15 UPU Gruški Akvatorij 02 OB

URBANISTIKI PLAN UREENJA GRUKI AKVATORIJ
OVAJ ELABORAT JE SASTAVNI DIO ODLUKE O DONOENJU UPU-a GRUKI AKVATORIJ
KNJIGA III
OBVEZNI PRILOZI
SLUBENI GLASNIK GRADA DUBROVNIKA BROJ 07/11 od 29. srpnja 2011. godine
BROJ ELABORATA 433/06

srpanj 2011
PREDSJEDNICA GRADSKOG VIJEA
KLASA 350-01/05-01/024-1, URBROJ 2117/01-09-11-384

Dubrovnik, 27. srpnja 2011. godine
Olga Muratti, v.r.
NOSITELJ IZRADE
GRAD DUBOVNIK
Upravni odjel za urbanizam i prostorno
ureenje i zatitu okolia
PROELNICA
Jelena Lonari, dipl. iur.
IZRAIVA
URBOS d.o.o. Split

DIREKTOR
Gordana Radman, dipl. ing. arh.
KOORDINATOR IZRADE PLANA
Maja Madiraca, dipl. oec.
BROJ ELABORATA 433/06

srpanj 2011
RADNI TIM
Maja Madiraca, dipl. oec.

Gordana Radman, dipl. ing. arh.
Dinko Perai, dipl. ing. arh.
Ivana Katuri, dipl. pov. umj.
Ivica Banovi, dip. ing. prom.
Hrvoje Bota, dipl. ing. arh.
Jelena Borota, univ. bacc. arh.
Zoran Radman, dr. sc.
Ivana Bubi, dipl. oec.
Katarina Pulji, dipl. ing. arh.
Seka Roje, arh. teh.
Larisa Bai, dipl. ing. gra.
KONZULTANTI
Boris Didovi, dipl. ing. el.

Vinko Jurjevi, dipl. ing. gra.
Toni Danii, ing. tk.
SADRAJ KNJIGE III
OBVEZNI PRILOZI
1
OBRAZLOENJE PLANA
UVODNE NAPOMENE
POLAZITA
Poloaj, znaaj i posebnosti naselja odnosno dijela naselja u
prostoru opine ili grada
1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2 Prostorno razvojne znaajke
1.1.3 Infrastrukturna opremljenost
1.1.4 Zatiene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne
vrijednosti i posebnosti
1.1.5 Obveze iz planova ireg podruja (obuhvat, broj stanovnika
i stanova, gustoa stanovanja i izgraenosti)
1.1.6 Ocjena mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1
1.1
2
2.1
CILJEVI PROSTORNOG UREENJA

Ciljevi prostornog ureenja opinskog ili gradskog znaaja
2.1.1 Demografski razvoj
2.1.2 Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.3 Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4 Ouvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja
2.2 Ciljevi prostornog ureenja naselja odnosno dijela naselja
2.2.1 Racionalno koritenje i zatita prostora u odnosu na postojei
i planirani broj stanovnika, gustou stanovanja, obiljeja izgraene
strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
2.2.2 Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture
3
3.1
3.2
3.3
3.4
3.5
3.6
3.7
PLAN PROSTORNOG UREENJA

Program gradnje i ureenja prostora
Osnovna namjena prostora
Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, nain koritenja
i ureenja povrina
Prometna i ulina mrea
Komunalna infrastrukturna mrea
Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina
3.6.1 Uvjeti i nain gradnje
3.6.2 Mjere zatite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih
i ambijentalnih cjelina
Sprjeavanje nepovoljna utjecaja na okoli
OBRAZLOENJE PLANA
Uvodne napomene
ZAKONSKI OKVIR
Pravna osnova za izradu Urbanistikog plana ureenja Grukog akvatorija (u
daljnjem tekstu: Plan) je Program mjera za unaprjeenje stanja u prostoru Grada
Dubrovnika, Slubeni Glasnik Grada Dubrovnika br 11/05, toka 1.5. i Izmjene i
dopune programa mjera za unaprjeenje stanja u prostoru grada Dubrovnika Slubeni
Glasnik Grada Dubrovnika br 3/07, toka 1.1.
Obveza izrade Urbanistikog plana ureenja Grukog akvatorija propisana je
odredbama za provoenje Prostornog plana ureenja Grada Dubrovnika (Slubeni
glasnik Grada Dubrovnika br. 7/05 i br. 6/07) i Generalnog urbanistikog plana
ureenja Dubrovnika (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika br. 10/05 i br. 10/07).
Dokument prostornog ureenja, od izuzetne vanosti za planiranje i ureenje podruja
Grukog akvatorija, predstavljaju i Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja
Dubrovako neretvanske upanije (Slubeni glasnik Dubrovako-neretvanske
upanije broj 06/03, 03/05, 03/06 i 07/10.).
Plan se izrauje na topografsko katastarskoj podlozi u mjerilu 1:2000.
Uvodne napomene
TEMELJNI ZAKONSKI PROPISI KOJI SE TREBAJU UVAAVATI
podruja, te sigurnosti plovidbe
PRILIKOM IZRADE URBANISTIKOG PLANA UREENJA
17.
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Narodne novine, br 158/03
GRUKOG AKVATORIJA
18.
Pomorski zakonik,
Zakon o prostornom ureenju NN 76/07, 38/09, 55/11
Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
19.
Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke, NN br. 110/04
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova
20.
Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautikog turizma,
NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04.
Narodne novine, br. 181/04 i 76/07
Narodne novine, br. 142/99, 47/00, 121/00, 45/01, 108/01 i 106/04
Zakon o morskim lukama

Narodne novine Republike Hrvatske br. 108/95, 6/96, 137/99 i 97/00
Pravilnik o kriterijima za odreivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene
Polaznu osnovu za izradu planskih rjeenja UPU-a, pored vaih dokumenata
za javni
prostornog ureenja za podruje upanije i Grada, predstavljaju slijedei dokumenti
promet upanijskog i lokalnog znaaja, nain plaanja veza, uvjete
koritenja, te odreivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda

NN 94/07
Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim

pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova
NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04.
Ostali relevantni propisi i pravilnici kojima se regulira oblast luka i lukih
prostornog ureenja, idejna rjeenja, projekti i programi:
Uvodne napomene
ZA CJELOVITI OBUHVAT GRUKOG AKVATORIJA:
Programsko-prostorna studija za izradu upu-a grukog akvatorija
Batahovina Kaboga IGH d.d., Split, listopad 2005.
Putnika luka Gru Dubrovnik, struna podloga za izdavanje lokacijske dozvole,
Alfaplan doo, Trames, Dubrovnik, travanj 2005.
izgradnja nove i sanacija postojee obale
Programsko prostorna studija Grukog akvatorija (revizija)
Alfaplan doo, Dubrovnik, travanj 2004
URBOS d.o.o u listopadu 2006. godine.
Ugovor o prvenstvenoj koncesiji za obavljanje lukih djelatnosti i koritenje i
Zakljuci radionice odrane 07.12.2009. u Dubrovniku
odravanje odreenih postojeih objekata luke podrgradnje i nad gradnje
Maritimna studija, Mjere maritimne sigurnosti tijekom manevriranja i boravka
na lukom podruju luke Dubrovnik (Gru) Luka uprava Dubrovnik,
putnikih i ro-ro putnikih brodova u Luci Gru, Sveuilite u Rijeci,
Dubrovnik
Pomorski fakultet u rijeci, Rijeka, srpanj 2004.
Luka Dubrovnik d.d., Dubrovnik
Studija sigurnosti plovidbe i optereenja plovnog puta u grukom zaljevu te
Koncept razvoja putnike luke Gru.
simulacija sigurnosnih uvjeta sukladno planovima razvoja i izgradnje novih
Luka Dubrovnik d.d. u suradnji sa: Quaestus, Royal Caribbean international,
sadraja u zaljevu, Sveuilite u Dubrovniku, Pomorski odjel, Du, oujak 2008.
oujak 2006.
ZA PODRUJE LUKE DUBROVNIK
ZA PODRUJE KOMUNALNE LUKE BATALA, SPORTSKE LUKE
Port of Dubrovnik passenger port development final summary report phase 1,
ORSAN I MARINE GRU
G.P. Wild (international) Limited, september 17, 2002.
Putnika luka Dubrovnik, izgradnja nove obale za domai promet punta
Izvadak iz idejnog rjeenja Nautiko-turistikog centra Gru-Dubrovnik,

Alfaplan, VII.2004 (korigiran i dostavljen izraivau 07.06.2006.)
Uvodne napomene
REZIME RADOVA NA IZRADI UPU-A
4.
U travnju 2007. godine te izraeno je Izvjee o prethodnoj raspravi.
1.
5.
Dopisom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (Klasa: 300-03/06-
U svrhu izrade Nacrta prijedloga UPU-a obavljeno je niz prethodnih
rasprava s Gradom Dubrovnikom, predstavnicima potencijalnih investitora,
01/33; Urbroj: 530-03-08-3)-dostavljeno je konano oitovanje o predmetnom
nadlenih Ministarstava, Zavoda za prostorno ureenje DN, nadlenih ispostava
zahvatu u prostoru te je grafiki prikazano razgranienje akvatorija izmeu dijela
lukih uprava, korisnicima obalnih dijelova grukog akvatorija i Konzervatorskog
koji pripada Luci meunarodnog i dravnog znaaja i ostalog dijela akvatorija.
zavoda u Dubrovniku i drugim zainteresiranim tvrtkama i pojedincima (23.11.
Takoer je po zahtjevu Luke Dubrovnik proiren obuhvat UPU-a na predjelu
2006. i 29. 03.2007, 19.05.2008, 23.03.2010).
Batahovina zbog potrebe gradnje trajektne luke i izmjetanja prometnice.
2.
6.
U svrhu izrade Nacrta prijedloga UPU-a izraeno je vie studija maritimne
Stav Ministarstva iz prethodne toke, zahtjevao je izradu novog idejnog
sigurnosti plovidbe (CONMAR Split, PF Rijeka, PF Dubrovnik) koje su bitno
rjeenja luke posebne namjene koje je dostavljeno Izraivau 29. sijenja 2009.
utjecale na razgranienja u nadlenostima nad akvatorijem unutar obuhvata
godine.
UPU-a.
7.
3.
U cilju iznalaenja optimalnog rjeenja i potivanja posebnih propisa
sigurnosti meunarodnih putnikih luka, izraiva je obavilo prethodne rasprave

s djelatnicima tvrtke Soboli d.o.o. o emu postoji slubena dokumentacija.
Proirenje obuhvata UPU-a na predjelu Batahovine zahtjevalo je
dosnimavanje geodetske podloge koja je izraivau dostavljena u oujku 2009.

godine.
Uvodne napomene
8.
Jedan od najbitnijih dokumenata za utvrivanje prostornog i programskog
rjeenja, studija Gruki akvatorij-Dubrovnik- konzervatorski elaborat izraen

od tvrtke Omega engineering d.o.o. dostavljen je Izraivau 24.rujna 2009. godine
od strane Nositelja Izrade.
9.
23.03.2010. odrana je prethodna rasprava na kojoj su raspravljena sva
bitna prostorna rjeenja, nakon ega se UPU upuuje u daljnje zakonske procedure.
10.
Javna rasprava o Prijedlogu UPU-a Gruki akvatorij odrana je od 16.
kolovoza. do 14. rujna 2010. a javno izlaganje odrano je 31. kolovoza 2010.
11. Izvjee o javnoj raspravi pripremljeno je u zakonskom roku (prosinac 2011.
godine) te je u skladu s prihvaenim oitovanjima, miljenjima, primjedbama i
prijedlozima Nositelj izrade izrauje nacrt konanog prijedloga.
Uvodne napomene
Obzirom da podruje Grukog zaljeva predstavlja
U temeljne mjere provedbe Generalnog urbanistikog plana ukljueni su gradski
vrijedan dio grada Dubrovnika gdje se dinamino isprepliu vani i atraktivni
projekti kao zahvati veeg mjerila koji zadovoljavaju jedan ili vie slijedeih kriterija:
gradski sadraji,
- urbani zahvati na posebno vrijednim podrujima grada, urbani zahvati koji su
najdinaminiji gradski prostor - prostor u transformaciji
namjenom od posebnog interesa za grad, urbani zahvati koji znaajno doprinose slici
prostor u kojemu se isprepliu prometni sustavi od meunarodnog, dravnog,
i doivljaju grada, urbani zahvati kompleksne obnove i reurbanizacjje.
upanijskog i lokalnog znaaja

-
prostor uglavnom na pomorskom dobru i dravnom vlasnitvu
Kao temeljni kriteriji realizacije gradskih projekata utvruju se:
izuzetno je vano uravnoteiti interese Drave, upanije, Grada i graana s ciljevima -
zatita javnog prostora i potivanje opih ciljeva razvoja Grada,
potencjjalnih koncesionara.
fleksibilnost programa kao pretpostavka za pregovaranje javnog i privatnog
sektora,
Luka Gru je jedini prostor na kojem Dubrovnik moe oblikovati waterfront - zonu -
visok stupanj javnosti i demokratske kontrole procedure (sudjelovanje strunih
kontakta grada i vode (mora). Podruja waterfonta su zone od strateke vanosti za
udruga, neprofitnog sektora i ukupne urbane javnosti).
razvoj gradova jer upravo na tim prostorima grad oblikuje svoj novi identitet. .
Jedan od najvanijih gradskih projekata je i projekt Grukog akvatorija poto
U sluaju Dubrovnika novi razvoj je komplementarna nadopuna Starom Gradu koji predstavlja prostor od osobitog interesa za Grad u kojem se Grad javlja kao partner
treba programski i prostorno oblikovati novi identitet suvremenog grada. Politika (sudionik u realizaciji) - javno privatno partnerstvo.
razvoja waterfronta instrument je za privlaenje naprednog treeg sektora .
Uvodne napomene
Dosadanji dokumenti prostornog ureenja izraeni za podruje Grukog atraktivni sadraji (akvarij) i drugi potrebni i uobiajeni pratei luki objekti.
akvatorija
Prema Generalnom urbanistikom planu Dubrovnika (SI.Glasnik Grada Dubrovnika

10/05, 10/07) prostor Luke Gru tretiranje kao morska luka osobitog meunarodnog
Razvoj Putnike luke Gru u suvremenom poimanju njezinog razvoja, temeljne gospodarskog znaaja, koja se vremenom razvija u sloenu putniku luku, a koja u
smjernice dobiva izradom Plana junog Jadrana ve 1969.godine. Nakon toga dijelu Batahovine na uu Rijeke Dubrovake ima mogunost trajektnog prometovanja.
uslijedila je izrada Urbanistikog projekta Luke Gru 1979.godine, a slijedee 1980,
godine donesen je Urbanistiki plan Dubrovnika (za ue podruje). Zatim je 1986. Zavretkom nove operativne obale Putnike luke, a nakon dovrenja procesa izrade
donesen Prostorni plan Opine Dubrovnik koji je (bio) na snazi sve do donoenja UPU-a, biti e stvoreni uvjeti za proces odabira najpovoljnijeg koncesionara za pojedine
novoga Prostornog plana ureenja Grada Dubrovnika (SI. Glasnik Grada Dubrovnika zone (sektore) izgradnje lukih sadraja i infrastrukture, arhitektonski natjeaji za te
07/05.).
zone, te daljnji postupci realizacije konanog graenja moderne Putnike luke Gru,
Usmjeravanje razvoja postojeeg prostora luke posljednjih godina, a za potrebe kakvu Dubrovnik obzirom na svoj sadanji znaaj i na neupitne znaajne perspektive
turizma i putnikog prometa svih oblika, zahtijeva izgradnju i kompletiranje sadraja u europskom turizmu i zasluuje.
koji e omoguiti navedeni razvoj. Tu se u prvom redu misli na izgradnju meunarodne
trajektne luke na Batahovini, formiranje vezova za velike putnike brodove za Ureenje prostora u osnovi predstavlja i novi i neophodno potreban izlaz grada na
kruna putovanja, izgradnju modernog putnikog terminala s pokretnim iskrcajnim more (waterfront cities) tj. jednu potpuno novu orijentaciju u pristupu ureivanja i
mostovima i ostalih prateih sadraja moderne putnike luke kao to su javne garae osmiljavanja lukih prostora
i parkiralita, multi modalni prometni centar, trgovako-ugostiteljsko-hotelski i ostali
Uvodne napomene
Planiranje podruja luke posebne namjene (MARINA GRU) , drugog vrlo vanog
podruja cjelokupnog Grukog zaljeva, u dosadanjem razdoblju temeljena je na dva
do sada donesena planska dokumenta:
-
PUP GIMAN, od robne kue Mineta do Jedrilica skog drutva Orsan
PUP BABIN KUK S -OTOKOM DAKSA, od Jedrilicarskog drutva

Orsan do Vile Mladinov
NTC IDEJNO ARHITEKTONSKO URBANISTIKO RIJEENJE
Uvodne napomene
Uvodne napomene
Uvodne napomene
POLAZITA
POLAZITA
1.1 Poloaj, znaaj i posebnosti u prostoru opine ili grada

Obuhvat plana
Nadlenosti u akvatoriju
Urbanistiki plan ureenja Grukog akvatorija obuhvaa prostor od Sustjepana Nadlenosti u grukom akvatoriju, u odnosu na vaea koncesijska odobrenja dijele:
ukljuujui u obuhvat podruje ljetnikovaca Kaboga i Stay, podruje Luke Dubrovnik,
Luke uprave Dubrovnik, upanijske luke uprave, prostor ex TUP-a i Solske baze s LUKA UPRAVA DUBROVNIK:
Dominikanskim samostanom, gradski park, gruku i lapadsku obalu, podruje Orsana, - duina obalne linije 2200 m
ponte Solitudo, obalni dio Solituda te na krajnjem zapadnom dijelu vilu Mladinov.
- povrina akvatorija 546.700 m2
Ukupni obuhvat Plana iznosi 135, 6 ha od ega je kopneni dio (postojea i planirana - povrina kopnenog dijela 71.300 m2
obala) 26,4 ha i akvatorij 109,2 ha.
LUKA UPRAVA DUBROVAKO NERETVANSKE UPANIJE:
Obuhvat plana prikazan je na kartogramu br. 1.
- duina obalne linije 810 m

Poloaj Grukog zaljeva u irem gradskom okruju
- povrina kopnenog dijela 4.500 m2
Gruki akvatorij smjeten je na zapadnom ulaznom podruju s morske i kopnene PORTSKA LUKA ORSAN I VK NEPTUN:
strane. Poloaj Grukog akvatorija u irem gradskom okruju prikazan je na - duina obalne linije 576 m
kartogamu br. 2.

- povrina kopnenog dijela 3.222 m2
Nadlenosti u grukom akvatroiju prikazane su na kartogramu br. 3.
POLAZITA
MORFOLOGIJA ZALJEVA
Gruki zaljev je potopljena dolomitina udolina uvuena u kopno i zatiena viim,
otpornijim masivom Sra i poluotoka Lapada. Dug je 1650 m, a najiri 450 metara.
Prosjena dubina je 12 m dok su uz njegovu obalu razliite dubine. Uvala Batala u
dnu zaljeva je najzatienija, ali i najplia (2-5 m). Sredinji dio je najprostraniji, a
poetni (ulazni) dio najdublji (16-35 m) ali i neto ui (cea 350 m). Duina Lapadskog
dijela obale je 1600 m, a zajedno sa sjevernim dijelom obale Babinog Kuka do uvale
Seke iznosi 2600 m.
Gruki zaljev se na rtu Kantafig spaja s potopljenom dolinom Rijeke Dubrovake koja
se prua iz pravca sjeveroistoka, dok prema sjeverozapadu prelazi u kanal Daksa.
Snagu struje rijenog toka koriste brodovi pri okretanju jer olakava manevriranje.
Morfologija zaljeva i panorame zaljeva prikazane su na kartogramima br. 4 i 5.
NAGIBI TERENA
ORIJENTACIJA TERENA
POLAZITA
KLIMATSKE KARAKTERISTIKE
Olujnih dana s brzinom vjetra preko 18.9 m/s-1 ima prosjeno 10 godinje, gotovo
uvijek u kasnu jesen ili zimi.
Od 1851. godine u Dubrovniku su uspostavljena stalna meteoroloka mjerenja, samo

etiri godine nakon utemeljenja sredinjeg meteorolokog zavoda u Beu. Tijekom
dugog perioda meteoroloka mjerenja su obavljana na vie lokacija u uem dijelu
grada Dubrovnika; Lovrijencu, Fort Imperijalu na Sru, u Gruu u okviru stanice za
otkup duhana, Mineti, stanici za june kulture, otoku Lokrumu.
Danas u uem dijelu grada Dubrovnika djeluju dvije meteoroloke postaje;
meteoroloka postaja Dubrovnik (Gorica) Dravnog hidrometeorolokog zavoda i
meteoroloka postaja Veleuilita u Dubrovniku na Pelinama. Kontinuirano se prate
i analiziraju temperatura i vlanost zraka, vjetar, oborine, suneva radijacija, trajanje
suneva sjaja, kao i fizikalno kemijska obiljeja oborina te od osobite vanosti
uestalost kiselih kia.
U podruju Dubrovnika prosjeno je 313 vjetrovitih dana u godini, dok je tiho
prosjeno 52 dana. Prosjena uestalost dominantnih vjetrova je: jugo do 30%, bura
29%, maestral 24% i levanat do 15%. Prosjeno je 88 dana godinje s jakim vjetrom
(12.3 m/s-1), najvie ih je u prosincu, a najmanje u lipnju i kolovozu.
POLAZITA
Demografska struktura podruja
DEMOGRAFSKE PRILIKE I LJUDSKI RESURSI
DOBNA STRUKTURA STANOVNIKA
Temeljna odrednica opega drutvenog i gospodarskog razvoja nekog podruja pa tako Dobna struktura stanovnika na podruju naselja Dubrovnik kao u slljedeoj tablici:
i grada Dubrovnika jest njegovo stanovnitvo. Stanovnitvo je nositelj gospodarskog
razvoja, jer ono predstavlja proizvodnu (radnu) snagu koja pokree i usmjerava
UKUPNO
0-19
20-59
vie od 60
Naselje Dubrovnik
30436
6488
16398
7420
100
21,32
53,88
24,38
sve djelatnosti u prostoru. Stoga je cjelovito razumijevanje dosadanjih razvojnih

procesa, ali i predvianje razvojnih perspektiva odreenog podruja nemogue bez
razmatranja i vrednovanja demografskih aspekata.
Broj stanovnika na podruju naselja Dubrovnik, popis 2001. godine
UKUPNO
30.436
MUKARCI
14.132
ENE
16.304
Izvor: www.dzs.hr
* nepoznato: 130
Mukarci
ene
POLAZITA
Demografska struktura podruja
Jedna od najvanijih struktura stanovnitva je dobna struktura budui da utjee na Kritina vrijednost indexa starenja je 40, za naselje Dubrovnik indeks starenja je
drutveno-gospodarski razvoj odreene populacije. Odraz razvoja stanovnitva 114,35 dakle moe se ustvrditi da je promatrano podruje demografski izuzetno staro.
tijekom duljeg vremenskog perioda.
Udio enskog stanovnitva u fertilnoj dobi (15-49) godina iznosi 44,17%.
Postoji nekoliko klasifikacija stanovnitva po dobi, a jedna od njih je i podjela na mlado Tablica 3. Spolna struktura po dobnim skupinama
(0-19 godina starosti), zrelo (20-59) i staro (>60 godina). Shodno tome, razlikuju se
i tri tipa stanovnitva ovisno o udjelu starog stanovnitva u ukupnom, a to su: mlado
Dobne skupine
0-19
20-59
60 i vie Ukupno
Mukarci
3300
7795
2984
14132
ene
3188
8603
4436
16304
Ukupno
6488
16398
7420
30436
(udio starog stanovnitva je manji od 4%), zrelo (udio starog stanovnitva se kree
izmeu 4% i 7%) i staro (udio osoba starijih od 60 godina je iznad 7%).
Moemo zakljuiti kako se u sluaju Naselja Dubrovnik radi o starom stanovnitvu
jer udio osoba iznad 60 godina ivota iznosi visokih 24,38%.
Indeks starosti pokazuje broj starih 60 i vie godina prema broju mladih stanovnika
manje od 20 godina;
P (60+)
Xs = x 100
P (0-20)
*Nepoznato: mukarci; 53, ene 77.

Spolna struktura stanovnitva kao rezultat djelovanja prirodnog kretanja i migracija
ukazuje na vei broj enskog stanovnitva i to u zreloj (20-59) i staroj (60 i vie)
dobnoj skupini.
POLAZITA
Zbog svog geografskog poloaja i oblika Gruki zaljev je zatien od vremenskih U novije vrijeme luka se sve vie specijalizira za putniki turistiki promet i za prihvat
nepogoda, te je od davnine predstavljao prikladno sklonite za brodove tijekom brzih trajekata i brodova na krunim putovanjima, te turistikih brodica i jahti koje
nevremena.Jo za vrijeme Dubrovake Republike Gruki zaljev je prikladno sklonite trae poseban postupak i vrste usluga.
za brodove za nevremena i sidrite. U Gruu je djelovala Solana, na Lapadskoj strani
Lazaret, a du itave gruke i lapadske obale bilo je smjeteno 14 brodogradilita. U Osamdesetih godina se na poluotoku Babin Kuk gradi hotelska zona Dubrava zelenilu uz more grade se ljetnikovci, prvenstveno kao ladanjski objekti. Pojavom Babin Kuk, s raznovrsnim hotelsko ugostiteljskim, trgovako opskrbnim, usluno
parobroda koncem 19. stoljea i izgradnjom uskotrane eljeznike pruge prema servisnim i zabavno portskim sadrajima.
Sarajevu 1901. godine, podruje Grua poinje se jae razvijati kao luko, trgovako
i industrijsko sredite Grada. Ve 1912. godine izgradnjom hotela Bijeli Dvorac Analizirajui zauzetost najue obalne linije Grada u duljini od oko 22 km, zakljuuje
(danas hotel Lapad) poinje razvijati turistiku funkciju. Nakon izgradnje tramvaja du se da je prostor Gruskog akvatorija predstavlja jedini obalni prostor na kojem se
Gruke obale 1910. godine i Lapadske obale 1928. godine postepeno jaa stambena moe dogoditi novi razvoj kao to je prikazano na kartogramu broj 6.
izgradnja oko Grukog zaljeva. Ve izmeu 2 svjetska rata dio njegove Lapadske obale
namijenjen je maritimnoj, rekreacijskoj i portskoj funkciji (kompleks jedriliarskog Prostor Gruskog akvatorija (kopneni i morski dio cca 135,6 ha) je est puta vei od
drutva Orsan izgraen je 1933. godine) nakon 2. svjetskog rata, sredinom 60- povrine povijesne jezgre Grada (18,8 ha) kao to je prikazano na kartogramima broj
tih godina, Dubrovnik poinje intenzivno razvijati pomorsko - luke, trgovake i 7 i 8.
turistike aktivnosti kao temeljne pravce svog razvitka i tek od tada prostor Grua i
Lapada s Grukim zaljevom u sredini doivljava svoj intenzivni razvitak.
POLAZITA
U akvatoriju Luke Gru , kako je ve naglaeno, zakonom je odreena nadlenost a)
kopneni dio obuhvaa podruje: dijela est.zem: 1194/6, poevi od skale
glede upravljanja pomorskim dobrom:
pokraj trnice Gru, te obuhvaa nadalje estice 1284, 1276/1 i 212/2 i
Luka uprava Dubrovnik podrujem koje je odreeno Odlukom Vlade Republike
est zgrade 976/2, 2061, 2060, 987, 563, 988, 448, 77 i 78, sve na podruju
Hrvatske, NN 19/97 i NN 21/02
K.O. Gru.
upanijska luka uprava Dubrovnik
Luke posebne namjene - portske luke
b)
morski dio je omeen od kopnenog dijela prema spojnicama toaka navedenim

u Odluci i osnivanju (NN 109/95)
(Jedriliarski klub Orsan i Veslaki klub Neptun)

-
ostali dio pomorskog dobra u opoj upotrebi
upanijska luka uprava osnovana je 19.04.2005.godine. Upravno vijee Luke

uprave Dubrovako-neretvanske upanije kao tijelo koje upravlja lukom Gru
U odnosu na nadlenosti u akvatoriju i koncesije izdane sukladno propisima RH koji donijelo je Pravilnik o redu u luci Gru kojim je utvren obuhvat lukog podruja
reguliraju nain koritenja pomorskog dobra, najvei dio kopna i akvatorija Gruskog pod nadlenou Luke uprave Dubrovako neretvanske upanije.
zaljeva u nadlenosti je Luke uprave Dubrovnik osnovane radi upravljanja, izgradnje
i koritenja putnike luke Dubrovnik (Gru). Luka Dubrovnik (Gru)* prema namjeni Pravilnikom se koritenje obale odreuje na slijedei nain:
kojoj slui je luka otvorena za meunarodni javni promet, a prema veliini i znaaju -
od Skale preko puta ulaza na trnicu u smjeru istoka u duini od 30 m podruje
je luka od osobitog (meunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. slui za trenutani ukrcaj/iskrcaj putnika od te toke u smjeru istoka u duini od 25
Luko podruje Luke Dubrovnik mad kojim se protee nadlenost Luke uprave ini: m slui za vezivanje domaih brodara sa gazom veim od 2 m os te toke u smjeru
Bazen Gruke luke:
istoka u duini od 25 m slui za vezivanje ribarskih brodova (gospodarski ribolov)
POLAZITA
od te toke u smjeru istoka u duini od 55 m slui za komercijalni vez od te Vez broj 5 za brodove koji odravaju putniku liniju s oblinjim otocima, a vez broj
toke u duini od155 m slui za vezivanje privatnih brodara od te tike uzdu luice 6 namijenjen je za povremeni privez brodova ili brodica za razne svrhe.
Batala i dalje prema zapadu Lapadskom obalom do benzinske pumpe Orsan slui
za stalni godinji vez lokalnog stanovnitva, s izuzetkom 20 m operativne obale preko Vezovi broj 7, 8 i 9 duljine 300 m s prosjenim dubinama od oko 6,0 m namijenjeni
puta vile Pitarevi to slui za trenutani ukrcaj/iskrcaj putnika
su za nacionalni i meunarodni promet. Vez broj 7 koristi se za privez brodova u

nacionalnom prometu (ro-ro putniki brodovi koji odravaju liniju s oblinjim
Luko podruje portske luke Orsan ima povrinu 13.232 m2 (kopneni dio) 3.222. otocima). Izmeu veza 7 i 8 nalazi se ulaz u Luku gru gdje je smjetena policijska i
m2 i morski io 10.010 m2). Povrina obuhvaa estzem. 1279, 1336, 14358, te carinska sluba te Luka uprava Dubrovnik.
dio est.zgr. 389 K.O. Gru i pripadajui akvatorij. Bazen luke Gru smjeten je u
sjeverozapadnom dijelu Dubrovnika. Podruje obuhvaa i priveze Batahovina unutar Vez broj 10 duljine 130 m s prosjenim dubinama od oko 6,0 m namijenjen je za
Rijeke Dubrovake koji se danas ne upotrebljavaju za meunarodni promet. Luci linijske putnike brodove u nacionalnom i meunarodnom prometu. Vez se vrlo esto
Gru pripada i sidrite zapadno od otoka Daksa.
koristi za privez ro-ro putnikih brodova na liniji Dubrovnik-Bari-Dubrovnik.

Vezovi broj 11,12 i 13 duljine 250 m s prosjenim dubinama 5,8 m namijenjeni su
Kopneni dio luke Gru obuhvaa podruje od veza 4 do veza broj 17 te podruje za privez putnikih brodova u meunarodnom prometu. Ispred veza broj 11 i 12, na
od rta Kantafig do podruja Batahovina u Rijeci dubrovakoj. Vez broj 4, 5 i 6 te priblino 50 m udaljenosti od obale nalazi se pliina dubine 4,8 m.
podruje Bata-hovina koriste se za privez brodova u nacionalnoj plovidbi i plovila za
razonodu. Vez broj 4 koristi se za privez plovila za razonodu (jahti).
Vez broj 14 duljine 140 m s prosjenim dubinama 5,8 m namijenjeni su za privez
POLAZITA
putnikih brodova u meunarodnom prometu.
Obala od veza 17 do ograde meunarodnog dijela luke u duljini od priblino 100
S kopnene strane veza br. 14. nalazi se Naiko skladite. Dio skladita (priblino m koristi se za privez za brodove koji iskrcavaju cement u rasutom stanju u osam
polovica) ureenje kao putniki terminal koji se koristi za izmjenu putnika na putnikim obalnih silosa.
brodovima (kada se luka koristi kao poetna ili zavrna luka na putovanju). Ostali dio
skladita otvorenog je tipa.
Sve obale u luci Gru su masivne obale gravitacijskog tipa i izgraene od kamenih
blokova. Na samom obalnom rubu na meusobnim razmacima od 20-23 m postavljene
Vez broj 15 duljine 120 m s prosjenim dubinama 6,0 do 9,0 m namijenjeni su za su bitve za privez brodova.
privez putnikih brodova u meunarodnom prometu.
Na obalama je izgraena hidrantska mrea za opskrbu brodova vodom.
Vez broj 16 duljine 180 m s prosjenom dubinom 12 m namijenjen je za privez
najveih putnikih brodova u meunarodnom prometu. Na obalnom rubu nalazi se
luka dizalica nosivosti 51 koja se koristi po potrebi za prekrcaj tereta i brodskih
zaliha.
Vez broj 17 duljine 50 m s prosjenim dubinama 6,9 m namijenjen je za iskrcaj/ukrcaj
putnika s putnikih brodova na sidritu putem brodskih brodica.
POLAZITA
1.1.3 Infrastrukturna opremljenost - Promet
CESTOVNI PROMET
doivjeti svoje proirenje to e dodatno opteretiti ovo podruje na to e trebati
UPU Gru obuhvaa podruje od krianja dravne ceste D-420 sa upanijskom obratiti panju prilikom planiranja cestovne prometne mree u ovom podruju.
cestom -6254 u Sustjepanu do kupalita Copacabana, obuhvaajui uski pojas uz
more cijelog Grukog zaljeva. Jedino ire podruja kopna koji ovaj UPU zauzima Osim toga sama zona generira promet koji stvara i luka lokalnog znaaja u ijim
jest dio u okviru luke Gru. Na podruju obuhvata Plana postoji jedna razvrstana okvirima se odvija promet jednodnevnih odnsono viednevnih izleta, ribarski brodovi
prometnica, dravna cesta D-420 (D-8 krianje Solska baza). Osim ove dravne koji dolaze na ribarnicu koja se takoer nalazi u ovom dijelu grada.
ceste u okviru Plana se nalaze i sljedee nerazvrstane prometnice: Gruka obala, Na podruju obuhvata plana najvee zaguenje nastaje na Obali S. Radia te na
Obala S. Radia, Lapadska obala, Ulica Svetog Kria, Ulica A. Hebranga i Ulica I. Grukoj obali na dijelu od krianja stanica Lapad do krianja kod Solske baze.
Zajca. Ovim podrujem prolazi kompletan promet koji ulazi u Dubrovnik kako sa
zapadnog ulaza preko mosta dr. F. Tumana tako i sa podruja Rijeke Dubrovake. Na ovom dijelu prometne mree problemi se pojavljuju i tijekom vansezonskog
Tranzitni promet koji se kree ovim podrujem je jak to je naroito vidljivo tijekom perioda dok posebno eskaliraju u tijeku sezone kada u odreenim dijelovima dana
sezone kada dolazi do zaguenja na cestovnoj mrei ovog dijela Dubrovnika. Osim (vrnim periodima koji su vezani uglavnom uz dolaske i odlaske kruzerskih turista)
navedenog tranzitnog prometa zona je optereena i ciljno-izvornim prometom koji dolazi ak do zastoja u odvijanju prometa kada prometno optereenje pree kapacitet
generira sama luka, odnosno sadraji koji su tu smjeteni. Tako na podruju postojee prometnica. Prema posljednjim brojanjima prometa koja su pravljena tijekom 2008.
luke imamo autobusni terminal, zonu za prihvat kruzera koji posjeuju Dubrovnik i 2009. na krianjima stanica Lapad, Solska baza i Sustjepan promet u
te trajektnu luku u koju tijekom kolovoza pristaje vei broj trajekata koji povezuju vansezonskom periodu je ak bio vei od sezonskog. Tako je na krianju Sustjepan
Dubrovnik s Italijom i dovode turiste na ljetovanje. Svi ti sadraji e u budunosti PGDP 12.566 voz/15 sati, a PLDP 12.263 voz/15 sati. Na krianju Solska baza
POLAZITA
1.1.3 Infrastrukturna opremljenost - Promet
PGDP je 20.393 voz/15 sati, a PLDP 17.499 voz/15 sati. Dok je na krianju stanica AUTOBUSNI KOLODVOR
Lapad PGDP 30.395 voz/15 sati, a PLDP 28.282 voz/15 sati.
Unutar obuhvata Plana nalazi se postojei autobusni kolodvor sa 8 perona.
Kao to se vidi iz prethodno iznesenih podataka promet koji se odvija na postojeoj POMORSKI PROMET
prometnoj mrei na samoj je granici zaguenja s tim kad se u luci izgrade svi planirani Unutar podruja obuhvata nalazi se luka osobitog meunarodnog gospodarskog
sadraji isti e se viestruko poveati.
znaaja, luka lokalnog znaaja i sportska luka upanijskog znaaja.

Unutar luke osobitog meunarodnog gospodarskog znaaja vri se privez kruzera,
PROMET U MIROVANJU
trajekata, svih linijskih plovila koji dotiu luku Gru, te u jednom dijelu i plovila
Veliki problem unutar obuhvata Plana kao i u ostalom dijelu Dubrovnika predstavlja nautiara (sa naglaskom na velike tzv. megajahte).
promet u mirovanju. Tako unutar obuhvata postoji nekoliko otvorenih parkiralita Unutar luke lokalnog znaaja vri se privez plovila lokalnog stanovnitva te
(najveim dijelom unutar luke meunarodnog znaaja) dijelom u funkciji trajektne jednodnevnih ili viednevnih izleta odnosno ribarski brodovi.
luke a dijelom kao parkiralita za sve korisnike prostora. U zoni luke se takoer Unutar sportske luke upanijskog znaaja Orsan vri se privez plovila lanova
parkiraju i autobusi, najvie izletniki koji ekaju svoje putnike.
sportskog drutva.
Takoer se unutar obuhvata plana uz obalu Ivana Pavla II te uz Lapadsku obalu

parkiraju osobna vozila.
Promet ireg i ueg podruja i prometne potrebe prikazane su na kartogramima 9, 10

i 11.
POLAZITA
1.1.3 Infrastrukturna opremljenost - Vodoopskrba i odvodnja
VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI
a prema dosadanjim mjerenjima, te istraivanjima za HE Ombla, kree se od 4,0
OPENITO
120,0 m3/s.
UPU Grukog zaljeva izrauje se kao UPU dijela Grada Dubrovnika koji se nalazi na Iz izvorita Omble preko crpne postaje i tlanog voda, voda se doprema u glavne
uskom obalnom pojasu uz obale Grukog zaljeva pa su skladu s tim postojei i budui vodospreme :
objekti vodnogospodarskog sustava sastavni dijelovi cjelokupne infrastrukturne -
vodospremu Komolac za podruje Rijeke dubrovake
mree grada Dubrovnika.
vodospremu Dubrovnik N.Z. za ue podruje grada Dubrovnika.
Sustavom crpnih postaja i vodosprema, opskrbljene su vodom zone grada iznad 55,0
Vodoopskrba
m.n.m.
Vodoopskrbna mrea prostora Grukog zaljeva sastavni je dio vodoopskrbnog sustava Iako je usvojena koncepcija jednostavna, zbog konfiguracije terena i velike visinske
grada Dubrovnika.
razlike (O 400,0 m.n.m.) pojedinih naselja, potreban je veliki broj crpnih postaja i
Vodoopskrbni sustav grada Dubrovnika opskrbljuje vodom ue podruje grada vodosprema.

Dubrovnika , od Sv.Jakova do Sustjepana, ukljuivo i naselje Bosanku na brdu Sr te Nova crpna postaja je izgraena 1980. godine u neposrednoj blizini izvorita Omble.
podruje Rijeke dubrovake ukljuivo Petrovo selo, Pobreje i Osojnik.
Zavisno o potronji, mogu raditi jedna ili dvije crpke. Usporedbe radi navodi se
Osnovna koncepcija vodoopskrbe je usvojena prije izgradnje kapitalnih vodoopskrbnih podatak da je maksimalna zahvaena dnevna koliina vode ostvarena 1990. godine i
graevina, koji su stavljeni u pogon 1962. godine.
iznosila je 310 l/s.
Usvojena koncepcija predstavlja tlano gravitacijski sustav, oslonjen na izvorite Sada je u crpnoj postaji Ombla inastalirani kapacitet 520 l/s, to u potpunosti
Omble i pomoni izvor Vrelo u umetu. Izdanost izvora Omble zavisi o oborinama, zadovoljava dananju potronju i daje dovoljnu priuvu za planirani razvoj grada.
POLAZITA
Usporeujui prodane i zahvaene koliine vode sa izvedenim kapacitetima Svi glavni cjevovodi prema istoku i zapadu DN 600, DN 500, DN 450, DN 400 i DN
vodoopskrbnih graevina moe se utvrditi da sve glavne vodoopskrbne graevine 300 mm su iz lijevano eljeznih cijevi.
i glavni cjevovodi zadovoljavaju dananju potronju vode, te da e zadovoljiti svu Spojevi lijevano eljeznih cijevi su tzv. kruti obraeni olovom i podloni su
planiranu potronju vode.
proputanju usljed duge eksploatacije, starosti brtvenog materijala, dinamikih i
Izvorite Ombla je takvog kapaciteta da moe zadovoljiti svu potronju grada hidraulikih udara, rata , potresa i sl. Potrebno je pojaano odravanje cjevovoda i
Dubrovnika i ireg podruja Dubrovnika.
postupna obnova svih spojeva.
Crpna postaja Ombla je osnovna graevina vodoopskrbnog sustava Dubrovnik. Postojea vodoopskrbna mrea na podruju obuhvata UPU-a Gruki zaljev u visinskom
Od crpne postaje do vodovodnog tunela u duini od 1450 m izgraen je tlani vod smislu spada u nisku zonu vodoopskrbe sa vodospremom na koti 70,5 m.n.m..
promjera 600 mm. Iz tlanog voda se neposredno puni vodosprema Komolac, te Cjevovodi koji napajaju ovo podruje sanitarnom vodom smjeteni su uglavnom
nastavno gravitacijskim kanalom u tunelu kroz brdo Sr (duine 3000,0 m) vodosprema u javnim prometnicama i kao takvi e i ostati u dijelu gdje se nove prometnice
Dubrovnik niska zona.
poklapaju sa trasama postojeih ako ne bude potrebe za izmjenom usljed dotrajalosti
Vodosprema Dubrovnik niska zona sadrine 5000,0 m3 s kotom dna 70,50 m.n.m. ili zahtjevanog poveanja profila cijevi. U sluaju kada se trasa postojee prometnice
pokriva podruje tzv. niske zone ueg podruja grada Dubrovnika (0,0 50,0 m.n.m.) izmjeta i na njoj se gradi neki objekt biti e potrebno izmjestiti i vodoopskrbni
od Sv.Jakova do Sustjepana.
cjevovod u novoplaniranu prometnicu kako bi bio dostupan za sluaj eventualnih
Od vodospreme Dubrovnik N.Z. u pravcu istoka i zapada izgraeni su od 1960. puknua cijevi i potrebe za intervencijom. Prilikom krianja i paralelnog voenja
godine do 1964. godine glavni vodoopskrbni cjevovodi ija propusna mo zadovoljava vodovoda sa ostalim instalacijama treba obratiti panju da cijevi vodovoda bude
dananje i do sada planirane potrebe.
uvijek iznad cijevi odvodnje te da zadre uvijek minimalni osni razmak ,a prema
POLAZITA
uvjetima vlasnika ostalih instalacija.
Odvodnja otpadnih voda
Postojea vodoopskrbna mrea pokriva vei dio prostora Grukog zaljeva, a Elaboratom Studija koncepcije kanalizacije grada Dubrovnika (Institut Graevinskog
dimenzionirana je i izgraena na temelju potreba za vodom dosadanjih korisnika fakulteta Zagreb, 1972. god.) i glavnim projektom Gradska kanalizacija otpadnih,
i namjena prostora prema dosad vaeem urbanistikom planu. U sklopu postojee fekalnih i potronih voda Dubrovnika (Graevinski fakultet, Zavod za hidrotehniku
vodoopskrbne mree predviene su koliine vode za gaenje poara koje su dostupne Zagreb, 1975. god.) usvojen je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda grada
sa protupoarnih hidranata kojima je pokriveno spomenuto podruje, a sve u skladu Dubrovnika, osim za podruje Starog grada.
sa vaeim zakonom o protupoarnoj zatiti. Trase postojeih cjevovoda vidljive su Na temelju izraene projektne dokumentacije, krajem 70-ih i poetkom 80ih
na grafikom dijelu plana.
godina, izgraen je najvei dio sustava odvodnje otpadnih fekalnih voda kao jedan
od prioriteta daljnjeg razvoja grada Dubrovnika.
Postojea odvodnja otpadnih voda podruja Grukog zaljeva dio je sustava odvodnje
otpadnih voda grada Dubrovnika, a vri se putem sustava crpnih stanica te magistralnih
tlanih i gravitacijskih kanalizacijskih cjevovoda.
Na najsjevernijem dijelu obuhvata UPU-a Grukog zaljeva nalazi se crpna stanica
Batahovina u koju dolazi otpadna voda iz Sustjepana i Mokoice, a u budunosti i iz
svih naselja Rijeke Dubrovake. Iz C.S. Batahovina otpadna voda ide dijelom tlanim,
a dijelom gravitacijskim cjevovodom prema C.S. Gru. U sadanjem vremenu C.S.
Batahovina je premotena zbog nepostojanja gravitirajuih potroaa i iz razloga
POLAZITA
racionalizacije odravanja pa se otpadna voda tlai direktno iz C.S. Sustjepan prema Gravitacijski i tlani cjevovodi koji odvode otpadne vode sa ovog podruja smjeteni
C.S.Gru ali prilikom izgradnje trajektne luke biti e ponovno stavljena u funkciju. su uglavnom u javnim prometnicama i kao takvi e i ostati u dijelu gdje se nove
Iz C.S. Gru otpadna voda ide dijelom tlanim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom prometnice poklapaju sa trasama postojeih ako ne bude potrebe za izmjenom
prema C.S. Batala.
usljed dotrajalosti ili zahtjevanog poveanja profila cijevi. U sluaju kada se trasa
Na dovodne gravitacijske cjevovode prema crpnim stanicama spajaju se svi sekundarni postojee prometnice izmjeta i na njoj se gradi neki objekt biti e potrebno izmjestiti
kolektori koji gravitiraju odreenoj crpnoj stanici.
i kanalizacijski cjevovod u novoplaniranu prometnicu kako bi bio dostupan za sluaj
Iz C.S. Batala otpadna voda ide dijelom tlanim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom eventualnih puknua cijevi i potrebe za intervencijom te zbog potreba redovnog
prema ureaju za preiavanje i podmorskom ispustu. Slijedea crpna stanica je C.S. odravanja.
Gliman iz koje otpadna voda ide dijelom tlanim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom Izgradnja novih te izmjetanje i rekonstrukcija postojeih cjevovoda se radi na naina
prema C.S. Lapad te dalje prema ureaju za preiavanje i podmorskom ispustu .
da se kanalizacijski cjevovodi polau u iskopane zemljane rovove sa pjeanom
Za potrebe izgradnje sportske luke Solitudo i marine Gru te gravitirajueg dijela posteljicom i zatitnim nadslojem iznad cijevi te zatrpavanjem ostatka rova i zbijanjem
naselja Solitudo biti e izvedena jo jedna crpna stanica sa pripadajuim gravitacijskim do propisanog modula zbijenosti za odreenu vrstu prometnice. Na krianjima
i tlanim cjevovodima.
kanalizacijskih cjevovoda i na mjestima lomova ili promjene profila cjevovoda izvode
Odvodnja novoplaniranih objekata u podruju zahvata predmetnog UPU-a moi e se armiranobetonska okna sa poklopcima.
se prikljuiti na sustav odvodnje otpadnih voda uz uvjet da predmetne otpadne vode Trase postojeih cjevovoda kao i objekata vidljive su na grafikom dijelu plana.
zadovoljavaju standard kuanskih otpadnih voda ili da su odreenim predtretmanom
dovedene na taj nivo.
POLAZITA
Odvodnja oborinskih voda
poplavama ulica,
Razvoj grada Dubrovnika i izgradnju sustava odvodnje otpadnih fekalnih voda koja -
zastojima u prometu i oteenju prometnih povrina,
je prikazana u prethodnom poglavlju naalost nije pratila izgradnja sustava oborinske -
izlijevanju fekalnih voda iz kolektora optereenih oborinskim vodama,
odvodnje.
materijalnoj teti u prizemljima zgrada u najniim priobalnim podrujima,
Godinama se problematikom oborinske odvodnje na podruju grada Dubrovnika -
materijalnoj teti u sustavu odvodnje otpadnih fekalnih voda (zatrpavanje
nije nitko sustavno i planski bavio to je dovelo do neizgraenosti mree oborinske fekalnih kolektora i crpnih stanica pijeskom, oteenja crpki, poveane potronje
odvodnje te loeg stanja postojeih kolektora. Oborinska odvodnja uglavnom se elektrine energije i sl.).
temelji na koritenju postojeih kanala i to u priobalnom pojasu Grua, Lapada i Kao prioritetni zadatak u rjeavanju problematike oborinske odvodnje izraena je
Starog grada to ini vrlo mali dio grada tako da je uope teko govoriti o mrei Studija sustava oborinske odvodnje grada Dubrovnika od strane projektantske kue
oborinskih kanala.
Hidroprojekt ing d.o.o. iz Zagreba. 2006 god.
Postojei oborinski kanali, koji su inae za dananje potrebe nedovoljnih dimenzija, Studija je definirala osnovni koncept sustava oborinske odvodnje grada Dubrovnika
velikim dijelom su oteeni prolaskom drugih instalacija komunalne infrastrukture ili koji bi se u daljnjim fazama projektiranja trebao permanentno razraivati i dopunjavati.
uruavanjem uslijed optereenja te prodiranjem korijenja u iste. Pored toga, prisutno
je i smanjenje protone moi ovih starih kanala, uslijed taloenja pijeska odnosno
openito otpadnog materijala.
Ovako loe stanje u pogledu oborinske odvodnje na podruju grada Dubrovnika
rezultira nizom problema koji se oituju, ak i kod kia srednjih intenziteta, u:
POLAZITA
1.1.3 Infrastrukturna opremljenost - Elektroopskrba i TK mrea
Postojee stanje elektroenergetske mree
Postojei srednjenaponski 10 kV kabeli uglavnom su uljni kabeli (tipa NPO 13, IPO
Ue i ire podruje grada Dubrovnika trenutno se opskrbljuje elektrinom energijom 13), te plastini kabeli (tipa PP 41) nazivnog napona 6/10 kV, te kabeli novijeg datuma
iz transformatorske stanice Komolac 110/35/10 kV u kojoj su instalirane dvije sa izolacijom od umreenog polietilena (tipa XHE 49-A) nazivnog napona 12/20 kV.
transformatorske jedinice prijenosnog omjera 110/35 kV, ukupne snage 126 MVA Postojee distributivne transformatorske stanice uglavnom su zidanog tipa (starije
(63 MVA + 63 MVA).
izvedbe transformatorskih stanica) te tipske montane transformatorske stanice tipa
Predmetna transformatorska stanica jedina je napojna toka iz koje se elektrina KTS - 630(1000) i DTS - 2630(21000).
energija putem 35 kV zrane i kabelske mree distribuira do postojeih distributivnih
transformatorskih stanica prijenosnog omjera 35/10 kV, od Slanoga (mjesta u Postojee stanje telekomunikacijske mree
Dubrovakom primorju) do Ploica (mjesta na krajnjem jugu Hrvatske Konavle).
Telekomunikacijski sustav grukog akvatorija oslanja se na UPS Gru kroz sjeverni
Trenutno se na uem podruju Grada Dubrovnika nalaze dvije distributivne dio zaljeva, te UPS Lapad kroz juni dio zaljeva. Udaljeni pretplatniki stupnjevi Gru
transformatorske stanice prijenosnog omjera 35/10 kV, TS ipine (216 MVA) i TS i Lapad spojeni su na glavnu centralu AXE DUbrovnik preko svjetlovodnih veza. Na
Lapad (28 MVA). Iz predmetnih distributivnih transformatorskih stanica energija podruju akvatorija ve postoji izgraena DTK kao i poloeni korisniki (spojni)
se dalje distribuira putem postojee kabelske srednjenaponske 10 kV mree do telekomunikacijski vodovi za prikljuak postojeih graevina u telekomunikacijski
distributivnih transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10/0.4 kV odakle se dalje sustav.
nakon transformacije elektrina energija distribuira do potroaa putem niskonaponske
0.4 kV mree.
POLAZITA
1.1.4 Zatiene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i

