanjima u sklopu izvorita, kao i na
njihovoj zatiti za ouvanjem kvalitete i izdanosti.
Potrebno je izraditi potrebne ostale projekte vieg stupnja razrade, te nastaviti sa izradom
dokumentacije za potrebe daljinskog nadzora i upravljanja vodoopskrbnim sustavom.
lanak 149.
U sustavu vodoopskrbe Crikvenica - Dramalj planiraju se slijedei zahvati u prostoru:
rekonstrukcija transportnog cjevovoda na dionici VS Sopalj do VS Dramalj,
vodoopskrbni sustav visoke zone Dramlja, sa izgradnjom:
- crpne postaje CP Dramalj,
- vodospreme VS/CP Manestri (400 m3, ca+170, sa crpkama za VS Klanfari),
- vodospreme VS Klanfari (200 m3, ca+230),
d. o. o.
85
Z A G R E B
- vodoopskrbnom mreom i objektima (sa povezivanjem naselja Smokovo),

vodoopskrbni sustav visoke zone naselja Sopalj, sa izgradnjom vodospreme Sopalj 3 i
ostalim pripadajuim vodoopskrbnim objektima,
proirenje postojee vodoopskrbne mree sa pripadajuim objektima.
lanak 150.
U sustavu vodoopskrbe Jadranovo predvia se izgradnja:
transportnog cjevovoda na dionici VS Dramalj do VS Jadranovo,
vodoopskrbni sustav visoke zone Jadranova, sa izgradnjom:
- crpne postaje u sklopu postojee vodospreme Jadranovo,
- vodospreme VS epci (200 m3, ca+195),
- vodoopskrbnom mreom i objektima,
izgradnja vodospreme VS Klotar, za potrebe opskrbe istonog dijela Jadranova,
lanak 151.
U sustavu vodoopskrbe Selce predvia se izgradnja:
vodosprema VS Selce 3 i Selce 4, za potrebe opskrbe viih zona naselja te planiranih sadraja
na istonom dijelu Selca,
lanak 152.
Za graevine i zahvate ija lokacija i tehniki elementi nisu odreeni lancima 149. 151.
ovih odredbi za provoenje, isti e se definirati temeljem budueg vodoopskrbnog plana upanije i
dokumentacije vieg stupnja razrade.
Izgradnja vodoopskrbne mree mogua je iskljuivo istovremeno sa izgradnjom sustava
odvodnje otpadnih voda.
5.3.2. Sustav odvodnje
lanak 153.
Odvodnja na prostoru Grada Crikvenice rjeava se razdjelnim modelom kanalizacije, to
znai da e se sanitarne otpadne vode rjeavati putem javnih sustava odvodnje, a oborinske vode
zasebno prema lokalnim uvjetima. Iznimno se u djelovima povijesne jezgre Crikvenice mogu zadrati
elementi mjeovitog sustava.
Ovim se Planom utvruju sustavi javne odvodnje otpadnih voda sa pripadajuim
graevinama i instalacijama (kolektori, crpne stanice, ureaji za proiavanje i podmorski ispusti)
za:
kanalizacijski sustav Crikvenica,
kanalizacijski sustav Selce,
kanalizacijski sustav Jadranovo.
Izgradnja ureaja za proiavanje vriti e se u najmanje dvije faze:
I. faza: mehaniko proiavanje u kombinaciji s podmorskim ispustom na
dovoljnoj dubini za sva tri ureaja Crikvenica, Selce i Jadranovo,
II.faza: kompletiranje mehanikog stupnja proiavanja ukljuujui i
izvedbu odgovarajuih graevina za taloenje za Selce i Jadranovo,
d. o. o.
86
Z A G R E B
za Crikvenicu se alternativno ve u 2.fazi moe predvidjeti prelazak na II

stupanj proiavanja (najvjerojatnije bioloki ureaj sa obradom mulja),
mulj iz primarne obrade (od taloenja) treba odvoziti na obradu i doradu na
jednom mjestu, za to je najprimjerenija lokacija sredinjeg ureaja
Crikvenica.
Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vrit e se u skladu s odredbama Zakona o
vodama, Dravnog plana za zatitu voda i drugih odluka.
lanak 154.
Sve graevine trebaju biti prikljuene na sustav javne odvodnje. Do izgradnje sustava javne
odvodnje za graevine poslovne i stambene namjene unutar izgraenih dijelova graevinskih
podruja naselja mogue je iznimno izvesti prikljuak na nepropusnu sabirnu jamu, temeljem
sanitarno-tehnikih uvjeta za izgradnju nepropusnih septikih talonica i biodiskova. Nepropusna
sabirna jama moe se koristiti za prikljuenje objekata sa max. 10 ES. Sabirna jama podrazumijeva
viedjelnu nepropusnu sabirnu jamu, bez izljeva, prema prilikama na terenu, u skladu sa sanitarno tehnikim i higijenskim uvjetima i u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i standardima. Sabirna
jama mora biti pristupana vozilima radi povremenog pranjenja i raskuivanja.
Za neizgraene dijelove graevinskih podruja naselja i povrina za izdvojene namjene
izvan naselja odvodnja otpadnih voda mora se rijeiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s
proiavanjem. Iznimno, do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje na podruju Grada
Crikvenice, unutar izgraenih dijelova graevinskih podruja naselja odvodnja otpadnih voda za
graevine ugostiteljsko - turistike namjene do 10 ES rjeavati e se temeljem sanitarno-tehnikih
uvjeta za izgradnju nepropusnih septikih talonica i biodiskova.
Za sve graevine ugostiteljsko - turistike namjene obavezna je ugradnja separatora masti.
Nakon obrade otpadne vode treba ispustiti u najblii recipijent ili putem upojnih bunara u podzemlje u
sluaju vlastitog sustava.
Kakvoa otpadne vode odnosno granine vrijednosti pokazatelja i doputene koncentracije
opasnih i drugih tvari trebaju biti u skladu s odredbama posebnih propisa.
Oborinske vode sa krovova graevina i ureenih okunica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar
estice, koritenjem upojnih graevina, a iste se ne smiju prikljuiti na sustav javne oborinske
odvodnje.
Separatori oborinskih voda predvieni su kod prihvata oborinskih voda sa povrina prometnica
i kod parkiralita. Kritini intenzitet za dimenzioniranje je 15 l/s/ha, dok se vode iznad tog intenziteta
mogu preljevati, s time da je na sustavu odvodnje mogue koristiti preljeve i na mrei kolektora,
koristei raspoloive zelene povrine.
Gradnja sustava oborinske odvodnje vriti e se etapno, na nain:
sustav kanalizacije oborinske odvodnje gradi se u sklopu ureenih prometnih i parkiralinih
povrina,
kao recipijent koriste se more ili teren (upojne graevine) u dijelovima zalea,
kod isputanja vode u teren potrebno je voditi rauna da se ne izazovu erozijski procesi, te se
preporua koristiti uvjete rasprene odvodnje i manje upojne graevine,
oborinske vode s ulica, parkirnih i manipulativnih povrina koje su vee od 400m2 (ekvivalent
15 parkirnih mjesta) potrebno je, prije uputanja u javni sustav oborinske odvodnje, prethodno
proistiti putem separatora.
Gradnja sustava oborinske odvodnje vrit e se etapno, tako da se separatori grade nakon
izgradnje dijela mree, odnosno nakon porasta slivnog podruja prema opisanim uvjetima u dijelu
planiranog stanja odvodnje. Gradnja separatora moe biti osim toga uvjetovana monitoringom stanja
na pojedinom ispustu, odlukom nadlene inspekcije ili donoenjem odgovarajueg propisa.
d. o. o.
87
Z A G R E B
Oneiene oborinske vode s prometnica, parkiralita, manipulativnih i drugih povrina prije

