PROSTORNO I PROMETNO PLANIRANJE GRADA RIJEKE Modeliranje Prometa PDF

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke
Investitor:
AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB, d.d.

Zagreb, Koturaka cesta 43
Suinvestitori:
MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Zagreb, Prisavlje 14
PRIMORSKO-GORANSKA UPANIJA
Rijeka, Adamieva 10/IV
GRAD RIJEKA
Rijeka, Korzo 16
HRVATSKE AUTOCESTE, d.o.o.
Zagreb, irolina 4
HRVATSKE CESTE, d.o.o.
Zagreb, Voninina 3
LUKA UPRAVA RIJEKA
Rijeka, Riva 1
H INFRASTRUKTURA, d.o.o.
Zagreb, Mihanovieva 12
Nositelj izrade studije:
INSTITUT IGH, d.d.

Zagreb, J. Rakue 1
Naziv studije:
PROSTORNO I PROMETNO INTEGRALNA STUDIJA

PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE I GRADA RIJEKE
Razina studije:
SAETAK
Broj Ugovora:
2-3210-1-7686/09
Saetak
Koordinator studije:
Mario Crnjak, dipl.ing.gra. (Institut IGH, d.d.)
Voditelj prostornog dijela:
Berislav Krtali, dipl.ing.arh. (Institut IGH, d.d.)
Voditelj prometnog dijela:
Zdravko Duplani, dipl.ing.prom. (Institut IGH, d.d.)

Zvonimir Peji, dipl.ing.prom. (Institut IGH, d.d.)
Voditelji vrednovanja:
dr.sc. Krunoslav Peri, dipl.ing.gra.(Institut IGH, d.d.)

mr.sc. Slobodan Kljaji, dipl.ing.prom.(Institut IGH, d.d.)
Partneri u izradi studije:
POMORSKI FAKULTET
SVEUILITA U RIJECI
Rijeka, Studentska ulica 2
RIJEKAPROJEKT, d.o.o.
Rijeka, Moe Albaharija 10a
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVEUILITA U ZAGREBU
Zagreb, Vukelieva 4
ELJEZNIKO PROJEKTNO DRUTVO, d.d.
Zagreb, Trg kralja Tomislava 11
GRAEVINSKO-ARHITEKTONSKI
FAKULTET SVEUILITA U SPLITU
Split, Matice Hrvatske 15
Direktor Zavoda za
projektiranje prometnica:
Mjesto i datum:
Saetak
dr.sc. Goran Pu, dipl.ing.gra.
Rijeka - Zagreb, oujka 2011.
SADRAJ
1.
UVOD
.................................................................................................. 5
2.
PODRUJE OBUHVATA I CILJEVI PROMETNE STUDIJE ............................................. 6

2.1.
Prostor i stanovnitvo ........................................................................ 7
2.2.
Gospodarska kretanja u Primorsko-goranskoj upaniji ................................. 9
2.3.
Polazita Prostorne i prometno integralne studije .................................... 10
2.3.1. Stanje u prostoru ........................................................................... 10
2.3.2. Planovi i strategije ......................................................................... 12
2.4.
Ciljevi Prostorne i prometno integralne studije ....................................... 14
3.
METODOLOGIJA I ODREDNICE ISTRAIVANJA .....................................................

3.1.
Stanje i projekcije prometne ponude i potranje
po modalitetima prijevoza ................................................................
3.1.1. Ulazni parametri za prostorno i prometno
projektiranje cestovne mree ............................................................
projektiranje eljeznike mree .........................................................
projektiranje mree lukih terminala ...................................................
projektiranje mree luka otvorenih za javni promet .................................
projektiranje mree aerodroma..........................................................
projektiranje cjevnog prometa...........................................................
3.2.
Stanje prometne ponude i potranje po modalitetima
sustava javnog linijskog prijevoza putnika .............................................
3.3.
Izrada i kalibracija modela prometnog vora Rijeka..................................
3.3.1. Modeliranje putovanja u cestovnom prometu .........................................
3.3.2. Intenzitet prometa .........................................................................
16
16
17
17
18
19
19
20
20
20
21
22
4.
PREPORUKE PROSTORNO-TEHNIKE STUDIJE..................................................... 23

4.1.
Prometno-zemljopisno znaenje glavnih cestovnih i
eljeznikih pravaca, lukih i zranih terminala ...................................... 23
4.2.
Potrebne mjere za razvoj prometnog sustava u prostoru ............................ 24
5.
REZULTATI ANALIZA I PRIJEDLOZI POTREBNIH ZAHVATA NA

PROMETNOM SUSTAVU PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE
I GRADA RIJEKE .......................................................................................
5.1.
Cestovni promet ............................................................................
5.1.1. Planirane prometnice ......................................................................
5.1.2. Opis novih koridora autocesta i brzih cesta ..............................................
5.1.3. Predvieni rokovi realizacije ...............................................................
5.1.4. Cestovna mrea ueg gradskog prostora..................................................
5.2.
eljezniki promet .........................................................................
5.3.
Pomorski promet............................................................................
5.4.
Zrani promet ...............................................................................
5.5.
Cjevovodni promet .........................................................................
6.
26
26
26
28
31
32
33
39
51
52
GRAFIKI PRILOZI ..................................................................................... 54
Saetak

1.
UVOD
Prostorno i prometna integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke izraena je temeljem Ugovora za usluge izrade Prostorno i prometno integralne studije Primorsko-goranske upanije i
Grada Rijeke, izmeu Naruitelja (Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.) i Instituta IGH, d.d. (Instituta graevinarstva Hrvatske d.d.). Sporazumom o sufinanciranju izrade Prostorno i prometno integralne studije
Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke zakljuenim 3. listopada 2008. godine izmeu sljedeih potpisnika:
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Prisavlje 14, Zagreb,

Primorsko-goranska upanija, Adamieva 10/IV, Rijeka,
Grad Rijeka, Korzo 16, Rijeka,
Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., Ulica grada Vukovara 54, Zagreb,
Hrvatske autoceste d.o.o., irolina 4, Zagreb,
Hrvatske ceste d.o.o., Voninina 3, Zagreb,
Luka uprava Rijeka, Riva 1, i Rijeka i
H Infrastruktura d.o.o., Mihanovieva 12. Zagreb;
utvrena je uloga Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kao nositelja izrade i nadzora nad izradom
Studije u suradnji s ostalim potpisnicima. Sporazumom je utvren udio ostalih potpisnika u sufinanciranju izrade Studije iz ovog stavka, dok je Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. koordinator za cjelokupnu aktivnost.
Prostornim planom Primorsko-goranske upanije utvrena je obveza izrade Prometne studije kojom e
se detaljno definirati cjeloviti prometni sustav podruja grada Rijeke i Primorsko-goranske upanije
kojeg ine uzajamno spregnuti cestovni, eljezniki i luko-terminalni vor ukljuujui trajektne luke i
luke otvorene za javni promet te aerodrome.
Prometni sustav podruja grada Rijeke i Primorsko-goranske upanije namee specifian prostornoprometni model kakav ne nalazimo u Hrvatskoj i jedino njegovim izvedivim i opravdanim rjeenjem
mogue je oekivati bolji prometni, ekoloki i gospodarski suivot i razvoj Primorsko-goranske upanije
i Grada Rijeke na ogranienom priobalnom prostoru.
Pri izradi Studije kree se od postojeeg stanja na nain da se valoriziraju i ocijene postojea rjeenja
i dokumenti, a za nove objekte predloiti varijantna rjeenja te temeljem zadanih kriterija odabrati
najpovoljnije.
Do sada su izraene studije za pojedinane vrste prometa (cestovni, eljezniki, luki, zrani) u skladu
s Odlukom o donoenju GUP-a Grada Rijeke, s Prostornim planom grada Rijeke i prostornim planom
Primorsko-goranske upanije te ostalim prostornim planovima ureenja gradova i opina na podruju
Primorsko-goranske upanije.
Saetak

2.
PODRUJE OBUHVATA I CILJEVI STUDIJE
Podruje obuhvata predmetne studije predstavlja administrativno podruje Primorsko-goranske upanije smjetene na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Jadranskog mora, koje se tu duboko usjeklo u europski kontinent i u ijem je zaleu umoviti Gorski kotar. Ova upanija na sjeveru granii s Republikom Slovenijom, na zapadu s Istarskom upanijom, na istoku s Karlovakom i Liko-senjskom upanijom, a na jugoistoku, u Kvarnerskim vratima, ima morsku granicu sa Zadarskom upanijom. upaniji
pripada i dio obalnoga mora s dravnom granicom udaljenom 22 km jugozapadno od otoka Suska.
Slika 2.1. Poloaj Primorsko-goranske upanije u Republici Hrvatskoj

Republika Hrvatska ima 20 upanija i Grad Zagreb koji ima status upanije.
Tablica 2.1. Opi podaci: Republika Hrvatska i Primorsko-goranska upanija
Povrina u km
Stanovnitvo
Gustoa naseljenosti stanovnika/km
Broj gradova
Broj opina
Broj naselja
RH
56.594
4.437.460
78,4
124
426
6.751
PG
3.588
305.505
85,1
14
22
536
Udio PG-a u RH
6,34%
6,88%
11,29%
5,16%
7,94%
Izvor: DZS Popis stanovnitva 2001, obrada: HGK upanijska komora Rijeka
Saetak

2.1.
Prostor i stanovnitvo
Prostor Primorsko-goranske upanije obuhvaa povrinu od 3.588 km, ili 6,34% dravnoga teritorija. Na
kopnenu povrinu otpada 2541 km ili 70,82%, a na 45 to naseljenih, to nenaseljenih otoka otpada
1.047 km ili 29,18% ukupne povrine upanije.
Prema rezultatima Popisa stanovnitva iz 2001. godine Primorsko-goranska upanija ima ukupno
305.505 stanovnika i s udjelom od 6,88% peta je po veliini u Republici Hrvatskoj (4.437.460 ) - nakon
Grada Zagreba (779.145), Splitsko-dalmatinske upanije (463.677), Osjeko-baranjske upanije
(330.506) i Zagrebake upanije(309.696). Gustoa naseljenosti od 85,1 stanovnika/km za 8,4% vea
je od gustoe naseljenosti Republike Hrvatske. Kao i drava i upanija ima izraenu razliku u gustoi
naseljenosti. Najvea je u Rijeci s 3.273,70 stanovnika/km, a najmanja u Cresu s 10,16 stanovnika/km.
Primorsko-goranska upanija je prilikom popisa stanovnitva 2001. godine obuhvaala 14 gradova i 21
opinu, te 536 naselja u sastavu gradova i opina. U srpnju 2006. godine Lopar se izdvojio iz sastava
Grada Raba u samostalnu opinu, a u prosincu iste godine nova je Opina Lopar i slubeno poela s
radom i time postala dvadesetdruga opina, odnosno tridesetesta jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj upaniji.
Broj od 14 gradova ini 11,29% u odnosu na ukupan broj gradova u Republici Hrvatskoj, broj od 22 opine ini 5,16% svih opina u Republici Hrvatskoj, to je gotovo na razini dravnog prosjeka, a broj od 536
naselja ini 7,94% sveukupnog broja naselja u Republici Hrvatskoj.
Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedite upanije te svako mjesto koje ima vie od
10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu. U sastav
grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti ukljuena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem ine gospodarsku i drutvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i
svakodnevnim potrebama stanovnitva od lokalnog znaenja. Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se moe utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava navedene uvjete. U Primorsko-goranskoj upaniji od 14 gradova samo tri imaju vie od 10.000 stanovnika, a
ak je 11 gradova dobilo taj naziv prema drugom kriteriju, uglavnom povijesnom.
Opina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za podruje vie naseljenih mjesta
koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu te koja su povezana zajednikim interesima stanovnitva.
Povrina
Broj stanovnika
22,6
43,69
56,31
77,4
Gradovi
Opine
Gradovi
Opine
Slika 2.2. Postotni udio broja stanovnika i povrina gradova te opina u Primorsko-goranskoj upaniji
U gradovima Primorsko-goranskoj upaniji u 280 naselja ivi 236.458 stanovnika ili 77,40%, a u opinama u 256 naselja 69.047 ili 22,60%. Gradovi zauzimaju povrinu od 2.017 km ili 56,31% teritorija Primorsko-goranske upanije, a opine 1.565 km ili 43,69% teritorija Primorsko-goranske upanije.
Saetak

Rijeka - sjedite Primorsko-goranske upanije s 144.043 stanovnika trei je grad po veliini u Republici
Hrvatskoj - nakon Zagreba (691.724) i Splita (175.140). Najmanji grad u Primorsko-goranskoj upaniji
prema ukupnom broju stanovnika je Cres s 2.959 stanovnika, a najmanja opina je Brod Moravice s 985
stanovnika.
Tablica 2.2. Broj stanovnika i povrina gradova i opina u Primorsko-goranskoj upaniji
PG -UKUPNO
GRADOVI
Bakar
Cres
Crikvenica
abar
Delnice
Kastav
Kraljevica
Krk
Mali Loinj
Novi Vinodolski
Opatija
Rab*
Rijeka
Vrbosko
OPINE
Baka
Brod Moravice
avle
Dobrinj
Fuine
Jelenje
Klana
Kostrena
Lokve
Lopar*
Lovran
Malinska-Dubanica
Matulji
Moenika Draga
Mrkopalj
Omialj
Punat
Ravna Gora
Skrad
Vinodolska
Vikovo
Vrbnik
BROJ
NASELJA
536
280
9
26
4
41
55
6
6
15
14
20
10
8
2
65
256
4
38
10
20
9
17
5
19
7
1
5
21
23
14
6
2
2
6
32
4
7
4
POVRINA
km
3.582
2.017
125
291
28
282
217
11
18
107
222
264
54
103
44
278
1.565
100
63
85
55
86
109
94
12
43
27
27
43
176
47
138
37
34
112
55
152
18
52
BROJ
STANOVNIKA
305.505
236.458
7.773
2.959
11.348
4.387
6.262
8.891
4.579
5.491
8.388
5.282
12.719
9.480
144.043
6.047
69.047
1.554
985
6.749
1.970
1.855
4.877
1.931
3.897
1.120
1.191
3.987
2.726
10.544
1.641
1.407
2.998
1.876
2.724
1.333
3.530
8.907
1.245
GUSTOA
NASELJENOSTI
85,3
117,23
62,18
10,16
405,29
15,56
28,86
808,27
254,39
51,32
37,78
20,01
235,54
92,04
3273,70
21,75
44,12
15,54
15,63
79,40
35,82
21,57
44,74
20,54
324,75
26,05
44,11
147,67
63,40
59,91
34,91
10,20
80,76
55,18
24,32
24,24
23,22
494,83
23,94
Izvor: DZS Popis stanovnitva 2001, obrada: HGK upanijska komora Rijeka
* Lopar se 2006. godine izdvojio iz sastava Grada Raba
Grad Cres ima i najmanju gustou naseljenosti od svega 10,16 stanovnika/km, slijedi Opina Mrkopalj
takoer sa svega 10,20 stanovnika/km, a nakon Rijeke po gustoi naseljenosti slijedi Grad Kastav s ak
808,27 stanovnika/km, a nakon njega Opina Vikovo s, takoer visokih, 494,83 stanovnika/km.
Saetak
Slika 2.3. Gradovi i opine u Primorsko-goranskoj upaniji

2.2.
Gospodarska kretanja u Primorsko-goranskoj upaniji
Podruje Primorsko-goranske upanije smjeteno je na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Jadranskog

mora, koje se tu duboko usjeklo u europski kontinent i u ijem je zaleu umoviti Gorski kotar. Sastoji
se od tri podruja: Hrvatskog primorja, kvarnerskih otoka i Gorskog kotara. Primorsko-goranska upanija esta je po povrini hrvatskih upanija i sastoji se od 14 ustrojenih gradova i 21 opine. Na prostoru
od 3.582 km2 (oko 6.3% povrine Hrvatske), obitava oko 6.9% stanovnitva Hrvatske. upanija ima izraenu razliku u gustoi naseljenosti, a najvea je u gradu Rijeci. Oko 80% zaposlenih radi u gospodarskim, a 20% u drutvenim djelatnostima.Izvanredno povoljan geoprometni poloaj i raskrije vanih
europskih kopnenih i morskih putova utjecao je na to da se stanovnitvo ve od davnina opredijelilo za
pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more. Zato se ovo podruje, a posebno Rijeka kao
upanijski centar, razvilo u jako pomorsko sredite s razvijenom lukom, brodograevnom i turistikom
djelatnou od znaenja za cijelu Hrvatsku, a Gorski kotar u tradicionalno jako umarsko i drvopreraivako gospodarsko podruje.
Saetak

Na slijedeim grafikonima prikazani su postotni udjeli broja poduzetnika po najznaajnijim djelatnostima, te postotni udjeli najznaajnijih djelatnosti u ukupnom prihodu u gospodarstva Primorskogoranske upanije.
Ostale
7,8%
trgovina
31,4%
Turizam Promet
6,6%
7,2%
Graevinarstvo
10,9%
Industrija
11,7%
Nekretnine
24,4%
Izvor: Poslovanje gospodarstva Primorsko-Goranske upanije u 2007. godini i u 1. kvartalu 2008. g.: HGK upanijska komora Rijeka
Slika 2.4. Broj poduzetnika po najznaajnijim djelatnostima u gospodarstvu Primorsko-goranske upanije u 2007. godini
Ostale
5,3%
Turizam
4,2%
Promet
9,2% Graevinarstvo
7,8%
trgovina
42,8%
Nekretnine
9,0%
Industrija
21,6%
Izvor: Poslovanje gospodarstva Primorsko-Goranske upanije u 2007. godini i u 1. kvartalu 2008. g.: HGK upanijska komora Rijeka
Slika 2.5. Udjeli najznaajnijih djelatnosti u ukupnom prihodu gospodarstva Primorsko-goranske upanije u 2007. godini
2.3.
Polazita Prostorne i prometno integralne studije
2.3.1. Stanje prostoru