ambijentalne vrijednosti i posebnosti
Obale Grukog zaljeva zbog svojih geomorfolokih, klimatskih uvjeta i ostalih Najposlije, ne treba zanemariti ni miljenje slavnog hrvatskog historiografa Ivana
pogodnosti bile su izrazito pogodne za stanovanje i uzgoj odreenih poljoprivrednih Luia, koji u svom djelu De regno Dalmatiae et Croatiae, libri sex, izjednauje
kultura, a blizina grada, koja ne znai samo trite, nego i centar svih drugih oblika ime ilirskog plemena Agravonita s pojmom Gravosa, kao najstarijih mu poznatih
ivota, odrazila se na konstantni razvoj tog podruja u svim razdobljima trajanja stanovnika,13 pa e zacijelo i u budunosti ime tog toponima izazivati znanstvenu
Dubrovake Republike. O podrijetlu i postanku imena Gru razliita su tumaenja. znatielju i povjesniara i lingvista.
Podruje Grua valja razmatrati unutar opsega Dubrovake Astareje, kao prvotnog Predjel Grua je, sigurno ve od 9. stoljea, a vrlo vjerojatno i od ranije, najstarije
kopnenog teritorija Dubrovnika, koje je obuhvaalo dananju upu, umet, Gru, dubrovako podruje izvan dananjeg utvrenog grada (koji se nazivao intra muros).
Rijeku, Zaton i Poljice.
To izvangradsko podruje obuhvaalo je mnogo iri prostror od onog koji se danas
Podruje Grua, kao distrikta (kotara) Astareje, spominje se u dokumentima nazivima razumijeva pod pojmom Grua.15 Naime, kako navodi dr. Josip Lui, koji je do
Gravosa, Gravossium, Gravoxium, Grausium, a izvodi se iz grke rijei grausion, kako sada dao najobuhvatniji prinos historijskoj topografiji dubrovake Astareje, podruje
smatra Luko Zore. Konstantin Jireek tvrdi kako je rije predslavenskog podrijetla, Grua prostiralo se od dananjeg Kantafiga,16 do zapadnih zidina grada.
a Petar Skok da potjee od ilirske rijei grausium - Gru. Manje je prihvaena
znanstvena pretpostavka kako taj toponim Gravosa - Gru , potjee od santa croce Gradnja prvih vlasteoskih kua u Gruu spominje se ve u 14. stoljeu, o emu
(Vaillant), po crkvi i samostanu Sv. Kria i danas postojeeg na tom podruju. Ujedno, svjedoe brojni arhivski izvori. Kasnije, od 15. stoljea, predjel Grua, posebno onaj
toponimsko tumaenje naziva podsjea kako se breuljak Nuncijata povrh Kantafiga dio uz obale Grukog zaljeva, postaje mjestom ladanjske izgradnje, gdje dubrovaka
ranije nazivala Krstac, pa u cijelo se brdo Sr zvalo Mons Chrestac, Krstac ili brdo vlastela u gustom slijedu podie svoje ljetnikovce. Ladanjska izgradnja nastaje kao
Sv. Kria. Prema dokumentu iz 1319. godine Gruka uvala zvala se portus Gravos. rezultat smiljenog pristupanja prostoru. To se poglavito ogleda u odabiru prirodnog
POLAZITA

poloaja na kojem se gradi i ureuje ladanjski sklop, a potom i u kreativnom

strukturiranju odabranog prostora, u cilju postizanja sklada i neposrednosti graevine
s okolnim pejzaom. Tlocrtni oblik prostornih sklopova dubrovakih ljetnikovaca
u osnovi je pravilnog, ponajee etverokutnog oblika, a nepravilnost je obino
uvjetovana konfiguracijom terena.
Ladanjsku cjelinu tvori jedinstvo izgraenih i obraenih, zasaenih dijelova
kompleksa. Osnovni prostorni oblik ladanjskih cjelina nastaje grupiranjem graevina
razliite namjene, a njihovim ortogonalnim rasporedom formiraju se vrtovi. Ladanjska
kua, s kapelicom, orsanom, i prateim gospodarskim sadrajima, okruena posebno
ureenim vrtnim prostorima te omeena kamenim ogradnim zidom tvori osnovni
koncept dubrovakog ladanjskog sklopa. Nain ureenja i ralanjenost vrtnih likova
uvjetovani su oblikom parcele i konfiguracijom terena, a glavno im je obiljeje
arhitektonska artikulacija.Prilagoavajui se terasastom terenu, vjeti graditelji
oblikovali su vrtne terase, stubita, etnice natkrivene odrinama, te vidikovce
primjereno mogunostima prirodnog okruenja.
POLAZITA

Poetkom 19. stoljea, 1806. godine, Napoleonove su trupe ule u Dubrovnik, to

je oznailo i skori kraj dubrovake nezavisnosti, odnosno utrnue Dubrovake
republike, koja je formalno-pravno prestala postojati 1815., nakon Bekog kongresa.
U borbama s francuskim trupama na dubrovakom podruju osobito je teko
stradao Gru i Kono, kad je te predjele opustoila najezda rusko-crnogorskih eta.
Razdoblje austrijske uprave na dubrovakom podruju donijelo niz promjena koje
su imale presudan utjecaj na razvoj cijelog dubrovakog podruja, posebice Grua.
Pod austrijskom vlau Dubrovnik je kao dio Kraljevine Dalmacije bio sjedite
jednog od etiriju dalmatinskih okruja. Dakle, nakon ukidanja vjekovne Dubrovake
republike, grada - drave 1815. godine, Dubrovnik je proivio francusku okupaciju
i upravu od 1806.-1814.godine, potom austrijsku upravu od 1815.-1918. godine, sve
nedae provincijalizacije, dvije Jugoslavije, a najposlije u sklopu ove posljednje,
ratnu, osvajaku i razarajuu srpsko-crnogorsku agresiju od 1991. - 1995. godine, te
konano uspostavu Hrvatske drave 1991. godine.
POLAZITA

PRAVNA ZATITA / POPIS DOBARA GRADITELJSKE BATINE
5. Nekadanji ljetnikovac Giorgi zvan Orsan- u obuhvatu Plana

katastarske est. zgr. 389/1, 389/2, est. zem. 1358 k.o. Gru
1. ikov orsan - kontaktna zona
Nema pravnu zatitu. Evidentirano dobro
katastarske est. zgr. 362/2, est. zem. 1130/9 k.o. Gru

Rjeenje o preventivnoj zatiti: KLASA: UP/I-612-08/07-05/9039
6. Kompleks nekadanjeg ljetnikovca Sorkoevi - Jordan- kontaktno podruje

katastarske est. zgr. 372, 380, 381, 382, est. zem. 1016, 1017, 1018, 1019, 1250 k.o.
2. Kua Mladinov- u obuhvatu Plana
Gru
katastarske est. zgr. 1170, 1171, est. zem. 1159/14 k.o. Gru
Nema pravnu zatitu. Evidentirano dobro.

7. Ljetnikovac Puci - Kosor- kontaktno podruje
3. Ljetnikovac Ghetaldi Gondola - Solitudo - kontaktno podruje
katastarske est. zgr. 378, 379/1, 379/2, 406, est. zem. 1011, 1012, 1013, 1249 k.o.
katastarske est. zgr. 390, 391, 392, est. zem. 1054,1055/1,1357 k.o. Gru
Gru
Rjeenje o registraciji: Broj: 17/97-86., RST 1276
4. Kua Pervan - Zuani- kontaktno podruje
8. Ljetnikovac Zamagna - Kazbek - u obuhvatu Plana
katastarske est. zgr. 762, est. zem. 1051/31 k.o. Gru
Katastarske est. zgr. 377, 378, est. zem. 1007, 1008, 1009, 1247, 1248 k.o. Gru
Rjeenje o preventivnoj zatiti Ministarstva kulture RH, Uprave za zatitu kulturne
POLAZITA

batine, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku: Povijesni prostor gradskog predjela katastarske est. zgr. 474, est. zem. 976/3, 984/4 k.o. Gru,
Giman, KLASA: UP/I- 612-08/09-05/0232
Rjeenje o preventivnoj zatiti: KLASA: UP/I-612-08/ 06-05/ 901
9. Ljetnikovac Puci - Pitarevi- u obuhvatu Plana
13. Kua Muratti- kontaktno podruje
katastarske est. zgr. 324, 327, 328, est. zem. 950/1, 951, 993/1 k.o. Gru,
katastarske est. zgr. 304, est. zem. 647/2, 978, 979/1, 984/3, 984/5, 984/6 k.o. Gru,
Rjeenje o preventivnoj zatiti: KLASA:UP/I-612-08/04-07/46
10. Stambeno gospodarski kompleks Marinovi - Mileti- kontaktno podruje
14. Ruevine crkvice sv. Foske i ljetnikovac Gozze-Bakovi- kontaktno podruje
katastarske est. zgr. 313/1, 313/2, est. zem. 964 k.o. Gru,
katastarske est. zgr. 294, est. zem. 64771, 647/2, 647/3, 648/1, 648/2, 649, 664,
650, 663/1 k.o. Gru,

Rjeenje o preventivnoj zatiti: Broj: 12-101/1-67
11. Ljetnikovac Petra Sorkoevia- kontaktno podruje

est. zgr. 305, 306, 307, est. zem. 981, 982, 983, 984/2, 988/1, 984/1, 987, 980, 985, 15. Ljetnikovac Giorgi - Matijevi- kontaktno podruje
1238 k.o. Gru
katastarska est. zgr. 213, 214 k.o. Gru
Rjeenje o registraciji: Broj: 17/156-1986, RST1215
Rjeenje o preventivnoj zatiti: KLASA:UP/I-612-08/04-07/125
12. Kua Njiri- kontaktno podruje
16. Kompleks ljetnikovca Gunduli - Zago- kontaktno podruje
POLAZITA

katastarska est. zgr. 211, est. zem. 636, 637, 639 k.o. Gru,
k.o. Gru
Rjenje o registraciji: Broj: 12-8/1-67, RST 163
Rjeenje o registraciji: Broj: 17/3086., RST 1172
17. Kompleks ljetnikovca Bonda - Majstorovi- kontaktno podruje
21. Cjelina ljetnikovca Marina Bunia u Gruu- kontaktno podruje
katastarske est. zgr. 206, est. zem. 621/1, 622 k.o. Gru,
katastarske est. zgr. 183, 184, 185/1, 185/2, 185/3, 186, 187, 410/1, 411, 2524, 2525,
Rjeenje o registraciji: Broj: 17/6086., RST 1202
3010,
est zem. 401/1, 401/2, 401/3, 401/4, 402, 403, 405/1, 405/2, 406/1, 406/2 k.o. Gru
18. Kompleks ljetnikovca Vui u Gruu- kontaktno podruje
katastarske est. zgr. 195/2, est. zem. 412, 414 k.o. Gru
Rjeenje o registraciji: KLASA: UP/I-612-08/07-06/0216
22. Cjelina ljetnikovca Paladina Gundulia u Gruu- kontaktno podruje

katastarske est. zgr. 178/1, 178/2, 178/3, 179, 180/1, 180/2, 181, 408, 409/1, 409/2,
19. Ljetnikovac Bassegli Gozze- kontaktno podruje
811, 812, 1027,
katastarska est. zgr. 194/1 k.o. Gru,
1028, 1062, 367, 368/1, 368/2, 370, 371, 372/1, 372/2, 372/3, 373/2, 373/3, 373/4,
1171 k.o. Gru,

Rjeenje o registraciji: Broj: 12-59/1, RST 135
20. Cjelina ljetnikovca Junija Bunia - Gradia u Gruu,- kontaktno podruje

katastarske est. zgr.188,189,190/1, 190/2, 191/1, 192, est. zem. 407, 408, 409,400
POLAZITA

23. Kua Banac- kontaktno podruje
katastarske est. zgr. 71/1, 71/2, 71/3, 71/4, 71/5, 71/6, 72, est. zem. 166,167 k.o.
katastarske est. zgr. 162/1, 162/2, 163/1, 163/2, est. zem. 279/1 k.o. Gru,
Gru
24. Kompleks Dominikanskog samostana s crkvom sv. Kria- u obuhvatu Plana
28. Ljetnikovac Bobaljevi - Puci-kontaktno podruje
katastarske est. zgr. 85/1, 85/2, 85/3, 496, 2244, et. zem. 237, 1970 k.o. Gru
katastarske est. zgr. 60, 61, 62, est. zem. 154 k.o. Gru
Rjeenje o preventivnoj zatiti, KLASA: UP/I-612-08/93-07/179
Rjeenje o registraciji: KLASA: UP/I-612-08/02-01-06/ 733
25. Ljetnikovac Kaboga - Zec Gru- u obuhvatu Plana
29. Ljetnikovac Natali Sorkoevi-kontaktno podruje
katastarske est. zgr. 82, 83, 84, est. zem. 226, 227 k.o. Gru
katastarske est. zgr. 53, 54, est. zem. 138/1, 139, 141, 142, 1156/1, 148/1 k.o. Gru
26. Solska baza- u obuhvatu Plana
30. Kapelica sv. Antuna na Kantafigu, kompleks pomorske obitelj Krtica-kontaktno
katastarske est. zgr. 79/1, 79/4, 79/5, 79/6 k.o. Gru
podruje
Rjeenje o registraciji: KLASA: UP/I-612-08/07-06/0222
katastarske est. zgr. 27, 28, 29, 90, 91 k.o. Gru

27. Kua Vilenik (Ucovi - Krti - kalji)-kontaktno podruje
POLAZITA

31. Kua Rai-kontaktno podruje
I. POVIJESNA CJELINA GRADSKOG PREDIJELA GIMAN
katastarske est. zgr. 23/1, 23/2, est. zem. 75/1, 75/2 k.o. Gru
Rjeenje o preventivnoj zatiti: KLASA: UP/I 612 08/08-05/12
omeena katastarskim est. zgr. poevi s juga: est. zem. 635/2, pa preko 635/1,
nastavlja est.zem. 647/1, 648/2, 648/3, 644, est. zgr. 294, nastavlja junom stranom
32. Crkva sv. Nikole od kara-kontaktno podruje
Dalmatinske ulice, est. zem.1254/2, do zapadnog ruba est. zem. 971/1, dalje
katastarske est. zgr. 9, est. zem. 36, 38, 40/2 k.o. Gru
nastavlja rubom est. zem. 970, 988/1, 968, 967,964, est, zgr. 313/1, est. zem. 964,
Rjeenje o preventivnoj zatiti: KLASA: UP/I- 612-08/06-05/ 9017
961/3, 961/1, nastavlja preko est. zem. 1239/1 (ulica UzGiman), est. zgr. 320/2,
est. zem. 956/3, est. zgr. 321, est. zem. 956/3, 956/4, 957/1, 957/2, est.
33. Ljetnikovac Miha Bunia Kaboga- u obuhvatu Plana
zgr. 326, est. zem. 951, 998, 999, est. zgr. 329/2, 330/1, junom stranom ulice
Kat. est. zgr. 67, 68, est. zem. 196/3, 196/4 , 195/5, 197/7, 203/2, 208/2, 208/3, 209, Izmeu ribnjaka,est. zem. 998 i 993/3, do est. zem. 1008, dalje rubom est. zgr.
210 k.o. Sustjepan
377, est. zem. 1248, 1007, 1013,est. zgr. 373, est. zem. 1013, preko est. zem.
1251 (ulica Eugena Kumiia), est. zem. 1016, est.zgr. 798, est. zem. 1016, 1017,
est. zgr. 381, est. zem. 1019, 1020/1, est. zgr. 383, 384/2, 384/1,est. zem.1021/3,
34. Ljetnikovac Stay-u obuhvatu Plana
preko est. zem. 1262/2 (Lapadska obala), est. zem. 1291/1, 1291/2, slijedi zatim
Kat. est. zgr. 65/1, 65/2, 66, est. zem. 196/1, 196/2, 193, 197/1, 197/2, 197/3, 197/4 dalje morskom obalom, est. zem. 1291/2, 1347/2, 993/1, 1212/6, 990/1, 1212/6,
k.o. Sustjepan
1212/2 , 635/1,635/2 sve k.o. Gru
Rjeenje o preventivnoj zatiti: KLASA: UP/I-612-08/09-05/0232,
POLAZITA

1 .IKOV ORSAN
posjeda na Babin kuku, obitelji Giorgi. Iako je tek ostatak vee, danas nestale cjeline,
Lokacija: Lapad Babin kuk
a sam je pretrpio vie intervencija, orsan svjedoi o rasprostranjenosti dubrovake
Adresa: etalite Nika i Meda Pucia
renesansne ladanjske izgradnje.
Katastarske estice: est. zgr. 362/2, est. zem. 1130/9 k.o. Gru
Orsan sruenog ljetnikovca, zvan ikov orsan, izgraen uz samu morsku obalu na
sjevernoj strani poluotoka Babin Kuk. Danas je u ruevnom stanju i upotrebljava se
u turistike svrhe. Tlocrta je izduenog pravokutnika, okomito postavljenog prema
morskoj obali. Zdanje ima dva dijela vei sjeverni i manji, u produetku prema jugu.
Od tog manjeg dijela nekada je, okomito prema zapadu, stajao danas srueni i iezli
ljetnikovac. Sjeverni, vei dio orsana ini velika prostorija, nadsvoena bavastim,
sedrenim svodom, vrlo irokog profila, koji se oslanja na masivne zidove. Sjeverno,
zabatno proelje stajalo je na kamenju uz samo more, iz koga je koso do njih postavljena
betonska deka za izvlaenje amaca, no dananjim nasipanjem obale, ona se od njega
odvaja. Na proelju su velika vrata (kasnije suivana), kamenih dovratnika na kojima
stoje dvije kamene konzole oslonjene duboko u zie i izbaene u otvor vrata.
ikov orsan moe se datirati u 16. stoljee. Prema arhivskoj karti iz 1837. pripadao
je, u sklopu veeg
POLAZITA

2. KUA MLADINOV
formi. Posebnou se izdvaja vrtni prostor, koji unutar hortikulturnog i arhitektonskog
Lokacija: Lapad - Babin kuk
oblikovanja djelomino zadrava elemente prirodnog stjenovitog terena. Kua
Adresa: Ivana pl. Zajca 26
Mladinov svrstava se meu kvalitetnija ostvarenja arhitekta Pervana, kao i cjelokupnog
Katastarske estice: est. zgr. 1170, 1171, zem. 1059/14 k.o. Gru
korpusa meuratne arhitekture Dubrovnika.
Kua Mladinov smjetena je na sjevernoj obali poluotoka Babina kuka, na istaknutom

zapadnom kraju plitke uvale Seka. Podrumljena jednokatnica kvadratnog tlocrta
okruena je ograenim vrtnim prostorom. Podrumska etaa istaknuta je prema
sjeverozapadu (i rastvorena lunim otvorima nekadanjeg spremita za amce),
formirajui u razini prizemlja kue terasu. Na proelju, usmjerenom stjenovitoj
morskoj obali, dominira polukruni istak trijema, nad kojim je terasa kata. Usprkos
potpunoj redukciji tradicionalnih elemenata opreme eksterijera, svi detalji su pomno
razraeni i visokokvalitene izvedbe.
Kuu za Danicu i dr. Mirka Mladinova projektirao je 1938. godine splitski arhitekt
Budimir Pervan (1910.1982.), koji od 1937. do 1944. godine djeluje u Dubrovniku.
Oblikovanje kue temeljeno je na povezivanju tradicijskog graenja i moderne
arhitekture, konceptu esto primjenjivanom na hrvatskom priobalju tridesetih godina
prolog stoljea, te na propitivanju kompozicijskih odnosa kubinih i zaobljenih
POLAZITA

3. LJETNIKOVAC GHETALDI GONDOLA SOLITUDO
portalom je barokni, bogato dekorirani grb obitelji Gunduli.
Lokacija: Lapad - Babin kuk - Solitudo
Raspored unutranjosti, usprkos znatnim pregradnjama uzrokovanim podjelom kue
na vie stambenih jedinica, odraava uobiajenu organizaciju, sa sredinjom saloom
Katastarske estice: est. zgr. 390, 391, 392, est. zem. 1054, 1055/1, 1357 k.o. Gru (dvoranom kata) i po dvije sobe s bonih strana. Na kat vodi trokrako kameno stubite,
Ljetnikovac Ghetaldi Gondola smjeten je na sjevernoj obali Babina kuka, na ulazu smjeteno uz zaelni zid saloe. Nad sjeveroistonim dijelom terase je (vjerojatno u
u Gruku luku, blizu Ponte od ipka. Jednokatna ladanjska kua pravokutnog tlocrta, drugoj pol. 19. stoljea) dograen trijem s kamenim stupovima, lukovima i svodom
uom sjevernom fasadom orijentirana je prema moru. Poloena je nad irom osnovom, od opeke (pojaanim eljeznom konstrukcijom), nad kojim je terasa koja komunicira
koja oko ljetnikovca oblikuje terasu, a prema moru se rastvara trima lukovima s katom ljetnikovca.
nadsvoenog predprostora - trijema. Unutranjost prizemne zone podijeljena je na Istono uz terasu smjetena je kapela Gospe od Karmena. Pravilno orijentirana,
sredinji, iri, stropno zavreni prostor, te dva bona, svoena dijela i sluila je za pravokutnog je tlocrtnog oblika s polukrunom apsidom. Unutranjost joj je presvoena
gospodarske svrhe, a ranije vjerojatno i kao orsan. Za razliku od rustine osnove, bavastim svodom.
graene grubo obraenim kamenim kvadrima, fasade kue su bukane i zavravaju Neuobiajeno za prostornu organizaciju ladanjskog sklopa je i izostanak ograenog
kamenim kanalom na oblim konzolama nad kojim je krovite pokriveno kupom vrtnog prostora; vrtne povrine su organizirane slobodno (vrt zapadno od ljetnikovca
kanalicom. Otvori kue imaju jednostavne kamene okvire bez profilacija, konveksni prati konfiguraciju terena s podzidima raenim u suhozidu) i stapaju se s okolnom,
friz, te segmentne i trokutne zabate. Na zapadnoj fasadi, nad sredinjim ulaznim visokovrijednom vegetacijom. Ljetnikovac je, kao sastavni dio velikog posjeda na
POLAZITA

Babinu kuku, u 19. stoljeu pripadao obitelji Ghetaldi

Gondola, a poetkom 20. stoljea prelazi u vlasnitvo obitelji Attems. Tridesetih
godina 20. stoljea ljetnikovac je zakupila njemaka plemkinja Helena von Woedtke
i u njemu uredila pansion Solitudo.
Ladanjski kompleks Ghetaldi - Gondola, nastao je vjerojatno na mjestu starijeg
zdanja, a u dananjem obliku moe se datirati u 18. stoljee, s pregradnjama iz 19.
i 20. stoljea. Kapela Gospe od Karmena na osnovi stilskih karakteristika moe se
datirati u 16. stoljee.
Kasniji datum dominantne faze oblikovanja (18. stoljee), te zanimljive intervencije
(19. i ranog 20. stoljea) samo pridonose visokom vrjednovanju ovog sklopa, kojega
neuobiajena prostorna organizacija ini jedinstvenim unutar korpusa dubrovake
ladanjske izgradnje.
POLAZITA

4. KUA PERVAN ZUANI
surauje tijekom svog boravka u Dubrovniku (1937.-1944.). Kua je zavrena tek
Lokacija: Lapad - Lazaret
nakon kraja II. svjetskog rata, kada prelazi u vlasnitvo opine. Primjenjeni radikalni
Adresa: Trpanjska 1
purizam, bez ustupaka regionalnim obiljejima graditeljstva, svrstava kuu Pervan
Katastarske estice: est. zgr. 762, zem. 1051/31 k.o. Gru
Zuani u uski krug dosljedno modernistikih ostvarenja na dubrovakom podruju.
Kua Pervan Zuani nalazi se na zapadnoj obali Grukog zaljeva, na dijelu poluotoka
Lapada zvanom Lazaret. Jednokatnica kvadratnog tlocrta uvuena je i izdignuta za
jednu terasu od ulice koja prati morsku obalu. Kua je zamiljena kao jednostavan
kubini volumen, bukanih fasada i ravnog krova.
Otvori su usjeeni u zidno platno, bez naglaenih okvira, a prozori imaju oblik poloenih
pravokutnika. Strogost kubinog volumena omekana je samo na jugoistonom
uglu, koji je zaobljen, a u razini kata njegov oblik prati istaknuti ugaoni balkon s
eljeznom ogradom. Ravna krovna terasa izvorno nije bila predviena za koritenje,
no izmjenama tijekom izvedbe povezana je s katom vanjskim stubitem uz zaelje, a
dijelom je natkrivena nadstrenicom.
Kuu Pervan - Zuani projektirao je 1941. godine splitski arhitekt Budimir Pervan za
vlastitu obitelj i Tomislava Andriju Zuania, graevinskog poduzetnika s kojim stalno
POLAZITA

5. NEKADANJI KOMPLEKS LJETNIKOVCA GIORGI, ZVAN ORSAN
spremite za amce). Prema detaljima arhitektonske plastike nastanak ljetnikovca
Lokacija: Lapad - Lazaret
Giorgi moe se datirati u 16. stoljee, no dananja pojavnost sklopa ukazuje na brojna
preoblikovanja tijekom vremena. Od etvrtog desetljea 19. stoljea ljetnikovac se
Katastarske estice: est. zgr. 389/1, 389/2 k.o. Gru
koristio kao pomorski lazaret za potrebe Gruke luke, a od tridesetih godina 20.
stoljea uz njega se vee razvoj jedriliarskog sporta u Dubrovniku. Iako je recentnim
Nekadanji ladanjski sklop Giorgi smjeten je na lapadskom predjelu Lazaret, na zahvatima u velikoj mjeri degradiran, netipina prostorna organizacija, graevne
zapadnoj strani Grukog zaljeva. Oblikovan na istaknutom dijelu kopna, kompleks je transformacije i promjene namjene tijekom 19. i 20. stoljea odreuju kulturnos tri strane okruen morem, a sastoji se od ladanjske kue, orsana, trijema, cisterne i povijesni znaaj ovog kompleksa.
dva ograena dvorita. Jednokatna kua kvadratinog tlocrta smjetena je zapadno,
dok se prema istoku na kuu naslanja nadsvoeni trijem i okomito postavljeno krilo
orsna s terasom. Trijem, orsan, te visoki ogradni zidovi zatvarali su prostrano prednje
dvorie, koje je recentnim zahvatom, za potrebe ugostiteljske namjene, natkriveno
armiranobetonskom ploom. Manje, pristupno dvorite smjeteno je jugozapadno uz
kuu, a cisterna s terasom i manja jedokatna dogradnja sjeverozapadno.
Neposredni okoli sklopa prilagoen je potrebama oblinje luice, jedriliaskog
i veslakog kluba (juno i istono dograeni su gatovi, a uz sjeverni ogradni zid
POLAZITA
1.1.4. Zatiene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i

6. KOMPLEKS NEKADANJEG LJETNIKOVCA SORKOEVI JORDAN jorgovana, empresi, pitospore, te druge biljke, kao iskaz hortikulkturnog osjeaja i
Lokacija: Lapad - Giman
oblikovanja. Na junom kraju vrta, glavna se etnica pretvara u skalinadu,
Adresa: Lapadska obala 27
koja vodi na povienu vrtnu terasu, na kojoj je smjetena stambena zgrada pravokutnog
Katastarske estice: est zgr. 372, 380, 381, 382, est zem. 1016, 1017, 1018, 1019, tlocrta, postavljena uz zapadni ogradni zid kompleksa, sagraena poetkom 20.
1250, sve k.o. Gru
stoljea na mjestu nekadanjeg ljetnikovca. Cjelokupni kompleks a posebice njegov

vrt, koji je ouvao izvorne vrijednosti povijesnog dubrovakog vrta iz 17. stoljea,
Kompleks smjeten uz lapadsku obalu Grukoga zaljeva, sastoji se od stambene a danas je i hortikulturno rekultiviran, svrstavaju se tipoloki, stilski i oblikovno
zgrade, locirane na mjestu negdanjeg ljetnikovca, orsana s terasom i prostranog meuizuzetna graditeljsko - hortikulturnaostvarenja unutar razgranate ladanjske
vrtnog prostora, najvrijednijeg dijela kompleksa. Ladanjski kompleks ograen je izgradnje na podruju nekadanje Dubrovake republike.
kamenim zidom, tlocrtnog je oblika izduenog pravokutnika, smjera pruanja
sjever- jug. U sjeverozapadnom uglu parcele je orsan s terasom. Glavni ulazni portal
u ogradnom zidu izveden je od irokog kamenog okvira, bogato profiliranog. Nad
portalom je natpis uklesan u kamenu. Sredinom vrta, u osi ulaza, rastvara se i vodi
etnica s kolonadom, koja nosi odrinu s vinovom lozom. Glavnu, sredinju etnicu
sijeku tri poprene, oblikujui vrtna polja. Prostor vrta oplemenjen je kvalitetnim
kamenim vrtno-gradbenim inventarom visoke vrijednosti. Od visoko vrijednog
zelenila koje se nalazi u vrtnom prostoru, naroito se istiu feniks palma, stablo
POLAZITA

7. LJETNIKOVAC PUCI KOSOR

Katastarske estice: est. zgr. 378, 379/1, 379/2, 406, est. zem. 1011, 1012, 1013,
1249 k.o. Gru
Kompleks ljetnikovca smjeten je na lapadskoj obali Grukog zaljeva, na predjelu
Giman. Ograeni pravokutni posjed ljetnikovca prostire se od morske obale, odnosno
obalne ceste, prema unutranjosti u smjeru jugozapada. Jednokatna ladanjska kua,
izduenog pravokutnog tlocrta, popreno je poloena na smjer pruanja ograenog
posjeda, te s prizemnim krilom nekadanjeg orsana, zatvara manji prednji vrt, dok
joj se uz zaelje prua znatno prostraniji vrtni prostor, uzduno podijeljen sredinjom
etnicom. Izduenim proeljem kue dominira trifora smjetena u osi glavnog ulaza,
dok ostali otvori, gotike monofore kata, te pravokutni prozori i vrata prizemlja nisu
usklaeni u vertikalne ose, te ukazuju na rani nastanak ljetnikovca, ali i na kasnija
preoblikovanja. Unutranjost u zoni prizemlja uva izvorno, jedrasto i krino svodovlje,
no prostorni raspored cjeline odraava promjene nastale u 19. i 20. stoljeu.
POLAZITA

Bono prizemno krilo, okomito poloeno uz juni kraj proelja kue, u razini kata tvori
prostranu terasu, a prema vrtu se rastvara arkadama trijema, zahvatu provedenom 1900.
godine. Ljetnikovac Puci Kosor, nastao u prvoj polovici 16. stoljea, karakterizira
za dubrovaku arhitekturu tog razdoblja specifino preplitanje gotikih i renesansnih
oblikovnih elemenata. Poput veine ljetnikovaca Grua i Lapada stradao 1806. godine
u pohari ruskih i crnogorskih trupa, obnovljen je i pregraen sredinom 19. stoljea, te
jo jednom krajem istog stoljea, kada mu je vlasnica Katarina Wenedikter Rubricius.
U ljetnikovcu posljednje dane provodi i knjievnik Josip Kosor, koji umire 1961. g.
Ovaj ljetnikovac, u ijem se interijeru uvaju mnoge vrijednosti: slike, kipovi, reljefi,
bogata biblioteka, ogledala, neka od djela Ivana Metrovia, vee se i uz vlasniki
slijed posjeda obitelji Mitrovi, kada se ljetnikovac naziva Tamarix. Obnoviteljski
zahvati provoeni tijekom 19. i poetkom 20. stoljea predstavljaju kvalitativni
doprinos cjelini, te se ljetnikovac Puci Kosor ouvanou, kako arhitektonskog,
tako i hortikulturnog oblikovanja, ubraja meu najvrijednija ostvarenja dubrovake
ladanjske izgradnje.
POLAZITA

8. LJETNIKOVAC ZAMAGNA - KAZBEK
pojavu otvora jednostavnije obrade na ostalim proeljima. Na junom proelju, uz
katne bogato profilirane otvore, javlja se i niz recentnih na obje etae. Sjeverno
proelje orsana, koja je u ravnini s ogradnim zidom, ima iroki luni otvor, prozori
Katastarske estice: est. zgr. 377, 378, est. zem. 1007, 1008, 1009, 1247, 1248 k.o. i istaknut balkon u srednjoj osi. Izvorni otvori jednostavnije su obrade od
Gru
balkona istaknutog na konzolama, ploom i ogradom bogate plastike. Na istonom
Kompleks je smjeten uz kasnije trasiranu cestu koja ga dijeli od obale. Sa zapadne zidu orsana su tragovi stubita koje je vezivalo terasu nad orsanom s vrtom. Krovite je
strane je omeen ljetnikovcem Puci-Kosor te ograen visokim zidom. Otvoreni djelomino dvostreno i trostreno. Ljetnikovac se datira u 16. stoljee s mnogobrojnim
prostor pred kuom i juni u zaleu sigurno je izvorno bio prostor vrta iji arhitektonski i mnogovrsnim graditeljskim intervencijama kasnijih stoljea. Ponovno, recentno
elementi nisu sauvani. Graevina ima sloen tlocrt. Jedno krilo je
naslonjeno na zapadni ogradni zid i nadovezuje se na orsan, drugo krilo se protee
od zapadnog do istonog ogradnog zida, a od sredine tog krila prema jugu se odvaja
tree manje krilo. Unutranjost se brojnim zahvatima izmijenilo, tako da osnovne
karakteristike dispozicije unutranjih prostora nisu sauvane. Gradnja je
jednokatana s prizemnim orsanom i terasom, djelomino bukana, a djelimino su
vidljive pravilne kamene strukture proelja. Istono dvorino proelje na katu nosi
sauvan izvorni niz otvora profiliranih okvira s vijencem, dok je u prizemlju, uz
sauvana jedna vrata, na proelju i proelju orsana niz recentnih otvora, uz
rekonstruiran i adaptiran primio je hotelsko-ugostiteljsku namjenu.
POLAZITA

9. LJETNIKOVAC PUCI PITAREVI
kojemu je ribnjak. Portal je centralno smjeten i bogato je profiliran. Krov ljetnikovca
je dvostrean s pokrovom od kupe kanalice. Nad glavnim proeljem na strehi su su tri
pravilno rasporeena tavanska prozora.
Katastarske estice: est. zgr. 324, 327, 328, est. zem. 950/1, 951, 993/1 k.o. Gru
Stranji vrt je simetrino koncipiran, pravokutnog je oblika, a uzduno se protee
Ljetnikovac je podignut je uz samu morsku obalu od koje ga danas dijeli cesta. etnica s kvalitetno obraenim podzidom. Od glavne staze odvajaju se staze lijevo
Kompleks se sastoji od glavne zgrade, stranjeg vrta, kapelanove kue s kapelicom i desno, od kojih lijeva vodi do istonog ogradnog zida, a desna do prolaza u vrt s
na terasi iza koje se protee jo jedan vrt.
ribnjakom. Desno od izlaznih vratiju ljetnikovca u vrt nalazi se kruna bunara. Vrt s
juga zatvara kapelanova kua i terasa s kapelicom. Istoni i zapadni vrt omeeni su
Glavno, sjeverno proelje podijeljeno je profiliranim vijencem horizontalno u visokim zidom. Kapelanova kua lei uz rub stranjeg vrta i s istoka je omeena
zonu prizemlja i prvog kata. Centralnu os ine portal, balkon i grb. S obje strane terasom s kapelicom, a iza nje se nalazi pravokutni vrt. Krov joj je dvostrean i
portala nalaze se simetrino postavljena po dva prozora. Prozori kata su vei od pokriven je kupom kanalicom, a inventar kue je vrlo bogat.
ovih u prizemlju i poivaju na profiliranom razdjelnom vijencu. Okviri balkonskih
vrata slini su okvirima prozora kata. Balkon nose etiri snane konzole. Proelje Do sjevernog proelja vodi etnica, a proelje sijee stubite koje vodi na terasu s
zavrava vijencem na konzolama. Nad vratima je grb u obliku elipsoidnog polja koje kapelicom. U uglu izmeu kue i terase s kapelicom je uzidan grb. Uz zapadni zid
je podijeljeno na dva dijela kosom trakom. U oba polja su po tri ljiljana, a dva puta terase s kapelicom nalazi se pilo u koje se ulijevala voda iz ustiju maskerona.
dre na rukama grb nad kojim je kruna. Zapadno proelje je okrenuto prema vrtu u Kapela je na terasi istono uz kapelanovu kuu, a terasa, pravokutnog oblika, je
POLAZITA

pokrivena kamenim ploama. Kapela je izduenog pravokutnog tlocrta, unutranjost

joj je bavasto svoena. Uz istoni zid je zidani oltar, a u zapadnom zidu je nia vrata
pokrivena s tlaenim lukom. Uz nju su dvije nie prozora, a nad njom otvor rozete.
Glavno, zapadno, proelje vertikalno je obraeno centralnom osi koju ine portal,
rozeta i preslica. Portal je bogato plastiki obraen. Unutar zabata je natpis: A.D.
MDCCIV DIEV. MIS. NOTI. Nad portalom je kvadratni kamen s krunom girlandom
cvijea i voa u kojoj je natpis IHS.
Krov kapele je dvostrean i pokriven je kupom kanalicom.
Ljetnikovac se datira u 17. stoljee. Kapela je datirana natpisom u 1704. godinu.
Unato kasnijim intervencijama, ladanjski je sklop s kuom kapelana zadrao
formaciju i fizionomiju ladanjskih odlika, te se tako i valorizira, uklapajui se u
ladanjski graditeljski niz predjela Giman, ujedno i kulturni krajolik Grukoga zaljeva.
POLAZITA

10. KOMPLEKS LJETNIKOVCA MARINOVI MILETI
nekada je zacijelo bila gustijerna, mlinica ili skladite plodina. Jugozapadno od kue,
uz sam ogradni zid kompleksa smjetena je kapelica, koja vie nije u kultu, ve slui
kao ostava. Proeljem usmjerena sjeveru, pravokutne je tlocrtne
Katastarske estice: est. zgr. 313/1, 313/2, est. zem. 964 k.o. Gru
osnove, a zidana fino klesanim kamenim kvadrima. Unutranjost joj je presvoena
Kompleks Marinovi Mileti smjeten je na sjevernom duobalnom predjelu zone iljastim bavastim svodom. Od vrtnih prostora osobito je ouvan stranji i zapadni
Giman, na parceli to se terasasto prua prema vrhu lapadske Glavice, povrh
prostrani boni vrt, sa zemljanim stazama i kamenom vrtnom opremom, terasasto
obalnog niza brodograditeljskih kua Krile. Kompleks obuhvaa ograenu vrtnu
konfiguriran s karakeristinim docima.Nastao zacijelo na mjestu ranijeg ladanjsko-
parcelu, kuu s terasom i nekadanjom cisternom ili spremitem, te kapelicu.
gospodarskog zdanja, o emu svjedoi slog kapelice iz 16./17.stoljea, stambeno-
Kua, smjetena u sjeveroistonom dijelu parcele, pravokutnog je tlocrta, smjera gospodarski kompleks Marinovi -Mileti prema oblikovnim i morfolokim odlikama
pruanja istok-zapad. Kamena katnica obukanih proelja ima dvosreno krovite s datira se u 18. stoljee. Kvalitetom gradnje, te ouvanom cjelovitou i izvornom
bonim skoenjima i sredinjim belvederom s dva prozora. Glavno, sjeverno proelje artikulacijom posjeda, kompleks ini vanu sastavnicu tienog predjela Giman.
rastvoreno je otvorima organiziranim u etiri vertikalne osi, prozori i
ulazni portal uokvireni su kamenim iglama plitke profilacije sa stepenasto profiliranim
vijencima. U unutranjosti kue ouvan je uvrijeeni raspored sa sredinjom saloom
i po dvije bone prostorije. Uz zapadni dio glavnog proelja okomito na smjer zgrade
prua se kamena terasa porubljena kamenim sjeditima
piulima. Prostorija pod terasom, danas u funkciji spremita, s pokrajnim ulazom,
POLAZITA

11. LJETNIKOVAC PETRA SORKOEVIA
Meutim, Petrovi je nakon tri mjeseca umro, a nedovreni posao preuzima i privodi
kraju Korulanin Silvije Antunovi. Graditeljska osobitost ovog ljetnikovca je u
njegovoj prostornoj dispoziciji. Naime, osim standardnih tlocrtnih rjeenja, arhitektura
Katastarske estice: est. zgr. 305, 306,
dubrovakih ljetnikovaca s L tlocrtom poznaje i nekoliko vanih
307, est. zem. 981, 982, 983, 984/2, 988/1, 984/1, 987, 980, 985, 1238 k.o. Gru
iznimaka koja su ujedno i najzanimljivija ostvarenja te vrste u hrvatskoj arhitekturi
Ljetnikovcu Petra Sorkoevia na Lapadu, dovrenom 1521. godine, po mnogim 16. stoljea. Glavni i najljepi primjer svakako je ljetnikovac Petra Sorkoevia.
obiljejima nema premca u bogatoj dubrovakoj ladanjskoj arhitekturi. Meu Osobitost tog ljetnikovca je u netipinom proirenju. Naime, njegova je ladanjska
sauvanima, to je najraniji ljetnikovac s dokumentiranim datumima izgradnje, s kua na sjeveroistonom dijelu dobila jedno dvoetano bono krilo, a prizemni krak s
poznatim naruiteljem i imenima klesara, sa sudbinom koja tijekom stoljea nije
orsanom, koji se prua do mora, postavljen je na sredinji dio prednjega krila zgrade.
ozbiljnije dovela u pitanje njegovu spomeniku vrijednost i, naposlijetku, obnovom U prizemlju toga krila nalazi se trijem s kasnogotikim tordiranim stupovljem,
iz 1949. godine, koja je u osnovi potovala i sauvala njegovu izvornost. Ljetnikovac okrenut prednjem dijelu vrta s ribnjakom jedinim sauvanim u nekom dubrovakom
je smjeten na poetku Gimana, podno umovita breuljka Glavice, na samoj obali ljetnikovcu iz tog doba. Na suprotnoj strani, ovaj put u razini gornje etae, u dodatnom
mora, a izgraen je u renesansnom stilskom slogu. Naruitelj je
se krilu otvara prostrana loa okrenuta stranjem dijelu vrta (patio), gdje je smjetena
istaknuta linost, pripadnik ugledne vlastelinske obitelji, vjet trgovakim i i kapelica sklopa. Dodatnim krilom ljetnikovac dobiva vie stambenog prostora, a
dravnikim poslovima. Gradnja ladanjskog kompleksa trajala je od oko 1518. do zahvaljujui stranjoj loi, njegovu se
1521. godine. Iz oujka 1518. godine sauvan je ugovor naruitelja za izradu stupova vlasniku i gostima prua uitak skrovitog i neposrednog komuniciranja s prostorom
i lukova trijema s korulanskim klesarom i graditeljem Petrom Petroviem.
vrta i okolia, koji se
POLAZITA

kultivirano stere i izvan ogradnih zidova kompleksa.

