Urbanistički Plan Vodice I Srima

ibensko-kninska upanija
Grad Vodice
URBANISTIKI PLAN UREENJA

NASELJA
VODICE i SRIMA
TEKSTUALNI DIO
d.o.o. za poslove prostornog ureenja i zatite okolia
Zagreb, 2008. g.
URBING
upanija:
Jedinica lokalne samouprave:
Grad Vodice
Naziv prostornog plana:

naselja VODICE
Broj plana:
i SRIMA
od 09.10. do 15.11.2007.
A 185/00, A 324/06 i A 324a/06

Program mjera za unapreenje stanja u prostoru: Sl. Vjesnik ibensko-kninske up., br. 12/05 Odluka predstavnikog tijela o donoenju plana: Sl. Vjesnik ibensko-kninske up., br. 10/08
datum objave javne rasprave (glasilo): 26.09.2007. (Slobodna Dalmacija)

Peat tijela odgovornog za provoenje javne rasprave:
Javni uvid odran:
Odgovorna osoba:
Marko Lugovi, dipl.ing.gra.

M.P. vlastoruni potpis
Suglasnosti na plan temljem odredbi lanka 45.a Zakona o prostornom ureenju (N.N., br. 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), a u svezi primjene odredbi lanka 325. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (N.N., br. 76/07)
Klasa:
350-02/08-13/15,
Urbroj: 531-06-08-03
Datum: Datum:
18.07.2008. 18.09.2008.
Klasa: 350-02/08-13/15, Urbroj: 531-06-08-6 Pravna osoba koja je izradila plan:
URBING, d.o.o.za poslove prostornog ure|enja i za{titu okoli{a, Av.V.Holjevca 20, Zagreb
Peat pravne osobe koja je izradila plan: Odgovorna osoba:
Darko Martinec, dipl.ing.arh.

M.P. vlastoruni potpis Koordinator plana:
- Hrvoje Kujundi, dipl.ing.arh.

Struni tim u izradi plana:
- Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh. - Hrvoje Kujundi, dipl.ing.arh. - Darko Martinec, dipl.ing.arh. - Vitomir toki, dipl.ing.arh. - John Leko, dipl.ing.prom.
Peat Gradskog vijea:
- Tomislav Doleal, dipl.ing.gra. - Jasmina Kadija, dipl.ing.arh. - Zoran Baljkas, dipl.ing.el. - Petar ubri, ing.el. - Zdenko elan, dipl.ing.gra.
Predsjednik Gradskog vijea:
Rade Ivas, dipl.iur.

M.P. vlastoruni potpis Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Peat nadlenog tijela:
M.P. vlastoruni potpis
upanija:
Jedinica lokalne samouprave:
Grad Vodice
Naziv prostornog plana:

naselja VODICE
NOSITELJ IZRADE PLANA:
i SRIMA
Grad Vodice Ive ae 8 22 211 VODICE

Gradonaelni-k/ca:
Rade Ivas, dipl.iur. (2000.-2005.) Branka Juriev-Martinev, dipl.oec. (2005.-2008.)

Koordinacija u ime nositelja izrade Plana:
Upravni odjel za komunalne djelatnosti, ureenje prostora i imovinsko pravne poslove Proelnik odjela: Marko Lugovi, dipl.ing.gra. Voditelj izrade Plana: Lada Roca, dipl.ing.arh. Odbor za prostorno planiranje, graditeljstvo i zatitu okolia Predsjednik odbora: ime Vlai
lanovi odbora:
Ante Duvnjak, Ognjen Roca, Slavijo Skoi, Ante kari, Lino Vlahov
STRUNI IZRAIVA PLANA:
URBING d.o.o. Av.V.Holjevca 20, MB 0758680 10 000 ZAGREB

Direktor:
Darko Martinec, dipl.ing.arh.

Koordinator Plana:
Hrvoje Kujundi, dipl.ing.arh.

Struni tim u izradi Plana:
Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh. Hrvoje Kujundi, dipl.ing.arh. Darko Martinec, dipl.ing.arh. Vitomir toki, dipl.ing.arh. John Leko, dipl.ing.prom. Tomislav Doleal, dipl.ing.gra. Jasmina Kadija, dipl.ing.arh.
Struna suradnja - infrastruktura:
Zoran Baljkas, dipl.ing.el. Petar ubri, ing.el. Zdenko elan, dipl.ing.gra., Hidroing d.o.o. Split
URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA SADRAJ
Sadraj
A TEKSTUALNI DIO I. Obrazloenje
Uvod 1. 1.1. 1.1.1. 1.1.2. 1.1.3. 1.1.4. 1.1.5. 1.1.6. 2. 2.1. 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.1.4. 2.2. 2.2.1. 2.2.2. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.4.1. 3.4.2. 3.5. 3.5.1. 3.5.2. 3.5.3. 3.5.4. 3.5.5. 3.5.6. 3.6. 3.6.1. 3.6.2. 3.7. POLAZITA Poloaj, znaaj i posebnosti naselja u prostoru Grada Osnovni podaci o stanju u prostoru Prostorno razvojne znaajke Infrastrukturna opremljenost Zatiene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti Obveze iz planova ireg podruja Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA Ciljevi prostornog ureenja gradskog znaaja Demografski razvoj Odabir prostorne i gospodarske strukture Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture Ouvanje ekoloke stabilnosti i prostornih posebnosti naselja odnosno dijelova naselja Ciljevi prostornog ureenja naselja Racionalno koritenje i zatita prostora u odnosu na postojei i planirani broj stanovnika, gustou stanovanja, obiljeja izgraene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina Unaprjeenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture PLAN PROSTORNOG UREENJA Program gradnje i ureenja prostora Osnovna namjena prostora Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, nain koritenja i ureenje povrina Prometna i ulina mrea Kopneni promet Pomorski promet Infrastrukturna mrea Javne telekomunikacije Plinoopskrba Elektroopskrba Vodoopskrba Zatita od tetnog djelovanja voda Odvodnja otpadnih voda Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora Uvjeti i nain gradnje Mjere zatite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina Sprjeavanje nepovoljnih utjecaja na okoli
URBING
str.br.
1 3 3 3 7 8 10 10 19 23 23 23 23 24 26 26 26 27 29 29 33 36 37 37 39 40 40 40 41 41 41 43 44 44 46 48
II. Odredbe za provoenje

1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8. 2.9. 2.10. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 4. 5. 6. 6.1. 6.2. 7. 7.1. 7.1.1. 7.1.2. 7.1.3. 7.1.4. 7.1.5. 7.2. 7.3. 7.3.1. 7.3.2. 7.3.3. 7.3.4. 8. 9. Pojmovnik Opi uvjeti ureenja prostora Oblik, veliina i izgraenost graevne estice Smjetaj graevina na graevnoj estici Visina i oblikovanje graevina Ureenje ograda i graevne estice Prikljuak graevne estice i graevine na prometnu, elektroenergetsku i komunalnu infrastrukturu Uvjeti odreivanja i razgraniavanja povrina javnih i drugih namjena Stambena namjena Mjeovita namjena Javna i drutvena namjena Gospodarske namjene portsko rekreacijska namjena Zelene povrine Groblje Povrine infrastrukturnih sustava Morske luke Vodne povrine Uvjeti smjetaja i nain gradnje graevina gospodarskih djelatnosti Proizvodne graevine Poslovne graevine Ugostiteljsko turistike graevine Uvjeti smjetaja i nain gradnje graevina javnih i drutvenih djelatnosti Uvjeti smjetaja i nain gradnje portsko rekreacijskih graevina Uvjeti smjetaja i nain gradnje stambenih graevina Obiteljske graevine Viestambene graevine Uvjeti ureenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroenergetske i komunalne mree s pripadajuim objektima i povrinama Uvjeti gradnje prometne mree Ulini koridori Javna parkiralita i garae Javne pjeake i biciklistike povrine Luka podruja morskih luka Javne telekomunikacije Uvjeti gradnje elektroenergetske mree Uvjeti gradnje mree komunalne infrastrukture Plinoopskrba Vodoopskrba Odvodnja otpadnih voda Groblje Uvjeti ureenja javnih zelenih povrina Mjere zatite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i graevina i ambijentalnih vrijednosti
URBING
51 53 54 54 56 57 58 60 61 61 62 62 63 63 64 64 64 64 65 65 66 67 70 73 75 75 77 78 78 78 81 81 82 83 84 85 85 86 86 87 87 88
9.1. 9.2. 10. 11. 12. 12.1. 12.2.
Podruja posebnih uvjeta koritenja Podruja posebnih ogranienja u koritenju Postupanje s otpadom Mjere sprjeavanja nepovljna utjecaja na okoli Mjere provedbe plana Obveza izrade detaljnih planova ureenja Obveza izrade urbanistiko-arhitektonskih natjeaja GRAFIKI PRILOZI: Poloaj naselja Vodica i Srime u irem prostoru Izvadak iz PPUG Vodica: Koritenje i namjena povrina Izvadak iz PPUG Vodica: Infrastrukturni sustavi Izvadak iz PPUG Vodica: Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora Izvadak iz PPUG Vodica: Graevinsko podruje Srime Izvadak iz PPUG Vodica: Graevinsko podruje Vodica Prikaz raspona povrina neizgraenih katastarskih estica sukladno kriterijima PPUG Vodica
88 90 90 91 92 92 93
str.br.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
2 14 15 16 17 18 22
PRILOG:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA SUGLASNOST ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR POTVRDA O UPISU U IMENIK OVLATENIH ARHITEKATA ODGOVORNE OSOBE U PRAVNOJ OSOBI RJEENJE O UPISU U IMENIK OVLATENIH ARHITEKATA KOORDINATORA PLANA SUGLASNOSTI MINISTARSTVA ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA PRETHODNA SUGLASNOST UPRAVE ZA ZATITU KULTURNE BATINE MINISTARSTVA KULTURE SUGLASNOST DRAVNE UPRAVE ZA ZATITU I SPAAVANJE PRETHODNO MILJENJE HRVATSKIH VODA MILJENJE UPANIJSKOG ZAVODA ZA PROSTORNO UREENJE IBENSKOKNINSKE UPANIJE SUGLASNOST LUKE UPRAVE IBENSKO-KNINSKE UPANIJE
B
1. 2.1. 2.2. 3. 4.
GRAFIKI DIO
KORITENJE I NAMJENA POVRINA PROMETNA I ULINA MREA INFRASTRUKTURNA MREA UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE POVRINA NAIN I UVJETI GRADNJE
Mjerilo
1 : 2.000 1 : 2.000 1 : 2.000 1 : 2.000 1 : 2.000
URBING
I. OBRAZLOENJE
URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICA I SRIME I. OBRAZLOENJE
Uvod
Obzirom na izmijenjene pretpostavke ureenja prostora gradskog sredita Vodica i njegovih susjednih naselja Tribunja i Srime, uslijed promjene drutveno gospodarskog sustava, te time i izmijenjenih zakonskih i podzakonskih propisa, postojea koncepcija razvoja naselja temeljena na Generalnom urbanistikom planu Tribunj-Vodice-Srima (Slubeni Vjesnik opina Drni, Knin i ibenik, br. 7/82, 22/83 i 25/85 i Slubeni Vjesnik opine ibenik, br. 14/88, 11/90 i 16/90) biva teko ostvariva, te kao takva znaajna prepreka u daljnjem ureenju toga prostora. Stoga je na 18. sjednici gradskog vijea grada Vodica odranoj 3. prosinca 1999. doneena Odluka o izradi i postupku donoenja Urbanistikog plana ureenja naselja Vodice, Tribunj i Srima. Po provedenom javnom natjeaju za izradu Plana odabrana je ponuda tvrtke Urbing iz Zagreba kao najpovoljnija, te je temeljem Ugovora o izradi Plana broj: klasa: 350-01/00-01/1, Urbroj: 378-00-3 od 10. srpnja 2000. zapoela njegova izrada. O prijedlogu Plana provedena je javna rasprava s javnim uvidom u trajanju od 30 dana i to od 20. listopada 2003. do zakljuno 18. studenog 2003. i javnim izlaganjem 27. listopada 2003. Po zavretku javne rasprave o Prijedlogu plana izraeno je i Izvjee o javnoj raspravi, ali temeljem njega i Prijedloga plana nije usvojen Konani prijedlog Plana, obzirom da je u meuvremenu dolo do izmjena i dopuna zakonskih i podzakonskih propisa iz podruja prostornog ureenja (Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o prostornom ureenju, Uredba o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora) ime se iskazala potreba za usklaenjem Prijedloga plana s istima. Usklaenje Plana bilo je mogue provesti tek po usklaenju prostornih planova ireg podruja (Prostorni plan ibensko-kninske upanije i Prostorni plan ureenja grada Vodica). Prostorni plan upanije je usklaen 2005. godine (Slubeni vjesnik ibensko-kninske upanije, br. 10/05), a godinu dana kasnije i Prostorni plan ureenja grada Vodica (Slubeni vjesnik ibensko-kninske upanije, br. 14/06). Tako su se stekli uvjeti za usklaenje urbanistikog plana ureenja. Primjenom izmjenjenih i dopunjenih gore navedenih propisa, promjenila se i koncepcija urbanistikog plana. Naime, odvajanjem podruja naselja Tribunj iz grada Vodica, te smanjivanjem graevinskog podruja naselja Srime kroz usklaenje prostornog plana ureenja grada uvelike se promjenilo i podruje obuhvata urbanistikog plana. Takoer je grafiki dio Plana bilo potrebno prikazati na kartografskim topografskim podlogama mjerila 1 : 2.000, to je uvelike promjenilo pristup rjeavanju kako prometne i uline mree, tako i ostalih postavki prostornog ureenja naselja Vodica i Srime. Obzirom na ove injenice bilo je potrebno ponoviti postupak donoenja urbanistikog plana izradom novog prijedloga Plana, a time i Javne rasprave o prijedlogu Plana. U svrhu omoguavanja daljnje izrade Plana izmeu grada Vodica i tvrtke Urbing zakljueni su Aneksi ugovora o izradi Plana br. Klasa: 350-01/06-01/1, Urbroj: 2182/04-04/01-06-1 od 05. lipnja 2006. i br. Klasa: 350-01/06-01/1, Urbroj: 378-06-1 od 03. listopada 2006. Obveza izrade Urbanistikog plana ureenja naselja Vodica i Srime odreena je temeljem
URBING
URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE
odredbi lanka 142. stavak. 1. alineja 1. Odluke o donoenju Prostornog plana ureenja grada Vodica (Slubeni vjesnik ibensko-kninske upanije, br. 14/06) i temeljem toke 1.2. Programa mjera za unaprjeenje stanja u prostoru grada Vodica (Slubeni vjesnik ibenskokninske upanije, br. 12/05). Kroz ovaj dokument prostornog ureenja iskazane su sve zajednike potrebe, razvojne opcije i njihova operacionalizacija kroz smjernice i odredbe za ureivanje i zatitu prostora naselja Vodica i Srime. Urbanistikim planom ureenja dana je ocjena stanja, te su temeljem toga utvreni ciljevi prostornog ureenja kroz znaaj i posebnosti prostora, mogunosti i ogranienja razvoja prostorno-gospodarskih struktura naselja, te utvrena koncepcija njihovog budueg prostornog ureenja. Temeljem usvojene koncepcije utvreni su osnovni uvjeti koritenja i namjene javnih i drugih povrina naselja, te prometna, odnosno ulina i komunalna infrastrukturna mrea kao i planski odnosi namjena prostora.
URBING
1.
POLAZITA
1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti naselja u prostoru Grada

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
OBUHVAT I POLOAJ Gradsko sredite Vodice zajedno s naseljem Srimom ini jedinstvenu urbanu cjelinu iji je planski razvoj obuhvaen ovim Urbanistikim planom. Urbanistikim planom ureenja (Planom) obuhvaena su graevinska podruja navedenih naselja s pripadajuim akvatorijem, graevinska podruja gospodarskih zona (proizvodna zona Mlievac, poslovna zona Kuljae, ugostiteljsko-turistike zone Bristak-dio, Punta, Olympia-Imperijal i Hacijenda), graevinska podruja portsko-rekreacijskih zona Bristak, Blata i Raice, te izdvojena graevinska podruja naselja vjerske namjene u istonoj Srimi i juno od Hacijende. Planom je obuhvaena povrina od oko 712 ha u koju je uraunat i pripadajui akvatorij. Naselja Vodice i Srima smjetena su u priobalnom podruja grada Vodica na potezu od granice sa opinom Tribunjom na zapadu do ugostiteljsko-turistike zone Donje Srime na istoku, tako da je ovim Planom obuhvaeno zranom linijom oko 5 km obale. Nalaze se svega 12 km udaljena dravnom cestom od upanijskog sredita, ibenika, a 15-ak km od vorita na autocesti Zagreb-Split.
GRAFIKI PRILOG 1.
POLOAJ NASELJA VODICA I SRIME U IREM PROSTORU
URBING
MORFOLOKE, KLIMATSKE I SEIZMOLOKE ZNAAJKE Najvei dio obuhvaenog prostora odlikuje se niskom i blago valovitom konfiguracijom terena, tako da se teren blago uzdie od morske obale prema sjeveroistoku i sjeverozapadu. Neto strmije, teren se uzdie na podruju kivanele i Obrova, Najvea nadmorska visina iznosi oko 50 m.n.m. Zemljite je preteito graeno od malih i mekih stjena (lapora). Cjelokupno podruje obuhvata nalazi se u seizmikom pojasu VII po MCS, s time da je najaktivnije seizmiko podruje dio obalnog pojasa zapadno od Vodica. Klima je sredozemna to znai da su zime u prosjeku relativno blage s mnogo kie, a ljeta suha s visokim temperaturama. POVIJESNI PREGLED Nastanak Vodica vezan je uz poetak gradnje crkve sv. Kria kraj dananjeg hotela Punta, 1402. godine. Jedan ibenski zapis iz iste godine imenuje Vodice po prvi puta. U to doba obala je jako slabo naseljena, ima samo nekoliko kua. Ovdje su pristajali brodovi, odravao se sajam. Razmjenjivali su se domai poljoprivredni i zanatski proizvodi sa onima pristiglima na brodovima. Ipak, Vodice su po neemu bile fenomen: one su izvozile pitku vodu i to sve do kraja 19. stoljea. Uostalom, razvile su se upravo na ovome mjesto zahvaljujui bunarima s boatom vodom. Danas su na glavnom gradskom trgu ouvana dva kao spomen na tradiciju i stare obiaje. Kroz 15. i 16. stoljee oko mjesta se u nekoliko navrata gradio visoki obrambeni zid sa trima kulama koje su titile stanovnitvo i omoguavale kontrolu putnika koji su ulazili u grad. Kue su graene naslonjene jedna na drugu, ulice su bile tako uske da su jedva mogla proi jedna kola. Ima tako uskih kala, gdje se ne mogu mimoii dva ovjeka. Tako se bilo lake braniti i od zime i od neprijatelja. Pred Vratima grada podignut je bad-han, ili baana. Ovdje su pridolice na sajam morale ostavljati svoje konje i oruje, to se naroito odnosilo na neprijatelje Turke. Kasnije, 1878. godine, na temeljima stare baane sagraena je nova zgrada u kojoj je danas smjetena gradska knjinica. Kad je turska opasnost minula, zidine i kule su poruene, a kvalitetne kamene gromade posluile su za gradnju stambenih kua. U sreditu mjesta i sad stoji oriev toranj izgraen u prvoj polovici 16. st.. Bio je podignut kao vojno-fortifikacijska graevina, a kasnije je bio adaptiran u ljetnikovac. Piginog tornja, sjeaju se stariji Vodiani, jer je sruen nakon drugog svjetskog rata. Druga kula najvjerojatnije je bila na Poljani, a trea je bila na kraju ulice Hrvatskih prvoboraca. Veliki muo gradi se 1646. godine, pa Vodice jo vie gospodarski jaaju. Nakon konanog odlaska Turaka, selo prosperira, gradi se sve vie kua i izvan gradskih zidina. Stanovnitvo naglo brojano raste i crkvica sv. Kria postaje premala da bi primila sve vjernike. Odlueno je da se gradi nova upna crkva u sreditu. Gradnja poinje 1746. i traje do 1749. godine, a majstor je poznati barokni graditelj Ivan Skoko. Uz crkvu gradi se zvonik, majstor je Vicko Macanovi iz Dubrovnika. Vodice postaju samostalna opina 1891. godine i ukljuuju Draice, Piu, Okit, Rakitnicu, Stajice, Vrbice i Tribunj. Naselje Srima je takoer ve postojalo u srednjem vijeku, no stanovnici su pred opasnou od Turaka prebjegli na oblinji otok Prvi i formirali naselje epurine. Prestankom te opasnosti krajem 17. stoljea vraaju se u Srimu. DEMOGRAFSKE ZNAAJKE Dosadanje kretanje stanovnitva praeno kroz slubene popise od 1857. godine pa do posljednjeg popisa 2001. pokazuje ukupni porast broja stanovnika naselja Vodica i Srime.
URBING
Osjetni pad broja stanovnika dogodio se u razdoblju II. Svjetskog rata kako je vidljivo iz prvog poslijeratnog popisa 1948. godine. Njime je utvreno manje stanovnika nego popisom iz 1931. godine. Slijedei pad broja stanovnika uoava se u meupopisnom razdoblju 1953.-1961. zbog poveanog iseljavanja stanovnitva u inozemstvo (tzv. privremeni rad). Od tada pa do 2001. godine broj stanovnika je konstantno u porastu poglavito kao posljedica jaanja turistike djelatnosti. Poveanje broja stanovnitva u najveoj mjeri je posljedica useljavanja stanovnitva iz zagorskog ruralnog dijela Grada i upanije, a u manjoj mjeri posljedica prirodnog prirataja. Gledajui porast broja stanovnitva izmeu popisnih godina 1981. i 2001. odvojeno po naseljima, uoava se nagli porast stanovnitva u Srimi, (indeks 1,79), te neto manji u Vodicama (indeks 1,44).
Tablica 1.- Kretanje broja stanovnika (1857.-2001.)
naselje Vodice Srima UKUPNO 1857. 1.335 1.385 1869. 1.587 1.587 1880. 1.812 51 1.863 1890. 2.110 111 2.221 1900. 2.633 167 2.800 1910. 2.771 189 3.005 1921. 3.000 234 3.234 1931. 3.024 282 3.306 1948. 2.776 113 2.889 1953. 2.934 167 3.101 1961. 2.872 160 3.032 1971. 3.257 184 3.441 1981. 4.104 202 4.306 1991. 5.050 331 5.381 2001. 5.907 593 6.500
KRETANJE BROJA STANOVNIKA
7.000 6.000 5.000 4.000 3.000 2.000 1.000 0

18 57 . 18 69 . 18 80 . 18 90 . 19 00 . 19 10 . 19 21 . 19 31 . 19 48 . 19 53 . 19 61 . 19 71 . 19 81 . 19 91 . 20 01 .
POPISNE GODINE
Vodice
Srima
Na obuhvaenom podruju prema popisu stanovnitva iz 2001. godine popisano je 6.500 stanovnika, to je inilo 71% ukupnog stanovnitva grada Vodica. Od tog broja 91% stanovnitva 2001. ivjelo je u Vodicama, a ostatak u Srimi. Za cjelokupno podruje obuhvata prosjena veliina kuanstva iznosila je 3 lana po kuanstvu, te je ujednaena u oba naselja. Znaajno je za napomenuti da se 44% od ukupnog broja stanova koristi za povremeno stanovanje s tendencijom poveanja omjera stanova za povremeno i stalno stanovanje u korist stanova za povremeno stanovanje. Prosjeni broj stalnih stanovnika po stambenoj jedinici za stalno stanovanje iznosio je 2,4 stanovnika. Ukoliko se isti broj primjeni na stanove za povremeno stanovanje, onda proizlazi da su Vodice 2001. godine imale u turistikoj sezoni povremeno prisutnih 4.060 stanovnika, to je ukupno sa stalnim stanovnitvom iznosilo oko 10.000 stanovnika. Dotle je u Srimi bilo 1.000 povremenih
URBING
stanovnika, to znai ukupno 1.600 stanovnika. Broju povremenih stanovnika u turistikoj sezoni valja pridodati broj turista u hotelima, odmaralitima i kampovima koji iznosi oko 4.000. Dakle, ukupni broj korisnika 2001. godine na obuhvaenom prostoru iznosio je oko 15.000 do 16.000.
Tablica 2.- Kuanstva i stanovi (2001.)
naselja povrina obuhvata ha % broj stalnih stanovnika broj % gustoa broj i prosj. veliina stanovnitva kuanstva st./ha broj st./ku. stambene jedinice ukupno za povremeno stanov. broj broj %
Vodice Srima UKUPNO
597,0 115,0 712,0
83,8 16,2 100,0
5.907 593 6.500
90,9 9,1 100,0
9,9 5,2 9,1
1.971 202 2.173
3,00 2,93 2,99
4.134 671 4.805
1.692 415 2.107
40,9 61,8 43,9
Obzirom na priljev novog stanovnitva, na njegovu povoljnu dobnu i obrazovnu strukturu mogue je raunati na daljni pozitivni demografski razvoj ovog podruja.
Dobna struktura stanovnitva (2001.)
95 i vie 90-94 85-89 80-84 75-79 70-74 65-69 60-64 55-59 50-54 45-49 40-44 35-39 30-34 25-29 20-24 15-19 10-14 5-9 0-4 -300 -200 -100 0 100 200 300
Tablica 3.- Stanovnitvo u zemlji i inozemstvu (1991.) naselje VODICE SRIMA UKUPNO % sveukupno stanovnitvo 5.050 331 5.381 100,0 ukupno 4.679 286 4.965 92,3 stanovnitvo u zemlji aktivno uzdravano 1.906 2.773 125 161 2.031 2.934 40,9 59,1 stanovnitvo u inozemstvu 371 45 416 8,7
Najvie radnika zaposleno je u ugostiteljstvu i turizmu, zatim u trgovini, obrtu i uslunim djelatnostima, te industriji. Znatni broj zaposlenih radi u ibeniku.
URBING
1.1.2. Prostorno razvojne znaajke

Vodice i Srima imaju vrlo povoljan geoprometni poloaj. Urbana cijelina smjetena na morskoj obali povezana je dravnom cestom br. 8 (Jadranska turistika cesta) sa upanijskim sreditem, ibenikom udaljenim svega 12 km, te s drugim znaajnim upravnim i turistikim sreditima sredinje Dalmacije. Takoer, vrlo znaajna je i pomorska prometna veza sa susjednim otocima i priobalnim podrujima, ali jo uvijek nedovoljno razvijena. Za napomenuti je da se u neposrednom zaleu Vodica nalazi nacionalni park "Krka", zatim u smjeru Biograda n/m park prirode "Vransko jezero", te na moru nacionalni park "Kornati", a svi na udaljenosti od oko 25 km. Ovakav vrlo povoljan smjetaj pogodovao je razvoju turistiko-ugostiteljske djelatnosti. Stoga su Vodice jedan od znaajnijih turistikih sredita hrvatskog Jadrana, koji je prije Domovinskog rata ostvarivao oko 800.000 turistikih noenja tijekom sezone. Najvei dio turisikih kapaciteta odnosi se na komplementarne kapacitete, odnosno na smjetaj u kuanstvima. Drugi dio turistikih kapaciteta ine hoteli od kojih je najvei dio smjeten u dvije hotelske zone: Punta i Olympia-Imperijal. U zoni Punta smjeteni su hoteli: Punta, Bili Kamen, Dalmatino i Kristina ukupnog kapaciteta od 1.030 kreveta (prema podacima iz PP-a), a u zoni Olympia-Imperijal hoteli: Olympia, Imperijal, Ville Matilde i autokamp Imperijal ukupnog kapaciteta od 2.450 kreveta. Izvan ovih zona u graevinskim podrujima naselja smjeteni su jo hoteli: Orion, Jadran Plavi, Sidro i S.P.A. Maris ukupnog kapacitea od oko 120 kreveta. Hotelski kapaciteti iznose oko 3.200 kreveta. Prostorni razvoj na podruju Vodica i Srime usprkos pokrivenosti prostora prostornim planovima (GUP i PUP-ovi), te drugim prostorno-razvojnim dokumentima, ima djelomino stihijski karakter koji se najvie ogledava u rubnim stambenim zonama. U novim udaljenijim stambenim zonama od sredita, nedostaju pratei sadraji (objekti javne i drutvene namjene, javne ureene zelene povrine, javne parkiraline povrine). Ova problematika naroito dolazi do izraaja u ljetnim mjesecima u vrijeme turistike sezone kada na istom prostoru boravi dvostruko, pa i viestruko vie ljudi nego u ostalom dijelu godine. 50% povrina unutar podruja obuhvata su izgraene odnosno zaposjednute povrine najveim dijelom stambenom izgradnjom, objektima prometne i komunalne infrastrukture i drugim prateim urbanim sadrajima. Zaposjednute povrine karakterizira vrlo gusta izgradnja poglavito stambenih graevina unutar kojih se neto vie od polovice stanova koristi za stalno stanovanje, a drugi dio za povremeno stanovanje (apartmani). Ovakva gustoa je, moglo bi se rei, podjednako prisutna kako u povijesnoj jezgri naselja, tako i u novijim dijelovima naselja, a to je zorno predoeno zranom snimkom predjela Vrulje u Vodicama. Takav nain izgradnje oito je uvjetovan vrlo visokom cijenom zemljita na ovom atraktivnom obalnom podruju. Rast novih stambenih zona s takvim nainom izgradnje uvjetovao je kaotinu prometnu mreu, tako da se u tom "stisnutom" prostoru nisu mogli realizirati ulini koridori potrebnih dimenzija. Ovakva "labirintska" ulina mrea najizrazitija je u rubnim dijelovima naselja u kojima je teko ostvariva prometna preglednost i pristupanost. S tog gledita tako izgraeni prostor gubi na atraktivnosti. Preostala polovica neizgraenog prostora ima karakter kultiviranog krajobraza s prevladavajuim biljnim kulturama specifinim za sredozemni pojas (vinogradi, maslinici, vonjaci), te specifinim gromaama.
URBING
Naselje Vodice ima tendenciju jaeg razvoja sjeverno od dravne ceste br. 8 (Jadranska magistrala) ime ta prometnica biva uvuena u izgraeno tkivo naselja, te poprima karakter glavne gradske prometnice. Uz stambene zone Mlievac, Stanine i Raice na tom prostoru se razvija i nova gospodarska zona u kojoj su danas ve smjeteni odreeni gospodarski proizvodni i poslovni subjekti. Izvan odreenog graevinskog podruja naselja, a unutar zona predvienih za ugostiteljsko-turistiku i portsko-rekreacijsku namjenu utvrenih prostornim planovima ireg podruja nalazi se nekolicina bespravno sagraenih stambenih graevina. Naselje Srima danas je praktino povezano s Vodicama, te se prostire u kontinuitetu od Lovetova do ceste za ibenik. Izmeu obale i Puta V. Lisinskog u navjeem dijelu je izgraeno podruje, tako da je tendencija nove izgradnje, odnosno irenja naselja u dubinu prostora, sjeverno od Puta V. Lisinskog. Takoer dio stambene izgradnje protee se istono od ceste za ibenik uz obalu. TIPOLOGIJA I NAIN GRADNJE Najstariji dio naselja Vodica (povijesna jezgra i njezin kontaktni prostor) i Srime karakterizira izgradnja graevina na vrlo malim graevnim esticama, tako da njihova izgraenost dosie i 100%. Ovdje su graevine graene najveim dijelom kao ugraene (skupne) i poluugraene (dvojne), a samo rijetko kao slobodnostojee. Slobodnostojee graevine u tom sredinjem dijelu Vodica najveim dijelom predstavljaju graevine javne namjene. Veliki zamah u izgradnji preteito stambenih graevina dogodio se u drugoj polovici 20. st., kao posljedica znaajnijeg razvoja turizma. Tu izgradnju karakteriziraju stambene graevine izgraene preteito na slobodnostojei nain na graevnim esticama malih povrina, s udaljenostima od granica estice manjih od 3,0 m. Preteita visina graevina iznosi tri do etiri nadzemne etae: prizemlje, kat ili dva i potkrovlje. Unutar same stambene izgradnje vidljiva je tendencija posljednjih godina u sve veoj izgradnji viestambenih graevina. Stoga se moe govoriti o sveopem poveanju broja stambenih jedinica, pa tako i poveanju gustoe stanovnitva. Dakle, sa preteito obiteljskih graevina, prelo se na izgradnju preteito viestambenih graevina.
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