ispusta u kolektore treba proistiti do kvalitete vode odreene posebnim propisima.
lanak 155.
U sustavu odvodnje Crikvenica predvia se izgradnja ovih graevina odvodnje:
Kratkorono razdoblje:
kanalizacija Kotorske ulice sa prikljukom nove sportske dvorane, nastavak gradnje
kanalizacije u predjelu Dramlja.
Srednjerono razdoblje:
izgradnja dovodnog i odvodnog sustava do sredinjeg ureaja ukljuujui izgradnju nove
crpne stanice Igralite i rekonstrukciju na crpnoj stanici Parkiralite,
dovodni sustav sastoji se od dva tlana voda 300 mm i 350 mm i dvije dionice
gravitacijske kanalizacije 500 i 600 mm ukupne duljine 2160 m,
odvodni sustav od sredinjeg ureaja do poetka podmorskog ispusta (kopnena dionica
ispusta) predvia se od cijevi 560 mm duine 1550 m, uz produljenje ispusta na ukupnu
duljinu od 700 m i rekonstrukciju difuzorske sekcije,
prva faza izgradnje sredinjeg ureaja Crikvenica - mehanika obrada (na finom situ 2 mm
sa ili bez aeriranog pjeskolova mastolova, ureenje postojeih objekata na lokaciji,
povezivanje kanalizacije Kajak sa glavnim obalnim kolektorom i prikljukom turistike zone,
crpnom stanicom Kajak sa preljevom u more i tlanim vodom,
prikljuenje kanalizacije u Crikvenici (Benii, Sopaljska).
Dugorono razdoblje:
druga faza izgradnje sredinjeg ureaja - II stupanj obrade sa obradom mulja,
sekundarna mrea u naseljima Kajak, Dramalj (prikljuak Manestri, Klanfari) i Benii
(prikljuak Zoriii, Dolac i Draga).
lanak 156.
U sustavu odvodnje Selce predvia se izgradnja ovih graevina odvodnje:
izdvajanje oborinskih voda iz sustava sanitarne odvodnje radi rastereenja crpne stanice
Slaven,
rekonstrukcija i produljenje podmorskog ispusta Selce u uvali Slana na udaljenost min. 500
m od obale,
izgradnja ureaja Selce na lokaciji postojee talonice sa izgradnjom u najmanje dvije faze:
1. faza mehanika obrada na finom situ 2 mm; 2. faza DAF flotacija (flotacija sa otopljenim
zrakom),
prikljuenje kanalizacije u zonama novije izgradnje ukljuujui prikljuak nove zone u
predjelu Jasenova jugoistono od kampa Selce,
izgradnja oborinske kanalizacije sa ugradnjom separatora prije isputanja u more.
lanak 157.
U sustavu odvodnje Jadranovo predvia se izgradnja ovih graevina odvodnje:
izgradnja razdjelne kanalizacijske mree u Jadranovu sa tri precrpne stanice, tlanim
vodovima i sigurnosnim preljevima u more,
izgradnja 1. faze ureaja Jadranovo na lokaciji rta Ertak (mehanika obrada na finom situ
2 mm),
podmorski ispust na udaljenosti min 500 m od obale,
d. o. o.
88
Z A G R E B
izgradnja sekundarne mree kanalizacije.
lanak 158.
Zbog mogunosti pristupa mehanizacijom za odravanje sustava javne odvodnje, kao i za
oborinsku odvodnju cesta, preporua se voenje cjevovoda sustava odvodnje u javnom cestovnom
pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).
U slijedeim fazama projektiranja i razrade sustava odvodnje na podruju Grada Crikvenice
preporuuje se:
detaljnije ispitati stanje starih sabirnih kolektora u obalnoj zoni Crikvenice i Selca te
analizirati i utvrditi funkcioniranje preljevnih graevina, utvrditi mjesta znaajnije infiltracije
mora ili slatkih voda u kanalizacijski sustav. Na temelju rezultata tih ispitivanja izraditi
program rekonstrukcije,
provoditi trajni monitoring rada ureaja i podmorskog ispusta Crikvenica radi dobivanja
mjerodavnih podataka za dimenzioniranje vie faze obrade,
obaviti predradnje za izgradnju II faze ureaja Crikvenica.
5.3.3. Ureenje vodotoka i zatita od tetnog djelovanja voda
lanak 159.
Do utvrivanja inundacijskog podruja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), irina
koridora vodotoka obuhvaa prirodno ili ureeno korito vodotoka, s obostranim pojasom irine 10
metara, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske noice nasipa ili vanjskog ruba graevine ureenja
toka. Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava ureenja vodotoka i zatite od
poplava, njegova mjestimina rekonstrukcija, sanacija i redovito odravanje korita i vodnih
graevina. Koritenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protonosti mogu se vriti
samo sukladno Zakonu o vodama.
Za dionicu Dubraine za koju je utvreno inundacijsko podruje sukladno Odluci Dravne
uprave za vode (svibanj 2004.) kojom se utvruje vanjska granica ureenog i neureenog
inundacijskog pojasa uz desnu i lijevu obalu vodotoka Dubraine, i u irini od 10 m od ruba vodotoka
u neureenom inundacijskom podruju, odnosno 6 m od vanjske noice nasipa ili vanjskog ruba
regulacijsko zatitne vodne graevine koja nije nasip u ureenom inundacijskom podruju, nije
dozvoljeno podizati zgrade, ograde i druge graevine.
Takoer, u vodotok Dubrainu u inundacijskom pojasu zabranjeno je odlagati zemlju,
kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se moe utjecati na promjenu toka,
vodostaja, koliine ili kakvoe vode ili oteati odravanje vodnog sustava, te graditi i/ili doputati
gradnju na zemljitu iznad natkrivenog vodotoka, osim gradnje javnih povrina (prometnice,
parkovi, trgovi).
Izgradnja sustava odravanja vodotoka, graevina za zatitu od tetnog djelovanja voda
graevina za obranu od poplava, zatitu od erozija i bujica provodi se na temelju planova Hrvatskih
voda, usklaenim sa Strategijom upravljanja vodama.
Prilikom zahvata na ureenju vodotoka s ciljem spreavanja tetnog djelovanja voda
(nastanak bujica, poplava i erozije), zahvat treba planirati na nain da se zadri doprirodno stanje
vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka, a ukoliko je oblaganje korita neophodno
zbog osiguravanja ivota ljudi i imovine, korito treba obloiti grubo obraenim kamenom.
d. o. o.
89
Z A G R E B
5.4.
Energetska infrastruktura
5.4.1. Elektroopskrba
lanak 160.
Sustav elektroopskrbe na podruju Grada Crikvenice, i to 220 kV i 110 kV naponskog nivoa
prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 Infrastrukturni sustavi i mree - energetski sustav,
mjerilo 1:25.000.
Unutar koridora ovih vodova izgradnja graevina ograniena je posebnim propisima.
Elektroenergetske graevine i vodovi 220-110 kV naponskog nivoa
lanak 161.
Podrujem Grada Crikvenice prolaze tri prijenosna dalekovoda i podmorski kabel:
DV 220 kV od TS 400/220/110 kV Meline do TS 220/110/35 kV HE Senj,
DV 110 kV od TS 110/35 kV Vinodol do TS 110/20 kV Crikvenica,
DV 110 kV od TS 110/20 kV Crikvenica do TS 110/20 kV HE Senj,
podmorski 110 kV kabel prema TS 110/35 kV Krk.
Trafostanica TS 110/20 kV Crikvenica izgraena je za kapacitet 2 x 20 (40) MVA.
Vaeim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede nije predviena izgradnja novih
elektroenergtskih graevina i vodova naponskog nivoa 110 kV i vie, te se zadravaju oni navedeni
stavcima 1. i 2. ovog lanka.
Elektroenergetske graevine i vodovi 35 kV naponskog nivoa
lanak 162.
Distribucija elektrine energije prema potroaima na podruju Grada Crikvenice vri se iz
distributivnih trafostanica 20/0,4 kV, a napajanje je najveim dijelom izvedeno podzemnim kV
kabelima, a manje nadzemnim 20 kV vodovima.
Postojea 20 kV mrea proiriti e se izgradnjom novih trafostanica 20/0,4 KV sa
pripadajuom 20 kV mreom i niskonaponskom mreom. Trafostanice 20/0,4 kV, 20 kV kabelski
vodovi i niskonaponske mree gradit e se neposrednom provedbom Plana, kao samostojee
graevine ili kao ugradbene u graevini. Postojee trafostanice 20/0,4 kV mogue je po potrebi
rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i veeg
kapaciteta. Najmanja doputena udaljenost samostojee trafostanice do granice prema susjednim
esticama iznosi 1,0 m, a prema regulacijskoj liniji 2,0 m.
Podrujem Grada Crikvenice prolazi, jednim dijelom svoje trase i 35 kV nadzemni vod TS
110/35 kV HE Vinodol - TS 35/20 kV Novi, a prema planovima elektrodistribucije navedeni vod bi se,
nakon izgradnje nove trafostanice 110/20 kV Novi, dijelom napustio, a dijelom zadrao u funkciji 20
kV napajanja.
Budui 20 kV vodovi unutar graevinskih podruja naselja i povrina izvan naselja za
izdvojene namjene moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima, i to po mogunosti uz
izgradnju ostale komunalne infrastrukture (prometnice, voda, odvodnja). Zbog sigurnosti u napajanju
buduu 20 kV mreu treba razvijati na nain da se veini trafostanica omogui dvostrano napajanje.
lanak 163.
Niskonaponska mrea unutar naselja mora se graditi podzemnim kabelima, a samo u
d. o. o.
90
Z A G R E B
rubnim dijelovima naselja mogue ju je izvoditi i kao nadzemnu.

Javna rasvjeta e se dograivati u sklopu postojee i budue nadzemne niskonaponske
mree ili kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima.
5.4.2. Opskrba plinom
lanak 164.
Sustav plinoopskrbe na podruju Grada Crikvenice odreen je na kartografskom prikazu br.
2 Infrastrukturni sustavi i mree - energetski sustav, mjerilo 1:25.000.
Koncepcija plinifikacije podruja Grada Crikvenice temelji se na Studiji i Idejnom projektu
opskrbe prirodnim plinom Primorsko-goranske upanije.
Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mree podruja Grada Crikvenice je izgradnja
plinske distributivne mree primarno namjenjene ciljanom konceptu plinifikacije upanije prirodnim
plinom, ali koja podrava prijelaznu mogunost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska
prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna
rjeenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omoguen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj
plinskoj instalaciji.
Za opskrbu prirodnim plinom predviena je izgradnja tri redukcijske stanice i to:
RS Crikvenica 1, kapaciteta 550 m3/h,
RS Crikvenica 2, kapaciteta 6000 m3/h,
RS Crikvenica 3, kapaciteta 2310 m3/h.
Kapaciteti redukcijskih stanica predvieni su za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem,
pripremom potrone tople vode, te opskrbu plinom graevina gospodarske namjene.
5.4.3. Obnovljivi izvori energije
lanak 165.
Planom se predvia se racionalno koritenje energije koritenjem dopunskih izvora ovisno o
energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Crikvenice. Dopunski izvori energije su
prirodno obnovljivi izvori energije, prvenstveno sunca i vjetra, te prema lokalnim prilikama.
Potrebno je u to je mogue veoj mjeri predvidjeti ugradnju manjih energetskih jedinica za
proizvodnju elektrine i toplinske energije (kogeneracija), odnosno elektrine, toplinske i rashladne
energije (trigeneracija). Proizvedena elektrina energija se predaje u elektrinu distributivnu mreu, a
toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje, odnosno hlaenje pojednih
graevina.
6.
MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA
6.1.
Mjere zatite krajobraznih cjelina
lanak 166.
Podruje osobito vrijednog predjela - prirodnog krajobraza - prikazano je na kartografskom
prikazu br. 3A Uvjeti koritenja i zatite prostora - podruja posebnih ogranienja u koritenju,
podruja primjene posebnih mjera ureenja i zatite, u mjerilu 1:25.000.
Osobito vrijedan prirodni krajobraz predstavlja dolina Dubraine. Prirodni krajobraz titit e
se i unaprijediti tako da se:
d. o. o.
91
Z A G R E B
sauva slika prostora uvjetovana prirodnim obiljejima,