Ljetnikovac Petra Sorkoevia djelo je domaih graditelja na vrhuncu duge i provjerene
tradicije s dopunama, koje su ustaljenoj ladanjskoj tipologiji izgradnje dodale novu
dimenziju udobnosti i reprezentativnosti (od 1579. godine loa je oslikana freskama
maniristikog obiljeja, a u Neptunovoj dvorani oslikani su grednjaci). Dinamika
ravnotea i funkcionalna asimetrija volumena u harmoninoj
proporciji skladnih, a istovremeno raznolikih cjelina, svrstavaju ovaj ljetnikovac u vrh
nacionalne i europske ladanjske izgradnje, ukljuujui ujedno izraajnost i kvalitetu
arhitektonske plastike cijeloga kompleksa, te njegovu hortikulturnu komponentu.
Najposlije, istaknuti je hrvatski povijesniar umjetnosti Cvito Fiskovi, svoj ishodini
znanstveni rad u vrednovanju ove vrste izgradnje, Kultura dubrovakog ladanja,
temeljio upravo na ljetnikovcu Petra Sorkoevia.
Ljetnikovac Petra Sorkoevia, ija je gradnja dovrena 1521. godine, s istovremenim
stiliziranim gotikim te slojevitim renesansnim prostorno-oblikovnim stilskim
obiljejem, svrstava se u najkvalitetnija rjeenja hrvatske renesansne umjetnosti.
POLAZITA

12. KUA NJIRI
izboru materijala i zavrnoj obradi osjea se i duh nadolazee secesije. Vrijednost
kue, svjedoanstva mijena ukusa na razmei dvaju stoljea, ogleda seupravo u
traenju novih oblikovnih i prostrornih rjeenja, izvan uvrijeenih shema dubrovake
Katastarske estice: est. zgr. 474 na est. zem. 976/3 i 984/4 k.o. Gru
ladanjske i uburbane izgradnje, itekako vitalnih i u vremenu njena nastanka.
Kua Njiri smjetena je na junom dijelu lapadske obale, pri dnu Grukog zaljeva.
Ograenu pravokutnu vrtnu parcelu, smjera pruanja istok zapad, od morske obale
dijeli prometnica. Uvuena u stranji, zapadni dio vrta, podrumljena prizemnica s
mansardom pravokutne je tlocrtne osnove s istakom na istonoj, proelnoj strani.
Proelje kue je simetrino organizirano, a kompozicijom dominira sredinja,
prostorno i visinski istaknuta zona s razvedenim pristupnim stubitem, trijemom, te
balkonom mansarde.
Kua je graena kamenim kvadrima fine obrade, sredinja zona proelja je zavrno
obukana, a detalji arhitektonske plastike - balustrade, akroterij i bone volute
mansarde izvedeni su od betona.
Graena poetkom 20. stoljea, kua je oblikovno plod eklektikog svjetonazora;
dominantni klasicistiki motivi mjeaju se s baroknim elementima, a u detaljima,
POLAZITA

13. KUA MURATTI
dogradnjom magazina juno od zgrade. Unato navedenom, zgrada je sauvala
tlocrtni i visinski gabarit, te slikovito proelje, kao i ukupnu vrtnu parcelu koja,
premda vegetacijski prorijeena, iskazuje karakteristike vrtnog prostora oblikovanog
Katastarske estice: est. zgr. 304, est. zem. 647/2, 978, 979/1, 984/3, 984/5, 984/6 na tradicionalni nain. Stoga je
k.o. Gru
poeljna hortikulturna rekultivacija prostora oko kue Muratti, kao i zadravanje
Kua Muratti s pripadajuim okolnim parcelama smjetena je uz priobalni pojas proporcije i volumena graevine u ukupnom ustroju i ambijentu predjela.
lapadskog poluotoka, na povijesnom predjelu Giman, iji naziv, vezan uz nestalu Prema arhitektonsko - stilskim karakteristikama, kao i podacima iz arhivske katastarske
ranosrednjevjekovnu crkvicu Sv. Geminiana, datira jo iz vremena Astareje, karte iz 1837. godine, kua s vrtnim arealom datira se u drugu
prvobitnog, najstarijeg dubrovakog teritorija, kao dijela ireg podruja Grua, sa
polovicu 18. stoljea, skladno se nadopunjujui s okolinom, iskazujui svojim
sjeditem nekadanje gruke parokije. Kua Muratti kamenom je zidana katnica kvalitetama odlike kulturnoga dobra.
pravokutnog tlocrta, smjera pruanja sjever-jug. Glavno, istono proelje ima etiri
vertikalne osi otvora, u jednostavnim kamenim okvirima s profiliranim vijencima. Nad
sreditem proelja postavljen je dvostruki belveder, u buci, s medaljonom Kristova
monograma (IHS). Zgrada je pokrivena dvostrenim krovitem s kupom kanalicom te
dva belvedera, postavljena lateralno velikom sredinjem. Podijeljeno vlasnitvo nad
kuom rezultiralo je usitnjenjem unutrane prostorne dispozicije, dogradnjom stubita
uz sjeverno proelje, proirenjem otvorau istonom dijelu prizemlja, te recentnijom
POLAZITA

14. RUEVINE CRKVICE SV. FOSKE I LJETNIKOVAC GOZZE BAKOVI

Crkva sv. Foske se spominje 1349. godine u narudbi iva Pormezano majstoru
Adresa: Dalmatinska 1
Maroju Prveiu da joj se obukaju vanjski zidovi. Po svemu sudei pripadala je
Katastarske estice: est. zgr. 294, est. zem. 647/1, 647/2, 647/3, 648/1, 648/2, 649, predromanici iji su se zidovi bukali zbog kakvoe grae.
664, 650, 663/1 k.o. Gru
Kasnija gradnja ljetnikovca koristila je postojee, sauvane dijelove nekadanjeg
Kompleks se sastoji od ladanjske kue, etnice i gustjerne u junom dijelu vrta. samostana. Postojea zgrada, skromnija gradnja, daje pretpostaviti da je nastala nakon
Ladanjska kua je djelimino smjetena na ostacima samostanskog kompleksa iz potresa 1667. godine, dakle u vremenu s kraja 17. ili poetka 18. stoljea.
15 stoljea, u prizemnom dijelu L tlocrtne osnove s nadsvoenim trijemom uz
proelje. U ogradnom zidu kompleksa vidljiv je niz arkada dok itav kompleks obiluje Zgrada tlocrtnog L oblika je dvokatnica, simetrine postave otvora po proeljima.
fragmentima kamene plastike na terasi, u trijemu i vrtu.
Svi otvori izvedeni su jednostavnim, ravnim kamenim okvirima s profiliranim

vijencima. Krovite na etiri vode, pokriveno je kupom kanalicom. Kompleks
Kompleks je okrenut prema istoku, ima prizemlje i dva kata. U prizemlju je nadsvoeno obiluje fragmentima kamene plastike na terasi, trijemu i u vrtu (kojem se pristupa iz
krinim svodom i dio je najranije gradnje. U pripadajuem vrtu istraivanjem 1962. Dalmatinske ulice).
godine pronaeni su ostaci starog samostana kao i vrlo kvalitetni ostaci predromanike
i romanike. U neposrednoj blizini, u vrtu, nalazila se
je predromanika crkva sv. Pankracija i sv. Foske .
Sauvani fragmenti s lokaliteta daju podatke o ranom vremenu njihova nastanka,
POLAZITA

naznaujui prostor kao potencijalnu arheoloku zonu. Sauvani dijelovi nekadanjeg 15. LJETNIKOVAC SORGO MATIJEVI S KAPELICOM
samostana ukazuju na vrijeme 15 stoljea, dok se ladanjska kua datira u kraj 17., Lokacija: Batala
odnosno poetak 18. stoljea.
Adresa: Nikole Tesle 14
Nesumnjivo se radi o slojevitom lokalitetu, koji je potrebno sauvati, posebno ire Katastarske estice: est. zgr. 213, 214 k.o. Gru
podruje njegovih vrtnih prostora zbog arheolokih istraivanja, kako bi se tono
utvrdila najranija faza, potom u kontekstu sagledale i ostale kvalitetne faze izgradnje, Ljetnikovac Sorgo Matijevi nalazi se na lapadskoj strani Grukoga zaljeva, odvojen
koje se referiraju i na sakralnu, ali i ladanjsku komponentu ovoga prostora.
od mora cestom. Jednokatnica, pravokutnog tlocrta, uim, sjevernim proeljem,

usmjerena je prema Grukom zaljevu. Prizemlje je rastvoreno dvoma pravokutnim
vratima, stepenasto profiliranih okvira, a dvoosnu vertikalnu
organizaciju proelja nastavljaju na katu dvoja balkonska vrata, plastino profiliranih
okvira, s frizom, prekinutim trokutnim zabatima i ugaonim volutama.
Proeljem dominira veliki balkon s kamenom balustradom poloen na konzole, koji
se protee gotovo itavom irinom proelja i vertikalno ga dijeli na dvije zone. Rubovi
proelja naglaeni su stiliziranim rustinim klesancima, dok je ostala zidna povrina
izvedena fino klesanim kamenim kvadrima, slaganim u pravilne nizove. Proelje
zavrava povijenim kamenim vijencem, nad kojim je plitko etverostreno krovite s
POLAZITA

pokrovom kupom kanalicom. Ostala
dvadesetih godina 20. stoljea, kada dolazi u posjed obitelji Matijevi, temeljito je
proelja po obradi znatno zaostaju za glavnim, a na istono i juno danas se naslanjaju pregraen.
dogradnje. Zapadno, u liniji proelja ladanjske kue, poloena je bona fasada
pravokutne kamene kapelice, proeljem usmjerene prema istoku.
Ponovno je stradao tijekom Drugog svjetskog rata u bombardiranju i poaru. Obnovljen
Bavasto svoene unutranjosti, s lijepo oblikovanim portalom, rozetom i ostatkom je 1960. godine za potrebe Atlantske plovidbe. Unato mnogostrukim intervencijama,
postolja preslice, kapelica je bila posveena Sv. Kriu, a kasnije Sv. Ignaciju.
posebno degradacijama nekadanje cjeline (kapelica je danas u funkciji kemijske

istionice), ljetnikovac pripada nevelikoj skupini dubrovakih ladanjskih zdanja
Analizom oblikovnih elemenata, posebice izvorne kamene arhitektonske plastike, nastalih u poslijepotresnom razdoblju i u cijelosti oblikovanih u duhu barokne epohe.
ljetnikovac Sorgo - Matijevi datira se u 18. stoljee. Iako je nekadanji kompleks
bio oblikovan po zakonitostima dubrovake ladanjske izgradnje, s ograenim vrtnim
prostorom, kapelicom i manjom gospodarskom zgradom, preostale su tek ladanjska
kua i oblinja kapelica, utopljene u niz s novoizgraenim okolnim
kuama.
Izvorni izgled vrta (prema arhivskoj katastarskoj karti iz 1837.godine i starim
fotografijama) ortogonalnog rasporeda, sa etnicama i stuporedima, u potpunosti je
negirala i zaposjela izgradnja 20. stoljea. Ljetnikovac je prvi put stradao u rusko
crnogorskom pustoenju 1806. godine, a poetkom
POLAZITA

16. KOMPLEKS LJETNIKOVCA GUNDULI ZAGO
dispozicija. U istonom krilu u prizemlju je smjetena kapela, posveenja Sv. Franu
Lokacija: Batala
Borgiji, iz vremena kad je posjed bio u vlasnitvu isusovaca. Kapela je pravokutnog
tlocrta, bavasto presvoena dok je na katu stambeni prostor. Zapadno krilo vee se
Katastarske estice: est. zgr. 211, est. zem. 636, 637, 638, 639 k.o. Gru
na ladanjsku kuu preko prizemnog nadsvedenog prolaza, razdijeljenog u dva traveja.
Kompleks ljetnikovca Gunduli Zago smjeten je u jugozapadnom dijelu Grukog U produetku je smjeten nekadanji orsan, nad kojim je stambeni prostor i terasa.
zaljeva. Unutar ograenog vrtnog prostora, ladanjska kua smjetena je popreno Sjeverno, proelje ladanjske kue koncipirano je simetrino na glavnu vertikalnu os s
te ga dijeli na dva dijela manji prednji i vei stranji vrt. Ljetnikovcu se pristupa portalom, iznad kojeg je na katu reljef kvadratina ploa s Kristovim monogramom
sa sjeverne strane pristupnom, poploanom etnicom kroz prednji vrt. Stranji vrtni i natpisom LAVS DEO.
prostor ralanjen je sredinjom i uzdunom etnicom u dva etverokutna vrtna oblika.
Vrtne povrine uokviruju niski zidii koji nose fino klesane kamene stupove, nosae Lateralno od sredinje osi su po dva prozora s konzolama u prizemlju i na katu.
odrine.
Izmeu otvora prizemlja i kata vide se tragovi nekadanjeg trijema koji se protezao
du glavnog proelja od orsana do kapelice.
Glavno krilo jednokatne ladanjske kue orijentirano je duom osi u smjeru istokzapad, a zajedno s kraim istonim i duim zapadnim krilom, okomito poloenima Kompleks ljetnikovca, za koji se ustalio naziv Gunduli - Zago, sagradila je u 16.
prema sjeveru, tvori nepravilnu U tlocrtnu formu. Uslijed brojnih intervencija, stoljeu, vjerojatno obitelj Giorgi, iji se grb i danas nalazi na orsanu. Prostrani
pregradnji i podjela na manje stambene jedinice, nije se ouvala izvorna tlocrtna vrt se od 19. stoljea postupno suuje, ustupajui mjesto novoj izgradnji, te tako
POLAZITA

nestaje i ribnjak smjeten u zapadnom dijelu vrta. Adaptacijom iz 1913. godine,

uz preoblikovanje sjevernog ogradnog zida i gradnju balkona na istonom krilu, u
potpunosti je izmijenjena tlocrtna dispozicija ladanjske kue.
Kompleks Gunduli Zago odlikuje se vrijednim prostorno - arhitektonskim
konceptom, te unato spomenutim intervencijama, zauzima znaajno mjesto u korpusu
dubrovake ladanjske izgradnje 16. stoljea.
POLAZITA

17. KOMPLEKS LJETNIKOVCA BONDA MAJSTOROVI
profilacije i zavravaju zabatno. Uz juno i zapadno proelje prislonjene su recentne
Lokacija: Batala
prizemne prigradnje koje su volumenom i oblikovanjem naruile vrijednost cjeline.
Koncepcijom proelja i osobitostima arhitektonske plastike ljetnikovac Bonda
Katastarske estice: est. zgr. 206 k.o. Gru, est. zem. 621/1, 622 k.o. Gru
Majstorovi ukazuje na pripadnost karakteristinom dubrovakom gotiko
Ljetnikovac Bonda - Majstorovi smjeten je u dnu Grukog zaljeva. Sa zapada i renesansnom nainu oblikovanja, a moe se datirati oko sredine 16. stoljea. Naavi
sjevera obilazi ga cesta, koja je presjekla vezu ljetnikovca s morem, te odrezala se, od poetka 19. stoljea, na izloenom raskriju glavnih komunikacijskih pravaca
sjeveroistoni ugao vrta, pa je parcela zadobila nepravilan trapezni oblik. Vrt, okruen grada u irenju, ljetnikovac je ipak u znatnoj mjeri ouvao svoj integritet. Neto
ogradnim zidom, koji je na proelnoj, sjevernoj strani nizak i sa eljeznom ogradom, skromnijeg mjerila i reduciranog primijenjenog repertoara arhitektonskih elemenata
dijelom je ouvao vrtno-gradbene elemente, etnice sa stuporedima za
ladanjske cjeline, kompleks Bonda - Majstorovi svjedoi o rasprostranjenosti i
odrinu. Ladanjska kua je kamena katnica, izduene pravokutne forme, proeljem ustaljenosti spomenutog oblikovnog naina.
usmjerena prema obali zaljeva. Tlocrtni raspored prizemlja i kata odgovara klasinoj
podjeli na sredinju dvoranu i po dvije bone prostorije. Glavno proelje simetrino
je oblikovano s naglaenom sredinjom vertikalnom osi, koju tvori trifora kata i
pravokutni portal prizemlja te lateralno postavljeni prozori; renesansne profilacije u
prizemlju i gotike monofore na katu. Razdjelnim vijencem, koji tee kontinuirano du
sva etiri proelja, izvrena je podjela u dvije zone koje odgovaraju etaama. Bona
proelja su u prizemlju i na katu rastvorena samo s po jednim otvorom renesansne
POLAZITA

18. KOMPLEKS LJETNIKOVCA GRADI - VUI

Lokacija: Jugoistoni dio Grukog zaljeva
Dvokrako stepenite vodi na kat, a sjeverno su dvije ovee prostorije. Prvi kat je
Adresa: Obala Stjepana Radia 1
trodijelne prostorne raspodjele, a u zoni krovita sa zapadne strane je loa, dinaminog
Katastarske estice: est. zgr. 195/2 k.o. Gru, est. zem. 412, 414 k.o. Gru
pravokutnog tlocrta. Loa je rastvorena nizom velikih prozora izmeu kojih su zidani
pilastri obraeni tuko dekoracijama koja uokviruju polja s marmorizacijom. Krovite
Ladanjski kompleks smjeten je u dnu Grukog zaljeva, sastoji od ladanjske kua, je izvedeno s prepustom i pokriveno kupom kanalicom.
kapelice i gospodarskih zgrada uokoljenih vrtnim prostorom. Vrt je prema zapadu i Kapelica, pravokutnog tlocrta, locirana je u sjeverozapadnom uglu vrta i proeljem
jugu ograen niskim zidom s ogradom od kovanog eljeza, a prema sjeveru i istoku orijentirana prema jugu. Presvoena je iljastim bavastim svodom. Proelje joj
visokim kamenim zidom. Posjedu se pristupa sa zapada - od ulaznog portala do kue je rastvoreno portalom s viestruko stepenasto profiliranim okvirom i profiliranim
vodi etnica s oblutcima, omeena niskim zidiima na kojima su stupovi koji nose prekinutim zabatom, nad kojim je u osi mala rozeta.
odrinu. Ladanjska kua je pravokutnog tlocrta, a s nekadanjom gospodarskom
Profilirani zabatni krovni vijenac zavrava proelje, odvajajui ga od postolja na
zgradom, koja joj se vee sa sjeverne strane tvori tlocrt L oblika. Glavno, zapadno kojemu je preslica za jedno zvono. Kapelica je izuzetno fine tvorbe, zidana kamenim
proelje ima otvore rasporeene u tri vertikalne osi. U prizemnoj je zoni juno portal, korevima s uskim sljubnicama, s kvalitetnim detaljima arhitektonske plastike.
a sjeverno dva prozora, koji kao i prozori kata imaju neprofilirane okvire, jastuasti Nastala vjerojatno temeljitom pregradnjom starijeg zdanja, ladanjska kua kompleksa
friz i viestruko profilirani vijenac.
Gradi - Vui moe se datirati u 18. stoljee. Oblikovanje loe, oslik predvorja i
U prizemlju ladanjske kue s june se strane nalazi se veliko predvorje sa zrcalnim smjetaj stubita ukazuju na vrijeme nastanka u posljednjoj etvrtini 18. ili prvim
svodom, oslikanim klasicistikom fresko dekoracijom, izvedenoj u tehnici grisaillea. desetljeima 19. stoljea. Na osnovu stilsko-morfoloke analize kapela se datira u
POLAZITA

vrijeme prve polovice 17. stoljea. Zbog proirenja prometnice u drugoj polovici 19. LJETNIKOVAC BASSEGLI GOZZE (sklop Prvog dalmatinskog
20. stoljea pomaknut je pravac junog ogradnog zida, te poruena manja pomona trgovakog drutva, kasnije tvornice ulja Radeljevi)
zgrada u jugozapadnom uglu vrta. Dogradnje uz zaelje kue degradirale su izgled Lokacija: Jugoistoni dio Grukoga zaljeva, u sklopu kompleksa nekadanje tvornice
stranjeg vrta.Ljetnikovac Gradi - Vui svjedoi o transformaciji tipologije ladanjske ulja Radeljevi
izgradnje u poslijepotresnoj fazi, a posebnu mu vrijednost daje netipina prostorna Adresa: Obala Stjepana Radia 2
organizacija ladanjske kue, jedinstvena klasicistika oprema loe, te iznimno Katastarske estice: est. zgr. 194/1 k.o. Gru
kvalitetna arhitektonska plastika kapele.
Nekadanja vrtna parcela ljetnikovca, trokutnog oblika, smjetena je u jugoistonom

dijelu Grukog zaljeva. U odnosu na susjedno okruenje ladanjskih sklopova, ladanjska
je kua neto uvuenija od obale prema kopnu. Kamena jednokatnica s potkrovljem,
pravokutnog tlocrta izduene forme, smjetena je u irem dijelu
parcele. Iako degradirana viedesetljetnim neprimjerenim koritenjem, unutranjost
kue itljive je izvorne prostorne dispozicije, s ouvanim svodovljem iznad prizemlja
i kamenom opremom prostorija kata.Portal, smjeten u sredinjoj osi glavnog, junog
proelja ima glatke dovratnike s naglaenom kapitelnom zonom, glatki nadvratnik
i friz, te profilirani vijenac. Ostali otvori prizemlja tijekom vremena znatno su
preoblikovani te je teko iitati njihov izvorni raspored i oblikovanje. Prozori kata,
na svim su proeljima pravilnog rasporeda, imaju okvire plitke, stepenaste profilacije,
POLAZITA

glatki friz i profilirani vijenac. Krovite je na dvije vode, pokriveno kupom kanalicom.
Strehe krovita zavravaju profiliranim krovnim kanalom koji nose konzole. Tijekom
20. stoljea vrtnu parcelu zaposjele su, danas poruene, zgrade, skladita i postrojenja
Prvog dalmatinskog trgovakog drutva (kasnije tvornica ulja Radeljevi), potpuno
negiravi izvorno vrtno ureenje.
U zapadnom dijelu parcele nalazi se Upravna zgrada Prvog dalmatinskog trgovakog
drutva. Prostrana dvokatnica nepravilnog tlocrta, prilagoenog uglu parcele s
reprezentativno oblikovanim proeljima, urbanotvornog je znaaja za taj dio grada.Na
osnovu stilskih karakteristika ljetnikovac Bassegli - Gozze moe se datirati u kraj 16.
- poetak 17. stoljea, a usprkos zaputenom stanju i brojnim zahvatima oitanim kao
devastacije predstavlja kvalitetno ostvarenje unutar korpusa dubrovake ladanjske
izgradnje, morfolokih odlika kasne renesanse.
Upravna zgrada Prvog dalmatinskog trgovakog drutva, sagraena 1923. godine
po projektu ing. Ivana Jurievia. Primjer je reprezentativne poslovne zgrade prve
etvrtine 20. stoljea, oblikovane u duhu kasnog historicizma. Dobro uklopljena u
povijesno okruje, zgrada ujedno uva memoriju na poetke formiranja Grua kao
poslovnog sredita grada.
POLAZITA

20. CJELINA LJETNIKOVCA JUNIJA BUNIA (Gradi, Pozza, Cobenzl)
nastale oko 1800. godine u duhu klasicizma.
Lokacija: Gru - jugoistoni dio Grukoga zaljeva
Zapadno, glavno proelje aksijalno je komponirano, s naglaenom sredinjom
vertikalnom osi pravokutnim portalom u prizemlju i triforom na katu. Prozorski otvori
Katastarske estice: Potpuna zatita povijesnih struktura (zona A): est. zgr. 188, 189, prizemlja renesansne su stepenaste profilacije, dok su na katu u istoj osi kasnogotike
190/1, 190/2,
monofore. Zaelje je takoer bogato rastvoreno kao i proelje, to je izraz tenje
191/1 k.o. Gru; est. zem. 407, 408, 409 k.o. Gru
za boljim povezivanjem ljetnikovca s vrtom i okolnim krajolikom. Volumen junog,
Djelomina zatita povijesnih strukture (zona B): est. zgr. 192 k.o. Gru;
bonog krila izlazi van ogradnog zida, a u njegovom su prizemlju smjeteni: kuhinja,
est. zem. 400 k.o. Gru
cisterna, nadsvoeni prolaz i orsan. Pred ulazom u orsan zasvedeni je prostor koji se
otvara lukovima na sve tri strane. Krilo je zakljueno prostranom terasom na kojoj je
Cjelina ljetnikovca Junija Bunia smjetena je u jugoistonom dijelu Grukoga zaljeva. smjetena kapelica, proporcijama i prostornim
Visoki ogradni zid, koji okruuje parcelu etvrtastog oblika, sauvao je prsobran u rjeenjem bliska predromanikim graditeljskim uzorima. Vrtne prostore meusobno
zapadnom dijelu prema Grukoj obali. Ladanjska kua pravokutne tlocrtne forme s povezuju dvoja, nasuprotno postavljena, vrata dvorane prizemlja (saloe) i zasvedeni
bonim, okomito poloenim, prizemnim krilom
prolaz u bonom krilu. Osnovni pravci koji oblikuju vrtne povrine su sredinja
smjetena je u sredite parcele. Tlocrtna dispozicija kue je uobiajena sa simetrinom etnica (smjer istok-zapad), koja prolazi kroz salou, i dvije usporedne etnice (smjera
podjelom prostora u prizemlju i na katu, odnosno sredinjom dvoranom i lateralno sjever-jug). etnice su bile natkrite pergolama, a nosili su ih fino klesani kameni
rasporeenim prostorijama.
stupovi, od kojih su danas mnogi oteeni. Oblik parcele odstupa od geometrijske
Stubite je od saloe odvojeno punim zidom. Sredinja dvorana kata uva zidne oslike pravilnosti, emu su prilagoeni i ostali vrtno - gradbeni elementi. Vrtni su prostori
POLAZITA

bogati detaljima arhitektonske plastike (bogato ukraeni kapiteli kolona, ograde

stubita, reljefni skulptirani detalji), pa ine izvorni i vrlo kvalitetni,
sastavni dio ladanjske cjeline.
Ljetnikovac je u gotiko renesansnom, prijelaznom dubrovakom stilu dao podii
1550. godine Junije M. Buni. Ljetnikovac i danas nosi grb obitelji Bona, a tijekom
stoljea prelazio je u posjed vlasteoskih obitelji Sorgo, Pozza i Gradi. Krajem 18.
stoljea, provedena je obnova ljetnikovca, o emu svjedoe klasicistiki zidni
oslici dvorane kata, to zdanju daje osobitu vrijednost. Usprkos zaputenom stanju
vrtnih povrina, loem konstruktivnom stanju zapadnog ogradnog zida i brojnim
prilagodbama unutranjosti suvremenom stalnom stanovanju, cjelina ljetnikovca
Junija Bunia tipolokim se karakteristikama i ouvanim elementima ladanjske
izgradnje, kvalitetnom i ujednaenom izvedbom, te vrijednim detaljima arhitektonske
plastike u interijeru i eksterijeru, uvrtava meu najkvalitetnije primjere dubrovake
ladanjske arhitekture.
POLAZITA

21. CJELINA LJETNIKOVCA MARINA BUNIA
na sjeverom kraju dvokatna kula loa, a s june strane krilo, koje se na nju okomito
Lokacija: Gru jugoistoni dio Grukog zaljeva
vee tvorei L tlocrtnu formu. Glavno, zapadno proelje ima etiri vertikalne osi
otvora. Prozori kata steru se na viestruko, stepenasto profiliranom razdjelnom vijencu.
Katastarske estice: Potpuna zatita povijesnih struktura (zona A): est. zgr. 183, 184, Tlocrtna dispozicija ljetnikovca znatno je izmijenjena uslijed usitnjenja prostora i
185/1, 185/2, 186,
podjele na vie stambenih jedinica. U junom krilu, u prizemlju smjeteni su kapelica,
187 k.o. Gru; est. zem. 401/1, 402, 403, 405/1 k.o. Gru
cisterna i orsan, dok je na katu naknadno dograeni stambeni prostor i terasa.
Djelomina zatita povijesnih struktura (zona B): est. zgr. 185/3, 410/1, 411, 2524,
Cjelina ljetnikovca Buni, izrazite kulturno-povijesne i graditeljske vrijednosti,
2525, 3010 k.o. Gru; est. zem. 401/2, 401/3, 401/4, 405/2, 406/1, 406/2 k.o. Gru
odlikuje se morfoloko - stilskim karakteristikama kasne renesanse. Marin, Luke

Bunia dao je sagraditi 1578. godine ljetnikovac, koji je i danas dijelom u vlasnitvu
U nizu ladanjskih cjelina pri dnu Grukog zaljeva sredinje mjesto po lokaciji obitelji Bona - Buni. Ladanjskoj cjelini izvorno je pripadala znatno vea vrtna
zauzima kompleks ljetnikovca Marina Bunia. Unutar ograene vrtne parcele oblika parcela, priblino kvadratinog oblika.
pravokutnika izduenog u smjeru istok-zapad, popreno je smjetena ladanjska kua
koja vrt dijeli u dva dijela. Vrtni je kompleks prema Grukom zaljevu ograen
U jugozapadnom dijelu parcele nalazio se i ribnjak, koji je zatrpan sredinom 19.
niskim kamenim zidom sa eljeznom ogradom i naglaenim ulazom od kojeg prema stoljea, kada poinje postupna izgradnja tog prostora, pa je vrt sveden na dananji
kui vodi etnica, uokvirena kamenom i zasuta sipinom. Stranji je vrt cjeline pravokutni oblik. Kapelica je smjetena u prizemlju bonog krila ljetnikovca, to je
zaputen, slabo odravan, dok je pristupni vrt, iako nedovoljno njegovan, zadrao netipino u dubrovakoj ladanjskoj arhitekturi. Posebnost ovog ladanjskog sklopa je
osnovne karakteristike izvorne dispozicije. Jednokatnoj ladanjskoj kui pridruena je i nova funkcija prvobitne obrambene kule, koja je tijekom 16. stoljea postala loa.
POLAZITA

Sve navedene graditeljske i stilske vrijednosti uvrtavaju ljetnikovac Marina Bunia 22. CJELINA LJETNIKOVCA PALADINA GUNDULIA (Kesteranek
u red vrlo vrijednih kulturnih dobara, ija vanost umnogome nadilazi dubrovake Lasi)
okvire.
Lokacija: Gru
Katastarske estica: Potpuna zatita povijesnih struktura (zona A): est. zgr. 179,
180/1, est. zem. 371 sve k.o. Gru; Djelomina zatita povijesnih struktura (zona B):
est. zgr. 178/1, 178/2, 178/3, 180/2, 181, 408, 409/1, 409/2, 811, 812, 1027, 1028,
1062, 1063, 1064, 1065, 1066, 1067, 1068, 1074, 1075, 2514 k.o. Gru; est. zem.
364, 366/1, 366/2, 367, 368/1, 368/2, 370, 372/1, 372/2, 372/3, 373/2, 373/3, 373/4,
1171 k.o. Gru
Ladanjski kompleks smjeten na zapadnoj strani Grukog zaljeva ograen je visokim
ogradnim zidom, s prsobranom u eonom dijelu. Ladanjska kua je jednokatnica
izduene pravokutne forme, uz koju se s obje strane prislanjaju okomito postavljena
prizemna krila zakljuena terasama. Kui se prilazi sa zapada kroz manji, prednji
vrt. Otvori glavnog proelja s viestrukim, plastino naglaenim profilacijama okvira,
organizirani su u pet vertikalnih osi. U prizemlju se u sredinjoj osi nalazi portal, te po
dva prozora lateralno. Prozori kata lee na profiliranom vijencu koji je kontinuirano
POLAZITA

provuen du svih fasada. U oblikovanju otvora prisutni su elementi manirizma,

poput presjeenihzabata pridranih volutama. Tlocrtna dispozicija prizemlja i kata
odgovara karakteristinoj podjeli sasredinjom dvoranom i po dvije bone prostorije.
Stubite za kat postavljeno je uz zapadni boni zid sredinje dvorane. Bona krila
zavravaju terasama kojima se pristupa iz kue i iz vrta. Na sjevernoj terasi nalazi
paviljon i kapelica posveena sv. Vlahu i Ivanu Krstitelju, dok je manja, juna terasa
natkrivena odrinom. U prizemlju sjevernog krila nalaze se orsan i cisterna, odijeljeni
nadsvoenim prolazom koji je neko vodio u sjeverozapadni dio vrta s ribnjakom.
Vrtni prostori ljetnikovca Gunduli djelomino su sauvani, no analizom arhivske
katastarske karte, po stanju iz 1837. godine, uoljiv je geometrijski pristup u nainu
oblikovanja vrtno - gradbenih povrina.Sustavom etnica vrtni je prostor ralanjen
na pravilna pravokutna polja, s postavom ladanjske kue u sredinji dio vrta (i ribnjak
je nekada bio uklopljen u geometriziranu sliku vrta), pa su prednji i stranji vrtovi
povezani dvoma nasuprotnim vratima ladanjske kue u sredinjoj saloi prizemlja, to
stvara jedintveni osjeaj proetosti arhitekture s vrtovima, motrei dubinu prostora sa
zapadnog, pristupnog ulaza u kompleks. S obje strane pristupne etnice karakteristina
je vrtna dubrovaka pergola s kamenim kolonama, klupama, arlama i ostalim vrtno -
POLAZITA

gradbenim elementima. Stranji vrtni prostor
sklad proelja. Unato zahvatima koji su degradirali vrtne prostore, kompleks
cjeline, odijeljen od ladanjske kue etnicom s kamenim poploenjem, prilagoen ljetnikovca Paladina Gundulia kvalitetnom arhitektonskom i vrtnom koncepcijom,
je konfiguraciji terena, tvorei manje terase kojima se pristupa uskim stubama, vrsnoom izvedbe, posebice arhitektonske plastike, te rijetko ouvanim izvornim
ugraenim u obrubne zidie. Organizacija vrtnih prostora (s nekadanjim ribnjakom), elementima ladanjske arhitekture i kamene opreme (terasa s kapelicom i
poloaj terase s kapelicom i paviljonom, te prostorna dispozicija unutranjosti paviljonom) svrstava se meu najznaajnija ostvarenja dubrovake renesanse.
tipini su primjer dubrovakog ljetnikovca prve polovice 16. stoljea (na jednoj
stubi u vrtu uklesana je 1527. godina), dok morfoloke karakteristike upuuju
napreoblikovanje proelja u posljednjoj etvrtini istog stoljea.Ladanjska je cjelina
tijekom posljednja dva stoljea doivjela niz zahvata kojima je naruena cjelovitost
vrtnog areala: sredinom 19. stoljea gradnjama je preoblikovan sjeveroistoni vrtni
prostor, u posljednjoj etvrtini 19. stoljea izgradnjom kua i skladita degradiran je
jugozapadni dio vrta s pravilnom ortogonalnom podjelom, stuporedom i odrinama,
a 1938. godine otkinut je sjeverozapadni dio kompleksa s ribnjakom (tu je danas
smjetena gruka trnica). Tijekom 2003. i 2004. godine na ljetnikovcu Gunduli
provedena je primjerena rekonstrukcija krovita i stropne konstrukcije iznad prvog
kata. Radovi rekonstrukcije izvedeni su s potpunim ouvanjem povijesnog principa
gradnje, a koritenjem postojee kupe kanalice kao gornje postignut je ujednaeni
POLAZITA

23. KUA BANAC
Prema stilskim obiljejima kompleks kue Banac moe se datirati u kraj 18.
Lokalitet: Gru
st., te je vrijedan preostali primjer stambenog graditeljstva Grua s elementima
ladanjske arhitekture. Unato kasnijim intervencijama i civilizacijsko-tehnolokim
Katastarske estica: est. zgr. 162/1, 162/2, 163/1, 163/2, est. zem. 279/1 k.o. Gru
preobrazbama cijelog predjela, kua Banac, poput graditeljskog relikta s kraja

18. stoljea svjedoi o nekadanjim karakteristinim grukim stambenim gradnjama s
Kua Banac kamena je katnica uokoljena nevelikom vrtom, omeenim ogradnim okolnim vrtovima, o tipu izgradnje pomorskih i brodograditeljskih kua, te stoga ima
zidom. Kua je tlocrtne osnove pravokutnika, a proelje joj je rastvoreno otvorima odlike kulturnog dobra.
organiziranim u tri vertikalne osi, uokvirenim kamenim okvirima jednostavne obrade,
nad kojima su profilirani vijenci. Proelje zavrava sredinjim belvederom s dva
prozora, a dvostreno krovite pokriveno je kupom kanalicom.
Mali stambeni kompleks od ulice dijeli niski ogradni zid, a pred kuom je vrt ortogonalne
podjele, sa etnicom, arlama i stuporedima, dok je sjeverni, zaelni vrt gospodarskog
tipa, sa cisternom, terasom s pucalom i manjom gospodarskom zgradom. Recentnim
zahvatom zapadni dio vrta je neto suen izmjetanjem zapadnog ogradnog zida
prema istoku za oko dva metra.
POLAZITA

24. DOMINIKANSKI SAMOSTAN SV. KRIA
mjestu, uz zapadnu stranu klaustra, ve je do temelja razgraena, a nova je podignuta
Lokacija: Gru
na mjestu takoer poruenog junog krila. Uz vanu ulogu u dubrovakoj religijskoj
Adresa: Obala pape Ivana Pavla II. 3
i kulturnoj povijesti dominikanski samostan Sv. Kria, unato znatnoj graditeljskoj
Katastarske estice: est. zgr. 85/1, 85/2, 85/3, 496, 2244, est. zem. 237, 1970 k.o. transformaciji sredinom 20. stoljea, predstavlja snaan urbanistiko - arhitektonski
Gru
Kompleks Dominikanskog samostana u Gruu sastoji se od klaustra, tri
samostanska krila, crkve Sv. Kria i zvonika. Klaustar je kvadratnog tlocrta,
rjeen kao atrij okruen trijemovima. Trjemovi se prema sredinjem, danas poploanom
atrijskom prostoru otvaraju
etirima arkadama. Polukrune lukove renesansnih profilacija nose toskanski stupovi
postavljeni na visoke postamente. Nad trijemovima su opekom poploane
terase bez ograde. Klaustar sa sjevera i istoka zatvaraju dva jednokatna
samostanska krila, s juga crkva, a sa zapada ogradni zid. Od crkve prema jugu prua
se tree, dvokatno samostansko krilo, a zvonik je istaknut zapadno uz proelje crkve.
Samostan je utemeljen 1437. godine, tijekom stoljea je dograivan, a temeljito je
preoblikovan pedesetih godina 20. stoljea, nakon to je tijekom II. svjetskog rata
stradao u bombardiranju. Teko oteena crkva tada nije obnovljena na izvornom
akcent u slici Grua.
POLAZITA

25. LJETNIKOVAC KABOGA - ZEC
portalom i prozorima koji ne prate raspored otvora kata. Proelja obje kue su
Lokacija: Gru
zakljuena profiliranim kamenim vijencem na konzolama a zajedniko dvostreno
Adresa: Obala pape Ivana Pavla II. 39 i 40
krovite ima pokrov od kupe kanalice.
Katastarske estice: est. zgr. 82, 83, 84, est. zem. 226, 227 sve k.o. Gru Ljetnikovac Nekad ograeni, prostrani stranji vrt u drugoj polovici 20. stoljea zaposjela su
Kaboga Zec smjeten je u sjeveroistonom dijelu Grukog zaljeva. Sastoji se od postrojenja tvornice ugljenografitnih proizvoda i potpuno ga devastirale. Zaelja su
dvije jednokatnice u nizu, pravokutne tlocrtne forme, poloene u pravcu sjever - jug, zaputena i degradirana manjim dogradnjama.
a glavnim, zapadnim proeljem orijentirane prema cesti i obali.
Prema prostornoj dispoziciji i stilsko-morfolokim osobitostima, sjevernu ladanjsku
Pred proeljem nalaze se manji vrtovi, od ulice odijeljeni visokim ogradnim zidom. kuu moe se datirati istekom 16. i poetkom 17. stoljea, dok je juna kasnijeg
Na krajnjem sjevernom dijelu proelja sjeverne kue naslanja se okomito poloeno postanka i datira se u 18. stoljee. Unato ogranienom oblikovnom dosegu, kao i
prizemno krilo - orsan, nad kojim je terasa. Unutranja dispozicija sjeverne kue naknadnim, uglavnom degradirajuim zahvatima, ljetnikovac Kaboga - Zec svjedoi
ponavlja uobiajnu diobu etae na sredinju dvoranu, koju okruuju po dvije bone o ukorjenjenosti i variranju tipolokih odrednica dubrovake ladanjske arhitekture
prostorije sa svake strane. Na katu mjesto sjeverozapadne, bone prostorije zauzela i u neto skromnijim inaicama.
je loa koja se prema terasi orsana rastvara velikim lunim otvorom stepenasto
profiliranog okvira. Ostali otvori proelja, organizirani u tri vertikalne osi imaju
stepenasto profilirane okvire, friz i vijenac. Manji, takoer luni otvor
loe na sjevernom proelju danas je zazidan. Glavno proelje june kue u zoni kata
rastvoreno je s etiri simetrino rasporeena prozora, a u zoni prizemlja sredinjim
POLAZITA

26. Nekadanje skladite ugljena Austrougarske ratne mornarice zvano kvadrima. Krov je pokriven utorenim crijepom (kupom francuzicom). Horizontalni
SOLSKA BAZA
oborinski kanali izmeu laa postavljeni su na spoju krovnih ploha, te su razvedeni
Lokacija: Gru
vertikalnim kamenim olucima uz glavno proelje.

Katastarske estice: est. zgr. 79/1, 79/4, 79/5, 79/6 k.o. Gru
Kompleks Solske baze smjeten je neposredno uz sjeverni dio Gruke obale i sastoji
se od etiri identine, meusobno povezane pravokutne lae, smjera pruanja sjeverjug. Konstruktivni sustav ini pet razdijelnih zidova, s dvostenim drvenim krovnim
konstrukcijama. Skladite je izvorno sluilo za pohranu ugljena, za parobrode Austrougarske ratne mornarice, u izvornom oblikovanju imalo je est laa, podignutih u
osmom desetljeu 19. stoljea. Dvadesetih godina 20. stoljea u junom dijelu druge
i pete lae uklanjanjem krovita i zabatnih zidova formirana su
otvorena dvorita. Probijanjem ceste (Carinskog puta) 1940. godine, sruene su dvije
zapadne lae, pa ih je do danas preostalo etiri. Nakon II. svjetskog rata kompleks je
sluio za skladitenje soli, pa mu otud i naziv Solska baza.
Glavno, juno proelje orijentirano je prema Grukoj obali i luci, dok se uz sjeverno
nalazi manje gospodarsko dvorite. Zie je izvedeno pravilno klesanim kamenim
POLAZITA

Kompleks je sagraen sredinom osmog desetljea 19. stoljea, vjerojatno nakon 27. KUA VILENIK (Ucovi Krti kalji)
poetka protuturskog ustanka u Hercegovini 1875. godine. Unato radikalnoj Lokacija: Gru - Kantafig
preobrazbi okolnog prostora od vremena gradnje, pa i nemalim izmjenama u odnosu Adresa: Neumska 6
na izvorno stanje graevine, skladita i danas u prostoru Grua predstavljaju uoljiv Katastarske estice: est. zgr. 71/1, 71/2, 71/3, 71/4, 71/5, 71/6, 72, est. zem. 166,167
akcent, neraskidivo vezan za njegovu noviju povijest kao prometnog i lukog
k.o.
sredita. Sagraena u razdoblju civilizacijsko-tehnike preobrazbe Grua i Dubrovnika Gru Kua Vilenik (Ucovi - Krti kalji) nalazi se u sjeverozapadnom dijelu
kao utilitarna arhitektura, njihova se vrijednost primarno procjenjuje u okvirima gradskog predjela Grua, nekadanjeg sredita brodograditeljsko - pomorske
kriterija spomenika tehnoloke kulture, svjedoei o tehnolokom stupnju razvoja i djelatnosti, najvanije privredne grane Dubrovnika. Uz danas ve iezla gruka
potrebama pomorstva u vremenu nastanka. Uz navedeno, skladita su sagraena za brodogradilita, tzv kare, postupno se formiralo naselje brodograditelja,
potrebe vojne mornarice, te se, tako mogu smatrati i dijelom razvedenog fortifikacijskog tradicionalni nizovi kua podizanih u mjerilu prostora, esto ukraavani kamenom
pejsaa Dubrovnika, kojeg je tijekom devetnaestog stoljea predano razvijala Austro arhitektonskom plastikom, okrueni vrtovima na dubrovaki nain. Ta je skromna
ugarska monarhija, vodei rauna o svojim geostratekim interesima. Konano, stambena izgradnja maloga puka odraavala uravnoteeni sklad s raskonim stilom
izgradnja skladita moe se vezati i za burna politika previranja u irem dubrovakom ladanjske izgradnje, tvorei kultivirani krajolik. Kui Vilenik pristupa se s jugozapadne
okruju sedamdesetih godina 19.
strane irokim stubitem, koje od ceste vodi do dvorinog portala
stoljea, te stoga predstavljaju povijesno svjedoanstvo o razdoblju austrijske kasno barokne profilacije. Glavno proelje orijentirano je prema jugozapadu, ima
vladavine, a kasnijim svojim mijenama i o postupnoj gospodarskoj i prometnoj otvore rasporeene u etiri pravilne okomite osi. Prozori imaju profilirane kamene
preobrazbi itavog predjela Grua.
okvire, jasuasti friz i vijenac. Profilirani kameni
POLAZITA

vijenac koji nose kamene konzole dijeli proelje od belvedera i krova. iroki belveder
postavljen u sredinjoj osi proelja, rastvoren je s dva prozora. Krov kue je dvostrean
sa skoenjima na zabatnim stranama i pokriven kupom kanalicom.
Na tom grukom predjelu koji granii s Kantafigom, na iezlom toponimu drugi
kar na Manini nalazila se i kua poznatog pomorskog kapetana Paska Vilenika.
Zacijelo je u Gruu ivjela cijela obitelj toga prezimena, jer austrijska arhivska
katastarska karta iz 1837. godine, prema popisu posjeda Arhiva mapa da Dalmaciju,
na predmetnim katastarskim esticama opisuje kuu kao oteenu, s tri korte i
cisternom u vlasnitvu Nikole Vilenika i brae. Radi se, zacijelo, o kui podignutoj
u 18. stoljeu, koja je u vrijeme crnogorsko-francuske okupacije Dubrovnika 1806.
godine bila poharana, odnosno zapaljena, no vanjski joj se plat s arhitektonskim
ukrasima djelomino sauvao. Kua Vilenik (Ucovi- Krti - kalji) kvalitetni je
primjer dubrovake suburbane stambene izgradnje 18. stoljea s intervencijama iz
19. stoljea.
POLAZITA

28. LJETNIKOVAC BOBALJEVI PUCI
glavno proelje s balatorijem duinom itavog krila.
Lokacija: Gru - Kantafig
U dananjem stanju ljetnikovac Bobaljevi - Puci tlorisnog je L oblika, sastoji
se od dva pravokutnika od kojih je jedan orijentiran istok - zapad, a drugi dio (koji
Katastarske estice: est. zgr. 60, 61, 62, est. zem. 154 sve k.o. Gru
je bombardiran i sruen u Drugom svjetskom ratu, a nedavno obnovljen) smjera

je sjever - jug. ine ga prizemlje, kat i trostreno krovite s pokrovom od kupe
Ljetnikovac Bobaljevi Puci smjestio se na predjelu Kantafiga u vrhu Grukog kanalice. Ladanjskoj se kui pristupa iz malog poploanog dvorita, ulazom na
zaljeva. Svojim je zapadnim, glavnim proeljem, okrenut prema Grukoj obali. zapadnom zidu junog krila, to vodi u iroko predvorje natkrito konzolnim svodom
Od nekadanjeg ladanjsko - gospodarskog kompleksa, opasanog ogradnim zidom, s urezanim jedrima, ugaono ukrtenim, s figuralno oblikovanim zaglavnim kamenom.
kulom, ureenim vrtom iz doba nastanka (druge polovice 16. stoljea) preostali su tek Predvorje ima komunikaciju sa sjevernim krilom koje je nedavno obnovljeno. Cijeli
dijelovi. S obzirom da je zgrada ljetnikovca stradala u ratu 1991. godine,
dio prizemlja zapadnog kraka zauzima prostrani orsan kojem se pristupa kroz iroki
provedeni su istrani radovi, a temeljem konzervatorskih smjernica i novih spoznaja, otvor glavnog proelja. Orsan je zasveden sedrastim, bavastim svodom. Dvokrako
ljetnikovac je obnovljen do kraja 1999. godine. Arhivski dokument potvruje kameno stubite vodi na kat, posebno u njegov zapadni dio, na krajnjem zapadnom
utemeljenje ljetnikovca 1567. godine, investitora Junija Mihova Bobaljevia koji kri dijelu s reprezentativnom prostorijom. Tu je nakon granatiranja 1991. godine u
strm i brdovit teren za gradnju kue i vrta. Vremenom se
Domovinskom ratu iznad zrcalonog stropa (iz vremena druge barokne obnove
prostorna koncepcija ljetnikovca mijenjala: od prvotnog izduenog pravokutnika ljetnikovca) pronaen kvalitetni tabulat ukupne povrine cca 45 m s oslikanim
ladanjske kue orijentacije istok - zapad, preko saetog L tlocrtnog oblika, do gredama, poljima i letvicama, figuralno biljne dekoracije, runo raen, nastao u
posljednje faze, nakon 1667. godine, kada se na terasi nad orsanom, konano oblikuje prvoj poslijepotresnoj fazi obnove na prelazu iz 17. u 18. stoljee. Glavno, zapadno
POLAZITA

proelje oblikovano je reprezentativno s pogledom na Gruki zaljev. U zoni prizemlja drveni oslikani tabulat reprezentativnog dijela, te se datira u drugu polovicu 17.
perforirano je irokim nadsvedenim vratima orsana, a uokvireno ugaonom rustikom stoljea. Ljetnikovac Bobaljevi - Puci primjer je dubrovake ladanjske izgradnje, te
s profiliranim impostom koji nosi razdijelni vijenac. Osam fino klesanih, profiliranih, je u kulturolokom pogledu svjedoanstvo visoke razine ivljenja, pa se kao izrazita
kamenih konzola nose balatorij irinom cijelog proelja s balustradom stupia oblika vrijednost graditeljskog nasljea vrednuje kao kulturno dobro
dvostruke kruke sa sredinjim florealno ukraenim bonim stupiima kvadratinog
presjeka, te stepenasto profiliranom poklopnicom. Kat je rastvoren dvoma vratima
stepenasto profiliranih okvira, izmeu kojih je u visini prekinutih zabata reljefni, fino
klesani grb obitelji Bobaljevi. Proelje zakljuuje stepenasto profilirani vijenac na
konzolama.
Ljetnikovac Bobaljevi - Puci unato djelomino sauvanoj prvotnoj parceli (okolnom
gustom urbanom izgradnjom negirani su dosta veliki dijelovi vrta), ipak je sauvao
dijelove ogradnog zida kompleksa, u tvorbi tkiva pomone zgradice obrise nekadanje
obrambene kule iz 1586. godine, maleni dio vrta kao dio svoje nedjeljive cjeline, te
ladanjsku kuu koja posjeduje nesumljivu spomeniku vrijednost: visoku arhitektonsku
kvalitetu, odmjerenu i vieslojnu, renesansnu, maniristiku i ranobaroknu plastiku, te
prostornu disopoziciju, izuzetnu koncepciju glavnog proelja, djelomino sauvan
POLAZITA

29. LJETNIKOVAC NATALI SORKOEVI
izdignuto u odnosu na razinu ceste, te do sredinjeg luka trijema vodi est stuba. Zona
kata odijeljena je od prizemlja razdijelnim vijencem nad kojim su, u sredinjoj zoni,
postavljena tri pravokutna prozora bogato profiliranih okvira s motivom
Katastarske estice: est. zgr. 53, 54 i 55/1, est. zem. 138/1, 139, 142, 148/1, 1156/1 sredinjeg tapa, jastuastim frizom i stepenasto profiliranim vijencem, a bono su
k.o.
smjetene dvije ugaone loe. Lukove loa nose stupovi i polustupovi razmjerno
kratkog tijela i kompozitnih kapitela. Proelje zakljuuje viestruko profilirani vijenac
Gru Ljetnikovac Natali Sorkoevi smjeten je u sjeveoistonom dijelu Grukog poloen na povijene kamene konzole. Krovite je dvostreno i pokriveno kupom
zaljeva, na predjelu Kantafig. Jednokatna ladanjska kua kvadratinog tlocrta, kanalicom. Prostorna dispozicija unutarnjosti doivjela je vie promijena tijekom
glavnim je proeljem usmjerena jugozapadu, prema grukoj luci i cesti, od koje je 19. i 20. stoljea, no ukazuje na uobiajenu simetrinu organizaciju sa saloom i
neto izmaknuta, a proirenje pred kuom koristi se danas kao parkiralite. Juno uz dvoranom kata te bonim prostorijama.
kuu smjetena je kapelica s glavnim proeljem prema sjeverozapadu. Stubite
izmeu ladanjske kue i kapelice uspinje se u nevelik stranji vrt, stijenjen izmeu Nastanak ljetnikovca datira se u kraj 16. stoljea, a primjenjeni arhitektonski elementi
kata kue i stmog, stjenovitog obronka brda. Uz sjeverozapadno proelje kue naslanja i njihovi kompozicijski odnosi, obrada pojedinih detalja kamene plastike, te dojam
se cisterna nad kojom je manja terasa u razini kata.
cjeline ukazuju na stilske odrednice manirizma. Temeljita preobrazba to ju je prostor

Grua doivio u posljednjem stoljeu, ogleda se i na primjeru ladanjskog kompleksa
Glavno proelje ladanjske kue, u zoni prizemlja, je rastvoreno trima lukovima Natali Sorkoevi: ograeni prednji vrt ljetnikovca, koji je nakada dosezao do
prostranog trijema, koji zauzima vie od polovice povrine prizemlja. Prizemlje je morske obale, poetkom 20. stoljea razgraen je usljed trasiranja eljeznike pruge
POLAZITA

i proirenja ceste, te je cjelovitost prostornog sklopa danas u znatnoj mjeri okrnjena, 30. KAPELICA SV. ANTUNA (Kompleks pomorske obitelji Krtica)
a izvorni odnos to ga je ljetnikovac gradio prema okolnom pejsau u potpunosti je Lokacija: Gru - Kantafig
negiran.
Adresa: Obala pape Ivana Pavla II.
Unato navedenom, ljetnikovac Natali-Sorkoevi kvalitetom arhitektonske plastike, Katastarske estice: est. zgr. 27, 28, 29, 90, 91 k.o. Gru
te odmicanjem od uobiajenih kompozicijskih shema svrstava se meu najznaajnija
ostvarenja dubrovake ladanjske arhitekture.
Kapelica sv. Antuna, locirana tik uz ogradni zid kompleksa Krtica, uz samu
prometnicu, smjetena je na Kantafigu, uz nekadanje, povijesno brodograditeljsko
podruje Stari kar, a graditeljski je element tradicionalne, u kasnijem vremenu ve
metamorfozirane dubrovake ladanjske izgradnje. Na tom, nekad gusto popunjenom
predjelu, vezanom uz brodograditeljstvo, nicale su tijekom 17. i 18.
stoljea male, jednostavne, ali ipak stislki sagraene kamene kue, iskiene klesarskim
ukrasima, uokoljene na strmim obalama Grukog zaljeva vrtovima i dvoritima u
njihovu mjerilu. Meu njima istie se duga jednokatnica pomorske obitelji Krtica,
gotovo dvojna kua s osam pravokutnih prozora. Okruena je visokim zidom dvorita,
na ijem su junom, uzobalnom dijelu troja vrata, od kojih jedna vode u kapelicu
sv. Antuna, smjerom pruanja paralelnom s kunim nizom. Povijesna fotografska
dokumentacija s kraja 19. st. ukazuje na stanje sukladno dananjem. Obiteljska
POLAZITA

kapelica sv. Antuna, usmjerenja istok-zapad, mala je sakralna jedinica, pravokutnog

tlorisa, kamene gradnje, dvostrenog krovita s ostatkom kamenog postolja za preslicu,
podignuta po obiaju i tradiciji dubrovakih ljetnikovaca, posveena sv. Antunu, iji
je kult bio rairen osobito u barokno doba.
Vrata u proboju ogradnog zida to vode u kapelicu ( kojoj je obitelj prilazila s
unutranje strane kroz glavni portal) svjedoe o rasprostranjenom obiaju koritenja
kapelice i u javne svrhe. Slika s njenoga oltara uvala se u upnom uredu u Lapadu,
na nadvratnicima kunih vrata urezani su monogrami KNJ i KN3, dok se na proelju
uzdizao plemiki grb u bogatom baroknom okviru. lanovi obitelji Krtica ili Krstelj,
peljeke provenijencije, bili su brodovlasnici, pomorski kapetani i brodograditelji.
Kapelica sv. Antuna po svojim tlocrtnim i oblikovnim odlikama, kao i po izboru
titulara datira se u 18. stoljee.
POLAZITA

31. KUA RAI
otvora. Istono proeje je bukano s jednim malim otvorom izvan osi sljemena krova,
Lokacija: Gru - Kanatafig
pomaknutim prema sjeveru u razini prvog kata.
Adresa: Jakljanska 7
Sjeverno proelje ima dvoja vrata i dva prozora, izmjenino rasporeena. Zapadno
Katastarske estice: est. zgr. 23/1, 23/2, est. zem. 75/1, 75/2 k.o. Gru
proelje je velikim dijelom zaklonjeno niim starijim objektom. Krovite je dvostreno.

