1 GUP Odluka SL Glasnik 1-06

ISSN 1332-6074
SLUBENI GLASNIK
GRADA SPLITA
GODINA LII ( XIV )
SPLIT, 25. sijenja 2006.
BROJ 1
S A D R A J:
GRAD SPLIT
GRADSKO VIJEE
Stranica
1. Odluka o donoenju Generalnog urbanistikog plana Splita .......................................................................................
Stranica 2 Broj 1
SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA
GRAD SPLIT
GRADSKO VIJEE
Na temelju lanka 26. Zakona o prostornom

ureenju (Narodne novine, broj 30/94, 68/98, 61/00,
32/02 i 100/04), lanka 11. Programa mjera za
unapreenje stanja u prostoru Grada Splita (Slubeni
glasnik Grada Splita, broj 12/03) i lanka 33. Statuta
Grada Splita proieni tekst (Slubeni glasnik
Grada Splita, broj 22/01), Gradsko vijee Grada
Splita na 10. sjednici odranoj 28. prosinca 2005.
donijelo je
ODLUKU
o donoenju Generalnog urbanistikog plana Splita
lanak 1.
Donosi se Generalni urbanistiki plan Splita (u
nastavku teksta: GUP ili ovaj Plan).
lanak 2.
GUP-om se, u skladu sa Strategijom i Programom
prostornog ureenja Republike Hrvatske, Prostornim
planom Splitsko-dalmatinske upanije te s Prostornim
planom ureenja Grada Splita, utvruje temeljna
organizacija prostora, zatita prirodnih, kulturnih i
povijesnih vrijednosti, koritenje i namjena povrina s
prijedlogom prvenstva njihovog ureenja.
GUP sadri nain i oblike zatite i koritenja,
uvjete i smjernice za ureenje i zatitu prostora, mjere
za unapreenje i zatitu okolia podruja s posebnim
prostornim i drugim obiljejima, te druge elemente od
vanosti za podruje koje obuhvaa.
GUP-om su utvrene granice uih podruja za
koja se izrauju detaljniji planovi ureenja.
lanak 3.
GUP se donosi za dio podruja Grada Splita
utvren Prostornim planom ureenja Grada Splita, a
obuhvaa kopneno gradsko podruje od rta Marjana
na zapadu do istone granice Grada Splita (rijeka
rnovnica) te pojas mora u irini 300 m od obalne
crte; sjeverna granica GUP-a od Sjeverne luke prema
istoku je granica Grada Splita, a istono od krianja s
produetkom Puta Mostina prati sjevernu granicu
koridora prometnice Trogir Omi do rijeke
rnovnice.
Granice GUP-a prikazane su u grafikom dijelu
elaborata GUP-a iz lanka 4. ove Odluke.
lanak 4.
GUP je sastavni dio ove Odluke i sadran je u
elaboratu Generalni urbanistiki plan Splita, a
sastoji se od:
sijeanj 2006.
Knjiga I Tekstualni dio

I. Obrazloenje
1. POLAZITA
1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti podruja grada u
odnosu na prostor i sustave upanije i Drave
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke
1.1.3. Obveze iz dokumenata prostornog ureenja
ireg podruja i ocjena postojeih
prostornih planova
1.1.4. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja
razvoja u odnosu na demografske i
gospodarske
podatke
te
prostorne
pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA
2.1. Ciljevi prostornog razvoja gradskog znaaja
2.1.1. Znaaj posebnih funkcija grada
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.3. Infrastrukturna opremljenost
2.1.4. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih
dijelova okolia
2.2. Ciljevi prostornog ureenja grada
2.2.1. Racionalno koritenje i zatita prostora u
odnosu na postojei i planirani broj
stanovnika, gustou stanovanja, obiljeja
izgraene strukture, vrijednosti i posebnosti
krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih
cjelina
2.2.2. Unapreenje ureenja naselja i komunalne
infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREENJA
3.1. Temeljna organizacija prostora grada u odnosu na
prostornu i gospodarsku strukturu
3.2. Organizacija, koritenje, namjena, ureenje i
zatita povrina
3.2.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti
3.2.2. Prikaz mrea drutvenih djelatnosti
3.2.3. Prikaz prometne i telekomunikacijske
mree
3.2.4. Prikaz komunalne infrastrukturne mree
3.2.5. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite
povrina i graevina
3.2.6. Podruja primjene posebnih mjera ureenja
i zatite
3.2.7. Nain i uvjeti gradnje
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, nain
koritenja i ureenja povrina
3.4. Sprjeavanje nepovoljna utjecaja na okoli.
II. Odredbe za provoenje
1. Uvjeti odreivanja i razgraniavanja povrina javnih i
drugih namjena
2. Uvjeti ureenja prostora za graevine od vanosti za
Dravu i upaniju
3. Uvjeti smjetaja graevina gospodarskih djelatnosti
4. Uvjeti smjetaja graevina drutvenih djelatnosti
5. Uvjeti i nain gradnje stambenih graevina
6. Uvjeti utvrivanja trasa i povrina prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne
mree
Sijeanj 2006.
7. Uvjeti ureenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih

podruja i cjelina
8. Urbana pravila
9. Mjere ouvanja i zatite krajobraznih i prirodnih
vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina
10. Postupanje s otpadom
11. Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli
12. Mjere provedbe plana
12.1. Obveza izrade detaljnih planova ureenja
12.2. Mjere ureenja i zatite zemljita
12.3. Rekonstrukcija graevina ija je namjena
protivna planiranoj namjeni
Knjiga II - Grafiki dio:
1.
2.
3.
4.
Koritenje i namjena prostora, mjerilo 1:10.000

Mrea gospodarskih i drutvenih djelatnosti,
mjerilo 1:10.000
Prometna i komunalna infrastrukturna mrea
3.a Promet, mjerilo 1:10.000
3.b Pota i telekomunikacije, mjerilo 1:10.000
3.c Energetski sustav, mjerilo 1:10.000
3.d Vodnogospodarski sustav, Vodoopskrba,
mjerilo 1:10.000
3.e Vodnogospodarski
sustav,
Odvodnja
otpadnih voda, mjerilo 1:10.000
Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora.
4.a Uvjeti koritenja, mjerilo 1:10.000
4.b Urbana pravila, mjerilo 1:10.000
4.c Podruja i dijelovi primjene planskih mjera
zatite, Obuhvat detaljnijih planova, mjerilo
1:10.000
4.d Podruja i dijelovi primjene planskih mjera
zatite, Vaei planovi, mjerilo 1:10.000
Broj 1 Stranica 3
prevladavajua preteito stambena (M1), poslovna i

stambena (M2), stanovanje i turizam (M3). Mjeovite
namjene koje ukljuuju meusobno kompatibilne
djelatnosti pridonose fleksibilnosti prostornog rjeenja u
pogledu kapaciteta, urbanom karakteru i poeljnim
socijalnim
obiljejima
prostora
te
efikasnosti
funkcioniranja djelatnosti kroz umanjenu potrebu za
masovnijim transportom ljudi i roba.
lanak 6.
Uvjeti za odreivanje koritenja povrina za javne i
druge namjene u Generalnom urbanistikom planu su:
funkcije i obveze grada kao makroregionalnog
sredita i ciljevi razvitka grada,
zatita vrijednih podruja i krajolika, posebno
dijelova obalnog pojasa te zatita vrijednih kulturnih
dobara (pojedinanih objekata i povijesnih cjelina),
vrednovanje obalnog pojasa i koritenja prostora uz
obalu prvenstveno za oblike javnog koritenja,
postojei i planirani broj stanovnika,
planirani razvoj turizma kao pokreta razvoja
mediteranskog grada,
potivanje principa odrivog koritenja i kriterija
zatite okolia,
poticanje razvoja pojedinih gradskih prostornih
cjelina i njihovih osobitosti,
zadovoljenje prostornih potreba za radne djelatnosti
te naroito podruja posebnih lokacijskih prednosti
(obalni rub),
osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i
ostale objekte i sadraje u skladu s potrebama
demografskog i gospodarskog razvoja.
1.2.
Koritenje i namjena povrina
Knjiga III - Grafiki dio:

lanak 7.
1.
Koritenje i namjena prostora, mjerilo 1:5.000
II. Odredbe za provoenje

1.
1.1.
UVJETI ZA RAZGRANIAVANJE
POVRINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Uvjeti za odreivanje povrina za javne i
druge namjene
Povrine javnih i drugih namjena razgraniene su i

oznaene bojom i planskim znakom u grafikom dijelu
elaborata Generalnog plana, Knjiga I, kartografski prikaz
broj 1. Koritenje i namjena prostora u mjerilu 1:10.000 i
Knjiga III, kartografski prikaz broj 1. Koritenje i
namjena prostora u mjerilu 1:5.000 i to:
1.
Stambena namjena (uta)
2.
Mjeovita namjena (oker)

mjeovita preteito stambena
mjeovita poslovna i stambena
mjeovita stanovanje i turizam
M
M1
M2
M3
3.
Javna i drutvena namjena (naranasta)

upravna
socijalna
zdravstvena
predkolska
kolska
visoko uilite, znanost, tehnoloki parkovi
kultura
vjerska
D
D1
D2
D3
D4
D5
D6
D7
D8
lanak 5.
Organizacija, uvjeti i naini ureivanja prostora se
utvruju namjenom povrina i uvjetima za koritenje,
ureenje i zatitu prostora. Namjena povrina utvruje
doputene djelatnosti koje se mogu odvijati u nekoj
zoni obuhvata plana. Namjena povrina moe biti
iskljuiva ili mjeovita. Iskljuiva namjena se
odreuje za vee graevine ili za koncentraciju
graevina javne namjene, za vee radne zone, zone
komunalnih graevina, zone parkova, zone zatitnog
zelenila itd. Mjeovita namjena se odreuje za zone u
kojima je doputeno i poeljno mijeanje vie
djelatnosti od kojih jedna moe ili ne mora biti
Stranica 4 Broj 1
povrine na kojima su mogue sve javne i

drutvene namjene oznaene su kao D
(sve navedene i druge javne i drutvene
namjene: HTV, financijske institucije,
politike organizacije, manje portsko
rekreacijske dvorane i sl.)
sijeanj 2006.
ugostiteljski sadraji oni ne ukljuuju smjetajne

kapacitete.
Unutar svih namjena iz ove toke je predviena
mogunost daljnjeg razgraniavanja izradom detaljnijih
planova.
1.2.1. Stambena namjena S
4. Gospodarska namjena
proizvodna namjena (ljubiasta)
poslovna namjena (ljubiasta)
poslovna namjena, komunalno
- servisna (ljubiasta)
poslovna namjena, rasadnici (ljubiasta)
poslovna namjena i stanovanje
ugostiteljsko turistika namjena,
hoteli (crvena)
ugostiteljsko turistika namjena,
kamp (crvena)
luka nautikog turizma
T3
LN
5. portska i rekreacijska namjena

portski centri (tamnozelena)
rekreacijska (svijetlozelena)
kupalite (plava)
sportska luka
R
R1
R2
R3
LS
6. Javne zelene povrine (zelena)

park uma
javni park
ureeno zelenilo (odmorite)
spomen park
P
Z1
Z3
Z4
I
K
K3
K4
K5
T1
7. Zatitno zelenilo i pejsane povrine (zelena)

zatitno i pejsano zelenilo
Z5
zatitno i pejsano zelenilo
s postojeim graevinama
Z6
8. Posebna namjena (ljubiasta)
9. Povrine infrastrukturnih sustava
(bijelo-crna)
morska luka (meunarodni znaaj)
eljeznica (eljeznika pruga, kolodvor)
autobusni kolodvor (meunarodni)
potanski centar
proiiva otpadnih voda
transformatorska stanica 110/35 kV i vie
IS
IS1
IS2
IS3
IS4
IS5
IS6
Povrine stambene namjene su povrine na kojima su

preteno izgraene graevine stambene namjene i na
kojima se planiraju graevine stambene namjene.
Na povrinama stambene namjene grade se i ureuju
prostori za pratee sadraje:
prodavaonice robe dnevne potronje do 150 m2 BRP,
predkolske ustanove (djeji vrtii i jaslice) i kole,
ustanove zdravstvene zatite i socijalne skrbi,
ostale namjene koje dopunjuju stanovanje kao osobne
usluge (kroja, obuar, fotograf, servis kuanskih
aparata i sl.) i intelektualne usluge - uredi, manji
portsko i rekreacijski sadraji i povrine i sl.),
ugostiteljsko turistike sadraje,
parkove i djeja igralita,
javna parkiralita i garae,
ulice i trgove, komunalne objekte i ureaje.
Na zasebnoj graevnoj estici mogu biti: prodavaonice
robe dnevne potronje (veliine estice do 1000 m2), javni i
drutveni sadraji, ugostiteljsko turistiki sadraji (hoteli,
aparthoteli i pansioni, do 40 postelja) i manje komunalne
graevine, igralita, portsko rekreacijske povrine i
parkovi.
Ostali sadraji se smjetaju u sklopu stambene
graevine (na graevnoj estici stambene namjene), uz
uvjet da unutar jedne stambene graevine mogu biti
povrine do najvie 100 m2 BRP-e za nisku gradnju, a
najvie 10% BRPN (nadzemne) ili 100 m2 BRP-e za
srednju gradnju (dozvoljava se vei broj). Postojei pratei
sadraji vei od propisanih mogu se zadrati, ali bez
poveanja.
Na povrinama stambene namjene ne mogu se graditi
graevine za proizvodnju, skladita, servisi i drugi sadraji
koji utjecajima na okolia iznad doputenih vrijednosti
ometaju stanovanje. Postojei takvi sadraji se mogu
zadrati, s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu
stanovanju.
Postojei kapaciteti za smjetaj vozila u mirovanju,
ukljuujui garae, ne mogu se smanjivati.
1.2.2. Mjeovita namjena M
10. Groblje (crna, simbol)

lanak 9.
lanak 8.
Na povrinama svih namjena grade se nove te
odravaju i po potrebi rekonstruiraju postojee ulice i
trgovi, javna parkiralita te komunalni objekti i
ureaji.
Ugostiteljsko turistiki sadraji omogueni u
zonama drugih namjena odnose se na sve tipove ovih
sadraja (prema posebnim propisima) osim auto
kampa, a ne ukljuuju smjetajne kapacitete ukoliko je
to posebno naglaeno. Ukoliko se navode samo
Na povrinama mjeovite namjene mogue je graditi i

ureivati prostore mjeovite preteito stambene namjene M1, mjeovite, poslovne i stambene namjene - M2 i
mjeovite stanovanje i turizam M3.
Mjeovita namjena - preteito stambena - M1
Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene
postojee i planirane graevine su preteito stambene, a
mogui su i sadraji koji prate stanovanje te poslovni
sadraji koji ne ometaju stanovanje na nain da stvaraju
buku i prainu, zagauju zrak i tlo iznad doputenih
Sijeanj 2006.
vrijednosti ili zahtijevaju teki transport. Doputeni

pratei i poslovni sadraji ukljuuju:
trgovaki sadraji do 400 m2 BRP,
predkolske ustanove i kole,
ustanove zdravstvene zatite i socijalne skrbi,
tihi obrt i usluge graanima (kroja, obuar,
staklar, fotograf, servisi kuanskih aparata,
servisi osobnih automobila, praonica osobnih
automobila, kemijska istionica, fotokopirnica,
zdravstvene usluge, odvjetniki uredi i
predstavnitva, intelektualne usluge i sl.),
politike, drutvene organizacije i sadraje
kulture, vjerske zajednice,
pote, banke i sl.,
port i rekreaciju u manjim dvoranama,
portsko rekreacijska igralita,
parkove i djeja igralita,
ugostiteljsko turistiku namjenu (restorani,
caffe barovi i sl., hoteli, pansioni).
Na povrinama mjeovite - preteito stambene
namjene ne mogu se graditi graevine za gospodarske
proizvodne i zanatske djelatnosti (osim osobnih
usluga), skladita i ostali sadraji koji zahtijevaju
intenzivan promet ili na drugi nain ometaju
stanovanje. Postojei takvi sadraji mogu se zadrati
bez mogunosti irenja i zamjene. Za doputene
pratee i poslovne sadraje moe se koristiti dio
stambene graevine, posebna graevina, dio graevne
estice i posebna estica.
Na zasebnim graevnim esticama veliine do 1,0
ha mogu se graditi graevine javne i drutvene
namjene (predkolske ustanove i kole, socijalne
ustanove, vjerske graevine), uredski poslovni
prostori, sadraji ugostiteljsko-turistike namjene,
javne garae, portske i rekreacijske povrine i
igralita te javne i zatitne zelene povrine.
Omoguava se realizacija ovih sadraja i na veim
graevnim esticama kroz izradu propisanih
detaljnijih planova.
Mjeovita namjena - poslovna i stambena - M2
lanak 10.
Na povrinama mjeovite namjene M2, planirane
graevine (nova izgradnja i zamjena postojeih) su
stambeno-poslovne i poslovne namjene, uz obvezni
minimalni udio poslovne (nestambene) namjene od
25% BRPN (poslovne djelatnosti, trgovake i uslune,
uredi, ugostiteljsko turistiki sadraji) ukljuujui
obvezno nestambeno prizemlje.
Na ovim povrinama mogu se graditi i
jednonamjenske javne i poslovne graevine. Povrine
za mjeovitu - poslovnu i stambenu namjenu
smjetene su uz znaajnije gradske poteze, u
sredinjim gradskim prostorima i na podruju
Stobrea. U starim dijelovima grada i povijesnim
jezgrama potrebno je kroz izradu detaljnijih planova
osigurati zatitu stanovanja na nain da se ne smanjuje
udio stanovanja u odnosu na druge sadraje te da se ne
smanjuje udio graevina s javnim i poslovnim
prizemljima.
Broj 1 Stranica 5
Na povrinama mjeovite namjene M2 mogu se graditi