Grad Rijeka je regionalni i makroregionalni centar prvog reda i nacionalni centar koji ide u red gradova
drugog stupnja (makroregionalnih metropola, uz Split i Osijek). Izmeu svih gradova tog stupnja u
urbanom sustavu Hrvatske, Rijeka je ipak najjae sredite upravo zbog jake luke, prometne i
industrijske funkcije pa se prema tome treba smatrati drugim gradom po jakosti i znaaju u dravi, a u
nekim dijelovima svojih vanjskih funkcija i prvim. Gradske funkcije deriviraju kljunu uzrono
posljedinu vezu na planiranje i organizaciju prometnog sustava grada i upanije. Za sve je funkcije
karakteristino da je njihov razvoj uvjetovan razvojem grada i da rezultiraju zahvatom u prostoru, to
zahtijeva urbanistiku artikulaciju i doprinosi prepoznatljivosti i izgledu prostora u kojem se zahvat
dogodio.
Saetak
10

Funkcije grada Rijeke mogu se promatrati i kroz sljedee razine:
-
vanjske vlastite funkcije: luka funkcija luka, odnosno dio lukog sustava od dravnog znaenja za Republiku Hrvatsku, prometna vorite koridora autocesta i eljeznikih pruga meunarodnog znaenja, infrastrukturna i telekomunikacijska vorina toka i toka refrakcije
kopnenih i morskih komunikacija,
vanjske prostorne funkcije: funkcije bitne za upanijski razvoj, razvoj grada i metropolskog
podruja, prometni sustav grada, infrastrukturni sustav grada, komunalno-servisni sustav grada, sustav javnog prijevoza putnika.
Planerska i razvojna razdoblja proteklih desetljea obiljeena su koncepcijom razvitka grada kao regionalnog sredita uzimajui kao minimalnu prostornu osnovu razvoja podruje nekadanje opine Rijeka, povrine 505 km2 (grad Rijeka danas ima povrinu od 44 km2), a za razvitak nekih funkcija (lukih,
prometnih i dr.) i vie. Uvaavajui ovakvo znaenje grada koje daleko premauje njegove administrativne granice nuno je da okviri za rjeenja nemaju administrativna ogranienja.
Cestovni vor Rijeka jest segment prometnog vora Rijeka, a ini ga rijeka obilaznica (prolaznica) od
Matulja do Kriia, sa svim pripadajuim vorovima i vezama na luke, slobodne i industrijske zone.
Dva najvanija cestovna spoja na podruju vora su: autocesta A6 Bosiljevo Rijeka i Jadranska autocesta A7 Rupa - Rijeka - uta Lokva.
Postojea prometna slika grada ocrtava se prvenstveno u mrei cesta i autocesta koje zavravaju na
rijekoj obilaznici objedinjujui promet s jadranske longitudionale koju ine:
-
dio autoceste A7 od Rupe do Matulja, brza cesta oznake D8/E65 od vora Matulji preko vorita Orehovica i Sv. Kuzam te dravnom cestom D8/E65 prema Zadru, Splitu i Dubrovniku,
promet istarske osovine A8 Kanfanar tunel Uka Matulji,
promet autoceste A6(A1) Rijeka - Zagreb.
Autocestovni koridor od Kriia do ute Lokve je prostorno - planski i projektno definiran, kao i nastavak brze ceste od vora Sv. Kuzam do Kriia.
U eljeznikom prometu, okosnicu prometnog vora Rijeka ine eljeznike pruge od znaenja za meunarodni promet na ogranku Vb Paneuropskoga koridora, od dravne granice s Maarskom, pa pravcem Botovo Koprivnica Zagreb Rijeka apjane. Ovaj eljezniki pravac vaan je u povezivanju
sredinje Hrvatske, Gorskog kotara i sjevernog Primorja, ali i u povezivanju europskih regionalnih prometnica: Alpe Jadran, Mediteran Podunavlje srednja Europa.
Ove pruge svojim elementima i propusnom moi ve odavno ne udovoljavaju zahtjevima suvremenog
putnikog i teretnog prometa. Pruga M502 Rijeka Pivka, na neadekvatan nain povezuje bazene luke
Rijeka s Republikom Slovenijom i zemljama Europske unije srednje i zapadne Europe.
Luka Rijeka je najvea i najvanija luka u Hrvatskoj, a njezin uinak je neposredan na sve modalitete
prometa. Luka uprava Rijeka svojim planovima razvoja afirmira ulogu luke Rijeka najvee luke na
istonoj obali Jadranskog mora.
Unutar Primorsko-goranske upanije razlikuju se tri osnovna podruja: goransko podruje, priobalno i
otono podruje. Ta podruja izdvajaju se po naelu homogenosti prema svojim prirodno-geografskim,
drutveno-ekonomskim i povijesno-kulturnim osobitostima. Ove razliitosti odnose se na naseljenost,
strukturu i tipove naselja, njihovoj funkcionalnoj opremljenosti, gospodarskom razvoju, demografskim i
ekolokim prilikama, ali i u kvaliteti prostora i prometnoj povezanosti. Primorsko-goransku upaniju
ine 36 jedinica lokalne samouprave: 14 gradova i 22 opine.
Na meunarodnoj i nacionalnoj razini Primorsko-goranska upanija ima prvorazrednu ulogu u integriranju irih prostora Podunavlja s Jadranom i Srednjoeuropskog (alpskog) prostora s jugoistonom Europom. Dva su primarna meunarodna pravca na prostoru Primorsko-goranske upanije, koji integriraju
hrvatske prostore u europski gospodarski i prometni sustav:
1. Pravac Podunavlje-Jadran-Sredozemlje koji od Budimpete preko Zagreba povezuje
srednjoeuropsko alpsko i podunavsko podruje s lukama na Jadranu, a time sa Sredozemljem.
Ovaj pravac ujedno je i Paneuropski koridor V-Vb;
Saetak
11

2. Jadranski obalni pravac koji alpsko podruje povezuje s Jadranom i Bliskim istokom. Ovaj
pravac jo uvijek nema status Paneuropskog koridora, ali ima veliki gospodarski znaaj za
Republiku Hrvatsku.
Pored Luke Rijeka na podruju Primorsko-goranske upanije nalazi se 55 morskih luka otvorenih za
javni promet upanijskog i lokalnog znaaja od toga 5 luka (Mali Loinj, Merag, Minjak, Porozina i Valbiska) je upanijskog znaaja dok je ostalih 50 luka lokalnog znaaja, koje su pozicionirane u sreditima svojih gradova i opina, a to sve zajedno ini tzv. "Plavu magistralu".
U zranom prometu dominantnu ulogu ima aerodrom Zrana luka Rijeka, dok su aerodromi Mali Loinj,
Unije i Grobnik lokalnog karaktera. Temeljem Zakona o otocima nuno je osigurati i alternativne pravce kako to su i zrani mostovi prema tim otocima pa i u vidu mree helidroma.
Infrastrukturu cijevnog prometa na podruju Primorsko-goranske upanije ine plinovodi, naftovodi, i
drugi produktovodi.
2.3.2. Planovi i strategije
Prostornim planom Primorsko-goranske upanije postavljen je prostorno-prometni model vorinog tipa
kao jedino prostorno-prometno rjeenje i hijerarhijski / intermodalno je definirana prometna mrea u
funkciji razvitka gospodarstva. Prometni vor Rijeka prioritetno ine (1) cestovni vor, (2) eljezniki
vor Rijeka i (3) luko-terminalni vor Rijeka, a to ne iskljuuje i ostale prometne grane.
(1) Cestovni vor Rijeka segment je prometnog vora Rijeka, a ini ga tzv. Rijeka obilaznica, na potezu izmeu interregionalnih vorova Matulji i Orehovica, pa do Kriia, sa svim pripadajuim meuvorovima (Diraje, Rujevica, kurinje te Draga, Sveti Kuzam i Meja) i vezama na luke, slobodne, industrijske i druge zone. Dva najvanija cestovna koridora visoke razine slunosti na podruju upanije
su Jadranska autocesta A7 Rupa-Rijeka-Senj-uta Lokva sa spojem na autocestu A1 Zagreb Split - Dubrovnik, te autocesta A6 Bosiljevo -Rijeka.
Jadranska autocesta (Trst/Ljubljana) Rupa Rijeka Senj Zadar Split Ploe - Dubrovnik definirana je u prostornom planu Primorsko-goranske upanije na razini shematograma, a njenu prvu etapu
ine dionice od Rupe / Permana do ute Lokve (Otoca). Kao druga etapa navedene su sjevernije spojnice u koridoru Rupa / Permani Konj (Grobniko polje) - Kriie. Odmicanje od praga opravdanosti
izgradnje ovih segmenata sustava autocesta imali su za posljedicu da njihova trasa nije preciznije prostorno definirana u Strategiji i Programu prostornog ureenja RH pa i Prostornom planu Primorskogoranske upanije, ve je izvrena izvjesna prostorna provjera trase na potezu od Permana do Sobola.
Studija treba provjeriti globalnu opravdanost i nunost visoke varijante obilaska Rijeke na potezu
Permani Marelji - Konj, te nastavno M. Svib - Kriie, kao i prilaza Istri iz zone Jurdana, te utvrditi/potvrditi planiranu trasu uz istovremeno redefiniranje karaktera postojee obilaznice, to podrazumijeva redefiniranje karaktera postojeih vorita (Orehovica kao lokalni vor) i interpolaciju novih
vorita (Kozala, Lenci i Rujevica).
Vane spojnice na urbano tkivo i luke terminale Rijeke: kurinje - D403 (planirana), Draga - D404 (u
izvedbi), Sveti Kuzam - D40, te vanjske spojnice D501 i D102, moraju biti sastavnice cestovnog segmenta modela.
(2) eljezniki vor Rijeka je definiran jo 1986. godine, Idejnim projektom eljeznikog vora Rijeka
SOUR TP Zagreb broj 188/86. Tadanja rjeenja vora vezana su za novu kupsku varijantu pruge
velikih brzina i radnog kapaciteta 45 milijuna tona godinjeg prijevoza. Osnova svim prognozama i ocjenama bila je luka Rijeka kao glavni generator tereta. Stoga se tada i predlagalo proirenje lukih
kapaciteta u Brici, Bakru i Rijeci, izgradnja ranirnih postrojenja i pozadinskih skladita te gradnja
nove luke na Krku, s povezivanjem svih dijelova sustava eljeznicom. Deseci milijuna tona tereta oekivali su se u skladu sa projekcijama i ugovorima luke ve 2000. godine. Projektirana je eljeznika
infrastruktura prema tada postojeim trendovima i oekivanjima Luke.
Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske (1999. godine) planirana je nova eljeznika pruga
velike uinkovitosti Rijeka-Zagreb, tzv. drenikom varijantom, ali su ciljevi ostali isti kao i kod
kupske varijante.
Saetak
12

Radi potrebe izrade Prostornog plana upanije, upanijski zavod za razvoj, prostorno ureenje i zatitu
okolia je naruio od strane eljeznikog projektnog drutva iz Zagreba provjeru prostorno-prometnih
mogunosti nove eljeznike pruge i, u tom kontekstu, odrivost projekta eljeznikog vora Rijeka.
Izraenim elaboratom ponuene su dvije varijante trase: niska varijanta s brzinama do 160 km/h,
polumjera do 2500 m i do 12,3 % nagiba, te visoka varijanta brzina do 200 km/h, polumjera do 2500
m i nagiba do 12 %.
Prostornim planom Primorsko-goranske upanije usvojena je tzv. visoka varijanta u duljini od 172,1
km, od Rijeke do Zagreba.
upanijski zavod za razvoj, prostorno ureenje i zatitu okolia tada nije dobio podrku od strane Hrvatskih eljeznica i Ministarstva pomorstva, prometa i veza, te je nastavio traenje mogueg prometnog i prostornog rjeenja vora izradom Studije okvirnih mogunosti razvoja eljeznikog vora Rijeka. Komisija Hrvatskih eljeznica donijela je 19. svibnja 2000. godine pozitivno miljenje o studiji i
redefiniranju prolaza eljeznice kroz Rijeku.
Nakon toga, izraena je ''Studija redefiniranja prometnog i prostornog rjeenja eljeznikog vora
Rijeka'', PD, Zagreb, svibanj 2004., koja je prihvaena od Komisije za pregled tehnike dokumentacije
H-a te se smatra osnovnim polazitem za daljnje projektiranje eljeznikih kapaciteta na irem podruju grada Rijeke.
U 2007. godini zapoela je izrada Idejnog rjeenja eljeznike pruge visoke uinkovitosti na potezu
dravna granica s Maarskom Koprivnica Zagreb Karlovac Rijeka, koje u odreenoj mjeri razmatra
i potrebu eljeznikih infrastrukturnih kapaciteta u prometnom voru Rijeka, ukljuujui i veze novoga
kolodvora Krasica s Krkom, Bakrom i Matuljima te nastavno prema Istri i Sloveniji.
Ovom je studijom potrebno ne samo redefinirati koridor predmetne pruge sa prostorno prometnog
stanovita, nego i provjeriti mogunost polaganje nove trase eljeznike pruge velikih uinkovitosti
izvan granica grada. Naime, ako se uzmu u razmatranje poloenost pruge uglavnom kroz stambena
podruja grada, realno raspoloiv prostor za njezino irenje, osobine uzdunog profila, buka i dr., tada
je vidljiv i potencijalno konfliktan, pa i po zatitu okolia potencijalno incidentan odnos pruge i okolia
kojim prolazi.
(3) Luko-terminalni vor Rijeka ini sustav Luke Rijeka s 4 bazena na Kvarneru, a definiran je Desetgodinjim planom razvoja Luke Rijeka (1998. godine).
Prostornim planom upanije generalno, a Prostornim planom grada Rijeke i Generalnim urbanistikim
planom grada Rijeke detaljnije, u sredinjem dijelu bazena Rijeka planiran je zemaljsko-pomorski terminal za prijevoz putnika na svim razinama (meunarodnim, domaim i lokalnim linijama).
Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske iz studenog 1999. godine stavlja naglasak na prioritet
investiranja u luke od nacionalnog znaenja za Hrvatsku te za Luku Rijeka odreuje: (a) proirenje i
modernizaciju kontejnerskog i Ro-Ro terminala; (b) poveanje kapaciteta silosa za itarice; (c) relociranje bulk robne manipulacije iz rijekog bazena u bakarski bazen; i (d) gradnju novog i modernog vienamjenskog terminala za generalne terete u zapadnom dijelu bazena Rijeka.
Za nove ulazne podatke vezane na pomorsko-prometnu i luku problematiku treba koristiti Master plan
Luke uprave Rijeka, iz oujka 2008. godine, koji redefinira neke stavke iz starije planske dokumentacije. Toka (d) iz Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske se na taj nain mijenja i glasigradnju novog i modernog kontejnerskog terminala u zapadnom dijelu bazena Rijeka
Predpristupna strategija pomorskog prometa Republike Hrvatske odreuje niz ciljeva i mjera usmjerenih na razvoj lukog sustava, predviajui poglavito za Rijeku znaajniju modernizaciju luke u svrhu
poveanja tranzitnog prijevoza roba, posebice kontejnerskog i Ro-Ro prometa.
Od individualnih projekata vezanih za pomorski promet treba posebice istaknuti The Rijeka Gateway
project koji je u skladu s odlukama Vlade Republike Hrvatske od 30. travnja 2003. i 12. srpnja 2003.
godine rezultirao potpisanim ugovorom o zajmu izmeu IBRD i Luke Rijeka, a predvia: (a) poboljanje
obala, Beke i Prake, i poveanje operativnog prostora za 4 ha; (b) gradnju infrastrukturnog koridora
uzdu zapadnog dijela luke duljine 2,5 km i rekonstrukciju svih glavnih instalacija; (c) gradnju nove
obale od 1200 m, nastavno na Zagrebaku obalu, od kojih 680 m u prvoj fazi, s 24 ha operativne povrine za trans-shipment i kontejnerski teret; (d) gradnju obale za prihvat 2 putnika broda do 200 m
Saetak
13

duljine i terminala za putniki prijevoz. Realizacija ovih projekata oslanja se na javno-privatno partnerstvo i na BOT model.
Prilikom izrade Studije potrebno je uzeti u obzir i slijedee stavke od velike vanosti za nesmetan rad
rijeke luke:
-
za razvoj kontejnerskog terminala na otoku Krku (master plan Luke uprave Rijeka) treba se
predvidjeti cestovno/eljeznika infrastruktura odgovarajuih kapaciteta, ukljuivo i novi
most Kopno-Krk;
novi LNG terminal na Krku (Omialj) i prometna problematika vezano na njegovu izgradnju i
koritenje;
vanost pravovremene izgradnje ceste D-403, neophodne za rad novog kontejnerskog terminala na Zagrebakoj obali;
vanost kvalitetnog povezivanja, ne samo kontejnerskog terminala Brajdica koji je u fazi proirenja sa cestom D-404, ve i novog waterfronta na Delti;
vanost eljeznike poveznice lukog bazena Raa s ostatkom RH, tunelom Uka i detaljnije
analiziranje cestovno/eljeznike problematike lukih terminala u bazenu Raa.
(4) Sustav pomorskog prometa na podruju Primorsko-goranske upanije sastoji se od lukih uprava (1
dravna i 8 upanijskih), mree morskih luka koju ine luke otvorene za javni promet (1 dravnog znaaja, 5 upanijskog znaaja i 50 lokalnog znaaja), luke posebne namjene (16 dravnog znaaja i 31
upanijskog znaaja) i nerazvrstane luke te brodara koji obavljaju pomorski prijevoz.
Radi utvrivanja postojeih kapaciteta, razvojnih planova i strategije provedbe biti e potrebno suraivati sa spomenutim lukim upravama i brodarima.
(5) Sustav zranog prometa na podruju Primorsko-goranske upanije sastoji se od aerodromskih operatera (posebno za svaki aerodrom) i mree aerodroma (1 zrana luka, 1 zrano pristanite i 2 letjelita).
Radi utvrivanja postojeih kapaciteta, razvojnih planova i strategije provedbe biti e potrebno suraivati sa spomenutim aerodromskim operaterima.
(6) Sustav cijevnog prometa na podruju Primorsko-goranske upanije sastoji se od institucija koje
obavljaju odgovarajuu djelatnost i mree cjevovoda kojeg ine naftovodi, plinovodi i drugi produktovodi.
Radi utvrivanja postojeih kapaciteta, razvojnih planova i strategije provedbe biti e potrebno suraivati sa spomenutim institucijama.
2.4.
Ciljevi Prostorne i prometno integralne studije
Osnovni cilj Studije je povezivanje cjelokupnog prometnog sustava koji ukljuuje i javni i individualni,
cestovni i eljezniki te zrani,i pomorski prijevoz, te cijevni promet.
Studija treba obraditi strategiju ubrzanog razvoja prometnog sustava grada Rijeke i Primorsko-goranske
upanije:
Prikazati raspoloive cestovno/eljeznike pravce i luke terminale, te izvedive i planirane

kratkorone potrebne intervencije u dogradnji i rekonstrukciji postojeeg prometnog sustava,
sa svrhom poveanja propusne moi i razina uslunosti.
Analizirati strukturu cestovne i eljeznike mree te terminala na podruju grada Rijeke i