Na junoj strehi nalazi se belveder. U razini oluka i
Kompleks Rai smjeten je sjeverno od Gruke luke na terasastom terenu. Sa na uglovima belvedera nalaze se dvije istaknute konzole. Krov je pokriven kupom
sjeverne i june strane ograen je susjednim vrtom, dok je na zapadu od susjedne kanalicom. U strukturi zia ovog proelja postoji razlika pa zakljuujemo da su
graevine ograen niskim pregradnim zidom. Sjeverno od kue je terasasti obraeni postojale razliite faze izgradnje. Zbog fakture i boje kvadara, ini se da je proelje
vrt s podzidom u suhozidu. S june strane kue je terasa sa gustijernom i kolonama. izvorno u prizemlju, do zakljuno petog otvora. U istoj povrini prvog kata
Pregraena je ogradnim zidiima na dva gotovo jednaka dijela, zapadni i istoni i u
struktura se mijenja. Zie je od slabije obraenog kamena, manjih dimenzija, sa
dva je nivoa. Kua je jadnokatnica s potkrovljem, pravokutnog tlocrta. Otvori glavnog, izbaenim uskim fugama.
junog, proelja smjeteni su u dvije horizontalne zone u nesimetrinoj raspodjeli. U Kua Rai graena je u nekoliko faza; najstarija struktura zida i obrada okvira potjee
prizemlju je uoljivo sedam otvora. Tri su ulaza i etiri prozora. Prozori prvoga kata iz 17.stoljea, dok je zona prvog kata doivjela preinake u 19.st.. Unutranjost je
su manjih dimenzija od onih u prizemlju, svi imaju neprofilirane okvire i po etiri adaptirana recentnijim intervencijama (pregraena
konzole na uglovima, osim dva krajnja na istonoj strani kod kojih nedostaje po jedna je armirano betonskom ploom na drvenim gredama). Kompleks ima kasnorenesansna
konzola.
Proelje zavrava istaknutim vijencem na konzolama, koji tee do zavrno petog
i barokna stilska obiljeja, s kontinuiranom stambenom namjenom.
POLAZITA

32. CRKVA SV. NIKOLE OD KARA
rubu s dva pilastra i profiliranim lukom. Na glavnom je oltaru uljana slika sv. Nikole
sa sveticama i svecima, s vedutom Grukog zaljeva, autora Carmella Reggia s poetka
Adresa: Pomoraca 7
19. stoljea.
Katastarske estice: est. zgr. 9 i est. zem. 36, 38, 40/2 k.o. Gru
Glavno, zapadno proelje rastvoreno je sredinjim portalom s dovratnicima i

nadvratnikom blage stepenaste profilacije, jastuastim arhitravom, nad kojim je istak
Crkva sv. Nikole od kara na Kantafigu smjetena je na padini brijega, meu gustom reljefnog i stepenasto profiliranog vijenca s profiliranom polukrunom lunetom. Juno
stambenom pukom izgradnjom nastalom uz povijesno gruko brodogradilite, od portala ostaci su dviju masivnih kamenih konzola, nad kojima
utemeljeno 1526. godine. Crkvi se prilazi stubitem do, kamenom poloane, pravokutne je nekada stajala kamena menza oltara koji je sluio za obavljanje bogosluja u vrijeme
terase, obrubljene kamenim sjedalom (klupicom), u ijem je
kunih bolesti, ali ujedno i za misna slavlja prilikom porinua brodova s oblinjih
uglu cisterna oble forme zidana sekundarno uporabljenim kamenim materijalom. grukih i kantafikih kverova -kara, do kraja 19. stoljea. Kronike biljee kako su
Sluila je za potrebe crkve, ali i okolnog stanovnitva.
bogosluja na otvorenom pratili Lapaani s Lazareta i Gimana. U
Jednobrodna crkva pravokutnog je tlocrta, s manjom pravokutnom apsidom uz koju osi portala, mala je kamena rozeta, a proelje zakljuuje profilirano postolje raskone,
je dozidana sakristija. U zapadnom je dijelu unutranjosti drvena konstrukcija kora,
trostruke preslice. Tri likovno i stihovno opremljena zvona su postavljena 1924.
bogato profilirane ograde, prostorno ralanjene izdvajanjem sredinjeg dijela s tri
godine (za austrijske vojne potrebe 1917. godine pretopljena su izvorna zvona), a za
pilastra, oslonjena na dva uska drvena stupa. Crkva je svoena bavastim svodom,
sva tri natpise je osmislio glasoviti knjievnik Ivo Vojnovi.
polegnutim na polukruno profiliranom vijencu, poploena kamenim grublje tesanim

ploama. Bavasto je svoena i apsida, otvora naglaenog pojasnicom, na vanjskom
POLAZITA

Sjeverno i juno proelje rastvoreno je tek po jednim, uskim prozorom iljastog ivota grukoga predjela tijekom cijele godine. Tradicija se dijelom uva i danas,
zavretka. Dvostreno krovite s kupom kanalicom zavrava profiliranim vijencem bogoslujem na Sveev blagdan. Crkva sv. Nikole od kara na Kantafigu, sukladno
na kamenim konzolama. Prvotna crkva sv. Nikole na Kantafigu prema povijesnim svojim graditeljskim odlikama, poloaju meu karima - grukim brodogradilitima,
izvorima spominje se 1300. godine kao eclesia sancti Nicolai de Grauosio, a nalazila a bjee utoite starim Gruanima, pomorcima i graditeljima brodova, kamo su se
se u blizini grukih lokaliteta Posta, Laposta (1278.) i Vinea quae
dolazili moliti Svecu za zatitu na putovanjima po dalekim morima, zahvaljivati za
dicitur Dollina (1300.). Dananja crkva sv. Nikole od kara, imenom potvrujui sretan povratak ili uspjean ishod svojih poslova, opisana u knjievnom djelu biskupa
brodograditeljsku memoriju predjela, bila je i matina crkva Bratstva sv. Nikole od Mata Vodopia zagovaratelja malog grukog puka, dakle i svojim kulturno-povijesnim
kara u Gruu, koje se spominje u popisu dubrovakih bratovtina iz 1560. godine. karakteristikama ima vrijednost kulturnog dobra.
Prema oblikovnim elementima graevina se svrstava u vrijeme zrele renesanse,
s kasnogotikim reminiscencijama, pa je rije o crkvi iju je gradnju, prema
dokumentima, ugovorio i sazidao zidar ivko Pavlov, iako za nekoliko lakata dulju i
iru od ugovorene, to se tumai potekoama gradnje na kosom i terasastom terenu,
te se crkva datira krajem 16. ili poetkom 17. stoljea.
Da je u to vrijeme mogla biti sagraena potvruje i izvjetaj papinskog vizitatora
Dubrovake nadbiskupije Johannesa F. Sormonesa, iz 1573./1574. godine, koji meu
ostalim navodi i crkvu sv. Nikole u Gruu. Crkva sv. Nikole od kara u kultu je i
dobro odravana, a do polovice 19. stoljea bila je sredite vjerskog
POLAZITA

33. LJETNIKOVAC MIHA BUNIA KABOGA
na Lapadu i palae Divone, pa su im zajednika ne samo neka osnovna obiljeja
Lokacija: Rijeka Dubrovaka - Batahovina
ve i majstori (kapelicu ljetnikovca 1538. godine izvodi Petar Andriji). Prostorni se
Adresa: Batahovina 2
odnosi organiziraju na dvije razine: u prizemlju (predvorje, trijem, donji vrt, voda) i
Katastarske estice: est. zgr. 67, 68, est. zem. 196/3, 196/4 , 195/5, 197/7, 203/2, na razini kata (dvorana i sobe, loa, terasa, kapelica, gornji vrt, okolni krajolik), pa
208/2, 208/3, 209, 210 k.o. Sustjepan
se istie kako je ovakav tip dubrovakog ljetnikovca sasvim originalan i u europskim
Ljetnikovac Buni - Kabui (Kaboga) na predjelu Batahovina smjeten je na lijevoj razmjerima.

obali Rijeke Dubrovake, od koje je odvojen cestom. Jednokatna kamena zgrada
ladanjske kue natkrivena je dvostrenim krovitem, proeljem okrenuta prema sjeveru.
Pred proeljem je trijem nad kojim je terasa koja komunicira s katom, rastvorenim s
triforom, s lateralnim monoforama, dok je sa zapadne strane naslonjena loa (loggia).
Pred njom, a okomito na ladanjsku kuu prua se orsan nad kojim je terasa. Zapadno
od loe, proeljem okrenuta sjeveru smjetena je kapelica. Kompleks je nastao u prvoj
polovici 16. stoljea, vrtnim je prostorom spojen sa susjednim ljetnikovcem Stay.
Unutranji raspored prostora korespondira s vanjskim, a pojava trijema i loe ea
Ljetnikovac Miha Bunia (koji je kasnije pripadao obitelji Kabui) izgraen je u je u prvoj polovici 16. stoljea kada je volumen ladanjske kue jo razmjerno
gotiko renesansnom stilu i jedan je od rijetkih na kojem se susreu dvije znaajne zatvoren, pa se veza s okolnim prostorom, ograenim vrtom i krajolikom upravo tako
arhitektonske teme ladanjske izgradnje:
uspostavlja. Terasa ljetnikovca, ujedno i pokrov trijema, nastavlja se nad orsanom, sa
trijem i loa. Mnoga obiljeja povezuju ovaj ljetnikovac s onim Petra Sorkoevia strane i iza ljetnikovca, pa tako prostrana terasa nadomjeta razmjerno malen vrtni
POLAZITA

prostor izmeu strme stijene i mora. Oblikovanju arhitektonske plastike, osobito 34. LJETNIKOVAC STAY
renesansnim oblicima stupovlja trijema i tordiranim stupova loe, vrtno-gradbenim Lokacija: Rijeka Dubrovaka - Batahovina
elementima, detaljima unutranje opreme, posebno kropionici na proelju kapelice Adresa: Batahovina 3
(koja ima kupolicu, obiljeje sakralne arhitekture prethodnih stoljea) posveena Katastarske estice: est. zgr. 65/1, 65/2, 66 i est. zem. 196/1, 196/2, 193, 197/1,
je po elji naruitelja izuzetna oblikovna i izvedbena panja, pa se moe zakljuiti 197/2, 197/3, 197/4 k.o. Sustjepan
kako su to mala remek djela arhitektonske dekoracije.Od velikih ljetnikovaca koji jo
uvijek postoje u Rijeci Dubrovakoj najstariji je onaj Miha Bunia (Kabuia) iz prve Ljetnikovac Stay se nalazi na lijevoj obali Rijeke dubrovake, na predjelu Batahovina.
polovice 16. stolja, uz koji se vezuju poeci ladanjske izgradnje na obalama Omble, Prostorna organizacija sklopa uvjetovana je smjetajem na stisnutom pojasu izmeu
svrstavajui ga ujedno u skupinu najvanijih dubrovakih spomenika, vrhunsko djelo obale rijeke i strmog brdskog obronka; ladanjska kua, reprezentativna katnica
dubrovake ladanjske arhitekture.
pravokutne tlocrtne osnove, zajedno s okomito

poloenim prizemnim krilom orsana, na ijoj se terasi nalazi kapelica, smjeteni su
u krajnjem sjevernom dijelu sklopa, dok se vrt prua prema jugu, pratei izvornu
liniju morske obale.Glavno, sjeverno proelje ladanjske kue rastvara se otvorima
organiziranim u pet vertikalni osi, a kompozicijom dominiraju visoki prozori kata s
oblim lukom unutar pravokutnog okvira. Jednako oblikovanim prozorima rastvorene
su i ostala proelja, a stroga simetrija vanjtine prenosi se i na unutranju dispoziciju,
sa sredinjom saloom, odnosno dvoranom kata i bono smjetenim sobama,
POLAZITA

rasporedom uobiajenim za dubrovaku ladanjsku arhitekturu. Stayev ljetnikovac na

Batahovini izgraen je u drugoj polovici 16.st. Vrijeme zrele renesanse ogleda se u
potpunoj simetrinosti tlocrtne sheme, u formatima prostorija, a osobito u rastvorenosti
proelja ime se uspostavlja veza unutranjeg i vanjskog prostora, prisna vezanost
arhitekture s prirodnim okoliem. Uz izvrsnu graditeljsku izvedbu vanjtine, istie
se i bogata unutranja oprema: zidni umivaonici, ormari u saloi i dvorani, izvrsno
proporcionirani u prostoru, s oblim kaneliranim stupovima i kompozitnim kapitelima,
u kojima se ogleda zrela renesansa, a nazire duh manirizma. Cjelina ljetnikovca Stay,
jednog od najznaajnijih spomenika dubrovake ladanjske arhitekture doivjela
je tijekom posljednjih stoljea mnogobrojne promjene, koje se odraavaju na
njenoj arhitekturu, kao i na neposrednom okoliu. Izvorno podignuta poput veine
ljetnikovaca Rijeke dubrovake na vodi, promjene je doivjela u 19. i poetkom
20. stoljea, kada se u vrtu s june strane ljetnikovca unosi iroko stubite, a dokida
etnica i odrina u donjem vrtu. Izgradnjom Jadranske turistike ceste 1963. godine
bezobzirno je sruena polovica krila s orsanom. Nakon viedesetljetne zaputenosti
ljetnikovac je nakon Domovinskog rata primjereno obnovljen, a danas se koristi za
potrebe restauratorske radionice.
POLAZITA
1.1.5 Obveze iz planova ireg podruja (obuhvat, broj stanovnika i

stanova, gustoa stanovanja i izgraenosti)
DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA

STRATEGIJA PROSTORNOG UREENJA RH
27. lipanj 1997
PROGRAM PROSTORNOG UREENJA RH
Narodne Novine 50/99
IZMJENA I DOPUNA PLANA DUBROVAKO NERETVANSKE UPANIJE
Slubeni Glasnik DN 6/2003, 3/2005, 3/2006, 07/2010
IZMJENA I DOPUNA PPU GRADA DUBROVNIKA
Slubeni Glasnik Grada Dubrovnika 7/05, 6/07, 10/07
IZMJENA I DOPUNA GUP-A GRADA DUBROVNIKA
Slubeni Glasnik Grada Dubrovnika br. 10/05, 10/07
POLAZITA

STRATEGIJA PROSTORNOG UREENJA RH
- poboljati pravnu regulativu kako bi se investicijski sustavi zainteresirali za koritenje

pomorskog prometa
Strategijom se navodi da luke i obale dolaze u sredite ekonomskog interesa. Na

obalnim podrujima, zbog mora kao jeftinog prijevoznog puta, smjetaju se znaajni PROGRAM PROSTORNOG UREENJA RH
gospodarski kapaciteti. Istodobno vano je potivati naela odrivog razvitka osigurati
koegzistenciju ekosistema i proizvodnje.
Pomorski promet treba planirati na razini potreba gospodarstva i prometa u cjelini,
U smjernicama razvitka prometnih sustava istie se da ire podruje Dubrovnika, te utvrditi prostorne zahtjeve za potrebna proirenja i modernizacije. Ureenje
zbog svog posebnog i izdvojenog poloaja na krajnjem jugoistoku zemlje, zahtjeva prostora pomorskog prometa mora se vriti primjenom odredaba relevantnih zakona
i zasluuje posebnu prioritetnu panju i tretman u povezivanju sa drugim dijelovima osobito onih koji reguliraju luke kao dio pomorskog dobra. Izgradnja i rekonstrukcija
Hrvatske, u meusobnom povezivanju dijelova Europe ( Italija, Crna Gora, Albanija postojeih pristana za brze brodske linije za vee turistike aglomeracije.
i Grka) ali i sa svijetom. Na tom podruju potrebno je uspostaviti brze i kvalitetne Prioriteti u izradi dokumenata su strateki plan razvoja svih luka, opi razvojni
brodske, trajektne i zrane veze, izgraditi suvremenu jadransku autocestu ( ispitati plan za vee luke. opi razvojni plan trajektne mree. Zbog osobitog utjecaja na
opravdanost eljeznice), te uspostaviti suvremeni sustava telekomunikacijskih veza.
prostor potrebno je sustavno kriterijski utvrditi razmjetaj i dimenzionirane marina,
Ciljevi i pravci razvitka pomorskog prometa:
usuglaeno sa ostalim aspektima koritenja prostora. Preporua se smjetaj marina
Revalorizirati i vrednovati izuzetne geoprometne prednosti jadranskog prometnog u postojeem urbanom tkivu. Osnovni ciljevi razvoja turistikog sektora su obnova,
pravca reorganizirati i tehnoloki unaprijediti hrvatske luke
potpunija valorizacija i zatita turistikih potencijala, te izgradnja novog turistikog
- poboljati praenje tehnikih i tehnolokih promjena u pomorskom prometu
identiteta.
POLAZITA

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAKO

NERETVANSKE UPANIJE
Slubeni Glasnik DN 6/2003, 3/2005, 3/2006 07/2010
Prostorni plan Dubrovako neretvanske upanije predstavlja znaajan dokument,
ije je smjernice za izradu dokumenata prostornog ureenja nie razine, potrebno,
u to veoj mjeri potovati i ugraditi u planska rjeenja. Stoga se daje izvod iz
odredbi za provoenje, koje su od utjecaja za planiranje i ureenje prostora Grukog
akvatorija.
lanak 11.
Odredba 29. mijenja se i glasi:
Na podruju Grada Dubrovnika, graevine od vanosti za republiku Hrvatsku su
slijedee:
Prometne graevine
Cestovne graevine s pripadajuim objektima i ureajima:
-
Jadransko-Jonska autocesta (autocesta A1 Zagreb Dubrovnik) (planirano)
Brza cesta Dubrovnik (Osojnik) ilipi Debeli Brijeg (planirano)
POLAZITA

Ostale dravne ceste
Jonsko jadranski plinovod
eljeznike graevine s pripadajuim graevinama, postrojenjima i ureajima osim Vodne graevine

industrijskih kolosijeka
portske graevine
brza du jadranska eljeznica (planirano)
Zrakoplovne graevine
-
vodoopskrbni sustav Dubrovnik

plato Sra u Gradu Dubrovniku (planirano)
zrana luka Dubrovnik

lanak 12.
Pomorske graevine
-
luka otvorena za javni promet osobitoga meunarodnog znaaja Gru,
Odredba 30. mijenja se i glasi:Graevine od vanosti za upaniju su:
luka nautikog turizma Miho Pracat Komolac
Cestovne graevine
luka nautikog turizma Marina Gru Lapad (planirano)
upanijske i lokalne ceste
Energetske graevine
Pomorske graevine
hidroelektrana Ombla (planirano)
luke otvorene za javni promet upanijskog znaaja
2 dalekovoda 220 kV D HE Dubrovnik Trebinje
luke nautikog turizma kapaciteta do 200 vezova
3 podzemna kabela 220 kV K HE Dubrovnik TSPlat (planirano)
brodogradilite luka Mokoica
Dalekovod 2x220, uvod 2 dalekovoda 220 kV D HE Dubrovnik Trebinje u Elektroenergetske graevine:
TS Plat (planirano)
dalekovod 2x110 kV DS HE Dubrovnik Komolac
Graevine za transport plina
dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE Dubrovnik-Komolac u TS Plat
POLAZITA

(planirano)
dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE Dubrovnik-Komolac u TS Sr,
Ostale graevine
alternativa s kabelskom dionicom 2x110 kV preko golf terena na Sru
(planirano)
podzemni kabel 110 kV K HE Dubrovnik - TS Plat (planirano)
podzemni kabel 110 kV K Sr-Lapad (planirano)
podzemni kabel 110 kV K Komolac-Lapad (planirano)
podzemni kabel 2x110 kV, uvod D Komolac-Ston u TS Lapad (planirano)
TS 110/20(10) kV Sr (planirano)
U okviru razvoja gospodarske strukture utvruju osnovna usmjerenja za razmjetaj
TS 110/20(10) kV Lapad (planirano)
sadraja u graevinskim podrujima izdvojene namjene izvan naselja:
sustav za odvodnju otpadnih voda Dubrovnika

Opa bolnica Dubrovnik
Sveuilite u Dubrovniku
lanak 16.
Dodaje se nova odredba 31b. koja glasi:
Graevine za transport plina s pripadajuim objektima, odnosno ureajima i
Gospodarska namjena - proizvodna I
postrojenjima:
Gospodarska namjena - povrine za iskoritavanje mineralnih sirovina E
Gospodarska namjena - povrine uzgajalita (akvakultura) H
Vodne graevine
Gospodarska namjena - poslovna namjena K
Regulacijske i zatitne vidne graevine:
Gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistika T
visokotlani distribucijski plinovodi
bujine graevine na podruju Sr
Graevine za zatitu voda
POLAZITA

lanak 56.
lanak 48.
Dodaje se nova odredba 54b-2. koja glasi:
Dodaju se nove odredbe 55a, 55b i 55c koje glase:
(3) Luka nautikog turizma planira se u naseljima i izdvojenim graevinskim
55c: portske luke upanijskog znaaja su slijedee:
podrujima ugostiteljsko-turistike namjene s najvie 400 vezova i max 10 ha.

(4) Luka nautikog turizma u graevinskom podruju naselja i izdvojenom
OPINA/GRAD naselje
naziv/lokalitet
Kapacitet (broj vezova)
Postojee/ planirano
Orsan
do 200
pt
Solitudo (LS i centar za vodene sportove)

do 200
pl
Korula
Korula
do 200
pl
Pupnat
Knea
do 100
pl
Metkovi
Metkovi
Metkovi
do 200
pl
Orebi
Orebi
Orebi
do 200
pt
Trpanj
Trpanj
Trpanj
do 100
pl
graevinskom podruju izvan naselja moe se prostornim planom upanije proiriti

ili planirati nova s povrinom akvatorija od najvie 10 ha. U luci nautikog turizma
Dubrovnik
Dubrovnik
mogu se planirati ugostiteljski, trgovaki, usluni, portski i rekreacijski sadraji.

Luke nautikog turizma detaljnije e se planirati u PPUO/G.
Korula
lanak 51.
Dodaju se nove odredbe: 54d, 54e, 54f i 54 g. koje glase:
54d: Luke nautikog turizma dravnog znaaja su sljedee:
Opina/grad
Naselje
Naziv/lokalitet
Kapacitet (broj
vezova)
Post/ plan
Dubrovnik
Dubrovnik
Marina Gru - Lapad
do 400
pl
Korula
Komolac
Korula
ACI Marina Miho Pracat

ACI marina Korula
do 450
do 400
pt
pt
Dubrovako primorje
Kruica
Luka - suha marina
do 400
pl
Ploe
Lastovo
Doli
Ploe
Pasadur
Sestrice
Pod cestom
Jurjeva Luka-Kremena
do 400
do 400
do 400
pl
pl
pl
POLAZITA

lanak 111.
brza cesta Dubrovnik - Debeli brijeg,
planirane spojne prometnice sa Jadransko-Jonske autoceste na cestovnu mreu
Odredba 127. se mijenja i glasi:
nieg reda,
Cestovni prometni sustav ini mrea sljedeih cestovnih koridora i pripadajuih
graevina:
uvala Knea na Koruli) i spojna cesta Knea-Pupnat kao koridor za istraivanje,
Jadransko-Jonska autocesta (autocesta A1 Zagreb-Dubrovnik), dionica granica -
most (uronjeni tunel) preko Korulanskog kanala - rt Sv. Ivan na Peljecu -

ostale dravne, upanijske i lokalne ceste.
Splitsko-dalmatinske upanije - vor Ploe - vor Metkovi-vor Opuzen Opuzen

lanak 119.
- vor Peljeac-vor Rudine-vor Doli-vor Slano-vor Osojnik (Dubrovnik) -

granica BiH,
-
autocesta A10 (odnosno TEM II transeuropska magistrala u koridoru Vc:
Republika Maarska-Beli Manastir-Osijek-Slavonski amac-(Sarajevo-Mostar)-
U IDPPDN je omogueno na postojeim dravnim, upanijskim i lokalnim
Ploe, dionica granica Republike Bosne i Hercegovina - vorite Metkovi (A1)
cestama sukladno Zakonu provoditi promjene kategorije i trasa u sluaju gradnje
brza cesta preko Peljeca: vor Peljeac (Jadransko-jonska autocesta)-vor
obilaznica, zamjenskih ili novih pravaca. Rekonstrukcija pojedinih dionica radi
Slivno Ravno-vor Duboka-Komarna-most Peljeac-Brijesta-vor Brijesta-vor
poboljanja prometno-tehnikih elemenata ne smatra se promjenom trase takve
Zarade-vor Metohija-vor Prapratno-vor Zaton Doli-vor Doli (Jadransko-jonska ceste.

autocesta),
-
brza spojna cesta za grad i luku Ploe,
POLAZITA

lanak 122.
plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru (Narodne novine, broj 64/09. i
66/09.) odreuju se unutar luka otvorenih za javni promet:
Na podruju upanije sustav pomorskog prometa ine luke otvorene za javni
iskrcajna mjesta za ribarska plovila duljine preko 15 metara
promet:
Sustjepan, Gru (Grad Dubrovnik), Ploe (Grad Ploe), Korula-zapadna obala, U
Opina/ grad Naselje
naziv/ lokalitet
Nazivi luka prema

Naredbi o razvrstaj
Vrsta u (PL, Znaaj (M, D,
luka...(96/96)
TL)
, L)
(Grad Korula), Slano (Opina Dubrovako primorje), Prapratno (Opina Ston),

Napomena)
Trstenik operativna obala uz rampu za trajektni promet, Orebi operativna obala

uz rampu za trajektni promet (Opina Orebi), Brna (Opina Smokvica), Vela Luka
Gru - Putnika Luka Gru

Luka
-putnika luka
Gradska Luka
Dubrovnik
Dubrovnik
PL, TL
Gradska luka Dubrovnik -putnika

luka
PL
Proirenje
jugozapadna strana trajektnog pristanita (Opina Vela Luka), Ubli operativna

obala uz rampu za trajektni promet, Ubli-Jurjevo (Opina Lastovo),
iskrcajna mjesta za ribarska plovila duljine ispod 15 metara Gradska luka, Zaton,
Dubrovnik
Koloep, Lopud, Suura, ipanska Luka (Grad Dubrovnik), Raie, Zavalatica

Gru
Luka Gru
PL
Proirenje 550 vezova
(Grad Korula), Cavtat, Molunat (Opina Konavle), Mlini, Srebreno (upa

dubrovaka), Blace (Opina Slivno), Hodilje, uljana (Opina Ston), Drae (Opina
lanak 123.
Dodaju se nove odredbe 139a, 139b, 139c, 139d i 139e. koje glase:
139a: Na podruju upanije sukladno Odluci o popisu iskrcajnih mjesta za ribarska
Janjina), Trpanj (Opina Trpanj), Kuite, Lovite (Opina Orebi), Lumbarda

(Opina Lumbarda), Prigradica (Opina Blato), Polae, Sobra, Saplunara (Opina
Mljet), Zaklopatica (Opina Lastovo).
139 d: Pri izradi planova nieg reda, na mjestima koja se tradicionalno koriste za
POLAZITA

privez plovila lokalnog stanovnitva predviaju se sidrita i komunalna privezita u

sklopu luka otvorenih za javni promet.
Elektroenergetska mrea
Graevina
Koridor graevine (m)
Vrsta
Vrsta
postojea
planirana
dalekovod 2x400 kV
80
100
Dalekovod 400 kV
70
80
Dalekovod 2x220 kV
60
70
Dalekovod 220 kV
50
60
Kabel 220 kV
12
Dalekovod 2x110 kV
50
60
Dalekovod 110kV
40
50
Kabel 2x110kV
12
Kabel 110kV
10
Kategorija
lanak 139.
dravni
Dodaju se nove odredbe 156a, 156b i 156c, koje glase:
Dalekovod/
Kabel
156a: Elektroenergetska mrea mora se planirati uvaavajui uvjete razgranienja

prostora prema obiljeju, koritenju i namjeni, te se odreuje irina zatitnih
pojaseva
upanijski
Za podmorske postojee i planirane elektroenergetske kabele od 110 kV
potrebno je osigurati zatitne pojaseve 4 (etiri) puta najvee dubine mora na trasi.
-
Dalekovodima kad se grade kao zrani vodovi, odnosno podzemni kabeli,
potrebno je osigurati sljedee zatitne pojaseve:
POLAZITA

Koritenje i ureenje prostora unutar koridora dalekovoda i kabela treba biti u
obradu ostatnog organskog otpada iz procesa predobrade i sortiranja otpada, te
skladu s posebnim uvjetima nadlenih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima.
odlaganje ostatka nakon obrade) i odreuju potencijalne lokacije za objekte u
Unutar koridora dalekovoda u pravilu nije dozvoljena gradnja i rekonstrukcija
sustavu gospodarenja otpadom.
stambenih, poslovnih i industrijskih objekata. Taj prostor moe se koristiti primarno

za voenje prometne i druge infrastrukture u skladu sa zakonskim propisima i
lanak 209.
standardima. Za bilo koji zahvat unutar koridora dalekovoda potrebno je ishoditi
posebne uvjete od korisnika HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o.
235: Planirane lokacije u sustavu gospodarenja otpadom su:

- Grabovica (Dubrovnik)
lanak 171.
Potrebno je izvriti predtretman otpadnih voda ugostiteljsko-turistikih objekata,
servisa i industrijskih pogona na vlastitim ureajima za proiavanje prije
uputanja u javni kanalizacijski sustav.
lanak 404.
IDPPDN-om se utvruje cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (izdvojeno
skupljanje otpada, recikliranje otpada, kompostiranje organskog otpada, termiku
POLAZITA

IZMJENA I DOPUNA GUP-A GRADA DUBROVNIKA
I. RAZVOJ I UREENJE POVRINA NASELJA
Slubeni Glasnik Grada Dubrovnika br. 10/05, 10/07
1.2.3. Mjeovita -veinom poslovna namjena - M2

lanak 11.
Na povrinama mjeovite - veinom poslovne namjene mogu se graditi jednonamjenske
poslovne graevine i stambeno-poslovne graevine.Graevine za stanovanje u
prizemlju obvezno imaju javne ili poslovne sadraje.
Povrine za preteno poslovnu namjenu nalaze se ili se planiraju uz znaajnije gradske
poteze i u sredinjim gradskim prostorima.
Na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene mogu se graditi i ureivati
sadraji za:
-
poslovnu i stambenu namjenu,
javnu i drutvenu namjenu,
ugostiteljsko-turistiku namjenu,
trnice, robne kue,
port i rekreaciju,
parkove i djeja igralita,
javne garae,
POLAZITA

infrastrukturne objekte.
Preteito usluna K1
Na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene ne mogu se graditi trgovaki -
Preteito trgovaka K2
centri (sukladno posebnim propisima), skladita i proizvodne graevine.
Komunalno-servisna K3
Garano-poslovne graevine K4
1.2.6. Gospodarska namjena - G

lanak 14.
Ugostiteljsko-turistiku namjenu (crvena)

-
Zonama gospodarske namjene pripadaju proizvodne - veinom industrijske i obrtne, -
Hotelski kompleksi T1
Turistiko naselje T2
poslovne -preteito uslune, trgovake, komunalno-servisne i garano-poslovne Proizvodna namjena - I odnosi se na industrijske, obrtne i gospodarske pogone,
graevine, ugostiteljsko-turistike graevine - hotelski kompleksi, turistika naselja, skladine prostore, poslovne, uredske i trgovake graevine.
te luke posebne namjene.
Poslovna namjena - K obuhvaa poslovne, upravne, uredske, trgovake i uslune
Povrine gospodarske namjene odreene su za:
sadraje, gradske robne kue, proizvodnju, komunalno-servisne i garano-poslovne
Proizvodnu namjenu (ljubiasta)
prostore, poslovne hotele, stanovanje u manjem postotku i sl.
Preteito proizvodna namjena I1
Preteito obrtna I2
Poslovnu namjenu (naranasta)
Na povrinama proizvodne namjene (1) i poslovne namjene (K) mogu se graditi i:

-
izlobeno-prodajni saloni,
poslovni i usluni sadraji,
POLAZITA

1.2.8. Javne zelene povrine
obrtni sadraji,
veletrgovine i trgovine,
prometne graevine, javne garae, portske povrine,
gradski komunalni servisi,
Javni park - Z1 javni je neizgraeni prostor oblikovan vegetacijom i parkovnom
graevine za malo poduzetnitvo,
opremom, namijenjen etnji i odmoru graana.
tehnoloki parkovi,
Vrtovi, perivoji - Z3 podruja su ladanjskih kompleksa Gueti-Lazarevi, Rasti-
stambeni i turistiki sadraji, javni i drutveni sadraji (zdravstveni, predkolski, onovina,
lanak 16.
kulturni, vjerski i sl.) maksimalno 40 % graevinske bruto povrine,
Bozdari-kaprlenda i Buni-Bona-Kaboga u Rijeci dubrovakoj, te perivoji na
Lokrumu.
infrastrukturni objekti.
Ugostiteljsko-turistika namjena - T1 obuhvaa hotele, ugostiteljske, portsko- Ureenju podruja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka treba prethoditi izradba hortikulturnog
rekreacijske graevine, specijalizirane trgovine, zatitne zelene i parkovne povrine. projekta.
Ugostiteljsko-turistika namjena -T2 su turistika naselja u zelenilu s prateim
ugostiteljskim i rekreacijskim sadrajima, zatitnim zelenim i parkovnim povrinama. 1.2.10. Povrine i koridori infrastrukturnih sustava - IS
lanak 18.
Povrine infrastrukturnih sustava su linije i povrine na kojima se mogu graditi
znaajnije komunalne graevine i ureaji te graevine infrastrukture na
POLAZITA

posebnim prostorima i graevinskim esticama, te linijske i povrinske graevine 2. UVJETI UREENJA PROSTORA ZA GRAEVINE OD VANOSTI ZA
za promet.
DRAVU I UPANIJU
Na povrinama namijenjenima za gradnju komunalnih graevina i ureaja i 2.1. Graevine od vanosti za Republiku Hrvatsku
lanak 30.
graevina infrastrukture na posebnim prostorima, grade se:

-
morska luka otvorena za javni promet osobitoga meunarodnog znaaja,
Pomorske graevine
morske luke dravnog i upanijskog znaaja.
luka otvorena za javni promet osobitoga meunarodnog znaaja Gru,
luke nautikog turizma:
Na povrinama odreenima za linijske, povrinske i druge infrastrukturne graevine -

prometa grade se i ureuju:
-
ulina mrea i trgovi,
autobusni kolodvori, taksi-stajalita i druge prometne povrine,
javne garae,
pjeake zone, putovi i si.,
marina Mino Pracat - Komolac, kapaciteta 450 postojeih vezova,

Nautiko-turistiki centar, kapaciteta 400 vezova.
2.2. Graevine od vanosti za upaniju

lanak 31.
Pomorske graevine
- javna parkiralita,
luka otvorena za javni promet upanijskog znaaja: gradska Luka Dubrovnik,
benzinske postaje s prateim sadrajima,
luke otvorene za javni promet lokalnog znaaja: luka Gru, luka Komolac, luka
trafo-stanice i ostali komunalni objekti i ureaji.
Sustjepan s ribarskom lukom, luka Mokoica s ribarskom lukom, luka Lokrum,
Objekti i ureaji komunalne infrastrukture grade se na prostorima svih namjena.
luke posebne namjene: portska luka Gru.
POLAZITA

lanak 34.
prometa u mirovanju kontaktnog podruja, te terminala javnoga gradskog prijevoza,
Prilikom izradbe strune podloge za izgradnju, rekonstrukciju i ureenje pomorskih -
izgradnju novih sadraja i multifunkcionalnih prostora (tehniki muzej,
graevina od
izlobeno-prodajni
dravnog interesa, potrebno je:
prostori, trgovine, ugostiteljstvo),
organizacijom prostora Luke Gru kao putnike luke omoguiti:
razvitak Luke kao sredita s cjelovitim putniko-turistikim obiljejem, koje e i zrani),
prerasti u glavno turistiko-trgovako-prometno sredite Grada Dubrovnika,

-
proirenjem podruja luke od Kaboge do poetka odvojka za Sustjepan (u duljini
ureenjem postojeih i gradnjom novih obala omoguiti operativnost za od oko 500 m) omoguiti izgradnju pristana i RO/RO prometovanja te omoguiti
nesmetan pristan linijskih i brodova-hotela,

-
maksimalni koeficijent izgraenosti podruja iznosi 0,5, a minimalni postotak
postii odreenje Dubrovnika kao cjelogodinje luke krunih putovanja zelenila iznosi 10%;
raunajui na mogunost proirenja turistike ponude,

-
osiguranje sadraja za prihvat i sjecite svih vrsta prometa (cestovni, pomorski
manipulacije potrebne potroake robe.
izgradnjom prateih objekata i sadraja omoguiti Luci pruanje usluge prihvata
Nautiko-turistiki centar (planirani maksimalni kapacitet 400 vezova):
velikog broja putnika, uz opskrbu i servis brodova,
izgraditi trajektno pristanite na podruju Batahovine,.
centra (domicilna luica na podruju Batale, marine Gru i portske luice JD Orsan),
osnivanje slobodne carinske zone,
ureenje terminala javnog gradskog prijevoza i taksi-stajalita,
i kontaktnih prostora, a na obali od luice Batala do vile Mladinov izgraivat e
osiguranje parkiralinog prostora (garae) i javnog parkiralita radi rastereenja se sadraji raznih namjena od poslovno-komercijalnih (potrebnih za marinu),
cjelovito uvianje grukog akvatorija, a ne posebno zone Nautiko-turistikog

centar marine Lapad planiran je na prostoru hotela Lapad, vile Pitarevi
POLAZITA

ugostiteljskih i javnih sadraja potrebnih Gradu i marini.

-
definirati
pri planiranju pojedinih sadraja na podruju grukog akvatorija respektira se -
zone zasebnih luka posebne namjene (komunalne, portske, luke nautikog
prirodna konfiguracija zaljeva i ograniena mogunost manevra brodova; plovni put turizma...), njihova veliina, centri i podcentri te naini dodjele koncesije za budue
u Gruku luku - Dubrovnik vodi kanalom Daksa, prostorom izmeu otokaDakse i koritenje.
kopna u irini od 780 m; prolaz kroz Mala vrata (prostor izmeu poluotoka Lapada
i otoka Dakse u irini od 370 m nije doputen); irina ua Rijeke dubrovake je 3. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
290 m; ulaz je u luku Dubrovnik je za sve brodove isti - irina ulaza u luku iznosi
2,0L putnikog broda duine 125 m, to iznosi ukupno 250m; od rta Kantafig, zbog
lanak 37.
ogranienih prostornih mogunosti, irina plovnog puta iznosi 1,2L putnikog broda Graevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti na povrinama gospodarske
duine 125m, stoje ukupno 150m, a toni gabariti e se odrediti detaljnijim analizama namjene, tj. proizvodne namjene - I, poslovne namjene - K, ugostiteljsko-turistike
i urbanistikim planom ureenja,
-
namjene - T, mjeovite, preteno stambene namjene - M1 i mjeovite, preteno
pri ureivanju ili rekonstrukciji pomorskih graevina respektirat e se krajobrazna poslovne namjene - M2.
i kulturno-povijesna matrica prostora jer su zahvati predvieni na podruju oblikovno Posebno razgraniene gospodarske zone (K1, K2, K3, K4) na podruju Grada
vrijedne urbane cjeline Dubrovnika,
-
prostor Nautiko-turistikog centra ne smije se izdvajati ogradom od ostalog
dijela naselja;
-
Dubrovnika od Orsule do Kantafiga

lanak 41.
UPU-om Grukog akvatorija e se za podruje od Batale do vile Mladinov U okviru posebno razgranienih gospodarskih zona K1 - preteito usluna, K2 -
POLAZITA

preteito trgovaka, K3 - komunalno-servisna, K4 - garano-poslovne graevine sagraenu

na uem urbanom podruju Grada Dubrovnika od Orsule do Kantafiga planirani su javnoprometnu povrinu kolnika irine najmanje 5,5 m, ili je za javnoprometnu
sljedei sadraji:
povrinu
izlobeno-prodajni saloni,
prethodno izdana lokacijska dozvola,
poslovni, usluni i drutveni,
najmanja veliina graevinske estice iznosi 800m2,
obrtni,
najvei koeficijent izgraenosti graevinske estice iznosi 0,4, ako urbanim
trgovine,
pravilima nije propisan vei koeficijent,
prometne graevine, garano-poslovne graevine,
gradski komunalni servisi,
poslovne i uslune sadraje, 3,5 za garano-poslovne graevine (ako urbanim
graevine za malo poduzetnitvo,
pravilima nije propisan vei koeficijent iskoritenosti), 1,0 za obrtne i trgovake
najvei koeficijent iskoritenosti iznosi 2,0 za izlobeno-prodajne salone,
sadraje, servise, obrte i usluge te ostale sadraje,

-
stambeni i turistiki sadraji, maksimalno 40% graevinske (bruto) povrine,
najmanja udaljenost graevine od mea susjednih graevinskih estica iznosi
infrastrukturni objekti.
H/2 (H=visina graevine mjereno od najnie toke ureenog terena uz graevinu do

njezina vijenca), a ne manje od 3,0 m,
Graevine iz prethodnog stavka valja graditi prema uvjetima:
najmanja udaljenost graevine od javnoprometne povrine iznosi 5,0 m,
djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugroavati okoli,
najmanje 20% povrine graevinske estice mora biti hortikulturno ureeno,
graevinska estica za gradnju gospodarskih graevina mora se nalaziti uz -
parkiranje vozila mora se rjeavati na graevinskoj estici prema normativima
POLAZITA

propisanima u lanku 72.