PROMETNA MREA Kraljenica prometne/uline mree Vodica ini dravna cesta br. 8 Magistrala. Na nju se vee mrea ostalih ulica od kojih se izdvajaju glavne sabirne ulice. Za sjeverozapdni i zapadni dio grada Vodica, to je uapnijska cesta br. 6086 koja sprovodi promet od sjevernog dijela Grada, odnosno autoceste, prema sreditu Vodica i Tribunju. Tu cestu ine ulice: Put Gaeleza, Prve primorske ete i G.A.Kukure. Glavnu prometnu okosnicu sredinjeg dijela Vodica ine ulice: Bribirskih knezova, A. Poljika, Artina i irila i Metoda, a sjevernog dijela Vodica Zatonska ulica. Glavne sabirne prometnice istonog dijela Vodica su: ulica L.A.Kabalera, te ulice Ljudevita Gaja i Put V. Lisinskog, dok glavnu okosnicu Srime ini upanijska cesta br. 6087, odnosno ulica Srima I. Navedene prometnice u najveem dijelu zadovoljavaju tehnikim karakteristikama modernih prometnica, dok za preostale ulice u naseljima se to ne moe rei. Ostale stambene ulice u najveem dijelu predstavljaju ulice nedovoljnih irina kolnika za dvosmjerno prometnovanje i u najveem dijelu bez izgraenih nogostupa. Takoer, znaajniji dio ovih
URBING
ulica je slijepo. U samom gradskom povijesnom sreditu Vodica ulice se pretvaraju u uzane kale kojima je mogu samo pjeaki i biciklistiki promet. Na podruju Vodica i Srime vrlo je mali broj javnih parkiralinih povrina. Najvei dio ih je smjeten u obalnom pojasu na povrinama koje su nastale nasipavanjem mora. Sav pomorski promet vezan je uz luku Vodice, te oblinju marinu u uvali Male Vrulje. Na navedenim lokacijama nalazi se i najvei broj priveza za domicilno stanovnitvo. Znaajniji broj priveza nalazi se jo u uvalama Vele Vrulje i Lovetovo, te uvali Vrulje u sredinjem dijelu Srime. TELEKOMUNIKACIJSKA MREA Izgraeni dio ovim Planom obuhvaenog prostora u potpunosti je obuhvaen javnom telekomunikacijskom pokretnom i nepokretnom mreom. Trenutani kapacitet komutacija u potpunosti zadovoljava potrebe za telekomunikacijskim uslugama. Prijenosni sustavi na tranzitnom i lokalnom nivou bazirani su na svjetlovodnim sustavima koji povezuju izdvojene pretplatnike stupnjeve u Vodicama i Tribunju i ATC u Vodicama s tranzitnom ATC u ibeniku. ATC Vodice (RSS/83) kapaciteta je 3.840 pretplatnika, a prikljueno je 3.512 pretplatnika. ATC u Vodicama, takoer je spojena sa ATC ibenik radio-relejnom vezom. ELEKTROENERGETSKA MREA Naselja Vodice i Srima napajaju se elektrinom energijom preko trafostanice 30/10 kV "Vodice" koja je smjetena u sjeverozapadnom dijelu Vodica na lokaciji Mlievac. Snaga trafostanice je 2x8 MVA. Putem 30 kV dalekovoda spojena je sa TS 220/110/30 kV "Bilice", ime je povezana na upanijski i dravni elektroenergetski sustav. Drugim 30 kV dalekovodom spojena je s TS "Tisno". Elektroopskrbnu mreu podruja Vodica i Srime ini mrea 10/0,4 kV trafostanica koje su meusobno i s TS "Vodice" povezane 10 kV dalekovodima, odnosno kabelima. VODOOPSKRBNA MREA Vodice i Srima imaju izgraenu vodoopskrbnu mreu koja je povezana na vodoopskrbni sustav upanije. Srima se snabdijeva pitkom vodom iz vodospreme "Most" putem cjevovoda 450 mm, istoni i sredinji dio Vodica iz vodospreme "Le" putem cjevovoda 250 mm, a sjeverozapadni i zapadni dio Vodica iz vodospreme "Most" putem cjevovoda 500 mm koji je poloen du trase magistralnog cjevovoda ibenik-Biograd, te se od njega odvaja kod ceste za Okit i dalje nastavlja cestom br. - 6086 prema Tribunju. MREA ODVODNJE OTPADNIH VODA Sustavom odvodnje otpadnih voda obuhvaen je samo ui dio Vodica (gradska jezgra). s time da je stanje sustava vrlo loe (dotrajalost instalacija). Obzirom na znaajne turistike kapacitete u hotelskim objektima na lokacijama Olympia-Imperijal i Punta u Vodicama izvedena je dispozicija otpadnih voda putem ureaja za proiavanje i kratkih podmorskih ispusta u more. Nedovoljnim odravanjem ovih ureaja, te razvedenou obale i plitkoi mora pogoralo se stanje istoe priobalnog mora koje se izmeu ostaloga najvie koristi za rekreativne aktivnosti (kupalita). U smislu sagledavanja problematike odvodnje otpadnih voda u vrijeme izgradnje marine u Vodicama izraena je Studija odvodnje otpadnih voda podruja Tribunj-Vodice-Srima (TEH Projekt, Rijeka). Studijom je predloena dispozicija otpadnih voda putem triju ureaja
URBING
za proiavanje s podmorskim ispustima. Takoer je, u travnju 1999. godine izraena i Studija zatite voda na podruju ibensko-kninske upanije (Hidroprojekt-ing, d.o.o., Zagreb). Njome je predloeno rjeenje dispozicije otpadnih voda podruja Tribunj-VodiceSrima putem jedinstvenog ureaja za proiavanje i podmorskog ispusta izmeu otoka Lukovnika i Logoruna u Kaprijski kanal. Temeljem te studije izraen je 2006. godine i projekt sustava odvodnje otpadnih voda za prostor od Jadrije do Sovlja u Tribunju.
1.1.4. Zatiene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

Unutar podruja obuhvata zateena su znaajna kulturna dobra. To se prvenstveno odnosi na preventivno zatienu povijesnu graditeljsku cjelinu Vodica. Od registriranih kulturnih dobara u Vodicama su crkva sv. Kria iz 1421. godine na Punti, oriev turanj (oria kula) iz 16. stoljea, upna barokna crkva sv. Kria iz prve polovice 18. st., te povijesna graditeljska cjelina naselja Vodica. Unutar podruja obuhvata nema registriranih zatienih dijelova prirodne batine, ali postoje vrijednije zelene povrine kao parkovi unutar ve izgraene strukture naselja ili kao zelene povrine koje su sastavni dio krajolika na rubnim dijelovima izgraene strukture. Znaajnije zelene, parkovne povrine nalaze su unutar izgraenih turistikih zona kao dio hotelskih kompleksa i kampova na Punti i zoni Olympia-Imperijal u Vodicama. Znaajnu ambijentalnu vrijednost neizgraenog prostora ine suhozidine - gromae kao mee katastarskih estica.
1.1.5. Obveze iz planova ireg podruja

Definiranje ciljeva i interesa mjesnih odbora i stanovnitva Vodica i Srime u polaznim osnovama ovoga Plana potrebno je bilo uskladiti s interesima dravnog, upanijskog i gradskog znaaja. Stoga su se pri odreivanju prostornog ureenja prostora Vodica i Srime morale uzeti u obzir obveze proizale iz dokumenta prostornog ureenja ireg podruja, a to je Prostorni plan ureenja grada Vodica (Slubeni vjesnik ibensko-kninske upanije, br. 14/06). Njime su dane osnovne smjernice prostornog razvoja koje se odnose i na prostor naselja Vodica i Srime, te su odreeni zahvati u prostoru od dravnog, upanijskog i gradskog znaenja, ije su dispozicije i uvjeti ureenja i koritenja detaljnije odreene ovim planom. U nastavku su dane obveze iz Prostornog plana ureenja grada Vodica. NASELJA I STANOVNITVO Glavnu okosnicu razvoja grada Vodica ini priobalni prostor s gradskim sreditem, Vodicama (procijenjeno 6.500 stanovnika 2015. godine). Obzirom na veliinu i znaaj naselje Srima je predloeno kao manje lokalno, odnosno poticajno razvojno sredite (oko 900 st. 2015. g.). Predvieni kapacitet ovih naselja (do 2015. godine) iznosi oko 18.000 korisnika. Demografskim analizama procjenjeno je da bi do 2015. godine naselje Vodice imalo uz 6.500 stalnih i 8.500 povremenih stanovnika, a Srima uz 900 stalnih i 2.100 povremenih.
URBING
10
Do 2015. godine predvieno je ukupno 18.000 korisnika u naseljima Vodicama i Srimi. Dakle, predvieno je znatnije poveanje broja povremenih stanovnika koji bi 2015. godine inili 59% od ukupnog broja stanovnika tih naselja. Ovo proizlazi iz injenice da se u 6 zadnjih godina od posljednjeg popisa stanovnitva (2001.) do donoenja prostornog plana ureenja grada Vodica (2006.) nastavilo sa poveanom izgradnjom novih stambenih jedinica - apartmana za trite. Tek po donoenju navedenog plana takva je izgradnja zaustavljena. GOSPODARSKE DJELATNOSTI Neposredno uz naselje Vodice smjetena je proizvodna zona od upanijskog znaaja (naznaena u PP-u), predviena za smjetaj prvenstveno graevina namijenjenih industrijskoj i zanatskoj proizvodnji uz mogunost smjetaja i graevina poslovnih namjena. Sjeveroistono od naselja Vodice na dravnoj cesti br. 8 odreena je poslovna zona "Kuljae" od lokalnog znaaja unutar koje se predvia smjetaj uslunih, trgovakih i komunalno-servisnih sadraja. Smjetaj graevina ugostiteljsko-turistikih sadraja (hoteli i turistika naselja) predvien je unutar ugostiteljsko-turistikih zona od upanijskog znaaja. Unutar ovih zona predvien je i smjetaj portsko-rekreacijskih sadraja kao nadopuna osnovnoj namjeni. Uz ve postojee dvije takve zone u naselju Vodice (Punta i Olympia-Imperijal) planirana je i nova zona, Bristak izmeu Tribunja i Vodica kapaciteta do najvie 900 kreveta. Prema tome, ukupni kapacitet ugostiteljsko-turistikih zona iznosi 4.380 kreveta. Obzirom na prostorno-planske postavke prostornog plana upanije unutar akvatorija naselja Vodica i Srime odreene su dvije luke nautikog turizma po jedna u svakom naselju. Postojea u Vodicama s kapacitetom od 415 vezova, te planirana u Srimi s kapcitetom od najvie 40 vezova. DRUTVENE DJELATNOSTI U gradskom sreditu Vodicama, obzirom na planirani broj gravitirajueg stalnog stanovnitva iskazuje se uz odreeni broj odvjetnikih ureda i eventualno ured javnog biljenika (1 ured/20.000 stanovnika). Temeljem uvida u postojeu odgojnu i obrazovnu mreu, normative i ocjene demografske slike kojom je utvreno da se broj predkolske i kolske populacije na Gradskom nivou nee znatnije poveati zbog starenja stanovnitva, iskazuje se potreba eventualno za podrunim kolskim odijeljenjima i predkolskim ustanovama na sjevernom dijelu Vodica i u Srimi, gdje se oekuje znatnija stambena izgradnja, a time i poveani broj djece. U planskom razdoblju ne predvia se srednjekolska ustanova na podruju Grada, obzirom da je optimum za takvu kolu prostorna jedinica od 10.000 do 30.000 stalnih stanovnika. Na podruju grada Vodica predloena je zdravstvena zatita na primarnoj razini koju pokriva Dom zdravlja sa podrunim ambulantama (od 500 do 2040 pacijenata/timu). Uz portsko-rekreacijske sadraje unutar graevinskih podruja naselja i ugostiteljskoturistikih zona predviene su i izdvojene portsko-rekreacijske zone na lokacijama; Bristak, Blata i Raice. portsko-rekreacijske zone predviene su za: smjetaj portskih graevina, rekreacijskih sadraja i kupalita.
URBING
11
PODRUJA POSEBNIH OGRANIENJA U KORITENJU U cilju ouvanja prostornih, arhitektonskih vrijednosti naselja potrebno je detaljnijom prostorno-planskom dokumentacijom odrediti sukladno konzervatorskim podlogama zone zatite; ua zatitna zona s posebnim uvjetima koritenja i kontaktna zona - oblikovno vrijedno podruje naselja s posebnim ogranienjima u koritenju. U graevinskim podrujima naselja u kojima manje od 50% postojeih graevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalite u tom naselju u pojasu do 70 m od obalne crte, ne moe se planirati gradnja, niti se moe graditi pojedinana ili vie graevina namijenjenih za: proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom, trgovinu neto trgovake povrine vee od 1.500 m2, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena. u neizgraenom dijelu graevinskog podruja naselja u pojasu najmanje 70 m od obalne crte moe se planirati samo izgradnja hotela, graevina javne namjene i ureenje javnih povrina, infrastrukturnih graevina i drugih graevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjetaj na obali (brodogradilita, luke i sl.). U svrhu efikasne zatite od moguih potresa neophodno je konstrukcije svih graevina planiranih za izgradnju na podruju inteziteta potresa VII i vie stupnjeva po MCS ljestvici uskladiti s posebnim propisima za navedene seizmike zone. Takoer se nalae potreba zatite javnog vodnog dobra vodotoka i bujica, te u svezi toga ograniavanja koritenja istih u pogledu zahvata u prostoru koji bi mogli ugroziti nesmetano provoenje voda. PROMET Predviena je korekcija trase ceste D8 na dionici kod Vodica, tako da tvori obilaznicu Vodica. Time bi dravna cesta bila poloena izvan graevinskih podruja, ime bi se omoguio sigurniji i bri tranzitni promet. Stoga je predvieno onemoguavanje neposrednih prikljuaka sa pojedinih graevinskih estica na dravnu cestu. Na podruju naselja Vodica predviena je korekcija trase ceste 8086 njenim izmicanjem na rubni dio graevinskog podruja. Na mreu dravnih i upanijskih cesta nadovezuje se mrea lokalnih i ostalih nerazvrstanih cesta. Planom je predviena nadopuna ove osnovne cestovne mree novim lokalnim i ostalim cestama kako bi se povezali planirani sadraji i dijelovi graevinskih podruja predvieni za irenje naselja. Tako je planirana duobalna poveznica u kategoriji lokalne ceste kojom bi se povezalo podruje Vodica i Srime s planiranom ugostiteljsko-turistikom zonom Donjom Srimom i Jadrijom, odnosno cestom L65036. Obzirom na problematinost (kaotinost) cestovne mree Gradskog sredita, Vodica, te njezino preoptereenje i neprotonost tijekom ljetnih mjeseci, predlae se premjetanje autobusnog kolodvora na primjereniju lokaciju koja e se odrediti prostornim planom ueg podruja. Daljni razvoj pomorskog prometa najveim idjelom e ovisiti o gospodarskim prilikama i kvaliteti ponude lukih sustava da zadovolje prometnu potranju. Stoga je potrebno u lukama osposobiti postojee gatove ili izgraditi nove za sigurno pristajanje kako postojeih brodova, tako i brzih brodova nove generacije. Unutar akvatorija ugostiteljsko-turistikih zona Bristak, Punta i Olympia-Imperijal predviena je mogunost smjetaja graevina za prihvat izletnikih, rekreacijskih i portskih plovila.
URBING
12
Sukladno prijedlogu drutvenih funkcija i sustava sredinjih naselja planirana je nadopuna mree potanskih jedinica lociranjem nove unutar graevinskog podruja naselja Srime. Smjetaj sezonskih potanskih jedinica predvien je unutar ugostiteljsko-turistikih zona. Obzirom da su prijenosni sustavi i kapaciteti nepokretne telekomunikacijske mree zadovoljavajui ne nalae se potreba za proirenjem telekomunikacijske mree. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA Uz postojee elektroenergetske objekte planira se izgradnja novih dalekovoda i transformatorskih postrojenja kojima bi se upotpunila postojea elektroenergetska mrea. Od novih transformatorskih postrojenja i dalekovoda napona 30 kV i veeg planira se: osposobljavanje 30 kV DV za napon od 110 kV, rekonstrukcija i dogradnja TS 30/10(20) kV Vodice na nain da postane 110/10(20) kV TS sa spojnim dvostrukim 110 kV kabelom du Zatonske ulice, korekcija trase postojeeg i planiranog 110 kV DV TS Bilice TS Kapela, TS 30/20(10) kV Srima snage 8 MVA (2x4) s prikljukom na mreu 30 kV dvostrukim kabelskim vodom. Jedan kabelski vod je iz TS 100/10(20) kV Vodice, a drugi sa odcjepa sa DV 30 kV TS 110/30/10 kV Bilice - TS 100/10(20) kV Vodice. Da bi se u potpunosti zadovoljio postojei i planirani konzum predvieno je interpoliranje novih trafostanica naponskog nivoa 10(20)/04 kV u podrujima planiranog rasta gospodarskih (turistiki, proizvodni, poslovni) i drugih preteito stambenih sadraja. Preporua se zamjena postojeih nadzemnih vodia podzemnim. KOMUNALNA INFRASTRUKUTRA Koncepcija razvitka vodoopskrbe kako na cjelokupnom podruju upanije, tako i za podruje Grada Vodica utvrena je Srednjoronim programom opskrbe pitkom vodom ibensko-kninske upanije. Planirani sustav odvodnje otpadnih voda obuhvaa sva priobalna naselja, te gospodarske (ugostiteljsko-turistike, poslovne, proizvodne) i portsko-rekreacijske zone. Glavni objekt ovog sustava je sredinji bioloki ureaj za proiavanje otpadnih voda koji e se izgraditi na podruju izmeu Vodica i Tribunja. Predvia se izgraditi podmorski ispust u kaprijski kanal duine 1.900 m. Za ovo podruje predvia se u planskom vrnom razdoblju najmanje 40.000 E.S. (ekvivalentnih stanovnika). Zbog velike razlike prikljuenih korisnika ljeti i zimi pretpostavka je da e se ureaj graditi za dva razdoblja razvitka i to veliine: 20.000 ES. Stoga je ureaj mogue realizirati i po etapama. Kanalizacijska mrea e se razvijati kao razdjelni sustav tako da e na ureaj dolaziti samo fekalne otpadne vode, dok e se oborinske vode isputati preko preljeva. Prikupljanje komunalnog otpada prije njegova konanog zbrinjavanja organizirat e se putem transfer stanice. Prikupljeni otpad sa podruja grada Vodica odlagat e se na odlagalitu Bikarac. Planom su odreene sve postojee lokacije groblja kao lokacije na kojima se predvia daljnji ukop i eventualna potreba za proirenjem groblja. Kao glavno gradsko groblje predloeno je ono u Vodicama. MJERE PROVEDBE PLANA Obvezna izrada Urbanistikog plana ureenja nalae se za podruje koje obuhvaa
URBING
13
graevinska podruja navedenih naselja s pripadajuim akvatorijem, graevinska podruja gospodarskih zona (proizvodna zona Mlievac, ugostiteljsko-turistike zone Punta, Olympia-Imperijal i Hacijenda), graevinska podruja portsko-rekreacijskih zona Bistrak, Blata i Raice, te izdvojena graevinska podruja naselja vjerske namjene.
GRAFIKI PRILOG br. 2
IZVADAK IZ PPUG-a VODICA

Kartografski prikaz, br. 1.: Koritenje i namjena povrina
URBING
14

Kartografski prikaz, br. 2.: Infrasturktuni sustavi
URBING
15

Kartografski prikaz, br. 3.: Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora
URBING
16

Kartografski prikaz, br. 4.4.: Graevinsko podruje Srime
URBING
17

Kartografski prikaz, br. 4.5.: Graevinsko podruje Vodica
URBING
18
1.1.6. Ocjena mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje
MOGUNOSTI Povoljan geoprometni poloaj, morska obala, donekle povoljna dobna i obrazovna struktura stanovnitva, blizina upanijskog sredita ibenika, autoceste Zagreb-Split, nacionalnih parkova Kornati i Krka, parka prirode Vransko jezero, te znaajne neizgraene povrine graevinskog zemljita, pruaju velike mogunosti daljnjeg razvoja Vodica i Srime. Stanovanje Sukladno podacima iz PPUG-a Vodica unutar graevinskih podruja naselja Vodica i Srime postoje znatne priuvne povrine za budui razvoj naselja. Tako Vodice imaju oko 153 ha neizgraenog graevinskog podruja, a Srima 34 ha. Dakle, ukupno je neizgraeno 187 ha, odnosno 38% graevinskih podruja naselja. Jedan dio neizgraenog graevnog zemljita nalazi se i unutar PPUG-om vodica utvrenog izgraenog dijela graevinskih podruja naselja. S druge pak strane valja iz povrine za izgradnju izdvojiti povrine potrebne za realizaciju uline mree i pratee komunalne i drutvene infrastrukture, te estice koje svojim dimenzijama nisu podesne za igradnju. Tako se dobije povrina od oko 170 ha neizgraenog graevnog zemljita na kojem je mogua nova preteito ili iskljuivo stambena izgradnja. Navedena povrina dobivena je lociranjem katastarskih estica pogodnih za gradnju interpolacijom u ve preteito dovrenim i neizgraenim dijelovima naselja. U nastavku je dan prikaz nekoliko mogunosti prostornog razvoja Vodica i Srime u ovisnosti od namjene, tipologije i naina gradnje stambenih graevina: 1. Ukoliko se nastavi s tendencijom izgradnje s poetka 21. st., dakle, s prevladavajuom izgradnjom viestambenih graevina, uz primjenu uvjeta izgradnje propisanih PPUG-om (1 stambena jedinica / 125 m2 graevnog zemljita, min 700 m2 / graevini u izgraenim dijelovima, odnosno min. 1.000 m2 / graevini u neizgraenim dijelovima) na ukupnoj povrini neizgraenog graevinskog zemljita od 1.600.000 dolazi se do brojke od maksimalno 12.800 stambenih jedinca. Ako se uzme u obzir da na svaku stambenu jedinicu dolazi 2,5 korisnika (prema popisu iz 2001. g.), onda ukupni broj novih stalnih i povremenih stanovnika na prostoru Vodica i Srime iznosi 34.000. Kada se tom broju pridoda 11.500 postojeih korisnika prostora, te postojei i planirani turistiki kapaciteti u turistiko-ugostiteljskim zonama od ukupno 4.500 kreveta onda se moe rei da bi ukupni kapacitet podruja obuhvaenog ovim Planom u turistikoj sezoni mogao uz navedeni nain gradnje iznositi oko 50.000 stanovnika-korisnika. 2. Ukoliko se zaustavi dosadanja tendencija izgradnje, odnosno, iskljui svaka daljnja mogunost viestambene izgradnje, te se nastavi s izgradnjom obiteljskih graevina uz primjenu uvjeta izgradnje propisanih PPUG-om (1 stambena jedinica / 200 m2 graevnog zemljita) na samostojei nain na graevnim esticama prosjene veliine od 600 m2 i sa prosjeno 3 stambene jedinice / graevini mogue je na ukupno neizgraenoj povrini graevnog zemljita izgraditi 8.500 stambenih jedinica. Dakle, ukupni kapacitet prostora iznosio bi 8.500 x 2,5 = 21.250 + 11.500 + 4.500 = 37.250 stanovnika-korisnika.
URBING
19
Gospodarstvo Daljnji znaajniji razvoj gospodarstva mogu je kako unutar graevinskih podruja naselja, tako i u gospodraskim zonama odreenim iskljuivo za smjetaj gospodarskih djelatnosti. Tako su na podruju obuhvata Plana utvrene PPUG-om Vodica slijedee gospodarske zone: Proizvodno-poslovna zona Mlievac u sjeverozapadnom dijelu Vodica, poslovna zona Kuljae u sjeveroistonom dijelu Vodica, te ugostiteljsko-turistirke zone Bristak, Punta i Olympia-Imperijal. Zona Mlievac je samo jednim manjim dijelom izgraena (oko 12 ha), te jo ima znatnog kapaciteta za smjetaj novih proizvodnih i poslovnih sadraja na povrini od oko 44 ha. Primjenom kriterija iz PPUG-a Vodica unutar zone je mogu smjetaj maksimalno 200tinjak manjih proizvodnih i poslovnih subjekata (min. veliina graevne estice od 2.000 m2) ili 100-tinjak veih takvih subjekata (min. veliina graevne estice od 4.000 m2). Zona Kuljae povrine oko 8 ha, koja se nalazi uz dravnu cestu u potpunosti je neizgraena, te se ovdje omoguuje smjetaj najvie 35 manjih poslovnih subjekata (min. veliina graevne estice od 2.000 m2) ili 70-ak veih takvih subjekata (min. veliina graevne estice od 4.000 m2). Hotelske zone Punta i Olympia-Imperijal su dovrene zone u pogledu mogunosti smjetajnih kapaciteta, dok je planirana zona Bristak na prostoru izmeu Vodica i Tribunja povrine oko 11 ha u potpunosti neizgraena. Kapacitet zone je maksimalno 900 kreveta predvienih za smjetaj u hotelima ili turistikom naselju. Zona Bristak smjetena je na vrlo povoljnoj lokaciji, obzirom na blizinu gradskog kupalita i velikog budueg portskorekreacijskog centra u njezinom zaleu. Drutvena infrastruktura Smjetaj javnih i drutvenih funkcija, te prateih javnih zelenih povrina mogu je unutar graevinskih podruja naselja Vodica i Srime. Izvan navedenih graevinskih podvina PPUG-om Vodica utvrene su tri portsko-rekreacijske zone. U sjeveroistonom dijelu Vodica planiran je portsko-rekreacijski centar na podruju Raica povrine oko 18 ha, drugi je planiran na podruju Bristaka izmeu Vodica i Tribunja povrine oko 17 ha, a trei na podruju Blata Plavu plau u povrini od oko 5 ha. Ukupna povrina portskorekreacijskih zona koje su u potpunosti neizgraene iznosi oko 40 ha. OGRANIENJA Navedene mogunosti daljnjeg razvoja naselja Vodica i Srime s prateim gospodarskim i portsko-rekreacijskim zonama imaju slijedea ogranienja kako u pogledu prostornih pokazatelja, tako i u pogledu demografskih i gospodarskih podataka: Tedencija poveanja omjera povremenog i stalnog stanovnitva u korist povremenog, obzirom da e trebati javne i drutvene sadraje, te komunalnu, energetsku i prometnu infrastrukturu dimenzionirati prema ukupnom broju korisnika u razdoblju vrnog optereenja prostora (turistika sezona). Mogunost znaajnije stambene izgradnje, a s njom i daljne poveanje broja stanovnika uvjetuje izgradnju pratee javne i drutvene infrastrukture. Prostornim planovima ireg podruja utvrena je najvea mogua bruto gustoa stanovanja, tako da za obiteljski tip izgradnje iznosi 100 st./ha, a za viestambeni tip izgradnje 160 st./ha. Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (Narodne novine, br. 128/04) utvrena su ogranienja u koritenju prostora u zatienom obalnom podruju mora.
URBING
20
Neuinkovitost sustava provoenja prostornih planova iz ega proizlaze problemi otkupa zemljita prvenstveno radi potrebe realizacije uline mree koja je jedan od bitnih preduvjeta za daljnju izgradnju naselja. Nerjeeni imovinsko-pravni odnosi koji onemoguuju raspolaganje s nekretninama, te privoenje neizgraenog graevnog zemljita planiranoj svrsi. Potreba preparcelacije odreenog broja katastarskih estica na veliine graevnih estica odreenih uvjetima iz prostornih planova. Neadekvatna ulina mrea, prvenstveno u pogledu nedovoljne irine ulica, te slijepih ulica. Nepristupano graevinsko zemljite do kojeg ne postoje ni katastrom urisani pristupni putevi, to znai da je za njegovo privoenje namjeni potrebno prethodno izraditi odgovarajue kolne pristupe. Sukladno odredbama lanka 37. Zakona o javnim cestama (Narodne novine, br. 180/04) uz dravnu cestu br. 8 odreen je obostrano njezin zatitni pojas u irini od 25 m od vanjskog ruba zemljinog pojasa te ceste. Ako se izdaje lokacijska dozvola za graenje objekata i instalacija na dravnoj cesti ili unutar zatitnog pojasa te ceste, prethodno se moraju zatraiti uvjeti Hrvatskih cesta d.o.o. Obzirom na pojavu buke du trase (planirane) dravne ceste, pogotovu nou tijekom turistike sezone, kada moe biti i vea od dozvoljene za stambene zone, prostor neposredno uz tu cestu je ogranien u pogledu izgradnje stambenih graevina, te graevina javnih i drutvenih djelatnosti. Neizgraeni sustav odvodnje otpadnih voda s ureajem za proivanje jedan je od glavnih ograniavajuih faktora, obzirom da nije mogue isputati neproiene otpadne sanitarne i oborinske vode u more. Uz sustav odvodnje, daljnja vea izgradnja, poglavito u pogledu gospodarskih sadraja ograniena je adekvatnom izgradnjom pratee komunalne, telekomunikacijske i energetske infrastrukture. U pogledu mogue rekonstrukcije postojeih graevina u povijesnoj cjelini Vodica, ograniavajui faktor je vrijednija tradicijska izgradnja koju ne bi trebalo novom interpolacijom ili rekonstrukcijom obezvrijediti. Vrijedni krajobrazni elementi graditeljske batine poput gromaa predstavljaju elemente u prostoru koje bi valjalo zatititi od potpune devastacije, te u tom pogledu predstavljaju ogranienje.
Mogunosti i ogranienja stambene izgradnje u pogledu prostornih pokazatelja najuoljiviji su na prikazu raspona povrina neizgraenih katastarskih estica (rujan 2006.) u skladu s kriterijima iz PPUG-a Vodica. Ovime su u znaajnoj mjeri predodreene: struktura, tipologija, te nain i uvjeti stambene gradnje po pojedinim prostornim cjelinama naselja. ZAKLJUAK Uslijed utvrenih ogranienja potrebno je mogunosti daljnjeg razvoja prostora naselja Vodica i Srime svesti u realne, odrive okvire razvoja. To prvenstveno znai da neizgraeni dio graevnog zemljita nije mogue sagledavati kao zemljite namjenjeno iskljuivo stambenoj izgradnji. Stoga je potrebno dio navedene povrine predvidjeti za smjetaj prateih funkcija stanovanju, pod kojima se prvenstveno podrazumijevaju: javni i drutveni sadraji, zatitne zelene i parkovne povrine, te poslovne i proizvodne djelatnosti.
URBING
21
PRIKAZ RASPONA POVRINA NEIZGRAENIH KATASTARSKIH ESTICA sukladno kriterijima iz PPUG-a Vodica
URBING
22
2.
CILJEVI PROSTORNOG UREENJA
Prostorno-planerski proces zapoinje ustanovljavanjem ciljeva koje treba planom u najveoj moguoj mjeri ostvariti. Pri tome je najvanije da utvrivanje i konana formulacija ciljeva odraava razmatranja i zajednika promiljanja svih sadanjih korisnika prostora. Ciljevi su u pravilu dugoroni, ali se utvruju i kao kratkoroni koji bi morali prostorno razrijeiti eventualne konfliktne situacije u prostoru. Prostornim ureenjem osigurava se racionalno i svrsishodno gospodarenje, zatita i upravljanje prostorom, kao osobito vrijednim i ogranienim nacionalnim dobrom. Ciljevi prostornog ureenja su odreeni uvaavajui znaaj i posebnosti prostora, mogunosti i ogranienja razvoja prostorno-gospodarske strukture naselja, te je temeljem njih utvreno budue prostorno ureenje.
2.1. Ciljevi prostornog ureenja gradskog znaaja

Osnovni cilj ovog plana je prostorno usklaivanje svih aktivnosti i procesa, te odravanje i razvijanje povoljnih uvjeta za ivot i rad ljudi na prostoru naselja, razvoj naselja, prometa, gospodarskih i drutvenih djelatnosti uz usvajanje svih specifinosti (fizikih, biolokih, demografskih, ekolokih, sociolokih itd.) razvoja koji su znaajni za ovjeka i zajednicu. Opi ciljevi prostornog razvoja na razini grada Vodica kao jedinice lokalne zajednice odnose se na optimalno koritenje prostora uz puno vrednovanje svih dijelova prostora. Za optimalni razvoj prometnog, vodoprivrednog i energetskog sustava u skladu s potrebama gospodarstva i stanovnitva, a prema materijalnim mogunostima Grada, osiguranje prostornih uvjeta potrebno je ostvariti planiranjem potrebnih koridora za smjetaj ovih sustava i njihovo povezivanje na upanijske i dravne sustave uz ouvanje prirodne i ekoloke ravnotee.
2.1.1. Demografski razvoj

Da bi se demografski razvoj, a time isto tako prostorni razvoj i ureenje podruja naselja Vodica i Srime usmjerio u pravcu racionalnog i funkcionalnog gospodarenja prostorom, te da se uspostavi ekoloka i razvojna ravnotea u prostoru treba nastojati demografski obnavljati, te i dalje stvarno poboljavati standard i kvalitetu ivljenja stanovnitva, to je vanije nego stimulirati brz i snaan porast broja stanovnika na ovom podruju.
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

Primarno u ureenju ovoga prostora je usklaivanje elja i potreba njegovih korisnika s mogunostima koje taj prostor i potencijalna gospodarska snaga pruaju. U skladu s utvrenim mogunostima i ogranienjima razvoja prostora u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje (poglavlje 1.1.6.), valjalo bi podrediti daljnji razvoj prostorne i gospodarske strukture ugostiteljsko-turistikoj djelatnosti kao glavnoj razvojnoj okosnici. U svezi s tim treba afirmirati predvienu ugostiteljsko-turistiku i
URBING
23
portsko-rekreacijsku zonu Bristak, a unutar mjeovitih zona naselja predvidjeti mogunost izgradnje manjih komplementarnih turistikih kapaciteta (apartmani) uz osnovnu stambenu namjenu. Razvoj turizma treba integrirati s revitalizacijom kulturnog identiteta (stara gradska jezgra Vodica, te pojedinana kulturna dobra). Uz osnovnu gospodarsku djelatnost ovoga prostora valja razvijati i druge komplementarne djelatnosti, s time da razmjetaj proizvodnih kapaciteta bude usmjeren u ve formiranu gospodarsku zonu Mlievac, te u planiranu poslovnu zonu Kuljae. U svezi s time prema mogunostima valjalo bi izmjestiti postojee proizvodne i komunalno-servisne pogone iz sredita naselja s preteito stambenom i mjeovitom namjenom, te ih prenamjeniti za izgradnju sadraja primjerenijih preteito stambenom okruenju. S druge strane je pak potrebno locirati i odrediti tip i veliinu proizvodnih kapaciteta u sklopu zona mjeovitih namjena.
2.1.3. Razvoj drutvene, prometne, elektroenergetske i komunalne Infrastrukture