Primorsko-goranske upanije kao i njezinu prijevoznu sposobnost (kapacitet i razinu usluge),
u odnosu na prometnu potranju svih modaliteta prijevoza. Na temelju toga utvrditi
neusklaenosti u strukturi cestovne i eljeznike mree grada u odnosu na okruenje, te
utvrditi kritine elemente i aspekte funkcioniranja u svim segmentima prometne ponude i
potranje.
Predloiti strateke, dugorone cestovne i eljeznike pravce i objekte, te kratkorone

potrebne intervencije u dogradnji i rekonstrukciji postojee cestovne i eljeznike mree i
cestovnih objekata, sa svrhom poveanja propusne moi i razine uslunosti, koja e osigurati
primjereno funkcioniranje Grada Rijeke kao jadranske metropole te rijeke luke,
Saetak
14

omoguavajui Rijeci, kao administrativnom, sveuilinom, trgovakom i uslunom centru,
efikasnu povezanost sa irom regijom.
Analizirati vrste javnog linijskog prijevoza putnika (cestovni, eljezniki, pomorski, zrani,
kombinirani) i definirati elemente za realizaciju integralnog javnog linijskog prijevoza putnika na podruju Primorsko goranske upanije i grada Rijeke.
Analizirati strukturu aerodroma i morskih luka otvorenih za javni promet na podruju Primorsko-goranske upanije kao i njihovu prijevoznu sposobnost (kapacitet i razinu usluge), u odnosu na prometnu potranju svih modaliteta prijevoza. Na temelju toga utvrditi neusklaenosti u strukturi u odnosu na okruenje, te utvrditi kritine elemente i aspekte funkcioniranja u svim segmentima prometne ponude i potranje.
Analizirati mreu i strukturu cjevovoda na podruju Primorsko-goranske upanije.
Predloiti etapnost, dinamiku i funkcionalnost izgradnje cjelokupnog prometnog sustava, za

razdoblje od 5, 10 i 20 godina te uskladiti razvoj svih vidova prometne ponude s razvojem
ponude rijeke luke, zrane luke Rijeka (Krk) i cjevovodnih terminala.
Predloiti, temeljem provedenih analiza postojeeg stanja, te prognoze prometnih

optereenja, potrebne izmjene prostorno planske dokumentacije.
Prometna studija treba u okviru cjelovitog rjeenja obraditi i slijedee probleme:
U prometnom rjeenju treba valorizirati prijedlog intermodalnog transportnog centra, tj.

terminal za kombinirani prijevoz, s njegovim utjecajem na cestovni, eljezniki i luki
sustav.
Studija treba predloiti i prometno opravdati novu trasu obilazne autoceste oko Rijeke s
obzirom da je postojea zaobilaznica postala gradskom prometnicom.
Studija treba predloiti cjelovitu mreu eljeznike infrastrukture na podruju Primorskogoranske upanije i eljeznikog vora Rijeka s ukljuivanjem gradskog i prigradskog prometa
i spojem na luki sustav na irem podruju, kao i utvrditi opravdanost planiranja i gradnje
eljeznike pruge na otok Krk, koji treba u sklopu cjelokupnog sustava redefinirati. U Studiji
je potrebno razraditi prikljuivanje nove nizinske eljeznike pruge Zagreb-Rijeka na
postojee i nove eljeznike kapacitete u eljeznikom voru Rijeka odnosno veze novoga
kolodvora Krasica s Rijekom i planiranom zaobilaznom eljeznikom prugom, krljevom,
Ivanima, Bakrom, otokom Krkom, Matuljima, novim tunelom prema Istri te nastavno prema
Sloveniji i Italiji.
Predloiti kategorizaciju predloenih cestovnih prometnica koja proizlazi kao rezultat

redefiniranja prometnog sustava odnosno cestovne mree.
Rjeavanje parkiranja na kontaktnim tokama razliitih prijevoznih oblika park &ride koncepcija.
Analiza uinkovitosti prometnih sustava (prometne guve, parkirna mjesta, zaguenost javnog linijskog prijevoza putnika, optereenost javnog linijskog prijevoza putnika, vrijeme ekanja u javnom linijskom prijevozu putnika) te dostupnosti prometnih sustava (dnevne migracije, prometne zapreke, kompatibilnost prometnih sustava).
Osvrt na javni linijski prijevoz putnika (cestovni, eljezniki, pomorski i zrani te kombinirani) uz odabir optimalnog prometnog sustava.
Saetak
15

3.
METODOLOGIJA I ODREDNICE ISTRAIVANJA
Pristup izradi Studije je multidisciplinaran, uz sagledavanje i elaboriranje svih ekonomskih i prostornih

koristi, te ekolokih i drugih posljedica izgradnje novih prometnih infrastruktura koje su ve predvidjeli
nacionalni, upanijski i gradski, odnosno opinski prostorno-planski ili prometni dokumenti. Posebnu
pozornost posveena je akceptiranju zatienih i graevinskih podruja utvrenih vaeom prostornoplanskom dokumentacijom.
Studija ukljuuje:
mreu autocesta,
mreu dravnih cesta,
intermodalne terminale,
prikljuak glavnih gradskih prometnica na autoceste i dravne ceste te luke terminale,
mreu eljeznice (meunarodne, regionalne, prigradske), s prikljucima na luke terminale,
mreu lukih terminala robnog i putnikog prijevoza,
mreu trajektnih luka i luka otvorenih za javni promet,
mreu aerodroma,
sustave javnog linijskog prijevoza putnika (cestovni, eljezniki, pomorski, zrani i kombinirani) na podruju Primorsko-goranske upanije i grada Rijeke,
mreu koridora cijevnog prometa.
Prikupljena je i analizirana relevantna prometno-tehnika dokumentacija koja obrauje prometne sustave na podruju grada Rijeke i Primorsko-goranske upanije te su utvrena eventualna odstupanja ili
neusklaenosti u pojedinim segmentima. Studija definira osnovne metodoloke postavke i sustav istraivanja.
Osnovni kriteriji izrade Studije:
Kriterij tehnike i tehnoloke funkcionalnosti podrazumijeva sposobnost prometnog sustava da
svojim sadrajima omogui brzu i jednostavnu komunikaciju izmeu pojedinih vidova prometa, kao
to su eljezniki, cestovni i pomorski.
Kriterij potivanja meunarodnih standarda ukljuuje obavezu potivanja svih relevantnih meunarodnih standarda (u prvom redu Europske unije-koje preporua Europska komisija).
Kriterij etapne izvodivosti. Prometni sustavi zbog svoje veliine ne mogu u cijelost biti izvedeni
odjednom pa je potrebno iznai rjeenja koja e biti mogue etapno realizirati. Prioriteti izvoenja
pojedinih etapa takoer su bitni. Zato je potrebno paljivo odrediti prioritete, tako da se prvenstveno sanira postojee loe stanje kapaciteta, a zatim pristupi sustavnom otklanjanju uskih grla u
prometnom sustavu.
Kriterij racionalnosti podrazumijeva iznalaenje racionalnog tehnikog i tehnolokog rjeenja koje
e biti realno izvedivo i ekonomski opravdano.
Kriterij prostorno prihvatljivog oblikovanja. Sve novoprojektirane prometne kapacitete i kapacitete koji e biti rekonstruirani treba prostorno kvalitetno oblikovati, tako da se oni uinkovito ukomponiraju u prostor (osobito u urbanim strukturama), potujui pri tom osnovne gospodarske odrednice razvoja pojedinog podruja sukladno njegovom prostornom (topografskom i geografskom) smjetaju.
Kriterij ekoloke prihvatljivosti podrazumijeva iznalaenje onih rjeenja kojima se najmanje zagauje okoli, uz zadovoljenje osnovnih uvjeta prometne potranje.
3.1.
Stanje i projekcije prometne ponude i potranje po modalitetima prijevoza
Studijom su odreeni koridori cestovnih i eljeznikih prometnica, lukih terminala, trajektnih luka,
luka otvorenih za javni promet, aerodroma i cjevovodnog prometa vodei rauna o svim prostornim
ogranienjima do kojih se moglo doi u fazi izrade Studije.
Saetak
16

U sklopu izrade Studije saeti su analize i zakljuci pojedinih Studijskih dijelova (cjelina), te izraen
jedinstveni dokument koji daje cjelovit i jezgrovit prikaz predloenih rjeenja cjelokupnog prometnog
sustava. Tako prezentirana predloena rjeenja bit e podloga za izradu idejnih rjeenja, studija utjecaja na okoli, strunih podloga za lokacijske dozvole i studija opravdanosti odabranih varijanata rjeenja (etapnih ili cjelovitih).
3.1.1. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje cestovne mree
Ulazni parametri za projektiranje pojedinih kategorije cestovne mree (projektna brzina, raunska
brzina, granini graevinsko-tehniki elementi, slobodni profil itd.) su odreeni kroz rezultate prostorno-prometnih analiza o samoj mrei i vaeoj zakonskoj regulativi.
Projektna brzina, kao osnova za ostale elemente projekta, ovisno o kategoriji prometnice je za:
autoceste
brze ceste i gradske autoceste
gradske avenije
glavne gradske prometnice
spojne ceste i prikljuke vorita
Vp = 130 (100) km/h

Vp = 100 km/h
Vp = 80 km/h
Vp = 5070 km/h
Vp = min 60 km/h
Prostorno prometna studija za cestovnu mreu je obraena unutar slijedeih grupa podataka i dokumentacije:
rjeenja trasa i vorita

reenja ostalih prometnica i prometnih povrina
odnos prema Prostornom planu Primorsko-goranske upanije s prijedlogom nove kategorizacije
prometnica
geoloku i geotehniku prospekciju koridora
povezivanje na mreu upanijskih i lokalnih prometnica
3.1.2. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje eljeznike mree

U skladu s prognoziranim prometom, idejnim je rjeenjem je izraena prostorna dispozicija eljeznikih pruga, kolodvora i stajalita unutar granice obuhvata, te definirane dodirne toke sa pomorskim i
cestovnim te zranim i cjevovodnim prijevozom. Prikazana su rjeenja vie kolosijenih pruga, TPK
Rijeka, Rijeka P i TK, Krasica TK, servisiranja terminala i zona. Zahtjevi za izgradnjom nove eljeznike
infrastrukture (drugi pruni kolosijek, novi kolodvorski kolosijeci, novi kolodvori i stajalita, nove pruge) odnosno otvaranjem novih eljeznikih koridora na podruju vora Rijeka su posljedica prometne
potranje koju ne mogu zadovoljiti postojee pruge i kolodvori. Krianja eljeznikih pruga, odnosno
njihova preplitanja rjeena su sukladno provedenoj kapacitativnoj analizi u jednoj ili dvije razine. Za
slubena mjesta provedena je analiza infrastrukturnih kapaciteta, utvreni mogui nedostatci infrastrukturnih kapaciteta za putniki i teretni promet, te izraene tehnoloke sheme.
Rjeen je glavni eljezniki kolodvor u Rijeci s motrita infrastrukturnih kapaciteta, zauzea prostora
te arhitektonsko - urbanistikog uklapanja u prostor. Prostorni razvoj kolodvora potivao je u odrednice
GUP-a grada. Rjeenjem je obuhvaena prenamjena naputenog prostora te program preseljenja na
nove lokacije. U studiji su uvaene dosadanje aktivnosti, kao i postojei planovi i studije, a prije svega Studija terminala daljinskog putnikog prometa u Rijeci, IPV 2005., i naknadna projektna rjeenja
terminala.
Analiziran je prigradski putniki promet i njegovo jae ukljuivanje u javni linijski prijevoz putnika
grada Rijeke (brzina, ekoloka prihvatljivost, rastereenje cestovnog prometa). U okviru toga u razmatranje su ukljuene i nove trase pruga i poboljanja na postojeim trasama (poveanje prijevoznih kapaciteta, elektrifikacija nekih dionica itd.), prvenstveno onima koje su u sustavu javnog gradskog i
prigradskog prijevoza. Isto tako razmotrene su mogunosti i opravdanja izgradnje potencijalnih eljeznikih vorita u satelitskim naseljima u gravitacijskom dosegu Rijeke, i to u vidu terminala za prihvat
putnika i / ili vozila (park & ride) ili kao robnih terminala.
Provedene analize definiraju slijedee:
Saetak
dugoroni razvoj eljeznikog vora Rijeka (za razdoblje do 2025. god.),

17
dugorono utvrivanje funkcija eljeznikog vora Rijeka,

dugorono sagledavanje koncepcije prihvata i otpreme pomorskog robnog prometa svih kategorija,
dugorono sagledavanje mogunosti razvoja daljinskog i tranzitnog putnikog prijevoza, te
njegove realizacije kao osnovnog sustava komunikacije mree javnog linijskog prijevoza putnika u gradu Rijeci,
dugorono sagledavanje koncepcije voenja robnog prometa u smislu voenja tranzita kroz
vor Rijeka i optimalnog lociranja robnih terminala,
racionalno su predloeni prostori za razvoj eljeznike infrastrukture.
Prostorno-prometnim rjeenjima mree eljeznike infrastrukture na podruju Primorsko-goranske

upanije dana su rjeenja za sljedee:
definirani su uvjeti za odvijanje meunarodnog prometa na utvrenim paneuropskim koridorima i njihovim ograncima koji poinju / zavravaju, ili se u budunosti sijeku u Rijeci (Vb, Jadransko-jonski koridor) i opsluuju se preteito pomorskim prijevozom,
definirani su prostorni i drugi uvjeti za zadravanje i otpremu putnikih meunarodnih i meugradskih (IC) vlakova,
definirani su koridori kojima e se odvijati robni promet i tranzitni promet (izvan sredinjeg
gradskog prostora), te prostori pretovarnih postrojenja teretnog prometa i njihove veze s industrijom,
iznaeni su prostorni uvjeti za to intenzivniji razvoj gradsko-prigradskog eljeznikog podsustava, mree pruga,
iznaeni prostori za odravanje putnikog voznog parka,
minimalan broj novih konfliktnih sjecita s osnovnom cestovnom mreom na nain da se provede denivelacija svih prijelaza osim industrijskih matinjaka,
ostvarena mogunost suivota eljeznikog prometa i udobnosti ivota u gradu (namjena povrina kontaktnih zona).
3.1.3. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje mree lukih terminala

Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje mree lukih terminala prikupljeni su koristei
slijedee dokumente:
Desetgodinji plan razvoja Luke Rijeka (1998.),

Prostorni plan upanije primorsko-goranske,
Prostorni plan grada Rijeke,
Generalni urbanistiki plan grada Rijeke,
Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (1999.),
Master plan Luke uprave Rijeka (2008.).
Prilikom projektiranja, posebna panja je obraena na dinamiki pristup u planiranju.