ouvaju estetske vrijednosti krajobraza,
gospodarske i infrastrukturne graevine planiraju i projektiraju tako da se obuhvati odnos
prema krajobrazu, uspostavljajui zajednike koridore,
sanira obalni dio Dubraine, odvoenjem nelegalno deponiranog otpadnog materijala.
6.2.
Mjere zatite prirodnih vrijednosti
lanak 167.
Prirodne vrijednosti tite se ouvanjem bioloke i krajobrazne raznolikosti. Prirodne
vrijednosti su zatiena podruja, zatiene svojte te zatieni minerali i fosili.
Zatiena podruja, podruja ekoloke mree i podruja predviena za zatitu prikazani su
na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti koritenja i zatite prostora - podruja posebnih uvjeta
koritenja, u mjerilu 1:25.000.
Na podruju Grada Crikvenice temeljem Zakona o zatiti prirode u kategoriji spomenik
prirode zatiena su dva stara hrasta u Guljanovu dolcu.
Za zatitu se predlau u kategoriji znaajnog krajobraza podruje Vinodola (samo dijelom na
podruju Grada Crikvenice) i u kategoriji spomenika prirode jama Vrtare Male u Dramlju.
U svrhu ouvanja prirodnih vrijednosti na podruju Grada Crikvenice odreuju se slijedee
mjere:
u cilju ouvanja prirodne bioloke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba
ouvati podruja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu, te
obalno podruje (prirodne plae i stijene), te more i podmorje kao ekoloki vrijedna podruja,
potrebno je revitalizirati ekstenzivno stoarstvo, te poticati obnovu zaputenih vinograda i
maslinika na tradicionalan nain, poticati pelarstvo i sl.,
pri oblikovanju graevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti
materijale i boje prilagoene prirodnim obiljejima okolnog prostora i tradicionalnoj
arhitekturi,
treba sprijeiti tetne zahvate i poremeaje u prirodi koji su posljedica turistikog razvoja i
drugih djelatnosti i osigurati to povoljnije uvjete odravanja i slobodnog razvoja prirode,
treba ograniiti graevinsko zauzimanje obale posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama
te se prirodna obala treba ouvati bez znaajnijih izmjena obalne linije, nasipanja i
otkopavanja obale
pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno koritenje neobnovljivih
prirodnih dobara, te odrivo koritenje obnovljivih prirodnih izvora,
koritenje prirodnih dobara treba provoditi temeljem planova gospodarenja prirodnim
dobrima koji moraju sadravati uvjete zatite prirode nadlenog tijela dravne uprave.
Podruja ekoloke mree Republike Hrvatske
a)
-
lanak 168.
Ekoloka mrea na podruju Grada Crikvenice obuhvaa slijedee:
Podruja vana za divlje svojte i stanine tipove:
HR 5000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika,
HR 2001136 koridor za morske kornjae (granino),
HR 3000255 pilja Jadranovo,
HR 3000256 jama na punti Ert,
HR 3000257 Jama Vrtare male.
d. o. o.
92
Z A G R E B
b)
-
Meunarodno vana podruja za ptice:

HR 1000019 Gorski kotar, Primorje i Sjeverna Lika,
HR 1000033 Kvarnerski otoci (u blizini).
Za podruja ekoloke mree potrebno je provoditi smjernice za zatitu ciljeva ouvanja za
svako od podruja, koje su propisane Uredbom o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07).
Za planirani zahvat u podruje ekoloke mree koji sam ili s drugim zahvatima moe imati
znaajan utjecaj na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree, treba ocijeniti njegovu
prihvatljivost za ekoloku mreu.
lanak 169.
Ugroene divlje svojte na podruju Gorskog kotara, Primorja i sjeverne Like su divlja maka,
mrki medvjed, ris i vuk. Smjernice zatite su slijedee:
regulirati lov i spreavati krivolov,
osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stoarstvo,
paljivo provoditi turistiko rekreativne aktivnosti,
spreavati zaratavanje travnjaka,
osigurati poticaje za ouvanje prirodne raznolikosti (POP).
Smjernice za mjere zatite u svhu ouvanja staninih tipova (krake pilje i jame, travnjaci
ugroeni na europskoj i nacionalnoj razini i cjeloviti kompleks gorskih uma) su slijedee:
a)
ume:
gospodarenje umama provoditi sukladno naelima certfikacije uma,
prilikom dovrnog sijeka veih umskih povrina po mogunosti ostavljati manje
neposjeene povrine,
u gospodarenju umama ouvati u najveoj mjeri umske istine (livade, panjaci i dr.) i
umske rubove,
u gospodarenju umama osigurati produljenje sjeive zrelosti zaviajnih vrsta drvea
obzirom na fizioloki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje umske zajednice,
u gospodarenju umama izbjegavati upotrebu kemijskih sredstava za zatitu bilja i biolokih
kontrolnih sredstava, ne koristiti genetski modificirane organizme,
ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme,
u svim umama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih stabala, naroito stabala s
dupljama,
u gospodarenju umama osigurati prikladnu brigu za ouvanje ugroenih i rijetkih divljih
svojti te sustavno praenje njihova stanja (monitoring),
poumljavanje, gdje to doputaju uvjeti stanita, obavljati autohtonim vrstama drvea u
sastavu koji odraava prirodni sustav, poumnjavanje neumskih povrina obavljati samo
gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugroavaju ugroeni i rijetki neumski stanini tipovi.
b)
Podzemlje:
ouvati sigovine, ivi svijet speleolokih objekata, fosilne, arheoloke i druge nalaze,
ne mijenjati stanine uvjete u speleolokim objektima, njihovom nadzemlju i u neposrednoj
blizini,
sanirati izvore oneoenja koji ugroavaju nadzemne i podzemne krke vode,
sanirati odlagalita otpada na slivnim podrujima,
ouvati povoljne uvjete (tama, vlanost, prozranost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih
utjecaja),
d. o. o.
93
Z A G R E B
ouvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, koliinu vode i vodni reim, ili ih poboljati ako su
nepovoljni.
lanak 170.
Smjernice zatite za pilju Jadranovo, jamu na punti Ert i jamu Vrtare male su slijedee:
ouvati povoljne stanine uvjete.
lanak 171.
Smjernice zatite za meunarodno vana podruja za ptice Gorski kotar, Primorje i
sjeverna Lika su slijedee:
gospodarenje umama provoditi sukladno naelima certfikacije uma,
prilikom dovrnog sijeka veih umskih povrina po mogunosti ostavljati manje
neposjeene povrine,
u gospodarenju umama ouvati u najveoj mjeri umske istine (livade, panjaci i dr.) i
umske rubove,
u gospodarenju umama osigurati produljenje sjeive zrelosti zaviajnih vrsta drvea
obzirom na fizioloki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje umske zajednice,
u gospodarenju umama izbjegavati upotrebu kemijskih sredstava za zatitu bilja i biolokih
kontrolnih sredstava, ne koristiti genetski modificirane organizme,
u svim umama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih stabala, naroito stabala s
dupljama,
u gospodarenju umama osigurati prikladnu brigu za ouvanje ugroenih i rijetkih divljih
svojti te sustavno praenje njihova stanja (monitoring),
poumljavanje, gdje to doputaju uvjeti stanita, obavljati autohtonim vrstama drvea u
sastavu koji odraava prirodni sustav, poumnjavanje neumskih povrina obavljati samo
gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugroavaju ugroeni i rijetki neumski stanini tipovi.
lanak 172.
Smjernice zatite za meunarodno vana podruja za ptice Kvarnerski otoci su slijedee:
zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde znaajne vrste,
prilagoditi ribolov i spreavati prelov ribe,
spreavanje trovanja zvijeri,
zabrana vonje plovilima uz gnijezdee kolonije,
spreavanje izgradnje objekata na gnijezdeim kolonijama i u njihovoj neposrednoj blizini.
d. o. o.
94
Z A G R E B
Znaajni krajobraz
lanak 173.
Ovim se Planom, temeljem Prostornog plana upanije, u kategoriji znaajnog krajobraza
predlae zatita podruja Vinodola, iji se krajnji juni dio nalazi i na podruju Grada Crikvenice.
Znaajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioloke
raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, odnosno krajobraz ouvanih jedinstvenih obiljeja
karakteristinih za pojedino podruje, namijenjen odmoru i rekreaciji.
U znaajnom krajobrazu nisu doputeni zahvati i radnje koje naruavaju obiljeja zbog kojih je
proglaen.
Posebno e se tititi krajobrazni elementi, izgled izgraenih i neizgraenih povrina, uma,
livada, oranica, vonjaka, oranica, autohtone umske zajednice i druge zajednice, te karakteristine i
vrijedne vizure.
Prije bilo kakvih zahvata na ovom podruju potrebno je izvriti potpunu inventarizaciju i
valorizaciju faune i stanita, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugroene vrste i povrine.
Nakon provedenih istraivanja biti e potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem nainu zatite
bioloke raznolikosti udoline.
Nova izgradnja i sadraji svojom veliinom i funkcijom, te graevinskim materijalom moraju
biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obiljeja zbog kojih je odreen
posebno vrijednim.
Spomenik prirode
lanak 174.
Spomenik prirode je pojedinani neizmijenjeni dio ili skupina dijelova ive ili neive prirode
koji ima ekoloku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.
Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja ini sastavni dio zatienog
podruja nisu doputene radnje koje ugroavaju njegova obiljeja i vrijednosti.
Na podruju Grada Crikvenice Zakonom o zatiti prirode u kategoriji spomenika prirode rijetki primjerak drvea, zatiena su dva stara hrasta medunca u Guljanovu dolcu. Temeljem lanka
2. Odluke o proglaenju dva stara hrasta u Guljanovu dolcu kod Crikvenice spomenikom prirode pojedinana stabla (SN br. 3/02 i 6/02), upanijsko poglavarstvo donijelo je Mjere zatite za dva
stara hrasta u Guljanovu dolcu kod Crikvenice - spomenici prirode, pojedinana stabla (SN 23/02).
Navedene mjere obuhvaaju slijedee odredbe:
stare hrastove - spomenike prirode - treba obiljeiti odgovarajuim tablicama s osnovnim
podacima o hrastovima, statusu zatite i godini proglaenja zatite,
zahvati na hrastovima doputeni su u sluaju opasnosti od odlamanja i pada grana ili
izvaljivanja debla, a radi zatite sigurnosti i ivota ljudi koji se zateknu u blizini hrastova.
Navedene su radnje doputene iskljuivo uz uz ishoenje uvjeta zatite prirode, koje izdaje
nadleno Ministarstvo,
na starim hrastovima - spomenicima prirode - nisu doputene radnje i aktivnosti koje mogu
dovesti do unitenja, oteenja ili promjene svojstva zbog kojih su proglaeni zatienim, a
poglavito:
odlamanje i rezanje grana,
oteivanje kore, debla i kronje,
oteenje vatrom i
oteenje spomenika prirode na druge naine.
Ovim se Planom utvruje zona zatite hrastova, koja obuhvaa podruje Guljanovog dolca
oznaeno na kartografskom prikazu br.3. "Uvjeti koritenja i zatite prostora - podruja posebnih
d. o. o.
95
Z A G R E B
uvjeta u koritenju", mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4. "Graevinska podruja", mj.
1:5.000. U granicama zone zatite ne doputa se izvoenje rudarskih aktivnosti (eksploatacija
mineralnih sirovina) niti formiranje zavrnih kosina povrinskog kopa.
Podruje spomenika prirode potrebno je ograditi, na udaljenosti min. 10m od utvrene zone
zatite, te ga na taj nain zatititi od prolaska teke mehanizacije i ostalih radova na podruju
eksploatacijskog polja Podbadanj.
Ovim Planom za zatitu se predlae jama Vrtare Male u Dramlju. Za ovaj vrijedan dio
prirode Grad Crikvenica, temeljem Zakona o zatiti prirode, treba pokrenuti propisani postupak za
utvrivanje zatite, koji e rezultirati donoenjem mjera zatite.
6.3.
Mjere zatite kulturno - povijesnih cjelina
lanak 175.
Pregled registrirane i evidentirane kulturno-povijesne batine naveden lancima 176. - 179.
ovih odredbi za provoenje odgovara kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti koritenja i zatite prostora
- podruja posebnih uvjeta koritenja, u mjerilu 1:25.000.
Mjere zatite nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom, drugim pravnim propisima
i ovim Planom.
Za nadzor provoenja navedenih mjera i odredbi ovog Plana u dijelu koji se odnosi na
registriranu kulturnu batinu nadlean je Konzervatorski odjel u Rijeci.
Arheoloke zone i lokaliteti
lanak 176.
Arheoloka podruja na podruju Grada Crikvenice su:
- 1. Crikvenica: gradina Badanj, registrirano,
- 2. Crikvenica - igralite, registrirano,
- 3. Havie, registrirano,
- 4. Velika Stranica, evidentirano,
- 5. Graie, evidentirano,
- 6. Sv. Kuzman i Sopalj, evidentirano,
- 7. Kotor i sv. Trojica, evidentirano,
- 8. Drenin, evidentirano,
- 9. Selce, evidentirano.
Arheoloki pojedinani lokaliteti su:
- 10. Klotar iljeviki, samostan, evidentirano,
- 11. Kotor: prapovijesna gradina, evidentirano,
- 12. Kotor: Sv. imun i Jura Tadej, evidentirano,
- 13. Kotor: Sv. Trojica, evidentirano,
- 14. Selce: antika vila, evidentirano,
- 15. Podmirie: nekropola, evidentirano,
Predlae se registracija (upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske) lokaliteta koji
se istiu povijesnom slojevitou i vrijednou dosadanjih nalaza. Potrebno je nastaviti s
arheolokim istraivanjima.
Svaki sluajni nalaz mora se prijaviti nadlenom Konzervatorskom odjelu, i ako se nalazi
izvan oznaenih zona, radi dokumentacije i odreivanja smjernica zatite.
Osnovna smjernica je intaktno ouvanje lokaliteta, te prijava svakog nalaza i konzervatorski
nadzor pri svakom kopanju infrastrukture i slinim radovima. Savjetuje se konzultiranje nadlenog
d. o. o.
96
Z A G R E B
Konzervatorskog odjela pri svakoj planiranoj izgradnji u blizini ili na samom evidentiranom nalazitu
ili zoni.
Povijesne graditeljske cjeline
lanak 177.
Registrirane i evidentirane povijesne graditeljske cjeline na podruju Grada Crikvenice su:
- 16. Crikvenica: gradsko naselje, evidentirano,
- 17. Crikvenica (Sopaljska): seosko naselje, registrirano,
- 32. Kotor: seosko naselje, registrirano.
Prvi stupanj zatite odreen je za registriranu povijesnu graditeljsku cjelinu najvee
vrijednosti Sopaljska (seoska cjelina). Prvi stupanj zatite podrazumijeva potpunu zatitu ruralne
strukture i arhitekture. Na podruju navedene cjeline ne preporua se nikakva promjena oblikovanja
graevina, a svi zahvati trebaju teiti rekonstrukciji povijesnih oblika. Sve graevne aktivnosti
mogue su temeljem odredbi ovog Plana i prema uvjetima nadlenog Konzervatorskog odjela. Za
naselje Sopaljska potrebno je izraditi detaljnu i potpunu konzervatorsku dokumentaciju kao osnovnu
podogu za sve graevne aktivnosti unutar granica zatite.
Drugi stupanj zatite odreen je za evidentiranu povijesnu graditeljsku cjelinu Crikvenica
(gradsko naselje). Takoer, drugi stupanj zatite ovim se Planom odreuje i za jezgru naselja Selce,
oznaenu na kartografskom prikazu br. 4 Graevinska podruja, mj. 1:5000. Drugi stupanj zatite
podrazumijeva zatitu i ouvanje osnovne povijesne planske matrice naselja, karakteristinih
graevinskih materijala te stare graevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme. Predlae se
istraivanje i dokumentacija naselja, te njegovo zoniranje. Sve graevne aktivnosti mogue su
temeljem odredbi ovog Plana i temeljem miljenja nadlenog Konzervatorskog odjela.
Mjere zatite za naselje Kotor utvrene su lankom 19. ovih odredbi za provoenje.
Povijesni sklop i graevine
lanak 178.
Na podruju Grada Crikvenice registrirane su slijedee sakralne i civilne graevine:
- 18. Crikvenica: Pavlinski samostan (sakralna graevina),
- 19. Crikvenica: hotel Miramare (civilna graevina),
- 20. Crikvenica: hotel Therapia (civilna graevina),
- 21. Crikvenica: stambena kua (civilna graevina),
- 22. Selce: kua Lonari (civilna graevina).
Obzirom na svoj znaaj, registrirane graevine iz stavka 1. ovog lanka podlijeu najstrooj
zatiti. Nalae se sustavno odravanje, konzerviranje, restauriranje, te dodatna istraivanja ako nisu
provedena. Svi radovi se izvode temeljem Konzervatorske dokumentacije koju odobrava nadleni
Konzervatorski odjel u Rijeci.
Evidentirane sakralne graevine su:
- 23. Crikvenica: Crkva Uznesenja BDV,
- 24. Selce: crkva Sv. Katarine,
- 25. Selce: crkva Sv. Fabijana i Sebastijana,
- 26. Jadranovo: crkva Sv. Jakova.
Navedene preventivno zatiene sakralne graevine valja dodatno dokumentirati te provesti
upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Evidentirani povijesni sklop utvren je za :
d. o. o.
97
Z A G R E B
- 27. upna crkva sv. Jelene i upni dvor.