Opi ciljevi i smjerovi unaprjeenja ureenja naselja i komunalne infrastrukture Ureenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrenih prostornih mogunosti i optimalnog iskoritenja prostora uz osiguranje prostora javnog interesa i opremanja infrastrukturom (javne povrine i komunikacije, javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura). Kontinuirano pripremati i ureivati zemljite za izgradnju, a izgradnju treba usmjeravati u programom predviena podruja, te u tome smislu pripremiti i na vrijeme rjeavati vlasniko-pravne odnose. Opremiti naselja potrebnom kvalitetnom infrastrukturom (elektroopskrba, vodoopskrba, telekomunikacije, odvodnja). Posebnu pozornost treba posvetiti ureenju zelenih i rekreacijskih povrina naselja, te ureenju dravne ceste koja prolazi kroz naselje. Ciljevi i smjerovi u razvoju drutvenih djelatnosti i portske kulture su: Jaati drutveno integrativne funkcije naselja (uprava, odgoj i obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, kultura, religija, port i drugo) radi zadovoljavanja osnovnih potreba lokalnog stanovnitva. Treba biti takvo funkcionalno ustrojstvo predkolskog odgoja i naobrazbe kao djelatnosti da potie ope poboljanje ivota (socijalizacija, proizvodnost rada, laki nastavak kolovanja i dr.) i da predvidi poveanje obuhvata djece u djejim vrtiima u skladu s demografskim kretanjima u ovom podruju. Treba uspostaviti demografski i prostorno planerski utemeljenu moguu mreu osnovnih i srednjih kola na ovom podruju na temeljima nove reforme osnovnog i srednjeg obrazovanja i zakonskih postavki. Razvoj djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi te njihov prostorni razmjetaj mora biti u skladu s ve postignutim dostignuima, s prihvaenim standardima, ali i u skladu s potrebama ovog podruja. Poticati i ubrzati izgradnju potrebnih portskih i kolskih igralita, dvorana, boalita, kuglana, biciklistikih staza i drugih portskih objekata i sadraja s ciljem irenja portskih aktivnosti i rekreacije meu svim skupinama stanovnitva.
URBING
24
Osnovni ciljevi razvoja prometnog sustava Zbog neodgovarajuih prometno-tehnikih karakteristika dijela dravne ceste br. 8 (jadranska magistrala) koja prolazi kroz Vodice potrebno je predvidjeti izmjetanje trase tako da tranzitni promet ne prolazi naseljem. Obilaznicu predvidjeti sjeverno od naselja s adekvatnim prikljucima na ulinu mreu naselja. Obzirom na neadekvatne prometne karakteristike uline mree u sreditu Vodica, potrebno je izmjestiti autobusni kolodvor iz sredita naselja na pogodniju lokaciju. Potrebno je ograniiti daljnju stihijsku izgradnju uline mree, trasiranjem novih sabirnih prometnica kojima bi se povezali dijelovi postojee i budue uline mree naselja. Planirane ulice valja trasirati du postojeih puteva ili meama estica tako da to manje utjeu na postojeu parcelaciju. Takoer je potrebno predvidjeti u neposrednoj blizini sredita naselja i kupalinih zona znaajnije javne parkiraline povrine ili garae. Uz ve postojee morske luke za javni promet i marine u Vodicama potrebno je predvidjeti sukladno prostornom planu ireg podruja manje luice za potrebe portskih i turistikih plovila, te plovila domicilnog stanovnitva. Potrebno je pribliiti potanske usluge kako mjetanima tako i povremenim korisnicima naroito u vrijeme turistike sezone kada se broj korisnika viestruko poveava. Uvoenjem novih tehnologija mrea javnih telekomunikacija treba biti osnovna infrastrukturna podrka razvoju gospodarstva, uprave, obrazovanja, kulture, zdravstva, turizma i svakako vojne i policijske zatite. Osnovni ciljevi razvoja elektroopskrbne mree U suvremenom sustavu elektrodistribucije koji je organiziran na upanijskom i gradskom nivou, na podruju obuhvata plana treba ostvariti slijedee ciljeve prostornog razvoja: Distribucijski sustav ukljuivo sa centrom za nadzor i upravljanje izgraivati odnosno prilagoavati tako da se sustav srednjeg napona postupno prebaci sa 10 kV na 20 kV; Osigurati takve uvjete da dobava elektrine energije do svakog potroaa bude sigurna, dostatna i kvalitetna; U ve izgraenim i planiranim zonama za izgradnju potrebno je zamijeniti tamo gdje jo nije, zranu elektrinu mreu podzemnim elektroenergetskim kablovima; Osnovni ciljevi razvoja komunalne infrastrutkure Sukladno projektu plinofikacije june Hrvatske, potrebno je predvidjeti mogunost izgradnje distribucijske plinoopskrbne mree u Vodicama i Srimi. Suvremeni vodoopskrbni sustav organiziran je sa proizvodnim i distribucijskim jedinicama, cjevovodima i ureajima kao upanijski sustav u okviru kojeg je potrebno na podruju Vodica i Srime ostvariti slijedee ciljeve: Osigurati zadovoljavajui kapacitet i pritisak vode u sustavu raunajui pritom na protupoarnu zatitu. Osigurati dobavu dostatne koliine vode za pie zbog neumitnog stalnog porasta potronje i mogunost prikljuenja u dijelovima naselja kojii se planiraju namijeniti stambenim i gospodarskim potrebama ili gdje se planira poveani intenzitet potronje. Otpadne vode naselja i industrije su znaajne za kvalitetu ivota i stanje prirode te se u dalnjem razdoblju u planskom ureenju prostora naselja postavljaju slijedei osnovni ciljevi: Predvidjeti uklapanje postojee kanalizacijske mree u planirani sustav odvodnje
URBING
25
otpadnih voda do sredinjeg ureaja za proiavanje otpadnih voda na lokaciji u Mrzancima. Predvidjeti mogunost sprovoenja otpadnih voda otoka Prvia na sredinji ureaj za proiavanje.
2.1.4. Ouvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja

U daljnjem razvoju naselja posebnu pozornost valja usredotoiti na ouvanje i zatitu zateene povijesne graditeljske cjeline naselja Vodica, te ostalih pojedinanih nepokretnih kulturnih dobara. Unutar navedenih dijelova naselja valja uvjetovati nain koritenja tog prostora prema smjernicama danim konzervatorskom osnovom.
2.2. Ciljevi prostornog ureenja naselja

2.2.1. Racionalno koritenje i zatita prostora u odnosu na postojei i planirani broj stanovnika, gustou stanovanja, obiljeja izgraene strukture, vrijednosti i posebnosti krajolika, prirodnih i kulturnopovijesnih i ambijentalnih cjelina
Planiranje i ureenje prostora naselja mora obuhvatiti ne samo prostor i njegovo funkcionalno ureenje, ve i sve pojave okolia koje se pojavljuju u tom prostoru (more, zrak, tlo, vegetacija) i to ne samo kao povrine nego i kao supstancu i meusobno djelovanje. Stoga je potrebno koristiti prostor i okoli tako da ne doe do njegovog nepovratnog unitenja, odnosno da se neobnovljivi i obnovljivi resursi koriste tako, da se omogui trajan i kvalitetan odriv razvoj i u vrijeme kada e ih koristiti i budue generacije. Ovo se prvenstveno odnosi na more i obalu, te vrijedne dijelove graditeljske i prirodne batine. Osnovni ciljevi koji su proizili iz detaljnog sagledavanja stanja u prostoru, te utvrivanja mogunosti i ogranienja razvoja u prostoru, a odnose se na racionalno koritenje i zatitu prostora naselja su slijedei: Zaustaviti ustanovljen proces neprimjerene izgradnje stambenih graevina. Zaustaviti tendenciju naruavanja omjera stalnog stanovnitva i povremenih korisnika prostora naselja koja ide u korist povremenog stanovnitva. Utvrditi optimalni kapacitet prostora naselja za smjetaj stalnog stanovnitva i povremenih korisnika, uz uvaavanje ustanovljenih datosti i ogranienja prostora naselja, a unutar utvrenih granica graevinskih podruja naselja. Temeljem utvrenog kapaciteta prostora potrebno je odrediti uvjete u pojedinim dijelovima naselja, sukladno poloaju i prostornim karakteristikama tih dijelova, koji bi osiguravali realno i racionalno dostizanje utvrenih ukupnih kapaciteta naselja. Propisati nunost osiguranja minimalnih uvjeta ureenja graevinskog zemljita za ostvarivanje prava na graenje stambenih, gospodarskih i drugih graevina. Na prostoru naselja potrebno je uz podruja predviena za izgradnju stambenih graevina planirati zaokrueni prostor namijenjen za razvijanje gospodarskih djelatnosti primjerenih karakteru naselja. Planska rjeenja trebaju afirmirati prepoznatljive krajobrazne elemente prostora naselja, te ih namjeniti za ureenje i oblikovanje kao prostornih markera.
URBING
26
Odrediti i afirmirati prostore koji predstavljaju kvalitetu i posebnost tradicijske gradnje, te utvrditi mjere zatite i ouvanja tih tradicijskih vrijednosti. Odrediti prostore koji su namijenjeni za izgradnju portskih graevina i sadraja. Utvrditi razvoj uline mree u naselju kako bi se osiguralo kvalitetno i sigurno odvijanje prometa unutar naselja. Sukladno utvrenoj ulinoj mrei potrebno je planirati sustav odvodnje otpadnih voda kao i sustav zbrinjavanja sanitarnih voda sukladno osjetljivosti podruja. Osigurati primjerenu zatitu od nepovoljnih utjecaja (buka, zagaenje zraka uz dravnu cestu i sl.) u cilju ouvanja ekoloke stabilnosti i podizanja kvalitete ivota mjetana.
2.2.2. Unaprjeenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture

Uz realizaciju navedenih osnovnih ciljeva prostornog ureenja naselja, odreuju se posebni ciljevi koji se odreuju u svrhu unapreenja ureenja naselja, te unapreenja komunalne i drutvene infrastrukture. Ciljevi s gledita funkcionalne organizacije naselja Ouvati i poboljati sveukupnu kvalitetu ivota stanovnika naselja, omoguavanjem raznolikih uvjeta ivota u prostorima naselja, uz odgovarajue optimalno ureenje i opremanje tih prostora urbanim sadrajima. Prostorni razvoj i ureivanje prostora naselja prvenstveno planirati i ostvarivati na do sada izgraivanim (izgraenim ili djelomino izgraenim) prostorima naselja, postupnim opremanjem i dogradnjom, te racionalnim i planskim irenjem u danas jo neizgraene dijelove naselja. Razliito oblikovati prostore naselja sukladno vrijednostima postojeih ambijenata, opremljenosti, izgledu i poloaju kao i novoplaniranih koji e se nastavljati na postojee uz prilagoavanje vrijednostima ambijenata i ukupnog prostora naselja. Ouvati i unaprjediti sve postojee (prirodnih i ljudskim djelovanjem stvorenih) vrijednosti prostora naselja. Izgradnja stambenih graevina Stanovanje, odnosno stambenu izgradnju treba planirati kroz zone iskljuive namjene za stanovanje i zone mjeovite namjene sa smjetajem poslovnih sadraja uz stanovanje. Potrebno je preteito planirati izgradnju jednoobiteljskih i vieobiteljskih stambenih graevina i to u dijelovima naselja koji svojim poloajem i ekspozicijom mogu osigurati kvalitetno stanovanje. Potrebno je odrediti razliite zone i poteze odreene tipologije i strukture izgradnje, te utvrditi posebne oblike koritenja, naina i uvjeta gradnje stambenih graevina ovisno o karakteristikama pojedine zone. Stambene zone na rubovima naselja planirati kao zone iskljuive namjene na veim graevinim esticama. Izgradnja gospodarskih graevina Gospodarske graevine treba planirati u zonama proizvodno-poslovne namjene na graevnim esticama veih povrina ovisno o potrebama tehnologija. Razvoj gospodarskih djelatnosti potrebno je omoguiti i unutar zona mjeoviteURBING
27
preteito poslovne namjene, gdje se omoguuje i izgradnja stambenih jedinica uz preteito poslovne djelatnosti. U izgraenom i preteito izgraenim dijelovima naselja omoguiti u zonama mjeovitepreteito stambene namjene otvaranje manjih poslovnih sadraja koji nisu u koliziji s preteitom stambenom namjenom. Prije svega to se odnosi na uslune i trgovake djelatnosti, te razvoj turistiko-ugostiteljske ponude.
Izgradnja graevina javnog i drutvenog standarda Odrediti prostore javne i drutvene namjene kako bi se osigurao prostor za javne funkcije koje nedostaju naseljima. Predvidjeti mogunost smjetaja nekih javnih i drutvenih funkcija i unutar zona mjeovitih namjena. Rekreacijske zone Odrediti prostore iskljuive namjene za ureenje i izgradnju portsko-rekreacijskih sadraja koji nedostaju naselju. Zelene povrine Utvrditi prostore iskljuive namjene za javne zelene povrine, te prostore koji imaju preteno zatitnu funkciju, prije svega zatitu od buke i zatitu od prekomjernog zagaenja zraka uz tranzitnu prometnicu. Utvrditi obvezu ouvanja postojeih zelenih povrina, te obvezu ureenja graevnih estica kultiviranim zelenilom. Groblje Regulirati lokaciju postojeeg groblja koje je potrebno proiriti, te planirati ureenje parkiralinih mjesta. Promet Odrediti toke prikljuka uline mree na dravnu cestu D 8, koja kao tranzitna prometnica prolazi rubom naselja, glavnu mjesnu ulicu, glavne sabirnice, sabirnice, stambeno/servisne ulice, te ostale kolno-pjeake i pjeake povrine koje ine cjeloviti sustav prometne i uline mree naselja. Definirati karakteristine minimalne poprene profile koridora prometnice, odnosno ulica. Ostala prometna, elektroenergetska i komunalna infrastruktura Sukladno utvrenom sustavu uline mree, kao i u koncepciji utvrenih kapaciteta pojedinih zona potrebno je u njihovim koridorima planirati polaganje linijskih graevina telekomunikacijske, elektroopskrbne i komunalne infrastrukture. Ouvanje identiteta naselja U cilju ouvanja povijesno kulturnog nasljea, potrebno je utvrditi zone zatite oblikovno vrijednih cjelina naselja, te obvezu zatite tradicijskih oblikovnih elemenata proelja, odnosno primjene tih elemenata prilikom rekonstrukcija postojeih graevina, odnosno prilikom interpolacija u tako odreenim zonama.
URBING
28
3.
PLAN PROSTORNOG UREENJA
3.1. Program gradnje i ureenja prostora

Ovim Planom je predviena izgradnja dosad neizgraenih povrina, upotpunjavanje izgradnjom djelomino izgraenih zona, te sanacija, odravanje, ureivanje i rekonstrukcija izgraenih dijelova naselja. STANOVANJE Najvei dio planirane izgradnje namijenjen je stanovanju unutar mjeovitih zona. Obzirom na veliki znaaj turistike djelatnosti na ovome prostoru unutar mjeovitih zona planiran je smjetaj prateih sadraja kako stalnom, tako i povremenom stanovanju. Stoga je osnovna stambena namjena nadopunjena ugostiteljskim, manjim poslovnim (trgovine, uredi, usluge), portsko rekreacijskim, te javnim i drutvenim djelatnostima, kako bi se omoguila kvalitetnija organizacija ivota i kvalitetnija turistika ponuda u komplementarnom smjetaju (apartmani). Pratee sadraje je predvieno realizirati u skladu s mjerama zatite okolia u smislu zatite od prekomjerne buke, zagaenja zraka, vibracija, opasnosti od eksplozija i poara i sl. Uz stambenu izgradnju u zonama mjeovitih namjena, Planom su odreeni i prostori iskljuive stambene namjene kao prostori mirnog stanovanja sa znaajnijim zelenim povrinama smjetenim kako unutar samih graevnih estica velikih povrina, tako i unutar javnih povrina (ulini koridori aleje, javni park). Planom je odreeno vie ovakvih zona. Najvea takva zona smjetena je u sjevernom dijelu Vodica izmeu Zatonske ulice i portsko-rekreacijske zone Raice, dok se jedna manja zona nalazi na podruju Kuljaa i druga u sjevernom dijelu Srime na Bamborovcima. Gustoa stanovanja Stambena izgradnja izvan podruja povijesne graditeljske cjeline Vodica i njezine kontaktne zone planirana je s najveom dozvoljenom neto gustoom stanovanja od 200 m2 povrine graevne estice/stambenoj jedinici (2,5 stanovnika) za obiteljski nain gradnje (1-4 SJ), odnosno 125 m2 povrine graevne estice/stambenoj jedinici (2,5 stanovnika) za viestambeni nain gradnje (5 i vie SJ). Navedena gustoa proizlazi primjenom obveza iz prostornih planova irih podruja (PP-Kupanije, PPUGVodica) kojima je odreena bruto gustoa stanovanja od 100 st/ha za obiteljski nain gradnje, te 160 st./ha za viestambeni nain gradnje. Prema slubenim statistikim podacima iz 2001. godine utvreno je da u jednoj stambenoj jedinici za stalno stanovanje boravi prosjeno 2,5 stanovnika. Sukladno tome proizlazi da bruto gustoa stanovanja kod obiteljskog naina gradnje iznosi 40 SJ/ha ili 1SJ/250 m2, odnosno kod viestambenog naina gradnje 64 SJ/ha ili 1SJ/156,25 m2. Ako se uzme u obzir da razlika izmeu bruto i neto gustoe iznosi 20% (ulice, parkovi, kole, igralita, parkiralita i dr. povrine u iroj funkciji stanovanja) onda se dobva najvea dozvoljena neto gustoa stanovanja po pojedinoj graevnoj estici od 200 m2 povrine graevne estice/stambenoj jedinici za obiteljski nain gradnje, odnosno 125 m2 povrine graevne estice/stambenoj jedinici za viestambeni nain gradnje. Obzirom na zateenu tradicionalnu vrlo usitnjenu parcelaciju povijesne graditeljske cjeline i njenog kontaknog podruja, navedena ograniavajua gustoa stanovanja ne odnosi se na taj prostor. No, s druge strane, u tom prostoru se ne planira daljnja stambena izgradnja kroz viestambeni nain gradnje. Naime, uz postojee neadekvatne pristupne puteve i ulice, te uz nemogunost (u najveem broju sluaja)
URBING
29
smjetaja potrebnih parkiralinih mjesta unutar graevnih estica svaka daljnja viestambena izgradnja preopteretila bi taj prostorno skueni prostor. Kapacitet prostora za stambenu izgradnju Analizirajui neizgraene graevne estice unutar dovrenih i preteito dovrenih dijelova naselja utvreno je da je na tom zemljitu sukladno uvjetima i nainu gradnje odreenima ovim Planom mogue izgraditi 2.600 SJ sa oko 6.500 korisnika. Samo sa izgradnjom unutar tog (u najveem dijelu) komunalno opremljenog prostora namjenjenog preteito za stambenu izgradnju, kapacitet naselja Vodica i Srime bi se poveao sa 11.500 na 18.000 korisnika, to bi bilo jednako poveanju od 56,5%. U neizgraenim dijelovima naselja povrina predviena za preteito stambenu izgradnju iznosi 1.350.000 m2. Ukoliko se ta povrina umanji za 20% koliko iznosi povrina prateih stambenih funkcija (djeje ustanove, igralita, zelenilo, ulice i pristupni putevi i sl.) dobije se povrina od 1.080.000 m2, unutar koje se smjetaju graevne estice preteito stambene gradnje. Sa planiranim obiteljskim tipom izgradnje od 200 m2 / SJ, dobiva se mogunost za izgradnju novih 5.400 SJ, dok sa viestambenim tipom izgradnje od 125 m2 / SJ, dobiva se mogunost za izgradnju novih 8.640 SJ. Realno je oekivati mjeoviti tip izgradnje, iz ega proizlazi da je na neizgraenim dijelovima naselja mogue smjestiti priblino 7.000 SJ sa 17.500 korisnika. Dakle, uz postojeih 4.600 stambenih jedinica, na prostoru Vodica i Srime mogue je smjestiti jo 2.600 + 7.000 = 9.600 novih stambenih jedinica, to zajedno iznosi 14.200 SJ, odnosno 35.500 korisnika. Kada bi se u potpunosti realizirala predviena stambena izgradnja, naselja Vodice i Srima zajedno bi trostruko poveala svoje stanovnitvo, odnosno broj korisnika. Program budue stambene izgradnje Predloenim programom stambene izgradnje potrebno je prvo popuniti Planom utvrene dovrene i preteito dovrene dijelove naselja, a tek onda krenuti sa planskom izgradnjom nedovrenih dijelova naselja. Planska izgradnja e se temeljiti na prethodno ureenom i komunalno opremljenom graevinskom zemljitu, to e znaiti da nee biti izdavanja lokacijskih dozvola, odnosno rjeenja o uvjetima gradnje za stambenu izgradnju na novoplaniranim urbanim prostorima (prostori nove regulacije) bez prethodno utvrene trase ulinog koridora utvrenog ovim Planom. Time e se sprijeiti daljnje nekontrolirano irenje naselja i preveliki trokovi na prometnom i komunalnom opremanju tako neracionalno upotrebljenog graevinskog zemljita. Na taj nain, na prostorima nove regulacije jedinica lokalne samouprave e u potpunosti kontrolirati tempo i smjerove daljnje izgradnje u ovisnosti o mogunostima otkupa zemljita za prometnu i komunalnu infrastrukturu, te njegovog komunalnog opremanja. PROSTORI IZGRADNJE GOSPODARSKIH SADRAJA Gospodarski sadraji na podruju obuhvata ovoga Plana smjeteni su kako u posebnim zonama, tako i unutar povrina mjeovitih namjena uz preteitu stambenu izgradnju. U sreditima naselja odnosno sreditima pojedinih prostornih cjelina i du obale predviena je vea koncentracija poslovnih sadraja uz pratee stanovanje. Unutar povrina mjeovitih namjena predvien je smjetaj manjih gospodarskih subjekata koji nee naruavati ivot i turistku djelatnost stambenog susjedstva, ve e ga upotpunjavati (restorani, manje uslune djelatnosti, hoteli, pansioni, prenoita i kampovi - do 50, odnosno 80 leaja i sl.). Smjetaj veih gospodarskih subjekata predvien je unutar za to posebno utvrenih zona gospodarskih namjena. Tako su utvrene zone ugostiteljsko tursitike, proizvodno-poslovne i poslovne namjene.
URBING
30
Hoteli Uz postojee hotelske zone Punta i Olympia-Imperijal planirana je nova hotelska zona na Bristaku. Najvei dozvoljeni kapacitet ove zone iznosi 900 leaja. Planom je omoguena realizacija zone kao dvije odvojene cjeline. Unutar postojeih hotelskih zona omoguava se rekonstrukcija postojeih hotelskih graevina kako bi se postigla njihova vea kategorija, ali bez mogunosti poveanja broja leaja. Postojei kamp u zoni OlympiaImperijal, predvien je za prenamjenu u pratee portsko-rekreacijske i sl. sadraje postojeem hotelskom kompleksu. Zabavni centar Kao posebna zona izdvojena od ostalog dijela naselja utvrena je zona zabavnog centra, gdje je predvien smjetaj disco kluba i slinih sadraja. Ova je zona obrubljena zelenilom i nalazi se neposredno uz sjeveroistoni ulaz u Vodice. Uz ovu zonu predvieno je vee javno parkiralite. Proizvodne i poslovne zone Najznaajnije gospodarske zone smjetene su uz tranzitnu prometnicu uz budua vorita uline mree sa tom prometnicom. Tako je u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Vodica smjetena gospodarska zona Mlievac, a na drugom sjeveroistonom dijelu Vodica zona Kuljae. Ovako smjetene zone omoguuju teretnom prometu olakani pristup, bez da se taj promet uvlai dublje u naselje i optereuje u najveem dijelu neadekvatnu ulinu mreu. Zona Mlievac je najvea gospodarska zona planirana za smjetaj proizvodnih i poslovnih sadraja na nain da se proizvodni sadraji smjetaju zapadnije od ulice Put Gaeleza i planirane tzv. zapadne obilaznice Vodica, a poslovni sadraji unutar cijele zone. Tako poslovni sadraji odvajaju proizvodne sadraje od dijelova naselja namijenjenih preteito stambenoj izgradnji. Neposredno uz stambenu namjenu, smjetaju se poslovni sadraji uslunih i trgovakih dijelatnosti, dok se komunalno-servisne djelatnosti smjetaju po dubini zone, prema proizvodnim i uz proizvodne sadraje. Uz postojeih 20-ak gospodarskih subjekata u zoni Mlievac je mogue smjestiti jo takvih 158 manjih subjekata s prosjenom veliinom graevne estice jednakom ili neto veom od 2.000 m2 ili 15-ak veih subjekata s prosjenom veliinom graevne estice jednakoj kazeti. Zona Kuljae do sada u potpunosti neizgraena, predviena je za smjetaj svih vrsta poslovnih djelatnosti. Kapacitet zone iznosi 29 manjih subjekata s prosjenom veliinom graevne estice jednakom ili neto veom od 2.000 m2 ili 4 vea subjekta s prosjenom veliinom graevne estice jednakoj kazeti. Uz ove dvije gospodarske zone znaajnija je poslovna zona Raice smjetena na glavnoj mjesnoj ulici s kapacitetom od 12-ak manjih subjekata s prosjenom veliinom graevne estice jednakom ili neto veom od 2.000 m2 ili od 1 veeg subjekta s veliinom graevne estice jednakoj kazeti/zoni. Unutar povrina s preteito stambenom izgradnjom nalazi se jo nekoliko manjih poslovnih zona s trgovakim i uslunim djelatnostima. Unutar tih zona smjetene su ve postojee poslovne graevine koje je mogue rekonstruirati.
URBING
31
JAVNA I DRUTVENA DJELATNOST Uz postojee javne i drutvene sadraje koji su najveim dijelom smjeteni u sredinjem dijelu naselja, Planom su predvieni takvi sadraji kako unutar mjeovitih namjena, tako i unutar posebnih zona. Predkolske i kolske ustanove Obzirom na predvieni porast broja stanovnika Planom je bilo potrebno rezervirati prostore za smjetaj buduih graevina osnovnih (podrunih) kola, srednje kole i djejih ustanova. Procjenjuje se da se od ukupnog broja moguih korisnika prostora - 35.500, 1/3 odnosi na stalne stanovnike, dakle 11.800 stanovnika. 8% od tog broja init e populacija od 1 - 6 godina starosti koja koristi predkolske ustanove, te 12% od tog broja init e populacija od 7 - 14 godina starosti koja koristi osnovnokolske ustanove. Uz normativ od 10-20 m2 povrine po djetetu, potrebno je osigurati (11.800 x 0,08 = 944 x 10-20 m2 =) 9.440-18.880 m2 povrine za smjetaj predkolskih ustanova. Uz normativ od 30 m2 povrine po ueniku, potrebno je osigurati (11.800 x 0,12 = 1.416 x 30 m2 =) najmanje 42.480 m2 povrine za smjetaj osnovnih kola. Tako su rezervirane dvije lokacije za smjetaj novih kola sa djejim ustanovama, te dvije lokacije za smjetaj djejih ustanova. Jedna kola sa djejom ustanovom se nalazi u sjevernom dijelu Vodica (P=19.860 m2), a druga sa djejom ustanovom u Srimi (P=16.030 m2). Prva pokriva podruje sjevernog dijela i dijela istonog dijela Vodica, druga istoni dio Vodica i Srimu, a postojea kola (P=12.230 m2) bi pokrivala zapadno i sredinje podruje Vodica. Ukupna povrina predviena za smjetaj tih kola i dvije djeje ustanove uz njih iznosi 48.120 m2. Lokacije za smjetaj zasebnih djejih ustanova odreene su na graevnim esticama u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave, s time da se planirana nalazi na krajnjem jugoistonom dijelu Srime (P=1.330 m2), dok se postojea djeja ustanova nalazi u ulici Fra P.Fropa (P=2.570 m2). Ukupna povrina predviena za smjetaj zasebnih djejih ustanova iznosi 3.900 m2. Dakle, zone iskljuive namjene za predkolske i kolske ustanove iznose 48.120 m2 + 3.900 m2 = 52.020 m2, te su time ispunjeni minimalni normativi u povrini od 51.920 m2. Na podruju Doina planiran je smjetaj graevine srednje kole. Crkve i pastoralni centri Planom su odreene tri lokacije za smjetaj novih pastoralnih centara i crkava. Dvije su u podruju Satblinci-Kuljae, a jedna je na krajnjem jugositonom dijelu Srime. PORT I REKREACIJA Za ostvarivanje programa javnih potreba u portu i drugih uvjeta za razvijanje portskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora svim uzrastima stalnog i povremenog stanovnitva predviene su portsko rekreacijske povrine. Izgradnjom novih portskih i rekreativnih objekata (igralita i graevina) uz one postojee obuhvatila bi se djelatnost portskih udruga, organiziranje i odravanje portskih natjecanja i priredbi, te obavljanje strunih poslova u portu. Najvei dio ovih povrina koristit e se najintenzivnije tijekom turistike sezone, te je prema turistikim potrebama i odreen smjetaj i povrina portsko rekreacijskih zona. Osim predvienih portsko-rekreacijskih sadraja kao prateih sadraja hotelskih kompleksa i stambene izgradnje, Planom je predvien smjetaj znaajnijih portsko rekreacijskih sadraja u dva vea portsko rekreacijska centra. Jedan je na podruju Bristaka, a drugi u podruju Raica. Uz sve vrste portskih graevina i igralita unutar ovih zona omoguen je i smjetaj po jednog hotela-ljeilita sa najveim moguim kapacitetom od 80 leaja.
URBING
32
OBALNO PODRUJE Uz ve ureene kupaline zone, marine i luke, predvieno je ureenje obale kao ureenih kupalita (plaa) na nain da e se odabrati rjeenje ureenja plaa kojim e se u najveoj moguoj mjeri zadrati prirodno stanje morskog dna u kontaktu s obalom, tako da se nasipavanje obale i morskog dna ogranii samo na one prostore, gdje je to nuno u odnosu na potrebe korisnika prostora i prirodne karakteristike terena. Takoer, je predvieno ureenje morskih luka za plovila stalnog i povremenog stanovnitva, portskih, turistikih i ribarskih brodica lociranih u Srimi, Lovetovu i u akvatoriju Vodica. Predvieno je povezivanje svih vanijih ugostiteljsko turistikih, portsko rekreacijskih, javnih i drutvenih sadraja, kupalita, te povijesne jezgre Vodica ureenjem duobalne etnice. JAVNE ZELENE POVRINE Unutar izgraene strukture naselja predviene su javne zelene povrine kao javni parkovi. Planirana je jedna znaajnija javna parkovna povrina uz lokaciju budue osnovne (podrune) kole i djeje ustanove u sjevernom dijelu naselja Vodica, gdje tvori zajedno s tim javnim drutvenim funkcijama sredite tog dijela naselja. Takoer, znaajne slobodne povrine (negradive) odreene su za zatitno zelenilo, a to se prvenstveno odnosi na zatitu mjeovitih preteito stambenih zona prema sjevernoj obilaznici. U zatitno zelenilo ubrajaju se i negradive povrine (povrine izvan graevinskog podruja) koje se zadravaju kao dio prirodnog krajobraza u naselju, a nalaze se u krajnjem istonom dijelu Vodica, te krajnjem jugoistonom dijelu Srime. Za napomenuti je da se unutar portskorekreacijskih i ugostiteljsko-turistikih zona predviaju znatne zelene povrine koje e se hortikulturno urediti kao javne parkovne povrine. No, sam raspored zelenih povrina je neujednaen iz razloga to je vrlo teko bilo ostvariti takve povrine unutar dovrenih i preteito dovrenih dijelova naselja. GROBLJE Na prostoru Pudarica smjeteno je Vodiko groblje, kome je namjenjena uloga sredinjeg gradskog groblja. Ovim Planom obuhvaeno je samo ovo groblje obzirom da se Srimsko groblje nalazi izvan obuhvata Plana. Ukupna potrebna povrina groblja za podruje obuhvata odreena je prema normativu od 0,4 ha na 1.000 stanovnika i iznosi od 3,4 do 3,6 ha. Obzirom da e se u budue koristiti i groblja u Tribunju i Srimi, predvieno proirenje groblja u Vodicama zadovoljavat e potrebe ukopa i za postplansko razdoblje.
3.2. Osnovna namjena prostora