Uzete su u obzir i slijedee stavke od velike vanosti za nesmetan rad rijeke luke:
-
Saetak
za razvoj kontejnerskog terminala na otoku Krku (master plan Luke uprave Rijeka) je predviena cestovno/eljeznika infrastruktura odgovarajuih kapaciteta, ukljuivo i novi most Kopno-Krk,
novi LNG terminal na Krku (Omialj) i prometna problematika vezano na njegovu izgradnju i koritenje,
vanost pravovremene izgradnje ceste D-403, neophodne za rad novog kontejnerskog terminala
na Zagrebakoj obali,
vanost kvalitetnog povezivanja, ne samo kontejnerskog terminala Brajdica koji je u fazi proirenja sa cestom D-404, ve i novog waterfronta na Delti,
vanost eljeznike poveznice lukog bazena Raa s ostatkom RH, tunelom Uka i detaljnije
analiziranje cestovno/eljeznike problematike lukih terminala u bazenu Raa.
18

3.1.4. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje mree luka otvorenih za javni
promet
Mreu morskih luka na podruju Primorsko-goranske upanije ine:
luke otvorene za javni promet (1 dravnog znaaja, 5 upanijskog znaaja i 50 lokalnog

znaaja)
luke posebne namjene (16 dravnog znaaja i 31 upanijskog znaaja) i
nerazvrstane luke (priblino 110 luka)
Lukama otvorenim za javni promet, u koje spadaju putnike i trajektne luke, upravljaju luke uprave
(1 dravna i 8 upanijskih) i to:
Luka uprava Rijeka upravlja s lukom Rijeka koja je dravnog znaaja,

Luka uprava Bakar Kraljevica upravlja sa 4 luke lokalnog znaaja,
Luka uprava Cres upravlja sa 2 luke upanijskog i 4 luke lokalnog znaaja,
Luka uprava Crikvenica upravlja sa 3 luke lokalnog znaaja,
Luka uprava Krk upravlja sa 1 lukom upanijskog i 12 luka lokalnog znaaja,
Luka uprava Mali Loinj upravlja sa 1 lukom upanijskog i 12 luka lokalnog znaaja,
Luka uprava Novi Vinodolski upravlja sa 3 luke lokalnog znaaja,
Luka uprava Opatija-Lovran-Moenika Draga upravlja sa 10 luka lokalnog znaaja,
Luka uprava Rab upravlja sa 1 lukom upanijskog i 6 luka lokalnog znaaja.
Lukama posebne namjene, u koje spadaju brodogradilita, industrijske luke, luke nautikog turizma,
portske luke, sidrita i naftni terminali, upravljaju koncesionari na temelju odluka o dodjeli koncesije
(dravne i upanijske).
U nerazvrstane luke spadaju sve one luke koje nisu razvrstane u luke otvorene za javni promet ili u
luke posebne namjene.
S prometnog stajalita i prometnog povezivanja otoka s kopnom, odnosno otoka meusobno, od posebne vanosti su luke otvorene za javni promet te e trebati prostorno i prometno preispitati postojea i
razraditi nova rjeenja temeljena na potrebama i mogunostima. U tom smislu trebati e suraivati s
navedenim lukim upravama te domicilnim gradovima i opinama.
3.1.5. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje mree aerodroma
Mreu aerodroma na podruju Primorsko-goranske upanije ine:
zrana luka Rijeka

zrano pristanite Mali Loinj i
letjelita Grobnik i Unije
S obzirom na to da aerodromi nemaju aktualnu niti strateku, niti projektnu dokumentaciju koja razrauje njihov prostorni i prometni razvoj, to je naelno razraeno ovom Studijom kao i prostorni i prometni razvoj aerodroma na podruju Primorsko-goranske upanije.
Metodoloki je analizirano postojee stanje, odnos prometa i kapaciteta osnovnih prometnih objekata i
povrina aerodroma (manevarske povrine i stajanke, a kod zrane luke Rijeka i aerodroma Mali Loinj i
putnike zgrade, te prometnice i parkiralita) i konstatirano stanje.
Sustav istraivanja je temeljen na izradi prognoza prometa prema svjetski relevantnim predvianjima i
prema prognozama utvrivanju potrebnih kapaciteta za prihvat i otpremu oekivanog komercijalnog
prometa. Prognoze za zranu luku Rijeka i aerodrom Loinj su dane za godinju razinu prometa putnika
i zrakoplova, a za letjelita vrna optereenja. Primarni prometni objekti i povrine smjeteni su u
prostoru uzimajui u obzir prostorne mogunosti lokacije i ostaviti povrine za razvoj prateih djelatnosti. Iz toga proizlazi mogunost razvoja aerodroma u Primorsko-goranskoj upaniji na postojeim
lokacijama, odnosno, mogunost osiguranja razvoja na do 2040. postojeim lokacijama.
Saetak
19

3.1.6. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje cijevnog prometa
Radi utvrivanja ulaznih parametara za prostorno i prometno projektiranje cijevnog prometa (naftovod, plinovod i drugi produktovodi) dobiveni su podaci o trenutnom stanju i razvojnim planovima vezanim uz cjevovodne sustave, od PLINACRO d.o.o., i JANAF d.d. PLINACRO d.o.o. je nacionalni operater
plinskog transportnog sustava i nositelj njegovog razvoja, dok JANAF d.d. jedini upravlja naftovodnim
sustavom na podruju Republike Hrvatske.
3.2.
Stanje i projekcije prometne ponude i potranje po modalitetima sustava javnog linijskog

prijevoza putnika
A) Javni linijski cestovni prijevoz putnika

Na podruju Primorsko-goranske upanije funkcioniraju 2 teritorijalno autonomna i meusobno nezavisna prijevoznika sustava javnog linijskog cestovnog prijevoza putnika i to:
prijevozniki sustav cestovnog prijevoznika AUTOTROLEJ

prijevozniki sustav cestovnog prijevoznika AUTOTRANS
Studijom je prostorno i prometno preispitana postojea i razraena nova rjeenja temeljena na potrebama i mogunostima. U tom smislu je suraivano s navedenim cestovnim prijevoznicima te domicilnim
gradovima i opinama.
B) Javni linijski eljezniki prijevoz putnika
Na podruju Primorsko-goranske upanije ne postoji autonomni javni linijski eljezniki prijevoz putnika na upanijskoj razini. U suradnji s HRVATSKIM ELJEZNICAMA ovom Studijom su prostorno i prometno preispitana postojea i razraena nova rjeenja temeljena na potrebama i mogunostima.
C) Javni linijski pomorski prijevoz putnika
Na podruju Primorsko-goranske upanije javni linijski pomorski prijevoz putnika funkcionira na relacijama (dravnim linijama) koje odrava dravni brodar JADROLINIJA i privatni brodar RAPSKA PLOVIDBA.
Studijom su prostorno i prometno preispitana postojea i razraena nova rjeenja temeljena na potrebama i mogunostima, odnosno razraena rjeenja kojima su se utvrdile potrebe i analizirana mogua
rjeenja na upanijskim linijama.
D) Javni linijski zrani prijevoz putnika
Na podruju Primorsko-goranske upanije, osim na relaciji otok Unije otok Mali Loinj, ne postoji
javni linijski zrani prijevoz putnika te su ovom Studijom razraena rjeenja kojima e su utvrene
potrebe i analizirana mogua rjeenja.
E) Javni linijski kombinirani prijevoz putnika
Na podruju Primorsko-goranske upanije ne postoji jedinstveni javni linijski kombinirani prijevoz putnika te su ovom Studijom razraena rjeenja kojima se utvruju potrebe i analiziraju mogua rjeenja.
3.3.
Izrada i kalibracija modela prometnog vora Rijeka
Prometni model slui za modeliranje postojeeg stanja prometnog sustava i za prognoziranje budueg.
Pomou modela se identificiraju prometni problemi u postojeem i planiranom stanju prometnog sustava. Prati se kretanje i razvoj prometnih problema s mogunou ponude varijantnih rjeenja, uz ispitivanje uinaka predloenih rjeenja i odabiranja one varijante koja daje najvee pozitivne uinke. Pod
pojmom prometni problemi misli se na nedovoljnu razinu usluge prometnog sustava, nedovoljan kapacitet ili prometnu zaguenost. Prometni model u ovoj Studiji ukljuuje vei broj naina ili modova prijevoza kao to su individualni i javni koji se nadalje dijeli na prijevoz putnika osobnim vozilima i autobusima javnog gradskog prijevoza i eljeznicom te prijevoz tereta teretnim vozilima. Cestovni prometni model temelji se na metodama njemakog programskog paketa VISUM.
Saetak
20

Na operativnoj se razini dosizanje ogranienih ciljeva i rezultata ove ocjene moe svesti na slijedee
korake:
(1) Izvesti jedinstveni model prometne potranje daljinskog prometa podruja istraivanja, kroz kojeg
se sublimiraju sva izvedena terenska istraivanja i dosadanja saznanja u potrebni i dovoljni
izvorino-ciljni bazni model vae za prostor istraivanja, koji se po definiciji pretstavlja
kvadratnim matricama izvorinih, ciljnih i tranzitnih putovanja vozila podruja zahvata.
(2) Takav bazni model treba po intenzitetu i atributima putovanja vozila predstavljati prometnu
potranju na razini prosjenog godinjeg dnevnog prometa 2008. godine.
(3) Prometna potranja se u modelu mora poznavati po relevantnim kategorijama vozila: relevantnim
sa aspekta ponaanja i projekcija potranje, a s druge strane podobnim za dimenzioniranja
objekata prometne ponude.
(4) Izvorita i odredita putovanja unutar i/ili izvan podruja zahvata moraju biti prostorne jedinice ili
prometne zone manje ili jednake onima kojima se ocjenjuje unutranji cestovni promet i javni
prijevoz putnika.
(5) Rezultati ocjene daju se u matrinom obliku, ali moraju biti prikazani i trivijalnijim receptivnim
nainom.
Ostvarenjem svih koraka ocjene, a izvrno kroz zadnje, omoguava se:
izravna ugradnja rezultata ocjena u globalni prometni model podruja Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke, poveavajui njegovu tonost, a
posredno se, pomou stvorenih informatikih baza, stjeu uvjeti za vrednovanja razliitih utjecaja daljinskog prometa na Primorsko-goransku upaniju, Grad Rijeku i njihovo okruje.
3.3.1. Modeliranje putovanja u cestovnom prometu

Primijenjeni prometni model kako je navedeno bit e izraen uz pomo programskog paketa VISUM,
koji prati trokorani postupak:
Generiranje putovanja
Distribucija putovanja
Dodjela putovanja
U prvome koraku razmatrane su atribucije putovanja (generiranje: nastajanje i privlaenje)

Nastajanje putovanja:
Stanovnitvo
o Zaposleni
o Nezaposleni
o Obrazovanje
Privlaenje putovanja:
Namjena povrina
o Stambene
o Gospodarske
o Obrazovne
U drugome koraku se ukupan broj generiranih putovanja distribuira na odgovarajui broje zona obuhvaenih razmatranim podrujem. Rezultat je izvor-cilj matrica reda veliine broja zona. Zapravo se radi
o zbroju vie matrica od kojih se svaka odnosi na vrst vozila i svrhu putovanja odnosno vrst robe.
U treem koraku se pojedine vrste putovanja dodjeljuju modelom izabranim rutama odnosno pojedinim
dionicama (sponama u modelu mree) mree. Putovanja su modelirana po opisanom trokoranom modelu. Dodjela se izvrava simultano za sve naine prijevoza. Za kalibraciju postojee prometne potranje uini se vie iteracija simulacije. Zadovoljavajui rezultat predstavlja iteracija u kojoj je na glavnim kontrolnim tokama pogreka manja od 12%. Rezultat kalibracijske dodjele, koja ukljuuje i faktore dvostrukoga brojenja, jest prometno optereenje postojee prometne mree u 2008. godini.
Saetak
21

Distribucija ili razdioba putovanja izmeu prometnih zona napravljena je prema gravitacijskom modelu
to znai da je koliina putovanja izmeu dvije zone proporcionalna veliini zona, a obrnuto proporcionalna varijabli otpora putovanja. Za otpor putovanja uzima se vrijeme putovanja ili troak putovanja.
Dodjela putovanja je postupak proputanja putovanja kroz prometnu mreu tako da svako putovanje
pronae sebi najkrau rutu po kriteriju vremena putovanja. Nakon prve dodjele postupak nije zavren
nego je potrebno jo napraviti kalibraciju inteziteta prometnog optereenja na poznate podatke o brojenju prometa. Rezultat dodjele i kalibracije je prometno optereenje postojee prometne mree u
baznoj ili polaznoj 2008. godini.
Treba naglasiti da je etverokorani model ovdje opisan samo radi razumijevanja analitikih postupaka. Izabrani gravitacijski model jest integrirani model, a najznaajnija je implikacija da su sva etiri
koraka toliko meusobno ovisna, da se u primjeni svode na jedan jedini korak.
3.3.2. Intenzitet prometa
Optereenje postojee prometne mree dobiveno je po sponama mree izraeno u broju prijevoznih
sredstava kao prosjeni godinji dnevni promet (PGDP) ili u prosjenom dnevnom broju putnika u javnom prijevozu. U modelu su optereenja dobivena po svakoj sponi mree i po smjeru. Na vorovima
mree optereenja su dobivena po skretanjima na voru, a modelirane su i rampe, odnosno kraci na
deniveliranim raskrijima u cestovnom prometu.
Saetak
22

4.
PREPORUKE PROSTORNO-TEHNIKE STUDIJE
4.1.
Prometno-zemljopisno znaenje glavnih cestovnih i eljeznikih pravaca, lukih i zranih

terminala
Rijeka je najvea hrvatska luka i trei grad po veliini u Hrvatskoj. U Rijeci se Jadransko more kao dio
Sredozemnog mora upravo uvuklo u europsko kopno i pribliilo Panonskoj nizini, sredinjoj Hrvatskoj
odnosno Podunavlju i Sredinjoj Europi. Iz navedenog se gospodarski i valorizira vrijednost geoprometnog poloaja Rijeka kao luke Srednje Europe. Ogranienja modernog razvitka rijeke luke predstavljaju
jo uvijek preslabe prometne veze, kako cestovnog tako i eljeznikog prometa, ali i nedostatak kvalitetnoga ravnog prostora na kopnu za razvoj lukih kapaciteta putnikog i teretnog prometa na postojeim lokacijama.Predmetna studija dala je niz prijedloga za izmjenu takovog stanja to generalno upuuje, iz razloga nedostatka prometnih veza i prostora za razvoj lukih kapaciteta na postojeim lokacijama na postepenu potrebu preseljenja lukih kapaciteta teretnog prometa iz Rijekog bazena .
U Rijeci odnosno na prostoru Primorsko-goranske upanije stjeu se Sjeverni, Zapadni i Juni prometni
pravci. Planirani integralni prometni sustav PG koncipiran je sukladno gospodarski povoljnom geoprometnom poloaju lukog grada Rijeke i omoguiti e ostvarivanje znaajnih gospodarskih tokova roba i
putnika. Magistralni prometni sustavi za daljinski promet se sastoji od slijedeih linijskih prometnica i
terminala kako slijedi:
Sjevero-zapadni prometni pravci
Put prema Ljubljani i istonom alpskom podruju preko Postojnskih vrata poznat kao "jantarski put"
A. Cestovni prometni sustav
Dravna autocesta (A7 - Rijeka- Ljubljana/Trst -Zapadna Europa)
Dravna autocesta (A8 Tunel Uka-Istra (Pula/Pazin)-Trst)
B. eljezniki prometni sustav
Magistralna glavna eljeznika pruga ( Rijeka Ljubljana-Zapadna Europa)
Magistralna glavna eljeznika pruga (Rijeka Kopar/Trst/
D. Zrani prometni sustav
Zrana luka Rijeka
Aerodrom Mali Loinj
Sjevero-istoni prometni pravci
Put preko Gorskoga kotara koji Rijeku povezuje sa Zagrebom, Podunavljem i Sredinjom Europom
Dravna Autocesta (A6 Rijeka-Zagreb-Maarska-Srednja Europa)
Brza transeuropska eljeznika pruga (nizinska pruga RijekaZagreb-Maarska-Srednja Europa)
Magistralna glavna eljeznika pruga (RijekaZagreb-Maarska-Srednja Europa)
Zrana luka Rijeka
Aerodrom Mali Loinj
Jugo-istoni prometni pravci
Jadransko-jonski prometni pravac koji pomorskim i cestovnim vezama povezuje sve prostore na istonoj obali Jadrana.
Dravna autocesta (A7 uta Lokva-Split)
Saetak
23