Za povijesni sklop iz stavka 3. ovog stavka nalae se odravanje i ureenje kontaktnog
podruja.
Etno zone i etno spomenici
lanak 179.
Na podruju Grada Crikvenice etnoloka batina zastupljena je kroz slijedee etnozone i
etnospomenike:
- 28. Kotor (Kotor-Dolac, Draga Srednja, Zoriii), registrirano,
- 29. Dramalj: to, registrirano,
- 30. Ladvi - etno zona, evidentirano,
- 31. Selce - to, evidentirano.
Sustav mjera zatite za Kotor provodi se u skladu sa odredbama lanka 19. ovih odredbi za
provoenje.
Za registrirano etnoloko podruje toa u Dramlju utvruje se slijedei sustav mjera zatite,
preuzet iz Rjeenja o registraciji:
zatitni i drugi radovi na kulturnom dobru mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje
nadlenog tijela,
vlasnik kulturnog dobra duan je provoditi sve mjere zatite koje se odnose na odravanje, a
odredi ih nadleno tijelo.
Zatita evidentiranih etno zona i etno spomenika visoke ambijentalne vrijednosti
podrazumijeva ouvanje, sanaciju i rekonstrukciju temeljem miljenja slube zatite kulturnih dobara.
7.
POSTUPANJE S OTPADOM
lanak 180.
Gospodarenje svim vrstama i koliinama otpada koje nastaju na podruju Grada Crikvenice
osigurat e se u sklopu dravnog sustava za gospodarenje opasnim otpadom te upanijskog sustava
za gospodarenje komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom.
Prikupljeni komunalni otpad i neopasni proizvodni otpad zbrinjavati e se izvan granice
obuhvata ovog Plana na odlagalitu "Duplja" na podruju Grada Novi Vinodolski, sve do realizacije
budue centralne zone za gospodarenje otpadom Primorsko - goranske upanije Mariina na
podruju Opine Klana.
Ovim Planom na podruju Grada Crikvenice utvrene su lokacije za reciklano dvorite za
prikupljanje komunalnog otpada i za reciklano dvorite za graevinski otpad, a prikazani su na
kartografskom prikazu br. 2B Infrastrukturni sustavi i mree - odvodnja otpadnih voda, obrada,
skladitenje i odlaganje otpada, mj. 1:25.000.
lanak 181.
Planom je utvrena lokacija za reciklano dvorite za prikupljanje komunalnog otpada
unutar graevinskog podruja naselja Dubraina NA16. Reciklano dvorite je posebno opremljen
prostor namijenjen razvrstavanju i privremenom skladitenju razliitih vrsta komunalnog otpada. U
reciklanom dvoritu nije mogue vriti nikakvu dodatnu preradu otpada ve je jedina funkcija
skupljanje. Tehniki uvjeti, kategorija, nain rada, zatvaranje i rok saniranja nakon prestanka rada
utvreni su Zakonom i propisima donesenima temeljem Zakona.
Reciklano dvorite mora biti ograeno, a otpad se mora skladititi odvojeno po svojstvu, vrsti,
d. o. o.
98
Z A G R E B
i agregatnom stanju. Podna povrina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladitenog
otpada, a otvoreni spremnici moraju biti u posebno ograenom natkrivenom prostoru u koji je
onemoguen dotok oborinskih voda. Reciklano dvorite mora biti opremljeno tako da se sprijei
rasipanje ili prolijevanje otpada, irenje praine, buke, mirisa i drugih emisija.
Izgradnja i ureenje reciklanog dvorita provodi se neposrednom provedbom ovog Plana u
skladu s zakonom i posebnim propisima.
lanak 182.
Planom je utvrena lokacija za reciklano dvorite za graevinski otpad uz postojei
kamenolom Podbadanj, unutar povrine ostale namjene za koju je propisana obveza izrade
urbanistikog plana ureenja.
Reciklano dvorite za graevinski otpad je graevina namijenjena razvrstavanju, mehanikoj
obradi i privremenom skladitenju graevinskog otpada. Graevni otpad je otpad nastao prilikom
gradnje graevina, rekonstrukcije, uklanjanja i odravanja postojeih graevina, te otpad nastao od
iskopanog materijala, koji se ne moe bez prethodne oporabe koristiti za graenje graevine zbog
kojeg graenja je nastao. Tehniki uvjeti, kategorija, nain rada, zatvaranje i rok saniranja nakon
prestanka rada utvreni su Zakonom i propisima donesenima temeljem Zakona.
Unutar Planom utvrene povrine doputa se gradnja montanih i vrstih graevina - upravne
zgrade i pomonih prostora, najvee doputene povrine 100m i visine 1 etae te otvorenih
nadstrenica povrine do 80m.
lanak 183.
Nadleno tijelo Grada Crikvenice duno je osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za
gospodarenje komunalnim otpadom te suraivati s upanijom i uz njenu koordinaciju osigurati
provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada.
Grad Crikvenica duna je donijeti Plan gospodarenja otpadom na svom podruju, usklaen sa
Strategijom gospodarenja otpadom RH, Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i
Planom gospodarenja otpadom upanije Primorsko Goranske, koji mora sadravati osobito:
mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,
mjere za upravljanje i nadzor odlagalita za komunalni otpad,
popis otpadom oneienog okolia i neureenih odlagalita,
redoslijed aktivnosti sanacije neureenih odlagalita i otpadom oneienog okolia,
izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.
Ciljevi koji se ele postii u gospodarenju otpadom na podruju Grada Crikvenice su:
poveanje udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada,
sprijeavanje nastajanja otpada na izvoru,
uspostava sistema kompostiranja zelenog - biorazgradivog otpada,
razvijanje svijesti graana za okoli i odrivi razvoj,
odvojeno sakupljanje tetrapak ambalae,
uspostava kontrole i po potrebi dodatnog razvrstavanja komunalnog otpada uz dodatnu
naplatu,
pravilno postupanje i uporaba graevnog otpada.
Grad Crikvenica obavezna je donijeti godinji plan sanacije otpadom oneienog tla i
neureenih odlagalita na svom podruju i u isti unijeti lokacije neureenih odlagalita prema
redoslijedu sanacija utvrenom u Listi prioriteta iz Plana sanacije otpadom oneienog tla i
neureenih odlagalita na podruju Primorsko-goranske upanije ("Slubene novine" PG br.
34/04).
d. o. o.
99
Z A G R E B
lanak 184.
Proizvoa otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skuplja, obraiva) duni su
pridravati se odredbi Zakona o otpadu te drugih propisa donesenih na temelju istog.
Proizvoa otpada mora svoj otpad predati osobi koja u skladu sa Zakonom ima dozvolu za
skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada.
lanak 185.
Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:
izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,
spreavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,
iskoritavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,
odlaganjem otpada na odlagalita,
saniranjem otpadom oneienih povrina.
Planom se predvia sustav odvojenog i organiziranog sakupljanja komunalnog otpada i
drugog korisnog otpada na mjestu nastanka - primarna reciklaa, i to u proizvodnji i preradi,
ustanovama i uslunim djelatnostima ukljuujui i turistiku djelatnost, kako bi se efikasno provodilo
izdvajanje sekundarnih sirovina (papir, karton, staklo, plastika i dr.) te otpadnih tvari.
Kod poslovnih, ugostiteljsko-turistikih i viestambenih graevina prostori za privremeno
odlaganje komunalnog otpada i drugog korisnog otpada putem odgovarajuih posuda ili spremnika
za selektivno odlaganje otpada osiguravaju se u pravilu u sklopu graevina, uz uvjet da je do njih na
udaljenosti do 10 m omoguen kolni pristup s prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od
100 kN.
lanak 186.
Svi proizvoai drugih vrsta otpada, osim komunalnog, moraju biti prijavljeni u katastar emisija
u okoli, te proizvodni otpad i posebne kategorije otpada skupljati odvojeno od komunalnog otpada i
zbrinjavati ga sukladno zakonu.
Na podruju Grada Crikvenice iskljuuje se svaka mogunost obavljanja djelatnosti koja
moe proizvesti otpad koji emitira ionizirajue zraenje, ili pak kemijski ili bioloki toksini otpad, te
otpad koji se moe svrstati u skupinu lakozapaljivih ili eksplozivnih tvari.
8.
MJERE SPREAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI
lanak 187.
U skladu s odredbama Zakona o zatiti okolia i Programa zatite okolia Primorskogoranske upanije, Grad Crikvenica donijeti e Program zatite okolia za svoje podruje kojim e
poblie regulirati mjere zatite okolia iz svoje nadlenosti.
Mjere spreavanja nepovoljna utjecaja na okoli obuhvaaju skup aktivnosti usmjerenih na
ouvanje okolia.
Ovim se Planom odreuju kriteriji zatite okolia koji obuhvaaju zatitu tla, zraka, vode,
mora te zatitu od prekomjerne buke i mjere posebne zatite.
d. o. o.
100
Z A G R E B
8.1.
Zatita tla
8.1.1. umsko tlo
lanak 188.
Zatita uma i umskih povrina odrediti e se slijedeim mjerama:
pravilnim odravanjem i gospodarenjem odravati postojee umske povrine, a sve
zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drvea,
ouvati ume od bespravne i nekontrolirane sjee,
poveati zatitu uma od nametnika i bolesti, a naroitu panju posvetiti zatiti od poara,
u zatitnim umama i umama posebne namjene vriti samo sanitarnu sjeu,
kod eventualnog poumljavanja voditi rauna o odravanju stabilnosti umskog ekosustava,
a prednost dati prirodnom pomlaivanju u cilju postizanja stabilnih uma.
8.1.2. Poljoprivredno tlo