Osnovna podjela prostora obuhvaenog Planom je ona na kopneni i morski, odnosno priobalni dio. Najvei dio prostora zauzima kopneni dio. Morski dio je obuhvaen u najveem dijelu u dubinu od oko 100 m (plae) od planirane duobalne etnice, a planiran je za smjetaj morskih luka i kupalinih rekreacijskih sadraja. Pod morskim dijelom ovoga Plana podrazumijevaju se sve povrine juno od koridora obalne etnice, osim graevine Vodianke u uvali V. Vrulje i javnog parkiralita ispred stare kole. Dakle, u morski dio pripada i priobalni prostor koji se izgradnjom luka i kupalita namjerava proiriti na raun mora. Stoga je u ukupnu povrinu obuhvata Plana uraunata i povrina tog morskog, odnosno priobalnog dijela naselja.
URBING
33
Obzirom na planiranu gradnju, prostor je podijeljen na povrine namijenjene izgradnji i na tzv. negradive povrine. Tzv. "negradive povrine predstavljaju javne parkovne, zatitne zelene, rekreacijske i kupaline povrine unutar kojih se ne omoguuje vea izgradnja, ve minimalno neophodna za njihovo funkcioniranje unutar urbane matrice naselja. Povrine namijenjene izgradnji podijeljene su u nekoliko osnovnih namjena, a to su: stambena, mjeovita, javna i drutvena, gospodarska, portsko rekreativna, te groblje, infrastrukturne povrine i luka podruja. STAMBENA NAMJENA Povrine stambene namjene (oznaka S) predstavljaju dijelove naselja predviene za tzv. eskluzivni tip izgradnje stambenih graevina na velikim graevnim esticama, gdje je uz osnovne stambene graevine omoguena izgradnja samo graevina predkolske namjene i manjih portsko rekreacijskih graevina. MJEOVITE NAMJENE Povrine predviene za mjeovitu namjenu podijeljene su u dvije kategorije; mjeovitu preteito stambenu namjenu i mjeovitu preteito poslovnu namjenu, unutar kojih se omoguuje vea fleksibilnost u smislu smjetaja graevina razliitih meusobno dopunjujuih namjena. Zone mjeovite preteito stambene namjene (oznaka M1) zauzimaju najvei dio povrina unutar kojih je predviena izgradnja stambenih graevina sa smjetajem stambenih jedinica stalnog i povremenog stanovanja (apartmani). Obzirom na stambeno turistiku namjenu stambenih jedinica (apartmani za iznajmljivanje) unutar ovih zona predvien je i smjetaj prateih komplementarnih, manjih portsko rekreacijskih, te poslovnih (uredskih, uslunih i trgovakih) i ugostiteljskih sadraja. Poslovne i ugostiteljske sadraje je predvieno smjestiti u prizemnoj ili podrumskoj etai osnovne stambene graevine ili unutar poslovnih graevina na zasebnim graevnim esticama. Povrinama mjeovite preteito poslovne namjene (oznaka M2) naznaeni su potezi urbaniteta. Naime unutar tih povrina predviena je vea koncentracija poslovnih, ugostiteljskih, javnih i drutvenih sadraja, a uz koje je omoguen smjetaj i stambenih jedinica (stanovi za stalno i povremeno stanovanje) na katnim etaama graevina. Najvei dio ovih povrina smjeten je uz glavne gradske prometne i turistike tokove, te sredita naselja, odnosno prostornih cjelina. JAVNA I DRUTVENA NAMJENA Osim povrina mjeovitih namjena unutar kojih je mogue smjestiti odreene javne i drutvene sadraje, predviene su i zasebne povrine za smjetaj takvih graevina, kako samo za odreenu vrstu graevine /upravnu (oznaka D1), socijalnu (oznaka D2), zdravstvenu (oznaka D3), predkolsku (oznaka D4), kolsku (oznaka D5), kulturnu (oznaka D7) i vjersku (oznaka D8)/, tako i za sve vrste takvih graevina (oznaka D). GOSPODARSKE NAMJENE Povrine predviene za gospodarsku namjenu podijeljene su u tri osnovne kategorije; proizvodnu, poslovnu i ugostiteljsko turistiku namjenu. Povrine proizvodne namjene (oznaka I) smjetene su unutar gospodarske proizvodnoposlovne zone Mlievac na sjeverozapadnom ulazu u grad podalje od povrina stambene i mjeovite preteito stambene namjene, a namijenjene su za smjetaj pogona i
URBING
34
skladita industrijske i zanatske proizvodnje, te trgovakih, uslunih i komunalno-servisnih sadraja. Uz mjeovite zone i povrine proizvodne namjene unutar kojih su smjeteni odreeni poslovni sadraji, predviene su i povrine namijenjene iskljuivo poslovnim sadrajima. Tako je unutar povrina poslovnih namjena oznake K predvien smjetaj svih vrsta poslovnih graevina (uslune, trgovake i komunalno-servisne), dok je unutar povrina oznaenih oznakama K1 i K2 predvien smjetaj samo uslunih i trgovakih djelatnosti, te se takve povrine nalaze unutar preteito stambenih zona ili u njihovom kontaktnom prostoru. Smjetaj hotela predvien je unutar povrina ugostiteljsko turistike namjene oznake T1. Uz postojee hotelske zone Punta i Olympia-Imperijal, predviena je i realizacija ugostiteljsko turistike zone Bristak izmeu Tribunja i Vodica. PORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA portsko rekreacijske sadraje uz ve postojee zone hotela, planirane su vee portsko rekreacijske zone "Bristak" i "Raice" unutar kojih je predviena izgradnja portskih graevina svih vrsta (oznaka R1). Na podruju od Punte do Bristaka planirana je rekreacijska zona (oznaka R2) koja e se urediti kao negradiva zelena povrina namijenjena rekreacijskim aktivnostima (trim staza, sunalite, badminton i sl.). Vei dio obale odreen je za izgradnju ureenih kupalita (oznaka R3). GROBLJE Unutar podruja obuhvata ovoga urbanistikog plana odreena je zona gradskog groblja (oznaka G) kojom se rezervira prostor za proirenje postojeeg groblja u skladu s potrebama za novim ukopnim mjestima. INFRASTRUKTURNE POVRINE Ovim planom su naznaeni infrastrukturni koridori kojima su obrubljene pojedine zone. Time su odreeni znaajniji gradski ulini koridori unutar kojih je predviena izgradnja ulica i prateih prometnih graevina, objakata i ureaja (autobusna stajalita, parkiralita i sl.), te telekomunikacijskih, elektroenergetskih i komunalnih infrastrukturnih linijskih graevina. Osim ovih, naznaene su i infrastrukturne povrine (oznaka IS) predviene za smjetaj trafostanice Vodice, javnih parkiralita i benzinskih postaja. JAVNE I ZATITNE ZELENE POVRINE Uz gradive povrine naselja, odreene su i tzv. negradive javne i zatitne zelene povrine koje su podijeljene na zatitne zelene povrine (oznaka Z) i javne parkovne povrine (oznaka Z1). Unutar zatitnih zelenih povrina najveim dijelom se nalaze povrine prirodnog krajobraza uvuenog u gradsko tkivo unutar kojih je uz sadnju autohtonog zelenila omoguena i izgradnja infrastrukturnih i rekreacijskih graevina. Unutar javnih parkovnih povrina omoguena je izgradnja samo podzemnih infrastrukturnih graevina, djejih igralita i parkovnih paviljona. MORSKE LUKE Morske luke su morski i s morem neposredno povezani kopneni prostori s izgraenim i neizgraenim obalama, lukobranima, ureajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zatitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladitenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i
URBING
35
doradu robe, te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u meusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnolokoj svezi. Na podruju Plana predvieno je ureenje luke otovrene za javni promet u Vodicama, portskih luka u akvatoriju Vodica, te u uvalama Lovetovo i Vrulje u Srimi, kao i rekonstrukcija postojee marine u Vodicama, te izgradnja nove u Srimi. VODNE POVRINE Vodne povrine predstavljaju koridor javnog vodnog dobra - bujinog toka na podruju Bristaka.
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, nain koritenja i ureenje povrina

Tablica 4. - Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina
planska oznaka
NAMJENA
POVRINA ha 57,59 342,71 11,78 8,74 39,63 22,93 23,47 0,68 24,15 42,84 4,12 45,94 92,90 3,87 35,65 39,52 4,11 0,97 33,73 89,24 768,00 686,50 81,50 % 7,5 44,6 1,5 1,1 5,2 3,0 3,1 12,1 5,1 0,5 0,1 4,4 11,6 100,0 89,4 10,6
S STAMBENA M1 mjeovita preteito stambena M2 mjeovita preteito poslovna D JAVNA I DRUTVENA K POSLOVNA I-K PROIZVODNA (proizvodno-poslovna) hoteli T1 zabavni centar T4 T UGOSTITELJSKO TURISTIKA port R1 rekreacija R2 kupalita R3 R PORTSKO REKREACIJSKA javne parkovne povrine Z1 zatitne zelene povrine Z Z ZELENE POVRINE G GROBLJE V VODNE POVRINE L MORSKE LUKE IS INFRASTRUKTURNE POVRINE UKUPNO Kopneni dio Morski dio
URBING
36
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRINA

4% 1% 0% 5% 12% 7%
12% 3% 3% 5% 1% 2%
45%
S STAMBENA M2 PRETEITO POSLOVNA K POSLOVNA T UGOSTITELJSKO TURISTIKA Z ZELENE POVRINE G GROBLJE IS INFRASTRUKTURNE POVRINE
M1 PRETEITO STAMBENA D JAVNA I DRUTVENA I PROIZVODNA (proizvodno-poslovna) R PORTSKO REKREACIJSKA V VODNE POVRINE L MORSKE LUKE
3.4. Prometna i ulina mrea

Prometnu mreu naselja ine sustavi kopnenog i pomorskog prometa. Sustav kopnenog prometa ini ulina mrea naselja sa ostalim prometnim povrinama kao to su: autobusni kolodvor, javna parkiralita / garae, benzinske postaje i sl, dok sustav pomorskog prometa ini mrea morskih luka.
3.4.1. Kopneni promet

OBILAZINCA VODICA TRANZITNA PROMETNICA Prostornim planovima irih podruja utvrena je obveza izmjetanja dijela dravne ceste br. 8 - Jadranske magistrale iz naselja Vodica, tako da planirana dionica te ceste tvori buduu obilaznicu Vodica. Ovim Planom je to prihvaeno na nain da je prometnica prikazana naelno najveim dijelom izvan obuhvata Plana. Naime, konana trasa obilaznice bit e utvrena idejnim projektom, te je ovim Planom utvrena juna granica njezinog planskog koridora, koja ujedno predstavlja i samu granicu obuhvata Plana. U sagledavanju kopnenog promnetnog sustava naselja, ova cesta ima tranzitni karakter, te samo tangira prostor obuhvata Plana. Dio dravne ceste kroz naselje time e postati cestom nieg ranga (upanijska cesta). ULINA MREA NASELJA Osnovna ulina mrea naselja povezana je na gradski, upanijski i dravni prometni
URBING
37
sustav preko navedene tranzitne prometnice u tri toke. Prva je na krajnjem sjeverozapadu od strane Zadra, druga je na pravcu autocesta-vorite Pirovac Okit Vodice i trea u zoni Kujaa od strane ibenika. Obzirom na znaaj, ulinu mreu naselja ine glavne mjesne ulice, glavne sabirnice, sabirnice, servisne i stambene ulice, kolnopjeake ulice, te kolno-pjeake i pjeake povrine. Ulina mrea naselja utvrena je ulinim koridorima unutar kojih je uz smjetaj ulica i prateih prometnih objekata predvien i smjetaj parkiralita, autobusnih stajalita, pjeakih i biciklistikih staza, zatitnih zelenih povrina i sl. irine ulinih koridora odreene su karakteristinim poprenim profilima na nain da se u neizgraenim dijelovima naselja najmanja obvezatno potuje utvrena najmanja dozvoljena irina. U dovrenim i preteito dovrenim dijelovima naselja, prikazane irine ulinih koridora bilo bi poeljno ostvariti prilikom njihove rekonstrukcije. Glavne mjesne ulice Na ove tri toke postavljene su glavne okosnice uline mree glavne mjesne ulice, koje promet sprovode dalje u ulinu mreu naselja. Glavnu mjesnu ulicu sjevernog dijela Vodica koja povezuje zapadno i istono vorite na tranzitnoj prometnici ini sadanja dionica dravne ceste br. 8. Glavnu mjesnu ulicu, a ujedno i obilaznicu zapadnog dijela Vodica ini najveim dijelom planirana trasa prometnice na pravcu Okit-Mlievac-ObroveMrzanci. Za trasu obilaznice zapadnog dijela Vodica odabrana je trasa iz prostornog plana ureenja grada prikazana kao alternativna trasa planirane upanijske ceste, dok je najvei dio trase prikazane u tom planu kao planirane upanijske ceste utvren kao sabirna ulica tog dijela naselja. Navedenom obilaznicom promet se iz smjera Okita i podruja proizvodno-poslovne zone Mlievaca sprovodi neposredno prema turistiko-rekracijskoj zoni Bristak i Tribunju. Glavna mjesna ulica Srime i istonog dijela Vodica, ini postojea upanijska cesta br. 6087. Sabirnice Na glavne mjesne ulice nadovezuju se glavne sabirnice (dvosmjerne ulice) koje predstavljaju due kontinuirane prometne pravce. One sabiru promet uline mree pojedine prostorno-funkcionalne cjeline naselja. Ostale sabirnice ine najveim dijelom dvosmjerne ulice koje su okosnica uline mree pojedinog dijela naselja tako da sabiru promet i sprovode ga prema glavnim sabirnim i mjesnim ulicama. Samo izuzetno u ve dovrenim dijelovima naselja za sabirnice su odreene i jednosmjerne ulice. Ostale ulice Osnovu uline mree ine stambene, servisne (u gospodarskim zonama) i kolno-pjeake ulice koje prema svojim dimenzijama koridora mogu biti dvosmjerne ili jednosmjerne. Naime, mnoge postojee ulice koje trenutano egzistiraju kao dvosmjerne, nemaju potrebnih tehnikih karakteristika da bi zaista mogle provoditi promet u oba smjera. Stoga ih je planski bilo potrebno tretirati kao jednosmjerne s ureenim nogostupom ili bez njega. Znaajan dio postojeih ulica planski je bilo mogue sagledavati samo kao kolno-pjeake povrine, jer ih nije mogue urediti na nain da imaju najmanju propisanu irinu prometnog traka i uz njega nogostup. S druge pak strane u neizgraenim dijelovima naselja predvienim za smjetaj eskluzivnih stambenih etvrti (velike graevne estice) predvieni su raskoniji koridori ulica aleja, sa zelenim zatitnim povrinama (drvoredi) i obostranim nogostupima. Ostale javne prometne povrine Uz ulice, Planom su prikazane i znaajnije pjeake i kolno-pjeake povrine, kao to su: trgovi i uliice u povijesnoj graditeljskoj cjelini Vodica, pjeake staze i duobalna etnica.
URBING
38
Ureenje duobalne etnice predvieno je du cijele obale unutar podruja obuhvata ime bi se povezali svi sadraji uz obalu i neposredno u zaleu (kupalita, portskorekreacijske, ugostiteljsko turistike i javne zelene povrine, povijesna graditeljska cjelina Vodica). S tim u svezi dio kolnih povrina izmeu ugostiteljsko turistikih zona Punta i Olympia-Imperijal koji prolazi Obalom Matice Hrvatske predvien je za koritenje pod posebnim reimom, naroito u ljetnoj sezoni, kao kolno-pjeaka povrina. Uz pjeake, predvieno je da obalnu etnicu koriste turistika (el. vlak), dostavna i interventna vozila, te biciklisti. Ostale javne prometne povrine (ulice, pristupni putevi i pjeake povrine) koje nisu prikazane ovim Planom, predviene su unutar povrina odreenih namjena, a bit e odreene u postupku ishoenja lokacijskih dozvola, odnosno rjeenja o uvjetima gradnje ili detaljnim planovima ureenja. JAVNA PARKIRALITA / GARAE Uz osnovnu ulinu mreu predloene su lokacije veih javnih parkiralinih povrina ili garaa. Obzirom na problem prometa u mirovanju u turistikoj sezoni, javne parkiraline povrine su mahom locirane u blizini kupalita i sredita naselja, gdje je iskazana njihova najvea potreba. Dio javnih parkiralinih povrina mogue je predvidjeti za dvonamjensko koritenje. Naime, tako da se ureena i kao igralita malih portova tijekom vanturistike sezone koriste za portsko-rekreacijsku namjenu. Planom se omoguuje organiziranje javnih parkiralita ili garaa i unutar povrina drugih namjena na lokacijama, gdje ih je mogue realizirati. JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ Javni gradski prijevoz odvija se autobusnim linijama, kojima se ovo podruje povezuje kako sa upanijskim sreditem ibenikom, tako i sa susjednim sreditima jedinica lokalne samouprave. Razmjetaj autobusnih stajalita meumjesnih autobusnih linija (ibenikSrima-Vodice-Tribunj-Murter) predvien je na sabirnim i glavnim mjesnim ulicama na lokacijama koje imaju dobru vezu sa sreditima naselja, te ugostiteljsko turistikim zonama. Planom je predvieno izmjetanje autobusnog kolodvora iz ueg sredinjeg dijela Vodica na lokaciju uz glavnu mjesnu ulicu, sadanju jadransku magistralu. BENZINSKE POSTAJE Planom su utvrene povrine unutar kojih je omoguen smjetaj benzinskih postaja, jedna je lokacija postojee benzinske postaje u sreditu naselja na glavnoj mjesnoj ulici u pravcu ibenika, povrine za smjetaj planiranih benzinskih postaja utvrene su u zoni istonog planiranog raskrija glavne mjesne ulice i tranzitne prometnice unutar zatitnih zelenih povrina, te povrina infrastrukturnih sustava i poslovne namjene.
3.4.2. Pomorski promet

Stoerna toka pomorskog prometa naselja je luka otovrena za javni promet upanijskog znaaja smjetena u akvatoriju luke Vodica. Preko nje se ostvaruje pomorska putnika linija upanijskog znaaja koja povezuje Vodice s okolnim priobalnim i otonim naseljima (Tribunj, Prvi epurine, Prvi Luka, Zlarin, ibenik). U istom akvatoriju je smjetena i luka nautikog turizma, te privezita za plovila stalnog i povremenog stanovnitva. Sukladno predvienom porastu ukupnog broja korisnika ovoga prostora, stvara se i potreba za smjetajem veeg broja vezova za plovila. Kako bi se u akvatoriju Vodica (potez izmeu
URBING
39
zona Punte i Olympia-Imperijal) omoguio smjetaj luke otvorene za javni promet, luke nautikog tuirzma marine i privezita, planirano je prestrukturiranje akvatorija na slijedei nain: - Luka nautikog turizma se djelomino izmjeta tako da ostaje unutar postojeih kapaciteta od 415 vezova, dok e se njezin zapadni dio uz obalu prenamjeniti u portsku luku predvienu za smjetaj portskih plovila. - Postojea luica u uvali V. Vrulje planirana je kao portska luka koja se proiruje du etalita I. Maurania. - Akvatorij sredinjeg dijela luke Vodice ispred Obale Matice hrvatske prenamjenjuje se u portsku luku. - Akvatorij ispred Obale V. Nazora predvien je za smjetaj luke otvorene za javni promet, te za smjetaj javnog parkiralita koje e se realizirati nasipavanjem mora. Osim lukog podruja u akvatoriju Vodica, predviena su i dva luka podruja u akvatoriju Srime. U uvali Lovetovo planirana je portska luka, tako da se postojea luica rekonstruira i proiri. U uvali Vrulje u sreditu Srime, predvieno je luko podruje unutar kojeg e biti smjetena luka nautikog turizma - marina kapaciteta od najvie 40 vezova, te portska luka.
3.5. Infrastrukturna mrea

3.5.1. Javne telekomunikacije
Kako bi se ostvario predvieni standard od 50 prikljuaka na 100 stanovnika u fiksnoj telefoniji do 2015. godine predvieno je proirenje postojeih kapaciteta sa 3.840 na 4.500 prikljuaka fiksne telefonije. Stoga je planirano proirenje vorne AT centrale u Vodicama na 5.000 prikljuaka, te je planirana izgradnja krajnje AT centrale u Srimi sa 700 prikljuaka. U razvoju javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljanje pokrivanja, poveanja kapaciteta mrea i uvoenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedeih generacija). U skladu s navedenim planovima, uz postojee i trenutno planirane lokacije osnovnih postaja, na podruju Plana, predviena je izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja smjetanjem antena na antenske stupove i/ili na krovne prihvate.
3.5.2. Plinoopskrba
Planirana plinopskrba Vodica i Srime temelji se na Studiji i idejnom projektu plinskog sustava grada Vodica1 u kojem su razmatrana priobalna naselja Tribunj, Vodice i Srima. Plinski distributivni sustav Vodica i Srime napajat e se iz mjealita, odnosno planirane mjerno-regulacijske stanice smjetene na samom ulazu u Vodice iz smjera Okita ili u gospodarskoj zoni Mlievac. Osnovu distribucijske plinopskrbne mree naselja inio bi plinovod poloen u koridoru ulice Put Gaeleza, a od Magistrale bi se dalje ravao na dvije strane. Jedan plinovod bi iao u koridoru ulice 1. primorske ete i G.A.Kukure prema
Studija i idejni projekt plinskog sustava grada Vodica, energetski institut Hrvoje Poar, Rober Bonjak, dipl.ing., Zagreb, oujak 2004.
URBING
1
40
Tribunju sa odvojkom prema sreditu Vodica, a drugi u koridoru Magistrale i dalje ulicama L.A.Kabalera-Put V.Lisinskog-Srima I. sa odvojkom prema Artini. Na ove znaajnije plinovode veu se ostali cjevovodi plinoopskrbne distribucijske mree.
3.5.3. Elektroopskrba
Obzirom na predloeni program izgradnje i ureenja povrina naselja Vodice i Srima odreen je i razvoj budue elektroopskrbne mree. Analizom potreba konzumnog podruja kako unutar obuhvata ovoga urbanistikog plana, tako i za podruje ugostiteljsko turistike zone D. Srima Jadrija proizlazi potreba za realizacijom novog transformatorskog postrojenja 30/20(10) kV u dvije etape. Ukupna snaga ove trafsotanice bi iznosila 8 MVA. Lokacija planirane trafostanice predviena je u istonom dijelu Srime uz prometnicu Srima - Jadranska magistrala. TS Srima koja bi bila spojena na elektroopskrbni sustav upanije putem 30 kV kabela s TS Vodice u Mlievcu, te 30 kV dalekovodom s TS 220/110/30 Bilice. Takoer je predviena potreba rekonstrukcije trafostanice 30/10(20) kV Vodice smjetene u Mlievcu u trafostanicu 110/30/10(20) kV, te kabliranja postojeih 30 kV dalekovoda na prostoru, gdje je predviena izgradnja. Nastavno na ove dvije trafostanice nadovezuje se elektroopskrbna 10(20) kV mrea trafostanica i kabela u naselju. Uz ve postojee 10/0,4 kV trafostanice ovisno o planiranim potrebama predvia se izgradnja novih 10(20)/0,4 kV trafostanica.
3.5.4. Vodoopskrba
Sukladno potrebama konzuma dograivat e se postojea vodoopskrbna mrea naselja. Za napomenuti je da je u Srimi planiran spoj budueg magistralnog cjevovoda sa postojeim putem kojeg e se vodom opskrbljivati otoci Zmajan, Kaprije i irje. Kako bi se ovo realiziralo planirana je izgradnja crpne stanice na obalnom prostoru Srime unutar zatitnih zelenih povrina ulinog koridora.
3.5.5. Zatita od tetnog dijelovanja voda

U sluaju da doe do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljita i drugih slinih tetnih pojava, te posredno do ugroavanja ivota i zdravlja ljudi i njihove imovine ili poremeaja u vodnom reimu, zatita od tetnog djelovanja povremenih bujinih vodotokova i oborinskih odvodnih kanala e se provoditi izgradnjom zatitnih i regulacijskih vodnih graevina, odnosno tehnikim i gospodarskim odravanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zatitnih vodnih graevina koje se provodi prema programu ureenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehnikog odravanja, te radova graenja, uz bujine vodotoke treba osigurati inundacijski pojas minimalne irine od 5,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba estice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se moe onemoguiti izgradnja i odravanje vodnih graevina, na bilo koji nain umanjiti protonost korita i pogorati vodni reim, te poveati stupanj ugroenosti od tetnog djelovanja vodotoka. Posebno se inundacijski pojas moe smanjiti do 3,0 m irine, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Svaki vlasnik, odnosno
URBING
41
korisnik objekta ili parcele smjetene uz korito vodotoka ili esticu javno vodno dobro duan je omoguiti nesmetano izvravanje radova na ienju i odravanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne graevine ili njeni spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu mo vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvoenja radova ne smije niti privremeno odlagati bili kakvi materijal u korito vodotoka. Postojea neregulirana korita povremenih bujinih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na nain da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge povrinske vode do uljeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predvienim Zakonom o vodama. Projektno rjeenje ureenja korita sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na esticu "javno vodno dobro" iz razloga izbjegavanja imovinsko planskoj dokumentaciji, a koje e istovremeno omoguiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka, te odravanje i ienje istog. Dimenzioniranje korita treba izvriti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidrolokih mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda. Na mjestima gdje trasa prometnice popreno prelazi preko bujinih vodotoka i odvodnih kanala predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji e nesmetano propustiti mjerodavne protoke. Ukoliko je potrebno predvidjeti i rekonstrukciju postojeih propusta zbog male propusne moi ili dotrajalosti. Takoer treba predvidjeti oblaganje uljeva i izljeva novoprojektiranih ili rekonstruirani propusta u duini min. 3,0 m, odnosno izraditi tehniko rjeenje eventualnog uputanja "istih" oborinskih voda u korita vodotoka kojim e se osigurati zatita korita od erozije i neometan protok vodotoka. Detalje uputanja oborinskih voda investitor treba usuglasiti sa strunim slubama Hrvatskih voda. Tijekom izvoenja radova potrebno je osigurati neometan protok kroz korito vodotoka. Na mjestima gdje prometnica prelazi preko reguliranog korita vodotoka (preteno obloeno korito, betonska kineta i sl.) konstrukciju i dimenzije osnovnih elemenata mosta ili propusta sa svim pripadnim instalacijama treba odrediti na nain kojim se ne bi umanjio projektirani slobodni profil korita, kojim e se osigurati statika stabilnost postojee betonske kinete, zidova ili obaloutvrde, odnosno kojim se nee poremetiti postojei vodni reim. Os mosta ili propusta postaviti to okomitije na uzdunu os korita, a irina istog treba biti dovoljna za prijelaz planirani vozila. Konstrukcijsko se rjeenje mosta ili propusta treba funkcionalno i estetski uklopiti u sadanje i budue urbanistiko rjeenje tog prostora. Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacije, vodovoda, elektrini i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim prateim objektima uzduno unutar korita vodotoka, odnosno estice javnog vodnog dobra nije doputeno. Voenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom e se osigurati statika i hidraulika stabilnost reguliranog korita, te nesmetano odravanje ili budua rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba estice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduu regulaciju. U samo odreenim sluajevima udaljenost polaganja se moe smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno. Popreni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogunosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti popreno i po mogunosti to okomitije na uzdunu os korita. Ukoliko instalacije prolaze ispod korita, investitor je duan mjesta prijelaza osigurati na nain da je uvue u betonski blok ija e gornja kota biti 0,50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog
URBING
42
dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubina iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa strunom slubom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloenog korita vodotoka ili kanala, izvriti obnovu obloge identinim materijalom i na isti nain. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetili povrinsko otjecanje.
3.5.6. Odvodnja otpadnih voda

U skladu sa Studijom zatite voda ibensko-kninske upanije2 izraeno je Idejno rjeenje kanalizacijskog sustava3 koje je ugraeno u ovaj Plan. Za napomenuti je, da e planiranim sustavom odvodnje otpadnih voda biti obuhvaen i prostor izvan obuhvata ovoga plana, a to su: naselje Tribunj, planirana ugostiteljsko turistika zona Srima Jadrija, planirana portsko rekreacijska zona Rastovci, svetite Okit, te kroz alternativno rjeenje i otok Prvi. Stoga su u predviene kapacitete uraunati i oni zone Srima Jadrija, Rastovaca, Okita i otoka Prvia. Iz toga proizlazi da se cjelokupni sustav za odvodnju otpadnih voda proraunava na broj ekvivalentnih stanovnika4 u turistikoj sezoni od najmanje 40.000. Odabran je razdjelni kanalizacijski sustav koji podrazumijeva zaseban zatvoreni kanalizacijski sustav za sanitarno-feklane vode, te odvojeni sustav odvodnje oborinskih voda (zatvorenom ili otvorenom kanalizacijskom mreom). Ovakav kanalizacijski sustav omoguava etapnost izvoenja, tako da je mogue prvo odvesti najzagaenije vode. Time iziskuje manja poetna ulaganja u odnosu na mjeoviti sustav, jer je mogue realizirati samo kanale za sanitarno-fekalnu vodu, a kasnije kako napreduje realizacija vodonepropusnih gradskih povrina i kanale za oborinsku vodu, najprije otvoreni, a zatim zatvoreni. Jedna od prednosti ovakvog sustava je i ta to preoptereenje mree oborinskim vodama ne izaziva izlijevanje otpadnih voda na ulice i podrumske prostorije graevina. Obzirom da se oborinske vode ne odvode do ureaja za proiavanje predvieno je da se s veih javnih parkiralinih i drugih prometnih povrina oborinske vode uputaju u more preko mastolova i pjeskolova. Za cjelokupni kanalizacijski sustav predvien je sredinji ureaj za proiavanje otpadnih voda. Lokacija ovog ureaja odreena je izvan obuhvata plana na podruju Mrzanaca. Predviena je realizacija ureaja za proiavanje u dvije etape, odnosno veliine (2 x 20.000 ES), s time da se ve u prvoj etapi realizira prvi stupanj proiavanja i podmorski ispust. Za vee potencijalne i postojee zagaivae predvieno je prikljuenje na kanalizacijski sustav nakon to svoje otpadne vode predtretmanom proiste na nivo standardnih kuanskih otpadnih voda. Uz realizaciju sredinjeg ureaja za proiavanje i gradskog kanalizacijskog sustava, potrebno je voditi rauna o sanaciji zateenih pojedinanih sustava odvodnje s ispustima u more (ugostiteljsko turistike zone Punta i Olympia-Imperijal, te gradska jezgra Vodica), te sabirnih jama pojedinanih graevina.
2 3 4
Hidroing d.o.o., Osijek, Hidroprojekt-ing d.o.o., Zagreb, travanj 1999. Hidroing d.o.o., split, Zdenko elan, dipl.ing.gra., travanj 2007. Jedinica optereenja za izraavanje kapaciteta ureaja za proiavanje, a omjer je BPK5 i vrijednosti koja otpada na jednog stanovnika, a iznosi 60 g kisika na dan. URBING
43
3.6. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora

3.6.1. Uvjeti i nain gradnje
OBLICI KORITENJA Prema obliku koritenja i dovrenosti prostora, dijelovi naselja su razlueni na: dovrene i preteito dovrene dijelove naselja, dijelove naselja predviene za rekonstrukciju, odnosno promjenu koritenja radi poboljanja funkcionalnosti i nedovrene dijelove naselja. Dovreni i preteito dovreni dijelovi naselja predstavljaju prostore naselja koji su u najveem dijelu izgraeni i komunalno opremljeni. Ureenje dovrenih dijelova naselja predvieno je rekonstrukcijama i sanacijama, dok je ureenje preteito dovrenih dijelova naselja uz rekonstrukcije i sanacije predvieno interpoliranjem novim graevinama. Pojedini izgraeni dijelovi naselja su predvieni za promjenu koritenja radi poboljanja funkcionalnosti. Tako je predviena prenamjena prostora autobusnog kolodvora kada isti bude premjeten na novu lokaciju. Na mjestu autobusnog kolodvora se predvia izgradnja javnog parkiralita ili javne garae sa poslovnom ili poslovno-stambenom graevinom. Takoer je predviena i prenamjena prostora autokampa Imperijal u prostor predvien za pratee sadraje hotelskom kompleksu (port i rekreacija, wellnes i sl.). u Doinama je predviena prenamjena prostora skladita graevnog materijala u poslovne sadraje (mogunost smjetaja gradske trnice) s obvezatnim smjetajem javnog parkiralita ili javne garae. Nedovreni dijelovi naselja predstavljaju neizgraene prostore predviene za novu izgradnju i komunalno opremanje. Istaknuti su posebni dijelovi neizgraenih prostora kao prostori nove regulacije, koje je mogue realizirati tek po utvrenim ulinim koridorima. Time se osigurava etapno i plansko popunjavanje novih neizgraenih prostora naselja. OPI I POSEBNI UVJETI UREENJA PROSTORA Planom su utvreni opi i posebni uvjeti ureenja prostora. Opi uvjeti ureenja prostora primjenjuju se za sve vrste graevina, dok se posebnim uvjetima propisuju uvjeti specifini za pojedinu vrstu graevina, odnosno zahvata u prostoru. Opim i posebnim uvjetima ureenja prostora utvreni su: oblik, veliina i izgraenost graevne estice, smjetaj graevina na graevnoj estici, visina i oblikovanje graevina, ureenje ograda i graevne estice i prikljukak graevne estice i graevina na prometnu, elektroenergetsku i komunalnu infrastrukturu. itav prostor naselja razdijeljen je na manje prostorne jedinice koje su grupirane u skupine sa zajednikim: tipom, nainom i uvjetima gradnje koji se sastoje od: tipom gradnje (jednoobiteljski, vieobiteljski, viestambeni), nainom gradnje (samostojei, dvojni, skupni) i
URBING
44
uvjetima gradnje (veliina i izgraenost graevnih estica, smjetaj graevina na graevnoj estici, visina graevina, smjetajni kapaciteti i dr.)
TIP GRADNJE Za stambenu izgradnju koja je predviena u najveem dijelu naselja, odreeni su obiteljski i viestambeni tipovi gradnje. Pod obiteljskim tipom gradnje se smatraju jednoobiteljske (1-2 SJ) i vieobiteljske (3-4 SJ) graevine s najveom ukupnom GBP od 400 m2. Najvea doputena Gst obiteljskog tipa gradnje izvan prostora povijesne graditeljske cjeline i njenog kontaknog podruja iznosi 125 st./ha, to znai da na 1 SJ otpada najmanje 200 m2 povrine graevne estice. Pod viestambenim tipom gradnje se smatraju stambene graevine s vie od 4 stambene jedinice koje je mogue smjestiti izvan prostora povijesne graditeljske cjeline i njenog kontaknog podruja unutar povrina mjeovitih namjena s time da graevna estica ima neposredan pristup sa ulice iji karakteristini popreni profil nije manji od poprenog profila oznake I. Najvea doputena Gst viestambenog tipa gradnje iznosi 200 st./ha, to znai da na 1 SJ otpada najmanje 125 m2 povrine graevne estice. NAIN GRADNJE Odreena su tri osnovna naina gradnje graevina: Samostojei nain gradnje (SS) predstavlja smjetaj graevine na graevnoj estici na nain da je udaljena od granica graevne estice za udaljenost propisanu ovim Planom. Dvojni nain gradnje (D) predstavlja smjetaj graevine na graevnoj estici na nain da se jednom svojom stranom prislanja na graevnu meu susjedne graevne estice, odnosno uz susjednu graevinu s kojom tvori dvojnu graevinu. Skupni nain gradnje (S) predstavlja smjetaj graevine na graevnoj estici na nain da se s dvije strane prislanja na graevne mee susjednih graevnih estica, odnosno uz susjedne graevine s kojiima tvori skupnu graevinu. Krajnja graevina u sklopu skupne graevine predstavlja graevinu graenu na dvojni nain. Obzirom na vrlo sloenu urbanu sturkturu i usitnjenu parcelaciju na prostoru povijesne graditeljske cjeline Vodica i njezinog kontakntnog podruja predviena je rekonstrukcija i dogradnja na sva tri naina gradnje. Sa udaljavanjem od sredinjeg prostora Vodica smanjuje se i gustoa stanovanja koju adekvatno prati i nain gradnje, tako da je u preteito dovrenim dijelovima naselja bliim sreditu dozvoljena gradnja na dvojni i samostojei nain, dok je u najveem dijelu preteito dovrenog i neizgraenog prostora dozvoljena iskljuivo izgradnja na samostojei nain. Za graevine viestambenog tipa gradnje predviena je iskljuivo gradnja na samostojei nain. OSNOVNI UVJETI GRADNJE Veliina graevnih estica U ovisnosti o namjeni graevine, te tipu i nainu njene gradnje odreena je najmanja i najvea doputena povrina, te najmanja dozvoljena irina graevne estice na kojoj se omoguuje smjetaj graevine. Najmanje veliine graevnih estica za stambenu izgradnju utvrene su u povijesnoj graditeljskoj cjelini Vodica i njenom kontaktnom
URBING
45
podruju, a najvee u nedovrenim dijelovima naselja u zonama iskljuive stambene namjene. Izgraenost graevnih estica Izgraenost graevne estice odreena je koeficijentom izgraenosti koji predstavlja odnos izgraene povrine zemljita pod graevinama i ukupne povrine graevne estice. Izgraenost graevnih estica namjenjenih preteito stambenoj izgradnji proporcijalno se smanjuje s udaljenou od sredita naselja. Visina graevina Visina graevina utvrena je u ovisnosti o njihovoj namjeni i tipu gradnje, a kod stambenih graevina se smanjuje proporcionalno s udaljenou od sredita naselja. Preteita najvia dozvoljena visina obiteljskih stambenih graevina iznosi tri nadzemne etae (prizemlje, kat i potkrovlje), a za viestambene graevine etiri nadzemne etae (prizemlje, dva kata i potkrovlje). Najvie graevine predstavljaju postojee graevine hotelskih kompleksa sa najveom dozvoljenom visinom od 6 nadzemnih etaa (prizemlje, etiri kata i potkrovlje).
3.6.2. Mjere zatite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturnopovijesnih i ambijentalnih cjelina

PRIRODNA BATINA Na podruju obuhvata ovoga urbanistikog plana nema zatienih niti registriranih dijelova prirodne batine. No znaajniji dio negradivog prostora odnosi se na dijelove prirodnog i kultirivranog krajobraza, odnosno vrlo vrijednog obalnog podruja. Obzirom na prevladavajui urbani karakter prostora najvei dio obale predvien je za kupalita, te luke i privezita. Kako bi se zatito ovaj vrlo vrijedan prostor i njegov ekosustav (podmorje) potrebno je sve zahvate (nasipavanje i dr.) u tom prostoru provesti putem detaljnih planova ureenja. GRADITELJSKA BATINA Planom su obuhvaena slijedea nepokretna kulturna dobra i kulturno povijesne vrijednosti: - Povijesna graditeljska cjelina gradskog naselja Vodica (status: R), - Povijesna civilna graevina oria kula iz 16. st. (status: R), - Povijesna sakrlana graevina crkva sv. Kria iz 15. st. na Punti (status: E), - Povijesna sakralna graevina upska crkva sv. Kria u Vodicama (status: R) i - Spomen (memorijalni) objekt na Obali V. Nazora u Vodicama (status: E). Zatienim graevinama i dijelovima naselja, kod kojih su utvrena svojstva kulturnog dobra i na koje se obvezatno primjenjuju sve odredbe Zakona o ouvanju i zatiti kulturnih dobara5, smatraju se sve graevine koje imaju status zatite R (kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara). Za sve evidentirane kulturno-povijesne vrijednosti (oznaka E), preporuka je ovog Plana daljnja valorizacija unutar zasebnog programa od strane nadlenih slubi i utvrivanje prijedloga za zatitu sukladno posebnom propisu, koji omoguuje predstavnikom tijelu grada da proglasi zatieno kulturno dobro lokalnog znaaja na svome podruju, a nain zatite e se utvrditi uz prethodnu suglasnost nadlene Uprave za zatitu kulturne batine.
5
Narodne novine, br. 69/99, 151/03 i 157/03
URBING
46
Povijesna graditeljska cjelina obuhvaa osobito vrijedna podruja urbane strukture sa poveanom koncentracijom kulturno-povijesnih elemenata u kojima je dosegnut najvii stupanj arhitektonsko-urbanistike kvalitete i stilskog oblikovanja na podruju naselja Vodice. U povijesnoj graditeljskoj cjelini obvezna je potpuna zatita povijesne matrice, graevinske strukture i supstance, te arhitektonsko stilskih oblika, te su u skladu s time propisane slijedee smjernice i uvjeti: - odravanje, popravci i obnova graevina, - restitucija i rekonstrukcija graevine ili dijelova graevine ije je povijesno stanje (izgled i obrada proelja, pokrov, gabariti i sl.) narueno neadekvatnim zahvatima, - adaptacije i prenamjene povijesnih graevina ili njihovih dijelova u mjeri u kojoj ne naruavaju postojei arhitektonsko-urbanistiki integritet graevine i graevne estice, te osiguravaju bolje odravanje graevine, - obvezatno preoblikovanje graevina prikazanih u grafikom dijelu Plana, koje bitno naruavaju arhitektonsko-urbanistiki sklad povijesne jezgre, - interpolacija novom izgradnjom na lokacijama prikazanim u grafikom dijelu Plana, radi upotpunjavanja prostorne slike, uline fronte i sl. Uvjet je potivanje bitnih odrednica povijesno-urbanog i graditeljskog okruenja, te kvalitetno arhitektonsko rjeenje. Nova izgradnja mogua je, ako pri tom ne ugroava integritet bliskih povijesnih graevina ili urbani ambijent, - iznimno se doputa rekonstrukcija postojeih ili izgradnja zamjenskih osnovnih graevina, te pomonih graevina u duhu organizacije i prostornih mogunosti pojedine graevne estice, - ureenje i odravanje javnih, osobito hortikulturno ureenih povrina u skladu sa karakterom povijesno stilskog okruenja. Zakonom o ouvanju i zatiti kulturnih dobara propisanom postupku (konzervatorski uvjeti, miljenja, suglasnosti) podlijeu: - svi graevinski i obrtniki zahvati na graevinama i njihovom okruenju - urbana oprema (javna rasvjeta, reklame, ograde i sl.), - namjena ili prenamjena prostora unutar i oko graevina, - ureenje javnih povrina, - ureenje graevnih estica i dvorita (hortikulturno ili parterno) i - zahvati na komunalnoj infrastrukturi. Kontaktno podruje povijesne graditeljske cjeline uspostavljeno je za dijelove grada koji su graevnim intervencijama izgubili svoju povijesnu i arhitektonsko-ambijentalnu vrijednost, meutim ine kontakt povijesne graditeljske cjeline sa novim dijelovima grada ili su vani prilazni pravci prema povijesnoj jezgri. U ovim zonama je potrebno ouvati mjerilo i oblikovno ih ujednaiti kako bi bile u funkciji prilaza najvrednijoj gradskoj strukturi. Kao najmanja granica zatite pojedinane povijesne graevine (objekta) utvrene ovim Planom odreuje se pripadna graevna estica ili njen povijesni vrijedni dio kako je prikazano u grafikom dijelu Plana. Sve graevinske i druge intervencije na nepokretnom kultrunom dobru i u njegovoj neposrednoj blizini podlijeu upravnom postupku, tj. potrebno je temeljem odgovarajue tehnike dokumentacije kojoj e po potrebi prethoditi konzervatorsko-restauratorski istrani radovi, ishoditi posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole) i prethodno odobrenje (u postupku izdavanja graevinske dozvole) nadlenog konzervatorskog odjela.
URBING
47
U podrujima kojim se ovim Planom, predvia izgradnja graevina, a prostor nije izgraen i priveden namjeni temeljem dosadanjih prostornih planova, obvezuje se nositelj zahvata da tijekom izrade istranih radova koji prethode procjeni utjecaja na okoli osigura arheoloko istraivanje, rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheolokih nalaza u prostoru i njihova valorizacija, odnosno da investitor izgradnje na takovom prostoru ima obavezu obaviti arheoloka istraivanja ili sondiranja prema uputama konzervatorskog odjela i da u sluaju veoma vanog arheolokog nalaza moe doi do izmjene projekta ili njegove prilagodbe radi prezentacije nalaza), ako se istraeni prostori obvezno prezentiraju in situ, a projekti konzervacije i prezentacije nalaza moraju se prilagoditi i planovi i projekti izgradnje graevina i objekata i ureivanja zemljita. Najvei dio negradivih povrina je kultivirani krajobraz kojeg karakteriziraju u najveoj mjeri suhozidine (gromae). Kao tipini element kultiviranog krajobraza primorja potrebno je gromae ukomponirati u oblikovanje naselja, tako da se u najveoj mjeri zadre (npr. kao dijelovi ograda graevnih estica).
3.7. Sprjeavanje nepovoljnih utjecaja na okoli

Zatita okolia je cjelovito ouvanje kakvoe okolia, ouvanje prirodnih zajednica, racionalno koritenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji nain za okoli, kao osnovni uvjet zdravog i odrivog razvoja. Sprjeavanje nepovoljnih utjecaja na okoli postie se praenjem, sprjeavanjem, ograniavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoli, te poticanjem uporabe proizvoda i koritenje proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoli. Potrebno je imati uravnoteen odnos zatite okolia i gospodarskog razvoja, te sprovoditi sanaciju ve ugroenih dijelova okolia. Zatita okolia podrazumijeva planiranje i koritenje prostora, tako da se u njemu osigurava ivljenje i gospodarski razvoj uz istovremenu brigu za trajno ouvanje razvojnih potencijala. Prostorno planiranje je jedan od znaajnijih instrumenata zatite okolia, te stoga pravilno planiranje i usmjeravanje ukupnih aktivnosti na odreenom prostoru bitno sprjeavaju naruavanja kvalitete okolia, odnosno pospjeuju njegovo unaprjeenje. Planiranje gospodarenja okoliem je dio prostornog planiranja, a potrebno je zbog iznalaenja najefikasnijeg i odrivog koritenja izvora i mogunosti sagledavanja svih sastavnica koje utjeu na stanje u prostoru. Ovim Planom utvruju se ciljevi i interesi koji se na podruju obuhvata trebaju ostvariti vodei rauna da koritenje prostora osigura sanaciju, zatitu i unaprjeenje stanja okolia. Sukladno Zakonu o zatiti okolia u ovom planu su ugraene mjere zatite okolia od utjecaja do sada koritenih objekata, te od svih vidova ve prisutnog i eventualnog budueg oneienja. MJERE ZATITE ZRAKA Na podruju obuhvata Plana, zrak je do sada bio neznatno oneien. Na oneienje zraka najvie utjee tranzitni promet, te pojedine gospodarske graevine unutar i u blizini mjeovitih preteito stambenih zona. Kako bi se izbjeglo oneienje zraka predviene su slijedee mjere zatite:
URBING
48
Povijesnu jezgru treba to je mogue vie rasteretiti od prometa, osim prometa interventnim, dostavnim i slubenim vozilima, te vozilima stanara i zaposlenika. Izmjetanje tranzitnog prometa iz naselja izgradnjom obilaznih prometnica (sjeverna i tzv. Zapadna obilaznica Vodica). Loita na kruta i tekua goriva potrebno je koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora, te ih postupno zamijeniti sustavom grijanja na plin kada se izgradi plinoopskrban distribucijska mrea. U neizgraenim dijelovima naselja su odreene javne zelene povrine (javni parkovi, uline aleje i zatitne zelene povrine), te zelene povrine unutar graevnih estica koje e uz estetsku vrijednost imati i funkciju regeneratora kisika. U zonama mjeovite namjene dozvoljen je smjetaj onih poslovnih djelatnosti kod kojih se ne javljaju posljedice tetne po ljudsko zdravlje u pogledu oneienja zraka i irenja neugodnih mirisa. Na podruju Plana dozvoljava se smjetaj samo onih proizvodnih graevina i kompleksa koji u svom sastavnom dijelu imaju ureaje za proiavanje zraka. MJERE POSTUPANJA S OTPADOM Odvojeno skupljanje otpada ija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti (papir, staklo, baterije, kovine, drvo, bioloki otpad, ambalani otpad). Izdvajanje opasnog iz komunalnog i tehnolokog otpada. MJERE ZATITE OD BUKE U zonama mjeovite namjene dozvoljen je smjetaj onih poslovnih djelatnosti kod kojih se ne javljaju posljedice tetne po ljudsko zdravlje u pogledu buke. Sanacija podruja ugroenih bukom. Odreivanje predvienih razina buke u skladu s najviim doputenim razinama buke za odreenu namjenu prostora.6 Izmjetanje tranzitnog i teretnog prometa iz sredinjeg podruja Vodica i stambenih zona izgradnjom obilaznice. MJERE ZATITE MORA Izgradnjom razdijelnog sustava odvodnje otpadnih voda sa sredinjim ureajem za proiavanje sanitarno-fekalnih voda oneienost mora e se smanjiti na minimum, tako da more u podruju naselja bude u kategoriji pogodno za rekreaciju. Do izgradnje sustava omoguuje se izgradnja graevina kapaciteta veeg od 10 E.S. i proizvodnih graevina uz uvjet da e za potrebe njihovih otpadnih voda izgrade zasebni ureaji za proiavanje. Predvidjeti mjere zatite od oneienja mora u postojeoj i planiranoj marini, kao i u ostalim lukama. OSTALE MJERE ZATITE U zonama mjeovite namjene dozvoljen je smjetaj onih poslovnih djelatnosti kod kojih se ne javljaju posljedice tetne po ljudsko zdravlje u pogledu vibracija, radioaktivnih emisija, opasnosti od eksplozija i sl. U cilju zatite graana od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti utvrena je potreba osiguranja sklonita za zatitu i sklanjanje ljudi i tvarnih dobara.
Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine, br. 37/90)
URBING
49
U cilju zatite od poara i zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti odreeni su posebni uvjeti gradnje sukladno posebnim propisima.7 U svrhu efikasne zatite od moguih potresa neophodno je konstrukcije svih graevina planiranih za izgradnju na podruju inteziteta potresa VII i vie stupnjeva po MCS ljestvici uskladiti s posebnim propisima za navedene seizmike zone. PROCJENA UTJECAJA NA OKOLI Kao znaajna mjera sprjeavanja nepovoljnih utjecaja na okoli je obveza provedbe procjene utjecaja na okoli za zahvate u prostoru za koje se oekuje da bi svojim djelovanjem mogli znatno ugroziti okoli. Obveza procjene utjecaja na okoli utvrena je za graevine, odnosno zahvate u prostoru koji su odreeni posebnim propisom, te prostornim planom upanije.
Zakon o zatiti od poara (Narodne novine, br. 58/93), Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureivanju prostora (Narodne novine, br. 29/83, 36/85 i 42/86).
URBING
50
II. ODREDBE ZA PROVOENJE
URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICA I SRIME II. ODREDBE ZA PROVOENJE

lanak 1. lanak 2. lanak 3. lanak 4.
Napomena: Numeracija lanaka Odredbi za provoenje prostornog plana sukladna je onoj u Odluci o donoenju prostornog plana radi usporedivosti.
lanak 5. (1) U smislu ovih odredbi za provoenje, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju slijedee znaenje i to za: Graevine: Osnovna graevina je graevina namjene koja je osnovna ili preteita unutar povrine odreene namjene. Preteitost namjene osnovne graevine odreuje se natpolovinim udjelom odreene namjene u njezinoj ukupnoj GBP. Pomona graevina je graevina koju je mogue smjestiti na istoj graevnoj estici s osnovnom graevinom, a namijenjena je smjetaju njezinih dopunskih sadraja koji slue njezinoj redovnoj uporabi. Pomone graevine su: garae za osobna vozila, drvarnice, spremita, nadstrenice, kotlovnice za kruto i tekue gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje, ljetne kuhinje i sl. Pratea graevina je graevina ija namjena nije preteita unutar povrine odreene namjene, a smjeta se na istoj graevnoj estici s osnovnom graevinom i namijenjena je smjetaju njezinih prateih sadraja. Graevinska brutto povrina (u nastavku: GBP) graevine je zbroj povrina mjerenih u razini podova svih dijelova (Po, Su, Pr, K, Pk) graevine ukljuivo povrine loa, balkona i terasa, odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uraunavanju obloge, obzide i parapete i ograde. Stambena jedinica (SJ) predstavlja funkcionalni skup prostorija namijenjenih za stalno ili povremeno stanovanje smjetenih unutar stambene ili stambenoposlovne graevine. Prosjeni broj korisnika stambene jedince iznosi 2,5. Najvea etana visina graevine (u nastavku: Emax.) oznauje najvei dozvoljeni broj etaa graevine. Visina (u nastavku: Vmax.) oznauje najveu dozvoljenu visinu graevine u metrima, mjerena od konano zaravnanog i ureenog terena uz proelje graevine na njegovom najniem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije prizemlja ili zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, ija visina ne moe biti vea od 1,2 m. Ukupna visina graevine oznauje visinu graevine izmjerenu od konano zaravnanog i ureenog terena na njegovom najniem dijelu uz proelje graevine do najvie toke krova (sljemena). Interpolacija je u smislu ovog Plana gradnja graevine na neizgraenoj graevnoj estici unutar dovrenog i preteito dovrenog dijela naselja pri emu su okolnim postojeim graevinama odreeni regulacijski i graevinski pravci i ne podrazumijeva nuno interpolaciju graevine izmeu dvije susjedne graevine. Samostojei nain gradnje (u nastavku: SS) predstavlja smjetaj graevine na graevnoj estici na nain da je udaljena od granica graevne estice za udaljenost propisanu ovim Planom. Dvojni nain gradnje (u nastavku: D) predstavlja smjetaj graevine na graevnoj estici na nain da se jednom svojom stranom prislanja na graevnu meu susjedne graevne estice, odnosno uz susjednu graevinu s kojom tvori dvojnu graevinu. Skupni nain gradnje (u nastavku: S) predstavlja smjetaj graevine na
URBING
51
graevnoj estici na nain da se s dvije strane prislanja na graevne mee susjednih graevnih estica, odnosno uz susjedne graevine s kojiima tvori skupnu graevinu. Krajnja graevina u sklopu skupne graevine predstavlja graevinu graenu na dvojni nain. Ureenje dijelova graevina: Etaa oznauje dijelove graevine (podrum, suteren, prizemlje, kati potkrovlje). Najvea visina etae za obraun visine graevine, mjerena izmeu gornjih kota meuetanih konstrukcija, iznosi: za stambene etae do 3,5 m, za poslovne etae do 4,5 m, iznimno, za osiguranje kolnog pristupa za intervencijska i dostavna vozila, najvea visina prizemne etae iznosi 4,5 m. Broj etaa na kosom terenu odreuje se na nioj strani terena. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Suteren (Su) je dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konano zaravnan i ureen teren uz proelje graevine, odnosno da je najmanje jednim svojim proeljem izvan terena. Prizemlje (Pr) je dio graevine iji se prostor nalazi neposredno na povrini, odnosno najvie 1,5 m iznad konano zaravnanog i ureenog terena mjereno na najnioj toki uz proelje graevine ili iji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). Kat (1, 2 ...) je dio graevine iji se prostor nalazi izmeu dva poda iznad prizemlja. Potkrovlje (Pk) je dio graevine iji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata ili prizemlja i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krovita. Najvee mogue dimenzije potkrovlja odreene su visinom nadozida od 1,2 m, te visinom sljemena krovita od 4,5 m mjerenih od gornje kote podne konstrukcije potkrovlja. Krovna kuica i tradicionalni luminar su dijelovi krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine kose krovne plohe. Tavan je dio graevine iskljuivo ispod kosog krovita, a iznad stropne konstrukcije etae, bez nadozida s minimalnim otvorima za svjetlo i prozraivanje. Balkoni i loe su dijelovi graevine u nadzemnim etaama, konzolno izbaeni izvan gabarita prizemne etae ili podruma, s time da; balkoni predstavljaju otvorene dijelove graevine, a loe predstavljaju otvorene i natkrivene dijelove graevine. Ureenje graevne estice i povrina: Kazeta je prostorna cjelina istovjetne namjene i uvjeta smjetaja i naina gradnje omeena ulinim koridorima utvrenim ovim Planom. Najmanja ili najvea povrina graevne estice (u nastavku: Pmin. ili Pmax.) je povrina odreena uvjetima smjetaja i nainom graenja utvrenim ovim Planom. Koeficijent izgraenosti graevne estice (u nastavku: kig) je odnos izgraene povrine zemljita pod graevinama i ukupne povrine graevne estice, s time da se pod izgraenom povrinom zemljita podrazumijeva vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova graevina osim balkona i krovnih istaka (streha), na graevnu esticu, ukljuivi terase, odnosno dijelove terasa u prizemlju graevine kada su iste, odnosno isti konstruktivni dio podzemne etae. Uvjetima smjetaja i nainom gradnje odreenim ovim Planom utvreni su
URBING
52
najvei i najmanji kig (u nastavku: max.kig i min.kig). Koeficijent iskoritenosti graevne estice (u nastavku: kis) je odnos ukupne GBP graevina i povrine graevne estice. Uvjetima smjetaja i nainom gradnje odreenim ovim Planom utvren je najvei kis (u nastavku: max.kis) Gradivi dio graevne estice je povrina graevne estice predviena za smjetaj graevina, a odreena je opim i posebnim uvjetima za ureenje prostora u pogledu najmanjih udaljenosti graevina od granica graevne estice. irina graevne estice jest udaljenost izmeu granica graevne estice okomitih na javnu prometnu povrinu na koju se graevna estica prikljuuje, odnosno na regulacijski pravac, a mjerena je na graevnom pravcu. Dubina graevne estice jest udaljenost od regulacijskog pravca do najblieg dijela suprotne granice graevne estice. Mea jest granica susjednih graevnih estica uz koje se smjetaju graevine na udaljenost 3,0 m i manjoj od nje. Graevni pravac je zamiljeni pravac na kojem se obvezatno smjeta dio osnovne graevine ili najmanje dvije najistaknutije toke proelja osnovne graevine, a odreen je u odnosu na regulacijski pravac. Regulacijski pravac je pravac povuen granicom koja razgraniuje povrinu postojeeg prometnog koridora/trase (javne prometne povrine) u dovrenim i preteito dovrenim dijelovima naselja, odnosno povrinu planiranog prometnog koridora (javne prometne povrine) u nedovrenim dijelovima naselja od povrina graevnih estica. Neto gustoa stanovanja (Gst.) je odnos broja stanovnika i zbroja povrina graevnih estica za stambene graevine, a ini 125% bruto gustoe stanovanja (Gbst.). Planirana granica pomorskog dobra (u nastavku: PGPD) je crta koja razgraniuje povrinu lukih podruja i kupalita od ostalih povrina na kopnu utvrenih ovim Planom. Zakonske i podzakonske propise: Zakon je vaei zakonski propis iz podruja prostornog ureenja i planiranja. Posebni propis je vaei zakonski ili podzakonski propis kojim se regulira podruje pojedine djelatnosti iz konteksta odredbi. Detaljni plan ureenja (u nastavku: DPU) je prostorni plan ueg podruja ija je obveza izrade i obuhvat odreen ovim Planom.
(2) Izrazi koji se u ovom Planu koriste za osobe u mukom rodu, su neutralni i odnose se na muke i enske osobe.
1. Opi uvjeti ureenja prostora

lanak 6. (1) Ureivanje prostora, bilo izgradnjom graevina ili ureenjem zemljita, te obavljanjem drugih radova na povrini, odnosno iznad ili ispod povrine zemlje, kojima se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati u skladu s opim i posebnim uvjetima, te mjerama; zatite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i graevina i ambijentalnih vrijednosti, sprjeavanja nepovoljnih utjecaja na okoli i provedbe Plana.
URBING
53
(2) Posebnim uvjetima ureenja prostora smatraju se uvjeti; odreivanja i razgraniavanja povrina javnih i drugih namjena smjetaja i naina gradnje graevina gospodarskih djelatnosti, smjetaja i naina gradnje graevina javnih i drutvenih djelatnosti, smjetaja i naina gradnje portsko rekreacijskih graevina, smjetaja i naina gradnje stambenih graevina, ureenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroenergetske i komunalne mree s pripadajuim objektima i povrinama, te ureenja javnih zelenih povrina. (3) Opi i posebni uvjeti za ureenje prostora odreuju se: oblikom, veliinom i izgraenou graevne estice, smjetajem graevina na graevnoj estici, visinom i oblikovanjem graevina, ureenjem ograda i graevne estice i prikljukom graevne estice i graevina na prometnu, elektroenergetsku i komunalnu infrastrukturu, te drugim elementima vanim za zahvat u prostoru.
1.1. Oblik, veliina i izgraenost graevne estice

lanak 7. (1) Graevna estica mora imati povrinu i oblik koji omoguava njeno funkcionalno i racionalno koritenje i izgradnju u skladu s odredbama za provoenje Plana. (2) U dovrenim i preteito dovrenim dijelovima naselja, na lokacijama, gdje ne postoji mogunost formiranja najmanje propisane graevne estice (interpolacije), kada su susjedne graevne estice u ulinom potezu ve izgraene, dozvoljava se smjetaj graevina i na graevnoj estici povrine i/ili irine do 20% manje od najmanje propisane posebnim uvjetima uz potivanje ostalih posebnih uvjeta za ureenje prostora. (3) GBP na graevnim esticama izvan podruja graditeljske povijesne cjeline i njezinog kontaktnog podruja ne moe biti manja od 60,0 m2. (4) Dozvoljava se smjetaj graevina i na graevnoj estici povrine i irine za 20% manje od najmanje propisane posebnim uvjetima uz potivanje ostalih posebnih uvjeta za ureenje prostora ukoliko se povrina i irina graevnih estica umanjuje formiranjem ulinih koridora utvrenih ovim Planom, a iste imaju neposredan pristup na ulini koridor.
1.2. Smjetaj graevina na graevnoj estici

lanak 8. Graevine se na graevnoj estici u odnosu na graevine na susjednim graevnim
URBING
54
esticama ili u odnosu na druge graevine na istoj graevnoj estici mogu smjestiti na SS, D ili S nain. lanak 9. (1) Graevine koje se na graevnoj estici izvan povijesne graditeljske cjeline i njezinog kontaktnog podruja smjetaju na SS nain, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od mee, dok se spremnici goriva i sabirne jame, kao i graevine koje se smjetaju na SS nain unutar povijesne graditeljske cjeline i njezinog kontaktnog podruja mogu smjestiti na manjoj udaljenosti, ali ne manjoj od 1,0 m od mee. (2) Iznimno od prethodnog stavka, u dovrenim i preteito dovrenim dijelovima naselja izvan povijesne graditeljske cjeline i njezinog kontaktnog podruja, pri rekonstrukciji postojee graevine ili pri njezinoj zamjeni novom graevinom dozvoljava se zadravanje postojee udaljenosti od mee ukoliko ista nije manja od 2,0 m. (3) Na dijelu graevine koja je smjetena na graevnoj estici izvan povijesne graditeljske cjeline i njezinog kontaktnog podruja na udaljenosti manjoj od 3,0 m od mee, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori, osim ako se na susjednoj graevnoj estici nalazi javna povrina (javni put, zelenilo i sl.). (4) Otvorima se u smislu prethodnog stavka ne smatraju ostakljenja neprozirnim staklom najvee veliine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najireg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije mogue ostvariti vizualni kontakt. lanak 10. Graevine koje se na susjednim graevnim esticama smjetaju meusobno na dvojni nain ine arhitektonsku cjelinu dvojnu graevinu, na nain da se na mei meusobno prislanjaju jednom svojom stranom u duini od najmanje 60%. lanak 11. Graevine koje se smjetaju na susjednim graevnim esticama na skupni nain ine arhitektonsku cjelinu skupnu graevinu, na nain da se na meama meusobno prislanjaju svojim dvijema stranama u duini od najmanje po 60%. lanak 12. (1) Udaljenost graevine od vanjskog ruba uline ograde (regulacijskog pravca) ne moe biti manja od 5,0 m. (2) Izuzetno od prethodnog stavka, u dovrenim i preteito dovrenim dijelovima naselja, ako su postojee graevine na susjednim graevnim esticama smjetene na regulacijskom pravcu ili na manjoj udaljenosti od propisane u prethodnom stavku, moe se za gradnju nove graevine dozvoliti izgradnja na regulacijskom pravcu, odnosno na manjoj udaljenosti od propisane. lanak 13. (1) U sluaju izgradnje graevina na mei ili na meusobnoj udaljenosti manjoj od 4,0 m potrebno je tehnikom dokumentacijom dokazati: - da je konstrukcija prema susjednoj graevnoj estici, odnosno graevini izvedena od vatrootpornog materijala i da se poar nee prenijeti na susjednu graevinu,
URBING
55
da konstrukcija graevine ima poveani stupanj otpornosti na ruenje uslijed djelovanja elementarnih nepogoda i ratnih razaranja, - da u sluaju potresa ili ratnih razaranja ruenje graevine nee u veem opsegu ugroziti ivote ljudi, niti izazvati oteenja na susjednim graevinama.
(2) Meusobna udaljenost graevina na susjednim graevnim esticama mjeri se u odnosu prema visini V (do vijenca) ili ukupnoj visini graevina (do sljemena) ovisno o meusobnoj orijentaciji graevina.
1.3. Visina i oblikovanje graevina