Brza transeuropska eljeznika pruga (nizinska pruga Rijeka-Split)
C. Pomorski i luki prometni sustav
Luka Rijeka-putniki terminali (Rijeki bazen) i Ro-Ro putnika luka ( Bakarski bazen)
Luka Rijeka-teretni terminali (Rijeki bazen, Bakarski bazen i nova luka Omialj-otok Krk)
Zrana luka Rijeka
Aerodrom Mali Loinj
Prostor Primorsko-goranske upanije podijeljen je na 14 gradova i 21 opinu, koji imaju 536 naselja.
Prostor Primorsko-goranske upanije praktino se moe podijeliti na tri dijela:goranski, primorski i
otoki.Primorski dio upanije, posebno grad Rijeka, je gospodarski najrazvijeniji i lokalni gravitacioni
centar te primarni cilj putovanja (dnevne, povremene i stalne migracije) lokalnog stanovnitva goranskog i otonog dijela upanije.Postojei prometni sustav (prometni vor Rijeka ) je ujedno optereen
tranzitnim putnikim (turizam) i teretnim prometom (Luka Rijeka) u transmisiji tereta sa pomorskog
na cestovni i eljezniki prometni sustav te obrnuto. Kako navedena prometna optereenja lokalnog i
tranzitnog prometa imaju tendenciju stalnog porasta, a urbana matrica grada prostorno linitirane prometne koridore jedino je mogue u cilju osiguranja protonosti prometnog sustava grada Rijeke paralelno realizirati:
Postepenu dislokaciju terminala teretnog prometa i Ro-Ro terminala iz Rijekog bazena u Bakarski bazen i novu luku Omialj na otoku Krku.
Novu cestovnu i eljezniku infrastrukturu u funkciji razvoja tranzitnog prometa (obilaznice

grada Rijeke povezane direktno sa Bakarskim bazenom i novom lukom Omialj na otoku Krku).
Odvajanjem tranzitnog prometa od lokalnog prometa osigurati e se nasmetani razvoj gradova/naselja

upanije, a sukladno potencijalnom nosivom kapacitetu terminala teretnog prometa (Bakarski bazen i
nova luka Omialj na otoku Krku) razvijat e kompleksan gospodarski sustav Luke Rijeka.
4.2.
Potrebne mjere za razvoj prometnog sustava u prostoru
Razvoj prometnog sustava Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke oituje se u potrebi diferenciranja tranzitnog lokalnog prometa, te putnikog i teretnog, sukladno lokacijama i kapacitetima integralnih prometnih terminala Prometni sustav ireg podruja grada Rijeke (rijeki prometni vor) se sastoji
od:
A. Linijskih prometnih koridora i
B. Putnikih i teretnih terminali cestovnog, eljeznikog, pomorskog i zranog prometa.
Na stratekoj razini najvanijeg dijela prometnog sustava Primorsko-goranske upanije izvrena je urbanistika prostorno-tehnika analiza sa slijedeim zakljucima:
Razvoj prometne mree ireg podruja grada Rijeke temelji se na konceptu odvajanja tranzitnog putnikog i teretnog prometa (posebno velika prometna optereenja u periodu turistike
sezone) od postojeeg unutarnjeg lokalnog prometa odnosno gradske prometne mree.
Predmetna Studija predlae i analizira modifikaciju postojeih i planiranje novih linijskih cestovnih i eljeznikih koridora te terminala putnikog i teretnog prometa u cilju unapreenja
efikasnosti i racionalnosti prometnog sustava, te openito usklauje koridore i toke pojedinih
prometnih modaliteta u integralnu prometnu mreu. Navedeni prijedlozi su programska podloga za donoenje Odluke o Izmjeni i dopuni Prostornog plana Primorsko-goranske upanije i posljedino Prostornih planova pojedinih Gradova/Opina.
Izmjenama i dopunama Prostornog plana Primorsko-goranske upanije utvrditi e se opseg prihvatljivosti prometnog sustava predloen predmetnom Studijom. Usvajanjem studijskih rjeenja
u Prostornom planu PG i prostornim planovima ureenja opina/gradova osigurava se usklaenost planske dokumentacije (uvjet je prihvaanje prijedloga razvrstaja cesta od HC d.o.o.).
Saetak
24
Sustav terminala integralnog prometnog karaktera od dravnog i upanijskog znaaja za koje

procjenjujemo, prethodno izradi prethodno navedene prostorno planske dokumentacije, potrebnu razradu tehnoloke osnove sa provjerenim rjeenjem prikljuaka na iri prometni sustav su:
Rijeki bazen (Zagrebako pristanite, Rijeka luka, terminal Brajdica), Bakarski bazen (Luka
za teretni i putniki (Ro-Ro ) promet, Luka Omialj za teretni promet (Kontejnersku terminal,
gospodarske zone i eljezniki terminal, logistike zone Luke Rijeka i vienamjenski terminal)
te proirenje Zrane luke Rijeka.
Detaljnim analizama i pojedinim kartografskim prikazima dane su strune podloge za izmjene i dopune
planske dokumentacije.
Saetak
25

5.
REZULTATI ANALIZA I PRIJEDLOZI POTREBNIH ZAHVATA NA PROMETNOM SUSTAVU

PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE I GRADA RIJEKE
5.1.
Cestovni promet
Analizom postojeeg stanja (izgraenog i planiranog) moe se zakljuiti da na podruju Rijekog cestovnog vora nije u potpunosti definirana konana mrea autocesta, sva tri autocestovna koridora zavravaju u obilaznici Rijeke, odnosno brzoj cesti izvan sustava naplate, koja je izuzetno prometno optereena i nema mogunosti irenja profila.
Potrebno je definirati konanu mreu autocesta i brzih cesta vodei rauna o meusobnom povezivanju
autocesta i brzih cesta u hijerarhijskom smislu, kao i nainu voenja prometnih tokova obzirom na
ciljeve putovanja - daljinski (interregionalni), regionalni i lokalni i njihovoj meusobnoj isprepletenosti. To je mogue postii na nain da se odredi novi koridor autoceste A7 obilazno oko grada Rijeke, a
da obilaznica Rijeke ostane kao distributor prometnih tokova izmeu dravnih cesta i autocestovne
mree. Takoer je potrebno odrediti novi koridor autoceste A8 na potezu od tunela Uka prema autocesti A7 (dionica Rupa Rijeka).
Planirana mrea autocesta moe se podijeliti na sredinji i istoni dio (A7 i A6) i zapadni dio (A8).
Sredinji dio planirane autocestovne mree je planirani koridor autoceste A7, dionica Permani Grobniko polje (Konj) koja je vrlo znaajna jer se njome potpuno obilazi gusto naseljeno ire podruje
grada Rijeke i upravo ovaj koridor odreuje poloaj i nain povezivanja ostalih autocestovnih koridora.
Meunarodni i interregionalni promet se odvaja u voru Permani na zapadu i voru Grobniko polje
(Konj) na istoku. Rijeka obilaznica se na taj nain prometno rastereuje i preuzima ulogu brze gradske
ceste za regionalni i lokalni promet.
Istoni dio je novi koridor autoceste A7 na potezu vor Grobniko polje (Konj) autocesta A6 vor
M.Svib vor Kriie. Sektor Kriie uta Lokva je ve prethodno definiran, i prolazi zaleem Crikvenice i Novog Vinodolskog i Senja, a u voru uta Lokva se prikljuuje na izgraenu autocestu A1 Zagreb Split.
Zapadni dio je novi koridor autoceste A8 na potezu tunel Uka vor Veprinac vor Juii (postojea
A7). Ovim koridorom se uspostavlja kontinuitet autocestovne mrea sa istarskim Y koji je kategoriziran kao autocesta.
Planirana obilaznica Opatijske rivijere (D66), postojea obilaznica Rijeke (D3 i D8) i novi koridor brze
ceste Kriie otok Krk (D102) formiraju brzu cestu u kontinuitetu od Moenike Drage na zapadu,
do Kriia na istoku i Krka na jugu. Brza cesta je direktno povezana sa autocestovnim koridorima preko vorita: Jurdani, Veprinac i Kriie. Brze ceste imaju gusto raporeena vorita za to bolju distribuciju regionalnog i lokalnog prometa koja se odvija preko postojeih i planiranih spojnih cesta (dravnih i upanijskih).
Ovakva koncepcija Rijekog cestovnog vora sa izmicanjem autocestovnih koridora A7 i A8 u zalee, i
sa dovretkom izgradnje brzih cesta prema Opatijskoj rivijeri i Krku, omoguuje kvalitetnu povezanost
itavog podruja i njegov nesmetani razvoj, naroito u pogledu razvoja turizma i luke Rijeka (nova
lokacija na otoku Krku). Rijeka obilaznica e preuzeti ulogu brze gradske ceste sa mogunou interpolacije novih vorita radi to boljeg povezivanja gradske mree.
5.1.1. Planirane prometice
Studijom su obuhvaene planirane prometnice od vanosti za dravu, upaniju i Grad Rijeku. Planirane
prometnice sa razlikuju prema stupnju pripremljenosti planske i projektne dokumentacije. Osim novih
koridora i trasa planirana je i rekonstrukcija vorita i dogradnja novih vorita na postojeim cestama.
Manji zahvati na postojeim prometnicama nisu obuhvaeni, to ne umanjuje njihov znaaj za kvaliteno funkcioniranje prometne mree.
Radi lakeg praenja, nove trase i koridori zadravaju nomenklaturu prema kategorizaciji i nazivima
postojeih prometnica na istom pravcu. Postepenom izgradnjom prometne mree mjenati e se i kategorizacija postojeih cesta.
Saetak
26
Slika 5.1.1. Rijeki cestovni prometni vor planirana koncepcija

AUTOCESTE
AUTOCESTA A7 (Rupa Rijeka)
DIONICA PERMANI GROBNIKO POLJE (KONJ)

DIONICA MALI SVIB KRIIE
DIONICA KRIIE UTA LOKVA
NOVI VOR MIKLAVIJA (AUTOCESTA A7)
AUTOCESTA A8 (Tunel Uka Matulji)
DIONICA TUNEL UKA VEPRINAC JUII

DIONICA VEPRINAC JUII
DRAVNE CESTE
DRAVNA CESTA D8 dionica VOR RUPA (A7) - GP. PASJAK

DRAVNA CESTA D8 DOGRADNJA RASKRIJA D8 A8 (VOR KUK)
DRAVNA CESTA D8 DIONICA SV. KUZAM - KRIIE
DRAVNA CESTA D40 (vor avle vor Bakar)
DRAVNA CESTA D40 dionica vor Bakar luka Bakar (planirani Ro-Ro terminal)
DRAVNA CESTA D66 (Brestova - Opatija) OBILAZNICA OPATIJSKE RIVIJERE
DRAVNA CESTA D100 (Porozina Cres Osor Mali Loinj)
DRAVNA CESTA D102 (Most Krk - Baka)
DRAVNA CESTA D104 (D102 Valbiska)
DRAVNA CESTA D105 (Lopar Rab - Minjak)
DRAVNA CESTA D403 (vor kurinje Luka Rijeka)
DRAVNA CESTA D404 (vor Draga Brajdica Rijeka centar)
DRAVNA CESTA D523 (Kriie Most Krk)
UPANIJSKE CESTE
UPANIJSKA CESTA (D404 - Kostrena)

UPANIJSKA CESTA 5125 (D102- Punat Stara Baka)
UPANIJSKA CESTA 5025 (vor Rujevica Vikovo Mariina)
UPANIJSKA CESTA Omialj Dobrinj - Vrbnik
Saetak
27

5.1.2.
Opis novih koridora autocesta i brzih cesta
Prethodno su nabrojane sve vanije planirane prometnice na podruju upanije. Kao to je navedeno
dio tih planiranih prometnica je ve u prostorno planskoj dokumentaciji. Najvaniji koridori su planirani novi koridori autocesta i brzih cesta. Postupak unoenja tih koridora pokrenut je u I. izmjenama i
dopunama upanijskog plana, i oni su prikazani kao koridor u istraivanju. Ovom studijom se nastojalo
ponovo ispitati odreene koridore za koje je tijekom donoenja izmjene plana bilo odreenih primjedbi
i upita. To se prvenstveno odnosilo na novi koridor autoceste A8, ali i na koridor brze ceste Kriie
otok Krk sa vezom na planirano novo luko podruje na otoku Krku.
Izuzetno zatjevan teren sa velikim visinskim razlikama i postojea naselja koja se sve vie ire, kao i
ve prethodno izgraene dionice autocesta sa postojeim vorovima, bile su ogranienja prilikom definiranja novih autocestovnih dionica tj. koridora. Autocestovni koridori su projektirani za raunsku brzinu Vr= 120 km/h, osim u nekim djelovima gdje je zbog terenskih uvjeta raunska brzina Vr= 100 km/h.
Koridori brzih cesta projektirani su za raunsku brzinu Vr= 80 km/h.
Detaljnim analizama odreene su optimalne dionice za uspostavljanje konane mree autocesta i brzih
cesta u podruju rijekog cestovnog prometnog uz optimalan raspored vorita sa spojnim cestama.
AUTOCESTA A7: DIONICA PERMANI GROBNIKO POLJE (KONJ)
Dionica Permani Grobniko polje je sredinja dionica planirane autocestovne mree. Postojea autocesta Rupa Rijeka se na lokaciji pored naselja Permani odvaja i glavni smjer autoceste je prema istoku tj. prema Grobnikom polju. Na mjestu odvajanja je ve izvedena devijacija kolnika, tj. priprema
za budui vor Permani. Krajnji vor ove dionice je na Grobnikom polju i trasa se uklapa u autocestu
A6: Bosiljevo Rijeka.
Trasa poinje u voru Permani, prolazi pored naselja Ruii, a zatim se strmo penje prema platou Luina. Iza naselja Marelji je lokalni vor Vikovo. Zatim se sputa (nagibom od 3%) tunelom ispod zapadnog grebena prema kanjonu Rjeine. Rjeina se prelazi neposredno iza naselja Kukuljani mostom duine 530 m.
Prelaz kanjona nije mogu na uem djelu jer je prostornim planom PG, uski dio kanjona Rjeine predvien za akumulaciju. Obzirom na blizinu akumulacije u Studiji su prikazane dvije varijante prelaska
kanjona Rjeine (sjeverna i juna varijanta). Juna varijanta je udaljenija od planirane akumulacije ali
prolazi izmeu naslje Zoretii i Kukuljani. Daljnom razradom projektne dokumentacije i Studijom utjecaja na okoli odrediti e se najpovoljnija varijanta.
Nakon prelaska Rjeine trasa prolazi tunelom kroz brdo Jelenski vrh i zatim na kotama visine od
390mnm do 360 mnm prolazi podnojem planina koje okruuju Grobniko polje. Trasa je u ovom dijelu
oko Grobnikog polja prilagoena zahtjevima odvodnje, zbog pojave veih koliina vode i osjetljivosti
ovog podruja u smislu uputanja otpadnih voda.U voru Grobniko polje se presjeca sa postojeom
autocestom Rijeka Zagreb.
vor Permani i vor Grobniko polje su interegionalni vorovi. Lokalni vorovi su vor Marelji i vor
Draice.
vor Permani ima veliki znaaj, jer osim prometa prema Rijeci i Sloveniji, prihvaa i distribuira promet
prema Istri (dionica: tunel Uka Juii). Upravo zbog toga je istraeno ire podruje vora Permani
kako bi se omoguio kontinuitet interegionalnog prometa. vor Permani ima oblik trokuta sa glavnim
smjerom Rupa Grobnik (vor Grobniko polje)
Na postojeoj autocesti A6 Bosiljevo Rijeka u sklopu ove dionice je planiran i lokalni vor Soboli za
povezivanje Grobnikog polja koje se sada povezuje preko vora Kikovica koji e se ukinuti zbog planiranog vora Grobniko polje (Konj).
Ukupna duina novog koridora od vora Permani do vora Grobniko polje je 22.19 km. Trasa ima ukupno 5 tunela ukupne duine 3905 m i 5 vijadukata ukupne duine 1270 m. Najdui tunel je dugaak
1800 m , a najdui vijadukt je preko kanjona Rijeine duine 530m.
Saetak
28

AUTOCESTA A7: DIONICA GROBNIKO POLJE (KONJ) MALI SVIB KRIIE
U voru Grobniko polje se povezuju planirani koridor autoceste A7 (dionica Permani Grobniko polje)
i postojea autocesta A6 Rijeka Bosiljevo. Potrebno je odrediti istoni koridor autoceste A7 do Kriia kako bi se uspostavio kontinuitet autoceste A7 Rupa Rijeka uta Lokva.
Koridori autocesta A6 i A7 su tlocrtno na ovom istonom dijelu blizu oko 6 km, ali je visinska razlika
oko 300 m. Podruje juno od postojee autoceste A6 nije naseljeno ali je reljefno vrlo zahtjevno jer
se izmjenjuju vrhovi i duboke depresije. Sjeverno od planirane dionice Rijeke obilaznice je upanijska cesta uz koju su se itavom duinom ispruila naselja Krasica, Prapunjak, Hreljin i Kriie. Nakon
naselja Kriie poinje Vinodolska dolina sa vrlo strmim sjevernim grebenom koja se sve vie iri i
prijelaz doline autocetovnim koridorom nije mogu.
Ispitujui razne varijante kao optimalna je odabrana Grobniko polje Mali Svib Kriie.
vor Mali Svib se planira na postojeoj autocesti A6. Poddionica Grobniko polje Mali Svib je postojea autocesta A6, duine 1.81 km dok je poddionica Mali Svib Kriie novi koridor duine 12,66 km.
Koridor Mali Svib Kriie u poetnom dijelu ima nagib od 4%, koji se kasnije ublaava, a tunelom
duine 2360 m prolazi se ispod naselja Hreljin. Nakon tunela autocesta prolazi ispod brze ceste Sv.
Kuzam Kriie (u izgradnji) gdje je planiran interegionalni vor Kriie koji spaja planiranu autocestu i brzu cestu prema otoku Krku. Nastavak autoceste je planirani sektor Kriie uta Lokva koji je u
svoj prostorno planskoj dokumentaciji i za koji je ishodovana lokacijska dozvola. Na taj nain je osiguran kontinuitet trase autoceste A7 - od autoceste A6 do autoceste A1 u voritu uta Lokva.
vor Kriie je koncipiran na nain da se omogui povezanost autoceste i brze ceste u svim fazama
izgradnje pojedinih dionica autoceste. vor zadovoljava povezanost svih smjerova (Krk, Rijeka, Split)
osim smjerova Zagreb Rijeka koji e se zbog kraeg puta odvijati preko vora Bajta na autocesti i
vora Hreljin na brzoj cesti.
vorovi Mali Svib i Kriie su interregionalni vorovi. Interegionalni i lokalni vor je vor Bajta, koji je
lociran nasuprot vora Hreljin na obilaznici Rijeke. Meusobno povezani vorovi Bajta i Hreljin ine
interegionalno vorite i povezuju brzu cestu ( u izvoenju) i planiranu autocestu.
Dionica Mali Svib Kriie je duine 12.659 km, od ega je 4570 m tunela i 930 m vijadukata.
AUTOCESTA A8: DIONICA TUNEL UKA VEPRINAC JUII
Cesta Kanfanar tunel Uka Matulji, dio je tzv. Istarskog Y i kategorizirana je kao autocesta A8.
Koncesionar postojee dionice autoceste A7 Tunel Uka Matulji je BINA Istra d.o.o. U tijeku je izrada
Idejnih rjeenja i Studije utjecaja na okoli za dogradnju postojee dionice na etverotrani profil.
Postojea dionica od tunela Uke do Matulja, ima dvotrani popreni profil sa treom trakom na strmijem usponu od vora avroni do tunela Uke. Zbog karkteristika terena postojea trasa je vrlo krivudava sa min. rad. R= 250 m i sa vrlo visokim zasjecima. Postojea trasa zavrava u voru Matulji, na Rijekoj obilaznici, odnosno brzoj cesti. Zbog nedostatka kontinuiteta autocestovne mree, na potezu
tunel UkaVeprinac-Juii Permani je definiran novi autocestovni koridor.
Trasa se odvaja od postojee ceste na udaljenosti 2,5 km od portala tunela Uka i nastavlja dalje tunelom ispod Veprinca i glavna trasa je novi koridor a nastavak postojee ceste D3 prema Matuljima se u
obliku vora prikljuuje na novu trasu. Novi vor Veprinac je tipa truba i na visini 420 mnm. Razmatrane su i druge lokacije vora odnosno odvajanja od postojee ceste. Pomakom tog vora vie prema
Matuljima znailo bi da se postojei lokalni vor avroni ukida. Osim toga, niveleleta postojee ceste
prema Matuljima pada, a voenje koridora autoceste na niim kotama je nemogue zbog sve vee naseljenosti niih djelova.
Radi izbjegavanja naselja i to boljeg uklapanja u postojei krajolik vei dio koridora je u tunelima i
usjecima. Nakon tunela Veprinac trasa je manjim dijelom na terenu a zatim prolazi takoer u tunelu
iznad naselja Zagrad i tunelom ispod brda Orljak nastavlja prema naselju Kueli i postojeoj autocesti.
Nakon vijadukta Kueli trasa se strmo sputa do postojee autoceste Rijeka Rupa i na mjestu spajanja
je planiran vor Juii. Na postojeoj trasi je na udaljenosti od 1000 od planiranog vira Juii postojei lokalni vor Jurdani koji se ne moe ukinuti jer je jedini lokalni vor izmeu Matulja i Rupe. Zbog
blizine vora Jurdani planirani vor Juii je tipa truba, sa glavnim smjerom prema voru Permani.
Saetak
29