lanak 189.
Prenamjena vrijednog obradivog zemljita od I. do V. razreda u nepoljoprivredne, a posebice
graevinske svrhe, nije doputena.
Za ouvanje i koritenje preostalog kvalitetnog zemljita za poljodjelsku svrhu odreuju se
slijedee mjere:
poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,
prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama povrarstvo, voarstvo, pelarstvo,
vinogradarstvo, i sl.
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
lanak 190.
Na podruju Grada Crikvenice izdvojeni su prostori koji se, prema fiziko-mehanikim
znaajkama, svrstavaju u pet geotehnikih kategorija, prikazanih na kartografskom prikazu br. 3A
Uvjeti koritenja i zatite prostora podruja posebnih ogranienja u koritenju, podruja primjene
posebnih mjera ureenja i zatite, mj. 1:25.000.
a)
I geotehnika kategorija - zona golog kra:
karbonatna stijenska masa je vidljiva na povrini terena, mjestimino je pokrivena
crvenicom,
teren nije deformabilan pod dodatnim optereenjem graevina,
nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim
siparima,
upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogunost erozije vrlo mala,
teren je u cijelosti pogodan za graenje, manje pogodna mjesta su speleoke pojave i ire
rasjedne zone te vrlo strme padine.
b)
Ia geotehnika kategorija - zona pokrivenog kra:
karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine > 2,0 m,
teren je deformabilan pod dodatnim optereenjem graevina,
nema opasnosti od pojave nestabilnosti,
upojnost terena je smanjena u odnosu na goli kr, vodopropusnost je u cijelosti dobra,
mogunost erozije je mala,
teren je u cijelosti pogodan za graenje uz uvaavanje slabijih geotehnikih znaajki u
odnosu na goli kr, manje pogodna mjesta su speleoke pojave ispod crvenice.
d. o. o.
101
Z A G R E B
c)
-
III geotehnika kategorija - zona flia:

stijenska masa potpuno je pokrivena glinovitom korom raspadanja, debljom od 2,0 m
(mjestimino),
teren je deformabilan pod dodatnim optereenjem graevina,
postoji znatna opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili nasipavanja, kao i od
erozije,
upojnost terena u cijelosti je mala, flina stijenska masa je vodonepropusna,
teren je manje pogodan za graenje, a potrebna su prethodno provedena detaljnija
istraivanja.
d)
IV geotehnika kategorija - zona naplavina:
naplavine su debljine nekoliko metara i vrlo raznolikog granulometrijskog sastava,
teren je jako deformabilan pod dodatnim optereenjem graevina,
teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom
zasjecanja,
upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je
visoka,
teren je u cijelosti manje pogodan za graenje.
U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske upanije
bit e neophodno izvriti detaljno geotehniko zoniranje graevinskih podruja za urbanistike i
detaljne planove ureenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5.000. Spomenuto zoniranje
ukljuuje i terenska istraivanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti e mogue precizno i sa
sigurnou odrediti poloaje graevina, te odrediti zone koje su nepogodne za graenje.
8.2.
Zatita zraka
lanak 191.
Osnovna je svrha zatite i poboljanja kakvoe zraka ouvati zdravlje ljudi, biljni i ivotinjski
svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Na podruju Grada Crikvenice ne predvia se razvoj
djelatnosti koje bi ugroavale zdravlje ljudi i tetno utjecale na okoli. Kakvoa zraka na podruju
Grada je I. kategorije, to znai da u naredom razdoblju treba djelovati preventivno, kako se ne bi
prekoraile preporuene vrijednosti kakvoe zraka.
U cilju ouvanja prve kategorije kakvoe zraka potrebno je poduzeti slijedee mjere i
aktivnosti za nove zahvate u prostoru:
promicati upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika,
ograniavanje emisije i propisivanje tehnikih standarda u skladu s stanjem tehnike (BAT), a
naela maksimalne zatite za vrlo otrovne i kancerogene tvari, a sukladno posebnim
propisima RH,
za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoli, visinu dimnjaka, do donoenja
propisa, preporuuje se odreivati u skladu s njemakim propisom TA-Luft,
zbog dodatnog optereenja emisija iz novog izvora ne smije doi do prelaska kakvoe zraka
u loiju kategoriju u bilo kojoj toki okoline izvora,
ne smije se dopustiti da se izgradnjom nekog objekta u zoni prve kategorije zraka u
potpunosti popuni prostor za buduu izgradnju.
8.3.
Zatita voda
8.3.1. Zatita podzemnih i povrinskih voda
lanak 192.
Zatita podzemnih i povrinskih voda odreuje se:
mjerama za spreavanje i smanjivanje oneienja od kojih je najvanija izgradnja sustava
d. o. o.
102
Z A G R E B
za odvodnju i ureaja za proiavanje otpadnih voda,