lanak 14. (1) Visina graevina utvruje se prema broju etaa i visini (V), odnosno ukupnoj visini. (2) Visine dijelova graevina (silosi, dimnjaci kotlovnica, zvonici, strojarnice dizala, instalacije rashladnih ureaja i sl.) mogu biti i vie od propisanih najveih dozvoljenih visina, ukoliko to funkcija graevina ili tehnoloki proces koji se u njima obavlja iziskuje. (3) Emax. pomonih i prateih graevina moe biti jedna nadzemna etaa, prizemlje uz mogunost izgradnje podruma (Emax.=Po+Pr). (4) Visina graevina iz prethodnog stavka mora biti usklaena sa visinom osnovne graevine s kojom se nalaze na istoj graevnoj estici i ine s njom funkcionalnu cjelinu, tj. ne smiju ju nadvisiti. lanak 15. (1) Odnos duine prema visini proelja osnovne graevine smjetene na SS nain na graevnoj estici izvan povijesne graditeljske cjeline i njezinog kontaktnog podruja mjereno na najviem dijelu proelja mora biti najmanje 1:1 ili vie od tog omjera u korist duine proelja. (2) Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova kao krovna kuica ili tradicionalni luminar ili na zabatnom zidu ovisno o ambijentalnim uvjetima sredine, s time da krovne povrine krovnih kuica, te povrine luminara iznose najvie 1/3 pripadajue krovne plohe (strehe), odnosno najvie 1/3 duine pripadajueg proelja. (3) Krovita graevina se izvode kao kosa nagiba do 30 s pokrovom od kupe kanalice ili mediteran crijepa ili kao ravna ili u kombinaciji. Iskljuuje se uporaba pokrova od salonita i lima. Najvei dozvoljeni istak krovita na zabatnoj strani moe iznositi 10 cm, a na strani strehe 30 cm. Krovne terase mogu zauzeti najvie 30% tlocrtne projekcije graevine. (4) Iznimno od prethodnog stavka, nagibi krovita u povijesnoj graditeljskoj cjelini naselja mogu biti i vei kada se radi o krovovima na lastavicu, te krovovima graevina izgraenih na skupni nain, malih irina, sa zabatima na ulinoj strani. (5) Na krovu je mogua izvedba konstruktivnih zahvata za iskoritavanje vjetra, sunca i slinih alternativnih izvora energije, sve u okviru gradivog dijela graevne estice, bez obzira na njihov nagib.
URBING
56
(6) Horizontalni i vertikalni gabariti graevina i otvora na njima, oblikovanje proelja i krovita, te upotrijebljeni graevinski materijali moraju biti usklaeni s ambijentalnim vrijednostima sredine. (7) Unutar podruja povijesne graditeljske cjeline i njezinog kontaktnog podruja, izvan gradivog dijela graevne estice, a unutar graevne estice, na etaama iznad prizemne dozvoljava se izvoenje balkona s istakom od najvie 1,5 m. Ukoliko balkon izlazi izvan regulacijskog pravca, tada moe biti istaknut najvie za irinu nogostupa s time da mu donja kota nosive podne konstrukcije bude udaljena najmanje 3,5 m od gornje kote nogostupa.
1.4. Ureenje ograda i graevne estice

lanak 16. (1) Granica graevne estice u odnosu na javnu prometnu povrinu je regulacijski pravac. Regulacijski pravac na neizgraenim graevnim esticama u dovrenim i preteito dovrenim dijelovima naselja, utvruje se temeljem zateenog stanja (na susjednim graevnim esticama na kojima su smjetene postojee graevine) u tom ulinom potezu, a u nedovrenim dijelovima utvruje se od osi ulinog koridora, tako da ta udaljenost iznosi irine koridora. (2) Ulina ograda graevne estice podie se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu povrinu. (3) Ograda se moe podizati prema ulici i na granicama prema susjednim esticama najvee visine 1,5 m, s time da kameno ili betonsko (obloeno kamenom) podnoje uline ograde ne moe biti vie od 100 cm. Dio uline ograde iznad punog podnoja mora biti providno. Ogradu je mogue izvesti i kao zeleni nasad (ivica) do visine od 100 cm. (4) Ulazna vrata na ulinoj ogradi moraju se otvarati s unutranje strane (na esticu), tako da ne ugroavaju prometovanje na javnoj povrini. (5) Nije dozvoljeno postavljanje na ogradu otrih zavretaka, bodljikave ice i drugog to bi moglo ugroziti ljudski ivot. (6) Postojee suhozidine na granicama graevinskih estica treba zadrati u najveem moguem obimu. lanak 17. (1) Nije dozvoljeno postavljanje ianih, zidanih, kamenih, ivih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprjeavao slobodan prolaz uz more i bujice, te koji bi smanjili propusnu mo bujica ili na drugi nain ugrozili pomorsko i vodno dobro. (2) Izvan gradivog dijela graevne estice mogu se graditi prilazne stube i terase u razini terena ili do najvie 60 cm iznad razine terena, koje nisu konstruktivni dio podruma, potporni zidovi i sl., ali na nain da se na jednoj strani graevne estice osigura nesmetan prilaz na njen stranji dio najmanje irine 3,0 m.
URBING
57
(3) Teren oko graevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na nain da se ne naruava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na tetu susjednog zemljita, odnosno susjednih graevina. (4) Najvea visina potpornog zida ne moe biti vea od 2,0 m. U sluaju da je potrebno izgraditi potporni zid vee visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenou zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti. (5) Graevna estica izvan povijesne graditeljske cjeline i njezinog kontaktnog podruja mora biti ureena tako da najmanje 20% njezine povrine bude ureeno kao zelena povrina.
1.5. Prikljuak graevne estice i graevine na prometnu, elektroenergetsku i komunalnu infrastrukturu

lanak 18. (1) Graevna estica mora imati osigurani kolni pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine 3,0 m. (2) U sluaju pristupa graevne estice na javnu cestu u postupku ishoenja lokacijske dozvole, odnosno rjeenja o uvjetima gradnje potrebno je ishoditi posebne uvjete prikljuenja od strane nadlene uprave koja tim cestama upravlja, sukladno posebnom propisu. (3) U sluaju kada se graevna estica nalazi uz spoj ulica razliitog znaaja, prilaz s nje na javnu prometnu povrinu obavezno se ostvaruje preko ulice nieg znaaja. (4) Slunost za kolni prilaz na graevnu esticu moe se utvrivati u sluajevima ve izgraenih graevnih estica koje nemaju neposredan prilaz na javnu prometnu povrinu, a isti se ne moe ishoditi. (5) Ne dozvoljava se neposredni prikljuak pojedine graevne estice na tranzitnu prometnicu poprenog karakteristinog profila oznake A, kao i na glavnu mjesnu ulicu Magistralu, sve dok se ista ne prekategorizira iz dravne u upanijsku cestu. lanak 19. (1) Smjetaj potrebnog broja parkiralinih/garanih mjesta (u nastavku: PM) za potrebe koritenja graevine obvezatan je na pripadajuoj joj graevnoj estici. Najmanji dozvoljeni broj PM-a (PMmin.) na graevnoj estici utvruje se primjenom normativa odreenih posebnim uvjetima uz zaokruivanje ukupnog broja PM-a na slijedei vei broj, ukoliko se radi o decimalnom broju. Ukoliko drugaije nije reeno, pod PM-om se podrazumijeva parkiralino mjesto za osobni automobil. (2) Izuzetno od prethodnog stavka za graevine javne i drutvene namjene, te graevine smjetene u povijesnoj graditeljskoj cjelini i njenom kontaktnom podruju, kao i za postojee graevine - hotele potrebni broj PM-a mogue je predvidjeti i izvan pripadajuih
URBING
58
graevnih estica na javnim parkiralitima ili na drugim javnim prometnim povrinama u neposrednoj blizini graevnih estica. (3) Ukoliko je na graevnoj estici koja ima neposredan pristup na ulice karakteristinog poprenog profila oznaenih oznakama od B do G potrebno smjestiti vie od jednog PM-a, ne dozvoljava se neposredan pristup pojedinanog PM-a na te ulice, ve je parkiralini prostor na graevnoj estici potrebno rijeiti jednim ulazno/izlaznim neposrednim kolnim pristupom ili odvojenim ulaznim i izlaznim neposrednim kolnim pristupima, tako da su PM-ovi fiziki odvojeni od ulice, a kolni pristupi meusobno udaljeni najmanje 5,0 m. (4) Pri odreivanju parkiralinih potreba za graevine ili grupe graevina s razliitim sadrajima moe se predvidjeti isto PM za razliite vrste i namjene graevina, ako se koriste u razliito vrijeme. (5) Za dijelove graevina namijenjenih ugostiteljskim djelatnostima zatvorenog tipa (kantine i sl.) koje se nalaze u sklopu graevina drugih osnovnih namjena, izuzev stambene i stambeno-poslovne, a koriste se istovremeno, propisuju se uvjeti za parkiralita u cijelosti za osnovnu namjenu. (6) Unutar parkiralita na graevnim esticama viestambene graevine, te graevnim esticama javne i drutvene, portsko rekreativne, ugostiteljsko turistike i poslovne (osim komunalno-servisne) namjene potrebno je osigurati 5% PM-a za osobe s invaliditetom dimenzija i smjetaja propisanih prema posebnom propisu. lanak 20. (1) Graevine u higijenskom i tehnikom smislu moraju zadovoljiti vaee standarde vezano na povrinu, vrste i veliine prostorija, a naroito uvjete u pogledu sanitarnog vora. (2) Propisuje se obvezatno prikljuivanje graevnih elektroenergetsku i vodoopskrbnu infrastrukturnu mreu. estica i graevina na
(3) Do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda, mogue je graevine kapaciteta do najvie 10 ekvivalentnih stanovnika (to je jednako 4 SJ = vieobiteljska graevina) smjetenih unutar izgraenog dijela graevinskog podruja naselja, prikljuiti na vodonepropusnu sabirnu jamu uz uvjet da se po izgradnji javne kanalizacijske mree obvezatno prikljue na istu. (4) Izgradnja graevina smjetenih u neizgraenom dijelu graevinskog podruja i graevina kapaciteta veeg od 10 ekvivalentnih stanovnika smjetenih u izgraenom dijelu graevinskog podruja uvjetovana je realizacijom javnog sustava odvodnje sanitarnofekalnih otpadnih voda u fazi u kojoj se osigurava zahtijevani nivo proiavanja i dispozicije tih voda ili samostalnim rjeavanjem proiavanja vlastitih sanitarno-fekalnih otpadnih voda na adekvatnom ureaju za proiavanje u okviru vlastite graevne estice prije isputanja istih u recipjent, tlo ili priobalno more uz uvjet da se po izgradnji javne kanalizacijske mree obvezatno prikljue na istu. (5) Nain predobrade, odnosno obrade sanitarno-fekalnih otpadnih voda i potencijalno oneienih oborinskih voda prije isputanja u prijemnik bit e propisan vodopravnim
URBING
59
aktima, ovisno o sastavu i kakvoi sanitarno-fekalnih i potencijalno oneienih oborinskih voda. (6) Prikljuivanje graevina na prometne, elektroenergetske i komunalne infrastrukturne mree (telekomunikacije, elektroopskrba, plinoopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda) obavlja se na nain i uz uvjete propisane od strane nadlenih pravnih osoba s javnim ovlastima, odnosno propisanih posebnim propisima.
2. Uvjeti odreivanja i razgraniavanja povrina javnih i drugih namjena

lanak 21. (1) Razmjetaj i veliina, te razgranienje povrina javnih i drugih namjena prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena povrina. (2) Detaljno razgraniavanje povrina javnih i drugih namjena, granice kojih se kartografskim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit e se detaljnim planovima ureenja ili rjeenjem o uvjetima gradnje, odnosno lokacijskom dozvolom. U razgraniavanju povrina, granice se odreuju u korist zatite javnih povrina, kao i rekonstrukcija prometnica (potrebe proirenja ulinih koridora). (3) Granice povrina morskih luka i kupalita u akvatoriju, a time i dijelovi granica DPU-ova u akvatoriju predstavljaju naelne crte koje e biti tonije odreene odlukama o izradi DPU-ova. (4) Kada se katastarska estica svojim veim dijelom nalazi na povrini na kojoj je gradnja doputena, te ima neposredan pristup s javne prometne povrine, moe se osnovati graevna estica iz dijela katastarske estice koji se nalazi na povrini na kojoj je gradnja doputena i dijela katastarske estice koji se nalazi na povrini na kojoj gradnja nije doputena (zatitne zelene povrine), do veliine najmanje graevne estice propisane ovim odredbama. U tom sluaju uvjeti za gradnju odreuju se u skladu s ovim odredbama i odnose se na cijelu graevnu esticu, a graevina na tako osnovanoj graevnoj estici smjestit e se na dijelu graevne estice koji se nalazi na povrini na kojoj je gradnja doputena. (5) Pravilo iz prethodnog stavka ne odnosi se na katastarske estice iju povrinu na kojoj je doputena gradnja od povrine na kojoj gradnja nije doputena dijeli granica graevinskog podruja utvrena prostornim planom ireg podruja. lanak 22. (1) Odreene su slijedee povrine javnih i drugih namjena: stambena namjena (S) mjeovita namjena (M1 - preteito stambena i M2 - preteito poslovna) javna i drutvena namjena (D, D1 - upravna, D3 - zdravstvena, D4 - predkolska, D5 kolska, D7 - kulturna, D8 - vjerska) gospodarska proizvodna namjena (I) gospodarska poslovna namjena (K, K1 - preteito usluna, K2 - preteito trgovaka)
URBING
60
gospodarska ugostiteljsko turistika namjena (T1 hotel. T4 zabavni centar) portsko rekreacijska namjena (R1 - port, R2 - rekreacija, R3 - kupalite) javne zelene povrine (Z1 - javni park) zatitne zelene povrine (Z) povrine infrastrukturnih sustava (IS) Morske luke (L1 luka otvorena za javni promet, L2 portska luka, L3 luka nautikog turizma marina) groblje (G) vodne povrine (V)
(2) Unutar povrina iz prethodnog stavka podrazumijeva se mogunost ureenja javnih i zatitnih zelenih povrina, djejih igralita, odmorita, te mogunost smjetaja linijskih i povrinskih graevina prometne, energetske i komunalne infrastrukture (mrea ulica, biciklistikih staza, pjeakih staza i povrina, javnih parkiralita i garaa i dr.). (3) Izuzetno od stavka 2. ovoga lanka elektroenergetske i komunalne povrinske infrastrukturne graevine (regulacijske i crpne stanice, trafostanice 10(20)/0,4 kV i sl.) nije mogue smjestiti unutar vodnih povrina (V). (4) Montano-demontane (preseljive) graevine tipski kiosci, najvee povrine do 6,0 m2 i prizemne visine, te oglasne stupove, oglasne reklamne ormarie, reklamne panoe, javne satove, fontane, skulpture i sl. urbanu opremu mogue je smjestiti unutar povrina svih namjena sa izuzetkom vodnih povrina (V), te prometnih koridora i povrina energetskih i komunalnih povrinskih infrastrukturnih graevina. Kioske je mogue smjestiti na SS i D nain gradnje.
2.1. Stambena namjena

lanak 23. Pod povrinama stambene namjene (oznaka S) podrazumijevaju se povrine unutar kojih je mogue na jednoj graevnoj estici smjestiti zajedno s pomonim graevinama: stambenu graevinu ili graevine portsko rekreacijske namjene ili graevinu predkolske namjene.
2.2. Mjeovita namjena

lanak 24. (1) Povrine predviene za mjeovitu namjenu podijeljene su u dvije osnovne kategorije; mjeovitu preteito stambenu namjenu i mjeovitu preteito poslovnu namjenu. (2) Pod povrinama mjeovite preteito stambene namjene (oznaka M1) podrazumijevaju se povrine unutar kojih je mogue na jednoj graevnoj estici smjestiti zajedno s pomonim graevinama: stambenu graevinu ili
URBING
61
stambeno-poslovnu graevinu ili graevinu javne i drutvene namjene ili graevine portsko rekreacijske namjene ili poslovnu graevinu ili graevinu ugostiteljsko turistike namjene.
(3) Pod povrinama mjeovite preteito poslovne namjene (oznaka M2) podrazumijevaju se povrine unutar kojih je mogue na jednoj graevnoj estici smjestiti zajedno s pomonim graevinama: poslovnu graevinu ili stambeno-poslovnu graevinu ili graevinu javne i drutvene namjene ili graevine portsko rekreacijske namjene ili graevinu ugostiteljsko turistike namjene.
2.3. Javna i drutvena namjena

lanak 25. (1) Pod povrinama javne i drutvene namjene (oznake D i D1 do D8) podrazumijevaju se povrine unutar kojih je mogue na jednoj graevnoj estici zajedno s pomonim graevinama smjestiti graevinu javne i drutvene namjene. (2) Povrine na kojima se omoguuje smjetaj svih graevina javne i drutvene namjene oznaene su oznakom D, a na povrinama s oznakama od D1 do D8 dozvoljava se smjetaj graevine iskljuivo tom oznakom odreene javne i drutvene namjene.
2.4. Gospodarske namjene

lanak 26. Povrine predviene za gospodarsku namjenu podijeljene su u slijedee osnovne kategorije; proizvodnu, poslovnu, ugostiteljsko turistiku i turistiku namjenu. lanak 27. Pod povrinama proizvodne namjene (oznaka I) podrazumijevaju se povrine unutar kojih je mogue na jednoj graevnoj estici zajedno s pomonim graevinama smjestiti graevinu proizvodne ili poslovne namjene. lanak 28. (1) Pod povrinama poslovne namjene (oznaka K) podrazumijevaju se povrine unutar kojih je mogue na jednoj graevnoj estici zajedno s pomonim graevinama smjestiti graevinu poslovne namjene. (2) Pod povrinama poslovne usluno-trgovake namjene (oznaka K1-K2) podrazumijevaju se povrine unutar kojih je mogue na jednoj graevnoj estici zajedno s pomonim graevinama smjestiti graevinu poslovne preteito uslune ili preteito
URBING
62
trgovake namjene. lanak 29. (1) Povrine predviene za ugostiteljsko turistiku namjenu podijeljene su u dvije kategorije; hotel i zabavni centar. (2) Pod povrinama ugostiteljsko turistike namjene podrazumijevaju se povrine unutar kojih je mogue na jednoj graevnoj estici zajedno s pomonim graevinama smjestiti hotel (oznaka T1), odnosno ugostiteljsku graevinu zabavni centar (oznaka T4). (3) Unutar povrina iz prethodnog stavka, na graevnoj estici uz osnovnu graevinu ili na zasebnoj graevnoj estici mogu je smjetaj graevina portsko rekreacijske namjene.
2.5. portsko rekreacijska namjena

lanak 30. (1) Povrine predviene za portsko rekreacijsku namjenu podijeljene su u tri osnovne kategorije; port, rekreacija i kupalite. (2) Pod povrinama (oznaka R1) podrazumijevaju se povrine namijenjene za smjetaj portskih igralita svih tipova, veliina i kategorija sa prateim graevinama. (3) Pod povrinama (oznaka R2) podrazumijevaju se slobodne neizgraene hortikulturno ureene povrine namijenjene rekreativnim aktivnostima na otvorenim preteito travnatim ili pjeanim portskim igralitima i povrinama. (4) Unutar povrina iz prethodnog stavka uz obalnu etnicu omoguen je smjetaj ugostiteljskih i pomonih graevina (javne sanitarije, tuevi, garderobe, skladita planih rekvizita i sl.). (5) Pod povrinama (oznaka R3) podrazumijevaju se kupalita sa ureenim plaama.
2.6. Zelene povrine

lanak 31. (1) Zelene povrine podijeljene su u dvije osnovne kategorije; javne i zatitne. (2) Javne zelene povrine (oznaka Z1) su hortikulturno ureene parkovne povrine unutar kojih nije omoguena izgradnja izuzev graevina za potrebe zatite od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda (zakloni i sklonita), linijskih podzemnih infrastrukturnih graevina, te djejih igralita i parkovnih paviljona. (3) Zatitne zelene povrine (oznaka Z) su negradive povrine koje tvore izvorni prirodni ili kultivirani krajobraz unutar kojih je mogua sadnja autohtonog bilja, te izgradnja infrastrukturnih (dalekovodi, cjevovodi, trafostanice, crpne stanice i sl.) i rekreacijskih
URBING
63
(pjeake, biciklistike i trim staze i sl.) graevina, te javnih parkiralinih povrina. Zatitne zelene povrine nisu javne zelene povrine, ve to mogu postati ukoliko ih ureuje i o njima se brine jedinica lokalne samouprave.
2.7. Groblje
lanak 32. Unutar povrina groblja (oznaka G) omoguen je smjetaj graevina propisanih posebnim propisima, te kapela i arkada sa prateim sadrajima (javne sanitarije i sl.).
2.8. Povrine infrastrukturnih sustava

lanak 33. (1) Pod povrinama infrastrukturnih sustava (oznaka IS) podrazumijevaju se povrine ulinih koridora, javnih parkiralita/garaa, benzinskih postaja, autobusnog kolodvora i transformatorskog postrojenja 110/30/10(20) kV Vodice. (2) Unutar ulinog koridora omoguen je uz osnovnu graevinu (ulica sa prometnim trakama, pjeakim i biciklistikim stazama i zelenim pojasom) smjetaj autobusnih stajalita, javnih parkiralinih povrina i prometnih pomonih objekata i ureaja sukladno posebnim propisima, te smjetaj linijskih graevina telekomunikacijske, energetske i komunalne infrastrukture (telekomunikacijski i elektroenergetski vodovi, plinoopskrbni i vodoopskrbni cjevovodi, te kanali odvodnje otpadnih voda). (3) Povrine infrastrutkrunih sustava koje su predviene za smjetaj benzinskih postaja, javnih parkiralita ili garaa i autobusnog kolodvora posebno su oznaene na kartografskom prikazu, br. 2.1. Prometna i ulina infrastruktura.
2.9. Morske luke

lanak 34. (1) Morske luke su morski i s morem neposredno povezani kopneni prostori utvreni sukladno posebnim propisom. (2) Odreeni su prostori za smjetaj: luke otvorene za javni promet (oznaka L1), luka nautikog turizma marine (oznaka L2) i portskih luka (oznaka L3).
2.10. Vodne povrine

lanak 35. Vodne povrine (oznaka V) predstavljaju koridore javnog vodnog dobra - bujinih tokova
URBING
64
na podruju Bristaka.
3. Uvjeti smjetaja i nain gradnje graevina gospodarskih djelatnosti

lanak 36. Pod graevinama gospodarskih djelatnosti podrazumijevaju se proizvodne, poslovne i ugostiteljsko turistike graevine.
3.1. Proizvodne graevine

lanak 37. Proizvodnim graevinama smatraju se graevine industrijske (proizvodni pogoni) i zanatske proizvodnje (malo i srednje poduzetnitvo), te ostalih slinih djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne oteavaju i ugroavaju ostale funkcije i okoli u naselju, a ija je povrina tlocrtne projekcije vea od 400 m2. lanak 38. Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje proizvodnih graevina (oznaka 2.2) u sklopu povrina gospodarske proizvodne namjene (oznaka I): - Pmin.= 2.000 m2 za smjetaj graevine zanatske proizvodnje, - Pmin.= 4.000 m2 za smjetaj graevine industrijske proizvodnje, - prikazani prijedlog optimalne parcelacije u grafikom dijelu Plana potrebno je potivati u najveoj moguoj mjeri (mogua manja odstupanja), na nain da se graevne estice utvruju multipliciranjem osnovnog modula (najmanja dozvoljena veliina graevne estice = ili > 2.000 m2), - nain gradnje: SS, - Emax.= Po+Su+Pr+1, - Vmax.= 10,0 m, a iznimno i vie za pojedine graevine ili dijelove graevine u kojima proizvodno-tehnoloki proces to zahtijeva, - max.kig= 0,4, - max.kis= 0,8, - najmanja udaljenost graevine od susjednih graevnih estica mora biti vea ili jednaka njezinoj visini (V), ali ne manja od 6,0 m, - udaljenost graevina proizvodne namjene od graevinskih estica unutar povrina mjeovitih i stambenih namjena iznosi najmanje 30,0 m, - najmanje 20% od ukupne povrine graevne estice mora biti ureeno kao parkovno zelenilo, - graevna estica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m, - PMmin.= 0,45 / zaposleniku.
URBING
65
3.2. Poslovne graevine

lanak 39. Poslovnim graevinama i prostorima smatraju se: - unutar povrina mjeovitih namjena (oznake M1 i M2): - graevine i prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslune, trgovake i ugostiteljske djelatnosti iz skupine restorana, barova i kantina i pripremnica obroka (catering) kod kojih se prema kriterijima odreenim posebnim propisima ne javljaju posljedice tetne po ljudsko zdravlje i okoli (oneienje zraka, buka, neugodni mirisi, vibracije, radioaktivna emisija, opasnosti od eksplozije i sl.), a svojom veliinom, smjetajem i osiguranjem osnovnih prikljuaka na prometnu, energetsku i komunalnu infrastrukturu omoguuju normalno funkcioniranje gospodarskog sadraja. - unutar povrina gospodarskih proizvodnih i poslovnih namjena (oznake I/K): - graevine trgovakih, uslunih i komunalno-servisnih djelatnosti. - unutar povrina gospodarskih poslovnih namjena (oznake K1/K2): - graevine trgovakih i uslunih djelatnosti. - unutar povrina portsko rekreacijskih namjena (oznake R1 i R3): - graevine i sadraji trgovake namjene iskljuivo vezani uz prodaju portskih artikala, te ugostiteljske graevine i prostori iz skupine restorana, barova i kantina i pripremnica obroka (catering). lanak 40. Uvjeti smjetaja i naina gradnje poslovnih graevina unutar povrina mjeovitih namjena (oznake M1 i M2) odreeni su uvjetima smjetaja i naina gradnje stambenih obiteljskih graevina (oznake 1.1 do 1.5), te uvjetom da ih je izvan povijesne graditeljske cjeline i njezinog kontaktnog podruja mogue smjestiti, ako im pripadajua graevna estica ima neposredni pristup na ulicu iji karakteristini popreni profil nije manji od poprenog profila oznake H. lanak 41. Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje poslovnih graevina (oznaka 2.1) u sklopu povrina poslovnih namjena (oznake K1/K2): - Pmin.= 1.000 m2, - nain gradnje: SS, - Emax.= Po+Su+Pr+1+Pk, - Vmax.= 9,0 m, - min.kig= 0,1, - max.kig= 0,4, - max.kis= 0,8, - najmanja udaljenost graevine od susjednih graevnih estica mora biti vea ili jednaka njezinoj visini (V), - graevna estica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m, 2 - PMmin.= 20 / 1.000 m GBP-a prostora ili graevine ureda, banke, pote i sl., 2 - PMmin.= 40 / 1.000 m GBP-a prostora ili graevine uslune namjene, 2 - PMmin.= 3 / do 50 m GBP-a prostora ili graevine trgovake namjene, 2 2 - PMmin.= 7 / od 50,01 m 100 m GBP-a prostora ili graevine trgovake namjene, 2 - PMmin.= 1 / svakih daljnih 30 m GBP-a prostora ili graevine trgovake namjene.
URBING
66
lanak 42. Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje poslovnih graevina (oznaka 2.2) u sklopu povrina gospodarskih proizvodnih (oznaka I) i poslovnih namjena (oznake K, K1 i K2): - Pmin.= 2.000 m2 za smjetaj graevine preteito uslune djelatnosti, - Pmin.= 4.000 m2 za smjetaj graevine komunalno-servisne i preteito trgovake djelatnosti, - prikazani prijedlog optimalne parcelacije u grafikom dijelu Plana potrebno je potivati u najveoj moguoj mjeri (mogua manja odstupanja), na nain da se graevne estice utvruju multipliciranjem osnovnog modula (najmanja dozvoljena veliina graevne estice = ili > 2.000 m2), - nain gradnje: SS, - Emax.= Po+Su+Pr+2+Pk, - Vmax.= 13,0 m, - min.kig= 0,1, - max.kig= 0,3, - max.kis= 0,8, - najmanja udaljenost graevine od susjednih graevnih estica mora biti vea ili jednaka njezinoj visini (V), ali ne manja od 6,0 m, - najmanje 20% od ukupne povrine graevne estice mora biti ureeno kao parkovno zelenilo, - graevna estica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m, 2 - PMmin.= 20 / 1.000 m GBP-a prostora ili graevine ureda, banke, pote i sl., 2 - PMmin.= 40 / 1.000 m GBP-a prostora ili graevine uslune namjene, 2 - PMmin.= 3 / do 50 m GBP-a prostora ili graevine trgovake namjene, 2 2 - PMmin.= 7 / od 50,01 m 100 m GBP-a prostora ili graevine trgovake namjene, 2 - PMmin.= 1 / svakih daljnih 30 m GBP-a prostora ili graevine trgovake namjene.
3.3. Ugostiteljsko turistike graevine

lanak 43. (1) Ugostiteljsko turistikim graevinama i prostorima smatraju se: - unutar povrina mjeovitih namjena (oznake M1 i M2): - hoteli, prenoita, pansioni i kampovi (auto-kampovi). - unutar povrina portsko rekreacijske namjene (oznaka R1) na podruju zona Raice i Bristak: - jedna smjetajna graevina vrste hotel-ljeilite ili depadansa hotela-ljeilita po zoni. - unutar povrina ugostiteljsko turistike namjene (oznaka T1): - smjetajne graevine vrste hoteli i depadanse hotela. - unutar povrina ugostiteljsko turistike namjene (oznaka T4): - ugostiteljski zabavni centar za pruanje ugostiteljskih usluga bez smjetajnih kapaciteta sa naglaskom na pruanje zabavnih usluga tipa disco i sl. (2) Pod zonom Bristak u smislu prethodnog stavka podrazumijeva se podruje portsko rekreacijske namjene za koje je utvrena obveza izrade prostornog plana ueg podruja.
URBING
67
lanak 44. (1) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje hotela, prenoita i pansiona (oznaka 1.1) u sklopu povrina mjeovitih namjena (oznake M1 i M2) u povijesnoj graditeljskoj cjelini i njenom kontaknom podruju: - Pmin.= postojea katastarska estica, - nain gradnje: SS, D ili S, - najvei dozvoljeni kapacitet je 50 kreveta, - Emax.= Po+Su+Pr+2, - Vmax.= 12,0 m, - max.kig= 1,0 (2) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje hotela, prenoita i pansiona (oznake 1.2 do 1.5) u sklopu povrina mjeovitih namjena (oznake M1 i M2) izvan povijesne graditeljske cjeline i njenog kontaktnog podruja: - Pmin.= 700 m2 u dovrenim i preteito dovrenim dijelovima naselja, - Pmin.= 1.000 m2 u nedovrenim dijelovima naselja, - nain gradnje: SS, - najvei dozvoljeni kapacitet je 80 kreveta, - Emax.= Po+Su+Pr+2+Pk, - Vmax.= 12,0 m, - max.kig= 0,3 - max.kis= 0,8 - graevna estica mora imati osiguran neposredan pristup najmanje irine kolnika od 5,5, 2 - PMmin.= 30 / 1.000 m GBP-a. (3) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje kampova (auto-kampova) (oznake 1.2 do 1.5) u sklopu povrina mjeovitih namjena (oznake M1 i M2): - kamp (auto-kamp) se planira izvan povijesne graditeljske cjeline i njenog kontaktnog podruja uz potivanje zateene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora. - Pmin.= jedna smjetajna jedinica (3 kreveta) / najmanje 100 m2, - nain gradnje: SS, - najvei dozvoljeni kapacitet je 80 kreveta, - Emax.= Pr, - Vmax.= 4,5 m, - max.kig= 0,05 - graevna estica mora imati osiguran neposredan pristup najmanje irine kolnika od 5,5 m na ulicu iji karakteristini popreni profil nije manji od poprenog profila oznake H, - smjetajne jedinice se ne mogu planirati u pojasu najmanje 25 m od PGPD-a. - smjetajne jedinice se ne mogu povezivati s tlom, na vrsti nain, a pratei sanitarni i drugi sadraji moraju biti izgraeni najmanje 70 m od PGPD-a, - PMmin.= 1 / 3 leaja. lanak 45. Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje hotela-ljeilita i depadanse hotelaljeilita (oznaka 4.1) u sklopu povrina portsko rekreacijske namjene (oznaka R1) na podruju zona Raice i Bristak: - Pmax.= 15% povrine zone,
URBING
68
nain gradnje: SS, - najvei dozvoljeni kapacitet je 80 kreveta, - Emax.= Po+Su+Pr+2+Pk, - Vmax.= 12,0 m, - max.kig= 0,3 - max.kis= 0,8 - najmanja udaljenost graevine od susjednih graevnih estica mora biti vea ili jednaka njezinoj visini (V), ali ne manja od 6,0 m, - najmanje 20% od ukupne povrine graevne estice mora biti ureeno kao parkovno zelenilo, odnosno 60% unutar zone Bristak. - graevna estica mora imati osiguran neposredan pristup najmanje irine kolnika od 5,5 m na javnu prometnu povrinu, 2 - PMmin.= 30 / 1.000 m GBP-a, - potrebno je osigurati najmanje 1 PM za autobus, - potrebni broj PM-a mogue je osigurati kako unutar graevne estice, tako i na najbliem javnom parkiralitu unutar portsko-rekreacijske zone.
lanak 46. (1) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje ugostiteljsko-turistikih graevina (oznaka 5.1) u sklopu povrina ugostiteljsko turistike namjene - hotel (oznaka T1): - nain gradnje: SS, - nije mogue poveanje kapaciteta, - Emax.= Po+Su+Pr+4+Pk, - Vmax.= 19,0 m, - max.kig= 0,3, - max.kis= 0,8, - najmanja udaljenost graevine od susjednih graevnih estica iznosi 10,0 m, - zamjenska graevina sa smjetajnim jedinicama smjeta se na udaljenosti najmanje 100 m od PGPD-a, - najmanje 40% od ukupne povrine graevne estice mora biti ureeno kao parkovno zelenilo, - graevna estica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m. 2 - PMmin.= 30 / 1.000 m GBP-a. (2) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje ugostiteljsko-turistikih graevina (oznaka 5.2) u sklopu povrina ugostiteljsko turistike namjene - hotel (oznaka T1): - u nedovrenim dijelovima naselja, Pmin.= kazeta, - nain gradnje: SS, - najvei dozvoljeni kapacitet u nedovrenim dijelovima naselja iznosi 120 kreveta/ha, - u dovrenim i preteito dovrenim dijelovima naselja nije mogue poveanje kapaciteta, - Emax.= Po+Su+Pr+2+Pk, - Vmax.= 13,0 m, - max.kig= 0,3, - max.kis= 0,8, - najmanja udaljenost graevine od susjednih graevnih estica mora biti vea ili jednaka njezinoj visini (V), ali ne manja od 10,0 m, - graevina sa smjetajnim jedinicama smjeta se na udaljenosti najmanje 100 m od
URBING
69
PGPD-a, najmanje 40% od ukupne povrine graevne estice mora biti ureeno kao parkovno zelenilo, - graevna estica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m. 2 - PMmin.= 30 / 1.000 m GBP-a, - potrebno je osigurati najmanje 1 PM za autobus / 150 leaja.
-
lanak 47. Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje graevine zabavnog centra (oznaka 5.3) u sklopu povrine ugostiteljsko turistike namjene zabavni centar (oznaka T4): - Pmin.= kazeta, - nain gradnje: SS, - Emax.= Po+Su+Pr+Pk, - Vmax.= 5,5 m, - max.kig= 0,3, - max.kis= 0,6, - najmanje 20% od ukupne povrine graevne estice mora biti ureeno kao parkovno zelenilo, - graevna estica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m, - smjetaj potrebnog broja PM-a se omoguuje na javnom parkiralitu smjetenom u neposrednoj blizini sjeverno od zabavnog centra.
4. Uvjeti smjetaja i nain gradnje graevina javnih i drutvenih djelatnosti