-
rekonstrukcijom postojeih graevina.
Rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) postojeih graevina i gradnja Izgraene ugostiteljsko-turistike zone mogu se rekonstruirati radi poveanja
zamjenskih graevina u zonama gospodarske preteno poslovne djelatnosti ija je kvalitete ponude (smjetajnih kapaciteta i prateih sadraja: portsko-rekreacijski
namjena sukladna planiranoj namjeni, mogua je pod sljedeim uvjetima:
-
sadraji, ugostiteljski objekti, objekti za zabavu, ureenje otvorenih prostora, bazena,
min. udaljenost rekonstruirane ili zamjenske graevine od granice graevinske kupalita, parkiralita ili garaa i si.) prema sljedeim uvjetima:
estice
treba biti 4,0 m,
u sklopu postojeih (izgraenih) turistikih zona, obvezno je potovati kriterij
bruto graevinska povrina moe se poveati za maks. 30% postojee na zadravanja postojee udaljenosti od morske obale, na kojem je prostoru zabranjena
graevnim esticama min. povrine od 600 m2,

-
prilikom rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i gradnje zamjenskih graevina
bilo kakva nova gradnja, osim ureenja kupalita, bazena, ugostiteljskih objekata,
koeficijent izgraenosti i iskoritenosti mogu biti vei 10% od maks. doputenih etnica, odmorita, parkova i ostalih ureenih zelenih povrina,
za novu gradnju.
nije doputena prenamjena zona i graevina ugostiteljsko-turistike namjene (T1
Posebno razgraniene gospodarske zone (T1, T2) na podruju Grada Dubrovnika od - hotel, T2 -turistiko naselje) u stambenu / mjeovitu namjenu, tj. u vieapartmanske
Orsule do Kantafiga
ili viestambene objekte,
lanak 43.
u okviru izgraenih ugostiteljsko-turistikih zona za zatiene graevine i
Gospodarsko - ugostiteljsko-turistike zone (T1 - hotelski kompleksi, T2 - turistika povijesne vrtove, u svrhu rekonstrukcije, zamjene, dogradnje i nadogradnje potrebno
naselja) na uem urbanom podruju od Orsule do Kantafiga ureuju se gradnjom je ishoditi konzervatorske uvjete,
novih ugostiteljsko-turistikih graevina i prateih sadraja, te dogradnjom ili -
postojei koeficijent izgraenosti mogue je poveati samo ako je zadovoljena
POLAZITA

minimalna udaljenost od susjedne graevinske estice od 4,0 m,
6. UVJETI ZA UTVRIVANJE TRASA I POVRINA PROMETNE,
postojee graevine visine do P+4+Pk ne mogu se nadograivati,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREE
koeficijent iskoritenosti (kis) mogue je poveati za 1 -1,5 ako postojei 6.1.1.2. Parkiralita i garae
koeficijent izgraenosti (kig) nije vei od 0,7,

-
lanak 72.
ako se rekonstrukcijom poveavaju kapaciteti podzemnog garairanja, postojei Promet se u mirovanju rjeava javnim ili privatnim parkiralinim/garanim prostorom.
koeficijent iskoritenosti mogue je poveati do maksimalno 4,0, doputa se gradnja Postojei deficiti parkiralinog prostora nadoknauju se postupnom gradnjom javnih
podrumskih potpuno ukopanih etaa do 70% izgraenosti graevinske estice ako na parkiralita/garaa, na uem urbanom podruju naselja Dubrovnik (Dubrovnik,
njoj nema postojeega
-
Mokoica).
vrijednog visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja Uz svako novo parkiralite potrebno je urediti drvored.
postojee vegetacije.
Poloaj osnovnih javna parkiralita i javnih garaa prikazan je u grafikom dijelu
Odredbe ovog lanka se primjenjuju ako urbanim pravilima nisu propisani posebni elaborata Generalnog plana, kartografski prikaz broj 3.1. Promet, u mjerilu 1:5.000.
uvjeti.
Za parkiranje se koristi i dijelovima ulica, osim glavnih gradskih ulica, ako se time
5. UVJETI I NAIN GRADNJE STAMBENIH GRAEVINA
ne ugroava sigurnost odvijanja prometa i, posebno, kretanje pjeaka. Parkiralina
lanak 52.
7. Poslovne i stambeno-poslovne graevine u preteno poslovnim zonama (M2)
se mjesta na cesti postavljaju uzduno, koso ili okomito na kolnik ceste, ovisno o
mogunostima, uz obvezno osiguranje zadanoga poprenog profila ceste, posebno
Grade se kao srednje i visoke graevine, prema urbanim pravilima za dotinu zonu ili pjeakoga plonika. Parkiralina se mjesta organiziraju na udaljenosti od najmanje
prostornim planovima detaljnijega stupnja razrade.
10,0 m od pjeakog prijelaza preko ulice. Ako se parkiralita grade uz kolnik gradske
POLAZITA

ulice, doputena brzina kretanja za motorna vozila ne smije biti vea od 50 km/h.
podruju. Posebnom odlukom utvrdit e se obveza plaanja trine cijene za svako
Na podruju obuhvata UPU-a Gru problem prometa u mirovanju rjeavat e se parkiralino mjesto za koje se trai odstupanje, i ta sredstva namjenski e se troiti za
mreom garanih objekata, a sve prema prostorno-prometnoj studiji i UPU Gru.
gradnju javnih parkiralita i garaa najbliih lokaciji za koju se trai odstupanje.
Potrebni broj parkiralinih mjesta odreen je prema namjeni graevina. Kada zbog Postojee garae ne mogu se prenamijeniti u druge sadraje.
prostornih mogunosti nije mogue osigurati propisani parkiralini prostor u gusto Iznimno je mogue graditi garae i urediti parkiraline povrine u svim zonama, kao
izgraenim dijelovima grada, tada je obveza investitora platiti odgovarajui iznos zasebne graevine, na graevinskim esticama koje svojim oblikom i veliinom ne
za gradnju javnog parkiralita ili garae to slui planiranoj graevini. Plaanje se udovoljavaju parametrima za gradnju stambenih i javnih graevina uz ispunjavanje
regulira posebnom odlukom.
sljedeih uvjeta:
Pri gradnji novih ili rekonstrukciji postojeih graevina, ovisno o vrsti i namjeni -
potrebno je urediti parkiralita/garae na graevinskoj estici.
za pristup treba ishoditi odobrenje mjerodavnoga tijela ovisno o kategoriji
prometnice s koje se rjeava pristup,
U postupku izdavanja lokacijske i graevinske dozvole za izgradnju graevina -
maksimalna udaljenost do graevine kojoj parkiralite ili garaa slue, treba biti
stambene, javne, gospodarske, turistike, portsko-rekreacijske i druge namjene 100 m.

potrebno je osigurati parkiralisna mjesta (na graevinskoj estici ili u sklopu U gradskim dijelovima gdje je izraen nedostatak parkiralita, a posebno u zonama
jedinstvenog zahvata koji se odreuje dokumentom prostornog ureenja detaljnijeg visoke gustoe (Gru), omoguuje se ureenje parkiralita i gradnja zajednikih
stupnja razrade) prema tablici na 323. stranici.
podzemnih garaa na dijelovima graevinskih estica na kojima su izgraene
Omoguuje se odstupanje od potrebnog broja parkiralinih mjesta iz tablice ako stambene i stambeno-poslovne
se planirana graevina ili zahvat u prostoru gradi u zatienoj jezgri i kontaktnom graevine prema lokalnim prilikama.
POLAZITA

lanak 73.
Namjena
Tip graevine
Stanovanje
stambene i stambeno gospodarske graevine u naselju

Bosanka
Javne garae planirane su na 23 lokaliteta na uemu urbanom podruju Dubrovnika,

ukupnoga minimalnog kapaciteta 5.650 GM (garanih mjesta) i na podruju Mokoice
na etiri lokacije ukupnog kapaciteta do 1.100 GM. Poloaj i kapacitet garaa sadrani
su u grafikom dijelu Generalnog plana, kartografski prikaz broj 3.1. Promet, u
mjerilu 1:5.000.
Ugostiteljstvo i
Turizam
Omoguuje se i gradnja poslovno-garanih graevina koje u niim etaama imaju

javnu garau propisanoga minimalnog kapaciteta, a u viim etaama mogu imati
javne, poslovne, stambene i ugostiteljsko-turistike sadraje. U tom sluaju, propisani
minimalni kapacitet garae se poveava za potrebe parkiranja za predvienu namjenu
s odredbama ove odluke.
2 PM /1 stambenu
jedinicu
Restoran, kavana, caffe bar,

slastiarnica i sl
1 PM/30 m2
1 PM na 100 m2
Banke, agencije, poslovnice

(javni dio)
1 PM na 40 m2
Uredi i kancelarije
1 PM na 60 m2
Djeji vrtii, jaslice
1 PM/60 m2
Kina, kazalite, dvorane za

javne skupove, crkve, muzeji,
galerije, biblioteke i kongresne dvorane
1 PM/50 m2
portski objekti otvoreni,

bez gledalita
1 PM/250m2 povrine
portski objekti zatvoreni,

bez gledalita
1 PM/200m2 povrine
portski objekti i igralita

s gledalitem
1 PM/na 20 sjedala
port i rekreacija
Klupske kue
1 PM / 40 m2
Komunalni i prometni
sadraji
Tehniko-tehnoloke
graevine
1 PM/50 m2
Poslovna i javna
Namjena
Kultura, odgoj
i obrazovanje
port i rekreacija
Na ulaznom dijelu u naselje Bosanku osigurava se

30 tak parkirnih mjesta za posjetitelje
Sukladno vaeem
U okviru ugostiteljsko turistike zone Bosanka
Pravilnikuorazvrstavanju
Sjever potrebno je osigurati 50 dodatnih parkirnih
,kategorizaciji, posebnim
mjesta za posjetitelje u zoni prateih sadraja
Smjetajni objekti iz skupine
standardima i posebnoj
U okviru ugostiteljsko turistike zone Bosanka jug
hotela
kvaliteti smjetajnih obpotrebno je osigurati 36 dodatnih parkirnih mjesta
jekata iz skupine hotela
za posjetiteljs u okviru zone prateih sadraja
Skladita
Trgovina i skladita
3.1. Promet, u mj. 1:5.000, a detaljno e se definirati detaljnim planovima ureenja

Po potrebi, javne garae gradit e se i na drugim lokacijama ako to nije u suprotnosti
vila
1 PM na 50 m2
prodajne povrine
Razmjetaj i okvirni kapaciteti javnih garaa prikazani su na grafikom prikazu br.

na temelju prostorno-prometnih studija.
1,5 PM/1 stambenu

jedinicu
Robna kua, supermarket i

ostale trgovine
sadranu u dijelu graevine. Javna garaa moe sadravati i dvonamjensko sklonite

za stanovnitvo.
Potreban broj parkiralinih ili garanih

Mjesta (PM) po m2 neto povrine graevine (NKP)*
najmanje 2 PM
minimalno 1PM
POLAZITA

6.1.2. Pomorski promet
organizira terminal gradskog i meugradskog javnog prijevoza, prijevoza turoperatora
lanak 79.
i ostalih prateih sadraja, javna parkiralita i si. Za razvoj luke predvia se prostor
Prostori za razvoj pomorskog prometa oznaeni su u grafikom dijelu elaborata veliine od oko 9,0 ha na kopnenom dijelu, od Kaboge na Batahovini do lukog
Generalnog plana, kartografski prikaz broj 3.1. Promet, u mjerilu 1:5.000.
platoa kod hotela Petka. U luci Gru planiran je granini pomorski prijelaz - stalni,
Pomorski promet odvija se preko morskih luka otvorenih za javni promet i luka meunarodni I. kategorije.
posebne namjene. Morska luka osobitoga meunarodnog znaaja je luka Gru, koja Svim zahvatima u luci prethodi izradba urbanistikog plana ureenja i studije utjecaja
se razvija u sloenu putniko-turistiku luku. Stara luka u povijesnoj jezgri ima status na okoli. Uvjeti ureenja prikazani su u lanku 34. ove odluke.
upanijske luke otvorene za javni promet. Ostale luke imaju status morskih luka za
javni promet lokalnog znaaja (luke Gru, Sustjepan, Mokoica, Komolac i Lokrum). lanak 82.
Generalnim planom odreeni su plovni putovi (meunarodni i unutarnji plovni put). Luke posebne namjene
Javni gradski pomorski prijevoz organizirao bi se izmeu postojeih luka lokalnog Morske luke posebne namjene su dravnog, upanijskog i lokalnog znaaja a
i upanijskog znaaja , kako na uem podruju Grada Dubrovnika (u granicama omoguuju razvitak pomorstva i turizma kao temeljnoga gospodarskog usmjerenja.
GUP-a), tako i na irem podruju.
Luke nautikog turizma dravnog znaaja (s vie od 200 vezova) jesu: postojea
marina M. Pracat u Komolcu u Rijeci dubrovakoj, maksimalnog kapaciteta od
lanak 80.
450 postojeih vezova, i planirani nautiko-turistiki centar u Grukom zaljevu,
Luka Gru
maksimalnog kapaciteta od 400 vezova, koji se formira od komunalne luke Batala do
U sklopu luke Gru stjeu se sve vrste prometa (cestovni, pomorski i zrani) i tu se predjela Solitudo
POLAZITA

Uvjeti ureenja prikazani su u lanku 34. ove odluke.
zahvata u moru odreuje se detaljnijim planovima i u postupku procjene utjecaja na
Morska luka posebne namjene upanijskog znaaja odreena je za brodogradilite okoli.

u Rijeci dubrovakoj u veliini od oko 1,4 ha na kopnenom dijelu. Uz sadraje
skladitenja i popravka/gradnje brodova omoguuje se i ureenje akvatorija radi lanak 83.
poboljanja funkcionalnosti i ureenje manjeg broja komercijalnih vezova uz obalu. Meunarodni je plovni put oznaen s obzirom na luku Gru. Unutarnji plovni put
Potrebno je ouvati kontinuitet javnog prolaska uz obalu (obalna etnica).
povezuje Dubrovnik s morskim lukama lokalnog znaaja i drugim lukama izvan

podruja Grada Dubrovnika. Na podruju luke Gru osiguran je prostor za sadraje
Pristan (za brodice domicilnog stanovnitva) je planiran uz morske luke lokalnog graninoga pomorskog prijelaza (stalni, meunarodni I. kategorije) i ostalih pomorskih
znaaja u Rijeci dubrovakoj (Mokoica i Komolac) i u staroj gradskoj luci. Kapacitet funkcija (carina, polaganje ispita u pomorstvu i si.).
se pristana prilagouje obiljeju obale, potrebi zatite obale i krajolika, tj. posebnim
uvjetima svakog lokaliteta, te potrebama domicilnog stanovnitva.
8. URBANA PRAVILA
Gradnja i ureenje luka podrazumijeva intervenciju na obali gradnjom pomorskih 8.1. Ope odredbe
graevina u skladu sa znaajem luke i poloajem u prostoru.
lanak 105.
Urbanim pravilima utvruju se uvjeti i oblici koritenja, ureivanja i zatite prostora
U grafikom dijelu elaborata Generalnog plana, kartografski prikaz broj 3.1. Promet, te urbanistiko-tehniki uvjeti za gradnju u podruju obuhvata Generalnog plana.
u mjerilu 1:5.000, oznaen je dio akvatorija koji se namjenjuje za razliite sadraje Urbana se pravila temelje na vrjednovanju prostora prema prirodnim i urbanistikogradnje na obali i u moru radi ureenja luka i oblikovanja obalne linije. Veliina arhitektonskim obiljejima, posebno tipu dovrenosti urbane strukture, postojanju
POLAZITA

mree javnih prostora i sadraja, urbanog zelenila i komunalne opremljenosti.
povrina,
Na zelenim povrinama, ako nisu posebno zatiene, mogua je gradnja infrastrukture -
ureivanje, sanacija i urbana obnova podruja niske, srednje i visoke gustoe
(pristupnih prometnica do graevinskih podruja ako je to, zbog konfiguracije terena, mjeovite, preteito stambene namjene,
prijeko potrebno).
obvezna je realizacija planiranih garano-poslovnih graevina,
Rekonstrukcija i gradnja ulica, trgova i komunalne infrastrukture obvezna je na -
zatita i rekultivacija povijesnih vrtova,
itavom gradskom podruju, bez obzira na propozicije iz urbanih pravila.
ureivanje, izgradnja i dogradnja cjelovitih kompleksa jedne namjene (T, K, D),
Ako za pojedine homogene cjeline nisu propisana posebna urbana pravila, primjenjuju -
rekonstrukcija preteito stanovanja u ambijentalnim cjelinama i ruralnim
se uvjeti smjetaja graevina propisani za pojedine namjene utvrene ovom odlukom. sklopovima (M16),
Prigodom osnivanja graevinske estice u izgraenom dijelu graevinskog podruja -
ureivanje i dogradnja rubnih prostora stambene izgradnje (S).
gradnja je mogua i na graevinskoj estici povrine do 5% manje od povrine

propisane ovim odredbama ako se dio estice zemljita prikljuuje javnoj ili lanak 110.
javnoprometnoj povrini.
2.21. Luka Gru -27,8 ha

Dogradnja (ureenje nove operativne obale i organizacija prostora) luke Gru kao
2. KONSOLIDIRANA PODRUJA
putnike luke omoguit e se:
lanak 109.
Opa pravila:
pristan za brodove hotele,
oblikovno vrijedna podruja grada, zatita, ureivanje i rekultivacija zelenih -
ureenjem operativne obale na sjeverozapadnom podruju luke osigurava se

izgradnjom prateih infrastruktrnih objekata i sadraja omoguuje se Luci da
POLAZITA

prua usluge prihvata putnika, uz opskrbu i servis brodova,

-
brodova; luku u Batahovini mogue je namijeniti trgovakoj luci za manje brodove
izgradnjom trajektnog pristanita na podruju Batahovine omoguuje se i preteno kontejnerskoga i ro-ro tereta, za zadovoljenje potreba Dubrovnika i njegova
manipulacija
okruja.
potrebne potroake robe za turistiko-potroako trite upanije
osnivanjem slobodne carinske zone,
manipulaciju brodova i putnika sukladno meunarodnim i domaim propisima o
osiguravanjem parkiralinoga prostora (garaa) radi rastereenja prometa u sigurnosti luka, brodova i putnika,
ini prostor luke integralnim dijelom gradskog podruja, uz organizaciju i
mirovanju
za ureenje cjelovite zone potrebna je izrada urbanistikog plana ureenja,
kontaktnog podruja, te terminala javnoga gradskog prijevoza,
omoguuje izradbu jedinstvenog UPU-a za luku Gru i NTC,
ureenjem novih multifunkcionalnih prostora (hoteli, kockarnice, trgovaki -
centar i sl.),
-
tunela
povezana je s prirodnim karakteristikama prostora, postojeom infrastrukturom, -
arhitektonsko-urbanim nasljeem,
-
omoguuje u UPU ukljuiti lokaciju Solske baze, te plato na sjeverozapadnoj
osiguravaju se sadraji za sjecite svih vrsta prometa (cestovni, pomorski i strani Batahovine od Kantafiga (pozicija biveg eljeznikog mosta) do eljeznikog
zrani),
-
zahtijeva detaljnije uvjete iz lanka 34. ove odluke,
dio centra luke planiran je na podruju Solske baze i TUP-a, koji je mogue
prikljuiti obuhvatu UPU-a luke Gru. Planira se ruenje pogona TUP-a i prenamjena
u skladu s desetgodinjim planom i programom razvoja luke Dubrovnik, luko u suvremenu poslovnu zonu. Maksimalni koeficijent izgraenosti je 0,6 a koeficijent
se podruje svojim najveim dijelom namjenjuje za putniku luku (od hotela Petka do iskoritenosti 3,5.
rta Kantafig), iji bi se najvei dio uredio za prijam svih vrsta putnikih i turistikih -
ostavlja se mogunost izgradnje prometnice s dva prometna traka ispod sadanje
POLAZITA

ulice Obala S. Radia na dijelu od parka u Gruu do novog krianja kod bazena u studije i
Gruu radi potrebe poveanja kapaciteta prometnica na tom dijelu grada; prometnica urbanistikog plana ureenja ije je granice mogue proiriti i na kontaktno podruje
bi bila ukopana ispod sadanje razine ulice Obala S. Radia kako bi se na postojeem javnih
nivou zadrala pjeaka zona, -postojea ugostiteljsko-turistika zona u obuhvatu prostora, kako bi se namjena kopnenog dijela uskladila s ekskluzivnim sadrajima na
(hotel Petka) mogue je zamijeniti uz potovanje maksimalnog kig od 0,65 i kis od morskom
5,0.
dijelu akvatorija,
-
2.22. NTC- 44,1 ha:
i NTC,
-
omoguuje se izradba jedinstvenoga urbanistikog plana ureenja za luku Gru
pri rjeavanju Nautiko-turistikog centra obvezno je cjelovito uvianje -
za detaljnije uvjete potrebno je konzultirati lanak 34. ove odluke.

postojee ugostiteljsko-turistike zone u obuhvatu mogue je rekonstruirati i
grukog akvatorija, a ne posebno zone Nautiko-turistikog centra (domicilna luica dograivati poradi upotpunjavanja prateim sadrajima (pratei sadraji marine,
na podruju Batale, marina Gru i portska luica JD Orsan),
-
recepcija, restoran i si.) sukladno odredbama iz lanka 43. i oznaene su urbanim
broj komercijalnih vezova za potrebe Nautiko-turistikog centra ograniuje se pravilom 2.22.a (Hotel Lapad, vila Pitarevi, vila Franica, est. zgr. 2609 KO Gru).
na 400,
-
skupina stabala kod Kue starog kapetana i zatiena uma bora i cmike u 2.24. Ladanjski kompleksi Rijeke dubrovake: Gueti-Lazarevi, Resti, Bozdari-
podruju od JD Orsan do Babina kuka u potpunosti e se sauvati,

-
kaprlenda i Kaboga, povezani etnicom i biciklistikom stazom:
radi ureenja cjelovitog kompleksa potrebna je izradba programsko-prostorne -
navedene ladanjske komplekse treba graevinski sanirati prema konzervatorskim
POLAZITA

smjernicama,
prikljuiti obuhvatu propisanog UPU-a.
obveza je ove komplekse obnoviti tako da budu javno dostupni,
lanak 127.
treba obnoviti vrt ladanjskog kompleksa Gueti kao javnoga edukacijskog U temeljne mjere provedbe Generalnoga urbanistikog plana ukljueni su gradski
parka zbog blizine naselja Mokoica,

-
projekti kao zahvati veeg mjerila koji zadovoljavaju jedan ili vie sljedeih kriterija:
formiranje duobalne etnice minimalne irine od 3,0 m ureenjem obalnog -
urbani zahvati na posebno vrijednim podrujima Grada,
dijela naselja u Rijeci dubrovakoj, ureenje vrtova kao javnih prostora i kontinuiranih -
urbani zahvati kojima je namjena od posebnog interesa za Grad,
pjeakih tokova do povijesne jezgre Grada Dubrovnika.
urbani zahvati koji znaajno pridonose slici i doivljaju Grada,
urbani zahvati kompleksne obnove i reurbanizacije.
12. MJERE ZA PROVEDBU PLANA
Kao temeljni kriteriji realizacije gradskih projekata utvruju se:

-
zatita javnog prostora i potovanje opih ciljeva razvoja Grada, koji se iskazuju
12.1. Obveza donoenja prostornih planova
kroz Generalni plan,
lanak 123.
fleksibilnost programa kao pretpostavka za pregovaranje javnog i privatnog
sektora,
1.4. Luka Gru i NTC, u mjerilu 1:2.000/1:1.000
visok stupanj javnosti i demokratske kontrole procedure (sudjelovanje strunih
Do izradbe urbanistikog plana ureenja ne mogu se dobiti lokacijske dozvole. Mogue udruga,
je prostor Solske baze, zbog funkcionalne povezanosti s planiranim sadrajima Luke, neprofitnog sektora i ukupne urbane javnosti).
POLAZITA

Generalnim su planom kao posebne razvojne mjere utvreni gradski projekti kao lanak 129.
sloene aktivnosti u ureenju prostora od osobitog interesa za Grad u kojima se Grad
pojavljuje kao partner (sudionik u realizaciji) - javno privatno partnerstvo a to su: 3. Provedba urbanistiko-arhitektonskih natjeaja obvezna je i za:
Luka Gru (propisana obveza izradbe urbanistikog plana ureenja).
lanak 128.
Pri izgradnji planiranih graevina izvan stroge zatite spomenike batine, omoguuje
se poveanje koeficijenta iskoritenosti graevinske estice do 10%, ako investitor te
graevine istodobno izgradi graevine ili uredi povrine javne namjene a koje nisu u
funkciji njegove graevine.
Stavak 1. ovog lanka ne moe se primijeniti prilikom gradnje obiteljskih stambenih
graevina i manjih zahvata, tj. graevina manjih od 800 m2 graevinske brutopovrine.
graevine drutvene namjene, osim za rekonstrukciju postojeih objekata,
ureenje otvorenih javnih prostora,
izgradnju novih graevina u povijesnoj jezgri.
POLAZITA

IZMJENA I DOPUNA PPU GRADA DUBROVNIKA
Napomena: lanci koji reguliraju gradnju i ureenje prostora u Grukom akvatoriju
Slubeni Glasnik Grada Dubrovnika 7/05, 6/07, 10/07
(Luka Gru, Marina Gru, portske luke) sadrajno odgovaraju izvodima iz GUP-a
pa se ne navode posebno.
POLAZITA
1.1.6 Ocjena mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na

demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
MOGUNOSTI
Glavni sadraji i karakteristike podruja obuhvata oznaeni su na kartografskom
kopnena povrina za razvoj u luci
prikazu broj 12 a detaljniji prikaz mogunosti i ogranienja rasporeen prema
postojei identitet prostora
prostornim cjelinama nalazi se na kartografskim prikazima broj 13, 14, 15, 16 i 17.
prisutnost javnih gradskih sadraja, povijesne batine i blizina gradskog

centra
stvaranje lungomare i reprezentativne gradske rive
potreba grada za formiranjem waterfronta
stvaranje multimodalnog prometnog vora
OGRANIENJA
-
nedostatak povrina na kopnu za razvoj marine
mala irina zaljeva i manevarski prostori
optereenja parkingom od strane susjednih naselja
zone nepovoljne za luke djelatnosti zbog dubine i bure
zatvorenost uvale - istoa mora
CILJEVI
CILJEVI
2.1 Ciljevi prostornog ureenja

gradskog znaaja
Osnovni cilj prostornog ureenja gradskog znaaja je oblikovati novi gradski Osnovni ciljevi plana su slijedei:
centar kompetitivnog, suvremenog Dubrovnika, oblikovanog i programiranog - osigurati razvoj podruja u skladu sa naelima waterfront projekata, imajui u
po naelima odrivog waterfront razvoja.
vidu poboljanje kompetitivnosti Dubrovnika u cjelini, koristei prostorne politike i

iskustva uspjenih primjera suvremenih mediteranskih luka.
Plan objedinjuje razliite razine planiranja, polazei od ireg aspekta strateke
- odgovoriti potrebama grada kojem je ovo posljednji izlaz na more, jedinstvena
vanosti Grua u odnosu na budunost Dubrovnika u cjelini, nastojei ukljuiti
prilika da oblikuje novi gradski centar u izravnom kontaktu sa morem
u planskoj dokumentaciji jasnu viziju razvoja prostora istodobno omoguavajui
- ispunjavanje GUP-om zadanog programa , rjeavanje problema i unaprjeenje
dinaminu implementaciju stratekih linija, usmjeravajui odrivi i neodgodivi
funkcioniranja lukih i ostalih tranzitnih aktivnosti
razvoj na prostoru Grukog akvatorija.
- paljivo interveniranje u prostor jasnog povijesnog identiteta, omoguavajui

ouvanje i aktivno integriranje batine
Osnovni je cilj urbanistikog plana Grukog akvatorija koordinacija sa generalnim
- odgovoriti na zahtjeve odrivog razvoja s obzirom na zatitu okolia, ekonomsku i
urbanistikim planom Dubrovnika, u duhu integralnog promiljanja prostora, sa
drutvenu strukturu
osnovnim ciljem koordinacije sloenog projekta urbane obnove.
- GUP-om definiran kao gradski projekt UPU Grukog akvatorija ima funkciju
stratekog usmjeravanje razvoja grada
Cilj plana je postati instrument scenarija preko kojeg Grad Dubrovnik realizira
- osiguravanje razvoja u skladu sa naelima waterfront projekata, imajui u vidu
potencijale svog gradskog projekta i kompetitivnog razvoja grada i luke.
poboljanje kompetitivnosti Dubrovnika u cjelini, koristei prostorne politike i

iskustva uspjenih primjera suvremenih mediteranskih luka.
CILJEVI

gradskog znaaja
U gospodarstvu Grada potrebno je stvaranje integralnih turistikih proizvoda, ali
Naela za suvremeni razvoj waterfronta su slijedea:
ne uz promoviranje samo jednog turistikog doivljaja, ve spektra potencijalnih
1.
Osigurati kvalitetu vode (mora) i okolia
iskustava za razliite frakcije trita. Drugim rjjecima, programiranje kjjunih
2.
Waterfront podruja su dio postojeeg gradskog tkiva - integracija s
atraktora u skladu sa zahtjevima elitnog turizma, odravanje kvalitete prostora i
postojeim prostorom
imida grada znai oblikovanje Dubrovnika kao integralnog turistikog proizvoda
3.
elitnog turizma.
razvoja.
4.
Povijesni identitet daje karakter, ouvanje batine integralan je dio odrivog

Mijeane zone su prioriteti .Waterfront podruja trebaju objedinjavati razliite
Razvoj Grua kao gradskog centra kompetitivnog, suvremenog Dubrovnika,
kulturalne, komercijalne i rezidencija Ine sadraje, koji su sadrajno i oblikovno u
oblikovanog i programiranog po naelima odrivog v/aterfront razvoja.
interakciji sa vodom (morem).
Luka Gru je jedini prostor na kojem Dubrovnik moe oblikovati vvaterfront zonu
5.
kontakta grada i vode (mora). Podruja waterfonta su zone od strateke vanosti za
dostupna svim korisnicima, stalnim stanovnicima grada i turistima.
Javni pristup je nuan. Waterfront podruja trebaju biti fiziki i vizualno
razvoj gradova jer upravo na tim prostorima grad oblikuje svoj novi identitet. .
U sluaju Dubrovnika novi razvoj je komplementarna nadopuna Starom gradu te
Ciljevi prostornog ureenja gradskog znaaja su:
treba programski i prostorno oblikovati novi identitet suvremenog grada. Waterfront a) U oblasti unaprjeenja prometnih sustava:
je prvenst}veno prostor za promociju nove slike grada, suvremenog gradskog
- izgraditi modernu meunarodnu trajektnu luku
centra.
- izgraditi suvremenu kruzersku luku i homeport

- reorganizirati i osuvremeniti putniku zupanijsku luku
CILJEVI

gradskog znaaja
- izgraditi moderni multimodalni prometni centar na lukom podruju (sjecite svih c) Ostali ciljevi:
vidova prometa)
- ocuvanje tradicionalnog identiteta prostora, te oblikovanje novog identiteta,
- organizirati i urediti vezove za domicilno stanovnitvo
jedinstvenog luckog grada kulture i poslovanja
- urediti novu atraktivnu marinu i novu portsku luicu sa centrom za vodene
- formiranje novog gradskog centra, luke koja postaje integralni i najsuvremeniji dio
portove
grada
- urediti novu duobalnu etnicu s biciklistikom trakom, nove trgove i gradsku rivu - ocuvanje, promocija i aktivno integriranje bastine ( ljetnikovci, povijesni vrtovi )
- izgradnja kljucnih kulturnih objekata ( auditorij, solska baza )
b) U oblasti gospodarstva:
- urediti reprezentativnu suvremenu poslovnu zonu
- osigurati razvoj podruja u skladu s naelima suvremenog waterfronta u cilju
poboljanja kompetitivnosti uvoenjem novih atraktivnih sadraja u luko podruje
kao npr. velesajam, kongresni centar, suvremeni trgovaki i poslovni centri,
financijske institucije i sl.
- uvoenje turistike komponente na podruje Grua kao nove turistike lokacije
- razvoj podruja Grua kao novog gradskog centra
CILJEVI
2.1.1 Demografski razvoj
Unaprjeenje demografske strukture prostora
Plana poboljana kvaliteta ivota ostvaruje se revitalizacijom batine, planiranjem

javnih i zelenih povrina - ureenje javnih gradskih parkova, gradske etnice, nove
Jedan od osnovnih ciljeva plana je unapreenje demografske strukture kako na gradske rive, plae, kulturnih i sportskih sadraja...
podruju obuhvata plana, tako i u irem podruju Grada Dubrovnika. Ureenjem
lukog podruja, gradske rive, komunalne luice i lapadske obale Realizacijom Plan Grukog akvatorija jedan je od najambicioznijih gradskih projekata, realizacijom
novih atraktivnih sadraja u lukom podruju kao npr. velesajam, kongresni centar, kojeg e se, na temelju javno-privatnog partnerstva, gradska uprava aktivno ukljuiti
suvremeni trgovaki i poslovni centri, financijske institucije i sl. omoguilo bi se u proces osmiljavanja gospodarskog i demografskog obnavljanja Grada.
poboljanje kvalitete ivota stalnih stanovnika Grada dubrovnika u cjelini.
Stoga promatrani demografski razvoj ukljuuje ire gradsko podruje te se posljedice
Osnovni ciljevi u oblasti demografskog razvoja su:
- omoguavanje zapoljavanja kvalificirane radne snage
- poboljanjem kvalitete ivota ostvaruju se uvjeti za demografski oporavak podruja
(vitalnost stanovnitva, privlaenje stalnih stanovnika, zaustavljanje odlaska
kvalificirane mlade radne snage u druge centre).
Koncept kvalitete ivota jedan je od kljunih koncepata suvremenog prostornog
planiranja sukladno naelima odrivog razvoja i smjernicama EU. unutar obuhvata
razvoja ovog gradskog projekta moraju promatrati s tog aspekta.
CILJEVI
U odabiru prostorne i gospodarske strukture promatrana je uloga ovog gradskog Dok se kompetitivnost kompanija izjednaava s produktivnou, kompetitivnost
projekta u kontekstu razvoja grada u cjelini. stoga je programiranje unutar obuhvata urbanih mjesta definirana je njihovom mogunou da generiraju ekonomsko
Plana temeljeno na naelima razvoja kompetitivnosti suvremenih europskih gradova. blagostanje ili alternativno - sumu produktivnosti kompanija koje operiraju u ovim
mjestima (paraphrased from UK Parliament, Office of Deputy Prime Minister, website
Urbana kompetitivnost je sposobnost gradova da konstantno poboljavaju svoj publications 2003)
poslovni okoli, fiziku, socijalnu i kulturnu infrastrukturu i time privuku i zadre
inovativne i profitabilne kompanije te obrazovanu, kreativnu i poduzetniku radnu Kompetitivni gradovi su platforme za kompetitivne tvrtke ( World Bank, Cities in
snagu.Na taj nain mogu postii visoku stopu proizvodnje, visoku stopu zaposlenosti, Transition, 2000.) Iz tog razloga trebamo, uz postojei batinski identitet, nadograditi
visoke plae, visoki BDP per capita te niske razine nejednakosti primanja i drutvene novi identitet suvremenog grada, otvoren za razvoj novog poslovanja. Upravo u
ekskluzije. (from UK State of the Cities Report 2005)
luci, zahvaljujui politici ponovnog razvoja waterfronta, mogue je oblikovati novi

identitet Dubrovnika kao suvremenog, dinaminog grada.
Strateka prednost Dubrovnika je u kvaliteti ivota koju moe ponuditi, injenici da je

Dubrovnik ve pozicioniran na globalnoj mapi, te da mu je potrebno samo pridruiti Razvoj waterfronta je jedna od osnovnih integriranih prostornih politika koritenih i
iden}titet suvremenog grada. Cilj svakog suvremenog grada je postati kompetitivan u svrhu teritorijalnog marketinga. Teritorijalni marketing iri je pojam od marketinga
svjetski centar. U globaliziranoj ekonomiji teritoriji, a ne samo kompanije, u grada kao turistike destinacije, on je fokusiran na promociju prednosti grada kao
kompeticiji su jedni sa drugima, nastojei privui razvoj, poveati primanja, ali i mjesta stanovanja i poslovanje.
ravnomjerno rasporediti dobit.
CILJEVI
U najuspjenijim primjerima se koristi za ciljano privlaenje sektora sposobnih samo pridruiti identitet suvremenog grada.
proizvesti dugorono povoljne uinke na grad. (6 generikih faktora zajedniki
najuspjenijim europskim gradovima)
1.ekonomska raznolikost
Koncentriranje na samo jedan sektor je riskantno, gradovi sa diverzificiranom
1. ekonomska raznolikost
ekonomijom najmanje su osjetljivi na ekonomsku promjenu. Orijentiranje na
2. visokoobrazovana radna snaga
turizam kao kljunu gospodarsku granu dodatni je rizik, jer je iznimno osjetljiva na
3. interna i eksterna povezivost
eksterne datosti ( prirodne nepogode, teroristiki napadi ...).
4. strateka sposobnost pokretanja i implementacije dugoronih razvojnih strategija

5. inovativne kompanije i organizacije
2. visokoobrazovana radna snaga
6. kvaliteta ivota
Orijentiranje iskljuivo na turizam ima negativne uinke na demografsku strukturu.
Competitive European Cities, where do the Core Cities Stay?, European Institute
Lokalno stanovnitvo u pravilu je zaposleno na slabo plaenim radnim mjestima,
of Urban Affairs, Liverpool Jonh Moores University, Office of the Deputy Prime
dominantna je potranja za niskokvalificiranom lokalnom radnom snagom.
Minister Publication Centre, London, 2004
Strategija razvoja Dubrovnika ve se kree u smjeru privlaenja znanja, a to je jedan

od osnovnih preduvjeta uspjenog grada.
Od est parametara koji se navode, sve vanije postaju kvaliteta ivota i socijalni
Najuspjeniji europski gradovi imaju najvei broj radno sposobnog educiranog
kapital. Strateka prednost Dubrovnika je u kvaliteti ivota koju moe ponuditi,
stanovnitva. Cilj je Dubrovnika poboljanje obrazovne strukture stanovnitva,
injenici da je Dubrovnik ve pozicioniran na globalnoj mapi, te da mu je potrebno
prekid migracije visokoobrazovanog mlaeg stanovnitva u vee centre, te
CILJEVI
privlaenje visokoobrazovane radne snage. Dubrovnik ima strategiju privlaenja
6. kvaliteta ivota
znanja, treba zadrati ljude koji se obrazuju nudei im mogunost zaposlenja.
Zahvaljujui ouvanom okoliu i atraktivnoj klimi Dubrovnik ima osnovne

preduvjete za vrlo visoko rangiranje kvalitete ivota. Nedostaje mu razvijena
3. interna i eksterna povezivost
infrastruktura za provoenje kvalitetnog slobodnog vremena, kulturne, sportske
Osnovni parametri su kapacitet i funkcionalnost aerodroma i internetska povezivost. i komercijalne aktivnosti. Kvaliteta ivota postaje sve znaajniji i kompleksniji
faktor u odabiru mjesta stanovanja. Prema postojeim parametrima Dubrovnik u
4. strateka sposobnost pokretanja i implementacije dugoronih razvojnih strategija velikoj mjeri ima kvalitetu ivota, povezivost i educirane radnike . Nedostaje mu
Nedostatak uspjenih modela implementacije na koje se moe ugledati, nedostatak
poslovno okruenje, koncentrirana infrastruktura, ekonomska raznolikost , te modeli
prakse u javno privatnim partnerstvima
integriranih stratekih politika. Razvoj waterfronta na podruju luke Gru strateki

je pokreta ovih procesa.
5. inovativne kompanije i organizacije

Prednost Dubrovnika je u privlaenje znanje strategijama koje su ve uspjeno
VIZIJA RAZVOJA GRUZA:
provode, no kljuan je nedostatak suvremenog poslovnog okruja.
Razvoj Grua kao gradskog centra kompetitivnog, suvremenog Dubrovnika,
Cilj je postati kompetitivan europski grad, privlaan za inovativan biznis.
oblikovanog i programiranog po naelima odrivog waterfront razvoja.
Potrebna je izgradnja hard infrastrukture poput velesajma i kongresnog centra;

ali i razrada strategije privlaenja sadraja karakteristinih za poslovne zone
mediteranskih luka, poslove vezane za obalni karakter prostora.
CILJEVI
Ciljevi planiranog prometnog sustava
- ureenjem postojeih i gradnjom novih obala omoguiti operativnost za nesmetan
- izgraditi modernu meunarodnu trajektnu luku
pristan linijskih brodova - hotela
- izgraditi suvremenu kruzersku luku i homeport
- izgradnjom prateih sadraja i objekata omoguiti luci pruanje usluge prihvata
- reorganizirati i osuvremeniti putniku zupanijsku luku
velikog broja putnika, uz opskrbu i servis brodova
- izgraditi moderni multimodalni prometni centar na lukom podruju (sjecite svih - izgradnjom pristana na podruju Batahovine omoguiti manipulaciju potrebne
vidova prometa)
potroake robe
- organizirati i urediti vezove za domicilno stanovnitvo
- osnivanje slobodne carinske zone
- urediti novu atraktivnu marinu i novu portsku luicu sa centrom za vodene
- ureenje terminala javnog gradskog prijevoza i taksi stajalita
portove
- osiguranje parkiralinog i garanog prostora
- urediti novu duobalnu etnicu s biciklistikom trakom, nove trgove i gradsku rivu - izgradnja novih atraktivnih sadraja (izlobeno prodajni prostori, trgovine,
ugostiteljstvo
Organizacijom prostora Luke Gru kao prvenstveno putnike luke potrebno je - osiguranje sadraja za prihvat i sjecite svih vrsta prometa - multimodalni prometni
omoguiti:
centar
- razvitak Luke kao sredita s cjelovitim putniko turistikim obiljejem, koji e - osugranje racionalnog voenja prometnog sustava na razini grada
prerasti u glavno turistiko trgovako i prometnio sredite Grada i regije.
- postii odreenje Dubrovnika kao cjelogodinje luke krunih putovanja i samim tim
proiriti turistiku ponudu
- omoguvanja odvijanje odrivih vidova prometa - biciklistiki i pjeaki promet
CILJEVI
Ciljevi planiranog telekomunikacijskog sustava
Ciljevi planiranog elektroopskrbnog sustava
Razvoj telekomunikacija se mora odvijati u pravcu sve veeg stupnja decentralizacije, Strategija razvoja visokonaponskog mreenog sustava Hrvatske elektroprivrede
zamjeni postojeih tehnologija, pribliavanju prikljunih toaka korisniku, uvoenju i ukljuuje postepeno izbacivanje 35 kV naponskog nivoa i postupni prelazak na
pruanju novih usluga, to uvjetuje izgradnju novih komutacijskih vorova, izgradnju 20 kV nazivnu naponsku razinu, to znai da e u budunosti egzistirati samo tri
nove i rekonstrukciju postojee korisnike mree i baznih stanica mobilne telefonije. naponska nivoa tj. 0.4 kV, 20 kV, i 110
Telekomunikacije su bile, jesu, te e biti pokreta i nosioc daljnjeg razvoja, zbog ega Kontinuiran pozitivan gradijent porasta potronje elektrine energije na uem podruju
je nuno omoguiti njihov pravodoban i nesmetani razvoj u skladu s opim razvojem grada Dubrovnika ukljuujui pritom i potrebe novih kapaciteta predvienih planom
podruja.
ureenja Grukog akvatorija zahtjeva promiljana i pripreme za nova ulaganja u
Razvoj telekomunikacija na predmetnom podruju mora se poklapati sa postavkama visokonaponsku (110 kV), srednjenaponsku 10(20) kV mreu i nove objekte (nove
upanijske i opinske razine, te biti prilagoen sagledivim potrebama sa ciljem da se distributivne transformatorske stanice) jer kapaciteti postojeih srednjenaponskih 35
svim korisnicima omogui odgovarajui standard telekomunikacijskih veza i usluga. kV i 10 kV kabela nee moi zadovoljiti sve potrebe konzuma.
U cilju ostvarenja odgovarajueg standarda telekomunikacijskih usluga potrebno je
izgraditi novu i rekonstruirati postojeu TK mreu, kontinuirano podizati kvalitetu i Zadravanjem sadanjeg, visokog trenda porasta optereenja elektroenergetske
pouzdanost, te pratiti razvoj telekomunikacijske tehnologije.
mree uzrokovanog intenzivnim razvojem turistikog gospodarstva te ogranienosti
U mrei pokretnih komunikacija cilj je omoguiti poveanje kapaciteta i kvalitetne kapaciteta 35 kV mree kao glavnog kostura distributivne mree, te uvaavajui
dostupnosti, kao i uvoenje novih telekomunikacijskih usluga.
injenicu da Hrvatska Elektroprivreda slijedi praksu i iskustva ostalih europskih
CILJEVI
zemalja te u svojim dugoronim planovima razvoja primarne elektroenergetske mree transformatorske stanice Lapad 35/10 kV, pored planirane transformatorske stanice
ima za cilj potpuno ukidanje 35 kV i 10 kV naponskih nivoa te uvoenje 110kV i 20 Sr 110/20 kV zasigurno e predstavljati izdanu toku u opskrbi elektrinom
kV naponskih nivoa.
energijom podruja Lapada i Grua ukljuujui pritom i Gruki akvatorij.
Stoga veliku pozornost treba obratiti prilikom planiranja, izgradnje i ukljuivanja Izgradnja planiranih sadraja predvienih u Grukom akvatoriju predvienih ovim
u elektroenergetski sustav novog elementa visokonaponske mree (voda ili TS) urbanistikim planom zahtjeva izgradnju novih elemenata srednjenaponske 10(20) kV
kako bi izgradnja visokonaponske mree stalno pratila, pa ak i bila korak ispred mree rekonstrukcije odnosno zamjene postojeih elemenata srednjenaponske mree
kontinuiranog porasta potronje elektrine energije koji na dubrovakom podruju (prvenstveno se to odnosi na postojee 10 kV kabelske vodove) kao i izgradnju novih
prema nekim pokazateljima iznosi 6.8 %. godinje.
te rekonstrukciju postojeih distributivnih transformatorskih stanica prijenosnog

omjera 10(20)/0.4 kV. Istodobnom izgradnjom srednjenaponske distributivne mree
Uvaavajui gore navedene injenice DP Elektrojug - Dubrovnik u svojim razvojnim nuno je izgraditi I niskonaponsku kabelsku mreu.
planovima vezanim uz izgradnju elektroenergetskog sustava na uem i irem Dinamiku izgradnje nove srednjenaponske mree i distributivnih transformatorskih
podruju Grada Dubrovnika daljnu koncepciju razvoja mree temelji na postepenom stanica potrebno je uskladiti sa lokalnim distributerom DP Elektrojug Dubrovnik.
naputanju 35 kV i 10 kV distributivne mree sa pripadajuim transformatorskim
stanicama prijenosnog omjera 35/10 kV, te uvoenjem 110 kV mree sa pripadnim
transformatorskim stanicama 110/10(20) kV na ue podruje grada Dubrovnika.
Izgradnja nove transformatorske stanice Lapad 110/20 kV na lokalitetu postojee
CILJEVI
Ciljevi planiranog sustava upravljanja vodama
fekalnih i potronih voda Dubrovnika (Graevinski fakultet, Zavod za hidrotehniku

Zagreb, 1975. god.) usvojen je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda grada
Vodoopskrbni sustav
Dubrovnika, osim za podruje Starog grada.
Vodoopskrba planskog podruja odreena je u skladu sa planovima vieg reda
Daljnjim razvojem predmetnog podruja planira se i razvoj i unapreenje odgovarajuih
Cilj razvoja vodoopskrbno sustava u budunosti je za novoplanirane kapacitete sustava odvodnje oborinskih i otpadnih voda.
izgradnje na ovom podruju u narednim fazama projektne dokumentacije, valorizacija
postojeih kapaciteta vodoopskrbe koja e ukazati na moguu potrebu poveavanja Cilj razvoja komunalne infrastrukture u ovom osjetljivom i zahtjevnom podruju je
koliina vode na nekim vodoopskrbnim pravcima, a time i na poveanje profila potivanje naela odrivog razvoja , uzimajui u obzir osjetljive ekosustave Grukog
dovodnih cjevovoda.
Odvodnja
Cilj urbanistikog plana ureenja je definiranje mogunosti za unapreenje i razvoj
sustava odvodnja
Elaboratom Studija koncepcije kanalizacije grada Dubrovnika (Institut Graevinskog
fakulteta Zagreb, 1972. god.) i glavnim projektom Gradska kanalizacija otpadnih,
akvatorija.
CILJEVI
2.1.4 Ouvanje prostornih posebnosti naselja odnosno

dijela naselja
Prostorna posebnost grukog akvatorija je prirodna konfiguracija zaljeva i krajobraz, Trei bitan cilje je zatita kultiviranog krajolika, koji se odnosi na cjelovite pejzane
nematerijalna batina i stil ivota, te prvenstveno bogato i izuzetno vrijedno graditeljsko slike pa se sukladno reimu zatite istie vanost rekultivacije i odravanja povijesnih
naslijee. U skladu s naelima aktivne zatite graditeljsko nasljee mora sudjelovati vrtova, te ouvanja zelenih povrina (posebice na Gimanu),bez mogunosti nove
u ivotu ireg prostora kao nosilac odreenih funkcija, a zatita izvornih obiljeja i izgradnje.
vrijednosti trai njihovo odgovarajue dimenzioniranje.
Cilj plana je uspostaviti funkcionalni odnos i vizualnu ravnoteu zona zatite i okolnog Sva pojedinano zatiena kulturna dobra izvrsno su smjetena u kultivirani prirodni
prostora.
pejza, pa je cilj plana zatita kulturnih dobara i kvalitetno ekoloko odravanje

ravnotee prostora u njegovom neposrednom okruenju.
Gruki zaljev temeljna je i bitna prirodna sastavnica gradskog prostora, koja ga

presudno ralanjuje, a kljuna je u prirodnoj uoblienosti urbane cjeline Dubrovnika. Cilj plana je ouvanje prostornih posebnoti naselja razloeno u konzervatorskoj
Ouvanje prostornih posebnosti Grukog zaljeva, temelji se na naelima po kojima su dokumentaciji kroz ciljeve i smjernice za dvije funkcionalne cjeline:
svi zahvati u prostoru uvjetovani obvezom uvaavanja i afirmacije cjelovitosti slike Luko podruje luke Dubrovnik na istonoj strani i Podruje luke posebne namjene
zaljeva, ouvanjem elemenata urbanog koncepta i povijesne matrice izgradnje.
na zapadnom dijelu zaljeva.
Sukladno konzervatorskim smjernicama cilj plana je ouvanje vizura - zasebna Cilj plana je potivanje navedenih smjernica kojima se osigurava ouvanje posebnosti
kategorija u okviru reima zatite je ouvanje vizura predjela iz odreenih kritinih Grukog zaljeva u cjelosti, integrirajui i spomeniku batinu van obuhata plana.
pozicija, koje ne smiju biti niim naruene i ometene, osobito one sa zapada, iz pravca
otoka Dakse i rta Kantafig, te s istone strane iz pravca Grada.
CILJEVI
Osigurati oblikovanje odrivog waterfronta u

skladu sa strategijom razvoja Grada Vode; grada
21.st.
Luka Gru je jedini prostor na kojem
Dubrovnik moe oblikovati waterfront - zonu
kontakta grada i vode. Podruja waterfonta su
zone od strateke vanosti za razvoj gradova
jer upravo na tim prostorima grad oblikuje
svoj novi identitet. U sluaju Dubrovnika
novi razvoj je komplementarna nadopuna
Starom gradu, on treba programski i prostorno
oblikovati novi identitet suvremenog grada.
Waterfront je prvenstveno prostor za promociju
nove slike grada, suvremenog gradskog centra.
Izgradnja na prostoru kontakta grada i mora je
fotogenina, te lako komunicira novu strategiju
razvoja grada.
CILJEVI
UPU Grukog akvatorij stvara uvjete za razvoj suvremene mediteranske luke,
gradsko podruja.
cilj ureenja grukog akvatorija je valoriziranje postojee vrijednosti prostora i
Za usmjereni razvoj turizma na prostoru grada Dubrovnika potrebno je
unapreuje prostorno-programske osnove zaljeva.
identificiranje zahtjeva segmentiranog turistikog trita tzv. turistikih nia.