prioritetnim saniranjem divljih odlagalita.
Ostale mjere za spreavanje i smanjivanje oneienja podzemnih i povrinskih voda su:
zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode oneiene
deterdentima, te odlaganje tehnolokog i drugog otpada na zelene povrine du
prometnica,
korisnik graevne estice mora brinuti o zatiti i odravanju vodovodne mree, hidranata i
drugih vodovodnih ureaja, unutar i ispred estice, te tititi pitku i sanitarnu vodu od
zagaivanja,
opasne i druge tvari koje se isputaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi
prijemnik, te u vodama koje se nakon proiavanja isputaju iz sustava javne odvodnje
otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graninih vrijednosti pokazatelja i
doputene koncentracije prema posebnim propisima.
8.3.2. Zatita mora od zagaenja

lanak 193.
Obalno more na podruju Grada Crikvenice kategorizirano je kao more II. kategorije.
Mjere za spreavanje i smanjivanje oneienja mora su:
izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda ime e se sprijeiti izravno isputanje
sanitarno-potronih i tehnolokih otpadnih voda u more,
unapreivanje slube zatite i ienja mora i plaa,
nastavak ispitivanja kakvoe mora na morskim plaama radi preventive i eventualne zatite.
Radi spreavanja oneienja uzrokovanih pomorskim prometom i lukim djelatnostima
potrebno je provoditi slijedee mjere zatite:
u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istroenog ulja,
odrediti nain servisiranja brodova na moru i kopnu.
Na podrujima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno je
odrati postojeu kakvou mora, u skladu sa zakonskim propisima.
8.4.
Zatita od prekomjerne buke
lanak 194.
Mjere zatite od buke potrebno je provoditi sukladno zakonskim propisima.
Za podruje Grada Crikvenice potrebno je sukladno posebnim propisima izraditi Kartu buke,
te temeljem toga donijeti akcijski plan.
Akcijskim planom zatite od buke utvrdit e se lokacije i dati opis tehnikih zahvata za
smanjenje postojee buke ili sprjeavanje negativnog utjecaja oekivanog poveanja buke.
Zatita od buke na podruju Grada Crikvenice provodit e se primjenom sljedeih mjera:
spreavanja nastajanja buke,
utvrivanja i praenja razine buke,
otklanjanja i smanjivanja buke na doputenu razinu.
Za nove graevine primjenom mjera zatite od buke kod projektiranja, graenja i odabira
tehnologije, osigurati to manju emisiju zvuka.
Zabranjeno je obavljati radove, djelatnosti i druge aktivnosti koje u boravinim prostorima
uzrokuju buku tetnu po zdravlje ljudi.
Za sve zahvate unutar podruja obuhvata Plana, za koje se u fazi provoenja Plana utvrdi
d. o. o.
103
Z A G R E B
obaveza provedbe postupka procjene utjecaja zahvata na okoli, u postupku izdavanja rjeenja o
prihvatljivosti zahvata za okoli, obavezno je ispunjavanje posebnih uvjeta vezano uz provedbu
mjere zatite od buke.
8.5.
Mjere posebne zatite
lanak 195.
Za podruje Grada Crikvenice donesena je Procjena ugroenosti stanovnitva, materijalnih i
kulturnih dobara i okolia od katastrofa i velikih nesrea za podruje Grada Crikvenice (Slubene
novine PG 18/11) kojom su propisane preventivne urbanistike mjere zatite, kako bi se umanjile
eventualne tetne posljedice i uinci djelovanja prirodnih i tehniko tehnolokih imbenika.
8.5.1. Sklanjanje ljudi
lanak 196.
Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske
upanije, na podruju Grada Crikvenice nije utvrena obvezna izgradnja sklonita osnovne zatite,
osim u sklopu graevina od znaaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti
graenja utvruju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.
Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmjetanjem stanovnitva, prilagoavanjem
pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih graevina za funkciju sklanjanja ljudi u odreenim
zonama, to se utvruje Planom zatite i spaavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim
planovima sklanjanja i privremenog izmjetanja stanovnitva, prilagoavanja i prenamjene pogodnih
prostora koji se izrauju u sluaju neposredne ratne opasnosti.
Sklonita osnovne i dopunske zatite, u sklopu graevina od znaaja za Republiku Hrvatsku,
ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti graenja, projektiraju se kao dvonamjenske graevine s
prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni graevine, s otpornou od
100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zatitu.
Pri projektiranju podzemnih graevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba
projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od
takvih graevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi nain.
Eventualna izgradnja sklonita osnovne zatite u graevinama od znaaja za Republiku
Hrvatsku na podruju Grada Crikvenice je uvjetna jer je ograniena trenutnim nepostojanjem
zakonske obveze njihove izgradnje.
8.5.2. Zatita od potresa
lanak 197.
Grad Crikvenica nalazi se u podruju intenziteta potresa jaine VIII MCS.
Protivpotresno projektiranje graevina, kao i graenje treba provoditi sukladno Zakonu o
graenju i postojeim tehnikim propisima.
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske upanije odreuje se nunim novo
seizmotektonsko zoniranje cijelog podruja upanije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklaeno sa
seizmikim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmike karte upanije i karata uih
podruja, protivpotresno projektiranje i graenje treba provoditi u skladu s postojeim seizmikim
kartama, zakonima i propisima.
d. o. o.
104
Z A G R E B
Planovima uih podruja, a posebno za stare, gue izgraene jezgre naselja koje nisu
izgraene po protivpotresnim propisima gradnje, potrebno je analizirati otpornost tih jezgri na ruenje
uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zatite ljudi od ruenja.
Zone za evakuaciju ljudi predstavljaju sve vee javne povrine unutar podruja obuhvata
plana (trgovi, povrine javnih parkiralita, parkovi, sportska igralita i sl.) izvan zone plavljenja.
Planovima uih podruja potrebno je grafiki definirati navedene zone.
Kartografskim prikazom br. 3A Uvjeti koritenja i zatite prostora - podruja posebnih
ogranienja u koritenju, podruja primjene posebnih mjera ureenja i zatite, mj. 1:25.000
definirana je glavna zona za deponiranje materijala koji je nastao kao posljedica ruenja (lokacija
Podbadanj).
Kritina infrastruktura ugroena potresom jaeg intenziteta na podruju Grada Crikvenice je:
- TS 110/20 kV Crikvenica
- neke od 80 TS 20/0,4 kV
- vodovi 20 kV
- vodosprema Mala Draga
- vodosprema Jadranovo
- vodospreme Selce 1 i Selce 2
- vodospreme Benii, Sopalj 1 i 2, i Dramalj Therapia
- ureaj za proiavanje otpadnih voda
- neki od potanskih ureda u Crikvenici, Dramlju, Jadranovu i Selcu
- telekomunikacijski sustav
- Autobusni kolodvor.
8.5.3
Zatita od ruenja
lanak 198.
Ceste i ostale prometnice treba zatititi posebnim mjerama od ruenja zgrada i ostalog
zapreavanja radi to bre i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.
Planovima uih podruja koje e se izraditi za graevinska podruja naselja i povrine izvan
naselja za izdvojene namjene potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih
prometnica.
Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj nain da razmak
graevina od prometnice omoguuje da eventualne ruevine graevina ne zaprjeavaju prometnicu
radi omoguavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.
Kod projektiranja veih raskra i vorita s prometnicama projektiranim u dvije ili vie
razina, mora se osigurati cijeli lokalitet vorita na nain da se isti reim prometa moe, unaprijed
projektiranim nainom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.
Kod projektiranja graevina mora se koristiti tzv. projektna seizminost sukladno utvrenom
stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jaine prema mikroseizmikoj rajonizaciji
Primorsko-goranske upanije, odnosno seizmolokoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina
(prema posebnom prilogu).
8.5.4. Zatita od poara
lanak 199.
Zatita od poara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroenosti od poara i tako
procijenjenim poarnim optereenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim
zahtjevima utvrenim prema izraenoj i usvojenoj Procjeni ugroenosti od poara i tehnolokim
eksplozijama Grada Crikvenice. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva
d. o. o.
105
Z A G R E B
postojeeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom grafikom prilogu navedene Procjene