i ureivati prostori za:
javnu i drutvenu namjenu,
trnice, manje robne kue,
ugostiteljsko turistiku namjenu (restorani, caffe
barovi, hoteli, pansioni i sl.),
port i rekreaciju,
parkove i djeja igralita.
Na povrinama mjeovite namjene M2 unutar Zone B
ne mogu se planirati opskrbni centri i robne kue s
otvorenim parkiralitem i skladita kao osnovna namjena.
Mjeovita namjena stanovanje i turizam M3
lanak 11.
Povrine za stanovanje i turizam smjetene su na dijelu
obalnog pojasa njana. Na povrinama mjeovite namjene
stanovanje i turizam planirane graevine su stambene,
ugostiteljsko turistike, stambeno poslovne i stambeno
turistike, pratee graevine stanovanja (pod uvjetima kao
za zone stambene namjene), zabavne, rekreacijske,
uslune, javne i drutvene i sl. namjene. Obvezni udio
sadraja ugostiteljske i turistike namjene je 10% ukupnog
BRPN (nadzemnog) zone za ove sadraje.
1.2.3. Javna i drutvena namjena - D
lanak 12.
Na povrinama javne i drutvene namjene mogu se
graditi graevine za javnu i drutvenu namjenu. U svim
graevinama javne i drutvene namjene mogu se ureivati
prostori koji upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti koja
se obavlja u tim graevinama, npr. portski ili rekreacijski
sadraji.
Graevine za javnu i drutvenu namjenu su:
upravne
D1
socijalne (umirovljeniki, aki,
studentski domovi)
D2
zdravstvene
D3
predkolske
D4
kolske
D5
za visoko uilite i znanost, tehnoloki parkovi D6
za kulturu
D7
vjerske (crkve i samostani, upni dvor)
D8
drutvene namjene
D
Unutar povrine javne i drutvene namjene za koju je
odreena vrsta sadraja omoguava se dogradnja drugim
javnim i drutvenim sadrajem odnosno graevinom.
Na povrinama i graevnim esticama za javnu i
drutvenu namjenu ne mogu se graditi stambene i poslovne
graevine. Iznimno se u zoni D na Trgu Hrvatske bratske
zajednice omoguava i gradnja poslovnih sadraja, u zoni
D na krianju Poljike i Bruna Buia gradnja trnice s
prateim sadrajima i u drugim zonama prema urbanim
pravilima i kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i
namjena prostora.
Stranica 6 Broj 1
1.2.4. Gospodarska namjena
sijeanj 2006.
povrine za sadraje poslovne i druge nestambene

namjene.
lanak 13.
Proizvodna namjena I
Na povrinama proizvodne namjene I mogue je
graditi i ureivati prostore za industrijske i zanatske
pogone bez nepovoljnih utjecaja na okoli iznad
propisima utvrenih graninih vrijednosti, poslovne
(uslune i trgovake), skladine prostore, ugostiteljsko
turistike graevine te sportske i rekreacijske sadraje.
U zonama proizvodne namjene I, unutar
zatienog obalnog podruja mora, mogua je gradnja
proizvodnih graevina za proizvodnju koja je
funkcionalno povezana s morem i morskom obalom
radi zatite i ouvanja prostornih vrijednosti u svrhu
njihove zatite, svrhovitog, odrivog, gospodarski
uinkovitog koritenja i javnog interesa u koritenju
osobitog pomorskog dobra kao i sanacijom osobito
vrijednih i ugroenih podruja uz obalu sa slobodnim
pristupom i prolazom uz obalu.
Poslovna namjena K
Na povrinama poslovne namjene K mogue je
graditi i ureivati prostore za uslune i trgovake
sadraje, zanatske sadraje, skladine prostore,
upravne, uredske, ugostiteljsko turistike, sportske i
rekreacijske, zabavne te javne i drutvene graevine i
sadraje. U zonama poslovne namjene sjeverno od
Puta Mostina a istono od Ulice Zbora narodne garde
omoguava se gradnja sklonita za ivotinje u skladu s
programskim smjernicama higijensko veterinarske
slube.
Na graevnim esticama minimalne povrine 2000
m2 omoguava se izgradnja stambenog prostora
maksimalne BRP 200 m2 kao pratei poslovnim
sadrajima.
Poslovna namjena komunalno - servisna - K3
Komunalno - servisna namjena K3 omoguava
izgradnju gradskih komunalnih sadraja, pogona
gradskih i komunalnih poduzea, spremita autobusa i
kamiona, crpnih stanica i vodosprema, trafostanica, te
prateih skladinih i slinih prostora i graevina.
Komunalno - servisna namjena K3 Karepovac je
postojee odlagalite komunalnog otpada koje e se
sanirati i konano zatvoriti nakon putanja u rad
upanijskog centra za gospodarenje otpadom.
Poslovna namjena rasadnici K4
Poslovna namjena rasadnici K4 omoguava
izgradnju poslovnih, trgovakih, uslunih i skladinih
sadraja te uzgoj bilja u funkciji rasadnika.
Poslovna namjena i stanovanje K5
Na povrinama mjeovite namjene poslovna
namjena i stanovanje, planira se izgradnja graevina
poslovne, stambeno poslovne i stambene namjene te
graevina ostalih namjena doputenih u zonama
poslovne namjene K. Unutar neizgraenih dijelova
ove zone potrebno je osigurati minimalno 50%
Ugostiteljsko turistika namjena, hoteli T1

U zonama ugostiteljsko - turistike namjene T1
omoguava se gradnja hotela, ugostiteljskih, zabavnih,
kulturnih, trgovakih i uslunih sadraja, rekreacijskih i
portskih otvorenih i zatvorenih sadraja, parkova i slinih
prostora i graevina. U ovim zonama se ne dozvoljava
izgradnja stambenih sadraja namijenjenih za stalno ili
povremeno stanovanje.
Sve smjetajne jedinice moraju biti u sustavu hotela
kao jedinstvene uporabne cjeline u smislu funkcioniranja,
upravljanja i odravanja.
Ugostiteljsko turistika namjena, kamp T3
Kamp je odreen za prostor ua rnovnice u Stobreu.
U sklopu kampa omoguava se ureenje otvorenih
sportskih terena, graevine za uslune i opskrbne sadraje,
sanitarne vorove i sline prostore i graevine, do
maksimalno 400 m2 BRPN/ha.
Luka posebne namjene LN, je prostor za gradnju luke i
prateih sadraja, ugostiteljsko turistikih sadraja bez
smjetajnih kapaciteta, restorana, poslovnih sadraja,
skladita i slinih graevina u funkciji osnovne namjene.
1.2.5. portska i rekreacijska namjena - R
lanak 14.
portska i rekreacijska namjena sadre povrine za
port i rekreaciju.
portski centri - R1
Na tim se povrinama mogu graditi portske dvorane i
stadioni, bazeni i druge zatvorene i otvorene portske
graevine, sa ili bez gledalita, te drugi prostori to
upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na
tim povrinama i u graevinama, ukljuujui i poslovne,
ugostiteljsko turistike i javne i drutvene sadraje ukoliko
je to omogueno urbanim pravilima. Omoguava se i
izgradnja podzemnih garaa. Ukupna najvea povrina
prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu iznosi 30%
izgraene ukupne BRP-e osnovne namjene, osim kod
stadiona, gdje udio moe biti i vei.
Za manje zone R1 (Trstenik, Duilovo i dr.) utvruju se
uvjeti: kig=0,50, maksimalna visina graevina 12 m do
vijenca od mjerodavne kote. Iznimno, za zonu u
Vukovarskoj natkriva se postojee igralite.
Na povrini portskog centra uz obalu mogu se urediti
kupalita.
U sluaju prenamjene portskih objekata potrebno je
osigurati odgovarajui zamjenski objekt. U detaljnijim
planovima koji su propisani i za stanovanje i mjeovite
namjene obvezno je planirati portske sadraje i igralita za
djecu i odrasle.
Rekreacijska namjena R2
Na tim se povrinama mogu ureivati otvorena igralita
te pratei sadraji. Mogua je gradnja graevina to
upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti (garderobe,
Sijeanj 2006.
sanitarije, manji ugostiteljski sadraji), ukupne do 150

m2 BRP/ha cjelovite ureene rekreacijske povrine,
osim za zonu R2 na uu rnovnice gdje se doputa
do maksimalno 50 m2 BRP/ha, te za zonu R2 na
nasipu njanske plae do maksimalno 500 m2
BRP/ha. Omoguava se izgradnja podzemnih garaa.
Pratei sadraji se mogu graditi istovremeno ili
nakon ureenja otvorenih rekreacijskih igralita i
povrina.
Rekreacijska namjena kupalita R3
Na tim povrinama mogu se ureivati plae i
oblikovati obalna linija, odnosno zadravati obala u
prirodnom stanju (na poluotoku Marjan i podruju
Duilovo Oriac - Stobre). Povrine se mogu
ureivati za boravak na otvorenom uz obveznu sadnju
visokog zelenila. Na ureenim plaama mogua je
gradnja graevina to upotpunjuju i slue osnovnoj
djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski
sadraji, spremita rekvizita), ukupne BRP-e do
maksimalno 200 m2/ha cjelovite ureene povrine
kupalita.
Sportske luke - LS
Postojee i planirane sportske luke obuhvaaju:
Poljud s postojeim luicama Split i Spinut, bez
mogunosti poveanja akvatorija i bez
mogunosti gradnje ugostiteljsko turistikih
smjetajnih kapaciteta;
Poljud nove portske luke, dobiva se ureenjem
nove obalne linije ime se ukidaju postojee
neureene luice i sanira obalni pojas;
Jadran-Zvonac, luica u sklopu bazena i hotela
bez mogunosti proirenja;
Labud i Mornar na zapadnom dijelu Gradske
luke, bez mogunosti poveanja akvatorija i bez
mogunosti gradnje ugostiteljsko turistikih
smjetajnih kapaciteta;
Matejuka, ouvanje postojee luice kao
spomenikog nasljea grada;
Zenta, bez mogunosti poveanja akvatorija;
Stobre, dovrenje luke u postojeoj veliini;
1.2.6. Javne zelene povrine - Z
lanak 15.
Park uma (Marjan) P, je uma posebne
namjene ije su funkcionalno oblikovne karakteristike
odreene prirodnim obiljejima. Park uma se
oblikuje kao parkovna povrina, a gospodarenjem se
zadrava njihova izvorna struktura ume uz
mogunost opremanja samo onim sadrajima koji e
od ope korisnih funkcija ume imati naglaeniju
rekreativnu funkciju. Povrinu park ume koja e se
ureivati i razinu opremanja odreuje tijelo nadleno
za upravljanje Park umom i za zatitu posebno
vrijednih i zatienih dijelova prirode na podruju
grada. Mogue intervencije na prostoru gradske Park
Marjan odreene su Programom gospodarenja Park
umom Marjan, propisanim Prostornim planom
podruja posebnih obiljeja, detaljnijim planovima i
Broj 1 Stranica 7
urbanim pravilima ove odluke. Na rubnim dijelovima u

Park umu su ukljuene umske i zelene povrine koje nisu
u formalnom reimu zatite ali s Park umom ine
funkcionalnu cjelinu.
Javni park Z1 je javni neizgraeni prostor oblikovan
planski rasporeenom vegetacijom i sadrajima temeljno
ekolokih obiljeja, namijenjen etnji i odmoru graana.
Funkcionalno oblikovanje parka odreuju prirodne
karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za
formiranjem ekolokih,
edukativnih,
estetskih
i
rekreativnih povrina.
Oblik parka odreuje nain i razinu opremljenosti
sadrajima i drugom opremom, to se odreuje detaljnijim
planovima ili idejnim rjeenjima za lokacijsku dozvolu
temeljem programskih smjernica prihvaenih od Gradskog
poglavarstva. U javnom parku se omoguava ureenje
otvorenih igralita.
Gradnja graevina, sadraja i opreme parka uvjetovana
je realizacijom planirane parkovne povrine u cjelini, a
odreena je urbanim pravilima.
Ureeno zelenilo (odmorita) Z3 su manji javni
neizgraeni prostori oblikovani uglavnom planski
rasporeenom vegetacijom, namijenjeni za odmor i
rekreaciju.
Funkcionalno oblikovanje ureenog zelenila odreuju
prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i
potreba za formiranjem estetskih i rekreativnih povrina.
Sadraji i oprema uvjetovana je realizacijom planirane
zone ureenog zelenila u cjelini i bez gradnje graevina,
ukoliko nije drugaije odreeno urbanim pravilima.
Spomen park (Sustipan) Z4 je neizgraeni prostor
ije su oblikovne karakteristike zadane sadrajem (spomen
park na mjestu iseljenog groblja, starohrvatske bazilike i
samostana) i uz memorijalnu ima naglaenu vegetacijsku
(hortikulturnu) komponentu.
1.2.7. Zatitno zelenilo i pejsane povrine - Z
lanak 16.
Zatitno i pejsano zelenilo Z5 je preteno
neizgraeni prostor oblikovan radi potrebe zatite okolia
(nestabilne padine, tradicijski krajolici, zatita od buke,
zatita zraka, zatita spomenika kulture - Dioklecijanov
vodovod i druge zatitne zone).
Unutar zona zatitnog i pejsanog zelenila mogu se
graditi i manje graevine javne i drutvene namjene,
ugostiteljske i rekreacijske namjene kada je to odreeno
urbanim pravilima ove odluke ili detaljnijim planovima.
Vrijedno
pejsano
zelenilo
s
postojeim
graevinama Z6 je dijelom izgraeni vrijedan obalni
prostor Meja i Bavica. Dio stambenih graevina zatien
je kao spomenici kulture. Uz graevine uvaju se i
pripadajui perivoji te neizgraene povrine. Uvjeti
rekonstrukcije postojeih graevina, nain ureivanja i
gradnje prateih i infrastrukturnih graevina odreeni su
ovim Planom. Unutar zone omoguava se izgradnja
ureaja za proiavanje otpadnih voda Katalinia brig i
Stranica 8 Broj 1
crpna stanica za prepumpavanje otpadnih voda

iskljuivo kao podzemni objekti.
1.2.8. Posebna namjena - N
lanak 17.
Zone posebne namjene odreene su iskljuivo za
potrebe obrane Republike Hrvatske i ureuju se prema
posebnim propisima i urbanim pravilom broj 2.6.
Graevine i prostori od interesa za obranu su
odreeni u zonama posebne namjene i obuhvaaju
vojne komplekse:
vojarna Sveti Nikola, Lora;
vojni kompleks Rt Marjan, postaja za
razmagnetiziranje brodova;
Graevine i prostori od interesa za obranu ureuju
se i grade u skladu s posebnim uvjetima nadlenog
tijela obrane. GUP-om su odreene zatitne i
sigurnosne zone u skladu sa zahtjevima MORH-a ili
Vlade RH:
zona zabranjene izgradnje - unutar te zone mogu
se graditi samo graevine za potrebe obrane;
zona ograniene izgradnje - unutar te zone nije
mogua gradnja graevina koje svojom visinom
nadvisuju vojne komplekse i time predstavljaju
fiziku zapreku koja ometa rad vojnih ureaja.
Unutar postojeih naselja za koje je utvren
reim ograniene izgradnje mogua je gradnja
novih stambenih i prateih graevina ukoliko
nisu protivne ogranienjima iz prethodne
reenice ovog pasusa. Za gradnju bilo koje vrste
graevina, potrebno je prethodno pribaviti
suglasnost nadlenog tijela obrane.
Pojedine povrine odreene za posebnu namjenu
mogu se u detaljnijim planovima prenamijeniti za
druge namjene uz prethodnu suglasnost nadlenog
tijela obrane ili Vlade RH.
Zone vojnih kompleksa odreene kao zone
posebne namjene, prikazane su u grafikom dijelu
elaborata GUP-a, kartografski prikaz broj 1
Koritenje i namjena prostora u mjerilu 1:10.000 i
1:5.000. Zone posebne namjene te zatitne i
sigurnosne zone vojnih objekata prikazane su u
grafikom dijelu elaborata GUP-a, kartografski prikaz
broj 4a. Uvjeti koritenja u mjerilu 1:10.000.
1.2.9. Povrine infrastrukturnih sustava - IS
lanak 18.
Povrine infrastrukturnih sustava su povrine na
kojima se mogu graditi komunalne graevine i ureaji
i graevine infrastrukture na posebnim prostorima i
graevnim esticama, te linijske i povrinske
graevine za promet.
Na zasebnim graevnim esticama, mogu se
graditi i poslovne graevine (uredske i pratee) u vezi
s obavljanjem osnovne djelatnosti. U zoni
infrastrukturnih sustava na istonoj obali Gradske
sijeanj 2006.
luke, na maksimalno 10% povrine zone, omoguava se i

izgradnja graevina i sadraja doputenih u zoni gradskog
projekta istona obala.
Manje infrastrukturne graevine mogu se graditi u
zonama drugih namjena, temeljem ovog Plana ili
detaljnijih planova, u skladu s tehnolokim potrebama i
propisima, na nain da ne naruavaju prostorne i ekoloke
vrijednosti okruenja.
1.2.10. Groblje
lanak 19.
Groblja su povrine na kojima se osim ureenja
ukopnih mjesta mogu graditi pratei sadraji koji slue
osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane,
mrtvanice, cvjearne i sl.). U ove povrine su ukljuene i
zone irenja za budue ureivanje u skladu sa potrebama,
vaeim propisima i posebnim uvjetima. U obuhvatu
groblja Lovrinac ureuju se i zatitni zeleni pojasevi prema
susjednim namjenama.
2.
UVJETI UREENJA PROSTORA ZA

GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I
UPANIJU
lanak 20.
Graevine od vanosti za Republiku Hrvatsku i

upaniju - prometne, energetske, vodne, proizvodne,
portske, graevine za gospodarenje s otpadom, nepokretna
kulturna dobra, graevine javne i drutvene namjene i
graevine posebne namjene grade se, dograuju,
nadograuju i rekonstruiraju u skladu s koritenjem
prostora, posebnim propisima i urbanim pravilima ovih
odredbi.
Graevine od vanosti za Dravu i upaniju mogue je
smjestiti na povrinama mjeovite, javne i drutvene,
gospodarske, portsko-rekreacijske i posebne namjene, na
povrinama infrastrukturnih sustava, unutar vodnog dobra i
iznimno na javnim i zatitnim zelenim povrinama.
Generalnim urbanistikim planom se odreuju sljedee
graevine od vanosti za Dravu:
1.
a)
Prometne graevine
Cestovne graevine s pripadajuim objektima i
ureajima:
Gradska magistrala (brza dravna cesta, ostale
dravne ceste):
dravna cesta D1 (dionica SolinKlis), dionica
duine oko 1,0 km;
Ulica Zbora narodne garde, Ulica kralja Stjepana
Drislava (dravna cesta D8 - obilaznica Splita),
dovretak ceste sa etiri nova denivelirana krianja,
dionica duine oko 6,5 km;
brza dravna cesta Trogir-Omi, dionica unutar
obuhvata Generalnog plana sa dva denivelirana
vorita, duine oko 2,4 km.
planirana dravna cesta na trasi postojee
upanijske ceste 6144 (Stobre D8 TTTS),
duine oko 0,8 km.
Sijeanj 2006.
Glavna gradska ulica (ostale dravne ceste):

Poljika i Pojianska ulica (dravna cesta
D410), duine 5,6 km;
novi pristup gradskoj luci, nastavak Pojianske
ulice;
b)
c)
2.
a)
eljeznike
graevine
s
pripadajuim
graevinama, postrojenjima i ureajima, osim
industrijskih kolosijeka:
Magistralna pomona eljeznika pruga Split
Zagreb, dogradnja drugog kolosijeka od tunela
Brda do granice grada Splita i dalje prema
Katelima i Zagrebu
Planirana magistralna eljeznika pruga spoj
na Jadransku eljeznicu
Glavni eljezniki kolodvor Split Kopilica
Pomorske graevine s pripadajuim objektima i
ureajima:
Morska luka otvorena za javni promet
Luka Split,
Morske luke posebne namjene
vojna luka Lora
- luke nautikog turizma
Luka nautikog turizma ACI, kapaciteta 450
vezova;
Planirana luka nautikog turizma njanDuilovo, kapaciteta 400 vezova
Energetske graevine
Dalekovod, transformatorsko i rasklopno
postrojenje napona 220 kV i 110 kV
Transformatorska stanica 220/110/20(10)kV
TS Vrboran
Transformatorska stanica 110/20(10)kV
TS Vrboran
TS Suidar (rekonstrukcija u zatvoreno
postrojenje)
TS Split 3 (Visoka)
TS Dobri (zamjena postojee TS 35/10 kV)
TS Dujmovaa
TS Gripe (nova lokacija)
TS Brodogradilite (zamjena postojee TS
35/10 kV)
TS TTTS (Terminal)
Dalekovodi 220 kV
DV 2x220 kV TS Konjsko TS Vrboran
DV 220 kV HE Zakuac TS Konjsko
DV 220 KV HE Zakuac TS Bilice
DV 2x220 kV uvod DV 220 kV Zakuac
Konjsko u TS Vrboran
Dalekovodi 110 kV
DV 110 kV HE Zakuac TS Meterize I.
DV 2x110 kV HE Zakuac TS Meterize II.
DV 2x110 kV TS Meterize TS Vrboran
DV 2x110 kV TS Vrboran TS Dujmovaa
DV 2x110 kV TS Vrboran KS Pujanke
KB 110 kV TS Vrboran TS Gripe
KB 110 kV TS Gripe - TS Dobri
KB 110 kV TS Dobri TS Katela
KB 110 kV TS Vrboran TS Suidar
KB 110 kV TS Suidar TS Brodogradilite
Broj 1 Stranica 9
KB 110 kV TS Brodogradilite - TS Katela

KB 2x110 kV TS Vrboran TS Split 3 (Visoka)
KB 110 kV TS Vrboran TS Split 3 (Visoka)
b)
Magistralni plinovod planiran
3.
a)
Vodne graevine
Graevine za koritenje voda:
vodoopskrbni sustav Split Solin Katela
b)
Graevine za zatitu voda:

sustav za odvodnju otpadnih voda Splita i
jugozapadnog dijela Solina (EKO projekt
Katelanski zaljev), kapaciteta veeg od 100.000 ES
4.
Proizvodne graevine
Slobodna zona Sjeverna luka
Brodogradilite u Splitu postojea graevina u
proizvodnoj zoni
5.
Zdravstvene graevine
Klinika bolnica Split
6. portske graevine
Kompleks portskih objekata
Kompleks Poljud
portski centar Gripe
Sportski centar Park mladei.
7.
Graevine i kompleksi za potrebe obrane

vojarna Sveti Nikola, Lora;
kompleks Rt Marjan;
lanak 21.
Generalnim urbanistikim planom su

slijedee graevine od vanosti za upaniju:
odreene
1.
a)
Prometne graevine
Cestovne graevine s pripadajuim objektima i
ureajima:
Glavna gradska ulica (upanijska cesta):
Ulica Domovinskog rata, dionica duine oko 1,0
km;
Ulica Slobode, Hrvatske mornarice, Katelanska i
Marjanski tunel;
Gradska ulica (upanijska cesta):
Zrinsko Frankopanska ulica (dionica sjeverni dio);
Put Supavla;
Hercegovaka ulica;
Solinska ulica.
b)
Pomorske graevine:
Morska luka otvorena za javni promet:
luka Split (u sklopu Gradske luke)
Luke posebne namjene
- portske luke:
portska luka Split
portska luka Spinut
Planirane portske luke u Poljudu ukljuujui
ureenje obalne linije,
portska luka Zvonac
Stranica 10 Broj 1
portske luke Labud i Mornar (u sklopu

gradske luke)
portska luka Matejuka (povijesna ribarska
luka)
portska luka Zenta
portska luka Stobre
- ostale luke
luka Instituta za oceanografiju i ribarstvo na rtu
Marjana
luka tijela unutarnjih poslova na junoj obali
poluotoka Lora (u sklopu vojne luke)
- Servisna baza za opremu i ureenje brodova
(sjeverna strana Splitskog poluotoka)
2.
3.
Graevine za postupanje s otpadom

sabirne
i
reciklane
stanice
gospodarenja otpadom
sustava
UVJETI SMJETAJA GRAEVINA

GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
lanak 22.
Graevine gospodarskih djelatnosti mogu se

smjestiti na povrinama gospodarske namjene,
proizvodne namjene I, poslovne namjene K,
poslovna namjena komunalno - servisna - K3,
poslovne namjene, rasadnici - K4 i poslovne namjene
i stanovanja - K5, ugostiteljsko - turistike namjene
T1 (hoteli) i T3 (auto kamp), mjeovite - preteito
stambene namjene - M1, mjeovite stambene i
poslovne namjene - M2, i mjeovite stambene i
turistike namjene - M3.
Smjetaj graevina, odabir djelatnosti i
tehnologija, uskladit e se s mjerama zatite okolia, s
tim da su dozvoljene samo djelatnosti obzirne prema
okoliu, koje nisu energetski zahtjevne i prometno su
primjerene, zasnovane na modernim i novim
tehnologijama, te imaju obiljeja tradicionalne
proizvodnje i usluga.
Na povrinama mjeovite - preteito stambene
M1 i mjeovite - poslovne i stambene namjene - M2 i
mjeovite stambene i turistike namjene - M3, ne
mogu se smjestiti graevine i ureivati prostori koji
zbog buke, praine, mirisa, neprimjerenog radnog
vremena, intenzivnog prometa roba i vozila, ometaju
stanovanje.
Uvjeti
smjetaja
graevina
gospodarskih
djelatnosti odreeni su u urbanim pravilima ove
odluke i na kartografskim prikazima br. 1. Koritenje i
namjena prostora, br. 2. Mrea gospodarskih i
drutvenih djelatnosti i br. 4.b Uvjeti za koritenje,
ureenje i zatitu prostora, Urbana pravila.
4.
sijeanj 2006.
UVJETI SMJETAJA GRAEVINA

DRUTVENIH DJELATNOSTI
lanak 23.
U Generalnom urbanistikom planu osigurani su

prostorni uvjeti za smjetaj i razvitak sustava drutvenih
djelatnosti:
upravne
D1
socijalne
(umirovljeniki, aki, studentski domovi)
D2
zdravstvene
D3
predkolske
D4
kolske
D5
za visoko uilite i znanost, tehnoloki parkovi
D6
za kulturu
D7
vjerske (crkve i samostani, upni dvor)
D8
drutvene namjene
D
Vrsta i broj graevina drutvenih djelatnosti iz
prethodnog stavka odreuju se mreom graevina za svaku
djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.
Uvjeti smjetaja graevina drutvenih djelatnosti
odreeni su urbanim pravilima ove odluke i na
kartografskim prikazima - 1. Koritenje i namjena prostora,
2. Mrea gospodarskih i drutvenih djelatnosti 4.b Uvjeti
za koritenje, ureenje i zatitu prostora, Urbana pravila.
Na kartografskom prikazu oznaene su postojee lokacije
koje se zadravaju i planirane lokacije koje su definirane u
detaljnijim planovima ili na drugi nain.
Graevine javnih i drutvenih djelatnosti ije lokacije
nisu definirane mogu se graditi u ostalim zonama u kojima
je to doputeno odnosno njihovu lokaciju je, primjenom
danih normativa, mogue utvrditi kroz izradu detaljnijih
dokumenata prostornog ureenja. Ukoliko se graevine
javnih i drutvenih sadraja grade u zonama drugih
namjena ureuju se na temelju uvjeta koji su propisani za
ureenje javnih i drutvenih sadraja u zoni urbanih pravila
kojoj pripadaju.
Za gradnju graevina javne i drutvene namjene
propisuje se provedba urbanistiko arhitektonskog
natjeaja.
Graevine javnih i drutvenih djelatnosti imaju lokalni
ili nad lokalni karakter. Graevine lokalnog karaktera
planiraju se za zadovoljavanje potreba lokalnog
stanovnitva, u pravilu gradskog kotara. Graevine nad
lokalnog karaktera proizlaze primarno iz funkcija
regionalnog, dravnog i meunarodnog karaktera.
Zadovoljavanje potreba za graevinama javnih i
drutvenih djelatnosti u visoko konsolidiranim i
konsolidiranim dijelovima grada temelji se na zatiti
postojeih lokacija i lokacija definiranih u detaljnijim
planovima.
U nisko konsolidiranim podrujima odreene su
lokacije na temelju detaljnijih planova i standarda koje je
potrebno zadovoljiti na temelju planirane nove gradnje,
odnosno planiranog broja stanovnika.
Sijeanj 2006.
Uprava i sudstvo - D1
Ove
institucije
obuhvaaju
sudove,
administrativna sjedita gradskog, upanijskog i
dravnog znaaja, politike stranke i organizacije,
sindikate, i sl.
Lokacije za graevine namijenjene upravi i
sudstvu smjetene su na Trgu Hrvatske bratske
zajednice, na krianju Vukovarske i Ulice
domovinskog rata, te u Sukoianskoj ulici. Lokacija
na trgu HBZ e se dograivati, a lokacija u
Vukovarskoj i Sukoianskoj moe se jedino
rekonstruirati. Smjetaj graevina za upravu i sudstvo
mogu je i u drugim podrujima namijenjenim
drutvenim i javnim sadrajima i poslovnim te u
podrujima mjeovitih sadraja.
Socijalna skrb - D2
Ustanove socijalne skrbi obuhvaaju skrb za djecu
bez odgovarajue roditeljske skrbi, za djecu s
poremeajima u ponaanju, za osobe sa tjelesnim i
mentalnim oteenjima, za starije i nemone osobe, za
psihiki bolesne odrasle osobe, za osobe ovisne o
alkoholu, drogama i sl., za djecu i odrasle osobe
rtve obiteljskog nasilja.
Budui razvoj sustava temelji se na djelominoj
deinstitucionalizaciji organizacije, koja bi se vie
oslanjala na stambene zajednice, udomiteljstvo i
savjetovalita a manje na izgradnju graevina za
smjetaj. Postojee graevine za ustanove socijalne
skrbi proirivat e se i rekonstruirati u skladu s
prostornim mogunostima (ogranienjima). Gradnja
novih graevina za ustanove socijalne skrbi mogua je
unutar podruja GUP-a u dijelovima grada gdje je
izraena potreba za tim sadrajima. Smjetaj
graevina za ustanove socijalne skrbi mogu je i u
drugim podrujima namijenjenim drutvenim i javnim
sadrajima, kao u podrujima stambenih i mjeovitih
sadraja.
Zdravstvo - D3
Javne zdravstvene ustanove na podruju grada su:
Klinika bolnica Split, Zavod za javno zdravstvo,
Dom zdravlja Split, Dom zdravlja Brodosplit,
Ustanova za hitnu medicinsku pomo, Stomatoloka
poliklinika, Ljekarnika ustanova i Poliklinika za
rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju.
Posebne lokacije za zdravstvene ustanove su Firule
i Kriine. GUP-om je definirana osnovna namjena
zone Firule, a to su bolnike i pratee djelatnosti, te
smjetaj Hitne pomoi, zdravstvenog kolskog centra,
Centra za mentalno retardiranu djecu, smjetaj van
bolnikih pacijenata, te kompletiranje ostalih sadraja
potrebnih za normalno odvijanje zdravstvene
djelatnosti. Na lokaciji Kriine (biva Vojna bolnica)
mogue je smjestiti dio bolnikih djelatnosti, ili
organizirati samostalnu bolnicu, ovisno o buduim
potrebama. Na lokaciji Kriine smjeten je i
Medicinski fakultet.
Zavod za zatitu zdravlja ostaje na dananjoj
lokaciji na kojoj se, nakon iseljenja srednje
zdravstvene kole, moe dograditi potrebne
kapacitete.
Broj 1 Stranica 11
Primarna zdravstvena zatita (opa medicina,

stomatoloka zatita, ginekoloka i pedijatrijska
djelatnost), ljekarnika djelatnost i odreene specijalistike
djelatnosti organizirane su i kao privatne. Smjetaj
graevina za djelatnosti zdravstva mogu je i u drugim
podrujima namijenjenim javnim i drutvenim sadrajima,
kao u podrujima mjeovitih sadraja.
lanak 24.
Predkolski odgoj - D4
Predkolske ustanove (djeji vrtii i jaslice) smjestit e
se na nain da pokriju potrebe odreenog podruja, u
pravilu gradskog kotara i da se stvori najprimjerenija
gravitacija podruja za svaku graevinu.
Potrebe za predkolskim ustanovama odreuju se na
temelju pretpostavljenog udjela djece u ukupnom broju
stanovnika i to za predkolske ustanove 8%, s tim da je
obuhvat u predkolskim ustanovama 60%.
Pri odreivanju lokacija mora se osigurati dostupnost te
sigurnost prolaza i prijevoza i njihova sigurnost. Pjeaki
put djeteta/aka od stanovanja do predkolske ustanove ne
smije biti dui od 500 m niti prekidan prometnicama s
velikim intenzitetom prometa. Lokacija graevine treba biti
planirana na kvalitetnom terenu s primjerenom
mikroklimom.
Djeji vrtii i jaslice se smjetaju u posebnim
graevinama, ili u prizemljima stambenih graevina. Po
polazniku je potrebno osigurati minimalno 5 m2 zatvorenog
prostora, odnosno 20 m2 terena. U sluaju kada se vrti
smjeta u prizemlju stambenog objekta potrebno je
osigurati poseban ulaz, te ograeni i ureeni prostor za igru
djece na otvorenom minimalne povrine 5 m2 po
polazniku.
Osnovne kole - D5
U GUP-u su prikazane lokacije postojeih i planiranih
osnovnih kola na podruju grada. Postojee lokacije se
zadravaju. Nove lokacije se planiraju preteito u istonom
dijelu grada na podrujima gradskih kotara njan, Mejai,
Sirobuja i Stobre. Osim na definiranim lokacijama koje su
prikazane u planu, osnovne kole mogue je locirati na
podrujima namijenjenih mjeovitim sadrajima i
podrujima javnih i drutvenih sadraja. Osnovne kole
smjestit e se na nain da pokriju potrebe gradskog kotara i
da se stvori najprimjerenija gravitacija podruja za svaku
graevinu.
Potrebe za osnovnim kolama odreuju se na temelju
pretpostavljenog udjela djece u ukupnom broju stanovnika
i to za osnovne kole 10%, obuhvat 100%.
Pri odreivanju lokacija mora se osigurati dostupnost
prolaza i prijevoza i njihova sigurnost. Pjeaki put
djeteta/aka od stanovanja do predkolske ustanove ne
smije biti dui od 1000 m niti prekidan prometnicama s
velikim intenzitetom prometa. Lokacija graevine treba biti
planirana na kvalitetnom terenu s primjerenom
mikroklimom.
Za graevine osnovnih kola potrebno je osigurati
minimalno 6 m2 zatvorenog prostora i minimalno 30 m2
terena po ueniku u jednoj smjeni.
Stranica 12 Broj 1
Srednje kole - D5
U GUP-u su prikazane lokacije postojeih i
planiranih srednjih kola na podruju grada. Postojee
lokacije se zadravaju. Nove lokacije planiraju se u
istonom dijelu grada na podrujima gradskih kotara
Sirobuja, ine i Stobre. Osim na definiranim
lokacijama koje su prikazane u planu srednje kole je
mogue locirati na podrujima mjeovitih namjena, te
na podrujima namijenjenim javnim i drutvenim i
poslovnim sadrajima.
Za odreivanje lokacija za srednje kole bitna je
dobra dostupnost i mogunost pristupa javnim
gradskim prijevozom.
Potrebe za srednjim kolama odreuju se na
temelju pretpostavljenog udjela uenika u ukupnom
broju stanovnika Grada Splita i to za srednje kole
5%, obuhvat 100%.
Po ueniku je potrebno osigurati 6 m2 zatvorenog
prostora, odnosno 20-40 m2 graevne estice po
ueniku u smjeni.
Visoko obrazovanje i znanost - D6
Razvoj i irenje Sveuilita u Splitu temeljit e se
na postojeoj situaciji i dugorono utvrenim
potrebama pojedinih struka i ustanova u skladu s
njihovim razvojem i potrebama stanovnika.
Od osobitog interesa je ureenje podruja kampusa
Sveuilita u Splitu na Visokoj.
Lokacije za razvoj i irenje znanstvenih
institucija prikazane su u GUP-u. Odreene su vee
zone za potrebe postojeih i planiranih institucija, a
graevine namijenjene znanstvenoj djelatnosti gradit
e se, prema potrebi, unutar podruja mjeovite
namjene, te podruja namijenjenih javnim i
drutvenim i poslovnim sadrajima
lanak 25.
Kultura - D7
Kulturne institucije obuhvaaju muzejskogalerijske i izlobene djelatnosti, kazaline i glazbenoscenske djelatnosti, knjinice, multimedijalni kulturni
centar. Osim ovih institucija postoje i brojne udruge i
amaterske djelatnosti.
Prostorni raspored i povrine lokacija za kulturne
institucije prikazani su u GUP-u. Odreene su vee
lokacije gradskog, regionalnog i dravnog znaaja, a
graevine namijenjene kulturnim sadrajima gradit e
se, prema potrebi, i unutar podruja mjeovite
namjene, te u zonama namijenjenim javnim i
drutvenim i poslovnim sadrajima.
Obvezni kulturni sadraj na razini gradskog kotara
je knjinica sa itaonicom, te centrom za slobodno
vrijeme, koju je potrebno locirati u sastavu ili u blizini
ostalih drutvenih sadraja (kola, vjerski objekt, park
i sl.).
Vjerski sadraji - D8
Vjerski sadraji podrazumijevaju crkve, druge
bogomolje, samostane, upne dvorove, vjerska uilita
i socijalne institucije. Na podrujima gdje se, radi
nove stambene izgradnje, nastanjuje vie od 5.000
sijeanj 2006.
stanovnika i nema odgovarajui prostor crkve, predvia se