lanak 48. (1) Pod graevinama javnih i drutvenih djelatnosti smatraju se: - graevine predkolske i kolske namjene (djeja ustanova /jaslice, djeji vrti/, osnovna kola matina/podruna odjeljenja, srednja kola, visokokolska ustanova i sl.), - graevine zdravstvene i socijalne namjene (ambulanta, dom zdravlja, depo ljekova, dom umirovljenika, dom za starije osobe, dom za osobe s potekoama u razvoju i sl.), - graevine kulturne namjene (knjinica, itaonica, muzej, galerija, kazalite, kino dvorana i sl.), - graevine javne i upravne namjene (gradska uprava, mjesni odbor, sudstvo, vatrogasna i policijska postaja, udruge, i sl.), - graevine vjerske namjene (crkva, samostan, pastoralni centar, kapelica i sl.), (2) Smjetaj javnih i drutvenih djelatnosti omoguuje se i unutar graevina drugih namjena. lanak 49. (1) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje graevina upravne, zdravstvene, kulturne i vjerske namjene (oznaka 3.1) u sklopu povrina javnih i drutvenih namjena (oznake D1, D3, D7 i D8): - nain gradnje: SS, te D i S u povijesnoj graditeljskoj cjelini i njenom kontaktnom
URBING
70
podruju, Emax.= Po+Su+Pr+2+Pk, Vmax.= 12,0 m,
(2) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje graevina javne i drutvene namjene (oznaka 3.2) u sklopu povrina javnih i drutvenih namjena (oznaka D), te u nedovrenim dijelovima naselja u sklopu mjeovitih namjena (oznake M1 i M2): 2 - Pmin.= 10 m / djetetu za graevine predkolske namjene (djeje ustanove), 2 - Pmin.= 25 m / korisniku-tieniku za centar za socijalni rad, 2 - Pmin.= 50 m / korisniku za graevinu dom umirovljenika, 2 - Pmin.= 1.000 m za graevine upravne, kulturne i vjerske namjene, - nain gradnje: SS, - Emax.= Po+Su+Pr+1+Pk, 2 - min.GBP= 3 m / djetetu za graevine predkolske namjene, 2 - min.GBP= 15 m / korisniku za domove za starije osobe, 2 - min.GBP= 40 m / korisniku za graevinu dom umirovljenika, 2 - max.GBP= 1.000 m za graevine upravne, kulturne i vjerske namjene, - Vmax.= 9,0 m, - max.kig= 0,3, - max.kis= 0,6, - najmanja udaljenost osnovne graevine od susjednih graevnih estica mora biti vea ili jednaka njezinoj visini, ali ne manja od 3,0 m, - udaljenost graevine predkolske namjene od drugih graevina smjetenih s njezine june ili jugozapadne strane mora iznositi najmanje tri njezine visine, - najmanje 25% od ukupne povrine graevne estice za graevine predkolske, kolske, zdravstvene i socijalne namjene mora biti ureeno kao parkovno zelenilo, - graevine zdravstvene, kolske i vjerske namjene mogue je smjestiti unutar povrina mjeovite namjene pod uvjetom da im pripadajua graevna estica ima neposredni pristup na ulicu iji karakteristini popreni profil nije manji od poprenog profila oznake G, - graevna estica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m, - PMmin.= 2 / zaposleniku za graevinu predkolske namjene, - PMmin.= 0,1 / korisniku ili sjedaem mjestu za graevinu vjerske namjene, 2 - PMmin.= 20 / 1.000 m GBP-a za graevinu zdravstvene i socijalne (dom umirovljenika) namjene, - PMmin.= 2 / SJ za graevinu doma za starije osobe. U SJ se ne uraunavaju smjetajne jedinice. (3) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje graevina predkolske i kolske namjene (oznaka 3.3) u sklopu povrina javne i drutvene namjene (oznake D4 i D4/D5), te uvjeti smjetaja i naina gradnje graevina predkolske namjene u sklopu povrina stambene namjene (oznaka S): 2 - Pmin.= 20 m / djetetu za graevine predkolske namjene (djeje ustanove), 2 2 - Pmin.= 15.000 m i 30 m / ueniku za graevine kolske namjene, - nain gradnje: SS, - Emax.= Po+Su+Pr+1 za nove graevine, a za rekonstrukciju postojee graevine Emax.= Po+Su+Pr+2, 2 - min.GBP= 3 m / djetetu za graevine predkolske namjene, 2 - min.GBP= 5 m / ueniku za graevine kolske namjene,
URBING
71
9.000 m2 za graevine kolske namjene, Vmax.= 9,0 m za nove graevine, a za rekonstrukciju postojee graevine Vmax.= 12,0 m, max.kig= 0,3, max.kis= 0,6, najmanja udaljenost osnovne graevine od susjednih graevnih estica mora biti vea ili jednaka njezinoj visini, ali ne manja od 3,0 m, udaljenost osnovne graevine od drugih graevina smjetenih s njezine june ili jugozapadne strane mora iznositi najmanje tri njezine visine, najmanje 25% od ukupne povrine graevne estice mora biti ureeno kao parkovno zelenilo, graevna estica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m, PMmin.= 2 / zaposleniku.
max.GBP=
(4) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje graevina vjerske namjene (oznaka 3.4) u sklopu povrina javne i drutvene namjene (oznaka D8): 2 - Pmin.= 1.000 m , - nain gradnje: SS, - Emax.= Po+Su+Pr+1+Pk, 2 - max.GBP= 1.000 m , - Vmax.= 10,0 m, - max.kig= 0,3, - max.kis= 0,9, - graevna estica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m, - PMmin.= 0,1 / korisniku ili sjedaem mjestu. (5) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje graevina javne i drutvene namjene (oznake 1.1 do 1.4) na zasebnim graevnim esticama u dovrenim i preteito dovrenim dijelovima naselja u sklopu mjeovitih namjena (oznake M1 i M2): 2 - Pmin.= 10 m / djetetu za graevinu predkolske namjene, 2 - Pmin.= 25 m / korisniku-tieniku za centar za socijalni rad, 2 - Pmin.= 30 m / ueniku za graevinu osnovne kole, 2 - Pmin.= 50 m / korisniku za graevinu dom umirovljenika, 2 - Pmin.= 1.000 m za graevine upravne, kulturne i vjerske namjene, - nain gradnje: SS, te D i S u povijesnoj graditeljskoj cjelini i njenom kontaktnom podruju, - Emax.= Po+Su+Pr+1+Pk, dok je za graevinu stare opine na k..br. 22/3 k.o. Vodice Emax.= Po+Su+Pr+2+Pk 2 - min.GBP= 3 m / djetetu za graevine ili prostore predkolske namjene, 2 - min.GBP= 15 m / korisniku za domove za starije osobe, 2 - min.GBP= 38 m / korisniku za graevinu dom umirovljenika, - Vmax.= 9,0 m, dok je za graevinu stare opine na k..br. 22/3 k.o. Vodice Vmax.= 12,0 m, - max.kig= 0,3, te 1,0 u povijesnoj graditeljskoj cjelini i njenom kontaktnom podruju.
URBING
72
5. Uvjeti smjetaja i nain gradnje portsko rekreacijskih graevina

lanak 50. portsko rekreacijskim graevinama i prostorima smatraju se: - unutar povrina stambene namjene (oznaka S) i mjeovitih namjena (oznake M1 i M2): - portski tereni do 200 m2 povrine, tenis tereni, bazeni za plivanje vodene povrine do 320 m2 sa prateim graevinama. - unutar povrina portsko rekreacijske namjene (oznaka R1): - sve vrste i kategorije portskih graevina. - unutar povrina rekreacijske namjene (oznaka R2): - trim staze, mini golf, stolni tenis, boalita, visee kuglane, travnata igralita, odbojka na pijesku i sl. - unutar povrina portsko rekreacijske namjene (oznaka R3): - ureena kupalita. - unutar povrina ugostiteljsko turistike namjene (oznaka T1 i T4): - portski tereni i bazeni za plivanje sa pomonim graevinama. lanak 51. (1) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje graevina (oznake 1.1 do 1.5) u sklopu povrina stambene namjene (oznaka S) i mjeovitih namjena (oznake M1 i M2): 2 - Pmin.= 1.200 m , - nain gradnje prateih graevina: SS, te D u povijesnoj graditeljskoj cjelini i njenom kontaktnom podruju, - na jednoj graevnoj estici mogue je izgraditi portske terene ili jedan tenis teren ili jedan bazen sa prateim graevinama, - Emax.= Po+Pr, - Vmax.= 3,0 m, - max.kig= 0,2 u kojeg se uraunavaju tlocrtne projekcije prateih graevina: garderobe, sanitarije, uredi, priruno skladite, trgovina portskim artiklima, ugostiteljski sadraji, pogonske prostorije bazena i sl., - najmanja udaljenost pratee graevine graene na SS nain od susjednih graevnih estica ne moe biti manja od 1,0 m, - PMmin.= 0,5 / korisniku, s time da se u ukupni broj korisnika obraunava broj osoba koje istovremeno mogu koristiti portske graevine, tako da tenis teren mogu koristiti 4 osobe, portski teren 10 osoba, a bazen 1 osoba na 10 m2 vodene povrine. (2) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje graevina (oznake 4.1) u sklopu povrina portsko rekreacijske namjene port (oznaka R1): - u neizgraenim dijelovima naselja i podrujima rekonstrukcije (promjena koritenja radi poboljanja funkcionalnosti dijelova naselja) kazete treba rjeavati kao cjeline koje se mogu realizirati etapno, - nain gradnje: SS, - Emax.= Po+Su+Pr+Pk za pratee ugostiteljske i trgovake (trgovine portskim artiklima) graevine, - Vmax.= 6,0 m za pratee ugostiteljske i trgovake (trgovine portskim artiklima) graevine, - max.kig kazete= 0,1,
URBING
73
PMmin.= 3 / do 50 m2 GBP-a za prostor ili graevinu ugostiteljske namjene, PMmin.= 7 / od 50 - 100 m2 GBP-a za prostor ili graevinu ugostiteljske namjene, PMmin.= 1 / svakih daljnjih 30 m2 GBP-a za prostor ili graevinu ugostiteljske namjene, PMmin.= 0,2 / posjetitelju za portske graevine sa gledalitem, PMmin.= 0,5 / korisniku za portske graevine, U nedovrenim dijelovima naselja unutar zona Bristaka i Blata najmanje 60% povrine svake graevne estice / kazete mora biti ureeno kao parkovni nasadi i prirodno ozelenjeno, - za pojedinu graevinu kao to je gradska portska dvorana (dvoranski portovi, bazen isl.) i stadione, potrebno je osigurati najmanje 2 PM-a za autobuse, - Potrebni broj PM-a mogue je osigurati kako unutar pojedine graevne estice, tako i na najbliem javnom parkiralitu unutar portsko-rekreacijske zone.
(3) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje graevina (oznake 4.2) u sklopu povrina portsko rekreacijske namjene rekreacija (oznaka R2): - kazete treba rjeavati kao cjeline koje se mogu realizirati etapno, - u svakoj kazeti, uz portsko rekracijske graevine omoguuje se smjetaj po dvije ugostiteljske graevine, te smjetaj prateih graevina kupalita kao to su: javne sanitarije, svlaionice, skladita planih rekvizita i sl. - ugostiteljska graevina mora biti smjetena tako da joj se obvezatni graevni pravci nalaze na udaljenosti od 3,0 do 5,0 m od koridora etnice i kolno-pjeakog prilaza (min. poprenog karakteristinog profila oznake J) koji su utvreni ovim Planom, - izuzetno od prethodne alineje ovoga stavka, ukoliko se uz kolno-pjeaki prilaz nalazi zateeno visoko zelenilo, ugostiteljska graevina moe biti smjetena i na drugaijoj udaljenosti od kolno-pjeakog prilaza, ali na propisanoj udaljenosti od etnice, - nain gradnje: SS, - Emax.= Po+Pr, - Vmax.= 3,0 m, 2 - max.GBP= 200 m jedne ugostiteljske graevine, - U nedovrenim dijelovima naselja najmanje 60% povrine svake graevne estice / kazete mora biti ureeno kao parkovni nasadi i prirodno ozelenjeno, - zabranjuje se uklanjanje zateenog visokog zelenila u svrhu smjetaja graevina, 2 - PMmin.= 3 / do 50 m GBP-a za graevinu ugostiteljske namjene, 2 - PMmin.= 7 / od 50 - 100 m GBP-a za graevinu ugostiteljske namjene, 2 - PMmin.= 1 / svakih daljnjih 30 m GBP-a za graevinu ugostiteljske namjene, - Potrebni broj PM-a mogue je osigurati unutar najblieg javnog parkiralita. (4) Propisuju se slijedei uvjeti ureenja plaa (oznake 4.3) u sklopu povrina portsko rekreacijske namjene kupalita (oznaka R3): - potrebno je odabrati rjeenje ureenja plaa kojim e se u najveoj moguoj mjeri zadrati prirodno stanje morskog dna u kontaktu s obalom, tako da se nasipavanje obale i morskog dna ogranii samo na one prostore, gdje je to nuno u odnosu na potrebe korisnika prostora i prirodne karakteristike terena, - graevine javnih sanitarija, svlaionica, skladita planih rekvizita i sl. mogue je smjestiti uz glavnu gradsku plau na podruju Bristaka i Blata sjeverno od etnice na povrinama portsko rekreacijske namjene (oznaka R1 i R2), 2 - potrebni broj PM-a od 1/ 25 m povrine plae osigurava se unutar javnih parkiralita i na javnim prometnim povrinama uz ulice najblie kupalitu. (5) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje portsko rekreacijskih graevina
URBING
74
(oznake 5.1 do 5.3) u sklopu povrina ugostiteljsko turistikih namjena (oznake T1 i T4): - smjetaj unutar graevne estice osnovne ugostiteljsko turistike graevine, - nain gradnje: SS, - Vmax.= ne smije nadvisiti visinu osnovne graevine.
6. Uvjeti smjetaja i nain gradnje stambenih graevina

lanak 52. (1) Stambenim graevinama smatraju se graevine obiteljskog i viestambenog tipa gradnje, te stambeno-poslovne graevine. (2) Pod obiteljskim tipom gradnje se smatraju jednoobiteljske (1-2 SJ) i vieobiteljske (3-4 SJ) graevine s najveom ukupnom GBP od 400 m2. Najvea doputena Gst obiteljskog tipa gradnje izvan prostora povijesne graditeljske cjeline i njenog kontaktnog podruja iznosi 125 st./ha, to znai da na 1 SJ otpada najmanje 200 m2 povrine graevne estice. (3) Pod viestambenim tipom gradnje se smatraju stambene graevine s vie od 4 stambene jedinice koje je mogue smjestiti izvan prostora povijesne graditeljske cjeline i njenog kontaktnog podruja s time da graevna estica ima neposredan pristup sa ulice iji karakteristini popreni profil nije manji od poprenog profila oznake I. Najvea doputena Gst viestambenog tipa gradnje iznosi 200 st./ha, to znai da na 1 SJ otpada najmanje 125 m2 povrine graevne estice. (4) Stambeno-poslovnim graevinama se smatraju stambene graevine koje uz stambene jedinice, u pravilu u prizemnoj i podrumskoj etai imaju smjetene poslovne djelatnosti.
6.1. Obiteljske graevine

lanak 53. (1) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje obiteljskih graevina (oznaka 1.1) u sklopu povrina mjeovitih namjena (oznake M1 i M2) u povijesnoj graditeljskoj cjelini i njenom kontaknom podruju: - nain gradnje: SS, D i S, - Pmin.= 300 m2 za SS nain gradnje, - Pmax.= 600 m2 za SS nain gradnje, - Pmin.= postojea katastarska estica za D i S nain gradnje - Pmax.= 420 m2 za D nain gradnje, - Pmax.= 300 m2 za S nain gradnje, - Emax.= Po+Su+Pr+1+Pk, - Vmax.= 9,0 m, - max.kig= 1,0, - max.kis= 3,0, - potrebni broj PM-a od 1 / 1 SJ ukoliko za to nema uvjeta, moe se osigurati i izvan
URBING
75
graevne estice na javnom parkiralitu ili na javnoj prometnoj povrini najblioj graevnoj estici. (2) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje obiteljskih graevina (oznaka 1.2) u sklopu povrina mjeovitih namjena (oznake M1 i M2): - nain gradnje: SS i D, - Pmin.= 350 m2 za SS nain gradnje, - Pmax.= 1.000 m2 za SS nain gradnje, - Min. irina graevne estice za SS nain gradnje: 14 m, - Pmin.= 250 m2 za D nain gradnje, 2 - Pmax.= 420 m za D nain gradnje, - Min. irina graevne estice za D nain gradnje: 10 m, - Max. irina graevne estice za D nain gradnje: 16 m, - Min. 10% povrine graevne estice mora biti ozelenjeno, - Emax.= Po+Su+Pr+1+Pk, - Vmax.= 9,0 m, - max.kig= 0,5 za D nain gradnje, 2 - max.kig= 0,45 za SS nain gradnje na graevnim esticama povrina do 400 m , 2 - max.kig za SS nain gradnje na graevnim esticama povrina veih od 400 m = 180 2 2 m +0,3 (koji se obraunava samo za dio povrine iznad 400 m ) , - max.kis= 1,2, - PMmin.= 1,5 / 1 SJ. (3) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje obiteljskih graevina (oznaka 1.3) u sklopu povrina stambenih i mjeovitih namjena (oznake S, M1 i M2): - nain gradnje: SS, - Pmin.= 400 m2, - Pmax.= 1.200 m2, - Min. irina graevne estice: 16 m, - Emax.= Po+Su+Pr+1+Pk, - Vmax.= 9,0 m, - max.kig= 0,3, - max.kis= 0,6. - PMmin.= 1,5 / 1 SJ. (4) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje obiteljskih graevina (oznaka 1.4) u sklopu povrina stambenih i mjeovitih namjena (oznake S, M1 i M2): - nain gradnje: SS, - Pmin.= 600 m2, - Pmax.= 1.400 m2, - Min. irina graevne estice: 16 m, - Min. 25% povrine graevne estice mora biti ozelenjeno, - Emax.= Po+Su+Pr+1+Pk, - Vmax.= 9,0 m, 2 - min.kig= 0,1, za graevne estice veliine do 1.000 m - najmanja povrina tlocrtnih projekcija graevina za graevne estice povrine vee od 1.000 m2 moe iznositi 100 m2, 2 - max.kig= 0,3 za graevne estice povrine do 1.000 m , 2 2 - max.kig za graevne estice povrine vee od 1.000 m = 300 m +0,2 (koji se obraunava samo za dio povrine iznad 1.000 m2),
URBING
76
max.kis=
0,6, PMmin.= 1,5 / 1 SJ.
(5) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje obiteljskih graevina (oznaka 1.5) u sklopu povrina stambenih i mjeovitih namjena (oznake S, M1 i M2): - nain gradnje: SS, - Pmin.= 800 m2, - Pmax.= 1.600 m2, - Min. irina graevne estice: 20 m, - Min. 30% povrine graevne estice mora biti ozelenjeno, - Emax.= Po+Su+Pr+1+Pk, - Vmax.= 9,0 m, 2 - min.kig= 0,1, za graevne estice povrine do 1.000 m - najmanja povrina tlocrtnih projekcija graevina za graevne estice povrine vee od 1.000 m2 moe iznositi 100 m2, 2 - max.kig= 0,3 za graevne estice povrine do 1.000 m , 2 2 - max.kig za graevne estice povrine vee od 1.000 m = 300 m +0,2 (koji se obraunava 2 samo za dio povrine iznad 1.000 m ), - max.kis= 0,6, - PMmin.= 1,5 / 1 SJ. 6.2.
Viestambene graevine
lanak 54. (1) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje viestambenih graevina (oznake 1.2 i 1.3) u sklopu povrina stambenih i mjeovitih namjena (oznake S, M1 i M2): - nain gradnje: SS, - Pmin.= 700 m2, - Pmax.= 2.500 m2, - Min. irina graevne estice: 25 m, - Emax.= Po+Su+Pr+2+Pk, - Vmax.= 12,0 m, - Max. duina proelja graevine: 30 m, - Najmanja udaljenost graevine od susjednih graevnih estica mora biti vea ili jednaka polovici njezine visine, 2 - max.kig= 0,4 za graevne estice povrine do 1.000 m , 2 - max.kig= 0,35 za graevne estice povrine od 1.000 do 2.000 m , 2 - max.kig= 0,3 za graevne estice povrine vee od 2.000 m , 2 - max.kis= 1,2 za graevne estice povrine do 1.000 m , 2 - max.kis= 1,05 za graevne estice povrine od 1.000 do 2.000 m . 2 - max.kis= 0,9 za graevne estice povrine vee od 2.000 m , - PMmin.= 1,5 / 1 SJ. (2) Propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje viestambenih graevina (oznake 1.4 i 1.5) u sklopu povrina stambenih i mjeovitih namjena (oznake S, M1 i M2): - nain gradnje: SS, - Pmin.= 1.000 m2, - Pmax.= 2.500 m2, - Min. irina graevne estice: 25 m,
URBING
77
Min. 25% povrine graevne estice mora biti ozelenjeno, Emax.= Po+Su+Pr+2, Vmax.= 10,5 m, Max. duina proelja graevine: 30 m, Najmanja udaljenost graevine od susjednih graevnih estica mora biti vea ili jednaka polovici njezine visine, - max.kig= 0,3, - max.kis= 0,9, - PMmin.= 1,5 / 1 SJ.
(3) Izuzetno od prethodna dva stavka ovoga lanka, kis se poveava za 0,4 u dovrenim i preteito dovrenim dijelovima naselja, odnosno za 0,3 u nedovrenim dijelovima naselja za svaki podrum ija je GBP vea od 50% takve povrine karakteristine etae, a namijenjena je preteito smjetaju parkiralinih/garanih mjesta.
7. Uvjeti ureenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroenergetske i komunalne mree s pripadajuim objektima i povrinama
7.1. Uvjeti gradnje prometne mree
lanak 55. (1) Prometnu mreu naselja ine: kopnena i pomorska mrea, te mrea javnih telekomunikacija. (2) Kopnenu prometnu mreu ine ulini koridori, javna parkiralita/garae, autobusni kolodvor, benzinske postaje, te ostale javne prometne povrine. (3) Pomorsku prometnu mreu ine morske luke smjetene unutar lukih podruja. (4) Mreu javnih telekomunikacija ine objekti, ureaji, kabeli i dr. nepokretne ili pokretne javne telekomunikacijske mree koji se upotrebljavaju za javnu telekomunikaciju. 7.1.1. Ulini koridori lanak 56. (1) Ulinu mreu naselja ine ulini koridori koji se ovisno o karakteristinom poprenom profilu sastoje od: kolnika s prometnim trakama, autobusnih stajalita, parkiralita, te pjeakih i zelenih povrina. (2) Obzirom na znaaj, ulini koridori su podijeljeni kako je prikazano u grafikom dijelu Plana na slijedei nain: - koridor tranzitne prometnice,
URBING
78
koridori glavnih mjesnih ulica, koridori glavnih sabirnica, koridori sabirnica, koridori stambenih i servisnih ulica, koridori kolno-pjeakih ulica, obalna etnica.
(3) Najmanje irine ulinih koridora u nedovrenim dijelovima naselja odreene su poprenim karakteristinim profilima koji su prikazani u grafikom dijelu Plana u dodatku kartografskog prikaza, br. 2.1., Prometna i ulina mrea. (4) irine ulinih koridora u dovrenim i preteito dovrenim dijelovima naselja odreene su regulacijskim pravcima graevnih estica na kojima su smjetene postojee graevine. Prilikom rekonstrukcija ulinih koridora ili izgradnje elektroenergetske i komunalne infrastrukture unutar njih, potrebno ih je prema mogunostima proiriti na irine utvrene poprenim karakteristinim profilima iz prethodnog stavka, odnosno obvezatno na irine vatrogasnih prolaza utvrenih posebnim propisom. (5) Karakteristini popreni profili ulinih koridora prikazuju prevladavajue profile ulinih koridora koji u pojedinim svojim dijelovima mogu biti i drugaije koncipirani. Tako umjesto prikazanog zelenog pojasa, mogu biti smjetena parkiralina mjesta, prometne trake desnih skretaa ili autobusna stajalita. (6) Trase planiranih ulinih koridora mogue je projektnom dokumentacijom za ishoenje lokacijske dozvole utvrditi s manjim odmakom (najvie za 50% irine koridora) od onih utvrenih ovim Planom, te veeg poprenog profila od najmanje propisanog. (7) Ukoliko se podruje ugostiteljsko turistike zone Bristak realizira kao jedinstvena cjelina kroz jedan DPU, ulini koridor izmeu povrina ugostiteljsko turistike namjene (T1) prikazan u grafikom dijelu Plana nije obvezujui. (8) U postupku ishoenja lokacijskih dozvola, odnosno rjeenja o uvjetima gradnje za graevne estice u dovrenim i preteito dovrenim dijelovima naselja koje se dijelom nalaze unutar planiranog ulinog koridora utvrenog ovim Planom, a imaju osiguran neposredni kolni pristup na javnu prometnu povrinu, utvruje se dio estice potreban za formiranje planiranog ulinog koridora temeljem rjeenja iz Plana. lanak 57. (1) Javne prometne povrine izuzev onih u povijesnoj graditeljskoj cjelini na koje postoji neposredan pristup s graevnih estica ili su uvjet za formiranje graevne estice, moraju se projektirati, graditi, ureivati i rekonstruirati na nain da se njima omoguuje; voenje elektroenergetske i komunalne infrastrukture, prolaz vatrogasnim vozilima, te moraju biti vezane na ulinu mreu. (2) U nedovrenim dijelovima naselja, samo jedna prometna traka (jednosmjerna ulica) moe se izgraivati iznimno na preglednom dijelu kolnika do najvie 400 m, pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalite. (3) Javne prometne povrine u nedovrenim dijelovima naselja koje slue kao prikljuak graevnoj estici na ulinu mreu, ukoliko imaju slijepi zavretak, ne mogu biti due od
URBING
79
100 m. Na zavretku takve slijepe ulice potrebno je izvesti okretite koje e svojim tehnikim karakteristikama zadovoljavati uvjetima prometovanja intervencijskim vozilima, te vozilima za odvoz otpada. (4) U postupku ishoenja rjeenja o uvjetima gradnje, odnosno lokacijske dozvole za zahvate u prostoru unutar zatitnih pojaseva javnih cesta koji su prikazani na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite, obvezatno se moraju zatraiti uvjeti nadlene uprave za ceste sukladno posebnom propisu. lanak 58. (1) Na raskrijima ulica potrebno je osigurati dovoljno mjesta kako bi se moglo izvesti kvalitetno tehniko rjeenje raskrija s eventualnim prometnim trakama za skretanje i unutarnjim radijusima. Pod kvalitetnim tehnikim rjeenjem podrazumijeva se rjeenje raskrija na nain da ono najbolje funkcionira, bilo izvedbom u nivou, u dva nivoa ili kao kruni tok. (2) Do izgradnje obilaznice Vodica, ne dozvoljava se izvoenje novih raskrija na postojeoj cesti D8 osim raskrija sa planiranom mjesnom ulicom na smjeru Okit Tribunj i sa planiranom glavnom sabirnicom na smjeru Ulaz u zonu Raice Stablinci. lanak 59. (1) Planom je utvrena povrina za smjetaj autobusnog kolodvora (oznaka AK) unutar koje se propisuju slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje (oznaka 6.1): - Pmin.= kazeta, - nain gradnje: SS, - Emax.= Po+Su+Pr+1+Pk, - Vmax.= 9,0 m, - max.kig= 0,5, - max.kis= 1,5, - graevna estica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m, 2 - PMmin.= 20 / 1.000 m GBP-a prostora ili graevine ureda, banke, pote i sl., 2 - PMmin.= 40 / 1.000 m GBP-a prostora ili graevine uslune namjene, 2 - PMmin.= 3 / do 50 m GBP-a prostora ili graevine trgovake namjene, 2 2 - PMmin.= 7 / od 50,01 m 100 m GBP-a prostora ili graevine trgovake namjene, 2 - PMmin.= 1 / svakih daljnjih 30 m GBP-a prostora ili graevine trgovake namjene. (2) Stajalita javnog gradskog prijevoza - autobusna stajalita, smjetavaju se unutar ulinih koridora u skladu s posebnim propisom. lanak 60. (1) Planom je utvrena povrina za smjetaj postojee benzinske postaje, te su utvrene i povrine unutar kojih se omoguuje smjetaj novih benzinskih postaja (oznaka BP). Unutar navedenih povrina propisuju se slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje benzinskih postaja (oznaka 6.2): - Pmin.= kazeta (za postojeu benzinsku postaju), - nain gradnje: SS, - Emax.= Pr, - Vmax.= 4,0 m, 2 - max.GBP= 500 m ,
URBING
80
graevna estica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m, s time da su prikljuci udaljeni najmanje 250 m od osi raskrija obilaznice Vodica i glavne mjesne ulice (postojea cesta D8), 2 - PMmin.= 3 / do 50 m GBP-a prostora ugostiteljske i trgovake namjene, 2 - PMmin.= 7 / od 50 - 100 m GBP-a prostora ugostiteljske i trgovake namjene, 2 - PMmin.= 1 / svakih daljnjih 30 m GBP-a prostora ugostiteljske i trgovake namjene. 7.1.2. Javna parkiralita i garae
lanak 61. Planom su utvrene povrine za smjetaj javnih parkiralita i garaa (oznaka P) unutar kojih se propisuju slijedei uvjeti smjetaja i naina gradnje, ako se garae grade kao zasebne graevine, a ne u sklopu drugih graevina (oznaka 6.3): - nain gradnje: SS, - garae koje se smjetaju unutar prostora do 100 m od PGPD-a ili se smjetaju izvan tog prostora, a unutar prvog graevnog reda prema PGPD-u u povrinama mjeovitih, portsko rekreacijskih i ugostiteljsko turistikih namjena, izvode se samo kao podzemne graevine s mogunou izgradnje vie podruma, te izgradnjom nadzemnih dijelova kao to su: natkrivene ulazne i izlazne kolne rampe, te pjeaki ulazi i izlazi (stubita), kao i postrojenja dizala, s time da im je Vmax.= 2,5 m, - za garae smjetene izvan podruja navedenih u prethodnoj alineji Emax.= Pr+1 s mogunou izgradnje vie podruma, a Vmax.= 5,0 m, - krovovi garaa se mogu koristiti za smjetaj PM-ova, - potrebno je osigurati 5% PM-ova za osobe s invaliditetom dimenzija i smjetaja propisanih prema posebnom propisu, - na svakih 50 PM-ova javnog parkiralita potrebno je osigurati 1 PM za autobus, - mora biti osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m. 7.1.3. Javne pjeake i biciklistike povrine lanak 62. (1) U koridorima glavnih sabirnica, sabirnica, servisnih ulica i glavne gradske ulice obvezatno se moraju izvoditi nogostupi povieni u odnosu na kolnike, a uz kolnike stambenih ulica moe se osigurati izgradnja nogostupa u istoj razini s kolnicima. (2) Unutar ve izgraene strukture naselja, tamo gdje nije mogue ostvariti zasebne pjeake povrine mogue je za potrebe kolnog, pjeako i biciklistikog prometa koristiti zajednike prometne povrine. (3) Javna prometna povrina koja razdvaja kupaline komplekse i luka podruja od ostalog dijela naselja je obalna etnica. Obalna etnica je utvrena karakteristinim poprenim profilom najmanje irine 7,0 m i oznaena je u grafikom dijelu Plana slovom . Od ukupne irine koridora obalne etnice, 2,0 m je predvieno za smjetaj zelenila, a ostatak za ureenje pjeake ili pjeako-biciklistike povrine. Na potezu obalne etnice, gdje postaje sastavni dio ulinog koridora, zelenilo je mogue djelomino ili u cijelosti zamijeniti parkiralinim mjestima.
URBING
81
(4) Unutar ulinih koridora i obalne etnice mogua je gradnja i ureivanje biciklistikih staza i traka, tako da im irina bude najmanje 1,2 m za jedan smjer, a uzduni nagib, u pravilu ne vei od 4%. Gradnju i ureivanje biciklistikih traka mogue je izvesti odvojeno od kolnika ili pjeake staze u drugom nivou, ta kao fiziki odvojeni dio (staza) od kolnika ili pjeake staze i prometnim znakom odvojeni dio kolnika ili pjeake staze. (5) Javne prometne pjeake i biciklistike povrine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovnitva. 7.1.4. Luka podruja morskih luka lanak 63. (1) U akvatoriju i rubnom kopnenom dijelu naselja Vodica i Srime osiguravaju se prostorni uvjeti za organizaciju pomorskog prometa putem utvrenih slijedeih lukih podruja: - luko podruje luke Vodice, - luko podruje luke Male Vrulje, - luko podruje portske luke Vele Vrulje, - luko podruje portske luke Lovetovo, - luko podruje luke Srima. (2) Luka podruja iz prethodnog stavka prikazana u grafikom dijelu Plana predstavljaju povrine unutar kojih je mogu smjetaj pomorskih luka, odnosno lukih podruja. lanak 64. (1) Propisuju se slijedei uvjeti ureenja unutar lukog podruja luke Vodice (oznaka 6.4): - predvidjeti smjetaj luke otvorene za javni promet upanijskog znaaja, portskih luka, na nain da svaka ima nesmetan prilaz kroz zajedniki dio lukog podruja u morski akvatorij, - povrinu zajednikog dijela lukih podruja potrebno je odrediti na nain da se omogui nesmetani manevar plovila (ulaz/izlaz iz pojedinih luka) sukladno predvienim veliinama plovila koja e koristiti pojedinu luku, - najvei dozvoljeni ukupni kapacitet portskih luka iznosi 1.250 vezova, - unutar lukog podruja potrebno je osigurati 1 PM / 20 vezova, - dio lukog podruja pojedine luke mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m. (2) Propisuju se slijedei uvjeti ureenja unutar lukog podruja luke Male Vrulje (oznaka 6.5): - omoguuje se rekonstrukcija lukog podruja, na nain da se njegov manji zapadni dio moe prenamijeniti iz marine u portsku luku, dok se marina moe proiriti prema jugoistoku, - postojei broj od 415 vezova luke nautikog turizma nije mogue poveati, - potrebni broj PM-ova odreuje se sukladno posebnom propisu ovisno o kategoriji marine, - unutar dijela lukog podruja portske luke potrebno je osigurati 1 PM / 20 vezova,
URBING
82
nain gradnje: SS, Emax.= Pr, Vmax.= 3,0 m, 2 max.GBP= 1.200 m , dio pojedinog lukog podruja mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m.
(3) Propisuju se slijedei uvjeti ureenja unutar lukih podruja portskih luka Vele Vrulje i Lovetovo (oznaka 6.6): - potrebno je unutar lukog podruja osigurati 1 PM / 20 vezova, - najvei dozvoljeni kapaciteti luka iznose; 750 vezova za luku Vele Vrulje, te 250 vezova za luku Lovetovo, - luko podruje mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m. (4) Propisuju se slijedei uvjeti ureenja unutar lukog podruja luke Srima (oznaka 6.7): predvidjeti smjetaj luke nautikog turizma marine i portske luke, na nain da svaka ima nesmetan prilaz u morski akvatorij, - povrinu eventualnog zajednikog dijela lukog podruja potrebno je odrediti na nain da se omogui nesmetani manevar plovila (ulaz/izlaz iz pojedinih luka) sukladno predvienim veliinama plovila koja e koristiti pojedinu luku, - najvei dozvoljeni kapacitet marine iznosi 40 vezova, s time da je jedan vez ekvivalent plovila duljine 12 m i irine na vezu 5 m, - najvei dozvoljeni kapacitet portske luke iznosi 750 vezova, - potrebni broj PM-ova unutar dijela lukog podruja marine odreuje se sukladno posebnom propisu ovisno o kategoriji marine, - unutar dijela lukog podruja portske luke potrebno je osigurati 1 PM / 20 vezova, - nain gradnje za graevine marine: SS, - Emax.= Pr za graevine marine, - Vmax.= 3,0 m za graevine marine, 2 - max.GBP= 400 m za graevine marine, - dio lukog podruja pojedine luke mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m.
-
7.1.5. Javne telekomunikacije lanak 65. (1) Smjetaj graevina, objekata i ureaja javne telekomunikacijske mree u pravilu je predvien unutar ulinih koridora. Za telekomunikacijske kablove koji su poloeni izvan ulinih koridora propisuju se zatitni koridori u irini od najmanje 1,0 m unutar kojih se zabranjuje smjetaj graevina visokogradnje do njihovog izmjetanja. U postupku ishoenja rjeenja o uvjetima gradnje, odnosno lokacijske dozvole za graevinu visokogradnje na graevnoj estici preko koje prolazi navedeni koridor ili neposredno granii s njim potrebno je zatraiti posebne uvjete od strane pravne osobe s javnim ovlastima koja tim kabelom gospodari. (2) Zatitni koridor telekomunikacijskog kabla utvren ovim Planom smatra se ukinutim po njegovom izmjetanju, te se u tom sluaju vie ne primjenjuju uvjeti navedeni u
URBING
83
prethodnom stavku. lanak 66. (1) Smjetaj graevina visokogradnje, te ureenje zemljita ispod radijskih koridora utvrenih u grafikom dijelu Plana uvjetovano je ogranienjima u pogledu visine sukladno posebnim propisima. (2) Za graevine koje se nalaze izvan radijskih koridora, a vie su od 35 m (zvonici, dimnjaci i sl.) mora se ishoditi suglasnost za njihov smjetaj u odnosu na radijske koridore. lanak 67. (1) Osnovna postaja pokretnih komunikacijskih mrea (antenski stup za osnovnu postaju) moe se smjestiti na postojeoj graevini, ali ne na djejoj ustanovi, koli, domu zdravlja, domu umirovljenika, domu za starije osobe i crkvi, uz slijedee uvjete: - da se u cilju zatite zdravlja ljudi ne prekorauju temeljna ogranienja i granine razine propisane posebnim propisom u pogledu zatite od elektromagnetskih polja, - te da se nalazi izvan granica utvrenih zona zatite nepokretnih kulturnih dobra, odnosno povijesne graditeljske cjeline, te izvan ulinih koridora i povrina vodnog dobra. (2) U grafikom dijelu Plana prikazane su postojee bazne postaje pokretnih telekomunikacijskih mrea, te one koje su bile planirane prostornim planom ireg podruja. (3) Kod detaljnog utvrivanja lokacija za nove osnovne postaje pokretnih komunikacijskih mrea utvruje se princip da jednu lokaciju koristi vie korisnika operatora pokretnih komunikacija.
7.2. Uvjeti gradnje elektroenergetske mree