U skladu s interesima i ponaanjima odreene frakcije programiran je prostor
CILJ 1 Optimalno funkcioniranje najvee tranzitne zone grada
zaljeva i usmjereno zadravanje turista.

Cilj je afirmiranje vrijednosti batine, stvaranje uvjeta za izgradnju bitnih kulturnih
Primarna funkcija UPU-a Gruki akvatorij rjeavanje je tranzitnih funkcija zaljeva,
atraktora, zabavno-edukacijske zone, sportskog centra i luke nautikog turizma.
smjetanje trajektne luke i luke za brodove na krunim putovanjima, autobusnog

kolodvora, komunalne luice i marine.
CILJ 3 Sinergija gradskih i lukih aktivnosti
Njegov je koncept spajanje lukih aktivnosti sa sadrajima potrebnim gradu,

otvarajui ih prema gradu omoguava im razvoj nove kvalitete.
Cilj prostornog ureenja naselja je kombinacije lukih aktivnosti, mnotva ljudi koji
dolaze kroz Vrata Dubrovnika sa sadrajima novog grada. Prostor je programiran i
CILJ 2 Diversifikacija turizma i rjeavanje problema turistike tehnologije
oblikovan tako da aktivira sinergiju gradskih i lukih aktivnosti.

U skladu sa naelima grada na moru citta dacqua, cilj je novog razvoja biti
Zbog svoje primarno tranzitne funkcije Gruki akvatorij predstavlja turistika vrata
Dubrovnika. Jedan od bitnih ciljeva prostornog ureenja naselja je zadravanje
turista koji se ve nalaze na prostoru Grua, kao i privlaenje turista sa ireg
sadrajno i oblikovno u interakciji sa vodom.
CILJ 4 Ouvati i unaprijediti karakter Grua kao mediteranske luke

Poput najuspjenijih primjera suvremenih mediteranskih luka cilj plana je
izbjegavanje pretvaranja luke u tematski park, monofunkcionalno programiranje za
samo jednu skupinu turista, ali i za samo jednu gospodarsku granu. Mediteranske
luke karakterizira proimanje razliitih ivotnih stilova, cilj prostornog ureenja
naselja je ouvanje mediteranskog karaktera Guza.
Cilj plana je uspostavljanje ravnoteu izmeu suvremenog lukog centra i ouvanja
batine i lokalnog kolorita, integriranje lukih funkcija sa funkcijama novog grada,
te stvaranje uvjete za izgradnju najsuvremenije mediteranske luke.
CILJEVI

i planirani broj stanovnika, gustou stanovanja, obiljeja
izgraene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza,
prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
Ostvarenje osnovnog cilja plana - racionalno koritenje i zatita prostora ostvaruje

se usklaenjem prostorno-programskog planiranja prostora sa naelima za odrivi
4. Mijeane zone su prioriteti .Waterfront podruja trebaju objedinjavati razliite
razvoj waterfronta.
kulturalne, komercijalne i rezidencijalne sadraje, koji su sadrajno i oblikovno u

interakciji sa vodom.
NAELA ZA ODRIVI RAZVOJ WATERFRONTA
5. Javni pristup je nuan. Waterfront podruja trebaju biti fiziki i vizualno

dostupna svim korisnicima, stalnim stanovnicima grada i turistima.
(Odobreni tijekom svjetske konferencije Urban 21, pod vodstvom Ujedinjenih

Naroda)
6. Planiranje u javno privatnim partnerstvima ubrzava proces.
1. Osigurati kvalitetu vode i okolia, osnova je waterfront razvoja.
7. Javno sudjelovanje element je odrivosti. Gradovi trebaju profitirati od odrivih

waterfront razvoja, ne samo u ekolokim i ekonomskim terminima, ve i drutveno.
2.. Waterfront podruja su dio postojeeg gradskog tkiva stoga je potrebna aktivna
integracija s postojeim prostorom.
8. Waterfront projekti su dugoroni projekti, koji trebaju biti razvijani u

koordiniranim, ali fleksibilnim fazama. Javna administracija treba dati impulse
3. Povijesni identitet daje karakter. Povijesno nasljee vode i grada, spomenike i
na politikoj razini da bi osigurala realiziranje ciljeva neovisno o kratkoronim
prirodne batine trebamo koristiti da bi waterfront razvoju dali karakter i znaenje.
ekonomskim benefitima.
Ouvanje batine integralan je dio odrivog razvoja.
CILJEVI

i planirani broj stanovnika, gustou stanovanja, obiljeja
izgraene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza,
prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
9. Revitalizacija je trajan proces

Svi planovi trebaju biti zasnovani na detaljnim analizama osnovnih funkcija I
znaenja waterfronta. Planovi trebaju biti fleksibilni, prilagodljivi na promjenu, te
trebaju inkorporirati sve relevantne discipline. Da bi se potakao sistem odrivog
razvoja, upravljanje waterfrontima jednako je vano kao I sama izgradnja istih.
10. Waterfront profitiraju koritenjem meunarodnog umreavanja, sa ciljem
razmjene znanja I iskustava
Urbana obnova zona waterfornta jedna je od osnovnih politika razvoja grada
u europskom kontekstu, a prilikom odabira prostorne i gospodarske strukture
osobita je panja posveena uspjenim primjerima mediteranskih luka.
CILJEVI
2.2.2. Unapreenje ureenja naselja i komunalne

infrastrukture
Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture ostvaruje se u sljedeim

segmentima:
Prometni sustav
Cilj unpreenja prometnog sustava na razini ureenja naselja, je realizacija cjelovito
osmiljenog cestovnog prometnog sustava koji omoguava zadovoljenje prometa u
mirovanju, osiguranje odvijanja odrivih vidova prometa- planiranjem kontinuiranih
pjeakih hodnika, javne gradske etnice, javnog gradskog prijevoza, biciklistikih
staza. Cilj je plana i realizacija kapitalnih gradskih multimodalnih prometnih vorita
- koja racionalno povezuju razliite vidove prometa (pomorski, cestovni, zrani)
Pomorski promet
Na razini ureenja naselja cilj plana je poboljanje kvalitete odvijanja pomorskog
prometa lokalnog znaaja, koji omoguava realizaciju objekata luke infrastrukture,
ekaonica, te osiguranje blizine stajalista javnog gradskog prijevoza.
Ciljevi razvoja ostale komunalne infrastrukture opisani su u poglavlju 2.1. 3.
PLAN
PLAN
3.1

Koncept plana
Dubrovnik na moru je gradski projekt razvoja suvremene mediteranske luke i NAJVEA TRANZITNA ZONA GRADA
dinaminog obalnog centra. Nastoji odgovoriti potrebama grada kojem je ovo po- Primarna funkcija UPU-a Gruki akvatorij rjeavanje je tranzitnih funkcija zaljeva,
sljednji izlaz na more, jedinstvena prilika da oblikuje novi gradski centar u izravnom smjetanje trajektne luke i luke za brodove na krunim putovanjima, autobusnog
kontaktu sa morem.
kolodvora, komunalne luice, portske luice i marine.
Istodobno, prostorno rjeenje odgovara potrebama primarnih korisnika: luke i ma- Njegov je koncept spajanje lukih aktivnosti sa sadrajima potrebnim gradu, otvarajui
rine, omoguava im rjeavanje utilitarnih zahtjeva, ali i razvoj nove kvalitete.
ih prema gradu omoguava im razvoj nove kvalitete.
Dubrovnik na moru(DNM) stvara uvjete za izgradnju suvremene mediteranske luke.

TURISTIKA VRATA DUBROVNIKA
Zbog svoje primamo tranzitne funkcije Gruki akvatorij predstavlja turistika vrata
Dubrovnika. Jedan od bitnih ciljeva DNM je zadravanje turista koji se ve nalaze
na prostoru Grua, kao i privlaenje turista sa ireg gradskog podruja. Za usmjereni
razvoj turizma na prostoru grada Dubrovnika potrebno je identificiranje zahtjeva segmentiranog turistikog trita tzv. turistikih nia. U skladu s interesima i ponaanjima
odreene frakcije programiran je prostor zaljeva i usmjereno zadravanje turista.
DNM afirmira vrijednosti batine, stvara uvjete za izgradnju bitnih kulturnih atraktora,
zabavno-edukacijske zone, sportskog centra i marine dizajnirane poput grada na vodi.
PLAN
3.1

Koncept plana
SINERGIJA GRADA, LUKE I MARINE
SUVREMENA MEDITERANSKA LUKA
U izradi plana kljunu je ulogu imao koncept kombinacije lukih aktivnosti, mnotva Poput najuspjenijih primjera suvremenih mediteranskih luka DNM nije tematski
ljudi koji dolaze kroz Vrata Dubrovnika sa sadrajima novog grada. Prostor je pro- park. Izbjegava programiranje za samo jednu skupinu turista, ali i za samo jednu gosgramiran i oblikovan tako da aktivira sinergiju grada, luke i marine. Optimalizacijom podarsku granu.
prostora najintenzivnije gradske aktivnosti smjetene su u centar Grukog zaljeva, Projekt DNM iznimno paljivo balansira ravnoteu izmeu suvremenog lukog cendok su najintenzivnije luke aktivnosti najblie ulazu u zaljev. U skladu sa naelima tra i ouvanja batine i lokalnog kolorita, integrira luke funkcije sa funkcijama nograda na moru - citta dellacqua, novi razvoj je sadrajno i oblikovno u interakciji vog grada, te stvara uvjete za izgradnju najsuvremenije mediteranske luke.
sa vodom. Poslovna zona - dinamini obalni centar waterfront - zona kontakta grada
i vode. Cilj svakog suvremenog grada je postati kompetitivan svjetski centar. Prve
strategije koje gradovi koriste za postizanje kompetitivnosti imaju za cilj pojavljivanje na svjetskoj mapi.
Prednost Dubrovnika jest u injenici da je zahvaljujui batinskom identitetu ve
prepoznata lokacija. Veina gradova sline veliine treba tek postati artikulirano u
svjetskom kontekstu.
Upravo na prostoru Grukog akvatorija uz postojei batinski identitet, Dubrovnik
moe, koristei strategiju razvoja waterfronta, nadograditi novi identitet suvremenog
grada.
PLAN
3.1
U obuhvatu UPU-a grukog akvatorija razlikuju se sljedee programske cjeline:

1
200 uvjetnih vezova
PODRUJE LUKA OTVORENIH ZA JAVNI PROMET OSOBITO

MEUNARODNOG ZNAAJA I LOKALNOG ZNAAJA
1.1
Meunarodni trajektni terminal (5 vezova)
1.2
Luka za brodove na krunim putovanjima sa prateim sadrajima
3.2
Marina Gru sa prateim sadrajima max kapaciteta 400 vezova
3.3
portska luka Solitudo i plaa max 150 vezova
UREENA OBALA
Planskom razradom podijeljene su u sljedee prostorne cjeline:
(max 3 veza)
1.3
1.4
1.5
2
3
Multimodalni prometni centar s autobusnim terminalom, kolodvorom
A Ljetnikovci sa parkom
i prateim sadrajima (lokalni trajekti, izletniki promet, parkiralita,
B Luka otvorena za meunarodni trajektni i brodski promet dravnog znaaja
garae i sl.)
Gradski centar Gru - Porat (trgovako, poslovno, kulturni)
D Riva i gradski park
s novim javnim sadrajima - gradskom rivom
E Luka otvorena za javni promet lokalnog znaaja
Komunalna luica Batala max kapaciteta 550 vezova
F Luka posebne namjene Marina Gru
Solska baza i Ex-TUP
PODRUJE EX - TUPA I SOLSKE BAZE - MODERNA TRNICA I
G Luka posebne namjene portska luka Orsan
POSLOVNO STAMBENI KOMPLEKS
H Luka posebne namjene portska luka Solitudo
PODRUJE LUKA POSEBNE NAMJENE
I Hoteli Lapad i Kazbek
3.1
J Ureena obala(plaa) sa akvatorijem
portska luka Orsan sa prateim sadrajima max kapaciteta
PLAN
1.3
3.1
1.1
1.2
PLAN
3.1
1.4
3.1
1.5
3.2
3.3
PLAN
3.2
NAMJENA POVRINA
OSNOVNA NAMJENA PROSTORA
oznaka
MJEOVITA NAMJENA
mjeovita namjena, preteno stanovanje
M1
mjeovita namjena, preteno stanovanje
M2
JAVNA I DRUTVENA NAMJENA
Povrina obuhvata Plana iznosi 135,6 ha, od ega na kopneni dio otpada 26.4 ha
dok na morski dio otpada 109,2 ha.
Osnovna podjela podruja prikazana u tablici odnosi se na:
- kulturna
D6
- vjerska
D7
POSLOVNA NAMJENA
preteno trgovaka
K2
garano-poslovna
K4
UGOSTITELJSKO-TURISTIKA NAMJENA
hotel
T1
MJEOVITU NAMJENU
JAVNU I DRUTVENU NAMJENU
POSLOVNU NAMJENU
UGOSTITELJSKO TURISTIKU NAMJENU
JAVNE ZELENE POVRINE
PORTSKO REKREACIJSKU NAMJENU
LUKA OTVORENA ZA MEUNARONI PROMET - DRAVNOG ZNAAJA

trajektna luka za meunarodni promet
IS 1 - 1
POVRINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
luka za brodove na krunim putovanjima
IS 1 - 2
luka za trajektni, putniki i izletniki promet
IS 1 - 3
MORSKE LUKE ZA JAVNI PROMET
teretna luka
IS 1 - 4
7.1
Luka otvorena za meunarodni promet dravnog znaaja
Batala - komunalni vezovi i turistika luka
IS 2 - 1
Ponta Solitudo - komunalni vezovi
IS 2 - 2
7.2
Luka otvorena za javni promet lokalnog znaaja
Solitudo - komunalni vezovi
IS 2 - 3
7.3
Morska luka posebne namjene
Luka nautikog turizma
LN
portska luka Orsan
LS1
7.4
Ostali infrastrukturni objekti
portska luka Solitudo
LS2
PROMETNE POVRINE
bijelo

javni park
Z1
vrtni perivoj
Z3
ZATITNE ZELENE POVRINE
PORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA
kupalita, ureena obala (plaa)
R3
JAVNE POVRINE
Gradska obalna etnica, riva, trgovi, odmorita
/sivo/
POVRINA INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA - MORSKE LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET
LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET - LOKALNOG ZNAAJA
MORSKA LUKA POSEBNE NAMJENE
PLAN
3.2
MJEOVITA NAMJENA
PRETEITO STAMBENE NAMJENA M1
JAVNA I DRUTVENA NAMJENA
KULTURA - D6
Sredinji dio juno od podruja EX-Tupa i Kapetanova kua (preteno stambeni Ljetnikovci Stay i Kaboga unutar kojih se mogu planirati kulturni sadraji
objekt u direktnom kontaktu s ureenom plaom na predjelu Solitudo)
(restauratorski zavod, muzeji, galerije...) sa prateim programima. Centralni sadraj au-
Postojee graevine su preteno stambene namjene sa moguim poslovnim
ditorija predstavlja reprezentativan javni prostor unutar kojeg se mogu realizirati sljedei
sadrajima (tihi obrti i usluge, specijalizirane trgovine, uredi i sl.), ugostiteljsko-
sadraji:
turistikim, javnim i drutvenim i ostalim sadrajima kompatibilnim izgraenoj
auditorij sa koncertnim dvoranama i popratnim prostorima
naseljskoj strukturi.
izlobeni i edukativni prostori
kongresni centar
PRETEITO POSLOVNA NAMJENA M2
knjiare, specijalizirani duani i prodajne galerije
Podruje Ex-Tupa
medijateke, multiplex kina, akvarij i sl.
Na povrinama mjeovite preteno poslovne namjene mogu se graditi sadraji po-
mogua je i realizacija prateih ugostiteljskih sadraja.
slovne i stambene namjene, javne i drutvene namjene, ugostiteljsko turistike namjene. Mogue je i ureenje sadraja portske i rekreacijske namjene, parkova i djejih
VJERSKA - D7
igralita, garaa i infrastrukturnih objekata kao i ostalih sadraja kompatibilnih
Dominkanski samostan sa crkvom Sv. Kria.
izgraenoj naseljskoj strukturi.
PLAN
3.2
POSLOVNA NAMJENA- K
Luka za brodove na krunim putovanjima namijenjena je ureenju sadraja

poslovne namjene kompatibilnih sa terminalom za brodove na krunim putovanjima
GARANO POSLOVNA - K4
i autobusnim terminalom, poput:
Objekt na Kantafigu namijenjen je poslovnim i garanim sadrajima s moguim
ugostiteljsko-turistikih i trgovakih sadraja
smjetajem lukog kontrolnog centra (LKC) i graninog prijelaza i mogunou
turistikih agencija i info punktova
realizacije sljedeih sadraja:
zabavnih sadraja i sajamskih sadraja,
multifunkcionalni prostori poput sajamskih prostora (sajam plovila i sl.),
financijskih institucija i osiguravajuih drutva,
kongresni centar, kino dvorana, koncertne dvorane
specijaliziranih trgovina,
ugostiteljsko turistiki sadraji
slobodne carinske zone
zabavni sadraji
akvarija, i drugih atraktivnih poslovnih i javnih sadraja komunalnih objekata
obrti
financijske institucije i osiguravajua drutva
specijalizirane trgovine
Garano poslovni obekt smjeten uz planirani autobusni kolodvor namjenjen
garae
je garano poslovnim sadrajima kompatibilnim sa autobusnim kolodvorom, poput:
slobodna carinska zona
ugostiteljsko-turistikih i trgovakih sadraja
akvarij, i drugi atraktivni poslovni i javni sadraji.
turistikih agencija i info punktova
komunalni objekti i ureaji i sl.
zabavnih sadraja i sajamskih sadraja
i ureaja
garae
PLAN
3.2
obrta
PRETENO TRGOVAKA - K2
financijskih institucija i osiguravajuih drutva
Objekt Solske baze namijenjena je ureenju nove gradske trnice i prateih
gradskih komunalnih servisa
ugostiteljskih i poslovnih prostora te komunalnih objekata i ureaja.
specijaliziranih trgovina isl.
komunalnih objekata i ureaja
CENTRALNA GARANO POSLOVNA GRAEVINA - K4
garae
kao osnovnu namjenu ima zbrinjavanje prometa u mirovanju lukog podruja.
Porat se nalazi juno od Dominikanskog samostana i crkve Sv. Kria i namjenjen
Unutar objekata ove namjene mogua je realizacija i sljedeih sadraja:
je poslovnim sadrajima s moguim smjetajem lukog kontrolnog centra (LKC).
robne kue
Unutar ove namjene mogue je realizirati sljedee sadraje:
specijalizirane trgovine
ugostiteljsko-turistiki i trgovaki sadraji
poslovni sadraji i obrti
turistike agencije i info punktovi
ugostiteljsko-turistiki i ostali kompatibilni sadraji
zabavni sadraji i sajamski sadraji
komunalni objekti i ureaji
obrti
garae i sl.
financijske institucije i osiguravajua drutva
gradski komunalni servisi, komunalni objekti i ureaji
specijalizirane trgovine isl.
garae
PLAN
3.2
UGOSTITELJSKO TURISTIKA NAMJENA

HOTEL -T1

Z1 JAVNI PARK
Hoteli Lapad i Kazbek iz skupine hoteli ureuju se sukladno Pravilniku o
Javni gradski park predstavlja reprezentativni gradski prostor sa urbanom
razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz
opremom (klupe, rasvjeta, skulpture i sl.) odnosno manjim paviljonima s
skupine hoteli, NN 88/07.sa pripadajuim prateim ugostiteljskim, portsko
ugostiteljskim uslugama te skulpturama.
rekreacijskim, wellness, zabavnim, komunalnim i ostalim kompatibilnim

sadrajima, te komunalni objektima i ureajima.
Z3 PERIVOJ
Perivoj Batahovina predstavlja javnu zelenu povrinu gradskog parka sa
edukativnim sadrajima poput herbarija, volarija, lapidarija isl., te popratnim
PORTSKO - REKREACIJSKA NAMJENA
sadrajima info-punktovima, paviljonima za ugostiteljske i izlobene funkcije.

Z ZATITNE ZELENE POVRINE
UREENA OBALA (PLAA) R3
Zatitne zelene povrine imaju funkciju zatite javnih prometnih povrina i
Na predjelu Solituda.
ureene obale.
Povrina portsko rekreacijske namjene R3 ureena obala (plaa) na predjelu
JAVNE POVRINE
Solituda. Namijenjena je rekreaciji sadrajima sa prateim sadrajima
Pjeake povrine koje obuhvaaju gradsku obalnu etnicu, rivu, trgove,
(ugostiteljstvo, svlaionice, sanitarije, smjetaj planih rekvizita i sl.).
biciklistike staze, odmorita sa prateom urbanom opremom (klupe, rasvjeta i sl.)
PLAN
7.1
3.2
POVRINA INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Luka za brodove na krunim putovanjima sadri:
MORSKE LUKE ZA JAVNI PROMET
operativne povrine luke za ukrcaj i iskrcaj,
manipulativne povrine za vozila,
garae, terminal i ostali potrebni sadraji.
LUKA OTVORENA ZA MEUNARODNI PROMET DRAVNOG
Pratei sadraji luke su:
ZNAAJA
Trajektna i teretna luka za meunarodni promet sadri:
-
ugostiteljski sadraji
trgovaki i poslovni sadraji (agencije, banke i sl.)
luka za trajektni, teretni i brodski promet s operativnim povrinama za ukrcaj i -
iskrcaj
Luka za trajektni, putniki i izletniki promet sadri:
manipulativne povrine za osobna i opskrbna vozila
ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj i usluge plovnim objektima
montane konstrukcije za garae
carinski prijelaz s operativnim povrinama za ukrcaj i iskrcaj
biljetarnica i ostali potrebni sadraji
manipulativne povrine za osobna i opskrbna vozila
biljetarnica i ostali potrebni sadraji.

PLAN
7.2
3.2
LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAAJA
7.3
MORSKA LUKA POSEBNE NAMJENE
Luka otvorena za javni promet lokalnog znaaja Batala, komunalni vezovi i
Sportska luka Orsan sa sadrajima sukladno vaeim propisima o kategorizaciji
turistika luka s operativnim obalama i pripadajuim akvatorijem.
i razvrstavanju luka posebne namjene, sportske luke te prateim ugostiteljskim
Na prostoru Batale smjetaju se:
sadrajima (restoran, kafe bar) i ostalim kompatibilnim sadrajima, komunalnim
operativni vezovi uz gradsku rivu (policija, peljari, luka kapetanija i dr.)
objektima i ureajima.
KV komunalni vezovi domicilnog stanovnitva
sadraji manje luice, klupska kuica, trailer, ugostiteljstvo i sl.
Sportska luka Solitudo sa sadrajima sukladno vaeim propisima o
izletnika obala za brodove turoperatora.
kategorizaciji i razvrstavanju luka posebne namjene sadri:
centrom za sportove na vodi
veslakim klubom (klupski prostori, pontoni prostori za sport i rekreaciju.
Luka otvorena za javni promet lokalnog znaaja Ponta Solitudo sadri
Mogua je i realizacija prateih ugostiteljskih sadraja (restoran, kafe bar), sportsko
komunalne vezove domicilnog stanovnitva s operativnim obalama i pripadajuim
rekreacijskih (boalita I sl.), specijaliziranih trgovina ronilake, jedriliarske i
akvatorijem. Na prostoru Solituda smjetaju se:
veslake opreme te komunalnih objekata i ureaja.
komunalni vezovi domicilnog stanovnitva KV
sadraji manje luice, klupska kuica, trailer i ostali potrebni sadraji i
Marina Gru (sadraji sukladno vaeim propisima o kategorizaciji i razvrstavanju
luka nautikog turizma- marina sa tri sidra) sadri:
PLAN
3.2
dio operativne obale za ljetne vezove
Benzinska postaja u Lapadu namjenjena je opskrbi vozila i brodova duljine do
razvijeni i izgraeni dio vodene povrine i obale:
devet metara.
gat (fiksni ili plutajui) odnosno mosti, mulo, i sl.
vezove za privez plovnih objekata
Planirana benzinska postaja smjetena na podruju Sustjepana, namjenjena je
servisni prostore
opskrbi brodova veih dimenzija.
ured uprave marine (ured, recepcija, blagajna)
Meunarodni i meugradski autobusni kolodvor sadri sljedee sadraje:
prostorije za osobnu higijenu turista nautiara
ekaonica
parkiralite
prodaja autobusnih karata
prostorije za zaposlenike
info point
trgovake (trgovinu namirnicama) i ugostiteljske usluge.
peroni
sanitarne prostorije
prometni ured
garderoba
promet u mirovanju (parkiralite autobusa, parkiralite osobnih automobila
parkiralite osobnih automobila sukladno posebnim propisima.
7.4
PROMETNE POVRINE I OSTALI INFRASTRUKTURNI OBJEKTI
Prometne povrine predstavljaju povrine cestovnih i drugih prometnih koridora.
PLAN
3.2
Autobusni terminal je u funkciji ukrcaja i iskrcaja putnika na krunim
policija
putovanjima, sa sadrajima sukladno posebnim propisima.
garae i ostali terminalski sadraji.
svi ostali kompatibilni poslovni, trgovaki i usluni adraji.
Terminal luke za brodove na krunim putovanjima sa sljedeim sadrajima:

-
javni i kontrolirani prostor za putniki promet, ukrcaj, iskrcaj
Luki kontrolni centri sadri kontrolni toranj, te sadraje potrebne za kontrolu
carinski prijelazi
sigurnosti pomorskog prometa.
policija
garae
i ostali sadraji terminala luke za brodove na krunim putovanjima sa

funkcijom matine ili polazne luke homeporta
ostali terminalski sadraji
svi ostali kompatibilni poslovni, trgovaki i usluni sadraji.
Terminal luke za meunarodni trajektni i brodski promet sa sljedeim

sadrajima:
-
javni i kontrolirani prostor za putniki promet, ukrcaj, iskrcaj
carinski prijelazi
PLAN
3.3
Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, nain

koritenja i ureenja povrina
PLAN
3.4
CESTOVNI PROMET
CESTOVNA PROMETNA MREA
Planirano prometno rjeenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva najveim dijelom Planom je odreena osnovna prometna i ulina mrea, koju ine prometne povrine
rekonstrukciju i proirenje postojeih prometnica prvenstveno u funkciji prihvata unutar kojih su odreene glavne gradske, gradske i ostale ulice te pjeake povrine,
tranzitnog prometa, te u funkciji prihvata ciljno-izvornog prometa koji e gravitirati biciklistike staze i trgovi.
zonama nakon njihove izgradnje. Planirana ulina prometna mrea posebnu panju
posveuje boljoj protonosti prometa, ureenju krianja u razini (sa naglaskom na dva Glavne gradske ulice, gradske ulice, i ostale ulice, pjeake ulice i trgovi ureuju se u
planirana rotora), parkiralinih i terminalskih povrina te pitanje javnog i pjeakog skladu s urbanim ambijentom, s drvoredom, pjeakim plonikom, javnom rasvjetom
prometa.
a bez ograda i drugih elemenata karakteristinih za ceste izvan naselja.

Planom je odreen standard elemenata poprenog presjeka planiranih ulica i prikazan
Planom je osiguran kolni pristup do svih postojeih i planiranih sadraja unutar u tekstualnom i grafikom dijelu Generalnog plana.
obuhvata Plana.
Uz zadravanje postojeih ulica planira se njihova rekonstrukcija i proirenje koridora
Planirane prometnice zadovoljavaju prometno-tehnike elemente za prilaz interventnim ulice u skladu s prometnim potrebama i mogunostima prostora. Nove ulice (ulica
vozilima, po pitanju irina prometnica, minimalnih radijusa, te maksimalnih uzdunih kroz povijesne vrtove i ulica na predjelu Solitudo) grade se u skladu sa propisanim
nagiba.
elementima poprenog profila i drugim uvjetima propisanim Planom, odnosno

uvjetima odreenim posebnim propisima.
PLAN
3.4
Graevna estica ulice moe biti i ira od povrine planiranog profila (koridora) ulice, Glavnu gradsku ulicu ini (rekonstruirana) trasa dravna cesta D - 420 od vora
zbog prometno - tehnikih uvjeta kao to su: formiranje krianja, prilaza krianju, Sustjepan - krianje Solska baza - Ulica Ivana Pavla II) a kako je oznaeno
autobusnih ugibalita, posebnih traka za javni prijevoz i sl.
u kartografskim prikazima Plana. Za glavnu gradsku ulica odreena su etiri
Raspored povrina unutar profila ulice odreuje se u skladu s ovim odredbama karakteristina poprena profila:
i na temelju potreba i mogunosti.
Profil 1. dionica od rotora ispod mosta do rotora kod Solske baze, minimalna irina
Osim trgova, uline mree te prometnih graevina i povrina ucrtanih na 14,2 m (2x3,5 kolnik + 2x2 pjeaki hodnik + 2x0,5 bankina + 2,2 ureeni zeleni
kartografskim prikazima Plana omoguava se gradnja i ureenje i drugih trgova, pojas);
uline mree te prometnih graevina i povrina a to e se detaljnije utvrditi kroz Profil 2. dionica od krianja Sustjepan do rotora ispod mosta, minimalna irina 12,0
rjeenja dobivena javnim arhitektonsko urbanistikim natjeajima.
m (2x3,5 kolnik + 2x2 pjeaki hodnik + 2x0,5 bankina);
Regulacijski pravac ini puni profil ulice i druge javno prometne povrine, odnosno Profil 3. dionica od rotora kod Solske baze do tunela Gruka obala, minimalna
rub prometne povrine odreene u kartografskim prikazima Plana.
irina 18,0 m, (2x(2x3,25) kolnik + 2x2 pjeaki hodnik + 2x0,5 bankina);

Profil 4. tunel Gruka obala rijeen je u dvije varijante minimalne 8,1 m, odnosno
GLAVNA GRADSKA ULICA
14,6 m (2x3,25 kolnik + 2x0,8 revizijska traka). Varijante se razlikuju po broju
Glavna gradska ulica obavlja temeljnu distribuciju prometa po ovom podruju. Ulica kolnikih trakova (2 ili 4).
mora imati javnu rasvjetu i ureena autobusna stajalita. Uz glavnu gradsku ulicu nije 12,0 m (2x3,5 kolnik + 2x2 pjeaki hodnik + 2x0,5 bankina. (Sl.Glasnik 10/07.).
doputeno ureenje parkiralita a krianja se planiraju u jednoj razini.
PLAN
3.4
Konano rjeenje tunela Gruka obala utvrdit e se kroz izradu Studije prometa Gradsku ulicu ine Hebrangova ulica i Lapadska obala do krianja kod benzinske
Dubrovnika.
postaje na Orsanu. Hebrangova ulica se nalazi izvan obuhvata Plana, osim manjeg
Do odabira naina voenja prometa obalom Stjepana Radia, odnosno kroz povijesne dijela u sklopu rotora kod Solske baze.
vrtove, postojea prometnica Stjepana Radia rekonstruira se karakteristinom
poprenom profilu br. 3. iz Izmjena i dopuna GUP-a Dubrovnika, minimalne irine Za glavnu gradsku ulica odreena su dva karakteristina poprena profila:
12,0 m (2x3,5 kolnik + 2x2 pjeaki hodnik + 2x0,5 bankina. (Sl.Glasnik 10/07.).
Profil 6. za Hebrangovu ulicu iz Izmjena i dopuna GUP-a Dubrovnika (Sl.Glasnik

10/07.).
Ulica kroz povijesne vrtove nova glavna gradska ulica, dijelom u obuhvatu Plana, u Profil 5. Lapadska obala ispred ljetnikovca Petra Sorkoevia,odvojena morem u
konanici e se definirati kroz izradu Studije prometa Dubrovnika i izradu susjednih irini 20 m(najiri dio) , maksimalna irina 12,0 m (2,0 pjeaki hodnik + 6, 0m
urbanistikih planova. Ovim Planom odreena je trasa ulice u sluaju gradnje Grukog kolnik + 4obalna etnica). Konano rijeenje potrebno je ispitati studijom utjecaja na
tunela.
okoli uz potivanje prethodnih konzervatorskih uvjeta. Ukoliko njena realizacija ne

bude mogua u moru realizirati e se uz postojeu obalu u istom profilu od 12 m.
GRADSKA ULICA
Profil 5.1 Lapadska obala, maksimalna irina 15,0 m (2,0 pjeaki hodnik+ 2,25
Gradska ulica vri daljnju distribuciju prometa po pojedinim zonama. Gradske ulice jednostrani parking + 6,5 m kolnik + 4,25 obalna etnica)
se opremaju javnom rasvjetom, autobusnim stajalitima, odmoritima s klupama i Profil 6. Lapadske obala, minimalna irina 15,5 m (2x3,25 kolnik + pjeaki hodnik
drugom urbanom opremom.
razliite irine 2,0 m i 4,75 m uz obalu)
PLAN
3.4
OSTALE ULICE
U ostale ulice spada nastavak Lapadske obale do portske luke Orsan, ulica uz na
predjelu Solitudo od vile Mladinov do portske luke te ulica sv. Kri. Za nastavak
Lapadske obale, odreen je slijedei popreni profil:
Profil 7. Lapadska obala od benzinske postaje do portske luke Orsan, odnosno
do zone ljetnih vezova marine, minimalna irina 8,0 m (4,0 kolnik + 2,0 m pjeaki
hodnik + 2,0 pjeaki plonik ili jednostrani uzduni parking)
Profil 8. obalna ulica od vile Mladinov do portske luke i ulica sv. Kri, minimalna
irina od 8,7 m (2x2,25 kolnik + 2,0/1,2 pjeaki hodnik)
U irinu gradske i ostale ulice dodaju se irine oznaenih parkiralita (uzduna, kosa
ili okomita parkiralita i povrine parkiralita), eventualno zelene povrine, drvoredi
i sl.
PROMET U MIROVANJU
Veliki broj raznih sadraja i prometnih funkcija unutar podruja obuhvata ovog UPU-a
rezultirati e velikim brojem planiranih parking mjesta to na otvorenom to unutar
garanih objekata.
GARAE I OSTALA PARKIRALITA
Planom se na podruju Luka otvorena za meunarodni trajektni i brodski promet
dravnog znaaja predvia 3000 javnih garanih mjesta u funkciji lukih sadraja,
te javna garaa u funkciji planiranih sadraja od 500 garanih mjesta na lokaciji ex
TUP-a.
Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojeih graevina, ovisno o vrsti i
namjeni, potrebno je urediti parkiralita/garae na graevnoj estici. Potreban broj
parkiralinih mjesta za pojedine zahvate u prostoru, ovisno o ukupnoj graevinskoj
povrini graevina utvruje se prema slijedeoj tablici:
Namjena
Tip graevine
Stanovanje
stambene
graevine 8prema broju
stambenih jedinica)
Restoran, kavana, caffe bar,
slastiarnica i sl
Ugostiteljstvo i
Turizam
Caffe bar, slastiarnica
Potreban broj parkiralinih ili garanih

mjesta (PM) po m2 neto povrine graevine (NKP)*
kod izrade detaljnijih planova
2 PM/1 stan
minimalno dodatnih 10% planirati na
2
2 PM/100 m
zasebnom javnom parkiralitu
1 PM/25 m2
1 PM/ 10 m2
Sukladno vrijedeem Pravilniku o
razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim
standardima i posebnoj kvaliteti
smjetajnih objekata iz skupine hotela
Smjetajni objekti iz skupine

hotela
Trgovina i
skladita
Robna kua, supermarket

Ostale trgovine
Skladita
1 PM na 15 m2
1 PM na 30 m2
prodajne povrine
1 PM na 100 m2
Poslovna i javna
Namjena
Banke, agencije, poslovnice

(javni dio)
Uredi i kancelarije
Industrija i obrt
industrijski objekti
obrtniki objekti
auto servis
1 PM na 70 m2
1 PM na 50 m2
1 PM na 20 m2
Djeji vrtii, jaslice

Instituti
1 PM/50 m2
1 PM /100 m2
Kultura, odgoj i
obrazovanje
port i rekreacija
Komunalni i
prometni sadraji
Terminalni
putnikog
prijevoza
Kina, kazalite, dvorane za

javne skupove,
muzeji, galerije, biblioteke i
kongresne dvorane
1 PM na 25 m2
1 PM na 50 m2
1 PM/50 m2
1 PM /50 m2
portski objekti otvoreni,

bez gledalita
1 PM/250m2
povrine
portski objekti zatvoreni,

bez gledalita
1 PM/200m2
povrine
portski objekti i igralita

s gledalitem
1 PM/na 10 sjedala
Trnice
1 PM/20m2
povrine
Tehniko-tehnoloke
graevine
Benzinske postaje
Autobusni kolodvor
Trajektna i putnika luka
najmanje 2 PM
1 PM/50 m2
1 PM/25 m2
minimalno 1PM
obvezan prometno tehnoloki projekt
s izraunom potrebnog broja PM,
posebno za:
- stajalite (samo ukrcaj i iskrcaj),
- kratkotrajno parkiranje (do 1 h),
- dugotrajno parkiranje (preko 1 h).
*u NKP za izraun PM ne uraunavaju se povrine garaa, jednonamjenskih sklonita i potpuno ukopani dijelovi podruma ija funkcija ne ukljuuje dui boravak ljudi tj. potpuno ukopani
dijelovi graevina u svrhu garairanja vozila ne obraunavaju se u koeficijent izgraenosti. .
Potreban broj parkiralinih mjesta definiran tablicom primjenjuje se samo na povrinu, broj
stambenih jedinica i namjenu onog dijela koji se gradi. U sluaju kada se graevina dograuje,
nadograuje ili se mijenja namjena, primjenjuje se gornja tablica za reene zahvate ako je dokazano da postojei prostori graevine imaju ve osiguran potreban broj parkiralinih mjesta.
JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ
je autobusni terminal sa 20 perona za potrebe funkcioniranja kruzerskog terminala
U okviru obuhvata Plana predviena sljedea autobusna stajalita: Na lapadskoj koji se nalazi u istoj zoni turistiki terminal.
obali: kod luice Batala, ispred zgrade ekonomskog fakulteta te kod hotela Lapad.
Takoer je planirano obostrano stajalite kod hotela Petka te kod starog eljeznikog PJEAKI PROMET
kolodvora, te jednostrano stajalite ispred ljetnikovca Kaboga i Stay. Tona pozicija
Unutar obuhvata Plana utvrene su pjeake povrine u profilu svih postojeih i
i dimenzije autobusnih stajalita provjerit e se i prema potrebi korigirati tijekom planiranih ulica i vode do svih zahvata u prostoru. Uz pjeake povrine omoguava
izrade Studije prometa Dubrovnika kao i prilikom izrade projekata za predmetne se ureenje biciklistike staze u skladu s konfiguracijom i mogunostima terena.
prometnice. Preporua se dimenzioniranje stajalita na nain da se omogui Javna gradska etnica formira se na dijelu parka Batahovina, ureenjem koridora
istovremeno zaustavljanje najmanje dva solo autobusa ili jednog zglobnog i jednog treke, te se realizira u svim prostornim cjelinama do podruja Solituda.
solo autobusa. Autobusna stajalita se grade sukladno posebnim propisima.
Otvoreni javni prostori unutar obuhvata Plana od kojih su najvei park Batahovina,
trg ispred auditorija, gradska riva i park, ureena obala povezani su ovom etnicom u
AUTOBUSNI TERMINALI
jedinstveni javno dostupni sklop.
Unutar obuhvata Plana planiran je autobusni kolodvor za potrebe Dubrovnika Javnim arhitektonsko urbanistikim natjeajem ureenja javne gradske etnice definira
sa 20 perona kao prigradski, meugradski i meunarodni autobusni kolodvor. Na se njeno pozicioniranje, kao i smjetaj urbane opreme, zelenih povrina i odmorita
tom autobusnom kolodvoru moraju se osigurati peroni za prihvat autobusne veze sukladno ovim odredbama.
sa aerodromom ilipi. Predmetni autobusni kolodvor predstavlja terminal javnog
meugradskog prometa.U zoni terminala za brodove na krunim putovanjima planiran
BENZINSKA POSTAJA
Na granici podruja obuhvata UPU-a (prema Sustjepanu) planirana je benzinska
postaja koja opskrbljuje gorivom plovila svih veliina a mogua je opkrba i vozila.
trajektne, putnike i izletnike brodove.