Ukupna duina novog koridora od vora Veprinac do vora Juii je 8.230 km. vor Veprinac i vor Juii su interregionalni vorovi. Trasa ima ukupno 4 tunela ukupne duine 3460 m i 1 vijadukt ukupne duine 1700 m. Najdui tunel je duine 1320 m
BRZA CESTA D102: KRIIE NOVI MOST KRK LUKA OMIALJ - KRK
Otok Krk je znaajno turistiko ali i industijsko sredite, a preko trajektnog pristanita Valbiska se povezuju i otoci Cres i Loinj. Osim toga na Krku je i zrana luka Rijeka, a ovom studijom je predloena
mogunost izgradnje novih velikih lukih kapaciteta na podruju Omilja uz postojeu industriju. Razvoj otoka Krka se moe pripisati prvenstveno dobroj cestovnoj povezanosti sa kopnom (most Krk).
Posljednja dionica brze ceste D8 Sv. Kuzam - Kriie je u izgradnji i upravo zbog potrebe kvalitetnog
povezivanja otoka Krka, trasa Sv. Kuzam - Kriie je u svojem krajnjem dijelu izmjenjena i skree
prema JTC i otoku Krku. Dionica brze ceste koja je u izvoenju uklapa se u postojeu trasu dravne
ceste neposredno prije vora mrika na dravnoj cesti D8.
Novi koridor brze ceste prema Krku planiran je u nastavku i to na nain da nova trasa brze ceste prolazi
ispod JTC i vorita mrika, i na spoju sa dravnom cestom D102 za otok Krk je planiran novi vor mrika 2 koji zajedno sa postojeim vorom mrika povezuje planiranu brzu cestu sa postojeom JTC. Koridor brze ceste nastavlja prema planiranoj lokaciji novog mosta za otok Krk. Postojei most Krk je
dotrajao i nije u mogunosti preuzeti sav planirani promet, a osim toga potrebno je na otok Krk provesti i trasu nove eljeznike pruge neophodne za nove luke kapacitete na Krku. Novi most e biti kombinirani cestovno eljezniki i treba zadovoljiti profil brze ceste. Odmah nakon mosta trasa ulazi u tunel duine oko 740 m i na mjestu postojeeg krianja za zranu luku uklapa se u trasu postojee dravne ceste D102. Postojeu dravnu cestu je uz odreene rekonstukcije u horizonatlnom i vertikalnom
smislu mogue dograditi na profil brze ceste, a glavna krianja za zranu luku, industrijsku zonu i luku,
trajektno pristanite i za postojea naselja e biti denivelirana. Koridor brze ceste zavrava na ulazu u
grad Krk. Dravnu cestu u nastavku potrebno je rekonstruirati da ima adekvatne tehnike elemente.
Ukupna duina novog koridora brze ceste D102: mrika novi most luka Omialj Krk je 32.544 km.
Najznaajniji objekti su most Krk duine 850 m i vijadukt Krk duine 900 m koji zajedno spajaju Krk
sa kopnom na lokaciji Voz
DOGRADNJA VORITA NA POSTOJEOJ MREI AUTOCESTA I BRZIH CESTA
VOR MIKLAVIJA - na postojeoj A7: dionica Rupa Jurdani
Radna zona R12 - Miklavija je planirana na sjevernom dijelu Opine Matulji, na prirodnom prometnom pravcu od Rijeke prema Trstu i Ljubljani, u blizini dravne granice s Republikom Slovenijom. Ukupna Povrina radne zone iznosi 158,5 ha i svojom veliinom predstavlja najveu radnu zonu u nizu planiranih zona na potezu Matulji -Rupa i jednu od veih zona u upaniji. Namjena zone je za potencijalne
bescarinske zone, prometne terminale, vea skladita uz mogunosti organizacije eljeznikog kontejnerskog terminala i carinskog terminala.
Da bi se zonu moglo direktno prikljuiti na autocestu potrebno je planirati denivelirano vorite, ija
lokacija ovisi o ve izgraenim sadrajima na autocesti Pratei usluni objekt Rupa, Cestarinski prolaz, postojei putni prijelazi i prolazi; i o poloaju planiranog interregionalnog vorita Permani. Tona
lokacija vora e se odrediti naknadno nakon detaljnije projektne razrade (idejnog rjeenja) i uz suglasnost svih potrebnih subjekata.
VOR TRINAJSTII postojea dravna cesta D3, obilaznica Rijeke
Planirani vor za povezivanje sjeveroistonog dijela naselja Matulji i radnih zona R1 i R2. Gledano po
trasi obilaznice razmatrana lokacija novog prikljuka nalazi se izmeu vora Matulji i vora Jurdani
odnosno izmeu podvonjaka Trinajstii i nadhodnika Vlahov breg. Lokacija novog prikljuka na
obilaznicu nalazila bi se na oko 1,5 km od sredita vora Matulji i na oko 3,5 km od sredita vora
Jurdani.
VOR KOZALA postojea dravna cesta D3, obilaznica Rijeke
Obilaznica Rijeke je etverotrana cesta sa deniveliranim vorovima. vorovi Diraje i Rujevica spajaju
zapadnji dio grada, vor kurinje povezuje centar i vor Draga povezuje istoni dio grada sa obilaznicom i zajedno sa spojnom cestom D404 prdestavlja ulaz u centar grada.
Saetak
30

vor Kozala planiran je izmeu postojeih vorova kurinje i Orehovica koji su na meusobnom razmaku od oko 4 km. Funkcija vora je povezivanje poduja Kozale i Drenove sa obilaznicom, a ujedno
predstavlja jo jedan ulaz/izlaz prema centru grada.
Osim same izgradnje vora, potrebno je i rekonstruirati postojee gradske prometnice i raskrija koji
od ovog vora vode prema centru.
LOKALNI PRIKLJUCI NA VORU OREHOVICA postojea dravna cesta D8, obilaznica Rijeke
Do izgradnje novog koridora autoceste A7 (Permani Grobniko polje (Konj)), obilaznica Rijeke ima
kategoriju autoceste, a izvedeni vor Orehovica je interregionalni vor u kojem se kriaju autocesta A6
Bosiljevo Rijeka i autocesta A7 Rupa Rijeka. Postojei vor Orehovica je tipa truba sa glavnim
smjerom Rijeka Split.
Izgradnjom obilaznog koridora autoceste, obilaznica Rijeke pa i krak postojee autoceste od Orehovice
prema Grobniko polje (Konj)u biti e brze ceste sa veom slobodom u smislu dogradnje i interpolacije
novih prikljuaka. Na voru Orehovica mogue je djelomino osigurati lokalne prikljuke vodei rauna
o duinama preplitanja pojedinih smjerova. Smjerovi Rijeka Split i Split - Rijeka e biti preko vora
Draga.
VOR LENCI
vor Lenci planiran je na lokaciji postojeeg povonjaka Lenci, na Rijekoj obilaznici, izmeu vorova
Diraje i Rujevica. Budui da do izgradnje novog obilaznog koridora autoceste A7 rijeka obilaznica ima
ulogu autoceste, moraju se zadovoljiti odreeni standardi po pitanju razmaka vorova. Razmak izmeu
postojeih vorova Diraje i Rujevica je oko 1600 m, i dogradnja jo jednog vora izmeu nije mogua.
5.1.3. Cestovna mrea ueg gradskog prostora
Mrea cestovnih prometnica u uem gradskom prostoru mora prvenstveno zadovoljiti ulogu funkcioniranja grada u svim segmentima urbanog ivota, kako dananjeg tako i budueg. Sam centar grada intenzivno otvara i privlai promet koji ba u njemu ima svoj cilj (posao).
Postojee stanje
Prometna mrea podijeljena je u nekoliko koridora:
1. longitudinalni prometni koridora ine ulice: Fiumara, Riva, Adamieva, Kreimirova, Liburnijska
ul. Poloajno je smjeten u neposrednoj blizini obale, koridor je etverotraan, sa dvije trake
u svakom smjeru, na dijelu koridora u najuem dijelu grada su po dvije trake rezervirane za
javni promet, uzdunog nagiba do 4%. Raskrija su u nivou, uvjetovana postojeom izgradnjom
i dispozicijom zgrada, semaforizirana, povezana u zeleni val. Preuzima najvei dio prometnog
optereenja centralne gradske mree;
2. longitudinalni koridor ine ulice rtava faizma, Fiorella la Guardia, V. C. Emina, a nastavno se
dalje produuje prema zapadu dionicom Vukovarske ulice, ul. F. andeka. Poloen gotovo paralelno prvom koridoru, u svom centralnom dijelu sa sjeverne strane omeuje ue gradsko sredite. Prometnice koridora su dvotrane i dvosmjerne, uzdunog nagiba do 8% pa ak i do 10%, raskrija u nivou i semaforizirana. Prometnim optereenjem ovaj koridor ve u postojeem stanju
je prekapacitiran; koridor GUP-om Grada Rijeke rezerviran je za tunelsku obilaznicu centra
grada, koja je za sada samo u planskim dokumentima;
3. koridor - okosnicu i kimu gradskih prometnih tokova ini obilaznica grada Rijeke od Kriia
(dionica u izgradnji) do Matulja koja je u punom profilu izgraena i putena u promet prole
2010 g., s vorovima Orehovica, kurinje, Rujevica, Diraje. Kategorizirana je kao autocesta
A7, mada toj kategoriji u potpunosti ne zadovoljavaju sve tehnike karakteristike. Prometnica
je etverotrana, dvosmjerna s uskim razdjelnim pojasom. Naziva se obilaznica grada mada takvu funkciju nema jer prolazi rubom gradskog sredita. Od iznimne je vanosti za grad preuzimajui tranzitni promet te dio gradskog lokalnog prometa, te kao takva vri funkciju brze
gradske ceste. Putanjem u funkciju i lokalnog vora Rujevica dolo je znaajnih promjena
prometnih optereenja na pojedinim dijelovima gradske mree smanjanjem prometnih volumena na raskrijima to se znaajno odraava na protonost u vrnom satu, odnosno vremenima
prolaska. Za punu funkciju treba izgraditi obilaznicu do Kriia te izgraditi vorove Lenci, Kozala i dograditi vor Orehovica;
Saetak
31

4. Vezne prometnice meu koridorima su:
- Istarska i Zametska ulica koja vee 1. longitudinalni koridor sa vorom Diraje na obilaznici
grada, V. Benca, V. Bratonje;
- Vukovarska ulica i ul. A.Barca koja vee 2.koridor sa vorom Rujevica;
- Ul.1.maja, Osjeka ulica, do vora kurinje na obilaznici;
5. Vezne prometnice izmeu 1. I 2. Longitudinalnog koridora unutar ueg gradskog prostora su
Manzonijeva ul., par ulica N. Tesle, Cambierieva ul., R. Benia Dr. F. Kresnika, M. Radune
Ban, E. Baria, Ciottina ul., Ul. Dr. F. Rakog.
Posljednjih godina uinilo se i niz drugih znaajnih rekonstrukcija i dogradnji na prometnoj mrei, a
izgraeno je i niz novih znaajnih objekata koji svojom namjenom mijenjaju sliku prometnih optereenja. To se odnosi na:
-
izgradnja Obilaznice u punom profilu s vorom Rujevica;

rekonstrukciju Osjeke ulice izgradnjom rotora u zoni trgovakih centara;
izgradnja garae u Agatievoj ulici s oko 250 PM, garaa u Ciottinoj ulici;
izgradnja dijela prometnice 233 koja povezuje Rastoine i Srdoe sa Novom cestom;
izgradnja ul. I. Pavla II, s garanim objektom Zagrad s 800 PM, u tijeku je izgradnja II faze
prometnice sa spojem na Demanovu ulicu;
izgradnja ceste D404 ije putanje u promet oekujemo u najskorijem roku;
izgradnja rotora na Radnikoj ul. uz ulaz u trgovaki centar na Peinama;
prometnice uz sveuilini kampus na Trsatu.
Nove prometnice i raskrija

Optimalni cilj je postizanje izbalansiranog prometnog sustava u gradu i na prilazima uem centru grada
kroz odgovarajuu novu izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju pojedinih prometnica i ostalih prometnih
sadraja.
Ova prometna studija ne razmatra prometnice unutar gradskog podruja osobito ne niih kategorija od
dravnih cesta, budui je ovo studija ireg prostora Primorsko-goranske upanije.
Ipak emo se osvrnuti na nove prometnice predviene GUP-om Grada Rijeke, za koje se postavlja pitanje njihove vanosti i redoslijeda izgradnje zbog iznimnog znaaja urbanog prostora i zahtjevnosti izgradnje. Neke od tih prometnica ve su dijelom u fazi gradnje, za neke je napravljena dokumentacija,
dok su neke jo uvijek u ispitivanju rjeenja. To su:
-
gradske brze ceste GBCz (D 403), i GBCi (D404)

tunelska zaobilaznica gradskog sredita GUT
spojna prometnica abica putniki terminal Mlaka - GUXXIV
prometnica kroz kurinje GUIV
prometnica od vora Rujevica prema Vikovu i Mariini
5.1.4. Predvieni rokovi realizacije

U tablici 5.1. su navedeni osnovni koridori autocesta i brzih cesta i dravne ceste koji su vani za dovretak Rijekog cestovnog vora. Planirani zavretak nije naveden jer je ovisan o mnogo faktora, a prvenstveno o prometnim prognozama i nainu i mogunosti financiranja pripreme i izgradnje.
Prioritet u izgradnji autocesta svakako treba biti autocesta A7: dionica Kriie uta Lokva, a zatim
dionica Permani Grobniko polje (Konj). Kod brzih cesta prioritet je brza cesta za otok Krk, tj. nastavak od Kriia preko novog mosta Krk do Omilja gdje je planirana nova luka iji je razvoj od velikog
znaaja za Republiku Hrvatsku.
Saetak
32

Tablica 5.1. Planirani vremenski rokovi realizacije nove cestovne infrastrukture
ETAPA
VRSTACESTE
AUTOCESTE
BRZECESTE
I.ETAPA
DO2020.
DRAVNECESTE
NAZIVCESTE
DIONICA
A7
KRIIENOVIVINODOLSKI
A7
NOVIVINODOLSKISENJ
D66
FRANIIOPATIJAJUG(OBILAZNICAOPATIJSKERIVIJERE)
D102
VORMRIKANOVIMOSTKRKOMIALJVORLUKAKRKJUG
D8
VORSV.KUZAMVORMRIKA
D3/A8
TUNELUKAMATULJI(DOGRADNJA)
D40
VORAVLESV.KUZAM
D403
VORKURINJERIJEKACENTAR
D100
OBILAZNICACRESA
VORVIKOVOVORRUJEVICA
DOGRADNJA
VOROVA
AUTOCESTE
II.ETAPA
OD2020.
DO2030.
BRZECESTE
A8/D3
VORMATULJI/KUK
A7
VORTRINAJSTII
A7
VORKOZALA
A7
VOROREHOVICALOKALNIPRIKLJUCI
A7
MALISVIBKRIIE
A7
PERMANIGROBNIKOPOLJE
D66
OPATIJAJUGLOVRAN(OBILAZNICAOPATIJSKERIVIJERE)
D102
VORLUKAKRKJUGKRK
D105
OBILAZNICABARBATA,RABAISUPETARSKEDRAGE
DRAVNECESTE D102
PUNATSTARABAKA(LUKASURBOVA)
DELNICEMRKOPALJBEGOVORAZDOLJEBJELOLASICA(5191)
III.ETAPA
OD2030.
DO2040.
5.2.
DOGRADNJA
VOROVA
A7/D3
VORMIKLAVIJA
AUTOCESTE
A8
VEPRINACJUII
D66
LOVRANMOENIKADRAGA(OBILAZNICAOPATIJSKERIVIJERE)
D8
VORRUPAGPPASJAK
A7/D3
VORLENCI
BRZECESTE
DOGRADNJA
VOROVA
eljezniki promet
Sukladno razvojnim planovima Luke Rijeka i Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske, odnosno
planovima razvoja grada Rijeke i Primorsko goranske upanije, odreene su pojedine faze modernizacije i izgradnje eljeznikog vora Rijeka. Modernizacija i izgradnja vora predviena je u etiri etape.
Aktivnosti unutar etape mogu biti i vremenski drugaije rasporeene, ovisno o mogunostima i prioritetima njihove realizacije.
Neke od etapa mogu se dijelom preklapati, jer je za realizaciju nekih od aktivnosti potrebno due razdoblje. Tako npr. izgradnja nove nizinske pruge (koja je predviena u treoj etapi aktivnosti) trebati
e praktino zapoeti ranije (pripremne aktivnosti), jer e njena izgradnja potrajati due vrijeme.
Slino je i s izgradnjom nove luke na Krku i novog vienamjenskog mosta i pruge Krasica-teretni kolodvor Krk.
Prva etapa - do 2012. g.
Prva etapa uglavnom obuhvaa modernizaciju postojeih kapaciteta. Ona se sastoji od slijedeih aktivnosti:
Saetak
33