ugroenosti.
Projektiranje s aspekta zatite od poara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i
infrastrukturnih graevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim
propisima i prihvaenim normama iz oblasti zatite od poara, te pravilima struke.
Rekonstrukcije postojeih graevina u naseljima potrebno je projektirati na nain da se ne
poveava ukupno postojee poarno optereenje graevine, zone ili naselja kao cjeline.
Radi smanjenja poarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija graevina
graenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih
prostora s poarno opasnim sadrajima, odnosno zamijeniti ih poarno neopasnim sadrajima.
Kod projektiranja planiranih graevina na podruju Grada Crikvenice, radi vee kvalitativne
unificiranosti u odabiru mjere zatite od poara, prilikom procjene ugroenosti graevine od poara,
u prikazu mjera zatite od poara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno
je primjenjivati numeriku metodu TVRB 100 ili neku drugu ope priznatu metodu.
Kod projektiranja i gradnje garaa, zbog nedostatka domaih propisa, primijeniti austrijske
smjernice TVRB N 106.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopdkrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje
hidrantske mree sukladno posebnim propisima.
Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica, ili kod rekonstrukcije postojeih
prometnica, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu irinu, nagibe,
okretita, nosivost i radiuse zaokretanja, sve u skladu s posebnim propisima.
Za gradnju graevina i postrojenja za skladitenje i promet zapaljivih tekuina i/ili plinova,
moraju se potivati odredbe. Zakona o zapaljivim tekuinama i plinovima i propisa donesenih na
temelju njega.
Temeljem Zakona o zatiti od poara potrebno je izraditi elaborat zatite od poara za
sloenije graevine (graevine skupne 2).
lanak 200.
Kod odreivanja meusobne udaljenosti graevina voditi rauna o poarnom optereenju
graevina, intenzitetu toplinskog zraenja kroz otvore graevina, vatrootpornosti graevina i fasadnih
zidova, meteorolokim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojee niske graevine, njihova
meusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini vie graevine, odnosno minimalno 6,0 m.
Meusobni razmak kod poslovno - stambenih graevina ne moe biti manji od visine sljemena
krovita vie graevine. Ukoliko se ne moe postii minimalna propisana udaljenost meu
graevinama potrebno je predvidjeti dodatne, pojaane mjere zatite od poara.
Radi omoguavanja spaavanja osoba iz graevina i gaenja poara na graevinama i
otvorenom prostoru, graevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim propisima, a prilikom
gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mrea mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska
hidrantska mrea. Ovo se posebno odnosi na zatiene dijelove prirode, za koje je potrebno donijeti
procjene ugroenosti i planove zatite sukladno posebnim prorpisima i na iste zatraiti suglasnost
Ministarstva unutarnjih poslova. Ovu zatitu je potrebno planirati na umskim i poljoprivrednim
podrujima koja neposredno okruuju naselja, da se tjekom poarne sezone onemogui zahvaanje
istih s otvorenih prostora. Na ovim povrinama je potrebno predvidjeti provoenje svih preventivnih
mjera zatite od poara sukladno pozitivnim hrvatskim propisima.
Obvezno obratiti panju na to da se da se na mjestima i trasama kuda prolaze dalekovodi ne
dopusti gradnja objekata.
Mjere zatite od poara otvorenih prostora zahtjevaju izradu kartografskog prikaza lociranja
prosjeka kroz ume I umskih putova.
d. o. o.
106
Z A G R E B
8.5.5. Zatita od poplava

lanak 201.
Sustav zatite od poplava vodotoka Dubraine u dijelu koji se nalazi na podruju Grada
Crikvenice dio je cjelovitog sustava obrane od poplava sliva Dubraine. Koridor sustava linijski
obuhvaa vodotok Dubrainu, s pritocima Mala Dubraina i Malenica.
Za dionicu Dubraine za koju je utvreno inundacijsko podruje sukladno Odluci Dravne
uprave za vode (svibanj 2004.) kojom se utvruje vanjska granica ureenog i neureenog
inundacijskog pojasa uz desnu i lijevu obalu vodotoka Dubraine, i u irini od 10 m od ruba vodotoka
u neureenom inundacijskom podruju, odnosno 6 m od vanjske noice nasipa ili vanjskog ruba
regulacijsko zatitne vodne graevine koja nije nasip u ureenom inundacijskom podruju, nije
dozvoljeno podizati zgrade, ograde i druge graevine.
Do utvrivanja cjelovitog inundacijskog podruja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra),
irina koridora vodotoka obuhvaa prirodno ili ureeno korito vodotoka, s obostranim pojasom irine
10 metara, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske noice nasipa ili vanjskog ruba graevine
ureenja toka.
Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava ureenja vodotoka i zatite od
poplava, njegova mjestimina rekonstrukcija, sanacija i redovito odravanje korita i vodnih
graevina.
Koritenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protonosti mogu se vriti smo
sukladno Zakona o vodama.
lanak 202.
U podruju nizvodno od akumulacije Tribalj utvreno je podruje vodnog vala uslijed ruenja
brane Tribalj. Zona definirana kao potpuno uniteno podruje uslijed ruenja brane Tribalj odreena
je na kartografskom prikazu br. 3A. "Uvjeti koritenja i zatite prostora - podruja posebnih
ogranienja u koritenju; podruja primjene posebnih mjera ureenja i zatite", mj. 1:25000.
Plan zatite od poplava koji se izrauje za navedeno podruje je operativni plan temeljen na
trenutnom, a ne predvienom - planiranom stanju u prostoru i nadograuje se sukladno promjenama
u izgraenosti tog prostora.
Mjere zatite od poplava i proloma hidroakumulacijske brane obuhvaaju:
definiranje lokacija sirena za uzbunjivanje stanovnitva u sluaju vodnog vala,
definiranje pravaca evakuacije izvan zona plavljenja,
obvezu HEP a o odravanju repera prikaz stupia koji oznaavaju zonu plavljenja.
Lokacije sirena za uzbunjivanje stanovnitva u sluaju vodnog vala te pravci evakuacije
izvan zone plavljenja definirani su kartografskim prikazom br. 3A Uvjeti koritenja i zatite prostora podruja posebnih ogranienja u koritenju, podruja primjene posebnih mjera ureenja i zatite,
mj. 1:25.000.
Kriteriji za planiranje izgradnje u zoni potpuno unitenog podruja definirani su uz suglasnost
nadlenih dravnih tijela.
U zoni potpuno unitenog podruja dozvoljena je:
interpolacija i rekonstrukcija graevina unutar izgraenog dijela graevinskog podruja
naselja Crikvenica centar NA11 i Podbadanj NA18,
izgradnja infrastrukturnih graevina unutar graevinskog podruja naselja Crikvenica centar
NA11 i Podbadanj NA18,
izgradnja graevina unutar graevinskog podruja naselja naselja Dubraina NA110 (samo
manjim dijelom unutar zone potpuno unitenog podruja),
ureenje zone sportsko - rekreacijske namjene Dubraina R13 u skladu s uvjetima ovog
d. o. o.
107
Z A G R E B
Plana.
Kritina infrastruktura ugroena poplavnim valom uslijed proloma hidroakumulacijske brane
u Triblju je:
TS 110/20 kV Crikvenica
8 TS 20/0,4 kV
Vatrogasni dom
Dom zdravlja u Crikvenici
osnovne kole Vladimir Nazor i Zvonko Car
gradska sportska dvorana
nogometni stadion
potanski ured u Crikvenici
telekomunikacijski sustav
benzinska postaja INA obala
Autobusni kolodvor
dijelovi upanijske ceste 5089
supermarketi, trgovine mjeovite robe, pekare u centru Crikvenice.
Zatita od tetnog djelovanja erozije tla, klizita
lanak 203.
Na podruju Grada Crikvenice ne postoje klizita ili mjesta jakih erozija tla pa se Planom ne
propisuju mjere zatite od klizanja tla.
8.5.6. Mjere koje omoguuju uinkovitije provoenje mjera civilne zatite
lanak 204.
Planom su predviene sljedee mjere koje omoguuju uinkovitije provoenje mjera civilne
zatite, a prikazane su na kartografskom prikazu br. 3A Uvjeti koritenja i zatite prostora - podruja
posebnih ogranienja u koritenju, podruja primjene posebnih mjera ureenja i zatite, mj.
1:25.000:
sirene za uzbunjivanje stanovnitva,
putovi evakuacije u izvanrednim uvjetima, putovi evakuacije ljudi (cestovni, morski),
lokacije pogodne za formiranje kampova za smjetaj evakuiranih osoba,
zone pogodne za ukop veeg broja ljudi i ivotinja.
Prilikom izrade planova uih podruja posebnu panju potrebno je posvetiti ugraivanju
mjera zatite kod planiranja zona za turistike, zdravstvene, obrazovne, sportske, kulturne,
gospodarske namjene, poradi velikog broja korisnika takvih zona i pojaanih rizika.
8.5.7. Zatita od tehniko tehnolokih katastrofa i veih nesrea u gospodarstvu i prometu
lanak 205.
Na podruju Grada Crikvenice postoje tri benzinske postaje i na tim lokacijama uslijed
nesree moe doi do tehniko-tehnolokih opasnosti s tekim posljedicama. Navedene benzinske
postaje prikazane su na kartografskom prikazu br. 3A Uvjeti koritenja i zatite prostora - podruja
posebnih ogranienja u koritenju, podruja primjene posebnih mjera ureenja i zatite, mj.
1:25.000.
Promet opasnim tvarima u Gradu Crikvenici odvija se dravnom cestom D8 te upanijskim
cestama 5088, 5090, 5091, 5092, 5062 i 5089. Od opasnih tvari ovim podrujem se provoze
d. o. o.
108
Z A G R E B
naftni derivati za opskrbu benzinskih pumpi te ostalih subjekata koji koriste naftne derivate za
grijanje.
9.
MJERE PROVEDBE PLANA
lanak 206.
Ureivanje prostora, bilo izgradnjom graevina ili ureenjem zemljita, te obavljanje drugih
radova na povrini, odnosno iznad ili ispod povrine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora
se obavljati temeljem ukupnih odredbi ovog Plana, prostornog plana ireg podruja i prostornih
planova ueg podruja te ostalih odgovarajuih propisa Grada Crikvenice.
Nain i dinamiku provedbe ovog Plana utvrdit e tijela Grada Crikvenice, a zavisit e o
prioritetima koji e se utvrditi, obavezama preuzetim temeljem njegovih odredbi te vrstama i
karakteristikama zahvata u prostoru.
lanak 207.
Na cjelokupnom podruju obuhvata Plana, osim podruja za koja je uvjetovana izrada
prostornih planova ueg podruja, Plan e se provoditi izdavanjem akata kojima se dozvoljava
gradnja prema postupku predvienom zakonom i ostalim propisima.
Iznimno, Plan se provodi neposredno za zahvate u prostoru od vanosti za dravu i upaniju
iz lanka 9. i 10. ovih odredbi za provoenje.
lanak 208.
Prostorni planovi ueg podruja, doneseni prije donoenja ovog Plana, provodit e se prema
njihovim odredbama, ukoliko one nisu u suprotnosti s odredbama ovog Plana.
Vaei prostorni planovi ueg podruja su slijedei:
PUP luica "rni molo ("Slubene novine" PG broj 30/ 90 i 10/99),
DPU "Poliklinika Terme Selce" ("Slubene novine" PG br. 33/03),
DPU hotel "Miramare" ("Slubene novine" PG br. 8/06),
DPU zone novog groblja u Selcu ("Slubene novine" PG broj 03/07),
DPU zone Thalassotherapia ("Slubene novine" PG broj 29/ 08),
DPU zone novog groblja Crikvenica - Podkotor (G1) - Slubene novine" PG broj 31/10,
DPU zone ugostiteljsko - turistike namjene T18 u Dramlju ("Slubene novine" PG broj 02/
11),
UPU Selce Matkino ("Slubene novine" PG broj 44/ 07),
UPU Crikvenica sjever Hrusta ("Slubene novine" PG broj 44/ 07, 16/09),
UPU Crikvenica centar ("Slubene novine" PG broj 18/ 08),
UPU Dramalj centar ("Slubene novine" PG broj 18/ 08),
UPU Jadranovo centar ("Slubene novine" PG broj 18 08),
UPU zone ugostiteljsko turistike namjene Nazor Anti ("Slubene novine" PG broj
18/ 08),
UPU Tonievo ("Slubene novine" PG broj 26/ 08),
UPU Miramare ("Slubene novine" PG broj 02/ 09),
UPU Selce - dio NA4 ("Slubene novine" PG broj 55/ 09),
UPU zone poslovne namjene Selce (K5) ("Slubene novine" PG broj 02/ 11),
UPU Uvala Slana (Selce) - T18, zajedno sa zonom kampa - autokampa T33 ("Slubene
novine" PG broj 19/ 11).
Podruja obuhvata vaeih prostornih planova ueg podruja ucrtana su u grafikom dijelu
d. o. o.
109
Z A G R E B
Plana.
Ukoliko rekonstrukcija postojeih graevina nije definirana odredbama vaeeg plana ueg
podruja, provodi se u skladu s odredbama ovog plana za neposrednu provedbu, ovisno o vrsti
graevine.
U postupku eventualnih izmjena vaeih provedbenih planova trebaju se zadrati okvirni
prostorni standardi iz tih planova, odnosno prostorni standardi trebaju biti u skladu sa smjernicama
ovog plana za gradnju pojedinog tipa graevina unutar obuhvata propisanih urbanistikih planova
ureenja, a to se posebno odnosi na izgraenost i iskoritenost graevnih estica i visinu
graevina.
9.1.
Obveza izrade dokumenata prostornog ureenja
lanak 209.
Za podruja odreena ovim Planom izraivat e se prostorni planovi ueg podruja sukladno
odredbama ovog Plana i odlukama o izradi.
Obuhvat prostornog plana ueg podruja definiran je u grafikom dijelu Plana,
Sadraj, mjerila kartografskih prikaza, obvezni pokazatelji i standard elaborata prostornih
planova ueg podruja odreeni su posebnim propisom.
9.1.1. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja
lanak 210.
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja donijeti e se za:
PPPPO 1
priobalne dionice autoceste i eljeznike pruge,
PPPPO 2
Vinodol.
Granice obuhvata planova iz stavka 1. ovog lanka na podruju Grada Crikvenice prikazane
su na kartografskom prikazu br. 3B Uvjeti koritenja i zatite prostora - podruja i dijelovi primjene
planskih mjera zatite, u mjerilu 1:25.000.
9.1.2. Urbanistiki planovi ureenja
a)
b)
lanak 211.
Urbanistiki planovi ureenja donijet e se za:
graevinska podruja naselja, odnosno izdvojene dijelove naselja:
UPU Crikvenica sjever - Benii (dio NA12),
UPU Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA12),
UPU Sopaljska (NA14),
UPU Duga (dio NA15), zajedno sa povrinom infrastrukturne namjene IS3 (vor
Crikvenica zapad),
UPU Klotar - Perhati (NA 22),
UPU Popovii (NA23),
UPU Budii (dio NA24),
UPU Kajak (dio NA32),
UPU Dramaljsko Selce, Manestri (NA33),
povrine izvan naselja za izdvojene namjene:
UPU Jadranovo I (K1) i Jadranovo II (K2),
UPU Jadranovo III (K3),
UPU Dupci (K6),
UPU Havie I - T11,
d. o. o.
110
Z A G R E B
UPU Havie II - T12,