Unutar zone luke za meunarodni trajektni i brodski promet nalaze se tri veza
za trajekte od kojih su dva krajnja duine do 180 metara te srednji duine do 200
Postojea benzinska postaja u Orsanu ostaje u funkciji opskrbe vozila te plovila metara.
duine do 9 m do izgradnje nove benzinske postaje na podruju Sustjepan.
Unutar zone luke za brodove na krunim putovanjima omoguen je privez do tri

velika kruzera istovremeno uz operativnu obalu koja je nedavno ureena.
POMORSKI PROMET
Unutar zone luke za upanijske trajektne, putnike i izletnike brodove predviena
Unutar podruja obuhvata Plana nalazi se luka osobitog meunarodnog je mogunost priveza veeg broja manjih plovila te jedan vez duine do 110 metara.
gospodarskog znaaja, luka lokalnog znaaja, luka nautikog turizma dravnog
znaaja i portska luka upanijskog znaaja.
LUKA LOKALNOG ZNAAJA
U Gruki akvatorij vodi meunarodni i unutarnji plovni put. Unutar podruja U zoni luke lokalnog znaaja Gru planiran je smjetaj ostalih plovila kako
luke osobitog meunarodnog gospodarskog znaaja nalazi se granini pomorski komercijalnih tako i plovila stanovnika Dubrovnika, pa je tako u toj zoni planiran
prijelaz.
i smjetaj komunalne luice kapaciteta 534 vezova u zoni Batale, te manje luice
na podruju Solituda koja bi prvenstveno bila namijenjena jedriliarima JK Orsan,
LUKA OSOBITOG MEUNARODNOG GOSPODARSKOG ZNAAJA
veslaima VK Neptun, roniocima raznih ronilakih klubova i drugim sportskim
Ova luka se organizacijski dijeli prema namjenama na zonu luke za meunarodni drutvima koja se bave sportovima na moru.
trajektni i brodski promet, luke za brodove na krunim putovanjima i luke za upanijske
Luka nautikog turizma dravnog znaaja

U akvatoriju koji obuhvaa Plana planirana je izgradnja luke nautikog turizma
dravnog znaaja kapaciteta do 400 vezova. Ta luka nautikog turizma planira se
LUKA (orijentacijska struktura brodova/plovila)

LUKA OTVORENA ZA MEUNARODNI PROMET
DRAVNOG ZNAAJA
graditi u zoni ispred hotela Lapad (izmeu fakulteta i sportske luice Orsan) sa
Trajektna i teretna luka*

Cruiserska luka
Luka za trajektni, putniki i izletniki promet
kapacitetom neto iznad 200 vezova. Luka nautikog turizma ima izdvojeni dio za
LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET

LOKALNOG ZNAAJA
ljetne vezove
Komunalni vezovi (6-8 m)

Batala
Ponta Solitudo
Luica Solitudo
Izletniki brodovi
18-20 m
15-18 m
LUKE POSEBNE NAMJENE
Marina Gru
do 6 m
6-8 m
8-10 m
10-12 m
12-15 m
15-18 m
18-22 m
22-26 m
portska luka Orsan
6-8 m
8-10 m
10-12 m
12-15 m
15-18 m
portska luka Solitudo
do 6 m
6-8 m
PORTSKA LUKA UPANIJSKOG ZNAAJA

U akvatoriju Grukog zaljeva nalazi se portska luka upanijskog znaaja Orsan sa
kapacitetom do 200 vezova.
Sportska luka upanijskog znaaja Solitudo bi trebala imati 125 vezova (od ega do
6 m 100 vezova i od 6-8 m 25 vezova).
Broj vezova
5
3
25
654
534
58
62
47
18
29
224
10
45
32
41
20
31
42
3
139
41
55
23
5
15
125
100
25
* U sklopu teretne luke planira se ureenje priveza za prihvat hidroavion
PLAN
3.4
ZRANI PROMET
Na podruju Batahovine na dijelu pored planirane trajektne luke predvia se i lokacija
za ponton na kojem bi se vrio prihvat hidroaviona meumjesnog i meunarodnog.
PLAN
3.5
Komunalna infrastrukturna mrea- elektroenergetika
ENERGETSKI SUSTAV
za potrebe potroaa i javne rasvjete, uglavnom unutar koridora prometnica, a prikazani
ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA
su na kartografskom prikazu iz gornjeg stavka.
Podruje obuhvata UPU-a opskrbljuje se elektrinom energijom iz transformatorske U skladu sa koncepcijom razvoja elektroenergetske mree koja temelji na postepenom
stanice Komolac 110/35/10 kV u kojoj su instalirane dvije transformatorske jedinice naputanju 35 kV i 10 kV distributivne mree sa pripadajuim transformatorskim
prijenosnog omjera 110/35 kV, ukupne snage 126 MVA (63 MVA + 63 MVA).
stanicama prijenosnog omjera 35/10 kV, te uvoenjem 110 kV mree sa pripadnim
Za elektroopskrbu potroaa na podruju obuhvata UPU-a u irem podruju Grua transformatorskim stanicama 110/10(20) kV na ue podruje grada Dubrovnika ovim
nalaze dvije distributivne transformatorske stanice prijenosnog omjera 35/10 kV, TS planom se osiguravaju potrebni koridori.
ipine (216 MVA) i TS Lapad (28 MVA).
Izgradnjom nove transformatorske stanice Lapad 110/20 kV na lokalitetu postojee
Iz predmetnih distributivnih transformatorskih stanica energija se dalje distribuira transformatorske stanice Lapad 35/10 kV, koja se nalazi izvan obuhvata Plana
putem postojee kabelske srednjenaponske 10 kV mree do distributivnih poboljati e se u opskrba elektrinom energijom podruja i Grua ukljuujui pritom
transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10/0.4 kV odakle se dalje nakon i Grukog akvatorija.
transformacije elektrina energija distribuira do potroaa putem niskonaponske 0.4 Za elektroopskrbu planiranih sadraja u Grukom akvatoriju planom se planira
kV mree.
izgradnja novih elemenata srednjenaponske 10(20) kV mree,
rekonstrukcija
U kartografskom prikazu br. 2.2. ELEKTROENERGETSKA MREA, u mjerilu odnosno zamjene postojeih elemenata srednjenaponske mree (prvenstveno se to
1:2000 prikazani su poloaji distribucijskih trafostanica i spojnih vodova.
odnosi na postojee 10 kV kabelske vodove) kao i izgradnju novih te rekonstrukciju
Planom su osigurani potrebni koridori za polaganje podzemnih vodova elektroopskrbe postojeih distributivnih transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10(20)/0.4
PLAN
3.5
kV. Istodobnom izgradnjom srednjenaponske distributivne mree nuno je izgraditi locirane u neposrednoj blizini a u funkciju su elektroopskrbe potroaa Gruke luke.
i niskonaponsku kabelsku mreu.
Postojee i planirane trafostanice te predviene za rekonstrukciju ili zamjenu

navedeni su u su u tablici priloenom u nastavku.
Dinamiku izgradnje nove srednjenaponske mree i distributivnih transformatorskih

stanica potrebno je uskladiti sa lokalnim distributerom DP Elektrojug Dubrovnik.
Distributivne transformatorske stanice mogu biti: a) ukopane transformatorske stanice

sa jednim ili dva energetska transformatora (tipska ili netipska rjeenja) ili samostojei
Planirana izgradnja novih srednjenaponskih kabelskih vodova, kao i zamjena objekti sa jednim ili dva energetska transformatora (tipska ili netipska rjeenja).
postojeih vodova 6/10 kV novim vodom 12/20 kV navedeni su u predmetnoj tablici,
sasatavnom djelu ovog obrazloenja.
Lokacija transformatorskih stanica treba omoguiti neometan pristup u poslune
Voenje 10(20) kV kabela izvesti e se podzemno uglavnom po javnoprometnim i prostore i pristup sa gradske prometnice. Graevine moraju zadovoljiti bitne zahtjeve
prometnim povrinama (ceste,nogostupi), zajedno sa ostalim podzemnim instalacijama. a to su: mehanika otpornost i stabilnost, sigurnost u sluaju poara, higijena, zdravlje
Smjernice i planove izgradnje iste na predmetnom podruju nuno treba uskladiti i okoli, sigurnost u koritenju, zatita od buke, uteda energije i toplinska zatita.
sa planovima razvoja primarne distributivne mree HEP Operatora distribucijskog
sustava d.o.o.
Lokacija treba osigurati pristup vozilom radi gradnje, odravanja i upravljanja, a u
Planom se za opskrbu elektrinom energijom svih planiranih infrastrukturnih objekata pravilu se postavljaju u sreditu konzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje do
pored 12 postojeih planira se izgradnja 23 nove distributivne transformatorske stanice krajnjih potroaa na izvodima.
prijenosnog omjera 10(20)/0.4 kV u od kojih je 5 u obuhvatu UPU-a, a ostale su
PLAN
3.5
Niskonaponsku mreu iz distributivnih transformatorskih stanica sainjavati e prometnice ili na proeljima novih graevina.
distributivni kabelski vodovi sa pripadnim distributivnim razvodnim ormarima. Pozicije ormara e se odabrati na nain da se iz njih osigura prikljuak za vie
Predmetni distributivni ormari samostojei su distributivni ormari montirani na graevina. Razvodno-prikljuni ormari trebaju biti u adekvatnoj zatiti i postavljeni
odgovarajue temelje. Distributivni ormari ujedno su i prikljune toke za spajanje na mjesta gdje ne moe doi do mehanikih oteenja istih.
potroaa na elektroenergetski sustav.
Paralelno sa polaganjem nove srednjenaponske i niskonaponske kabelske mree u
Niskonaponska mrea koja e se graditi unutar obuhvata Plana izvoditi e se kabelskom kanalu potrebno je predvidjeti i kabele za rasvjetu. Raspored i tip stupova
iskljuivo podzemnim 0,4/1 kV kabelima tipiziranim od strane HEP-a (nadlene javne rasvjete odabrati na nain da se postigne pravilna osvijetljenost ceste i otvorenih
elektrodistribucije), iz niskonaponskog razdjelnika u trafostanici. Prikljuci graevina povrina.
izvoditi e se takoer podzemnim kabelima.
Javna rasvjeta kolnih, pjeakih i parkirnih povrina izvoditi e se na stupovima.
Zatitu od indirektnog dodira za sve nove potroae treba izvesti TN - S sustavom s Odabir rasvjetnih armatura i izvora svjetlosti, tip stupova, njihove visine i razmjetaj
ureajima za isklapanje nadstruje bez obzira na vrnu snagu potroaa.
u prostoru te njeno napajanje i nain rada -upravljanje definirati e se kroz projektnu
Niskonaponski vodovi mree i prikljuaka odreeni su koridorom od 1m.
dokumentaciju.
Za potrebe razvoda podzemne niskonaponske mree mogu se koristiti i slobodni Napajanje javne rasvjete predvieno je podzemnim 0,4/1 kV kabelima iz ormara
koridori uz pojase srednjenaponskih kabela unutar presjeka ulica.
javne rasvjete smjetenog u blizini TS.
U svim graevinama treba izvesti temeljni uzemljiva, provesti mjere izjednaavanja Rasvijetljenost prometnih povrina treba uskladiti s klasifikacijom rasvijetljenosti u
potencijala te izvesti instalacije s posebnim zatitnim vodiem.
Razvodni samostojei ormari (kabelski razvodni ormari) predvieni su u zahvatu
Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pjeakim prometom.
PLAN
3.5
Rasvjeta ostalih povrina, pjeakih, parkiralita, manipolativnih, bale, gatova i u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadlenih tijela i pravnih osoba s javnim
prostana izvesti e se prema izvedbenoj dokumentaciji.
ovlastima.
f)
Prostor ispod dalekovoda, u pravilu, nije namijenjen za gradnju stambenih
Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti panju graevina, rekonstrukciju stambenih graevina kojom se poveava visina graevina ili
na slijedee uvjete:
graevina u kojima boravi vie ljudi. Taj prostor se moe koristiti primarno za voenje
a)
prometne i ostale infrastrukture i u druge svrhe u skladu s pozitivnim zakonskim
Zatitni pojasevi za podzemne elektroenergetske vodove su:
Podzemni kabeli Postojei

KB 110 kV
5m
KB 35 kV
2m
KB 10 kV
2m
b)
Planirani
10 m
5m
5m
propisima i standardima.
g)
Koritenje i ureenje prostora unutar zatitnih koridora kabela treba biti u skladu -
s posebnim propisima i uvjetima nadlenih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima. c)
Za podmorske postojee i planirane elektroenergetske kabele 110 kV potrebno h)
je osigurati zatitne pojaseve 4 (etri) puta najvea dubina mora na trasi.

d)
otvorena postrojenja izvedba: cca 100x100 m

zatvorena izvedba - GIS: cca 60x60 m
Mogua su odstupanja u pogledu rjeenja trasa elektroenergetskih vodova
i lokacije elektroenergetskih graevina utvreni ovim Planom, radi usklaenja
Dalekovodima, kada se grade kao zrani vodovi, potrebno je osigurati sljedee s projektima i preciznijim geodetskim izmjerama, tehnolokim inovacijama i
zatite pojaseve:
Nadzemni dalekovod
DV 35 kV
DV 10 kV
e)
Za izgradnju transformatorskih stanica 110/x kV odreuju se slijedee povrine:
dostignuima i nee se smatrati izmjenama ovog Plana.

Postojei Planirani
30 m
30 m
15 m
15 m
i)
Graevinska estica predviena za
trafostanice 10-20/0,4 kV mora biti
minimalno 7x6 m, a lokaciju odabrati tako da se osigura pristup vozilom radi gradnje,
Koritenje i ureenje prostora unutar zatitnih koridora dalekovoda treba biti odravanja i upravljanja, a u pravilu se postavljaju u sreditu konzuma, tako da se
PLAN
3.5
osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potroaa na izvodima.
vode.
j)
Planirane kabele 110 kV izvoditi kabelima tipa XLPE 3x(1x1000) mm2 Al.
r)
k)
Planirane kabele 20 kV izvoditi jednoilnim kabelima tipa XHE 49A 3x(1x185) (50 cm). Isto vrijedi i za meusobno krianje s tim da kut krianja ne smije biti manji
mm2.
Ako se moraju paralelno voditi obavezno je potivanje minimalnih udaljenosti
od 45.
l)
Planirane kabele 1 kV izvoditi kabelima tipa XP 00-A, odgovarajueg presjeka. Osim navedenih uvjeta iz gornjeg lanka svaka izgradnja elektroenergetskih objekata
m)
Dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj povrini ili nogostupu, a pri mora biti usklaena sa odredbama iz slijedeih zakona i propisa:
prelasku kolnika dubina je 1,2m.

n)
irina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno poloenih 2.
kabela.
o)
5.
Zakona o prostornom ureenju i gradnji,

Zakona o zatiti od poara,.
Zakona o zatiti na radu,
Pravilnik o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije,
Pravilnik o tehnikim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog
Prilikom polaganja kabela po cijeloj duini kabelske trase obavezno se polae napona iznad 1000 V.
uzemljivako ue Cu 50mm2.
q)
3.
Na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlae kroz PVC cijevi 4.
promjera 110, 160, odnosno 200 ovisno o tipu kabela (JR, nn, VN).
p)
1.
6.
Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih
Eelektroenergetski kabeli polau se, gdje god je to mogue, u nogostup vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV,
prometnice. U ulicama u koje se polau elektroenergetski vodovi potrebno je osigurati 7. Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadnih
planski razmjetaj instalacija u pravilu jednu stranu prometnice za energetiku, druga transformatorskih stanica,
strana za telekomunikacije i vodoopskrbu a sredina ceste za kanalizaciju i oborinske 8. Pravilnika o tehnikim normativima za elektrine instalacije n.n.
PLAN
3.5
9.
Pravilnik o zatiti od elektromagnetskih polja,
10.
Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektroenergetskim postrojenjima, HEP-
Bilten 3/92
11.
Granskih normi Direkcije za distribuciju HEP-a:
- N.033.01 Tehniki uvjeti za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog

napona 1 kV do 35 kV
- N.070.01 Tehniki uvjeti za izvoenje kunih prikljuaka individualnih objekata
- N.070.02 Tehniki uvjeti za izvedbu prikljuaka u viekatnim stambenim
objektima
U tablici br. 4. prikazana je planirana izgradnja novih srednje-naponskih kabelskih
vodova, kao i zamjena postojeih vodova, a u tablici br. 5. prikazane postojee i
planirane trafostanice te trafostanice predviene za rekonstrukciju.
PLAN
3.5
Planirana izgradnja novih srednjenaponskih kabelskih vodova, kao i zamjena postojeih vodova 6/10 kV novim vodom 12/20 kV navedeni su u donjoj tablici
Br.
KABELSKE VEZE
Naponski nivo KB
Novi vod Zamjena voda voda
Opravdanost novog kabelskog voda ili rekonstrukcije voda
1.
TS Komolac 110/35/10(20) kV - Planirana TS Lapad 110/10(20) kV
110 kV
Planirani 110 kV kabelski vod (kabel 1)
2.
TS Komolac 110/35/10(20) kV - Planirana TS Lapad 110/10(20) kV
110 kV
Planirani 110 kV kabelski vod (kabel 2 )
3.
TS Lapad 35/10(20) kV TS Solitudo 5 10(20) / 0.42 kV (kabel 1)
10(20) kV
Predmetni kabelski vod planiran je za napajanje elektrinom energijom podruja Mokoice iz planirane TS Lapad 110/10(20) kV
4.
TS Lapad 35/10(20) kV TS Solitudo 5 10(20) / 0.42 kV (kabel 2)
10(20) kV
Predmetni kabelski vod planiran je za napajanje elektrinom energijom podruja Mokoice iz planirane TS Lapad 110/10(20) kV
5.
TS Babin kuk 1 10(20)/0.42 kV TS Babin kuk 2 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
6.
TS Lapad 35/10(20) kV TS Solitudo 2 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
Predmetni kabelski vod na navedenoj dionici se naputa zbog formiranja drugaijih srednjenaponskih petlji na predmetnom lokalitetu
Predmetni kabelski vod nuan je za kvalitetnu opskrbu elektrinom energijom kompletnog lokaliteta Solituda kao I svih sadraja na stom (normalno uklopno stanje TS Lapad 35/10 kV TS Solitudo 2, TS Solitudo 4, TS Solitudo 3, TS Solitudo 5, TS Babin kuk 2)
7.
TS Solitudo 2 10(20) / 0.42 kV TS Solitudo 4 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
Srednjenaponke meuveze meu TS (osiguravaju mogunost dvostranog napajanja)
8.
10(20) kV
9.
10(20) kV
10.
TS Solitudo 3 10(20) / 0.42 kV TS Babin kuk 2 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
11.
TS Solitudo 5 10(20) / 0.42 kV TS Babin kuk 2 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
12.
TS Solitudo 1 10(20) / 0.42 kV TS Marina 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
13.
10(20) kV
14.
TS Marina 10(20) / 0.42 kV TS Benzinska stanica 10(20) / 0.42 kV

TS Benzinska stanica 10(20) / 0.42 kV TS Pota Lapad 10(20) / 0.42
kV
10(20) kV
15.
TS Solitudo 1 10(20) / 0.42 kV TS Pota Lapad 10(20) / 0.42 kV
16.
10(20) kV
18.
TS Solitudo 2 10(20) / 0.42 kV TS Nautika 10(20) / 0.42 kV

TS Lapad 35/10(20) kV TS Igralite 10(20) / 0.42 kV TS Pota
Lapad 10(20)/0.4 kV
TS Lapad 35/10(20) kV TS Doc 10(20) / 0.42 kV TS Nautika
10(20)/0.4 kV
10(20) kV
19.
TS Nautika 10(20) / 0.42 kV TS Solitudo 1 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
20.
TS Lapad 35/10(20) kV TS Batala 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
21.
TS Lapad 35/10(20) kV TS Hladnica 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
22.
TS Hladnica 10(20) / 0.42 kV TS Elektrojug 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
23.
TS Elektrojug 10(20) / 0.42 kV TS Pekara 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
24.
TS Pekara 10(20) / 0.42 kV TS Radeljevi 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
25.
TS Radeljevi 1 10(20) / 0.42 kV TS Radeljevi 2 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
26.
TS ipine 35/10(20) kV TS Radeljevi 2 10(20) / 0.42 kV

Predmetnim kabelskim vod osigurati e se kvalitetna opskrbu elektrinom energijom planiranog kompleksa na lokalitetu bive tvornice
Radeljevi (normalno uklopno stanje TS ipine TS Radeljevi 2 TS Radeljevi 1 - TS Pekara )
17.
10(20) kV
Predmetni kabelski vod nuan je za kvalitetnu opskrbu elektrinom energijom kompletnog lokaliteta Solituda kao i svih sadraja na stom (normalno uklopno stanje TS Lapad 35/10 kV TS Igralite - TS Pota Lapad - TS Benzinska stanica - TS Hotel Lapad )
Predmetni kabelski vod nuan je za kvalitetnu opskrbu elektrinom energijom dijela lokaliteta Solituda I Orsana kao i svih sadraja na stom
(normalno uklopno stanje TS Lapad 35/10 kV TS Doc - TS Nautika - TS Solitudo 1 - TS Marina)
Predmetnim kabelskim vodom osigurati e se sigurno i pouzdano napajanje elektrinom energijom podruja Batale I osiurati dvostrano napajanje za TS Giman i TS Hotel Lapad (normalno uklopno stanje TS Lapad 35/10 kV TS Batala - TS Giman - TS Atlanska - TS Batala 2)
PLAN
3.5
27.
TS ipine 35/10(20) kV TS umica 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
Zamijenjeni srednjenaponski kabelski vod za opskrbu elektrinom energijom distributivnih transformatorskih stanica koje su locirane du ulice
Andrije Hembranga
28.
TS umica 10(20)/0.42 kV TS Gru 2 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
29.
TS Gru 2 10(20)/0.42 kV TS Prometna Policija 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
30.
TS Prometna Policija 10(20)/0.42 kV TS Tup 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
31.
TS Tup 10(20)/0.42 kV TS Tup naselje 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
32.
TS Tup naselje 10(20)/0.42 kV TS Makljani 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
33.
10(20) kV
34.
TS Makljani 10(20)/0.42 kV TS eljeznika stanica 10(20) / 0.42 kV

TS elejznika stanica 10(20)/0.42 kV TS Batahovina 10(20) / 0.42
kV
10(20) kV
35.
TS Batahovina 10(20)/0.42 kV TS Terminal 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
36.
TS Luke i skladita 10(20)/0.42 kV TS Terminal 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
37.
TS ipine 35/10(20) kV TS Luke i skladita 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV

Predmetnim direktnim kabelskim srednjenaponskim vodom osigurati e se sigurno i pouzdano napajanje elektrinom energijom podruja Luke
i terminala za meunarodni trajektni i brodski promet, luke za brodove na krunim putovanjma te autobusnog kolodvora I terminala (normalno
uklopno stanje TS 35/10 kV TS Luke i skladita - TS Terminal TS Batahovina - TS Hladnjaa )
38.
TS ipine 35/10(20) kV TS Sr 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
Novi srednjenaponski kabelski vod za opskrbu elektrinom energijom distributivnih transformatorskih stanica koje su locirane du obale
39.
TS Sr 10(20)/0.42 kV TS Gru (Papa) 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
40.
TS Gru (Papa) 10(20)/0.42 kV TS Obala 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
41.
TS Obala 10(20)/0.42 kV TS Hladnjaa 10(20) / 0.42 kV
10(20) kV
PLAN
3.5
Postojee i planirane trafostanice te, trafostanice predviene za rekonstrukciju ili zamjenu navedene su u donjoj tablici :
TRANSFORMATORSKA STANICA
Br (TS)
1. TS Solitudo 1 10(20)/0.4 kV
2. TS Solitudo 2 10(20)/0.4 kV
Zamjena
ili rekonNova Post. strukcija
TS
TS
post. TS Tip TS
Prijenosni omjer TS
Opravdanost izgradnje TS
KTS 12/24 630(1000)
10(20) / 0.42 kV
Postojea transformatorska stanica tipa KTS 12(24) - 630(1000) instalirane snage 1000 kVA
KTS 12/24 630(1000)
10(20) / 0.42 kV
Postojea transformatorska stanica tipa KTS 12(24) - 630(1000) instalirane snage 1000 kVA
Planirana nova transformatorska stanica kao npr DTS 12(24) - 2630 (21000 kVA) sa mogunou smjetaja dviju transformatorskih jedinica do 1000 kVA
3.
4.
TS Solitudo 3 10(20)/0.4 kV
DTS 12/24 2630(21000)
10(20) / 0.42 kV
KTS 12/24 630(1000)
10(20) / 0.42 kV
5.
DTS 12/24 2630(21000)
10(20) / 0.42 kV
6.
TS Marina 10(20)/0.4 kV
KTS 12/24 630(1000)
10(20) / 0.42 kV
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
TS Benzinska stanica 10(20)/0.4 kV

TS Nautika 10(20)/0.4 kV
TS Pota Lapad 10(20)/0.4 kV
TS Hotel Lapad 10(20)/0.4 kV
TS Giman 10(20)/0.4 kV
TS Batala 10(20)/0.4 kV
TS Atlanska 10(20)/0.4 kV
TS Batala 2 10(20)/0.4 kV
TS Radeljevi 1 10(20)/0.4 kV
TS Sr 10(20)/0.4 kV
DTS 12/24 2630(21000)

VTB 630
ZIDANA
U SKLOPU OBJEKTA
VTB 630
ZIDANA
U SKLOPU OBJEKTA
ZIDANA
U SKLOPU OBJEKTA
U SKLOPU OBJEKTA
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
KTS 12/24 630(1000)
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
17. TS Gru (Papa) 10(20)/0.4 kV

18.
19.
20.
21.
22.
TS Obala 10(20)/0.4 kV
TS Hladnjaa 10(20)/0.4 kV
TS Luka i skladite 10(20)/0.4 kV
TS Terminal 10(20)/0.4 kV
TS Batahovina 10(20)/0.4 kV
23. TS eljeznika stanica 10(20)/0.4 kV

24. TS Makljani 10(20)/0.4 kV
DTS 12/24 2630(21000)

U SKLOPU OBJEKTA
U SKLOPU OBJEKTA
DTS 12/24 2630(21000)
ZIDANA
MINI - 250
ZIDANA
Planirana nova transformatorska stanica tipa KTS 12(24) - 630(1000) instalirane snage do 1000 kVA
Planirana nova transformatorska stanica kao npr DTS 12(24) - 2630 (21000 kVA) sa mogunou smjetaja dviju transformatorskih jedinica do 1000 kVA za opskrbu elektrinom energijom marine Solitudo i prateih sadraja. Na srednjenaponskoj strani potrebno je smjestiti
rasklopno postrojenje za 10(20) kV kabele za Mokoicu
Planirana nova transformatorska stanica kao npr KTS 12(24) 630 (1000 kVA) sa mogunou smjetaja transformatorske jedinice do 1000
kVA za opskrbu elektrinom energijom marine i prateih sadraja.
Planirana nova transformatorska stanica kao npr DTS 12(24) - 2630 (21000 kVA) sa mogunou smjetaja dviju transformatorskih jedinica do 1000 kVA za opskrbu elektrinom energijom portske luke Orsan i prateih sadraja.
Rekonstruirati predmetnu transformatorsku stanicu. Zamjena iste sa tipskom TS kao npr. KTS 12(24) - 630(1000)
Rekonstruirati predmetnu transformatorsku stanicu
Rekonstruirati predmetnu transformatorsku stanicu. Zamjena iste sa tipskom TS kao npr. KTS 12(24) - 630(1000)
Postojea transformatorska stanica tipa KTS 12(24) - 630(1000) instalirane snage 630 kVA. Predmetna transformatorska stanica osiguravati
e opskrbu elektrinom energijom Hotela Petka ukljuujui I ostale sadraje u okolici
Planirana nova transformatorska stanica kao npr DTS 12(24) - 2630 (21000 kVA) sa mogunou smjetaja dviju transformatorskih jedinica do 1000 kVA za opskrbu elektrinom energijom okolnih objekata kulturne, trgovake i stambene namjene te ostalih sadraja.
Zamjeniti predmetnu distributivnu transformatorsku stanicu novo tipa KTS 12/24 630(1000) ili DTS 12/24 2630(21000). Slui za opskrbu elektrinom energijom okolnih stambenih objekata te ostalih planiranih sadraja
Rekonstruirati predmetnu transformatorsku stanicu. Slui za opskrbu elektrinom energijom stambenih objekata te planiranog tunela.
PLAN
3.5
Komunalna infrastrukturna mrea - TK
TELEKOMUNIKACIJSKA MREA
Mrea DTK se izvodi podzemno, kroz prometnice, prema rasporedu komunalnih

instalacija u trupu ceste. Nove trase DTK planiraju se u nogostupu ako se moe postii
Telekomunikacijski sustav grukog akvatorija oslanja se na UPS Gru kroz sjeverni dovoljna udaljenost od elektroenergetskih kabela.
dio zaljeva, te UPS Lapad kroz juni dio zaljeva. Udaljeni pretplatniki stupnjevi Gru
i Lapad spojeni su na glavnu centralu AXE DUbrovnik preko svjetlovodnih veza. Na Pri paralelnom voenju DTK s energetskim kabelima treba potivati slijedee
podruju akvatorija ve postoji izgraena DTK kao i poloeni korisniki (spojni) udaljenosti:
telekomunikacijski vodovi za prikljuak postojeih graevina u telekomunikacijski -
DTK energetski kabel do 10 kV
0,5 m,
sustav.
DTK energetski kabel do 35 kV
1,0 m,
DTK energetski kabel preko 35 kV
2,0 m;
Trase telekomunikacijske mree naelne su, a konano ce se odrediti u postupku

izdavanja lokacijske dozvole, prema vaeim propisima i stvarnim mogunostima na Ukoliko se ne moe postici dovoljna udaljenost od energetskih kabela tada se DTK
terenu.
planira na suprotnoj strani prometnice uz rub iste.
Postojeoj distributivnoj telekomunikacijskoj kanalizaciji (DTK) previda se dogradnja Izgradnju i planiranje distributivne telekomunikacijske kanalizacije i ostale
i proirenje u ovisnosti o prenamjeni prostora i novo planiranim prometnicama.
telekomunikacijske infrastrukture u potpunosti je potrebno izvesti u skladu s
Sve postojee i novoplanirane graevine trebaju imati osiguran prikljuak na pravilnikom o tehnikim uvjetima gradnje i uporabe TK infrastrukture (NN 88/01).
telefonsku mreu.
PLAN
3.5
Komunalna infrastrukturna mrea - TK
Dinamika izgradnje telekomunikacijske mree u budunosti ce se prilagoditi U okviru utvrivanja koncepcije razvitka telekomunikacijskog sustava, moemo
prioritetima gospodarskog razvitka uz usklaenje s ostalim objektima komunalne oekivati potpunu digitalizaciju u komutacijama, to e rezultirati poveanjem
infrastrukture.
broja novih vorita kao i digitalizaciju u prijenosu na svim razinama, temeljenu na

svjetlovodnom prijenosnom mediju. Razvoj EKI na podruju ovog Plana, temelji se na
Nova TK infrastruktura za pruanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez unaprjeenju postojeeg stupnja razvijenosti i praenju novih tehnolokih dostignua.
koritenja vodova, planirana je postavom baznih stanica i njihovih antenskih sustava U narednom razdoblju planira se proirenjem postojeih telekomunikacijskih
na antenskim prihvatima na izgraenim graevinama bez detaljnog definiranja sustava, i to poveanjem komutacijskih i prijenosnih kapacitete ugradnjom novih
lokacija (kockastog oznaavanja) vodei rauna o mogunosti pokrivanja tih podruja komutacijskih vorita i polaganjem novih podzemnih kabela. U komutacijskom
radijskim signalom.
dijelu telekomunikacijskog sustava u narednom periodu, T - HT planira migraciju
Treba potivati naela zajednikog koritenja od strane svih operatora-koncesionara, postojeeg komutacijskog sustava u sustav upravljan Internet Protokolom.
gdje god je to mogue.
Potrebno je planirati izgradnju EKI u svim koridorima postojee i planirane prometne
Nain izgradnje baznih stanica pokretnih komunikacija vriti e se u skladu s i druge infrastrukture.
odredbama posebnih zakona.
Ovisno o buduim potrebama, pojavi novih telekomunikacijskih tehnologija, pojavi

novih zakonskih odredbi ili nastupanja nepredvienih okolnosti, mogua su odstupanja
Na podruju obuhvata plana, razvoj Elektronike Komunikacijske Infrastrukture od navedenih planiranih pretpostavki.
temelji se na unaprjeenju postojeeg stupnja razvijenosti i praenju novih tehnolikih
dostignua. Telekomunikacijski promet ima relativno male zahtjeve za prostorom.
PLAN
3.5
Komunalna infrastrukturna mrea - vodnogospodarstvo
VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI
a prema dosadanjim mjerenjima, te istraivanjima za HE Ombla, kree se od 4,0

120,0 m3/s.
UPU Grukog akvatorija izrauje se za podruje Grada Dubrovnika koje se nalazi na Iz izvorita Omble preko crpne postaje i tlanog voda, voda se doprema u glavne
uskom obalnom pojasu uz obale Grukog zaljeva pa su skladu s tim postojei i budui vodospreme :
objekti vodnogospodarskog sustava sastavni dijelovi cjelokupne infrastrukturne
vodospremu Komolac za podruje Rijeke dubrovake
mree Grada Dubrovnika.
vodospremu Dubrovnik N.Z. za ue podruje grada Dubrovnika.
Sustavom crpnih postaja i vodosprema, opskrbljene su vodom zone grada iznad 55,0
VODOOPSKRBA
m.n.m.
Vodoopskrbna mrea prostora Grukog zaljeva sastavni je dio vodoopskrbnog sustava Iako je usvojena koncepcija jednostavna, zbog konfiguracije terena i velike visinske
grada Dubrovnika.
razlike (O 400,0 m.n.m.) pojedinih naselja, potreban je veliki broj crpnih postaja i
Vodoopskrbni sustav grada Dubrovnika opskrbljuje vodom ue podruje grada vodosprema.

Dubrovnika , od Sv.Jakova do Sustjepana, ukljuivo i naselje Bosanku na brdu Sr te
podruje Rijeke dubrovake ukljuivo Petrovo selo, Pobreje i Osojnik.
Nova crpna postaja je izgraena 1980. godine u neposrednoj blizini izvorita Omble.
Osnovna koncepcija vodoopskrbe je usvojena prije izgradnje kapitalnih vodoopskrbnih Zavisno o potronji, mogu raditi jedna ili dvije crpke. Usporedbe radi navodi se
graevina, koji su stavljeni u pogon 1962. godine.
podatak da je maksimalna zahvaena dnevna koliina vode ostvarena 1990. godine i
Usvojena koncepcija predstavlja tlano gravitacijski sustav, oslonjen na izvorite iznosila je 310 l/s.
Omble i pomoni izvor Vrelo u umetu. Izdanost izvora Omble zavisi o oborinama, Sada je u crpnoj postaji Ombla inastalirani kapacitet 520 l/s, to u potpunosti
PLAN
3.5
zadovoljava dananju potronju i daje dovoljnu priuvu za planirani razvoj grada. godine do 1964. godine glavni vodoopskrbni cjevovodi ija propusna mo zadovoljava
Usporeujui prodane i zahvaene koliine vode sa izvedenim kapacitetima dananje i do sada planirane potrebe.
vodoopskrbnih graevina moe se utvrditi da sve glavne vodoopskrbne graevine Svi glavni cjevovodi prema istoku i zapadu DN 600, DN 500, DN 450, DN 400 i DN
i glavni cjevovodi zadovoljavaju dananju potronju vode, te da e zadovoljiti svu 300 mm su iz lijevano eljeznih cijevi.
planiranu potronju vode.
Spojevi lijevano eljeznih cijevi su tzv. kruti obraeni olovom i podloni su
Izvorite Ombla je takvog kapaciteta da moe zadovoljiti svu potronju grada proputanju usljed duge eksploatacije, starosti brtvenog materijala, dinamikih i
Dubrovnika i ireg podruja Dubrovnika.
hidraulikih udara, rata , potresa i sl. Potrebno je pojaano odravanje cjevovoda i

postupna obnova svih spojeva.
Crpna postaja Ombla je osnovna graevina vodoopskrbnog sustava Dubrovnik.

Od crpne postaje do vodovodnog tunela u duini od 1450 m izgraen je tlani vod Postojea vodoopskrbna mrea na podruju obuhvata UPU-a Gruki zaljev u visinskom
promjera 600 mm. Iz tlanog voda se neposredno puni vodosprema Komolac, te smislu spada u nisku zonu vodoopskrbe sa vodospremom na koti 70,5 m.n.m..
nastavno gravitacijskim kanalom u tunelu kroz brdo Sr (duine 3000,0 m) vodosprema Cjevovodi koji napajaju ovo podruje sanitarnom vodom smjeteni su uglavnom
Dubrovnik niska zona.
u javnim prometnicama i kao takvi e i ostati u dijelu gdje se nove prometnice
Vodosprema Dubrovnik niska zona sadrine 5000,0 m3 s kotom dna 70,50 m.n.m. poklapaju sa trasama postojeih ako ne bude potrebe za izmjenom uslijed dotrajalosti
pokriva podruje tzv. niske zone ueg podruja grada Dubrovnika (0,0 50,0 m.n.m.) ili zahtijevanog poveanja profila cijevi. U sluaju kada se trasa postojee prometnice
od Sv.Jakova do Sustjepana.
izmjeta i na njoj se gradi neki objekt biti e potrebno izmjestiti i vodoopskrbni
Od vodospreme Dubrovnik N.Z. u pravcu istoka i zapada izgraeni su od 1960. cjevovod u novoplaniranu prometnicu kako bi bio dostupan za sluaj eventualnih
PLAN
3.5
puknua cijevi i potrebe za intervencijom. Prilikom krianja i paralelnog voenja Izgradnja novih te izmjetanje i rekonstrukcija postojeih cjevovoda se radi na naina
vodovoda sa ostalim instalacijama treba obratiti panju da cijevi vodovoda bude da se vodoopskrbni cjevovodi polau u iskopane zemljane rovove sa pjeanom
uvijek iznad cijevi odvodnje te da zadre uvijek minimalni osni razmak ,a prema posteljicom i zatitnim nadslojem iznad cijevi te zatrpavanjem ostatka rova i zbijanjem
uvjetima vlasnika ostalih instalacija.
do propisanog modula zbijenosti za odreenu vrstu prometnice. Na krianjima

vodoopskrbnih cjevovoda i na mjestima ugradnje vodovodnih armatura izvode se
Postojea vodoopskrbna mrea pokriva vei dio prostora Grukog zaljeva, a armiranobetonska okna sa poklopcima.
dimenzionirana je i izgraena na temelju potreba za vodom dosadanjih korisnika U sklopu postojee i novoplanirane vodoopskrbne mree predviene su koliine vode
i namjena prostora prema dosad vaeem urbanistikom planu. Za novoplanirane za gaenje poara koje su dostupne sa protupoarnih hidranata kojima je pokriveno
kapacitete izgradnje na ovom podruju u narednim fazama projektne dokumentacije spomenuto podruje, a sve u skladu sa vaeim zakonom o protupoarnoj zatiti.
biti e izvrena valorizacija postojeih kapaciteta vodoopskrbe koja e ukazati na Trase postojeih i novih cjevovoda vidljive su na grafikom dijelu plana.
moguu potrebu poveavanja koliina vode na nekim vodoopskrbnim pravcima, a
time i na poveanje profila dovodnih cjevovoda. U konkretnom sluaju postojea
vodoopskrbna mrea pokriva podruje od Batahovine preko postojee luke Gru i ODVODNJA OTPADNIH VODA
uvale Batala do sportske luke Orsan. Za potrebe izgradnje novoplaniranih vezova Elaboratom Studija koncepcije kanalizacije grada Dubrovnika (Institut Graevinskog
marine Gru i portske luke Solitudo biti e potrebno izvesti novi vodoopskrbni fakulteta Zagreb, 1972. god.) i glavnim projektom Gradska kanalizacija otpadnih,
cjevovod od sportske luke Orsan gdje zavrava postojei cjevovod do granice zahvata fekalnih i potronih voda Dubrovnika (Graevinski fakultet, Zavod za hidrotehniku
UPU-a kod ulaza na plau Kopakabanu.
Zagreb, 1975. god.) usvojen je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda grada
PLAN
3.5
Dubrovnika, osim za podruje Starog grada.
prema C.S. Batala.
Na temelju izraene projektne dokumentacije, krajem 70-ih i poetkom 80ih Na dovodne gravitacijske cjevovode prema crpnim stanicama spajaju se svi sekundarni
godina, izgraen je najvei dio sustava odvodnje otpadnih fekalnih voda kao jedan kolektori koji gravitiraju odreenoj crpnoj stanici.
od prioriteta daljnjeg razvoja grada Dubrovnika.
Iz C.S. Batala otpadna voda ide dijelom tlanim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom
Postojea odvodnja otpadnih voda podruja Grukog zaljeva dio je sustava odvodnje prema ureaju za preiavanje i podmorskom ispustu. Slijedea crpna stanica je C.S.
otpadnih voda grada Dubrovnika, a vri se putem sustava crpnih stanica te magistralnih Gliman iz koje otpadna voda ide dijelom tlanim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom
tlanih i gravitacijskih kanalizacijskih cjevovoda.
prema C.S. Lapad te dalje prema ureaju za preiavanje i podmorskom ispustu .
Na najsjevernijem dijelu obuhvata UPU-a Grukog zaljeva nalazi se crpna stanica Za potrebe izgradnje sportske luke Solitudo i marine Gru te gravitirajueg dijela
Batahovina u koju dolazi otpadna voda iz Sustjepana i Mokoice, a u budunosti i iz naselja Solitudo biti e izvedena jo jedna crpna stanica sa pripadajuim gravitacijskim
svih naselja Rijeke Dubrovake. Iz C.S. Batahovina otpadna voda ide dijelom tlanim, i tlanim cjevovodima.
a dijelom gravitacijskim cjevovodom prema C.S. Gru. U sadanjem vremenu C.S. Odvodnja novoplaniranih objekata u podruju zahvata predmetnog UPU-a moi e
Batahovina je premotena zbog nepostojanja gravitirajuih potroaa i iz razloga se prikljuiti na sustav odvodnje otpadnih voda uz uvjet da predmetne otpadne vode
racionalizacije odravanja pa se otpadna voda tlai direktno iz C.S. Sustjepan prema zadovoljavaju standard kuanskih otpadnih voda ili da su odreenim predtretmanom
C.S.Gru ali prilikom izgradnje trajektne luke biti e ponovno stavljena u funkciju. dovedene na taj nivo.
Iz C.S. Gru otpadna voda ide dijelom tlanim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom
PLAN
3.5
Gravitacijski i tlani cjevovodi koji odvode otpadne vode sa ovog podruja smjeteni ODVODNJA OBORINSKIH VODA
su uglavnom u javnim prometnicama i kao takvi e i ostati u dijelu gdje se nove
prometnice poklapaju sa trasama postojeih ako ne bude potrebe za izmjenom Razvoj grada Dubrovnika i izgradnju sustava odvodnje otpadnih fekalnih voda koja
usljed dotrajalosti ili zahtjevanog poveanja profila cijevi. U sluaju kada se trasa je prikazana u prethodnom poglavlju naalost nije pratila izgradnja sustava oborinske
postojee prometnice izmjeta i na njoj se gradi neki objekt biti e potrebno izmjestiti odvodnje.
i kanalizacijski cjevovod u novoplaniranu prometnicu kako bi bio dostupan za sluaj Godinama se problematikom oborinske odvodnje na podruju grada Dubrovnika
eventualnih puknua cijevi i potrebe za intervencijom te zbog potreba redovnog nije nitko sustavno i planski bavio to je dovelo do neizgraenosti mree oborinske
odravanja.
odvodnje te loeg stanja postojeih kolektora. Oborinska odvodnja uglavnom se

temelji na koritenju postojeih kanala i to u priobalnom pojasu Grua, Lapada i
Izgradnja novih te izmjetanje i rekonstrukcija postojeih cjevovoda se radi na naina Starog grada to ini vrlo mali dio grada tako da je uope teko govoriti o mrei
da se kanalizacijski cjevovodi polau u iskopane zemljane rovove sa pjeanom oborinskih kanala.
posteljicom i zatitnim nadslojem iznad cijevi te zatrpavanjem ostatka rova i zbijanjem Postojei oborinski kanali, koji su inae za dananje potrebe nedovoljnih dimenzija,
do propisanog modula zbijenosti za odreenu vrstu prometnice. Na krianjima velikim dijelom su oteeni prolaskom drugih instalacija komunalne infrastrukture ili
kanalizacijskih cjevovoda i na mjestima lomova ili promjene profila cjevovoda izvode uruavanjem uslijed optereenja te prodiranjem korijenja u iste. Pored toga, prisutno
se armiranobetonska okna sa poklopcima.
je i smanjenje protone moi ovih starih kanala, uslijed taloenja pijeska odnosno
Trase postojeih i novih cjevovoda kao i objekata vidljive su na grafikom dijelu openito otpadnog materijala.
plana.
PLAN
3.5
Ovako loe stanje u pogledu oborinske odvodnje na podruju grada Dubrovnika Odvodnja oborinskih voda na dijelu Grukog zaljeva temeljem Studije odvodnje
rezultira nizom problema koji se oituju, ak i kod kia srednjih intenziteta, u:
oborinskih voda Grada Dubrovnika ( Hidroprojekt ing d.o.o. Zagreb 2006. god. )
podijeljena je na nekoliko slivova koji gravitiraju predmetnom podruju. To su sliv
poplavama ulica,
Kantafig, sliv Gru, sliv ipine, sliv Batala i sliv Lapad.
zastojima u prometu i oteenju prometnih povrina,
Unutar svakog slivnog podruja locirani su glavni kanali na koje se nastavlja
izlijevanju fekalnih voda iz kolektora optereenih oborinskim vodama,
sekundarna mrea, te glavni objekti sustava odvodnje sa ispustima u more.
materijalnoj teti u prizemljima zgrada u najniim priobalnim podrujima,
materijalnoj teti u sustavu odvodnje otpadnih fekalnih voda
Svaki od navedenih slivova e imati jedan ili vie ispusta u more ovisno o duljini
(zatrpavanje fekalnih kolektora i crpnih stanica pijeskom, oteenja crpki,
obalne crte. Osim planiranih ispusta prikazani su i postojei ispusti koji bi trebali
poveane potronje elektrine energije i sl.).
ostati u funkciji dok se ne izgrade novi kanali oborinske odvodnje i spoje preko
separatora masti i ulja na planirane nove ispuste.
Kao prioritetni zadatak u rjeavanju problematike oborinske odvodnje izraena je Isto kao za otpadne vode gravitacijski cjevovodi koji odvode oborinske vode sa ovog
Studija sustava oborinske odvodnje grada Dubrovnika od strane projektantske kue podruja biti e smjeteni uglavnom u javnim prometnicama jer bi se novoplanirana
Hidroprojekt ing d.o.o. iz Zagreba. 2006 god.
oborinska odvodnja kao i sva ostala nova infrastrukura morala izgraivati u sklopu
Studija je definirala osnovni koncept sustava oborinske odvodnje grada Dubrovnika izrade novih prometnica.
koji bi se u daljnjim fazama projektiranja trebao permanentno razraivati i dopunjavati.
Planirana oborinska odvodnja bi trebala prihvatiti sve sekundarne povrinske i
PLAN
3.5
podzemne kanale koji dolaze do obale i neometano ih sprovesti do mora.
Za zatitu morskog akvatorija od oneienja na svim oborinskim kolektorima prije
Na mjestima krianja sa ostalim instalacijama oborinska odvodnja bi trebala imati ispusta u more treba ugraditi separatore masti i ulja koji e odvajati zauljene oborinske
prednost u rjeavanju zbog daleko najveih dimenzija cjevovoda i strogih uvjeta vode sa prometnica i parkiralita. Lokacije separatora i planiranih novih ispusta
gravitacijske odvodnje. To e uglavnom i biti ispotivano osim na lokaciji ispred prikazane u grafikom dijelu ovoga plana su aproksimativne i nije ih mogue tono
ispusta sliva ipine u dnu Grukog zaljeva gdje se cjevovodi oborinske odvodnje odrediti dok se ne postavi niveleta oborinskih kanala jer su obalni ispusti i dijelovi
kriaju sa podmorskim tunelom te e trebati izvesti sifonski prelaz oborinske odvodnje. kanala prije ispusta uglavnom potopljeni pa se lokacija separatora mora pomaknuti
Prilikom projektiranja i izvoenja objekata oborinske odvodnje treba posebnu panju uzvodno kako ne bi bilo poremeeno pravilno funkcioniranje separatora.
obratiti na objekte za uvoenje oborinskih voda sa vanjskih povrina u oborinske Trase postojeih i novih cjevovoda kao i objekata vidljive su na grafikom dijelu
kanale.
Izgradnja novih te izmjetanje i rekonstrukcija postojeih cjevovoda se radi na
naina da se cjevovodi oborinske odvodnje polau u iskopane zemljane rovove sa
pjeanom posteljicom i zatitnim nadslojem iznad cijevi te zatrpavanjem ostatka
rova i zbijanjem do propisanog modula zbijenosti za odreenu vrstu prometnice. Na
krianjima cjevovoda oborinske odvodnje i na mjestima lomova ili promjene profila
cjevovoda izvode se armiranobetonska okna sa poklopcima.
plana.
PLAN
3.5
Komunalna infrastrukturna mrea - postupanje s otpadom
Proizvoai otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom duni su pridravati se like Hrvatske, a skupljaju ga ovlatene pravne osobe. Opasni otpad mora se odvojeno
odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04) i propisa donesenih temeljeni Zakona. Pri skupljati. Proizvoa opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladitenje i
postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje otpada, smanji- oznaavanje opasnog otpada, do konanog zbrinjavanja od strane ovlatenih pravnih
vati koliine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu osoba. Kante/kontejnere treba postavljati na kolno lako pristupana mjesta koja nee
smanjivanja koliina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odla- ugroavati koritenje okolnog prostora niti ugroavati krajobrazne i urbane vrijedganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno nosti podruja.
sakupljati neopasni industrijski, ambalani, graevni, elektrini i elektroniki otpad, 1.
Uspostaviti Sustav zbrinjavanja otpada na cijelom podruju zahvata, i to:
otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad. Komunalni otpad s podruja obuhvata
komunalnog otpada
Plana zbrinjavat e se kroz sustav zbrinjavanja otpada Grada Dubrovnika. Provoenje
odvojeno prikupljanje korisnih dijelova otpada
mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Dubrovnik, a skuplja ga
opasnog otpada sukladno vaeoj zakonskoj regulativi i podzakonskim akata
ovlatena pravna osoba. Vrste otpada koje e nastajati na podrujuobuhvata dijeli se
koji ureuju ovu problematiku.
na tehnoloki i komunalni otpad. Neopasni komunalni otpad nastat e iz postojeih i 2.
Redovito istiti talonike i separator na sustavu oborinske odvodnje s ciljem
planiranih stambenih, poslovnih, ugostiteljsjko turistikih i ostalih sadraja, a ine ga zatite kakvoe mora i tla, a tako nastali otpad odlagati na sanitarno odlagalite.
ostaci hrane, papir, plastika, ambalaa i sl.Cjelokupan otpad e se sakupljati odvojeno, Poeljno je, ve na mjestu nastanka otpada, vriti primarnu selekciju otpada i u tom
odnosno razvrstavati po vrstama i njegov odvoz e se obavljati putem nadlene komu- cilju postaviti kante/kontejnere za razliite vrste otpada. Kante/kontejnere treba postnalne slube.Tehnoloki otpad koji e nastajati na ovom podruju dijeli se na opasni i avljati na kolno lako pristupana mjesta koja nee ugroavati koritenje okolnog proneopasni. Provoenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Repub- stora niti ugroavati krajobrazne i urbane vrijednosti podruja.
PLAN
3.6 Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora

NAINI I UVJETI GRADNJE

U okviru obuhvata UPU-a utvrene su PROSTORNE CJELINE1 tj. prostorno i funkcionalno zaokruena podruja odreene namjene koja se UPU-om planiraju izgraditi U svakoj prostornoj cjelini utvreni su obuhvati ZAHVATA U PROSTORU (graevne
i urediti sukladno propisanim uvjetima.
estice) kojima se odreuje i mijenja stanje u prostoru tj. sukladno lanku 106. Zakona definiraju prostorno planski pokazatelji gradnje i ureenja (lokacijska dozvola).
Razlikuju se slijedee prostorne cjeline u okviru kojih se planira gradnja, sanacija ili U okviru svakog zahvata u prostoru utvren je GRADIVI DIO (graevne estice za
rekonstrukcija graevina
gradnju graevina) za kojeg se definiraju Kig (koeficijent izgraenosti) i Kis (koeficijent iskoristivosti)
Unutar svake prostorne cjeline razlikuju se sljedei zahvati u prostoru:
1 Ljetnikovac Stay
2 Ljetnikovac Kaboga
3 Park Batahovina
4 Trajektna i teretna luka
PLAN

5 Zona Kantafig
E2 19 Ponta Solitudo - KV
6 Terminal za brodove na krunim putovanjima
E3 20 Solitudo - KV
7 Garano - poslovni
8 Autobusni kolodvor
F1 21 Marina Gru - Centralni dio
9 Zona Porat
F2 22 Marina Gru - Ljetni vezovi
10 Auditorij
23 Orsan
11 Solska baza
12 Ex-TUP
24 Solitudo - LS
13 Preteno stambene graevine
14 Samostan sv.Kri
25 Hotel Lapad
26 Hotel Kazbek
15 Gradski park
16 Riva u Gruu
27 Plaa
28 Kua Mladinov
E1 17 Batala
E1 18 Izletnika obala
PLAN

Detaljnim uvjetima ureenja i koritenja graevinskih estica, te gradnje graevina, Detaljni uvjeti ureenja, koritenja i gradnje prikazani su na grafikom prikazu br. 4.
ovim UPU-om utvruje se:
u mjerilu 1:2000. Koeficijenti izgraenosti, iskoritenosti i gustoe izgraenosti

prikazani su u tablici u poglavlju 3.3.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, nain
broj prostornih cjelina
broj, veliina, granice i oblik zahvata u prostoru (graevnih estica)
granica gradivog dijela zahvata u prostoru (graevne estice)
namjena graevina i oblikovanje graevina
uvjeti ureenja zahvata u prostoru (graevnih estica)
mjesto i nain prikljuka na prometnu i ostalu komunalnu infrastrukturu
koritenja i ureenja povrina.
PLAN
3.6.2 Mjere zatite prirodnih vrijednosti i posebnosti i

MJERE ZATITE PRIRODNIH CJELINA
-terasiranosti zemljita i potpornih zidova vrtnih terasa i vidikovaca

- predvorja, vrtnih staza, vrtnih stepenita i oploenja
Plan se dijelom svog obuhvata nalazi se unutar prirodne vrijednosti zatiene - odrina, stuporeda i stupova za odrinu te obrubnih zidia
temeljem Zakona o zatiti prirode u kategoriji znaajni krajobraz.(rjeenje br. 164/2 od - gustijerna, vrtne plastike i kamenog namjetaja
19,.12.1964.). Prilikom ishoenja odobrenja za graenje i izvoenje radova potrebno - drugih vrtnih ureaja (kanali za navodnjavanje i dr.)
je ishoditi posebne uvjete zatite prirode.
Zabranjeno je uklanjanje zelenila prve, druge i tree kategorije boniteta.
Na posebno osjetljivim mjestima (ulazni dio u podruje Rijeke dubrovake) treba MJERE ZATITE FLORE I FAUNE
provoditi propisane mjere ureenja zemljita i mjere zatite okolia .
Za gradnju i izvoenje radova na posebno osjetljivim podrujima i zahvatima koji Podruje obuhvata Plana svojim obuhvatom ne ulazi u podruje ekoloke mree,
mogu utjecati na kvalitetu okolia planirana je provedba postupka procjene utjecaja prema Uredbi o proglaenju ekoloke mree.
na okoli i prirodu u skladu s posebnim propisima.
Za vrt renesansnog ljetnikovca Stay na Batahovini i vrt gotikorenesansnog ljetnikovca
Kaboga na Batahovini zabranjeno je zadiranje u gradbenu komponentu izvorne i
zateene ureajne osnove vrtnog prostora, kao to je razgraivanje i mijenjanje:
- ogradnih zidova vrtnih prostora
PLAN

MJERE ZATITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA, GRAEVINA I - U vizurama sauvati vanu proelnu, uzobalnu liniju zaljeva, na nain uvaavanja
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
zadatostui prostora, njegove konfiguracijske i fizionomske koncepcije utemeljene u

povijesti.
Podruja posebnih uvjeta koritenja
- Nije prihvatljivo nametanje novih vizura, posebno ukoliko agresivno konkuriraju

zateenoj situaciji.
U ouvanju i unaprjeenju urbanistikih i pejzanih osobitosti Grukog zaljeva namee

se nunost ouvanja visoko valoriziranog obalnog prostora koji zahtijeva paljiv PRAVNA ZATITA
pristup u planiranju svakom segmentu, bilo da se radi o pojedinanom kompleksu ili
grupi koja formira poteze najkvalitetnije ladanjske izgradnje:
U poglavlju 1.1.4. ovog Obrazloenja naveden je Popis kulturnih dobara graditeljske

batine, zbog znaaja i utjecaja na planiranje prostora u obuhvatu plana prikazan
- Lapadska strana zaljeva treba ouvati prepoznatljivost vizure i specifinu topografiju je na nain da su, sukladno konzervatorskoj dokumentaciji, navedeni spomenici u
ladanjske izgradnje
kontaktnom podruju i u obuhvatu Plana
- Ozelenjeni prostori - Glavica Giman i sjeverozapadni ulaz u gruki zaljev zbog svog
znaaja u artikulaciji obale zaljeva imaju znaenje cezura kojom se tvore segmenti REIMI ZATITE PROSTORA
specifine ambijentalnosti i naglaava arhitektonska vrijednost pojedinih zdanja.
- Potrebno je zadrati prepoznatljivu i slojevitu urbanu i krajobraznu strukturu u U cilju zatite graditeljske batine, a sukladno njihovoj vrijednosti utvreni su sustavi
formaciji obaju obala Grukog zaljeva.
mjera zatite.
PLAN

evidentirani arheoloki lokaliteti na kojima su pronaeni materijalni ostatci ranijih

POJEDINANA KULTURNA DOBRA
struktura.
Obuhvaaju zatiene/registrirane i preventivno zatiene graevine s pripadajuom
Postupak zatite odnosi se na dokumentaciju te konzervaciju i prezentaciju ostataka
esticom i neposrednim kontaktnim prostorom.
kulturnog dobra, s mogunou
Sustav mjera zatite u ovoj zoni uvjetuje:
izgradnje prema detaljnim, pojedinanim konzervatorskim smjernicama.
zatitu i ouvanje izvornosti kulturnog dobra, njegovog povijesnog i prostornog

okolia s mogunou rekonstrukcije na temelju prethodnih istranih radova i detaljne Mjere zatite arheolokih lokaliteta i nalazita
konzervatorske dokumentacije.
prilagoavanje postojeih povijesnih funkcija i sadraja suvremenim potrebama Potrebno je rekognosciranje i istraivanje u svrhu ouvanja vrijednosti prostora ak i
moe se prihvatiti uz minimalne fizike intervencije u povijesne strukture.
kada nema ostataka koje je mogue prezentirati in situ.
prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske Neophodno je i provoenje podvodnih arheolokih istraivanja u sluaju sanacije,
rekonstrukcije i prezentacije.
ienja ili rekonstrukcije akvatorija Grua.