- rekonstrukcija kolodvora Rijeka (Putniki i Teretni kolodvor) i izgradnja treeg perona u Rijeka
putnikom kolodvoru;
- izgradnja kontejnerskog terminala na kontaktnom podruju izmeu luke i eljeznice;
- rekonstrukcija kolodvora Rijeka Brajdica;
- prilagodba kolosjenih kapaciteta u Brajdici potrebama proirenja kontejnerskog terminala i
produljenje izvlanjaka u suglasju s novonastalim potrebama;
- ugradnja signalno sigurnosnih elektronikih ureaja u kolodvorima Rijeka, Rijeka Brajdica, Opatija Matulji, Jurdani, apjane;
- APB i vorna telekomanda - na zapadu do apjana i na istoku do krljeva;
- ugradnja ETCS - a u voru;
- izmjena sustava napajanja kontaktne mree krljevo-Bakar i krljevo-Rijeka-apjane;
- ugradba svjetlovodnog kabela (kompletan vor);
- podruje depoa i garanih kolosijeka uz putniki kolodvor prilagoditi za potrebe smjetaja i
pripreme vlakova za gradski i prigradski promet;
- eksproprijacija zemljita na platou Ivani i poetak izgradnje (preseljenje kapaciteta za pranje,
manje popravke i garairanje teretnih vagona);
- izgradnja veze na Kojoncu (veza Kojonac-Tijani) kojom se omoguuje izravna veza Ivana s Rijekom, bez potrebe povratnih vonji preko krljeva.
Izvor: Autori Studije
Slika 5.2.1. Prva etapa izgradnje eljeznikog vora Rijeka

Druga etapa - izgradnja drugog kolosijeka od Opatije/Matulja do krljeva
Druga etapa obuhvaa izgradnju drugog kolosijeka od Opatije/Matulja do krljeva. U sklopu tih radova
predvia se i izgradnja stajalita za gradski i prigradski promet na toj relaciji. Ona se sastoji od slijedeih aktivnosti:
Saetak
34

- dogradnja drugog kolosijeka krljevo Rijeka i Rijeka Opatija/Matulji;
- rekonstrukcija teretnog kolodvora Rijeka i usklaivanje s izgradnjom novog lukog terminala na
Zagrebakoj obali (terminal Zagrebaka obala);
- izgradnja stajalita za gradski i prigradski promet;
- izgradnja kolodvora za pranje i ienje putnikih vagona i motornih vlakova na podruju kolodvora Ivani, izgradnja grupe kolosijeka za teretni promet;
- dogradnja jednog kolosijeka u Bakru i spajanje 1. kolosijeka;
- dogradnja kolosijeka na Kukuljanovu u zoni R-27 sukladno poveanju rada u voru Rijeka, a i
same bescarinske zone;
- izgradnja novog eljeznikog skladita za komadne poiljke na podruju krljevo-Kukuljanovo
(alternativa - Brajdica, odnosno Ivani), koje e biti zamjena za postojee skladite u Rijeci, a
koje se rui zbog proirenja autobusnog kolodvora;
- poetak gradnje tunela Uka.
Slika 5.2.2. Druga etapa izgradnje eljeznikog vora Rijeka

Trea etapa nakon izgradnje nove nizinske pruge Zagreb - Rijeka
Trea etapa obuhvaa izgradnju nove nizinske pruge i novog mosta i eljeznike pruge na Krk. Ona
obuhvaa slijedee aktivnosti:
- dovretak izgradnje nove nizinske pruge Zagreb Rijeka;
- spoj nove pruge na pruge u eljeznikom voru Rijeka (izgradnja kolodvora Krasica, Tijani i, te
rasputnice Vrgljevo);
- izgradnja spojne pruge do kolodvora Ivani sa zapadne strane (izravna veza Ivani-Krasica);
- dovretak industrijskog kolodvora Kukuljanovo i industrijskih kolosijeka u slobodnu zonu zoni R27 Kukuljanovo;
- izgradnja slobodne zone i robnog centra Miklavja na zapadnom dijelu vora;
Saetak
35

- dovretak kolodvora Ivani;
- izgradnja vienamjenskog mosta na Krk;
- izgradnja pruge do Krka, pruge na Krku, teretnog kolodvora i lukog kolodvora na Krku s kontejnerskim terminalom;
- izgradnja stajalita na pruzi Krasica Krk;
- zavretak gradnje tunela Uka i veza na pruge u Istri u kolodvoru Vranja i Borut.
Slika 5.2.3. Trea etapa izgradnje eljeznikog vora Rijeka

etvrta etapa nakon izgradnje nove nizinske pruga Zagreb Rijeka i uspostavljanja punog kapaciteta i rada nove luke na otoku Krku
etvrta etapa obuhvaa izgradnju rijeke obilazne pruge. Ona obuhvaa slijedee aktivnosti:
- izgradnja rijeke obilaznice (kota 200);
- poetak izgradnje nove pruge od tunela Uka, odnosno kolodvora Borut prema Kopru i Trstu.
Saetak
36

Slika 5.2.4. etvrta etapa izgradnje eljeznikog vora Rijeka
Napomena za sve predloene etape izgradnje eljeznikog vora Rijeka: redoslijed aktivnosti po pojedinim etapama moe biti i drugaiji od predloenog, ovisno o prioritetima i raspoloivim sredstvima za
realizaciju.
Funkcionalnost etapa kao prijelaznih rjeenja i njihov znaaj
Prilikom odreivanja pojedinih etapa izgradnje i modernizacije vora Rijeka voeno je rauna da svaka
od njih predstavlja zaokruenu tehniku i tehnoloku cjelinu. Isto tako voeno je rauna da svaka faza
mora biti sastavni dio konanog rjeenja vora, te da postojei kapaciteti, uz nunu modernizaciju,
maksimalno iskoriste, a tek nakon njihova zasienja pristupi izgradnji novih objekata. Predloena dinamika realizacije pojedinih faza odreena je na nain da moe biti tehniki i financijski realizirane u
predvienom vremenskom razdoblju.
Svaka od etapa predstavlja zaokruenu tehniku i tehnoloku cjelinu, to znai da neposredno po izvedbi mogu dati brze i znaajne efekte. Oni e se prvenstveno iskazati kroz poveanje koliine i poboljanje kvalitete prijevoza putnika i robe, to je ustvari i temeljni cilj izgradnje i modernizacije vora. Poveanje sigurnosti prometa bitan je faktor o kojem je takoer voeno rauna prilikom definiranja
pojedinih etapa.
Saetak
37
Slika 5.2.5. Integralna shema eljeznikog vora Rijeka

Znaaj pojedinih etapa moe se iskazati slijedeim efektima:
1. etapa
-
poveanje prijevozne i propusne sposobnosti pruga i kolodvora u voru;

unifikacijom napajanja kontaktne mree postie se bolje koritenje vunih sredstava i
manji utroak energije u prijevozu putnika i robe;
stvaranje uvjeta za uvoenje prve faze gradskog i prigradskog prometa;
2. etapa
- daljnje poveanje i poboljanje prometno tehnolokih funkcija u voru;
- stvaranje uvjeta za kvalitetno odravanje i servisiranje (pranje i ienje) putnikih vlakova i garnitura;
- koncepcijska promjena namjene pojedinih kolosjenih grupa u dijelu teretnog kolodvora
Rijeka (funkcionalno i tehniko-tehnoloko razdvajanje od putnikog kolodvora i luke
primopredajne grupe) u cilju poveanja preradne sposobnosti teretnog kolodvora;
- kvalitativno i kvantitativno poboljanje pruanja usluga u putnikom daljinskom i gradsko
/ prigradskom prometu kroz modernizaciju kolodvora i izgradnju drugog kolosijeka i novih stajalita, te uvoenje taktnog prometa;
- uspostavljanje novih multimodalnih putnikih terminala za kvalitetno sueljavanje eljeznikog, cestovnog i pomorskog prometa;
3. etapa
- dovretak izgradnje nove pruge Zagreb Rijeka;
- konano objedinjavanje mree u cjelinu (tunel Uka);
- upotpunjavanje tehnolokih cjelina u voru Rijeka i uspostava nove kvalitete pruanja
eljeznikih usluga u cijeloj regiji i mrei H-a;
- izgradnja pruge do budue luke Omialj;
Saetak
38

- izgradnja robnih centara Miklavja i Krk;
4. etapa
- stvaranje preduvjeta za uspostavu Jadransko-jonskog koridora i veze s Koprom i Trstom
- dodatno proirenje gradskog i prigradskog prometa na sjeverne dijelove grada i prigradskih naselja izgradnjom obilaznice
Globalno se moe ocijeniti da se realizacijom svake pojedine etape izgradnje i modernizacije kapaciteta u eljeznikom voru Rijeka, po vremenu i prostoru, stvaraju realni preduvjeti za ostvarenje ciljeva
razvoja rijeke luke i prometnog razvitka grada Rijeke, odnosno Primorsko-goranske upanije. Sukladno tome eljeznica e dobiti jedan suvremeno koncipirani eljezniki vor, koji e moi odgovoriti izazovima razvoja prometa na vanom paneuropskom prometnom koridoru Vb.
5.3.
Pomorski promet
Ovom studijom predstavljen je prostorno-prometni koncept razvoja pomorskog i lukog sustava Primorsko-goranske upanije i grada Rijeke u periodu do 2040.godine. U nekim segmentima, s obzirom na dugi
vijek trajanja ivotnog ciklusa podsustava prometne infrastrukture, opseg studije je i iri.
Postojea prostorno-tehnika koncepcija pomorskog i lukog sustava PG uglavnom je koncetrirana oko
luke Rijeka koja predstavlja dio urbane cjeline grada. Ta injenica kao i nedovoljno kvalitetna i pouzdana kopnena povezanost luko-pomorskog sustava sa zaleem predstavljaju glavna ogranienja u razvoju. Istovremeno, postojea prostorna koncepcija onemoguava provedbu koncepta otvaranja grada
prema moru, u cilju ponude atraktivnijih sadraja uz obalni pojas za potrebe stanovnitva.
Uvaavajui postojee dokumente prostornog i prometnog planiranja, strategije i planove razvitka ,
posebno planove Luke uprave Rijeka, definirali su se osnovni parametri za utvrivanje koncepta na
kojima bi se trebao temeljiti budui prostorni plan PG i grada Rijeke.
Analiza postojeeg prometa pokazala je da kod teretnog prometa postoji s jedne strane dovoljno lukih
kapaciteta, ali da kod nekih vrsta tereta, poglavito kontejnerskog tereta, te krupnog generalnog tereta
postojei kapaciteti ne zadovoljavaju. To se odnosi na luke kapacitete, ali i cestovnu i eljezniku
prometnu mreu te naroito na prometna suelja izmeu terminala i magistralnih prometnica.
Putniki promet u PG prema provedenim analizama iskazivao je stabilan rast na veini Ro-Ro putnikih
linija, te poveani interes za koritenje HSC brodova. S obzirom na relativno kratko vrijeme od poetka
njegovog stavljanja u funkciju, za sagledavanje pravih uinaka izgradnje novog putnikog terminala na
kretanje putnikog prometa bit e potrebno jo neko vrijeme.
Na temelju analize postojeeg stanja, sadanje i budue uloge rijekog prometnog pravca, izraena je
projekcija prometne potranje teretnog i putnikog prometa. U toj procjeni posebno je naglaena funkcija rijekog prometnog vora, luke Rijeka te Vb koridora u kontekstu budueg pristupanja Republike
Hrvatske Europskoj uniji. Prema toj koncepciji budui scenarij pretpostavlja redistribuciju dijela prometnih tokova izmeu Dalekog istoka i Srednje i Istone Europe preko jadranskog prometnog pravca, u
skladu sa politikom usklaenijeg i ravnomjernijeg optereenja europske prometne mree.
Projekcije prometne potranje izraene su za tri scenarija: niski, srednji i visoki, meutim, za analitike postupke u drugim dijelovima studije koriten je srednji scenarij. U prognozi su koritene kvalitativne metode ekspertne procjene i kvantitativne statistike metode te je izvrena usporedba dobivenih
rezultata s ranije izraenim prognozama od strane Luke uprave Rijeka i Europske komisije. Dobiveni
rezultati posebno ukazuju na potencijal razvoja kontejnerskog prometa, tako da je cijeli prostornotehniki koncept razvoja pomorsko-lukog sustava temeljen na toj injenici kao najjaoj karici u buduem planskom razdoblju.
U kontekstu projekcije prometne potranje treba upozoriti na odstupanja koja su vjerojatna i oekivana u njezinoj realizaciji. Realizacija prometne potranje predstavlja ostvareni promet u realnim uvjetima koji postoji prvenstveno u odnosu na ponudu, dok s druge strane projekcija prometne potranje
pretpostavlja da ne postoje infrastrukturna, prometno-tehnika ili oranizacijska ogranienja. Drugim
rijeima njena realizacija ovisti e o provedbenoj dinamici investicija u luku i prometnu infrastrukturu.
Saetak
39

Izlazni rezultati prognostikog modela koriteni su prilikom definiranja funkcionalnih zahtjeva za nove
luke povrine. Ovi zahtjevi ukljuuju: dimenzije brodova i prilaznih plovnih putova, duljinu pristana i
broj vezova, potrebne luke povrine, te zahtjeve za cestovni eljezniki promet. U ovom dijelu analitikim postupcima odreene su potrebne dimenzije lukih povrina ukljuivo i pridrueni prostor za
industrijske i logistike zone. Poseban naglasak je bio na potrebama novih lukih povrina za razvoj
kontejnerskog prometa. Dobiveni razultati odreuju potreban prostor od minimalno 70 hekatara za
kontejnerski terminal te otpriliko jo toliko prostora za logistiku zonu pri emu je konfiguracija povrine kljuno funkcionalno obiljeje koje treba potovati prilikom planiranja prostora.
Pojekcija prometne potranje i funkcionalni zahtjevi odredili su glavne elemente za definiranje prostorne razvojne koncepcije pomorskog sustava PG. Meutim, pored toga utvrena su osnovna naela na
kojima se takva koncepcija mora zasnivati. Posebno se istiu: naelo visoke razine sigurnosti, primjerene zatite okolia, naelo koritenja raspoloive tehnologije, neelo gospodarske opravdanosti i naelo stalnog vika kapaciteta.
Prilikom definiranja razvojnog koncepta treba naglasiti da je u predloenom konceptu uzeta u obzir
injenica da su u vrijeme izrade studije doneseni odgovarajui dokumenti i odluke na razini Vlade Republike Hrvatske kojima se poeo provoditi ranije utvren razvojni ciklus rijeke luke. To se ponajprije
odnosi na projekte Rijeka-Gateway I i II, te na projekt LNG terminala na otoku Krku. Predloeni koncept u ovoj studiji temelji se na planiranoj izgradnji odgovarajuih infrastrukturnih objekata kojim e
rijeka luka moi ostvariti kvalitativan iskorak poglavito u kontejnerskom prometu. Izgradnja ogovarajue infrastrukture omoguiti e njezin dugoroan stabilan razvoj i osigurati primjerenu kvalitetu ivota stanovnita te urbanu litoralizaciju grada Rijeke.
Za realizaciju koncepta bilo je potrebno utvrditi lokacije koje bi dugorono udovoljile zahtjevima u
pogledu prometnih i tehniko-tehnolokih uvjeta. Osim manjih intervencija u prostoru na postojeim
lokalitetima u podruju rijekog i bakarskog bazena te bazena Raa, okosnica budueg razvoja pomorsko-lukog sustava PG prema prijedlogu iz ove studije trebala bi biti izgradnja luko-logistikog sredita na otoku Krku uz postojei luko-industrijski kompleks Omialj.
Koncept nove luke na otoku Krku ukljuuje prostore uvale Blatna i uz poluotok Tenka punta kao najboljeg rjeenja prema provedenoj viekriterijskoj analizi. Izgradnja kontejnerskog terminala kapaciteta
iznad 1 mil. TEU-a predviena je na podruju uvale Blatna u prvoj fazi. Prostor uz poluotok Tenka
punta neposredno uz postojei terminal za naftne derivate dugorono je rjeenje za potrebe kontejnerskog terminala ukupnog mogueg kapaciteta iznad 3 mil . TEU nakon ije izgradnja bi se luki kapaciteti na podruju uvale Blatna koristili za generalne terete. Zajedno s postojeim terminalima za tekui teret i ukapljene plinove te planiranim LNG terminalom dobit e se jedinstvena prostorna luka
cjelina koju je potrebno kvalitetno povezati cestovnom i eljeznikom vezom na koridor Vb. U tom
smislu potrebno je izgraditi novi cestovno-eljezniki most Krk-kopno. Dodatnu kvalitetu lokacije
predstavlja i neposredna blizina zrane luke koja treba biti u funkciji teretnog prometa, ime se s infrastrukturom cjevovodnog prometa ostvaruje jedinstveni prometni sustav.
Da bi se predloeni koncept realizirao potrebno je naglasiti sljedee:
projekt izgradnje nove luke Omialj (otok Krk) i projekt izgradnje pripadajue eljeznike
pruge Rijeka-Zagreb treba strukturirati kao jedinstveni projekt od dravnog znaaja za RH,
projekt je potrebno strukturirati prikladno za apliciranje u EU strukturne fondove s ciljem
njegovog uvrtavanja u TEN-T vrstu prioritetnih projekata,
koncept je nuno predstaviti potencijalnim korisnicima, prvenstveno logistikim kopmanijama i
operaterima u kopnenom prometu radi njegovog ukljuivanja u njihovu poslovnu strategiju,
realizacija ovakvog koncepta pretpostavlja zadovoljavanje interesa lokalne zajednice
Izgradnja luke i prometne infrastrukture luke Omialj-Krk obuhvaa dva planska razdoblja: prvo do
2040. godine i drugo nakon 2040. godine. U prvom planskom razdoblju kljuno je izgraditi novi kontejnerski terminal te povezati luko podruje cestovnom i eljeznikom vezom prema Zagrebu. S aspekta
vremenske dinamike izgradnje ponuena su dva scenarija. Prema jednom od njih uz prihvaanje projekta izgradnje luke Omialj-Krk kao prioritetnog projekta potrebno je praktiki odmah krenuti s izradom projektne dokumentacije kako bi ulaskom Hrvatske u EU projekt bio spreman za realizaciju.
Na kraju treba istaknuti da su autori ove studije prvenstveno imali za cilj durogono kvalitetno integrirati pomorsko-luki sustav i kopneni prometni sustav ime bi se u PG potaknuo snaniji gospodarski
razvoj. Postepenim dislociranjem lukih sadraja iz centra grada oslobodio bi se visokovrijedan obalni
Saetak
40