mogunost gradnje nove upne crkve.
Ostale vjerske graevine (kapele, samostani, kole
instituti i dr.), mogu se graditi u podrujima mjeovite
namjene i u zonama namijenjenim javnim i drutvenim
sadrajima.
5.
UVJETI I NAIN GRADNJE STAMBENIH

GRAEVINA
5.1. Uvjeti gradnje stambenih graevina

lanak 26.
Stanovanje, kao osnovna gradska funkcija, predvia se
u zonama stambene - S, mjeovite - preteito stambene M1, mjeovite stambene i poslovne namjene - M2 i
mjeovite stanovanje i turizam M3 dok je u nekim od
ostalih namjena stanovanje zastupljeno iznimno kao pratei
sadraj.
Stambene graevine planiraju se kao niske, srednje i
visoke.
Niska stambena graevina: visine do najvie P+2
Srednja stambena graevina: visina je P+3 do P+4
Visoka stambena graevina: visine P+5 do P+8.
Povrine za smjetaj graevina s vie od P+8 odreene
su u urbanim pravilima ove odluke.
Omoguava se izgradnja podruma a vie od jedne
podrumske etae se omoguava u sluaju kada se u drugim
podrumskim etaama predvia ureenje garae i u tom
sluaju svjetla visina podrumske etae iznosi maksimalno
2,60 m (osim ukoliko se koriste posebni gotovi parking
sustavi).
Na prostorima grada gdje se mogu graditi visoke i
srednje stambene, stambeno poslovne i stambeno turistike
graevine potrebno je osigurati neposredan pristup s ulice
najmanje irine 9,0 m i kompletnu komunalnu
opremljenost zemljita.
Na prostorima grada gdje se mogu graditi niske
stambene, stambeno poslovne i stambeno turistike
graevine mora postojati sljedea komunalna opremljenost
zemljita: pristupna ulica ili pristupni put, prikljuci na
mreu za opskrbu elektrinom energijom i vodom, i
prikljuak na mreu odvodnje otpadnih voda. Na
lokacijama gdje nije izvedena mrea odvodnje doputa se,
do izvedbe te mree, rjeenje odvodnje u propisnu sabirnu
jamu.
5.2. Nain gradnje stambenih graevina
lanak 27.
Ovisno o lokalnim uvjetima i stupnju konsolidacije
prostora urbanim pravilima su definirani uvjeti i nain
gradnje stambenih graevina.
Stambene graevine mogu se graditi kao:
slobodnostojee graevine,
dvojne graevine,
graevine u nizu.
Sijeanj 2006.
Za slobodnostojee, dvojne i graevine u nizu

uvjeti gradnje su utvreni urbanim pravilima.
Ako graevina ima otvore prema susjednoj
graevnoj estici, mora biti udaljena od te estice
najmanje 3,0 m, ako urbanim pravilima ove odluke
nije drugaije odreeno. Kada urbana pravila ove
odluke dozvoljavaju, graevina moe biti udaljena
manje od 3,0 m, ali ne manje od 1,0 m od mee
susjedne graevne estice (ne odnosi se na meu
prema javnoj povrini). U tom sluaju ne smiju se na
graevini graditi otvori prema susjednoj graevnoj
estici.
Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagraeni od
staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom veliine
do 60 x 60 cm. Ako je na postojeoj graevini uz
meu izveden svjetlarnik, kod gradnje nove graevine
na susjednoj graevnoj estici treba predvidjeti
svjetlarnik na istom mjestu i najmanje istih dimenzija.
Terase, balkoni, loe, istaci i sl. ne mogu se graditi
na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne graevne
estice. Ureivanje prostora i nain gradnje stambenih
i ostalih graevina odreeni su urbanim pravilima ove
odluke.
Broj 1 Stranica 13
5.4. Ureenje graevne estice

lanak 29.
Graevna estica namijenjena preteito stanovanju
ureivat e se potujui funkcionalne i oblikovne
karakteristike urbanog prostora, uz upotrebu autohtonog
biljnog materijala (drvoredi, predvrtovi, blokovsko
zelenilo).
Kod visoke stambene gradnje neizgraeni dio graevne
estice se oblikuje u reimu javne slunosti. Graevna
estica za gradnju niskih i srednjih graevina oblikuje se
prema urbanim pravilima ove odluke.
Terase i potporni zidovi grade se u skladu s reljefom i
oblikovnim obiljejima naselja. Predvrtovi se hortikulturno
ureuju visokim i niskim zelenilom.
Na graevnoj estici mogu se graditi: bazen, tenisko
igralite i sl,, koji se ne uraunavaju u izgraenost
graevne estice.
6.
UVJETI UTVRIVANJA TRASA I POVRINA

PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I
KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREE
5.3. Nain gradnje pomonih graevina

lanak 30.
lanak 28.
Na graevnim esticama niskih graevina, mogu
se, osim graevine za stanovanje ili stambenoposlovne graevine, graditi pomone graevine s
prostorima za rad, garae, spremita ogrjeva i druge
pomone prostorije i iznimno gradnja nadstrenice.
Na graevnim esticama stambenih i stambeno
poslovnih graevina omoguava se gradnja prizemnih
garanih nizova u granicama doputene izgraenosti
(maksimalni kig graevne estice).
Pomona graevina je visine najvie jedne etae
uz mogunost gradnje podruma i krovita bez
nadozida.
Nadstrenica je namijenjena za natkrivanje
parkiralita, terasa, ulaznih prostora, otvorenih
povrina graevne estice i sl., najvee ukupne
povrine 25 m2 na graevnoj estici, te se ne
uraunava u BRP-u, ali se uraunava u izgraenost
graevne estice (osim nadstrenice nad ulazom u
graevinu), a za njezin smjetaj primjenjuju se pravila
za pomone graevine.
Najmanja udaljenost pomonih graevina od
susjednih graevnih estica mora biti:
ako se grade kao slobodno stojee graevine 3,0 m,
ako se grade kao poluugraene graevine
moraju biti smjetene s jedne strane uz susjednu
graevinu, odijeljene vatrobranim zidom uz
uvjet da nagib krova nije prema susjednoj
graevnoj estici,
ako se grade kao ugraene moraju biti s dvije
strane prislonjene na susjedne graevine i
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib
krova nije prema susjednim graevnim
esticama.
Generalnim urbanistikim planom osigurane su

povrine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:
prometni sustav;
telekomunikacije i pote;
vodno gospodarski sustav;
energetski sustav.
Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim
propisima i pravilima struke, te ovim odredbama.
Omoguava se gradnja ulica i drugih prometnih
povrina, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne
mree na svim povrinama unutar obuhvata Generalnog
plana i prije donoenja propisanih planova. Omoguavaju
se manja odstupanja od prometnih i infrastrukturnih trasa i
koridora kao posljedica detaljnije izmjere i razrade
predmetnog sustava i nee se smatrati izmjenom ovog
Plana.
6.1. Trase i povrine prometne infrastrukturne mree
lanak 31.
Na povrinama infrastrukturnih sustava namijenjenih
prometu mogu se graditi i ureivati graevine, instalacije i
ureaji za:
(1) Cestovni promet
ulina mrea i trgovi;
parkiralita i garae;
glavni autobusni kolodvor s prateim sadrajima;
autobusni terminal s prateim sadrajima;
autobusni kolodvor za prigradski promet s prateim
sadrajima;
autobusni i kamionski terminal s prateim
sadrajima;
stajalite autobusa, terminusi s prateim sadrajima
i drugi sadraji u sustavu javnog prijevoza;
Stranica 14 Broj 1
mrea biciklistikih staza i traka;

pjeake zone, putovi i sl.
benzinska postaja s prateim sadrajima;
(2) eljezniki promet
magistralna pomona eljeznika pruga (II
reda);
eljeznika pruga za posebni promet
(industrijski kolosijek);
glavni eljezniki kolodvor (meunarodni i
meumjesni promet) s prateim sadrajima;
eljezniki kolodvor (terminal) s prateim
sadrajima;
gradska eljeznica sa postajama i prateim
sadrajima.
(3) Pomorski promet
morska luka otvorena za javni promet
dravnog i upanijskog znaaja s prateim
sadrajima;
morska luka posebne namjene dravnog i
upanijskog znaaja s prateim sadrajima;
plovni putovi;
granini pomorski prijelaz (stalni I kategorije).
(4) Zrani promet
helidrom.
U grafikom dijelu elaborata Generalnog plana,
kartografski prikaz Prometna i komunalna
infrastrukturna mrea 3a Promet odreeni su
koridori i zone za cestovni i eljezniki promet, luke i
plovni putovi te helidrom. Detaljni visinski odnosi i
drugi potrebni prostorni elementi odreivat e se
detaljnijim planovima, urbanistiko prometnim
studijama ili idejnim rjeenjima prometnica,
eljeznica i luka.
Unutar koridora planiranih ulica nije dozvoljena
gradnja drugih graevina do ishoenja lokacijske
dozvole za ulicu i provedene parcelacije (ili njen dio
na koju je orijentirana graevina). Nakon ishoenja
lokacijske dozvole, odnosno zasnivanja graevne
estice ulice, eventualni preostali prostor prikljuit e
se susjednoj planiranoj namjeni.
1.1.1. Cestovni promet
6.1.1.1. Ulina mrea i trgovi
lanak 32.
Generalnim planom predvia se gradnja i
ureivanje osnovne uline mree, trgova, pjeakih
zona, putova i sl, tako da se osigura usklaen razvoj
javnog, pjeakog i biciklistikog prometa te osiguraju
uvjeti za afirmaciju postojee i formiranje nove mree
javnih urbanih prostora.
Daljnje razgranienje osnovne uline mree e se
odreivati u detaljnijim planovima i idejnim
rjeenjima za podruja za koja nije obvezno donoenje
sijeanj 2006.
Pri planiranju, projektiranju, gradnji i ureenju trgova i

uline mree osigurat e se propisane mjere zatite okolia.
Generalnim urbanistikim planom predvia se gradnja i
ureivanje pjeakih poteza (povrine, putovi, staze),
trgova kao vanih fokusa prometnih tokova, te arita
otvorenog javnog urbanog prostora.
Osnovna ulina mrea sastoji se od gradske magistrale
(obilazni prsten na istonom dijelu grada), glavnih
gradskih ulica, gradskih ulica, sabirnih i ostalih ulica.
Uz zadravanje postojeih ulica planira se njihova
rekonstrukcija i proirenje koridora ulice u skladu s
prometnim potrebama i mogunostima prostora. Nove
ulice na istonom dijelu grada grade se u skladu sa
propisanim koridorima, elementima poprenog profila i
drugim uvjetima propisanim ovim Planom, odnosno
uvjetima odreenim posebnim propisima.
Na zapadnom dijelu grada planirani su slijedei
znaajni su zahvati:
probijanje Bihake ulice (cestovni potez Matoeva Vukovarska ulice) od znaaja za odvijanje javnog
prijevoza;
novi (etverotrani) pristup istonom dijelu Gradske
luke;
ulica koja povezuje Ulicu Hrvatske mornarice i Put
Supavla
osnovna ulina mrea radi afirmacije sjevernog dijela
poluotoka te lukih i gospodarskih sadraja;
razvoj primjerene osnovne uline mree na junom i
istonom dijelu grada.
Koridori ulica osnovne uline mree, unutar kojih se
formira puni profil ulica, odreuju se u minimalnim
irinama:
za gradsku magistralu od 40,0 do 70,0 m,
za novu glavnu gradsku ulicu od 30,0 m do 40,0 m,
za gradsku ulicu od 20,0 m do 40,0 m,
za sabirnu ulicu od 15,0 m do 30,0 m,
za opskrbnu ulicu najmanje 10,0 m.
Graevna estica ulice moe biti i ira od povrine
planiranog koridora ulice, zbog prometno - tehnikih
uvjeta kao to su: formiranje krianja, prilaza krianju,
autobusnih ugibalita, posebnih traka za javni prijevoz,
podzida, nasipa i sl.
Raspored povrina unutar profila ulice odreuje se u
skladu s ovim odredbama i na temelju potreba i
mogunosti.
Za planirane glavne gradske i gradske ulice koje nisu
izvedene ili su izvedene samo pojedine dionice tih ulica
potrebno je, prije izrade propisanog urbanistikog plana
ureenja ili detaljnog plana ureenja, izraditi urbanistiko
prometnu studiju kojom se odreuju svi vaniji tehniki
elementi ulice (toan poloaj trase i svih elemenata trase
ulice, nivelete ulice, popreni profili, mogua krianja,
nain voenja ostale infrastrukture u cesti i dr.).
Urbanistiko prometna studija se moe izraivati i
istovremeno s izradom odgovarajueg detaljnijeg plana
koji obuhvaa tu dionicu ulice.
Generalnim planom je odreen standard elemenata
poprenog presjeka planiranih ulica i prikazan u
tekstualnom i grafikom dijelu Generalnog plana.
irina prometne trake za glavne gradske ulice iznosi 3,5
m, za gradske ulice 3,5 m, sabirne ulice 3,0 do 3,5 m, a za
ostale ulice 2,75 m do 3,5 m. Ukoliko se gradske ulice
Sijeanj 2006.
grade sa tri kolnika traka tada je minimalna irina

jednog kolnikog traka od 3,50 do 3,75 m.
Novo planirane ulice ne mogu biti ue od 9,0 m,
odnosno ne mogu biti ue od 7,5 m ukoliko se uz
ulicu grade niske stambene graevine. Uz novo
planirane ulice obvezna je sadnja drvoreda u skladu s
urbanim pravilima i drugim odredbama ove odluke.
Planirane ulice kojima se pristupa kolama i
djejim vrtiima moraju imati pjeaki plonik barem
s jedne strane ulice najmanje irine 2,5 m.
Pristupni put do graevne estice je najmanje
irine 3,0 m ako se koristi za kolni i pjeaki promet i
najmanje irine 1,5 m ako se koristi za pjeaki
promet, s time da je njegova najvea duina 50 m i na
njega se veu najvie 5 graevne estice za nisku
stambenu graevinu.
Kolni pristup graevnoj estici sa javno prometne
povrine ne moe zauzeti vie od 4,0 m fronte
graevne estice prema javno prometnoj povrini
(ulici) ako nije drugaije odreeno urbanim pravilima.
Na kosom terenu i gusto izgraenim starim
dijelovima naselja (Varo, Manu, Luac, Dobri,
Stobre, Kamen) pristupnim putom za nisku stambenu
graevinu mogu se smatrati postojee pjeake
stepenice.
Postojee graevine koje nemaju direktan pristup
na javno prometnu povrinu mogu se rekonstruirati u
skladu s uvjetima pristupa pod kojim je odobrena
gradnja tih graevina (npr. pravo slunosti).
Slijepa ulica moe biti najvee duine do 150 m uz
uvjet da na kraju ima obvezno okretite
dimenzionirano za komunalna, vatrogasna i druga
vozila. Kod postojeih slijepih ulica uz koje se planira
Broj 1 Stranica 15
nova niska stambena izgradnja moe se zadrati postojea

duina, te postojea irina ako nije manja od 5,5 m.
Sva krianja na gradskoj magistrali su denivelirana.
Krianja na drugim dijelovima osnovne uline mree mogu
biti denivelirana ako to zahtijevaju prometne potrebe a
doputaju prostorne mogunosti.
Na temelju detaljnijeg plana ili idejnog rjeenja ulice
omoguava se gradnja novih krianja, pjeakih prijelaza i
drugih elemenata ulice, a koji nisu ucrtani u grafikom
dijelu Generalnog plana, osim benzinske postaje.
Glavne gradske ulice, gradske ulice, opskrbne i sabirne
ulice i trgovi ureuju se u skladu s urbanim ambijentom, s
drvoredom, pjeakim plonikom, javnom rasvjetom a bez
ograda i drugih elemenata karakteristinih za ceste izvan
naselja.
U detaljnijim planovima je obvezno planirati ureenje
dvostrukog drvoreda na pojasu zelenila odgovarajue irine
uz Ulicu kralja Stjepana Drislava (gradska magistrala).
Osim trgova, uline mree te prometnih graevina i
povrina ucrtanih na kartografskom prikazu broj 3
Prometna i komunalna infrastrukturna mrea 3a
Promet omoguuje se gradnja i ureenje i drugih trgova,
uline mree te prometnih graevina i povrina.
6.1.1.2. Parkiralita i garae
lanak 33.
Minimalni broj parkiralinih ili garanih mjesta (broj
PM) odreen je prema namjeni graevine i prikazan u
tablici 1. u ovom lanku.
Tablica 1. Potreban broj parkiralinih ili garanih mjesta