UPU Kajak (Dramalj) - T13, zajedno sa zonom kampa - autokampa T32,
UPU Branovica (Dramalj) - T14,
UPU Jadranovo - sjever - T19,
UPU Sv.Jakov (Jadranovo) - T31,
UPU Jasenova (Selce) - T34,
UPU Jadranovo (Havie) - R11,
UPU povrina za iskoritavanje mineralnih sirovina na lokaciji Podbadanj te deponija
graevinskog materijala,
UPU neizgraeni dio postojeeg vikend naselja Jadranovo (Havie).
Granice obuhvata urbanistikih planova ureenja iz stavka (1) ovog lanka prikazane su na
kartografskom prikazu br. 3B Uvjeti koritenja i zatite prostora - podruja primjene posebnih mjera
ureenja i zatite u mjerilu 1:25.000 i br. 4.Graevinska podruja u mjerilu 1:5.000.
Prostorni planovi ueg podruja, ija je izrada pokrenuta sukladno Programu mjera za
unapreenje stanja u prostoru Grada Crikvenice ("Slubene novine" PG broj 08/06) i iji su
obuhvati definirani navedenim Programom, izradit e se i donijeti za:
UPU Dramalj (Ad Turres) (R12).
-
9.2.
Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
lanak 212.
Planom su utvrena podruja na kojima se predvia oblikovanje zemljita uz koridore
planiranih prometnica (dravne i upanijske ceste) i eljeznike pruge velikih uinkovitosti.
Zemljite uz koridore planiranih prometnica ureivati e se sukladno tehnikim i sigurnosnim
propisima, i to ozelenjavanjem, poumljavanjem i drugim horikulturno-krajobraznim tehnikama.
Do donoenja prostornog plana ueg podruja, odnosno izdavanja akata kojima se
dozvoljava gradnja za prometnice iz 1. stavka, za podruja gdje se nee izraivati prostorni planovi
ueg podruja, odnosno dok se te prometnice ne izgrade, u koridorima zatite prostora prometnica i
ostale infrastrukture ne mogu se izdavati akti kojima se dozvoljava gradnja za graevine
visokogradnje osim graevina infrastrukture i rekonstrukcije postojeih graevina.
lanak 213.
Podruja predviena za eventualno poveanje postojeeg kapaciteta plaa, a koja se nalaze
unutar obuhvata vaeih planova uih podruja, prikazana su na kartografskom prikazu br. 3A
Uvjeti koritenja i zatite prostora - podruja posebnih ogranienja u koritenju, podruja primjene
posebnih mjera ureenja i zatite, mj. 1:25.000, a predviena su na slijedeim potezima:
Jadranovo - uvala Grabrova i junije,
Dramalj - uz Pazdehovu i junije,
Crikvenica / Selce - potez od Podvorske do plae hotela Jadranka,
Selce - podruje eke plae.
lanak 214.
Ureenje zemljita poumljavanjem na prostoru uma odreuje se osnovama gospodarenja
umama i programom za gospodarenje umama, te se posebno ne iskazuje ovim Planom.
Za ume u vlasnitvu pravnih i fizikih osoba do donoenja programa za gospodarenje
d. o. o.
111
Z A G R E B
umama, ureenje zemljita poumljavanjem provoditi e se temeljem obaveza koje proistjeu iz

jednostavne i proirene bioloke reprodukcije uma.
lanak 215.
Za graevine i zahvate u prostoru koji su od interesa za razvoj, ureenje i afirmaciju
pojedinih namjena, lokacija i cjelina na podruju Grada Crikvenice, Grad Crikvenica moe donositi
prostorna i urbanistiko - arhitektonska rjeenja, projekte i strune podloge radi komparativne
analize, te provjere kvalitete, odnosno izbora alternativnih rjeenja.
lanak 216.
Za sve zahvate u prostoru koji temeljem posebnih propisa i ovog Plana predstavljaju
kulturno dobro ne moe se izdati akt kojim se dozvoljava gradnja bez prethodno pribavljenih
odgovarajuih posebnih uvjeta nadlenog konzervatorskog odjela.
lanak 217.
Planom predviena zatita okolia provodit e se temeljem programa zatite okolia Grada
Crikvenice, te drugih projekata unapreenja i zatite okolia.
Planom predviena zatita tla od erozije (tetnog djelovanja vjetra i vode na tlo) provodit e
se putem detaljnijih istraivanja, izradom studija, programa i projekata za zahvate kojima bi se
smanjio utjecaj erozivnih procesa u prostoru.
Za sve zahvate iz stavka 2. ovog lanka ne moe se izdati akt kojim se dozvoljava gradnja
bez prethodno pribavljenih posebnih uvjeta gradnje Hrvatskih voda.
d. o. o.
112
Z A G R E B

Ppug-Crikvenice-Izmjene I Dopune49-2011 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ppug-Crikvenice-Izmjene I Dopune49-2011 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

PRIMORSKO - GORANSKA UPANIJA

Damir Rukavina dipl.ing.

Proelnik Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno ureenje i zatitu okolia:

Jasminka Pilar - Katavi, dipl.ing.arh.

Koordinator izrade plana:

Jasminka Pilar - Katavi, dipl.ing.arh.

Struni tim u izradi plana:

Ana Putar, dipl.ing.arh.

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENE POVRINA NA PODRUJU GRADA

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

podruja, mj. 1:5.000.

POVRINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

povrine za graevine telekomunikacija i pote.

UMSKE POVRINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, UME I UMSKO ZEMLJITE

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

Razgranienje morskih povrina utvrdit e se prostornim planovima uih podruja za

UVJETI ZA UREENJE PROSTORA

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Kriie - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv.Kuzam

GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

Uvjeti neposredne provedbe za graevinska podruja naselja s posebnim uvjetima

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

monumentalne tradicijske arhitekture i sakralnih graevina utvruje se potpuna zatita povijesnih

Uvjeti neposredne provedbe po vrstama graevina

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

2.2.1.1. Graevine stambene namjene

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

Obiteljska kua slobodnostojea

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

toj graevnoj estici.

Najvea doputena povrina graevne estice nije ograniena.

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

Postojee graevine udaljene manje od 4m od granice graevne estice, ali ne manje od

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

Prostor na graevnoj estici ureivat e se, u pravilu, na tradicionalan nain ureivanja

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

Najvea doputena povrina graevne estice iznosi 2000 m2.

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

po 180, uz obavezni odmak kaskada od 0,5 m i obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

te estice najmanje 4,0 m.

Stambeno - poslovne graevine

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

Najmanja doputena udaljenost pomone graevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Najvea doputena povrina graevne estice iznosi 2000 m2.

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

Najmanja doputena udaljenost pomone graevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Dom za starije i nemone osobe u Crikvenici

Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Crikvenice

sadraji Doma iznosi 0,5,