pojas za javnu namjenu, preraspodijelili prometni tokovi te rasteretile gradske prometnice i prilazne
ceste.
Provedena viekriterijska analiza kojom su se valorolizirale pojedine lokacije za razvoj lukih terminala
pored prometno-tehnolokih kriterija uzela je u obzir i obiljeja pojedinih prostornih cjelina, neke
osnovne utjecaje na ekologiju, prirodnu i kulturnu batinu te ostale gospodarske grane. Detaljnija razrada preporuuje se u narednim fazama realizacije razvojnog koncepta utvrenog u ovoj studiji.
Slika 5.3.1. Bazen Rijeka postojee stanje

Saetak
41
Slika 5.3.2. Bazen Rijeka planirano stanje
Saetak
42
Slika 5.3.3. Bazen Bakar postojee stanje
Saetak
43
Slika 5.3.4. Bazen Bakar planirano stanje
Saetak
44
Slika 5.3.5. Prijedlog novih lokacija kontejnerskog terminala
Saetak
45
Slika 5.3.6. Potencijalne lokacije kontejnerskog terminala uvala Pua otok Krk
Saetak
46
Slika 5.3.7. Potencijalne lokacije kontejnerskog terminala poluotok Tenka Punta otok Krk
Saetak
47
Slika 5.3.8. Potencijalne lokacije kontejnerskog terminala uvala Blatna otok Krk
Saetak
48
Slika 5.3.9. Potencijalne lokacije kontejnerskog terminala Zagrebaka obala III
Saetak
49
Slika 5.3.10. Koncepcija luke Omialj otok Krk
Saetak
50

5.4.
Zrani promet
Zrana luka Rijeka

Zrana luka Rijeka ima danas kapacitet putnike zgrade i stajanke na razini postojeeg prometa. Kapacitet putnike zgrade je svega 100-150.000 putnika godinje, uvjetno oko 200-300.000 putnika godinje
za veliine aviona 120 do 140 sjedala. S motrita prihvata veih aviona od 200 i vie sjedala u meunarodnom prometu putnika zgrada ve danas ne zadovoljava kvalitetom prihvata i otpreme u dolasku.
S motrita sigurnosti je potrebno otkupiti zemljite za osnovnu stazu, poravnati i ograditi teren i time
osigurati osnovnu stazu u skladu s propisima.
Prognoze prometa putnika ukazuje na poveanje prema srednjoj prognozi gotovo 300% u slijedeih
tridesetak godina. Znaajno irenje zrane luke se planira temeljem irenja osnovne staze uzletnosletne staze i staza za vonju s osnovnim stazama te stajankom, objektima, prometnicama i parkiralitem. Prostor oko zrane luke ukazuje na mogue irenje u gotovo svim pravcima.
Zrana luka Rijeka ima 73,6 ha. Da se zadovolje sigurnosni propisi vezani za irinu osnovne staze uzletno-sletne staze i za buduu paralelnu voznu stazu, te da se osigura razvoj povrina (stajanke i parkiralita) i terminala za konani kapacitet biti e potrebno otkupiti oko 135 ha. Kako bi se osigurao dugoroni razvoj do konanog kapaciteta (daleko iza 2040.) zrana luka bi trebala imati unutar ograde povrinu
oko 210 ha.
Zrana luka Rijeka ima prostorni kapacitet od nekoliko milijuna putnika godinje (preliminarno 3-5) i
nekoliko desetaka tisua tona tereta godinje.
Neophodna je izrada Master plana koji e temeljem prognoza prometa detaljno dimenzionirati prometne povrine i objekte kao i sve druge potrebne povrine i objekte i optimalno ih smjestiti u prostor.
Master planom e biti, s obzirom na raspoloiv prostor, utvren najvei kapacitet postojee lokacije.
Lokacija ukazuje na potencijale razvoja zrane luke i nekoliko desetljea nakon 2040. Potrebno je stoga rezervirati prostor za budui razvoj i iza 2040.
Aerodrom Mali Loinj
Aerodrom Mali Loinj kapacitetima uglavnom zadovoljava razinu postojeeg prometa, oko 10 tisua
putnika godinje. S motrita sigurnosti je potrebno unaprijediti stazu iz neinstrumentalne u stazu za
neprecizni prilaz i otkupiti zemljite za iru osnovnu stazu, poravnati je i ograditi aerodrom.
Prognoza prometa putnika ukazuje na poveanje prema srednjoj prognozi gotovo 300% u slijedeih
tridesetak godina. Glavno irenje aerodroma se planira temeljem irenja osnovne staze uzletno-sletne
staze. Prostor oko aerodroma zbog konfiguracije terena ukazuje na ogranieno mogue irenje u svim
pravcima uz prihvatljiva ulaganja.
Aerodrom Mali Loinj ima danas oko 25,3 ha. Da se zadovolje sigurnosni propisi vezani za irinu osnovne
staze uzletno-sletne staze ali i za buduu paralelnu voznu stazu i da se osigura razvoj objekata i povrina za promet od 35, eventualno i do 70 tisua putnika godinje biti e potrebno otkupiti oko 17 ha. U
2040. aerodrom bi trebao imati unutar ograde povrinu oko 42 ha. Ukoliko se poslovodstvo odlui na
produenje staze na 2.000m i time ue u referentni kod 3, povrina unutar ograde e se poveati na
oko 100 ha.
Oekivani promet ne opravdava ulaganja u manevarsku povrinu za avion referentnog koda 3C ili 3D ili
vie od toga. Studije su pokazale da je prag rentabilnosti zrane luke za CTOL (conventional take off
and landing konvencionalno uzlijetanje i slijetanje) avione oko pola milijuna putnika godinje, a prognoze prometa za aerodrom Mali Loinj su daleko ispod toga.
Preporua se izrada Studije izvodljivosti koja bi dala odgovor na pitanje do koje je veliine opravdano
iriti aerodrom i Master plana koji e detaljnije dimenzionirati prometne povrine i objekte kao i sve
druge potrebne povrine i objekte i optimalno ih smjestiti u prostor. Master planom e se utvrditi, s
obzirom na raspoloiv prostor, najvei kapacitet postojee lokacije.
Kapacitet lokacije za avione referentnog broja 2 je par stotina tisua putnika godinje, to je daleko
vie od oekivanja u 2040.
Saetak
51

Letjelite Grobnik
Letjelite Grobnik se prostire na oko 160 ha. Planiraju se proirenja stajanke i hangara, ograivane
letjelita, opremanje nonog starta i to se moe izvesti u okviru postojeih povrina letjelita. Kapaciteti letjelita u djelu manevarske povrine su puno vei od postojeeg prometa.
Letjelite Unije
Uzletno-sletna staza i osnovna staza, produetak ispod prilazno-odletne povrine duine od 100m i boni prostor do ograde letjelita Unije se trebaju prostirati na oko 9 ha. Stajanka se treba prostirati na
oko 1 ha odnosno ukupna povrina letjelita trebala biti oko 10 ha.
Letjelite Rab
Ukoliko studija isplativosti ukae na opravdanost gradnje letjelita, uzletno-sletna staza i osnovna staza, produetak ispod prilazno-odletne povrine duine od 100m i boni prostor do ograde letjelita Rab
referentnog koda 1A se trebaju prostirati na oko 9 ha. Stajanka, objekt ili kontejner i parkiralite se
treba prostirati na oko 1 ha odnosno ukupna povrina letjelita bi trebala biti oko 10 ha.
5.5.
Cjevovodni promet
Plinovodi
PLINACRO d.o.o. je nacionalni operater plinskog transportnog sustava i nositelj njegovog razvoja u
Republici hrvatskoj. U predstojeem razdoblju se, na podruju Primorsko-goranske upanije, razmatra i
planira niz novih objekata plinskog transportnog sustava:
magistralni plinovod Omialj - Zlobin DNI000/100 bar, okvirnog kapaciteta 15 mlrd m3/god, namijenjen za otpremu plina iz budueg terminala za ukapljeni prirodni plin smjetenog kod Omilja na
otoku Krku. Planiran je dijelom u novoplaniranom, a dijelom u postojeem koridoru JANAF-a
(dobiveno je rjeenje da je plinovod prihvatljiv za okoli);
meunarodni plinovod Zlobin - Rupa (Kalce/Slovenija) DNI000/100 bar, okvirnog kapaciteta 15 mlrd
m3/g, namijenjen za otpremu plina iz budueg terminala za ukapljeni prirodni plin smjetenog kod
Omilja na otoku Krku (izraena je Studija utjecaja na okoli i postupak njene ocjene je u zavrnoj
fazi);
meunarodni plinovod Omialj - Casal Borseti (Italija) DN800/150 bar, okvirnog kapaciteta 15 mlrd
m3/god (zavrene su hidrografsko-geoloke istrane studije izvodljivosti - plinovod je u postojeem
prostornom planu Primorsko-goranske upanije);
magistralni plinovod Zlobin - Bosiljevo DN1000/100 bar, okvirnog kapaciteta 15 mlrd m3/god (u
tijeku je izrada studije o utjecaju na okoli - plinovod je planiran u koridoru postojeeg plinovoda Pula - Karlovac);
prikljuni plinovod od terminala za UPP u Omilju do plinskog vora Omialj (ovaj plinovod je
u nadlenosti tvrtke Adria LNG, ali ga navodimo radi njegovog uvrtenja u plan).
instalacije za prihvat prirodnog plina sa LNG RV brodova sa pripadajuim plinovodom do plinskog
vora Omialj, (izraena je prethodna studija izvodljivosti);
magistralni plinovod Brinje - Zlobin DN800/75 bar, okvirnog kapaciteta od 7,5 mlrd m3/g (u izradi su
idejne osnove).
Naftovodi
JADRANSKI NAFTOVOD (JANAF d.d.) je dioniko drutvo koje upravlja naftovodnim sustavom u Republici Hrvatskoj. Sustav na podruju Primorsko-goranske upanije se sastoji od:
prihvatno - otpremnog Terminala Omialj na otoku Krku sa spremnikim prostorom za naftu i derivate te pripadajuim pumpnim i mjernim stanicama
cjevovoda s dionicama:
Omialj Sisak,
Omialj-Urinj (podmorski naftovod duine 7,2 km, koji povezuje Terminal Omialj i INARafineriju nafte Rijeka).
Saetak
52

Daljnji planovi Jadranskog naftovoda na podruju Primorsko-Goranske upanije obuhvaaju izgradnju
dvaju novih cjevovoda u svrhu realizacije meunarodnih projekata kao i u svrhu proirenja kapaciteta.
Cjevovodi bi se gradili unutar postojeeg koridora JANAF-a, pa se time zadravaju ogranienja prostornih intervencija iz dosadanjih planova, to konkretno znai slijedee :
zatitna zona naftovoda ostaje 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda; zona opasnosti, unutar koje
je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda, iznosi 30 m lijevo i desno od osi
cjevovoda.
Saetak
53

6.
Saetak
GRAFIKI PRILOZI
o
Prometni sustav Primorsko goranske upanije postojee i planirano stanje
Koritenje i namjena povrina Prostornog plana Primorsko-goranske upanije s prikazom

prometne mree (cestovni, eljezniki, pomorski i zrani promet) te cijevnim transportom nafte i plina
Osjetljivost prostora sa situacijom prometne mree te cijevnim transportom nafte i

plina
Detalj podruja posebnih uvjeta koritenja prostora i ekoloka mrea sa situacijom prometne mree (cestovni, eljezniki, pomorski i zrani promet), gospodarskom osnovom
te cijevnim transportom nafte i plina
Detalj podruja posebnih ogranienja u koritenju prostora sa situacijom prometne

mree (cestovni, eljezniki, pomorski i zrani promet), gospodarskom osnovom te cijevnim transportom nafte i plina
Prometni sustav ireg okruenja grada Rijeke varijantna rjeenja
Prometno rjeenje Luko-poslovne zone luke Krk
Prometno optereenje cestovne mree 2008. godine
Prometno optereenje cestovne mree 2040. godine
54

PROSTORNO I PROMETNO PLANIRANJE GRADA RIJEKE Modeliranje Prometa PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PROSTORNO I PROMETNO PLANIRANJE GRADA RIJEKE Modeliranje Prometa PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB, d.d.

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Nositelj izrade studije:

INSTITUT IGH, d.d.

PROSTORNO I PROMETNO INTEGRALNA STUDIJA

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

Mario Crnjak, dipl.ing.gra. (Institut IGH, d.d.)

Voditelj prostornog dijela:

Berislav Krtali, dipl.ing.arh. (Institut IGH, d.d.)

Voditelj prometnog dijela:

Zdravko Duplani, dipl.ing.prom. (Institut IGH, d.d.)

dr.sc. Krunoslav Peri, dipl.ing.gra.(Institut IGH, d.d.)

Partneri u izradi studije:

dr.sc. Goran Pu, dipl.ing.gra.

Rijeka - Zagreb, oujka 2011.

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

PODRUJE OBUHVATA I CILJEVI PROMETNE STUDIJE ............................................. 6

METODOLOGIJA I ODREDNICE ISTRAIVANJA .....................................................

PREPORUKE PROSTORNO-TEHNIKE STUDIJE..................................................... 23

REZULTATI ANALIZA I PRIJEDLOZI POTREBNIH ZAHVATA NA

GRAFIKI PRILOZI ..................................................................................... 54

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Prisavlje 14, Zagreb,

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

PODRUJE OBUHVATA I CILJEVI STUDIJE

Slika 2.1. Poloaj Primorsko-goranske upanije u Republici Hrvatskoj

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

Slika 2.3. Gradovi i opine u Primorsko-goranskoj upaniji

Gospodarska kretanja u Primorsko-goranskoj upaniji

Podruje Primorsko-goranske upanije smjeteno je na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Jadranskog

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

Polazita Prostorne i prometno integralne studije

2.3.1. Stanje prostoru

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

Ciljevi Prostorne i prometno integralne studije

Prikazati raspoloive cestovno/eljeznike pravce i luke terminale, te izvedive i planirane

Analizirati strukturu cestovne i eljeznike mree te terminala na podruju grada Rijeke i

Predloiti strateke, dugorone cestovne i eljeznike pravce i objekte, te kratkorone

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

Analizirati mreu i strukturu cjevovoda na podruju Primorsko-goranske upanije.

Predloiti etapnost, dinamiku i funkcionalnost izgradnje cjelokupnog prometnog sustava, za

Predloiti, temeljem provedenih analiza postojeeg stanja, te prognoze prometnih

Prometna studija treba u okviru cjelovitog rjeenja obraditi i slijedee probleme:

U prometnom rjeenju treba valorizirati prijedlog intermodalnog transportnog centra, tj.

Predloiti kategorizaciju predloenih cestovnih prometnica koja proizlazi kao rezultat

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

METODOLOGIJA I ODREDNICE ISTRAIVANJA

Pristup izradi Studije je multidisciplinaran, uz sagledavanje i elaboriranje svih ekonomskih i prostornih

Stanje i projekcije prometne ponude i potranje po modalitetima prijevoza

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

Vp = 130 (100) km/h

rjeenja trasa i vorita

3.1.2. Ulazni parametri za prostorno i prometno projektiranje eljeznike mree

dugoroni razvoj eljeznikog vora Rijeka (za razdoblje do 2025. god.),

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke

dugorono utvrivanje funkcija eljeznikog vora Rijeka,

Prostorno-prometnim rjeenjima mree eljeznike infrastrukture na podruju Primorsko-goranske