Prije hidroarheolokih istranih radova biti potrebno provesti reambulaciju
ARHEOLOKI LOKALITETI
irekognosciranje podruja koje je zahvaeno projektom.

Na temelju analize utjecaja ureenja akvatorija Grua na kulturno-povijesnu batinu
Unutar zone stroge zatite zasebnu cjelinu ine registrirani/preventivno zatieni ili utvruje se njihova ugroenost i primjenjuje sljedei sustav mjera zatite:
PLAN

istraivanje i dokumentiranje mjere koje se provode za sva ugroena kulturna
arheolokim metodama s naglaskom istraivanja u cijelosti (ne samo djelomino)
dobra,
zatvorenih cjelina nepokretnih objekata
arheoloka i hidroarheoloka reambulacija i rekognosciranje mjere koje se provode
dokumentiranje
arheolokih
istraivanja,
nalazita
nalaza
na podruju koje je zahvaeno projektom
fotodokumentacija, visinsko snimanje) kao i raunalna obrada podataka
zatitna arheoloka istraivanja mjere koje se provode u zoni izravnog utjecaja,
konzervacija pokretnih nalaza i osiguranje za njihovo trajno uvanje
(tehnika,
zatitna hidroarheoloka istraivanja mjere koje se provode u zoni izravnog utjecaja interdisciplinarne analize uzoraka s nalazita (paleozoloke, paleobotanike,
stalni struni nadzor tijekom ureenja akvatorija Grua konzervatorski i arheoloki geoloke, antropoloke, dendokronoloke i ugljena C14).
nadzor u zoni izravnog i neizravnog utjecaja,
Zatitu arheolokih lokaliteta treba provoditi u skladu i s naelima arheoloke struke
Metodologija arheolokih iskopavanja, kao i podvodnih arheolokih istraivanja treba i konzervatorske djelatnosti, sanacijom, konzervacijom i prezentacijom vidljivih
se provoditi u skladu s Pravilnikom o arheolokim istraivanjima (NN.69/99, 151/03 ostataka graevina, vanih za povijesni i kulturni identitet prostora, odnosno
i 157/03, 30/05)
odgovarajuom obradom, dokumentiranjem i pohranom u muzejske ustanove

predmeta s onih lokaliteta, koje se s obzirom na njihov karakter ne moe prezentirati.
Istraivanje se moe obavljati samo uz odobrenje konzervatorskog odjela Ministarstva

kulture na ijem su podruju nalazita ili nalazi.
EVIDENTIRANA KULTURNA DOBRA
dokumentiranje nepokretnih i pokretnih arheolokih nalaza po najsuvremenijim Obuhvaa evidentirana kulturna dobra ili cjeline ambijentalne vrijednosti.
PLAN

Sustav mjera zatite uvjetuje:
stilsko morfolokih karakteristika, kao i njihovog povijesnog i prostornog okolia.
ouvanje izvornih karakteristika pojedinanih kulturnih dobara ili cjelina s

ogranienim mogunostima graevnih intervencija
Sustavom mjera zatite uvjetuje se:
za ovaj reim zatite prihvatljive su sve intervencije uz pridravanje osnovnih naela

zatite graditeljskog naslijea
cjelovita zatita i ouvanje svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najvee mogue
pri radovima na ureenju prostora prihvatljive su metode obnove postojeih struktura potivanje izvornog sustava gradnje, funkcije prostora i sadraja
i izgradnja novih, uz uvjet ouvanja ambijentalnih karakteristika, napose tradicijskih na ovim kulturnim dobrima strogo se kontrolira unoenje novih sadraja neprikladnih
oblika, krajobraznog karaktera prostora.
sauvanim kulturno-povijesnim vrijednostima

prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske
POVIJESNA CJELINA PREDJELA GIMAN
rekonstrukcije i prezentacije
sukladno vrijednosti i stanju ouvanosti u ovim djelovima povijesne cjeline
POTPUNA ZATITA POVIJESNIH STRUKTURA (ZONA A)
predjela Giman u postupku obnove uvjetuje se izrada konzervatorske dokumentacije
Unutar povijesne cjeline predjela Giman nalaze se pojedinana kulturna dobra visoke s arhitektonskim snimkom postojeeg stanja, izraenog po usvojenoj metodologiji
kulturno povijesne vrijednosti, ve odavno prepoznate i valorizirane u strunoj dokumentiranja kulturnih dobara (Sadraj i obrada arhitektonskog snimka postojeeg
literaturi.
stanja graditeljskog naslijea Split,1983.g.) te provedba konzervatorskih istranih

radova, neophodnih za njegovu kvalitetnu obnovu i revitalizaciju. Konzervatorska
Za te graevine zahtjeva se potpuno ouvanje izvornosti, matrice povijesne izgradnje, dokumentacija nuno treba obuhvatiti detaljnu analizu zateenog stanja kojom e
PLAN

ispitati mogunost planiranih zahvata u prostoru.
moe se intervenirati u smislu prilagoavanja funkcija i sadraja suvremenim
Zatitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih mea odreenih rjeenjem potrebama, ali bez
o zatiti mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadlenog Konzervatorskog bitnih fizikih izmjena sauvanih elemenata povijesnih struktura
odjela.
prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i

integracije u
cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadrajima koji proizlaze iz
DJELOMINA ZATITA POVIJESNIH STRUKTURA (ZONA B)
suvremenih potreba
Obuhvaa dijelove kulturno povijesne cjeline koji sadre pojedinano zatiena AMBIJENTALNA ZATITA (ZONA C)
kulturna dobra i
vrijedne elemente povijesnih struktura razliitog stupnja ouvanosti.
Ambijentalna zatita uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline (zona C) s
Sustavom mjera zatite u ovoj zoni unutar prostornih mea uvjetuje se:
prorijeenim povijesnim strukturama ili bez znaajnih primjera povijesne izgradnje,
zatita i ouvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakteristinih koji osiguravaju kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju kulturno-povijesnih vrijednosti
skupina
zona potpune ili djelomine zatite (zona A i B).
graevina, pojedinih graevina i drugih vanih vrijednosti bitnih za odrivost odreene

kulturno
Sustav mjera zatite:
povijesne cjeline
na podruju ove zone prihvatljive su sve intervencije, uz pridravanje osnovnih
PLAN

naela zatite kulturno-povijesne cjeline
- ouvanje vizura predjela iz odreenih kritinih pozicija, koje ne smiju biti niim
pri radovima na ureenju prostora prihvatljive su metode obnove postojeih struktura naruene i ometene, osobito one sa zapada, iz pravca otoka Dakse i rta Kantafig, te s
i izgradnja novih, uz uvjet ouvanja ambijentalnih karakteristika kulturno-povijesne istone strane iz pravca Grada.
cjeline, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoninog sklada
cjeline.
Konzervatorske smjernice ureenja ladanjskih sklopova

Rekonstrukcije i revitalizacije ladanjskih sklopova potrebno je provoditi s ciljem
KONZERVATORSKE SMJERNICE
obnove, konstruktivne sanacije i optimalne prezentacije izvornih povijesnih vrijednosti

Opseg mogueg zahvata definirat e se izradom konzervatorske dokumentacije s
Konzervatorske smjernice kulturno povijesnih cjelina i graevina opisane od toke arhitektonskim snimkom postojeeg stanja, te provedbom istranih radova (arheoloka
156 do toke 168. ove Odluke, potrebno je potivati prilikom ishoenja odobrenja za i konzervatorska) kojom e se upotpuniti spoznaje o razvoju i tipologiji ladanjske
graenje pojedinih prostornih cjelina i zahvata u prostoru prikazanih u tablici 2. toke izgradnje te utvrditi smjernice za primjerenu rekonstrukciju i obnovu
88. ove Odluke.
Zahtijeva se maksimalno ouvanje izvorne namjene te mogunost uspostave sadraja

koji pridonose afirmaciji vrijednosti graevina i ambijenta
Na podruju Grukog zaljeva, svi zahvati u prostoru uvjetovani su obvezom uvaavanja Obnova i rekultivacija povijesnih vrtova, bez mogunosti nove izgradnje, pristup
i afirmacije:
je kod svih zatienih ladanjskih cjelina, a prijedlogu hortikulturnog ureenja treba
- cjelovitosti slike zaljeva,
prethoditi kulturno povijesna studija s analizom i valorizacijom vrtnog prostora
- ouvanjem elemenata urbanog koncepta i povijesne matrice izgradnje.
Zatitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih mea odreenih rjeenjem
PLAN

o zatiti mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadlenog Konzervatorskog Na irem podruju hotela Lapad, kao morfoloki i strukturalno definiranom prostoru,
odjela.
svi zahvati u graditeljsko tkivo uvjetovani su obvezom potivanja i afirmacije

postojeih ladanjskih cjelina te hotelskog zdanja nastalog poetkom 20. stoljea
Konzervatorske smjernice za mogunost izgradnje unutar akvatorija Lapadske obale Nain ureenja i opseg intervencije definirat e se konzervatorskom dokumentacijom
- izgradnju plutajuih pontona u moru treba prilagoditi uvjetima lokacije, a mogue koja e osim kulturno povijesne obrade cjelina i kategorizacije graevina izraditi i
ih je organizirati kao vie pojedinanih, manjih prostornih cjelina koje moraju biti u detaljne smjernice za zahvat u prostoru
proimajuem odnosu s postojeim graditeljskim, jo uvijek dominantnim akcentima Uvjetuje se obveza ouvanja i rekonstrukcije graevina koje su po svojim
u prostoru
arhitektonsko oblikovnim, graditeljskim, morfolokim i tipolokim obiljejima
- dimenzioniranje marine Gru na potezu Lapadske obale treba podrediti cjelovitosti nositelj povijesnih osobitosti i ambijentalnosti prostora
slike zaljeva
Nova izgradnja (interpolacija) u potezu definiranom kao povijesna graditeljska
- pontoni se trebaju planirati po iskustvu najnovijih tehnikih rjeenja, izvedbom struktura koja posjeduje spomeniko svojstvo, treba u svim elementima mjerilom i
iznad uzgonskih komora, na konstrukciji od galvaniziranog elika ili aluminija visoke gabaritom te morfolokom graom ostvariti uklapanje zahvata u povijesno uvjetovani
kakvoe, sa zavrnom drvenom podnicom. Ukupnom izvedbom pontona mora se ambijent
osigurati mali gaz kojim se osigurava slobodno kretanje struja, flore i faune
Rekultivacija i obnova povijesnih vrtova krajobraznom ureenju prostora treba

prethoditi vrtna studija koja e detaljnom analizom i valorizacijom vrtno gradbenih
Konzervatroske smjernice za gradnju i ureenje turistike zone i prateih sadraja elemenata istaknuti autentine vrijednosti i karakter prostora.
NTC-a:
Kako bi se osiguralo prometno rastereenje prostora potrebno je reducirati parkiranje
PLAN

na javnom prostoru obale, posebice tamo gdje se predvia uspostava pjeake Kako se radi o vrlo osjetljivom zahvatu, na ponti ispred ljetnikovca Sorkoevi,
komunikacije kao glavne poveznice zaljeva.
najvrijednijeg ostvarenja ladanjske arhitekture u irim nacionalnim okvirima, zahtijeva

se minimalna intervencija bez mogunosti izjednaavanja s postojeim istezalitem
Konzervatorske smjernice za ureenje sportske luice Batala:
Zahvatom korekcije obale treba se ispitati mogunost uspostava izravnog kontakta
Sukladno vrijednosti najznaajnije ladanjske arhitekture na dubrovakom podruju i ladanjskog kompleksa Sorkoevi s morem, vidljivo na arhivskoj katastarskoj karti iz
prirodnom fenomenu Grukog zaljeva kod izgradnje SL Batala zahtijeva se paljivi 1837. god. i starim fotografijama.
pristup kojim se ne smije naruiti prirodno graditeljska ravnotea.
Lapadsku obalu ispred ljetnikovca Sorkoevi mogue je minimalno korigirati kao
Organizacija luice treba se rijeiti bez znaajnijeg graevinskog zahvata unutar zidanu obalu, a za izvedbu pjeake komunikacije predlae se uspostava pontonske
akvatorija na principu luke u povijesnoj jezgri Dubrovnika. Vezovi brodica du obale etnice kao pjeake staze du obale zaljeva.
zaljeva, kao i nain njihovog sidrenja unutar akvatorija, u pravilnom ritmu i s pravom
mjerom, mogao bi oplemeniti ovaj povijesni prostor dodajui mu dinaminost Konzervatorske smjernice za ureenje Luke Gru:
nautikog scenarija.
Podruje Luke Gru, funkcionalno podijeljeno u nekoliko zasebnih cjelina, predstavlja

jedinstveni potez nedovoljno definirane graditeljske strukture ali s prepoznatljivom
Proirenje Lapadske obale:
fizionomijom prostora kojom tvori specifinu ambijentalnost
Zbog poboljanja prometnog rjeenja i pjeake komunikacije du zapadne strane Za novu gradnju unutar luke potrebno je provesti arhitektonko-urbanistiki natjeaj
zaljeva, na potezu od istezalita za barke na Batali do hotela Lapad, mogua je Ureenje prostora i opseg mogueg zahvata definirat e se izradom studije
manja korekcija obale.
za ukupni prostor luke u svrhu cjelovitog sagledavanja prostora, kategorizacije
PLAN

postojeih graevina te valorizacije i definiranja propozicija za program urbanistiko- Putniki terminal za kruna putovanja s prateim sadrajima
arhitektonskog natjeaja.
(turistikim, ugostiteljskim, poslovnim, zabavnim, garanim objektom, multi
Planskim dokumentom zahtjeva se jedinstveni urbanistiki koncept koji se podreuje modalnim prometnim centrom i dr.)
vrijednosti cjeline u cilju postizanja kvalitetne nadgradnje prostora, s mogunou Za putniki terminal za kruna putovanja Programska studija koja treba obuhvatiti
akcentiranja pojedinanih arhitektonskih prepoznatljivih motiva.
analizu urbane matrice ireg gradskog prostora te analizu i valorizaciju postojee

industrijske izgradnje.
Konzervatorske smjernice za trajektno pristanite s terminalom predvia se:
Industrijska arhitektura (skladita) zbog svog poloaja i tipologije izgradnje ima
Uklanjanje postojeih graevina privremenog karaktera i izgradnja prateih sadraja znaajan udio u tvorbi urbane morfologije predjela te odraava kontinuitet povijesne
Nova izgradnja smjetena je u neposrednoj blizini ljetnikovaca Stay i Kaboga, pa slike zaljeva kao lukog prostora. Kroz valorizaciju i analizu suodnosa s postojeom
se zahtijeva uspostava primjerenog mjerila, volumena i gabarita izgradnje koja nee izgradnjom treba sagledati mogunosti njihovog preoblikovanja i prenamjene u skladu
poremetiti zateene
sa suvremenim potrebama.
vrijednosti u prostoru. Stoga se istie vanost krajobraznog ureenja kao poveznice u Prometnim rjeenjem trai se izmjetanje veih povrina prometa u mirovanju s
ostvarivanju suivota nove izgradnje i visokovrijednog kultiviranog prostora.
linije obale.
Konzervatorske smjernice za zonu Kaboga, planiranu na rtu Kantafiga:
Konzervatorske smjernice za Solsku bazu:
Parkiralini prostor treba planirati van obalne linije zaljeva, posebice tamo gdje se Za Solsku bazu uvjetuje se ograniena mogunost graevinskih intervencija, uz
predvia uspostava pjeake komunikacije kao glavne poveznice zaljeva.
potivanje izvornog karaktera industrijske izgradnje s kraja 19. stoljea.
PLAN

U postupku obnove predvia se izrada arhitektonskog snimka postojeeg stanja U okviru planskog zahvata predvia se mogunost prenamjene ljetnikovca Zaboga
s obradom rhivske grae u cilju upotpunjavanja spoznaja o tipologiji izgradnje te Zec u turistike i ugostiteljske svrhe, koje afirmiraju vrijednosti graevine i ambijenta,
definiranja posebnih smjernica za obnovu i rekonstrukciju.
a uz ouvanje postojeih vrijednosti i specifinosti prostora.
Obnovu sklopa potrebno je planirati u izvornim tlocrtnim i visinskim gabaritima, Zatitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih mea odreenih
uz rekonstrukciju oblikovnih elemenata proelja, uvaavajui povijesni identiteta rjeenjem o zatiti
predjela.
mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadlenog Konzervatorskog odjela.
Zatitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih mea odreenih rjeenjem
o zatiti mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadlenog Konzervatorskog Konzervatorske smjernice za Dominikanski samostan u Gruu:
odjela.
Sukladno valorizaciji i stanju ouvanosti, predvia se zatita i ouvanje zateenih
Ljetnikovac Kaboga Zec
kulturno
Za ljetnikovac Kaboga-Zec predvia se ouvanje zateenih vrijednosti cjeline koja povijesnih vrijednosti uz mogunost ogranienih graevinskih intervencija u smislu
je usprkos devastacijama zadrala prepoznatljivost ladanjske izgradnje. Mjerama prilagoavanja suvremenim potrebama.
zatite predvia se zadravanje tlocrtnih i visinskih gabarita s rekonstrukcijom i Za sve zatitne i druge radove u postupku obnove uvjetuje se izrada posebnog
restauracijom elemenata kamene
konzervatorskog elaborata s detaljnim arhitektonskim snimkom postojeeg stanja.
plastike proelja.
Konzervatorski elaborat treba obuhvatiti istrane radove te izradu konzervatorskih
Za radove obnove i rekonstrukcije potrebno je predvidjeti izradu posebne smjernica za projekt obnove.
konzervatorske dokumentacije s arhitektonskim snimkom postojeeg stanja.
Obnovu samostanskog sklopa potrebno je planirati u izvornim tlocrtnim i visinskim
PLAN

gabaritima,
U okviru planskog zahvata planira se graevinsko odravanje, odnosno konstruktivna
uvaavajui osobitost samostanskih prostora, uz rekonstrukciju oblikovnih elemenata konsolidacija i rekonstrukcija zidane obale upotrebom tradicionalnih materijala i
proelja i unutranje specifine opremljenosti.
tehnika gradnje.
Zatitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih mea odreenih rjeenjem Posebno se naglaava nunost odravanja kamenog poploenja uz potivanje vrste,
o zatiti mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadlenog Konzervatorskog naina obrade i slaganja kamenih elemenata.
odjela.
Konzervatorske smjernice zatite za Ex TUP:
POSEBNA OGRANIENJA U KORITENJU
U okviru planskog zahvata predvia se mogunost nove izgradnje u unutranjem

dijelu bloka
Podruaja posebnih ogranienja u koritenju prikazani su na kartografskom prikazu
Za definiranje urbanistikih parametara nuno je istraiti zadatosti lokacije, 3.2., izraenog na temelju studije sigurnosti prometa; Sveuilite u Dubrovniku,
valorizirati postojeu izgradnju te uvaiti povijesnu matricu gradnje unutar bloka Veleuilite u Dubrovniku, pomorski odjel-Studija sigurnosti plovidbe i optereenja
kako bi se planirani zahvat to bolje inkorporirao u tkivo grada.
plovnog puta u grukom zaljevu te simulacija sigurnosnih uvjeta sukladno planovima
Preporuuje se suvremeni arhitektonski koncept, uvoenjem iste i jednostavne razvoja i izgradnje novih sadraja u zaljevu -Dubrovnik, oujak 2008.
morfologije, svedene na osnovne geometrijske oblike koji slijede prostornu funkciju
zgrade.
U cilju poveanja sigurnosti prometa u grukom zaljevu potrebno je odrediti prioritete
Dio namijenjen domaim brodovima (trajekti, slubene brodice i sl.)
i prolazak kako slijedi:
PLAN

1.linijski brodovi:
U cilju poveanja sigurnosti prometa potrebno je uspostaviti Luki kontrolni centar
a.lokalni linijski promet,
za nadzor i kontrolu prometa. Osnovna pretpostavka nadzora i kontrole prometa u
b.nacionalni linijski promet,
grukom akvatoriju je uspostava slube za nadzor, upravljanje i kontrolu.
c.meunarodni linijski promet;
Radi sigurnije plovidbe grukim akvatorijem predlae se uspostavljanje sustava
2.brodovi na krunim putovanjim;
nadzora, upravljanja i kontrole pomorskom plovidbom (VTS). Sluba za nadzor,
3.ostalo brodovlje
upravljanje i kontrolu ima za cilj uspostaviti obvezu javljanja svih plovila, kako bi
Razlog takvoj podjeli prioriteta prolazaka proizlazi iz injenice da manevar okreta uspjeno regulirala pomorski promet, i odrediti toke javljanja.
velikoga putnikog broda u podruju posebnog opreza zaustavlja sav promet. Zato
treba omoguiti linijskim brodovima nesmetano uplovljavanje/isplovljavanje prema Kod planiranja radova u Luci Dubrovnik, odnosno kod izvoenja infrastrukture i
utvrenom redu plovidbe, a manovru broda na krunom putovanju uskladiti prema suprastrukture sa stajalita sigurnosti potrebno je voditi rauna o slijedeem:
itinereru linijskog prometa. Da bi se to ostvarilo, potrebno je uspostaviti slubu za - podruje luke trebalo bi biti podijeljeno na dio ogranienog kretanja i dio gdje
nadzor, upravljanje i kontrolu prometa u grukoj luci.
kretanje nije ogranieno, podruje gdje je kretanje ogranieno treba biti ograeno, uz
kontrolirani pristup (pomorski granini prijelaz),
Potrebno je odrediti prioritete pri vezivanju/sidrenju brodova, pri emu u redovito - pristup svim vezovima za brodove treba biti ogranien,
vee brodove treba vezivati u luci, a manje brodove sidriti, prvenstveno zbog znatno - parkiralite treba biti za slobodno parkiranje sa neogranienim pristupom i parkiralite
manjeg broja putnika i plovila pri tenderingu.
sa ogranienim pristupom gdje je doputen pristup samo vozilima koja e se ukrcavati

na brodove (ekalita) ili koji odvoze/dovoze putnike,
PLAN

- dio luke gdje je ogranien pristup treba biti ograen na primjeren nain (preporuka zatite.
da bude ograen kao granini prijelaz),
- u ogradi treba predvidjeti nekoliko ulaza/izlaza koji bi bili u funkciji samo povremeno
po potrebi, na takvim ulazima treba predvidjeti i mogunost obavljanja graninih
formalnosti,
- video nadzor cjelokupnog podruja (otvoreni i zatvoreni prostori),
- postaviti takve barijere za osobe i vozila koja e ih usmjeravati i omoguavati pristup
odreenim podrujima,
- ukoliko objekti (npr. putniki terminal) ine dio perimetra ogranienog prostora
(granini prijelaz) tada na toj strani objekata ne smije biti nikakvih nenadziranih otvora
(prozori, vrata i sl.) ili mogunosti pristupa sa otvorenih terasa, galerija, balkona i sl.,
- kod ulaznih rampi na ekalita predvidjeti primjerene objekte za zatitare (redare i
sl.),
- ukoliko se planiraju vezovi za brodove u podruju mosta na Rijeci Dubrovakoj
tada treba predvidjeti poduzimanje zatitnih mjera na mostu (ugradnju barijera koje
nee dopustiti da se s mosta neto baci na brod),
- zavretkom svake faze izgradnje treba zavravati i odreenu razinu sigurnosne
- domai brodski promet treba biti fiziki odvojen od meunarodnog,
PLAN
3.7
U obuhvatu Plana ne doputa se razvoj djelatnosti koje ugroavaju zdravlje ljudi i 3. Pristani okomiti na obalu izgradit e se na pilotima spojenima prenosnicom iznad
tetno djeluju na okoli.
razine mora
Mjere spreavanja nepovoljnog utjecaja na okoli obuhvaaju skup aktivnosti 4. Pristani se nee graditi na nain da ometaju slobodnu cirkulaciju mora ili da utjeu
usmjerenih na ouvanje okolia, i to uvanjem i poboljanjem kvalitete voda, zatitom na sigurnost plovidbe.
i poboljanjem kakvoe zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne 6. Izradit e se snimka zelenila kao podloga za idejno-arhitektonska rjeenja i potrebnu
zatite.
sanaciju
7. Idejno-arhitektonska rjeenja graevina prilagodit e se visokovrijednom
Mjere spreavanja nepovoljnog utjecaja na okoli utvrdit e se u postupku procjene vegetacijskom krajoliku te uskladiti s postavljenim urbanistikim uvjetima.
utjecaja na okoli, a ovim se Planom iste daju naelno.
8. Raslinje koje e se tijekom izgradnje ukloniti zamijenit e se odgovarajuim

zelenilom autohtonih vrsta kojih e se izbor temeljiti na detaljnom idejnom pejsanom
A. Ope mjere zatite okolia
projektu.
9. Izradit e se poseban hortikulturni plan ozelenjavanja novoizgraenih povrina.
1. Projektiranje lukobrana i pristana u graevinskom i poloajnom rjeenju uvait e: Minimalno se unutar svakog zahvata (koji ima znaajan kopneni dio) predvia 10 %
- rezultate analize energije valova na ulazu u Gruki zaljev s analizom valovanja
zelenih povrina
- rezultate hidraulikog ili matematikog modeliranja promjene valovanja izgradnjom 11. Izgradnja na podruju obuhvata Plana organizirati e se na nain:
lukobrana i pristana
- da se glavnina graevinskog materijala provozi do mjesta ugradnje morskim putem,
2. Ukupni broj vezova na podruju obuhvata Plana ograniava se na maksimalno
-da se osigura koordinacija radova na moru s drugim djelatnostima na moru
PLAN
3.7
(uplovljavanje i isplovljavanje plovila iz luke),
- dovoljan broj kontejnera za kruti otpad,
- da se tijekom radova u uvali Batala osigura privremeni smjetaj amaca na drugom - potreban broj ureaja za gaenje poara te vatrogasnih hidranata za djelotvorno
mjestu,
gaenje poara,
- da se izgradnja. lukobrana obavi u dijelu godine izvan turistike sezone
- potrebno sredstvo (vozilo ili plovilo) za prikupljanje zauljenih kaljunih otpadnih
12. Izgradit e se, postaviti, prilagoditi ili nabaviti sliojedei objekti ili sredstva:
voda s brodova i amaca,
- Lukobran i pristan na nain uz toke 1.
- pokretna brana za zaustavljanje irenja naftne mrlje duljine od najmanje 500 m
- Kanalizacijski sustav za prikupljanje svih sanitarnih otpadnih voda s prikljucima - odgovarajue plovilo za prikupljanje naftnih derivata i drugih plivajuih oneiujuih
za pranjenje spremnika fekalnih voda s plovila, sanitarne vorove prema kriteriju tvari s povrino mora.
minimalno udaljenosti od plovila (najvie 100 m) te ureaje za prihvat sadraja 13. Provodit e se sljedee organizacijske mjere tijekom koritenja zahvata:
kemijskih zahoda,
- Izradit e se pravila ponaanja svih korisnika akvatorija koja e sadravati postupanje
- dodatno napajanje crpnih stanica za crpljenje otpadnih voda u podruju Gruke i s kaljunim vodama, istroenim uljima, koritenje sanitarnih ureaja, pranjenje
Lapadske obale to e garantirati da fekalne vode ni u kojem sluaju prelijevanja ne brodskih spremnika fekalnih voda, pranjenje sadraja kemijskih zahoda, odlaganja
dospiju u more,
krutog otpada te osigurati kontrola provedbe istog,
- odvojeni kanalizacijski sustav za prikupljanje oborinskih voda s lukog i podruja - Organizirat e se sluba odravanja istoe na javnim povrinama, povrini mora,
luka posebne namjene sa ureajem za uklanjanje ulja i masti,
- Razradit e se plan djelovanja u izvanrednim situacijama koji ukljuuje djelovanje
- planirane prometnice i parkiraline prostore za normalno funkcioniranje prometa
kod pojave moguih uzronika ekoloke nesree: poari, razlijevanje naftnih derivata
- kontejneri. za prikupljanje istroenih ulja,
te istjecanje otpadnih i fekalnih voda,
PLAN
3.7
- Organizirat e se sluba za kontrolu i odravanje svili tehnikih ureaja s posebnom kamenoloma,

odgovornou za odravanje ureaja namijenjenih zatiti okolia,
4. Kameni materijal veeg oneienja moe se koristiti za nasipavanje samo kada je
- Organizirat e se sustav nadzora uinkovitosti svih navedenih slubi,
napravljen krajnji zid kojim je ograen prostor za nasipavanje.
- Izradit e se plan za regulaciju reima prometa u centru koji e uzimati u obzir 5. Odlaganje izvaenog morskog mulja iz radova izgradnje ili odravanja obavljat e
postojei promet na Lapadu s ciljem sprjeavanja zaguenja prometa,
se na mjestu, koje e se izabrati odgovarajuim upravnim postupkom koji ukljuuje
- Izradit e se plan regulacije plovidbe u luci nautiko-turistikog centra sukladan izradu elaborata zatite okolia ili procjenu utjecaja na okoli.
planu plovidbe u Grukom zaljevu .
Zbrinjavanje otpada s brodova
B. Mjere za smanjenje oneienja mora
1.
Osigurati sustav pranjenja i pranja tankova sa sanitarno - potronim otpadnim
vodama. Efluent sakupljati u zajedniki tank i odvoziti i prazniti putem ugovornih

1. Izmjena ulja tijekom gradnje na vozilima provodit e se samo u servisima izvan odnosa s ovlatenom tvrtkom.
gradilita dok e se za graevinske strojeve izmjena ulja dozvolit samo ukoliko se 2.
Kaljune otpadne vode zbrinjavati u skladu s odredbama sadranim u prilogu
na gradilitu urede mjesta gdje se istroena ulja mogu prihvatiti, a manje koliine I konvencije MARPOL 73/78. Kaljune vode s brodova zbrinjavati putem ovlatene
isteklog ulja u cijelosti pokupiti.
tvrtke na temelju sklopljenog ugovora vodei rauna o vrsti brodova te o dinamici
2. Redovno e se kontrolirati ispravnost svih vozila i strojeva na gradilitu te e se uplovljavanja u marinu.

pravodobno ukloniti svi oni koji nisu tehniki ispravni,
3.
Kruti otpad s brodova zbrinjavati u skladu s zakonskim propisima RH i
3. Kod radova nasipavanja mora prilikom izgradnje koristit e se isti kamen iz smjernicama navedenim u Prilogu V meunarodne konvencije MARPOL 73/78, uz
PLAN
3.7
voenje oevidnika i ispunjavanja pratee dokumentacije.
D Mjere zatite na kopnu
C. Mjere za smanjenje utjecaja buke i praine
Zbrinjavanje tehnolokog opasnog otpada:

1. Sve vrste otpada privremeno skladititi u natkrivenim eko punktovima u krugu luka
1. Glavnina graevinskih radova izvodit e se izvan turistike sezone te u vremenu otvorenih za jjavni promet i luka posebne namjene i predavati ovlatenom sakupljau
kada se ne remeti odmor lokalnog stanovnitva i turista.
temeljem sklopljenog ugovora.
2. Maksimalno e se izbjegavali prijevoz materijala tekim kamionima.
2. Pranje brodova u svrhu uklanjanja starog sloja protuobratajnih boja obavljati
3. Na dijelovima prometnica na kojima e dolaziti do rasipanja materijala, provodit iskljuivo na ureenom pralitu. Nastale otpadne vode, proistiti na talonici
e se redovito ienje i uklanjanje rasipanog materijala.
i separatom ulja i ispustiti kroz podmorski ispust u more. Odrediti vrstu i sadraj
4. Kontrolirat e se istoa guma, i prekrcanost teretnih vozila te provoditi odgovarajue tekih metala u otpadnoj vodi nakon prolaska kroz separator ulja i po potrebi poduzeti
mjere sprjeavanja oneienja prometnica.
dodatne tehnike mjere.
D. Zatita povijesnih spomenika
Postupanje s otpadnim vodama:

1. Prikupljanje i dispoziciju otpadnih voda (fekalno - tehnoloke i oborinske) rijeili
1. Prije poetka radova pregledat e se nalaze li se na morskom dnu arheoloki ostaci razdjelnim sustavom kanalizacije.
2. Sve nove graevine u obuhvatu Plana trebaju respektirati konzervatorske smjernice 2. Fekalne i tehnoloke vode odgovarajuom obradom dovesti na kvalitetu gradskih
iz poglavlja 3.6.2. ovog Obrazloenja.
otpadnih voda.
PLAN
3.7
3. Vode na izlazu iz kuhinje uputali u internu kanalizaciju marine u skladu s Zatita zraka
vodopravnim uvjetima.
Radove na popravku trupa plovila, kao i bojenje plovila izvoditi iskljuivo u za tu
4. iste oborinske vode upustiti u oborinski kolektor bez ugroavanja okolnih svrhu predvienim hangarima opremljenim usisnom ventilacijom.
objekata ili povrina.
5. Oborinske vode s povrina na kojima bi mogle pokupiti masnoe i ulja prije konane Zatita od buke
dispozicije propustiti kroz separator ulja i masti.
Mjere zatite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zatiti od buke (NN
6. Oborinske vode po prolasku kroz separator ulja i masti isputati u more obalnim 20/03) i provedbenim propisima koji se donose temeljem Zakona.
ispustom.
Za nove graevine primjenom mjera zatite od buke kod projektiranja, graenja i
7. Separator ulja i masti treba imati metalne poklopce zbog povremenog ienja i odabira tehnologije, osigurati to manju emisiju zvuka.
odravanja.
Planiranom izgradnjom prometne mree osigurat e se smanjenje intenziteta prometa,

a time i smanjenje oneienja zvukom.
Postupanje s tehnolokim neopasnim otpadom:
Koristiti noviju mehanizaciju koja je prola testiranje na buku pri tehnikom pregledu,
1. Ambalani otpad zbrinjavati u skladu s propisima za postupanje s ambalanim Mjere zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
otpadom te predavati ovlatenom sakupljau.
2. Ostali neopasni otpad, koji je po svojim svojstvima slian komunalnom zbrinjavali Mjere zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na polazitima
putem komunalnog poduzea na temelju sklopljenog ugovora.
i ciljevima Plana, pri emu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s

planiranjem zatite.
PLAN
3.7
U postupku provoenja plana potrebno je potivati Zakon o zatiti i spaavanju (NN obavezno osigurati povrine za operativni rad vatrogasnih vozila u skladu s posebnim
174/04 i 79/07), lanak 134. Zakona o policiji (NN 129/00), Pravilnik o mjerama propisima,
zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i -
nove graevine javne namjene potrebno je maksimalno zatititi izvedbom
ureivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilnik o tehnikim normativima stabilnog sustava za dojavu i gaenje poara,
za sklonita (Sl.list 55/83) preuzet zakonom o standardizaciji (NN 53/91), Pravilnik o -
nove trafostanice, gdje je to mogue, graditi kao izdvojene graevine,
kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi sklonita i drugi -
graditi novu hidrantsku mreu, sukladno ureenju zemljita i novoj gradnji.
zatitni objekti (NN 2/91) te Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovnitva (NN

47/06).
(3) Mjere zatite od poara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim

propisima koji reguliraju ovu problematiku, posebno s obzirom na:
Zatita od poara
Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN, broj 35/94, 142/03.);
(1) U sluaju da e se u objektu stavljati u promet, koristiti i skladititi zapaljive -
Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN, broj 8/06.);
tekuine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama lanka 11. Zakona o -
Pravilnik o zatiti od poara ugostiteljskih objekata (NN, broj 100/99.).
zapaljivim tekuinama i plinovima (Narodne novine, broj 108/95.).

(4) Za gradnju pojedinih graevina, planiranih sadraja i ureenje prostora potrebno
(2) Mjere zatite od poara obuhvaaju slijedee:
-
je potivati slijedee:
Prilikom gradnje novih graevina, izbjegavati gradnju zatvorenih blokova i -
luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene s prateim sadrajima
omoguiti pristup vatrogasnim vozilima do pojedinih graevina. Uz te graevine je (npr. servisne radionice) projektirati u skladu s amerikim smjernicama NFPA 303
PLAN
3.7
Fire Protection Standard for Marinas and Boatyards (2000. godine) i NFPA 307 poara, ostakljenja otporna prema poaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati
Standard for the Construction and Fire Protection of Marine Terminals, Piers and i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN DIN 4102;
Wharves (2000 godine);
-
Garae projektirati prema austrijskom standardu za objekte za parkiranje TRVB
Graevina mora biti udaljena od susjednih graevina najmanje 4,0 m ili manje N 106, a sprinkler ureaj projektirati shodno njemakim smjernicama VDS;
ako se dokae, uzimajui u obzir poarno optereenje, brzina irenja poara, poarne -
Za sloene graevine potrebito je izraditi Prikaz predvienih mjera zatite od
karakteristike materijala graevina, veliinu otvora na vanjskim zidovima graevine poara iz kojeg e biti mogue ocijeniti odabrani sustav zatite od poara te ishoditi
i dr. da se poar nee prenijeti na susjedne graevine ili mora biti odvojena od posebne uvjete graenja u pogledu osiguranja posebnih mjera zatite od poara od
susjednih graevina poarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u sluaju nadlene slube.
da graevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti -
Radi omoguavanja spaavanja osoba iz graevina i gaenja poara na graevini
najmanje 90 min.) nadvisuje krov graevine najmanje 0,5 m ili zavrava dvostranom i otvorenom prostoru, graevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim
konzolom iste vatrootpornosti duine najmanje 1 m ispod pokrova krovita, koji mora propisima, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mrea mora se, ukoliko
biti od negorivog materijala najmanje na duini konzole.
-
Izlazne putove iz graevina projektirati u skladu s amerikim smjernicama dijelove prirode za koje je potrebno donijeti procjene ugroenosti i planove zatite
NFPA 101 (izdanje 2003. godine);

-
ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mrea. Ovo se posebno odnosi na zatiene

sukladno posebnim propisima i na iste zatraiti suglasnost Ministarstva unutarnjih
Elemente graevinskih konstrukcija i materijala, protupoarne zidove, prodore poslova. Ovu zatitu je potrebno planirati na umskim i poljoprivrednim podrujima
cjevovoda, elektrinih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stripove, ventilacijske koja neposredno okruuju gradska naselja, da se tijekom poarne sezone onemogui
vodove, vodootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarae za zatitu od zahvaanje istih s otvorenih prostora. Na ovim povrinama je potrebno predvidjeti
PLAN
3.7
provoenje svih preventivnih mjera zatite od poara, sukladno pozitivnim hrvatskim Mjere zatite od potresa
propisima, uvaavajui sve specifinosti ove upanije.
-
U sluaju planiranja skladita i postrojenja zapaljivih tekuina i plinova, te U svrhu efikasne zatite od potresa neophodno je konstrukcije svih graevina planiranih
eksploziva, pridravati se pozitivnih hrvatskih propisa.

-
za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmiku zonu.
Kod gradnje i projektiranja srednjih i velikih garaa obvezno primijeniti Do izrade nove seizmike karte upanije i karata uih podruja, protivpotresno
austrijske smjernice TRVB N106 za zatitu od poara u srednjim i velikim garaama projektiranje i graenje treba provoditi u skladu s postojeim seizmikim kartama,
koji se koriste u nedostatku domaih smjernica kao pravilo tehnike prakse temeljem zakonima i propisima..
lanka 2. stavka 1. Zakona o zatiti od poara.
-
Nadalje, kod odreenih objekata, gdje se radi o turistikom podruju, potrebno
je ispotovati propise pravilnika o zatiti ugostiteljskih objekata (NN 100/99).

-
Kod gradnje i projektiranja visokih objekata obvezno primijeniti Pravilnik o
tehnikim normativima za zatitu visokih objekata od poara (SL 7/84), u kojem se

primjenjuje l. 20 Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni suglasnosti
(NN 158/03, 79/07).

15 UPU Gruški Akvatorij 02 OB

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

15 UPU Gruški Akvatorij 02 OB

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

URBANISTIKI PLAN UREENJA GRUKI AKVATORIJ

OVAJ ELABORAT JE SASTAVNI DIO ODLUKE O DONOENJU UPU-a GRUKI AKVATORIJ

BROJ ELABORATA 433/06

PREDSJEDNICA GRADSKOG VIJEA

KLASA 350-01/05-01/024-1, URBROJ 2117/01-09-11-384

Olga Muratti, v.r.

URBOS d.o.o. Split

BROJ ELABORATA 433/06

Maja Madiraca, dipl. oec.

Boris Didovi, dipl. ing. el.

SADRAJ KNJIGE III

CILJEVI PROSTORNOG UREENJA

2.1.3 Prometna i komunalna infrastruktura

PLAN PROSTORNOG UREENJA

TEMELJNI ZAKONSKI PROPISI KOJI SE TREBAJU UVAAVATI

podruja, te sigurnosti plovidbe

PRILIKOM IZRADE URBANISTIKOG PLANA UREENJA

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Narodne novine, br 158/03

Zakon o prostornom ureenju NN 76/07, 38/09, 55/11

Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim

Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke, NN br. 110/04

pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautikog turizma,

NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04.

Narodne novine, br. 181/04 i 76/07

Narodne novine, br. 142/99, 47/00, 121/00, 45/01, 108/01 i 106/04

Zakon o morskim lukama

Pravilnik o kriterijima za odreivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene

Polaznu osnovu za izradu planskih rjeenja UPU-a, pored vaih dokumenata

prostornog ureenja za podruje upanije i Grada, predstavljaju slijedei dokumenti

promet upanijskog i lokalnog znaaja, nain plaanja veza, uvjete

koritenja, te odreivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda

Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim

Ostali relevantni propisi i pravilnici kojima se regulira oblast luka i lukih

prostornog ureenja, idejna rjeenja, projekti i programi:

ZA CJELOVITI OBUHVAT GRUKOG AKVATORIJA:

Programsko-prostorna studija za izradu upu-a grukog akvatorija

Batahovina Kaboga IGH d.d., Split, listopad 2005.

Putnika luka Gru Dubrovnik, struna podloga za izdavanje lokacijske dozvole,

Alfaplan doo, Trames, Dubrovnik, travanj 2005.

izgradnja nove i sanacija postojee obale

Programsko prostorna studija Grukog akvatorija (revizija)

Alfaplan doo, Dubrovnik, travanj 2004

URBOS d.o.o u listopadu 2006. godine.

Ugovor o prvenstvenoj koncesiji za obavljanje lukih djelatnosti i koritenje i

Zakljuci radionice odrane 07.12.2009. u Dubrovniku

odravanje odreenih postojeih objekata luke podrgradnje i nad gradnje

Maritimna studija, Mjere maritimne sigurnosti tijekom manevriranja i boravka

na lukom podruju luke Dubrovnik (Gru) Luka uprava Dubrovnik,

putnikih i ro-ro putnikih brodova u Luci Gru, Sveuilite u Rijeci,

Pomorski fakultet u rijeci, Rijeka, srpanj 2004.

Luka Dubrovnik d.d., Dubrovnik

Studija sigurnosti plovidbe i optereenja plovnog puta u grukom zaljevu te

Koncept razvoja putnike luke Gru.

simulacija sigurnosnih uvjeta sukladno planovima razvoja i izgradnje novih

Luka Dubrovnik d.d. u suradnji sa: Quaestus, Royal Caribbean international,

sadraja u zaljevu, Sveuilite u Dubrovniku, Pomorski odjel, Du, oujak 2008.

ZA PODRUJE LUKE DUBROVNIK

ZA PODRUJE KOMUNALNE LUKE BATALA, SPORTSKE LUKE

Port of Dubrovnik passenger port development final summary report phase 1,

ORSAN I MARINE GRU

G.P. Wild (international) Limited, september 17, 2002.

Putnika luka Dubrovnik, izgradnja nove obale za domai promet punta

Izvadak iz idejnog rjeenja Nautiko-turistikog centra Gru-Dubrovnik,