Namjena
Tip graevine
Stanovanje
Srednje i visoke stambene

graevine
Niske stambene graevine
Ugostiteljstvo i
turizam
Trgovina i
skladita
Restoran, kavana
Caffe bar, slastiarnica i sl.
Smjetajni objekti iz skupine
hotela
Samaki hoteli, pansioni
Robna kua, supermarket
Ostale trgovine
Poslovna i javna
namjena
Skladita
Banke, agencije, poslovnice
(javni dio)
Minimalni broj parkiralinih ili garanih

mjesta (PM) na 100m2 BRP
2 PM/100 m2, a ne
minimalno 20% na otvorenom prostoru u
manje od broja
javnom koritenju a kod izrade detaljnijih
stambenih jedinica
planova za neizgraene dijelove planirati jo
minimalno dodatnih 10% na otvorenom
prostoru u javnom koritenju
2 PM/100 m2, a ne
kod izrade detaljnijih planova za neizgraene
manje od broja
dijelove obvezno planirati jo 1 PM/1niska
stambenih jedinica
stambena graevina na otvorenom prostoru u
javnom koritenju
4 PM/100 m2
na otvorenom prostoru
10 PM/100 m2
na otvorenom prostoru, najmanje 2 PM
2 PM/100 m2
1 PM/100 m2
6 PM na 100 m2
prodajne povrine
3 PM na 100 m2
prodajne povrine
1 PM na 100 m2
4 PM na 100 m2
najmanje 20% na otvorenom prostoru
najmanje 2 PM
pola na otvorenom prostoru, najmanje 2 PM
Stranica 16 Broj 1
Uredi i kancelarije
Industrija i
Industrijski objekti
zanatstvo
Zanatski objekti
Auto servis
Kultura i
Djeji vrtii i jaslice
obrazovanje
Osnovne i srednje kole
Fakulteti
Instituti
Kina, kazalite, dvorane za
javne skupove
Crkve
Muzeji, galerije, biblioteke
Kongresne dvorane
Zdravstvo i
Bolnice i klinike
socijalna
Ambulante, poliklinike,
skrb
dom zdravlja
Domovi za stare
port i rekreacija portski objekti otvoreni,
bez gledalita
portski objekti zatvoreni,
bez gledalita
portski objekti i igralita
s gledalitem
Komunalni
Trnice
sadraji
Benzinske postaje
Terminalni
Autobusni kolodvor
putnikog
eljezniki kolodvor
prijevoza
Trajektna i putnika luka
sijeanj 2006.
2 PM na 100 m2
na otvorenom prostoru na graevnoj estici
1 PM na 100 m2
2 PM na 100 m2
5 PM na 100 m2
1 PM na grupu djece na otvorenom prostoru, najmanje 4 PM
1 PM na100 m2
1 PM na 100 m2
1 PM na100 m2
1 PM na 100 m2
1 PM na 100 m2
1 PM na 100 m2
1 PM na 100 m2
1 PM na 3 kreveta
5 PM na 100 m2
minimalno 4 PM, za muzeje 1PM za bus
pola na otvorenom prostoru
0,5 PM na 100 m2
pola na otvorenom prostoru

u skladu s posebnim propisima
3 PM na 100 m2
5 PM na 100m2
Potreban broj parkiralinih ili garanih mjesta iz

gornje tablice odreen je u odnosu na bruto razvijenu
povrinu BRP odgovarajueg tipa graevine. U bruto
razvijenu povrinu BRP za izraun PM ne uraunava se
povrina garae i jednonamjenskih sklonita.
Pored zahtjeva o potrebnom broju parkiralinih
mjesta potrebno je ispuniti i zahtjev o minimalnoj
povrini javnih parkiralita koja iznosi 20 m2 po jednom
PM bez prilaznih cesta, rampi i nogostupa.
U sluaju rekonstrukcije postojeih graevina kojom
se poveava BRP do 5% nije potrebno osigurati nova
parkiralina ili garana mjesta.
Omoguava se odstupanje od potrebnog broja
parkiralinih mjesta iz prethodne tablice, uz obvezu
plaanja trine cijene za svako parkiralino mjesto za
koje se trai odstupanje, uz slijedee uvjete:
ukoliko se planirana graevina ili zahvat gradi u
sredinjem dijelu Splita odreenom trasom Ulice
Slobode, Hrvatske mornarice, Katelanska,
Marjanski tunel i Gunjaine, te unutar zatiene
ruralne cjeline Stobrea,
ovo odstupanje se ne odnosi na stambenu i
stambeno poslovnu graevinu osim za visoko
konsolidirana podruja zone 1.1 i 1.2. ukoliko
lokacija na kojoj se gradi nije kolno dostupna,
ovo odstupanje se ne odnosi na planirane
pojedinane zahvate detaljno definirane ovim
Planom,
obvezan prometno tehnoloki projekt s

izraunom potrebnog broja PM, posebno za:
- stajalite (samo ukrcaj i iskrcaj),
- kratkotrajno parkiranje (do 1 h),
- dugotrajno parkiranje (preko 1 h).
ubrana sredstva namjenski troiti za gradnju javnih

parkiralita i garaa najbliih lokaciji za koju se
trai odstupanje, a lokaciju javnog parkiralita ili
garaa koja e se graditi ubranim sredstvima treba
navesti u rjeenju kojim se omoguava navedeno
odstupanje od potrebnog broja parkiralinih mjesta.
U gusto izgraenim dijelovima grada omoguava se
dio parkiralinih kapaciteta koje je prema gornjoj tablici
potrebno rijeiti na otvorenom, rijeiti kao javno
dostupna parkiralita u sklopu graevine.
Parkiraline potrebe rjeavat e se koritenjem
prethodne tablice, na nain:
za proizvodne, trgovake, turistike, poslovne ili
vienamjenske graevine, ije graevne estice
zauzimaju vie od 5000 m2, potrebno je, utvrditi i
eventualne dodatne parkiraline potrebe vodei
rauna o broju i strukturi zaposlenih, oekivanom
broj posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa,
blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i nainu
prikljuka tih parkiralita na dovoljno propusnu
cestovnu prometnicu;
na javnim parkiralitima potrebno je osigurati
najmanje 5% parkiralinih mjesta od ukupnog
broja za vozila osoba s tekoama u kretanju, a
najmanje
jedno
parkiralino
mjesto
na
parkiralitima s manje od 10 PM;
na etiri parkiralina mjesta obvezna je sadnja
jednog stabla.
Sijeanj 2006.
Postojee garae i garano-parkiralina mjesta ne

mogu se pojedinano prenamijeniti. Postojee garae i
garano-parkiralina mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadraje ako se ne osigura drugo parkiralinogarano mjesto istog kapaciteta na istoj graevnoj
estici, odnosno na drugoj graevnoj estici a to se
mora rijeiti cjelovitim zahvatom u skladu s ovim
odredbama.
lanak 34.
Javne garae i parkiralita
Javne garae gradit e se na odreenim lokacijama
kao samostalne graevine jedne namjene ili
vienamjenske graevine. Omoguava se, gdje su
ispunjeni odgovarajui prometni uvjeti, gradnja garaa
iznad ili ispod postojeih parkiralita, javno prometnih
povrina, ispod postojeih igralita i na neureenim
povrinama
unutar
visoko
konsolidiranog
i
Broj 1 Stranica 17
konsolidiranog podruja grada radi rjeavanja postojeeg

deficita parkiralinog prostora.
Mogua je gradnja novih javnih garaa kao zasebnih
graevina i ureenje javnih parkiralita u svim zonama
mjeovite ili gospodarske namjene te u zonama za javne
i drutvene sadraje, port i rekreaciju.
Generalnim planom odreena je gradnja javnih
garaa i javnih parkiralita kao:
1. javne garae - graevine jedne namjene,
2. javne garae - vienamjenske graevine (prikazuje se
samo kapacitet javne garae),
3. javne garae/parkiralita ispod/iznad postojeih
parkiralita, igralita ili neureenih i zelenih povrina,
4. javna otvorena parkiralita,
Nove javne garae i parkiralita planiraju se, kao
obvezni sadraji, na slijedeim lokalitetima:
JAVNE GARAE - GRAEVINE JEDNE NAMJENE

1. Brodarica (uz Splitovo igralite), neureena povrina
2. Vrh Suidra
3. Split 3 (uz Velebitsku ulicu)
4. Trstenik (uz Poljiku ulicu)
5. Visoka, dovretak planirane garae
Ukupno
JAVNE GARAE VIENAMJENSKE GRAEVINE
(prikazuje se samo kapacitet javne garae)
1. Gradska luka istona obala (gradski projekt)
2. Stari Hajdukov plac (gradski projekt)
3. Poljud za potrebe Park ume Marjan (gradski projekt)
4. Svaieva
5. Krianje Frankopanska Put Supavla
6. Centar Bonai
7. Trg Hrvatske bratske zajednice
8. Krianje Gunduieve i Domovinskog rata
9. Hrvatske mornarice
10. Bijankinijeva
11. Trstenik (u ugostiteljsko turistikoj zoni)
12. Mertojak
13. njan
14. Radunica ex Bavarija
15. Draanac
16. Trstenik (uz Ulicu Molikih hrvata)
Ukupno
JAVNO PARKIRALITE
1. Meje
JAVNE GARAE I PARKIRALITA ISPOD/IZNAD POSTOJEIH
PARKIRALITA, JAVNO PROMETNIH POVRINA, IGRALITA I
NEUREENIH POVRINA
1. Teslina ulica (postojee parkiralite)
2. Kragieva poljana, podzemna garaa (nadzemno igralita, otvoreno
parkiralite i zelene povrine)
3. Mandalinski put
4. Gajeva ulica
5. Poljud, za Park umu Marjan (sjeverna vrata)
minimalni broj
garanih/parkiralinih
mjesta PM
600
600
330
440
300
2.270
1.000
400
400
300
250
500
650
300
300
150
300
300
400
100
100
400
5.850
200
120
100
120
110
160
Stranica 18 Broj 1
6. Zvonac, ispod ureenog zelenila (uz suglasnost konzervatora)

7. Poljika (Prima 3)
8. Bol zapad
9. Gripe sjever
10. Gripe jug
11. Blatine
12. Lokve, ispod dijela kolskog igralita
13. Plokite
14. Suidar, iznad postojeeg parkiralita uz Velebitsku ulicu
15. Split 3, uz Buievu ulicu, sjever
16. Split 3, uz Buievu ulicu, jug
17. Ravne njive
18. Brda
19. Pujanke
20. Stobre, uz nogometno igralite
21. Smrdeac
22. Bol, Mauranievo etalite
Ukupno
Planirane nove javne garae i parkiralita (razmjetaj,

tip i kapacitet javnih garaa/parkiralita) oznaeni su u
grafikom dijelu elaborata Generalnog plana,
kartografski
prikaz
Prometna
i
komunalna
infrastrukturna mrea 3a Promet.
Ispod planiranih javnih zelenih povrina te zatitnog
zelenila i pejsanih povrina nije mogua gradnja
podzemnih garaa, osim planiranih garaa navedenih u
prethodnoj tablici i garaa koje se planiraju kroz izradu
propisanih detaljnijih planova.
Gradnja utvrenih kapaciteta javnih garaa i
parkiralita je obvezna prije ili u tijeku gradnje
planiranih osnovnih sadraja na graevnoj estici ili
zahvatu u prostoru odreenih urbanim pravilima.
Omoguava se gradnja i drugih javnih garaa i
ureenje javnih parkiralita na nain da se tom gradnjom
ne ugroavaju zelene povrine i parkovi, djeja igralita i
otvoreni prostori uz kole. Gradnja garaa i parkiralita
je mogua ispod javno prometnih povrina (krianja i
ulica, trgova i drugih javno prometnih povrina), ispod
ili iznad parkiralita, ispod igralita i drugih neureenih
povrina.
Parkiralita ili garae gradit e se uz znaajnije
gradske sadraje i unutar zona gospodarske namjene u
skladu s potrebnim brojem parkiralinih mjesta, a
obvezno na slijedeim podrujima:
prometno vorite Kopilica,
bolnica Firule i Kriine,
Kampus Sveuilita,
groblje Lovrinac,
brodogradilite i druge gospodarske zone,
druge znaajnije gradske sadraje.
Javna parkiralita se obvezno ureuju na Mejama i
Poljudu (za posjetitelje Marjana), na potezu od njana
do Duilova, odnosno Stobrea za potrebe kupalita i
drugih obalnih namjena.
Ureenje javnog parkiralita je mogue uz gradske,
sabirne i ostale ulice ovisno o lokalnim uvjetima (ovisno
o potrebi za parkiranjem, raspoloivom prostoru,
horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za
pjeake, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoi i sl.).
sijeanj 2006.
400
110
300
210
180
200
200
300
450
130
300
180
240
100
100
150
100
4.260
Ako se parkiralita grade uz kolnik gradske ulice moraju

biti odijeljena razdjelnim otokom minimalne irine 1,0
m. Parkiralita uz sabirne ulice moraju biti uzduna ili
kosa a uz ostale ulice mogu biti i okomita.
6.1.1.3. Mrea biciklistikih staza i traka
lanak 35.
Biciklistike staze i trake mogu se graditi i ureivati
odvojeno od kolnih ulica, kao zasebna povrina unutar
profila ulice te kao dio kolnika ili pjeake staze
obiljeen prometnom signalizacijom. Na obalnom
podruju od Zente do Duilova i na Marjanu obvezno je
ureenje biciklistikih staza i traka.
Biciklistike staze i trake obvezno se grade i ureuju
na potezima oznaenim na kartografskom prikazu, a
mogu se graditi i ureivati i na drugim povrinama.
Najmanja irina biciklistike staze ili trake za jedan
smjer vonje je 1.0 m, a za dvosmjernu vonju 1.60 m.
Ukoliko je biciklistika staza ili traka neposredno uz
kolnik, dodaje se zatitna irina od 0,75 m. Zatitna
irina nije obvezna ako je u ulici trajno ograniena
brzina kretanja motornih vozila na 40 km/h.
6.1.1.4. Pjeake zone, putovi i drugo
lanak 36.
Osim plonika, trgova i ulica, za kretanje pjeaka
mogu se graditi i ureivati pjeaki putovi, pothodnici,
nathodnici, stepenite i preaci, te prolazi i etalita
(lungo mare). U sreditu grada ureivat e se pjeake
zone, obalna etnica i manje pjeake zone u drugim
dijelovima grada te u Stobreu od obale do rijeke
rnovnice i uzdu rijeke. Uz postojee pothodnike i
nathodnike omoguava se gradnja novih preko ili ispod
gradske magistrale, glavne gradske i gradske ulice te
preko drugih ulica ukoliko je to opravdano iz prometnih
ili urbanistikih razloga.
Sijeanj 2006.
Glavni pjeaki pravci (pjeaki putovi) trebaju se

graditi na ouvanim i drugim dijelovima limitacije
antikog agera (antika centurijacija). Uz pjeake staze
u smjeru centurijacije treba saditi drvorede i ureivati
pojaseve zelenila radi ouvanje i naglaavanja povijesne
centurijacije prostora.
Planirane povrine za kretanje pjeaka (izvan kolnih
ulica) moraju biti dovoljne irine i ne ue od 2,0 m.
Na svim javnim pjeakim povrinama, i povrinama
na kojima se kreu pjeaci moraju biti osigurani uvjeti za
nesmetano kretanje invalidnih osoba, osoba s djejim
kolicima i sl.
Na raskrijima i drugim mjestima gdje je predvien
prijelaz preko kolnika za pjeake, bicikliste i osobe s
potekoama u kretanju moraju se ugraditi uputeni
rubnjaci.
Na pojedinim pjeakim pravcima na Marjanu
omoguava se ogranieni kolni promet (voenje linija
javnog prijevoza, opskrba, intervencije i sl.).
Obvezne pjeake ulice i putovi oznaeni su u
grafikom dijelu Generalnog plana, kartografski prikaz
Promet. Omoguava se gradnja i drugih pjeakih ulica,
trgova, pjeakih putova i sl.
6.1.1.5. Benzinske postaje
lanak 37.
Generalnim planom su odreene postojee benzinske
postaje koje se zadravaju i planirane benzinske postaje
koje se grade uz ulice ili na morskoj obali. Benzinske
postaje mogu se graditi i na drugim lokacijama pod
uvjetom da su smjetene u gospodarskim zonama za
proizvodnu i poslovnu namjenu te unutar luka. Tona
lokacija planirane benzinske postaje odredit e se
propisanim detaljnijim planom, urbanistiko prometnom
studijom planirane ulice ili idejnim rjeenjem uz
postojeu ulicu.
Kroz izradu UPU-a propisanih ovom Odlukom
omoguava se planiranje benzinskih postaja i na drugim
lokacijama za koje se mogu osigurati odgovarajui
prometni uvjeti i mjere zatite okolia u odnosu na
kontaktnu namjenu prostora.
Postojee i planirane benzinske postaje mogu se
rekonstruirati odnosno graditi tako da se omogui:
sigurnost svih sudionika u prometu;
zatita okolia ureenjem najmanje 20% graevne
estice kao cjelovite hortikulturne povrine;
izgraenost graevne estice najvie je 20% u to
se ne obraunava povrina nadstrenice koja
pokriva crpke,
opskrba plovila gorivom za benzinske postaje na
obali (koje su u pravilu kombinirane za cestovna
vozila i plovila).
Ukoliko se benzinske postaje grade unutar
gospodarske namjene, mogu imati pratee sadraje kao
to su servisi, praonice vozila i sl.
Na postojeim i planiranim benzinskim postajama
omoguava se gradnja plinskih postaja za snabdijevanje
motornih vozila plinom.
Broj 1 Stranica 19
Postojee i planirane benzinske postaje odreene u