lanak 68. (1) Planom je utvrena rekonstrukcija i dogradnja elektroenergetske mree naselja Vodica i Srime i to: - rekonstrukcijom trafostanice 30/10(20) kV Vodice u 110/30/10(20) kV trafostanicu, - izgradnjom trafostanice 30/20(10) kV Srima snage 8 MVA (2x4), - polaganjem elektroenergetskih visokonaponskih i niskonaponskih podzemnih kablova u pravilu unutar ulinih koridora, - zamjenom 30 kV dalekovoda podzemnim kablovima, - interpolacijom novih trafostanica naponskog nivoa 10(20)/04 kV u podrujima planiranog rasta konzuma. (2) Prikazani smjetaj podzemnih kablova u grafikom dijelu Plana, usmjeravajueg su znaenja i dozvoljene su odgovarajue prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rjeenja (prolaz kabla drugim ulinim koridorom od onog unutar kojeg je prikazan). (3) Do zamjene 30 kV dalekovoda odgovarajuim podzemnim kablovima poloenih u koridorima ulica propisuju se njihovi zatitni koridori u irini od najmanje 15,0 m obostrano od osi unutar kojih se ne dozvoljava smjetaj graevina visokogradnje. U
URBING
84
postupku ishoenja rjeenja o uvjetima gradnje, odnosno lokacijske dozvole za graevinu visokogradnje na graevnoj estici preko koje prolazi navedeni koridor ili neposredno granii s njim potrebno je zatraiti posebne uvjete od strane pravne osobe s javnim ovlastima koja tim dalekovodom gospodari. (4) Zatitni koridor dalekovoda utvren ovim Planom smatra se ukinutim po zamjeni dalekovoda odgovarajuim kabelom, te se u tom sluaju vie ne primjenjuju uvjeti navedeni u prethodnom stavku. (5) Najmanja veliina graevne estice za smjetaj 10(20)/0,4 kV TS iznosi 30 m2, dok najmanja udaljenost graevine TS od susjednih estica i regulacijskog pravca iznosi 2,0 m.
7.3. Uvjeti gradnje mree komunalne infrastrukture

lanak 69. (1) Komunlanu infrastrukturnu mreu Vodica i Srime ine mree plinoopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, te mjesna groblja, od kojih je Planom obuhvaeno samo ono u Vodicama. (2) Prikazani smjetaj, te tehniki opis (kapaciteti, nazivne snage i sl.) graevina i ureaja plinoopskrbne i vodoopskrbne mree, te mree odvodnje otpadnih voda u grafikom dijelu Plana, usmjeravajueg su znaenja i dozvoljene su odgovarajue prostorne i tehnike prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rjeenja (prolaz opskrbnih cjevovoda i kolektora drugim ulinim koridorom od onog unutar kojeg je prikazan i sl.). (3) Smjetaj povrinskih infrastrukturnih graevina (crpnih i regulacijskih stanica i sl.) utvrdit e se sukladno tehnikim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu graevinu. (4) Linijske graevine komunalne infrastrukture u pravilu je potrebno voditi ulinim koridorima. 7.3.1. Plinoopskrba lanak 70. (1) Planom je utvrena mogunost izgradnje plinoopskrbne distribucijske mree naselja Vodica i Srime izgradnjom graevina plinoopskrbne mree, tako da se distribucijski plinovodi u pravilu smjeste unutar ulinih koridora. (1) Plinoopskrbnu mreu na podruju naselja Vodica i Srime init e distribucijski sustav sa regulacijskim stanicama. (3) irina koridora/trase distribucijskih plinovoda, te najmanja potrebna veliina graevne estice regulacijske stanice odreena je posebnim propisima.
URBING
85
7.3.2. Vodoopskrba lanak 71. (1) Planom je utvrena rekonstrukcija i dogradnja vodoopskrbne mree naselja Vodica i Srime i to: - zamjenom dotrajalih cjevovoda, opreme i ureaja novima, - izgradnjom crpne stanice u Srimi s podzemnim magistralnim cjevovodom za potrebe vodoopskrbe udaljenih otoka, - izgradnjom novih cjevovoda, - ukidanjem trasa dotrajalih cjevovoda izgradnjom zamjenskih novih cjevovoda u koridoru ulice. (2) Za vodoopskrbne cjevovode koji su poloeni izvan ulinih koridora propisuju se zatitni koridori u irini od najmanje 10,0 m unutar kojih se zabranjuje smjetaj graevina visokogradnje. U postupku ishoenja rjeenja o uvjetima gradnje, odnosno lokacijske dozvole za graevinu visokogradnje na graevnoj estici preko koje prolazi navedeni koridor ili neposredno granii s njim potrebno je zatraiti posebne uvjete od strane pravne osobe s javnim ovlastima koja tim cjevovodom gospodari. (3) Zatitni koridor vodoopskrbnog cjevovoda utvren ovim Planom smatra se ukinutim po zamjeni cjevovoda odgovarajuim cjevovodom poloenim u koridor ulice, te se u tom sluaju vie ne primjenjuju uvjeti navedeni u prethodnom stavku. 7.3.3. Odvodnja otpadnih voda lanak 72. (1) Kanalizacijska mrea naselja Vodica i Srime planirana je kao dio javnog sustava odvodnje otpadnih voda priobalnog podruja grada Vodica i otoka Prvia koji razdjelnim sustavom odvodi otpadne sanitarno-fekalne vode odvojeno od oborinskih voda do sredinjeg ureaja za proiavanje na planiranoj lokaciji na podruju Mrzanaca, te dalje podmorskim ispustom u more. (2) Planom je utvrena rekonstrukcija i dogradnja kanalizacijske mree naselja Vodica i Srime i to: - zamjenom dotrajalih cjevovoda, opreme i ureaja novima, - rekonstrukcijom i izgradnjom crpnih stanica, - izgradnjom kanalizacijskih kolektora poloenih u pravilu unutar ulinih koridora, - sanacijom zateenih pojedinanih sustava odvodnje s ispustima u more (ugostiteljsko turistike zone Punta i Olympia-Imperijal, te gradska jezgra Vodica), te sabirnih jama pojedinanih graevina, - realizacija ureaja za proiavanje u dvije etape, odnosno veliine (2 x 20.000 ES), s time da se ve u prvoj etapi realizira prvi stupanj proiavanja i podmorski ispust. (3) Za kolektore koji su poloeni izvan ulinih koridora propisuju se zatitni koridori u irini od najmanje 10,0 m unutar kojih se zabranjuje smjetaj graevina visokogradnje. U postupku ishoenja rjeenja o uvjetima gradnje, odnosno lokacijske dozvole za graevinu
URBING
86
visokogradnje na graevnoj estici preko koje prolazi navedeni koridor ili neposredno granii s njim potrebno je zatraiti posebne uvjete od strane pravne osobe s javnim ovlastima koja tim kolektorom gospodari. 7.3.4. Groblje lanak 73. (1) Ukop na podruju naselja Vodica i Srime planiran je na prostoru dosadanjih mjesnih groblja. Obzirom da je groblje naselja Srime izvan obuhvata ovoga Plana, ovim Planom se uz uvjete propisane posebnim propisom propisuju slijedei uvjeti ureenja groblja Vodice (oznaka 6.8): - nain gradnje: SS (graevine prateih funkcija), - Emax.= Pr (graevine prateih funkcija), - Vmax.= 4,0 m (graevine prateih funkcija osim kapelice koja moe biti i via), - nedovreni dio groblja obvezatno mora imati zatitni pojas zelenila od najmanje 10,0 m uz rub, - PMmin.= 20 / 1 ha povrine ureenog (dovrenog) dijela groblja, - groblje mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m.
8. Uvjeti ureenja javnih zelenih povrina

lanak 74. (1) Javne parkovne povrine potrebno je hortikulturno urediti na nain da se uz postojee kvalitetno zelenilo sadi novo autohtono zelenilo, te postavlja urbana oprema prikladna ambijentu naselja (oznaka 7.1). Parkovnim paviljonom - odmoritem smatra se natkrivena otvorena montano-demontana drvena graevina najvee tlocrtne povrine od 25,0 m2. (2) Ozelenjavanje e se provoditi na zatitnim zelenim povrinama koje su u razdjelnoj funkciji izmeu neusklaenih namjena. (3) Zemljite uz infrastrukturne graevine sukladno tehnikim i sigurnosnim propisima ovih graevina ureivat e se ozelenjavanjem, poumljavanjem i drugim hortikulturnokrajobraznim tehnikama.
URBING
87
9. Mjere zatite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i graevina i ambijentalnih vrijednosti

9.1. Podruja posebnih uvjeta koritenja
lanak 75. (1) Nepokretna kulturna dobra navedena ovim Planom smatraju se zatienima i podlijeu posebnoj skrbi. Status njihove zatite obuhvaen je sljedeim kategorijama: R - kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara, E - evidentirane kulturno povijesne vrijednosti koje se zatiuju Planom. (2) Zatienim graevinama, kod kojih su utvrena svojstva kulturnog dobra i na koje se obvezatno primjenjuju sve odredbe posebnog propisa, smatraju se sve graevine koje imaju status zatite R. (3) Za sve evidentirane kulturno-povijesne vrijednosti (oznaka E), preporuka je ovog Plana daljnja valorizacija unutar zasebnog programa od strane nadlenih slubi i utvrivanje prijedloga za zatitu sukladno posebnom propisu, koji omoguuje predstavnikom tijelu grada da proglasi zatieno kulturno dobro lokalnog znaaja na svome podruju, a nain zatite e se utvrditi uz prethodnu suglasnost nadlene Uprave za zatitu kulturne batine. (4) Planom su utvrena slijedea nepokretna kulturna dobra i kulturno povijesne vrijednosti: - Povijesna graditeljska cjelina gradskog naselja Vodica (status: R), - Povijesna vojno-civilna graevina oria kula iz 16. st. (status: R), - Povijesna sakralna graevina crkva sv. Kria iz 15. st. na Punti (status: E), - Povijesna sakralna graevina upska crkva sv. Kria u Vodicama (status: R) i - Spomen (memorijalni) objekt na Obali V. Nazora u Vodicama (status: E). lanak 76. (1) Povijesna graditeljska cjelina obuhvaa osobito vrijedna podruja urbane strukture sa poveanom koncentracijom kulturno-povijesnih elemenata u kojima je dosegnut najvii stupanj arhitektonsko-urbanistike kvalitete i stilskog oblikovanja na podruju naselja Vodice. (2) U povijesnoj graditeljskoj cjelini obvezna je potpuna zatita povijesne matrice, graevinske strukture i supstance, te arhitektonsko stilskih oblika, te su u skladu s time propisane slijedee smjernice i uvjeti: - odravanje, popravci i obnova graevina, - restitucija i rekonstrukcija graevine ili dijelova graevine ije je povijesno stanje (izgled i obrada proelja, pokrov, gabariti i sl.) narueno neadekvatnim zahvatima, - adaptacije i prenamjene povijesnih graevina ili njihovih dijelova u mjeri u kojoj ne naruavaju postojei arhitektonsko-urbanistiki integritet graevine i graevne estice, te osiguravaju bolje odravanje graevine, - obvezatno preoblikovanje graevina prikazanih u grafikom dijelu Plana, koje bitno naruavaju arhitektonsko-urbanistiki sklad povijesne jezgre, - interpolacija novom izgradnjom na lokacijama prikazanim u grafikom dijelu Plana, radi
URBING
88
upotpunjavanja prostorne slike, uline fronte i sl. Uvjet je potivanje bitnih odrednica povijesno-urbanog i graditeljskog okruenja, te kvalitetno arhitektonsko rjeenje. Nova izgradnja mogua je, ako pri tom ne ugroava integritet bliskih povijesnih graevina ili urbani ambijent, iznimno se doputa rekonstrukcija postojeih ili izgradnja zamjenskih osnovnih graevina, te pomonih graevina u duhu organizacije i prostornih mogunosti pojedine graevne estice, ureenje i odravanje javnih, osobito hortikulturno ureenih povrina u skladu sa karakterom povijesno stilskog okruenja.
(3) Posebnim propisom propisanom postupku (konzervatorski uvjeti, miljenja, suglasnosti) podlijeu: - svi graevinski i obrtniki zahvati na graevinama i njihovom okruenju - urbana oprema (javna rasvjeta, reklame, ograde i sl.), - namjena ili prenamjena prostora unutar i oko graevina, - ureenje javnih povrina, - ureenje graevnih estica i dvorita (hortikulturno ili parterno) i - zahvati na komunalnoj infrastrukturi. lanak 77. Kontaktno podruje povijesne graditeljske cjeline uspostavljeno je za dijelove grada koji su graevnim intervencijama izgubili svoju povijesnu i arhitektonsko-ambijentalnu vrijednost, meutim ine kontakt povijesne graditeljske cjeline sa novim dijelovima grada ili su vani prilazni pravci prema povijesnoj jezgri. U ovim zonama je potrebno ouvati mjerilo i oblikovno ih ujednaiti kako bi bile u funkciji prilaza najvrednijoj gradskoj strukturi. lanak 78. (1) Kao najmanja granica zatite pojedinane povijesne graevine (objekta) utvrene ovim Planom odreuje se pripadna graevna estica ili njen povijesni vrijedni dio kako je prikazano u grafikom dijelu Plana. (2) Sve graevinske i druge intervencije na nepokretnom kultrunom dobru i u njegovoj neposrednoj blizini podlijeu upravnom postupku, tj. potrebno je temeljem odgovarajue tehnike dokumentacije kojoj e po potrebi prethoditi konzervatorsko-restauratorski istrani radovi, ishoditi posebne uvjete (u postupku izdavanja rjeenja o uvjetima gradnje, odnosno lokacijske dozvole) i prethodno odobrenje (u postupku izdavanja graevinske dozvole) nadlenog konzervatorskog odjela. lanak 79. U podrujima kojim se ovim Planom, predvia izgradnja graevina, a prostor nije izgraen i priveden namjeni temeljem dosadanjih prostornih planova, obvezuje se nositelj zahvata da tijekom izrade istranih radova koji prethode procjeni utjecaja na okoli osigura arheoloko istraivanje, rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheolokih nalaza u prostoru i njihova valorizacija, odnosno da investitor izgradnje na takovom prostoru ima obavezu obaviti arheoloka istraivanja ili sondiranja prema uputama konzervatorskog odjela i da u sluaju veoma vanog arheolokog nalaza moe doi do izmjene projekta ili njegove prilagodbe radi prezentacije nalaza), ako se istraeni prostori obvezno prezentiraju in situ, a projekti konzervacije i prezentacije nalaza moraju se prilagoditi i planovi i projekti izgradnje graevina i objekata i ureivanja zemljita.
URBING
89
9.2. Podruja posebnih ogranienja u koritenju

lanak 80. Najugroenija podruja izloena prekomjernom emisijom buke su preteito stambena podruja, te povrine portsko rekreacijske namjene u Raicama, koja se nalaze neposredno uz trasu planirane sjeverne obilaznice i u blizini zabavnog centra. Po izgradnji navedene prometnice i koritenju zabavnog centra, ukoliko se mjerenjima dokae prekomjerna razina buke u vremenu najveeg godinjeg prometnog inteziteta i koritenja zabavnog centra, bit e potrebno sanirati podruje ugroeno bukom akustinim zatitnim mjerama na doputenu razinu predvienu posebnim propisom. lanak 81. U zatienom obalnom podruju mora u pojasu do 70 m od PGPD-a na podruju naselja Srime, odnosno u pojasu do 100 m od PGDP-a unutar povrina ugostiteljskoturistikih namjena (utvrenih PPUG-om) ne moe se planirati, niti graditi nova pojedinana ili vie graevina osim graevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, prateih sadraja ugostiteljsko-turistike namjene, graevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjetaj na obali (luke i sl.), te ureenja javnih povrina. (2) Odredbe iz prethodnog stavaka ne odnose se na rekonstrukciju graevina izgraenih na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta nadlenog upravnog tijela. lanak 82. U svrhu efikasne zatite od moguih potresa neophodno je konstrukcije svih graevina planiranih za izgradnju na podruju inteziteta potresa VII i vie stupnjeva po MCS ljestvici uskladiti s posebnim propisima za navedene seizmike zone. lanak 83. Zatitni vodni i infrastrukturni pojasevi su kontaktni prostori javnog vodnog dobra i infrastrukturnih graevina, utvreni posebnim propisima, unutar kojih su zabranjeni odreeni zahvati u prostoru ili je potrebno u postupku utvrivanja lokacijskih uvjeta pribaviti prethodne suglasnosti ili posebne uvjete od strane nadlenih pravnih osoba s javnim ovlastima. lanak 84. Izdavanje lokacijskih dozvola, odnosno rjeenja o uvjetima gradnje na graevnim esticama u nedovrenim dijelovima naselja naznaenim na kartografskom prikazu, br. 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite, kao potezi nove regulacije, uvjetuje se prethodnim izdavanjem lokacijske dozvole za planiranu dionicu ulinog koridora.
10. Postupanje s otpadom

lanak 85. (1) Komunalni otpad u naseljima potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili vee metalne kontejnere s poklopcem.
URBING
90
(2) Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere (stari papir, staklo, istroene baterije i sl.), odnosno putem oporabita (plastika, metal, drvo). (3) Za postavljanje posuda i kontejnera iz stavaka 1. i 2. ovog lanka potrebno je osigurati odgovarajui prostor kojim se nee ometati kolni i pjeaki promet, te koji e biti ograen tamponom zelenila, ogradom ili sl.
11. Mjere sprjeavanja nepovoljnih utjecaja na okoli

lanak 86. (1) U svrhu sprjeavanja irenja poara na susjedne graevine, graevina mora biti udaljena od susjednih graevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokae, uzimajui u obzir poarno optereenje, brzinu irenja poara, poarne karakteristike materijala graevina, veliine otvora na vanjskim zidovima graevine i drugo, da se poar nee prenijeti na susjedne graevine ili mora biti odvojena od susjednih graevina poarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u sluaju da graevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta), nadvisuje krov graevine najmanje 0,5 m ili zavrava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, duine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovita, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u duini konzole. (2) Iznimno od prethodnog stavka, graevine i postrojenja u kojima se obavlja proizvodnja ili skladitenje ili promet zapaljivim tekuinama i plinovima, eksplozivima, pirotehnikim sredstvima i streljivom moraju biti udaljene od ostalih susjednih graevina sukladno posebnom propisu. (3) Radi omoguavanja spaavanja osoba iz graevine i gaenja poara na graevini i otvorenom prostoru, graevina mora imati vatrogasni prilaz odreen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mrea mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti hidrantsku mreu sukladno posebnom propisu. lanak 87. (1) U cilju rjeavanja problematika zatite i sklanjanja ljudi i tvarnih dobara, potrebno je primjeniti slijedee mjere: - Za sklanjanje ljudi i tvarnih dobara potrebno je osigurati sklonita po opsegu zatite; - dopunske zatite otpornosti 50-100 kPa, - osnovne zatite otpornosti 100-300 kPa. - Sva sklonita moraju biti projektirana i izvedena u skladu s posebnim propisom; - sklonita planirati ispod graevina kao najnie etae (podrumske etae), - osigurati potreban opseg zatite (50300 kPa), - osigurati priuvne izlaze iz sklonita, - odrediti seizminost. (2) Sklonita osnovne zatite mogu biti dvonamjenska i mogu se u suglasnosti s nadlenim tijelom dravne uprave koristiti u mirnodopske svrhe, a u sluaju ratnih opasnosti i opasnosti od elementarnih nepogoda trebaju se u najbrem roku osposobiti za
URBING
91
osnovnu namjenu. Namjena javnih sklonita osnovne namjene u mirnodopske svrhe moe biti javna (kulturne manifestacije i sl.). (3) Broj skloninih mjesta u sklonitima potrebno je odrediti za: - obiteljska sklonita u obiteljskim graevinama za najmanje 3 osobe, - stambena sklonita prema veliini stambene graevine, odnosno skupini stambenih graevina, raunajui da se na 50 m2 GBP stambene graevine osigura sklonini prostor najmanje za jednog stanovnika/korisnika, - sklonita pravnih osoba za 2/3 ukupnog broja djelatnika, a pri radu s vie smjena za 2/3 broja djelatnika u najveoj smjeni u vrijeme rada, - javna sklonita osnovne zatite s maksimalnim gravitacijskim podrujem radijusa 250 m najmanje 100 i najvie do 300 osoba. (4) Smjetaj javnih sklonita osnovne namjene prikazan je naelno na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora, to znai da je tonu lokaciju potrebno utvrditi rjeenjem o uvjetima gradnje, odnosno lokacijskom dozvolom unutar povrine odreene namjene na kojoj je oznaka sklonita ucrtana. lanak 88. Kao znaajna mjera sprjeavanja nepovoljnih utjecaja na okoli je obveza provedbe procjene utjecaja na okoli za zahvate u prostoru za koje se oekuje da bi svojim djelovanjem mogli znatno ugroziti okoli. Obveza procjene utjecaja na okoli utvrena je za graevine, odnosno zahvate u prostoru koji su odreeni posebnim propisom, te prostornim planom upanije.
12. Mjere provedbe Plana

12.1. Obveza izrade detaljnih planova ureenja
lanak 89. (1) Odreuju se slijedea podruja za koja je potrebna obvezatna izrada detaljnih planova ureenja (DPU-ova):
r.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Naziv Groblje Vodice Bristak 1 Bristak 2 Luka Vodice Luka M. Vrulje Luka V. Vrulje Luka Lovetovo Luka Srima Kupalite Bristak-istok Kupalite Blata Kupalite Punta Kupalite Olympia Opis obuhvata Kazeta groblja Kazeta ugostiteljsko-turistike namjene - hotel Kazeta ugostiteljsko-turistike namjene - hotel Luka podruja portskih luka i luke otovrene za javni promet, povrina portsko rekracijske namjene ispred hotela Kristina, te povrina javnog parkiralita ispred stare kole Luko podruje portske luke i marine Luko podruje portske luke Luko podruje portske luke Luka podruja portske luke i marine Obalni prostor i akvatorij na podruju Bristaka Obalni prostor i akvatorij na podruju Blata Plava plaa Obalni prostor i akvatorij uz hotelsku zonu Punta Obalni prostor i akvatorij ispred hotela Olympia URBING Povrina (ha) 5,78 4,95 3,07 11,38 11,13 4,11 1,93 5,22 3,78 8,43 3,23 4,24
92
13. 14. 15. 16. 17.
Kupalite Imperijal Kupalite Srima-sjever Kupalite Srima-jug RC Bristak Poslovni centar Dulcin
Obalni prostor i akvatorij ispred hotela Imperijal Obalni prostor s akvatorijem na podruju Lovetova i sjevernog dijela Srime izmeu luke Lovetovo i luke u uvali Vrulje u Srimi Obalni prostor i akvatorij na podruju Srime juno od portske luke i marine u Srimi Povrine portsko rekreacijske namjene na Bristaku izmeu Vodica i Tribunja Podruje poslovne namjene i javne parkovne povrine uz uvalu Vrulje u Vodicama
7,49 7,10 10,40 15,84 -
(2) Do donoenja DPU-ova iz stavka 1., ne mogu se na tim podrujima izdavati odobrenja za zahvate u prostoru prema Zakonu i posebnim propisima (rjeenja o uvjetima gradnje, odnosno lokacijske i graevinske dozvole i dr.), izuzev rekonstrukcija postojeih graevina, te rekonstrukcije i izgradnje u cilju dopuna sadraja i proirenja groblja do najvie 20% od njegove ukupne povrine. (3) Povrine iz stavka 1. ovoga lanka predstavljaju okvirne veliine, dok e se tone veliine povrina utvrditi odlukama o izradama DPU-ova na odgovarajuim kartografskim podlogama. (4) DPU-ovima se mogu odrediti vii prostorni standardi.
12.2. Obveza izrade urbanistiko-arhitektonskih natjeaja

lanak 90. Radi dobivanja to kvalitetnijih rjeenja za ureivanje javnih prostora, njihovo oblikovanje i oblikovanje pojedinih graevina potrebno je prije postupaka ishodovanja lokacijskih dozvola ili rjeenja o uvjetima gradnje raspisati urbanistiko-arhitektonske natjeaje i to za: - ureenje javne povrine (trgovi i parkovi), - izgradnju graevine javne i drutvene namjene, - izgradnju stambene graevine koja se realizira uz sudjelovanje gradskog prorauna.
URBING
93
URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA PRILOG
PRILOG
URBING
URBING
URBING
URBING
URBING
URBING
URBING
URBING
URBING
URBING
URBING
URBING
URBING
URBING
URBING
URBING

Urbanistički Plan Vodice I Srima

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Urbanistički Plan Vodice I Srima

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ibensko-kninska upanija

URBANISTIKI PLAN UREENJA

URBANISTIKI PLAN UREENJA

A 185/00, A 324/06 i A 324a/06

datum objave javne rasprave (glasilo): 26.09.2007. (Slobodna Dalmacija)

Javni uvid odran:

Marko Lugovi, dipl.ing.gra.

Klasa: 350-02/08-13/15, Urbroj: 531-06-08-6 Pravna osoba koja je izradila plan:

Darko Martinec, dipl.ing.arh.

- Hrvoje Kujundi, dipl.ing.arh.

Rade Ivas, dipl.iur.

M.P. vlastoruni potpis

URBANISTIKI PLAN UREENJA

Grad Vodice Ive ae 8 22 211 VODICE

Rade Ivas, dipl.iur. (2000.-2005.) Branka Juriev-Martinev, dipl.oec. (2005.-2008.)

URBING d.o.o. Av.V.Holjevca 20, MB 0758680 10 000 ZAGREB

Darko Martinec, dipl.ing.arh.

Hrvoje Kujundi, dipl.ing.arh.

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA SADRAJ

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA SADRAJ

II. Odredbe za provoenje

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA SADRAJ

9.1. 9.2. 10. 11. 12. 12.1. 12.2.

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICA I SRIME I. OBRAZLOENJE

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE

1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti naselja u prostoru Grada

POLOAJ NASELJA VODICA I SRIME U IREM PROSTORU

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE

KRETANJE BROJA STANOVNIKA

7.000 6.000 5.000 4.000 3.000 2.000 1.000 0

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE

Vodice Srima UKUPNO

597,0 115,0 712,0

83,8 16,2 100,0

5.907 593 6.500

90,9 9,1 100,0

9,9 5,2 9,1

1.971 202 2.173

3,00 2,93 2,99

4.134 671 4.805

1.692 415 2.107

40,9 61,8 43,9

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE

1.1.2. Prostorno razvojne znaajke

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE

1.1.4. Zatiene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova ireg podruja

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE

IZVADAK IZ PPUG-a VODICA

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE

GRAFIKI PRILOG br. 3

IZVADAK IZ PPUG-a VODICA

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE

GRAFIKI PRILOG br. 4

IZVADAK IZ PPUG-a VODICA