grafikom dijelu Generalnog plana, kartografski prikaz
Promet u mjerilu 1:10.000.
6.1.1.6. Javni prijevoz
lanak 38.
Linije javnog prijevoza autobusima obvezno se
osiguravaju na gradskoj magistrali, glavnoj gradskoj
ulici i gradskoj ulici. Linije javnog prijevoza mogu se
osigurati na sabirnoj i ostalim ulicama u skladu s
potrebama i mogunostima.
U skladu s rjeenjem uline mree potrebno je
izgraditi
autobusna
ugibalita
(u
pravilu
s
nadstrenicama), stajalita, okretita, odnosno poetne i
zavrne autobusne postaje (terminus).
Na ulicama i drugim prostorima grada na kojima se
planiraju linije javnog prijevoza potrebno je osigurati
tehnike elemente i opremu ulica (radijusi, semafori,
posebne trake u skladu s mogunostima, okretita i dr.).
Autobusna stajalita mogu se graditi na svim ulicama
kako je odreeno u prikazu standarda elemenata
poprenog presjeka kolnih ulica na dionicama sa
uzdunim nagibom do 7,0%. Uz autobusna stajalita
planira se ureenje pjeakih putova i kolno pjeakih
cesta i povrina u radijusu gravitacije stanovnitva.
Stajalita autobusa prikazana su u grafikom dijelu
elaborata Generalnog plana, kartografski prikaz
Promet.
Autobusna
stajalita
naznaena
na
kartografskom prikazu su orijentacijska i mogue je
mijenjati njihov poloaj, odnosno odreivati novi
poloaj. Za razmjetaj autobusnih stajalita preporuuje
se kriterij udaljenosti autobusnih stajalita:
sredinji dio grada radijus 320 350 m (4 minute
hoda),
ostali dio grada radijus 500 550 m (6 minuta
hoda).
U sluaju gradnje dionice planirane ulice na kojoj je
odreena linija javnog prijevoza autobusima, obvezno je
ureenje okretita za autobus na kraju te dionice
(mogue u koridoru neizgraenog dijela ulice).
Na krajnjim linijama javnog prijevoza potrebno je
osigurati prostor zavrne autobusne postaje (terminus) sa
sadrajima okretita, kraeg zadravanja autobusa,
zatvorenog prostora za putnike i vozae (prodaja karata,
sanitarni vor, ekaonica, ugostiteljski sadraji i sl.).
Terminus je obvezno graditi na podruju Bene, pinut
(za minimalno pet zglobnih autobusa), Gradska luka
(istoni dio), njan, Sjeverna luka, Dujmovaa, Mostine
Draevac, TTTS i Stobre a kako je naznaeno u
grafikom dijelu elaborata Generalnog plana,
kartografski
prikaz
Prometna
i
komunalna
infrastrukturna mrea 3a Promet. Toan poloaj
terminusa odredit e se detaljnijim planovima ili
lokacijskom dozvolom ukoliko detaljniji plan nije
izraen ili nije obvezan.
Sadraji potrebni za funkcioniranje javnog prijevoza
(servis, garaa i parkiralite autobusa, opskrba gorivom,
skladite, i dr.) mogu se smjestiti u zoni poslovne
Stranica 20 Broj 1
sijeanj 2006.
namjene komunalno servisna (K3) na podruju

Draevac - Mostine.
Generalnim planom je odreena gradnja novog
glavnog autobusnog kolodvora za meunarodni i
meugradski promet i autobusnog kolodvora za
prigradski promet u Kopilici koji se prostorno rjeavaju
kao cjelina. Time se omoguava jednostavna izmjena
prijevoznog sredstva (iz lokalnih linija na ostale pravce
autobusnih linija, ili eljeznice).
Na istonoj obali Gradske luke mogue je urediti
autobusni terminal za potrebe javnog prijevoza,
turistikih autobusa, autobusa za zranu luku, pomorsku
luku i eljeznicu te taxi stajalite.
U cilju smanjivanja prometa osobnim vozilima u
sredinjem dijelu grada omoguava se ureenje povrina
za parkiranje na podruju TTTS (kiss-and-ride i parkand-ride) za prigradska putovanja i prijelaz u sredstava
javnog prijevoza.
Prostori za razvoj javnog cestovnog prometa
odreeni su i oznaeni u kartografskom prikazu broj 3.
Promet.

Promet.
Omoguava se gradnja sadraja potrebnih za gradsku
eljeznicu na dionici eljeznike pruge od Gradske luke
do granice Grada Splita (i dalje prema Katelima,
Trogiru i zranoj luci). Daljnjim istraivanjem ispitat e
se prometne potrebe i prostorne mogunosti za druge
mogue trase gradske eljeznice na podruju obuhvata
Generalnog plana.
Planirani koridori omoguuju zadravanje nivelete
postojee eljeznike pruge.
Omoguava se natkrivanje dionice eljeznike pruge,
istono od Solinske ulice na Brdima, i koritenje tako
stvorenog prostora za rjeavanje kolnih pristupa i
parkiralita.
Osim industrijskih kolosijeka oznaenih u grafikom
dijelu Generalnog plana mogu se graditi i drugi
kolosijeci na svim povrinama gospodarske namjene I.
Prostori za razvoj eljeznikog prometa odreeni su i
oznaeni u grafikom dijelu elaborata Generalnog plana,
kartografski
prikaz
Prometna
i
komunalna
infrastrukturna mrea 3a Promet.
6.1.1.7. Robni promet
6.1.3.
Pomorski promet
lanak 39.
lanak 41.
Planirana ulina mrea omoguava efikasno

odvijanje robnog prometa, prvenstveno do podruja
Sjeverne luke i zona gospodarske i poslovne namjene.
Promet se usmjerava na zaobilazne prometnice sa
krianjima van razine i vodi direktno iz okruja u
Sjevernu luku i zonu gospodarske namjene, odnosno
odvodi iz tih zona putem mree glavnih gradskih i
gradskih ulica na vanjsku mreu cesta (gradska
magistrala) i prema autocesti. U tome je od posebnog
znaaja nova cestovna veza od Sjeverne luke i zone
gospodarske namjene na ulinu mreu i mreu javnih
cesta; preko vora Bilice vezom na Put Mostina do
krianja sa Solinskom ulicom u Dujmovai.
Na podruju Sjeverne luke i podruju TTTS
omoguava se ureenje autobusnog i kamionskog
terminala sa potrebnim sadrajima (parkiralite,
ugostiteljski
sadraji,
smjetajni
dio-prenoita,
pansioni, hoteli, servisi i dr.).
Luke otvorene za javni promet

Omoguava se proirenje, ureenje, modernizacija i
dogradnja potrebnih sadraja meunarodne luke
otvorene za javni promet u bazenu Gradske luke i
bazenu Sjeverne luke za prihvat veih brodova i
trajekata, brzih brodova i brodova na krunim
putovanjima u skladu s oekivanim prometom.
U akvatoriju Gradske luke, odnosno lukom
podruju, predviaju se sljedei radovi:
rekonstrukcija i dogradnja trajektnih pristana na
istonoj obali;
izgradnja vanjskih pristana na lukobranu (ljetni
vez);
izgradnja pristana na zapadnoj obali (odvijanje
javnog pomorskog prometa, brzi brodovi,
turistike linije, mega jahte) na nain da se ne
ogranii manevar brodova u luci;
ogranienje irenja portskih luka bez poveanja
broja vezova; zatita luice Matejuka;
osiguranje potrebnih sadraja za kontroliranje i
upravljanje plovilima u luci i drugi sadraji radi
funkcioniranja i odravanja luke (opskrba brodova,
pruanje usluge putnicima, luko agencijski i
pediterski poslovi i dr.).
Radi osiguranja prostora za manevar velikih brodova
ne planira se sidrenje brodova u akvatoriju Gradske luke.
U akvatoriju Sjeverne luke, odnosno lukom
podruju, omoguava se proirenje, modernizacija,
gradnja sadraja za prijem brodova i trajekata u
putnikom prometu, manipulacija, skladitenje i
prenoenje roba i ostale gospodarske djelatnosti koje
mogu biti vezane i uz Slobodnu zonu te gradnja potrebne
infrastrukture.
U sklopu Sjeverne luke omoguava se organizacija
sljedeih terminala:
6.1.2.
eljezniki promet
lanak 40.
Planira se modernizacija splitskog eljeznikog

vora, gradnja glavnog eljeznikog kolodvora u
Kopilici, ureenje eljeznikog kolodvora u Gradskoj
luci i dogradnja dijelova eljeznike mree (dogradnja
drugog kolosijeka od tunela Brda), te osposobljavanje
eljeznike infrastrukture za organizaciju sustava javnog
eljeznikog gradskog i prigradskog prijevoza.
Rezerviran je naelni koridor za gradnju nove trase
magistralne pomone eljeznike pruge (spoj na
Jadransku eljeznicu) i prikazan u grafikom dijelu
elaborata Generalnog plana, kartografski prikaz
Sijeanj 2006.
RO-RO terminal sa potrebnom povrinom za

teretna vozila;
Robno-distribucijski centar u funkciji opsluivanja
ireg podruja. U sklopu tog centra omoguava se
ureenje kontejnerskog terminala te terminala za
Hucke-pack prijevoz, radi uspostave veze sa
Hucke-pack eljeznikim sustavom na relaciji
Split-Zagreb i dalje prema srednjoj Europi.
Planira se odravanje luke otvorene za javni promet
u Stobreu uz mogunostima ureenja vezova za
turistika i druga plovila.
Luke posebne namjene
Omoguava se ureenje, proirenje i dogradnja
postojeih i gradnja novih luka posebne namjene:
brodogradilina luka, moe se dograivati i ureivati
u skladu s procesima proizvodnje unutar gospodarske
zone;
vojna luka,
luke nautikog turizma:
postojea luka u sklopu Gradske luke (ACI),
kapaciteta 450 vezova;
planirana luka Duilovo - njan kapaciteta 400
vezova
portske luke:
Poljud sa postojeim lukama Poljud, Split i Spinut.
Dovrenje postojee luke Spinut do zapadne
ograde, obvezno ureenje vanjskog lukobrana i
dogradnja potrebnih sadraja unutar luke;
Poljud nove portske luke (do maksimalno 1000
vezova), ukljuujui ureenje obalne linije ime se
saniraju neureene i nelegalne luice;
Jadran-Zvonac, luica u sklopu bazena i hotela i
bez mogunosti proirenja i poveanja broja
vezova;
Labud i Mornar na zapadnom dijelu Gradske luke,
bez mogunosti proirenja i poveanja broja
vezova;
Matejuka, ouvanje postojee luice kao
spomenikog nasljea grada;
Zenta; dovrenje luke i obvezno ureenje vanjskog
lukobrana, dogradnja potrebnih sadraja unutar
luke;
Stobre; ureenje luke u skladu s mogunostima;
portske luke se ureuju na temelju propisanog
detaljnijeg plana. Uz sadraje potrebne za funkciju
portske luke (prostorije za uvanje opreme, radionice i
servisi, manji trgovaki sadraji, skladite, klupske
prostorije i dr.) omoguava se ureenje ugostiteljskih
sadraja bez smjetaja, parkiralita, otvorenih prostora za
izvlaenje i ureenje plovila, gradnja benzinske postaje u
skladu s mogunostima, zelene povrine i dr.
ostale luke:
luka Instituta za oceanografiju i ribarstvo;
luka na junoj obali poluotoka Lora;
Manji pristani (ureenje gata bez sadraja na kopnu)
mogu se rekonstruirati, odnosno graditi u uvali Bene,
Kajuni, na podruju Bavica, Zente i njana.
Za gradnju luka i dugih zahvata na obali nije
odreena veliina akvatorija ve se ista odreuje u
detaljnijem planu u skladu s ovim odredbama.
Broj 1 Stranica 21
Meunarodni plovni put je oznaen u odnosu na luku

osobitog meunarodnog znaaja otvorenu za javni
promet. Unutarnji plovni put povezuje luku Split s
ostalim morskim lukama upanijskog i lokalnog znaaja
a lokalne pomorske pruge povezuju obalna podruja i
naselja grada Splita te ostala susjedna podruja (Trogir,
Katela, Omi i druga). Lokalne pomorske pruge mogu
se organizirati kao stalne pruge u funkciji javnog
prijevoza i povremene (sezonske) pruge za turiste i
izletnike.
Na podruju Gradske luke i Sjeverne luke
organizirani su sadraji potrebni za funkciju graninog
pomorskog prijelaza i ostalih pomorskih funkcija.
Prostori za razvoj pomorskog prometa odreeni su i
oznaeni u kartografskom prikazu broj 3. Prometna i
komunalna infrastrukturna mrea 3a Promet.
6.1.4.
Zrani promet
lanak 42.
Za potrebe zranog prometa u Gradskoj luci se

organizira terminal za prijevoz putnika u Zranu luku
Split u Katelima.
Interventni helidrom je smjeten u blizini bolnice
Firule. Omoguava se smjetaj interventnog helidroma
unutar zone bolnice, ukoliko se osiguraju odgovarajui
uvjeti. Prostor za slijetanje helikoptera se moe ureivati
i opremati i u drugim zonama, prvenstveno na obalnom
pojasu Zenta Duilovo.
6.2. Telekomunikacijske mree
lanak 43.
Generalnim urbanistikim planom predvia se
rekonstrukcija i gradnja distributivne kanalizacije radi
optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja
prikljuaka. Pored toga predvia se rekonstrukcija i
gradnja:
telefonskih centrala;
graevina UPS-a;
potanskih ureda.
Korisnike vodove u pravilu je potrebno realizirati
podzemnim kabelima, posebno postupnim uvoditi
svjetlovodne kabele (FTTH).
Prostori za gradnju potanskih sredita i ureda
definirati e se detaljnijim planovima.
Potrebno je postii kvalitetnu pokrivenost podruja
mobilnom telefonijom, odnosno sustavom baznih
postaja.
Bazne stanice mobilne telefonije se postavljaju:
izvan ueg obalnog pojasa namijenjenog rekreaciji;
na udaljenosti od postojeih graevina u skladu s
propisima i normativima;
izvan zona zatite prirode i spomenika kulture.
Antenski stupovi GSM mree svojim poloajem ne
smiju remetiti vrijedne vizure unutar gradskog prostora,
posebno unutar i u kontaktnim podrujima zatienih
cjelina i pojedinanih objekata. Ostali uvjeti prema
Prostornom planu ureenja Grada Splita.
Stranica 22 Broj 1
Postojee i planirane graevine i mree

telekomunikacija prikazane su na kartografskom prikazu
broj 3. Prometna i komunalna infrastrukturna mrea 3b Energetski sustav, pota i telekomunikacije.
6.3. Komunalna infrastrukturna mrea
lanak 44.
Vodoopskrba
Za opskrbu vodom planiran je osnovni sustav koji e
se opskrbljivati sa izvora rijeke Jadro, kao i spajanje
sustava na izvor rijeke rnovnice. Vode iz izvorita
rijeke rnovnice koristiti e se iskljuivo u razdoblju
vee izdanosti izvorita. Nedostatak koliina pitke vode
od oko 1000 I/s planira se osigurati iz sliva rijeke Cetine.
Osim razvodne mree Planom je odreen i sustav
crpnih stanica, vodosprema i ureaja s kojima je
omoguena opskrba vodom svih podruja i to:
Crpne stanice Ravne Njive, Kopilica, Marjan
Tri zone vodoopskrbe: zona Gripe Marjan,
Visoka i Niska zona sustava Visoke (niska do 50 m
n.m.);
Vodospreme zone Gripe Marjan: vodosprema
Gripe kota dna 59,0 m n.m. vodosprema Marjan
k.d. 59,0 m n.m., Marjan II k.d. 105,0 m n.m.,
Marjan III k.d. 147,0 m n.m.
Vodosprema visoke zone je Visoka III k.d. 112,3
m n.m.
Vodosprema niska zone Visoka II k.d. 74,0 m n.m.
Spojni cjevovod izvor rnovnice CS Ravne Njive.
Spojni cjevovod kroz hidrotehniki tunel Stupe.
Mogue je planirati i druge objekte vodoopskrbe radi
detaljnije razrade vodoopskrbnog sustava, kao i manja
odstupanja predloenih profila cijevi vodovodne mree.
Cijevi za vodoopskrbu su locirane u prometnici na
udaljenosti 1,0 m od ivinjaka (na suprotnoj strani od
kanalizacije otpadnih voda), sa dubinom ukopavanja
min. 1,20 m raunajui od tjemena cijevi do razine
prometnice. Sustav se opskrbljuje odgovarajuom
opremom (ventili) koja se nalazi u ahtama kao i
hidrantima u skladu sa protupoarnim uvjetima. Takoer
detaljnijim hidraulikim proraunom dozvoljena su
odstupanja usvojenih presjeka cijevi pojedinih dionica.
Vodoopskrbne cijevi polau se na koti vioj od kote
kanalizacije. Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao
i svi drugi elementi graenja moraju se izvoditi u skladu
sa pravilima struke, vaeim normama i uvjetima
nadlene slube koja upravlja vodovodom.
sijeanj 2006.
U GUP-u je odreeno da se omoguava izgradnja

sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda i
to tako da se:
preteito grade graevine i ureaji za razdjelni
sistem kanalizacije, osim u dijelu postojee
kanalizacije splitskog poluotoka, koja je
mjeovitog tipa;
mjeoviti sustav kanalizacije sanira tako da
postepeno postane razdjelni sustav, gdje je to
opravdano i mogue;
otpadne vode prije isputanja u prijemnik, Braki
kanal, proiavaju na sredinjem ureaju za
proiavanje otpadnih voda Stupe, na kojem se
u konanoj fazi objedinjavaju sve otpadne vode;
omogui etapna izgradnja kanalizacijskog sustava,
a pojedinano bi svaka etapa bila dio konanog
rjeenja i potrebna tehnoloka cjelina u skladu sa
zakonom;
do izgradnje jedinstvenog sustava sa sredinjim
ureajem za proiavanje otpadnih voda Stupe
otpadne vode dijela junog sliva objedinjuju se na
ureaju za proiavanje otpadnih voda Katalinia
brig, dok se otpadne vode krajnjeg istonog dijela
ovog sliva prikljuuje na ureaj za proiavanje
otpadnih voda Duilovo. Razinu proiavanja treba
prilagoditi potrebama u skladu sa zakonom, na
nain da se izvri dogradnja ureaja Katalinia brig
i Duilovo.
otpadne vode zapadnog dijela sliva Stobre takoer
privremeno objedinjavaju na ureaju za mehaniko
proiavanje otpadnih voda Duilovo;
otpadne vode isputaju podmorskim ispustima
ureaja u Stobreu, Katalinia Brigu i Duilovu;
izgradnjom hidrotehnikog tunela Stupe
omoguena je odvodnja otpadnih voda slivova
Solin i Dujmovaa na centralni ureaj Stupe i
zatita Katelanskog zaljeva na podruju Sjeverne
luke;
osim ovih ispusta omoguava se izgradnja ispusta
oborinskih voda, te ispusta preljevnih voda za
mjeoviti sustav kanalizacije.
Mogua su odstupanja u pogledu rjeenja objekata
kanalizacije radi usklaenja s planovima i preciznijim
geodetskim izmjerama, tehnolokim inovacijama i
dostignuima koja se nee smatrati izmjenama ovog
Plana.
Koridori komunalne infrastrukture planirani su
uglavnom unutar koridora kolnih i kolno pjeakih
prometnica.
Predvieni su zatvoreni kanali, uglavnom okruglog
presjeka, koji du trase imaju odgovarajue ahte okna
sa pokrovnom ploom na koju se ugrauje lijevano
eljezni poklopac, vidljiv na prometnoj povrini, sa
istom kotom nivelete kao prometnica. Objekti crpnih
stanica su podzemni i nadzemni, od armiranog betona, sa
nadzemnim dijelom objekta maksimalne visine 4,5 m.
Odvodnja
lanak 45.
Odvodni kanali u mjeovitom sustavu su locirani u

osi prometnice, na dubini min. 1,50 m raunajui od
nivelete prometnice do tjemena cijevi, sa kontrolnim
revizijskim oknima od betona ili odgovarajueg
Sijeanj 2006.
materijala. U razdjelnom sustavu oborinski kanal je

lociran u sredini prometnice dok je kanal otpadnih voda
lociran uz rub prometnice ili nogostup na suprotnoj
strani prometnice od poloaja vodovoda. U velikim,
irokim prometnicama shodno potrebama grade se
lokalni i tranzitni kanali oborinskih i otpadnih voda.
Dozvoljava se pomicanje dionica kanala, ukoliko se ne
remeti usvojenu koncepciju, potujui koridore ostale
infrastrukture. Takoer detaljnijim hidraulikim
proraunom dozvoljena su odstupanja usvojenih
presjeka pojedinih dionica. Kanali otpadnih i oborinskih
voda polau se na koti nioj od kote cjevovoda
vodoopskrbe. Brzine, odnosno padovi kanala, kao i svi
drugi elementi graenja kanalizacije moraju se izvoditi u
skladu sa pravilima struke, vaeim normama i uvjetima
nadlene slube koja upravlja kanalizacijskim sustavom.
Energetski sustav
lanak 46.
Elektroopskrba
Koridori elektroenergetskih vodova i lokacije
elektroenergetskih graevina utvreni ovim Planom su
odreeni vodei rauna o dva temeljna uvjeta:
zadovoljenje tehniko-tehnolokih kriterija,
sprjeavanje nepovoljnog utjecaja na okoli.
Glavni pravci razvoja elektroopskrbnog sustava
usmjereni
su
na
rekonstrukciju
i
gradnju
transformatorskih stanica i dalekovoda (prijenos
elektrine energije i distribucija elektrine energije).
U sustavu prijenosa elektrine energije planira se
rekonstrukcija postojee TS Vrboran u 220/110/35 kV
naponske prilike. Novim DV 220 kV TS Vrboran e
seati na DV 220 Zakuac Konjsko.
U sustavu distribucije elektrine energije u obuhvatu
ovog Plana planirana je gradnja vie novih TS
110/20(10) kV (Suidar, Gripe, TTTS, Brodogradilite i
Dujmovaa) i 110 i 35 kV kabela. Trafostanica
110/20(10) kV Dobri je izgraena te se planira pustiti u
pogon do kraja 2005. god. Prostori za gradnju ostalih
trafostanica niih naponskih razina definirati e se
urbanistikim planovima nieg reda ili postupkom
izdavanja lokacijskih dozvola.
U ulicama u koje se polau elektroenergetski vodovi
potrebno je osigurati planski razmjetaj instalacija u
pravilu jednu stranu prometnice za energetiku, druga
strana za telekomunikacije i vodoopskrbu a sredina ceste
za kanalizaciju i oborinske vode.
Broj 1 Stranica 23
moe koristiti primarno za voenje prometne i ostale

infrastrukture i u druge svrhe u skladu s pozitivnim
zakonskim propisima i standardima.
Predvia
se
mogunost
izgradnje
manjih
infrastrukturnih graevina(TS 10-20/0.4 kV) bez
dodatnih ogranienja u smislu udaljenosti od prometnica
i granica parcele, te mogunost izgradnje istih unutar
zona koje planom nisu predviene za izgradnju (zelene
povrine, parkovi i sl ). Oblikovanje graevina
elektroopskrbe treba biti primjereno vrijednosti
okruenja. Kada se radi o lokacijama unutar zatienih
podruja ili u njihovim kontaktnim zonama, potrebno je
ishoditi posebne uvjete i suglasnost nadlene slube
zatite (npr. budua TS istono od tvrave Gripe).
Opskrba plinom
Razvitak magistralnih plinovoda planiran je u okviru
Strategije i Programa prostornog ureenja Hrvatske i
prostornog plana Splitsko-dalmatinske upanije gdje je
konceptualno postavljena mrea obalnog plinskog
sustava 50/75 bara sa jednim od ishodita u Splitu,
putem cjevovoda 500 mm.
Razvitak plinskog sustava na podruju grada moe se
u budunosti temeljiti na satelitskoj plinskoj opskrbi
preko lokacija sustava proizvodnje mijeanog
ukapljenog naftnog plina sa zrakom ili isparenog
ukapljenog naftnog plina. Po zavretku transportnog
plinskog sustava oekuje se prelazak na potronju
prirodnog plina.
Uvjeti za izgradnju magistralne i lokalne plinske
mree, sustava proizvodnje mijeanog ukapljenog
naftnog plina sa zrakom ili isparenog ukapljenog naftnog
plina i mjerno-redukcijskih stanica obuhvaaju potrebne
sigurnosne udaljenosti od objekata, prometne i druge
komunalne infrastrukture, u skladu s posebnim
propisima.
Predvia se izgradnja plinskog distribucijskog
sustava. Plinski sustav se sastoji od visokotlanih,
srednjetlanih i niskotlanih plinovoda i graevina
plinsko-regulatorskih stanica i sustava proizvodnje
mijeanog ukapljenog naftnog plina sa zrakom ili
isparenog ukapljenog naftnog plina. Poloaj graevina i
trasa plinovoda odrediti e se na temelju detaljnije
dokumentacije, koju izrauju jedinica lokalne podrune
(regionalne) samouprave, jedinice lokalne samouprave
ili distributer plina.
Utvruje se koridor budue trase magistralnog
plinovoda unutar koridora gradske magistrale juno od
podruja TTTS-a.
Dalekovodima, kada se grade kao zrani vodovi,

potrebno je osigurati sljedee zatite pojaseve:
a) 220 kV DV (60+60m)
120 m (60);
b) 110 kV DV (43+43 m)
86 m (40);
c) 35 kV DV (30+30 m)
60 m;
d) 10 kV DV (15+15 m)
30 m.
7.
Prostor ispod dalekovoda, u pravilu, nije namijenjen
za gradnju stambenih graevine, rekonstrukciju
stambene graevine kojom se poveava visina graevine
ili graevine u kojima boravi vie ljudi. Taj prostor se
UVJETI UREIVANJA POSEBNO

VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH PODRUJA
I CJELINA
7.1. Posebno vrijedna podruja i cjeline
Stranica 24 Broj 1
lanak 47.
Generalnim planom, radi zatite i ouvanja okolia te
kvalitete ivota, utvrena su posebno vrijedna i osjetljiva
podruja i cjeline, i to: dijelovi prirode, vode, more i
obala te posebno vrijedna izgraena podruja te su
odreeni uvjeti i mjere njihove zatite.
Posebno vrijedna podruja prirode
Park uma, zatieni krajolik i spomenici parkovne
arhitekture ureuju se uz ouvanje temeljnih prirodnih i
stvorenih vrijednosti.
Park uma Marjan
Marjan, u skladu s karakterom zatienog prirodnog
dobra i ouvanjem osobitosti krajolika i vrijednih
izgraenih struktura. Svi zahvati u Park-umi Marjan i
irem krajobrazu posebno su osjetljivi i potrebno ih je
svesti na najmanju mjeru i u funkciji odravanja parkume, odnosno ouvanja vrijednosti ireg krajobraza.
Prostor unutar Park-ume Marjan je prvenstveno javni
prostor na dobrobit graana Splita i posjetitelja, te ima
kulturnu, socijalnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu
namjenu. Najvei dio Park-ume ureuje se i dograuje
u skladu sa ciljevima zatite ume kao temeljnog
fenomena (botaniki vrt, arboretum, muzeji, ornitoloka
zbirka, rekreacijski sadraji, kupalita, javni i drugi
slini sadraji, potrebna komunalna infrastruktura). U
granicama Park ume Marjan ne doputa se gradnja
stambenih graevina;
Park uma Marjan se titi, uva i ureuje u svrhu
javnog koritenja, ouvanja krajobraznih vrijednosti i
spomenike batine. Zatita i ureenje Park ume Marjan
implicira primjereno ureenje kontaktnog podruja,
posebno istonih padina Marjana prema gradskoj luci i
Poljudu. U tom smislu definira se ire, krajobrazno
znaajno podruje Marjanskog poluotoka koje je
omeeno Matoievom ulicom do gradske luke, Zrinsko
Frankopanskom
ulicom,
Matoevom
ulicom
obuhvaajui uvalu Poljud do dananjeg bazena
Mornara. To podruje ujedno pripada i zatienoj
spomenikoj cjeline grada. U sukladnosti sa navedenim
podrujem, dio starog Hajdukovog igralita i okoli te
nastavno Vidoviev park zadravaju se kao zelene
povrine bez stambene izgradnje kao ulazak Marjana u
sredite grada.
Ograniava se odvijanje kolnog prometa na nain da
se parkiralita rjeavaju izvan obalnog podruja i izvan
ume, uz mjere poticanja javnog prijevoza.
Prilikom odabira lokacija za javne namjene potrebno
je ouvati postojee zelenilo umu i pojedinana stabla
u cilju zatite krajobraza.
Ureenje prostora i gradnja na kontaktnom podruju
Park-ume Marjan (padina Marjana prema Poljudu i
gradskoj luci) je potrebno regulirati u funkciji
krajobrazne zatite podruja (ogranienje visine
pojedinanih zahvata, zatita ume, zelenih povrina i
pojedinanih stabala).
Poljoprivredne povrine, do privoenja planiranoj
namjeni, mogu se koristiti samo za otvorene nasade (bez
plastenika i staklenika) bez mogunosti graenja
sijeanj 2006.
poljskih kuica. Izgraene graevine nakon 1968. godine

i bez graevne dozvole, kao i sva odstupanja od
graevne dozvole ili naknadne nelegalne dogradnje i
nadogradnje moraju se uklanjati po dinamici, koja e biti
utvrena u Programu mjera za unapreenje stanja u
prostoru Grada Splita.
(1) Podruje Park ume izmeu etalita Tartaglie
i etalita Ivana Metrovia (bez zona javne i drutvene
namjene) ureuje se u edukativnoj i rekreacijskoj
funkciji a u sukladnosti s Programom gospodarenja Park
umom Marjan. To je najvee podruje Park ume koje
se ureuje na nain da se u najveoj mjeri ouvaju
prirodne vrijednosti. Ureenje toga podruja obuhvaa
pjeake i trim staze, vidikovce, odmorita, botaniki
vrt, arboretum, zooloki vrt, meteoroloka postaja,
sanitarni vor. Ugostiteljske sadraje je mogue urediti u
dijelu postojeih legalno izgraenih graevina i bez
izmjene gabarita tih graevina, a to ne ukljuuje
pomone i gospodarske graevine, poljske kuice i sl.
Omoguava se gradnja graevina za protupoarnu
zatitu, infrastrukture te komunalnih graevina i ureaja.
Planira se zatita, odravanje i unapreenje umskih
povrina te daljnje poumljavanje podruja na temelju
gospodarske osnove i Plana podruja posebnih obiljeja.
Unutar toga dijela Park ume je ogranien kolni promet
(intervencije, opskrba te javni prijevoz primjerenim
vozilima). Uz etalite Ivana Metrovia je odreeno
ureenje javnog otvorenog parkiralita kapaciteta 200
PM. Parkiralite se mora hortikulturno urediti sa
minimum 1 stablom na 4 PM te drugim visokim
zelenilom i bez natkrivanja.
(2) Postojei parkovi (Zvonac i Spomen park
Sustipan) se ureuju bez mogunosti gradnje novih
graevina. Na podruju Spomen parka Sustipan je
mogue postavljanje spomen obiljeja.
(3) Zone javne i drutvene namjene obuhvaaju
znanstvene i kulturne sadraje od znaaja za Grad,
upaniju i Dravu te izuzetno drutvene sadraje koji
slue susjednom stanovanju.
(4) Vila Dalmacija je namijenjena za javne i
drutvene sadraje te ugostiteljsko turistike sadraje
visoke kategorije.
(5) Na obalnom dijelu se planira ureenje luica,
kupalita i etalita. Postojei objekti koji su zatieni
uvaju se i ureuju zajedno s pripadajuim perivojem.
Ostali izgraeni objekti izgraeni do 1968. godine i s
graevnom dozvolom se mogu rekonstruirati bez
izmjene gabarita. Rekonstrukcija obuhvaa i promjenu
namjene dijela ili itave graevine za ugostiteljske i
kulturne sadraje.
(6) Kupalita u uvali Jeinac i Kajuni je potrebno
urediti, ozeleniti uz mogunost gradnje plane graevine
u skladu s ovim odredbama.
Potpuna zatita Park-ume ostvarit e se
otkupljivanjem zemljita, koritenjem instituta prvokupa
i osnivanjem fundacije za Marjan te izjednaavanjem
(prijenosom) graevnih prava kao i veeg ukljuivanja i
animiranja javnosti prilikom donoenja odluka o
graenju i ureivanju prostora (javna izlaganja, sredstva
javnog informiranja, ukljuivanje graanskih i
nevladinih udruga, struna javnost i dr.).
Sijeanj 2006.
Tok rijeke rnovnice, titi se ouvanjem osobitosti

krajolika uz saniranje ugroenih i unitenih dijelova
okolia. Podruje e se ureivati tako da se odri reim i
propisana kvaliteta vode prema kategorizaciji
povrinskih voda.
Turska kula, titi se ouvanjem i ozelenjivanjem
podruja uz saniranje izgradnjom ugroenih i naruenih
dijelova parka. Mogua je gradnja graevina u funkciji
rekreacije (samo unutar planirane poslovne zone uz Put
Supavla) te gradnja skautskog doma kroz izradu
propisanog detaljnijeg plana i provedbu natjeaja za
cijelu zonu detaljnijeg plana.
Drugi prostori, oblikovanjem parkova i drvoreda,
vegetacijom to odgovara podneblju i okolnom prostoru.
More, vode i morska obala
Povrina obale ureuje se u skladu s namjenom tako
da se ouvaju javni otvoreni prostori, visoko zelenilo i
kupalita te odri reim i kvaliteta priobalnog mora u
skladu s kategorizacijom. Dijelovi obale uvaju se u
prirodnom izgledu i s manjim intervencijama (dio obale
Marjana, Sustipan, Katalinia brig, Duilovo Stobre),
obalna etnica, zatita pokosa i sl.
Potoci i bujice ureuju se kao zatvorena ili otvorena
korita. Na vrijednom obalnom podruju potoci se mogu
pejsano ureivati (potoci Trstenik, njan, Radoevac,
Smokovik, Kamen i dr.).
Posebno vrijedna izgraena podruja
Prilikom izgradnje u posebno vrijednim izgraenim
podrujima mora se voditi rauna o povijesnim,
umjetnikim i ambijentalnim vrijednostima znaajnih
graevina i prostora, znaajnih za prepoznavanje
pojedinih predjela grada.
Nain zatite, ureivanja i koritenja Park ume
Marjan, znaajnog krajolika rijeke rnovnice i
spomenika parkovne arhitekture odreen je u ovim
odredbama, toka 9. Mjere ouvanja i zatite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno
povijesnih cjelina.
Nain zatite, ureivanja i koritenja kulturno
povijesnih cjelina, urbanih, poluurbanih i ruralnih
cjelina, arheolokih zona, zona etnoloke batine,
povijesnih sklopova i cjelina, etnolokog i arheolokog
nasljea odreen je odredbama toke 8. i 9. (Urbana
pravila i Mjere ouvanja i zatite krajobraznih i
prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih cjelina).
Zatita, ureivanje i koritenje zatienih dijelova
prirode i nepokretnih kulturnih dobara provodi se na
temelju ovih odredbi, detaljnijih planova i prema
uvjetima koje odreuje nadleno tijelo zatite.
Broj 1 Stranica 25
Posebno osjetljiva podruja i cjeline na kojima je

ugroen okoli su:
prostori u kojima je zagaen zrak (sredinji gradski
prostor, potezi uz znaajnije prometnice i uz
djelatnost koje su izvor buke);
prostori u kojima je ugroeno tlo (zbog
nestabilnosti tla posebno obalno podruje,
zagaivanja tla, mora i voda iz nepropisno
izvedenih septikih i sabirnih jama, nepostojanje
graevina za odvodnju otpadnih voda, deponiranje
otpada, prostori uz znaajnije prometnice i sl.);
more i podmorje (nedovreni sustavi za odvodnju
otpadnih voda, zagaenje lukog podruja od
brodova i sl.);
prostor odlagalita komunalnog otpada Karepovac
i njegov neposredni okoli;
prostori i graevine na kojima se obavljaju
djelatnosti to poveavaju opasnost od eksplozije,
poara i zagaivanja podzemnih voda, tla i zraka;
prostori pojedinane i koncentrirane bespravne
izgradnje.
Na posebno osjetljivim podrujima i cjelinama treba
osigurati propisane mjere zatite okolia.
Programi zatite okolia
Programi zatite okolia donose se za pojedina ua
podruja kada je potrebna posebna zatita okolia ili radi
zatite kulturno-povijesnih, estetskih te prirodnih
vrijednosti i vrijednosti krajobraza. Na temelju
Generalnog plana utvruje se obveza donoenja
Programa zatite okolia za slijedea podruja:
Turska kula,
obalno podruje Oriac (ukljuujui i morski dio
radi zatite stanita riba i drugih morskih
organizama).
Omoguava se donoenje programa zatite okolia i
za druga podruja za koja Poglavarstvo Grada Splita
ocijeni potrebnim. Ukoliko je za isto podruje propisana
izrada detaljnijeg plana prostornog ureenja i programa
zatite okolia, oba dokumenta je potrebno izraditi i
donijeti u istom postupku.
Programe zatite okolia donosi Gradsko vijee
Grada Splita.
8.
URBANA PRAVILA
Ope odredbe
lanak 49.
Urbanim pravilima se utvruju uvjeti i oblici
koritenja, ureivanja i zatite prostora te urbanistiko
tehniki uvjeti za gradnju u podruju obuhvata ovog
Plana. Pored toga, urbanim pravilima se propisuje
obveza izrade detaljnijih planova te ostale procedure
kojima se regulira izgradnju i ureivanje prostora.
7.2. Posebno osjetljiva podruja i cjeline

lanak 48.
Doputaju se samo oni zahvati ureenja koji

pridonose fizionomsko-morfolokim, ekolokim i
socijalnim kvalitetama prostora. Ukoliko zahvat
predloen u detaljnijem planu ne zadovoljava ovaj opi
Stranica 26 Broj 1
uvjet, a u skladu je s posebnim uvjetima iz urbanih

pravila u nastavku, nadlene gradske slube i tijela koja
prate izradu detaljnijeg plana mogu takav prijedlog
odbiti.
Urbana pravila se temelje na vrednovanju prostora
grada prema njegovim prirodnim i urbanistiko
arhitektonskim obiljejima, posebno tipu i dovrenosti
urbane strukture, postojanju mree javnih prostora i
sadraja, urbanog zelenila te komunalnoj opremljenosti.
Vrednovanjem prostora grada prema gornjim
obiljejima utvrene su dvije razine homogenih urbanih
prostornih jedinica. Na prvoj razini, temeljem stupnja
konsolidiranosti gradski prostor se dijeli na:
Visoko konsolidirana podruja karakterizira
visoka urbanistiko arhitektonska determiniranost i
kvaliteta; u ovim je podrujima potreban najvii
stupanj kontrole to znai minimalne mogunosti
promjena, intervencije u funkciji odravanja,
revitalizacije i dovravanja postojee urbane
strukture, zadravanja funkcije stanovanja i javnih
prizemlja, izgradnja i ureenje javnih povrina i
sadraja; najvei dio ovog podruja je unutar
zatiene urbane cjeline grada Splita, zone A koja
obuhvaa prostor grada definiran gradskim
bedemima iz XVII stoljea, i zone B koja okvirno
obuhvaa prostor izgraen do II svjetskog rata;
konsolidirana
podruja
su preteito
urbanistiko arhitektonski definirana i kvalitetna
podruja u kojima je potreban visok stupanj
kontrole, to znai male mogunosti promjena,
odnosno intervencija usmjerenih ka odravanju,
dovravanju i dopunjavanju preteito javnim
sadrajima i prostorima, uz potivanje prostornog
koncepta koji je generirao postojeu strukturu; dio
podruja nalazi se u obuhvatu zone zatite
manjim dijelom u zoni B, a veim dijelom u zoni
E/K - ekspozicije i kontakta, koja obuhvaa prostor
irenja grada do ezdesetih godina XX stoljea
nisko konsolidirana podruja su podruja grada
u transformaciji, urbanistiki nedefinirana i
dijelom izgraena preteito bespravnom gradnjom,
s nerazvijenom i ne uvjetnom ulinom mreom,
podlona sanaciji ili urbanoj obnovi (regeneraciji),
mogu je visoki stupanj promjena, u neizgraenim
je podrujima potrebna osnovna regulacija
odnosno definiranje osnovne urbane matrice i
mree javnih prostora, manji dio podruja nalazi se
u obuhvatu zone zatite E/K;
Na drugoj, detaljnijoj razini tri osnovne kategorije
gradskih prostora se dijele na manje urbane jedinice
preteito homogenih obiljeja.
Unutar zona urbanih pravila prikazane su i zone
pojedinanih (tokastih) zahvata kojima se detaljnije
utvruju uvjeti ureenja za jednu ili vie buduih
graevnih estica.
Visokokonsolidirana podruja
1.1. Zatita i revitalizacija povijesne batine povijesna jezgra Splita
sijeanj 2006.
1.2. Zatita, ureivanje i dogradnja povijesne

batine
1.3. Zatita, ureivanje i dogradnja zatienih
dijelova niske gradnje
1.4. Zatita, ureivanje i dogradnja zatiene
blokovske izgradnje XIX i XX stoljea
1.5. Zatita, ureivanje i dogradnja vrijedne niske
izgradnje u obalnom podruju - prostori: Bavice i Meje
1.6. Vrijedno priobalno podruje Bavice - stroga
zatita, prenamjena u javne sadraje
1.7. Park uma Marjan - zatita i odravanje
1.7a. Parkovi Zvonac, Sustipan, Strossmayerov i
Vidovia park
1.7b. Park uma s postojeim graevinama juno od
etalita I. Metrovia
1.7c. Park uma s moguom rekonstrukcijom
postojeih graevina za javne sadraje i ekskluzivni
turizam - Vila Dalmacija
1.7d. Park uma s moguom rekonstrukcijom i
dogradnjom postojeih sadraja,
1.8. Dovreni kompleksi jedne, preteito javne
namjene - posebno vrijedni - zatita namjene, ureivanje
i mogua dopuna potrebnim sadrajima
1.9. Prirodne plae u zatienim i vrijednim
podrujima, zatita namjene i ureenje
1.9a. Ureene plae u zatienim i vrijednim
podrujima
Konsolidirana podruja
2.1. Zatita i ureivanje dovrenih naselja
2.1a. Zatita i ureivanje dovrenih naselja u
kontaktnoj zoni Marjana
2.2. Zatita i ureivanje novijih prostora visoke
gradnje
2.3. Zatita i ureivanje preteito dovrenih prostora
mjeovite gradnje
2.4. Zatita, ureivanje i dogradnja planiranih
naselja niske gradnje na bivoj i novijoj periferiji
2.5. Ureivanje i urbana obnova preteito
izgraenih prostora mjeovite gradnje
2.6. Zatita i ureivanje preteito dovrenih
cjelovitih kompleksa jedne namjene
2.7. Ureivanje, urbana obnova i dogradnja
kompleksa jedne namjene
2.8. Zatita, formiranje, odravanje i njegovanje
parkova
2.9. Umjetne
plae
nasute,
ureivanje,
poumljavanje
Nisko konsolidirana podruja
3.1. Sanacija, ureivanje i urbana obnova
djelomino izgraenih prostora mjeovite izgradnje
3.2. Nova regulacija na preteito neizgraenom
prostoru
3.3. Djelomino izgraeni prostori - postojea
regulacija na temelju usvojenih planova
3.4. Zatitne i vrijedne pejzane povrine
3.5. Vrijedne pejzane povrine s rekreacijskim i
turistikim sadrajima
Opa pravila
Detaljniji planovi
Sijeanj 2006.
Detaljniji planovi, u smislu ovih odredbi, obuhvaaju

urbanistike i detaljne planove ureenja.
U obuhvatu vaeih detaljnijih planova primjenjuju
se odredbe tih planova prema kartografskom prikazu 4.d
Podruja i dijelovi primjene planskih mjera zatite,
Vaei planovi, mjerilo 1:10.000.
Iznimno, omoguavaju se ciljane izmjene detaljnijih
planova iz prethodnog stavka sa svrhom poveanja
podzemne izgraenosti (potpuno ukopanih dijelova
graevina) u odnosu na planiranu detaljnijim planom,
iskljuivo u funkciji smjetaja vozila u mirovanju.
Za zone za koje je propisana izrada detaljnijih
planova dozvoljava se odstupanje od urbanih pravila.
Odstupanje se moe odnositi na pokazatelje i uvjete
kojima se odreuju elementi ureenja graevne estice,
intenziteta koritenja i izgradnje te oblikovanja
graevina. Kroz postupak izrade detaljnijeg plana,
odstupanje se razmatra prema sljedeim kriterijima:
odstupanjem se pridonosi kvalitetnijem prostornom
rjeenju,
odstupanjem se ne mijenja maksimalni BRP
stambene namjene koji je utvren ili slijedi iz
odredbi ovog Plana,
odstupanje nee negativno utjecati na uvjete
koritenja i sigurnost vlasnika i korisnika susjednih
nekretnina,
odstupanje nije u suprotnosti s posebnim uvjetima
nadlenih institucija i vaeim propisima.
Rekonstrukcija graevina
Legalne graevine koje su po namjeni u skladu s
namjenom utvrenom u ovom Planu a nalaze se u
obuhvatu detaljnijih planova, rekonstruiraju se u skladu s
odredbama iz tih planova.
Legalne visoke graevine izvan obuhvata detaljnijih
planova se rekonstruiraju u postojeim gabaritima.
Legalne niske i srednje graevine stambene,
stambeno poslovne i gospodarske namjene izvan
obuhvata detaljnijih planova, koje su po namjeni u
skladu s namjenom utvrenom u ovom Planu, mogu se
rekonstruirati (ukljuujui nadograivati) uz potivanje:
kis-a i maksimalne visine graevina utvrenih
odgovarajuim urbanim pravilima,
uvjeta iz posebnih propisa utvrenih u postupku
izdavanja lokacijske dozvole.
U konsolidiranim podrujima grada ukoliko je visina
graevine koja slijedi iz primjene urbanih pravila prema
prethodnom stavku, nia za jednu ili vie etaa od
prosjene visine legalnih graevina u ulinom potezu
(ukljuujui i dvojne graevine i graevine u nizu, ne
uzimajui u obzir nebodere) maksimalna visina se moe
poveati za jednu etau pri emu se doputa poveanje
odgovarajuih pokazatelja izgraenosti (kisN).
Cjelovito planirane i realizirane grupe graevine i
cjelovito projektirane pojedinane graevine koje se
sastoje od visinski razliitih dijelova (dilatacija), ne
mogu se nadograivati.
Omoguava se rekonstrukcija i prenamjena legalnih
graevina, u obuhvatu gradskih projekata i pojedinanih
zahvata, u postojeim gabaritima.
Visina graevina
Broj 1 Stranica 27
1. Kod uline izgradnje ukoliko graevni pravac prati

ulicu i poklapa se s regulacijskim pravcem ili ako je
povrina izmeu ova dva pravca u javnom koritenju,
visinska kota prizemlja graevine prati kotu nogostupa.
Ova se kota smatra mjerodavnom kotom ureenog
terena od koje se mjeri visina graevine (za vee
graevine ija povrina vertikalne projekcije svih
zatvorenih nadzemnih dijelova prelazi 300 m2 kota
ureenog terena od koje se mjeri visina graevine se
utvruje za svaku dilataciju). Najvea visina (V)
graevine mjereno od mjerodavne kote ureenog terena
do vijenca graevine iznosi:
prizemnica (P) 4,5 m;
katnica (P+1) 7,5 m;
dvokatnica (P+2) 10,5 m, itd.
Za nestambene graevine i nestambene etae
graevina stambeno poslovne namjene doputaju se do
25% vee visine po etai u skladu s namjenom i
tehologijom graevine.
2. Ukoliko se graevni pravac ne poklapa s
regulacijskim pravcem te ako je povrina izmeu ova
dva pravca u privatnom koritenju (ograda, predvrt)
primjenjuju se slijedea pravila:
a) Ukoliko je visinska razlika najvie i najnie kote
prirodnog terena uz graevinu do 1,5 m teren se smatra
ravnim, a ukoliko je ta visinska razlika vea teren se
smatra kosim.
b) Na ravnom terenu prizemlje je etaa graevine
ija je kota poda najvie 1,0 m iznad najnie kote
ureenog terena uz graevinu. Na kosom terenu
prizemlje je etaa graevine ija kota poda moe biti
najvie 2,0 m iznad najnie kote ureenog terena uz
graevinu. Doputa se gradnja pristupa u podrumsku
etau koji se ne obraunava kao najnia kota ureenog
terena uz graevinu.
c) Najvea visina (V) graevine mjereno od najnie
kote ureenog terena uz graevinu do gornje kote
vijenca graevine iznosi:
prizemnica (P) 4,0 m (za kosi teren 5,0 m);
katnica (P+1) 7,0 m (za kosi teren 8,0 m);
dvokatnica (P+2) 10,0 m (za kosi teren 11,0m),
itd.
Za nestambene graevine i nestambene etae
graevina stambeno poslovne namjene doputaju se do
25% vee visine po etai u skladu s namjenom i
tehologijom graevine.
Vijenac graevine, u smislu ovih odredbi je za ravni
krov gornja kota stropne konstrukcije najvie pune etae
graevine.
d) U smislu ovih odredbi podrum je podzemni dio
graevine ispod prizemlja (oznaka Po oznaava jednu ili
vie podzemnih etaa). Omoguava se izgradnja
podruma a vie od jedne podrumske etae se omoguava
u sluaju kada se u drugim podrumskim etaama
predvia ureenje garae i u tom sluaju svjetla visina
podumske etae iznosi maksimalno 2,60 m. Podrumske
etae se ne mogu namijenjivati za stanovanje. Samo
Stranica 28 Broj 1
najvia podrumska etaa moe imati doputeni nadzemni

dio a ostale moraju biti potpuno ukopane osim u sluaju
izgradnje potpornog zida na regulacijskom pravcu.
e) U sluaju kosog terena i izgradnje potpornog zida
prema ulici kao rezultat rjeenja javno prometne
povrine ili zateenog stanja omoguava se gradnja
garaa i pomonih prostora iza potpornog zida to se
rauna kao podrumska etaa (ukoliko se gradi garaa
njen ulaz mora biti udaljen najmanje 5 m od ruba
kolnika). U ulici ispred potpornog zida obvezna je
minimalna irina nogostupa od 2,0 m. Maksimalna
visina gornje kote ploe podrumske etae je 3,5 m
mjereno od srednje visinske kote nogostupa uz graevnu
esticu. Najvea visina (V) osnovne graevine mjereno
od gornje kote ploe podruma do vijenca graevine
iznosi:
Na graevnoj estici u pojasu irine 5,0 m od
regulacijskog pravca nije doputena gradnja iznad gornje
kote ploe podrumskog dijela graevine.
Ukoliko je visina potpornog zida prema ulici, kao
rezultat rjeenja javno prometne povrine, via od 6 m,
omoguava se gradnja garaa i podrumskih prostora
poslovne namjene iza potpornog zida koje se raunaju
kao podrumske etae (ukoliko se gradi garaa njen ulaz
mora biti udaljen najmanje 5 m od ruba kolnika). U ulici
minimalne irine nogostupa od 3,0 m iza potpornog zida
omoguava se koritenje podrumskih etaa kao
poslovnih prostora kojima se pjeaki pristupa s
nogostupa. Najvea visina (V) osnovne graevine
mjereno od gornje kote ploe podruma (najvie
podrumske etae) do vijenca graevine iznosi:
Na graevnoj estici u pojasu irine 5,0 m od
regulacijskog pravca nije doputena gradnja iznad gornje
kote ploe podrumskog dijela graevine.
f) Pomoni prostori minimalne visine 2,60 m,
smjeteni u visinskoj razlici terena (ija je krovna ploa
u ravnini ili ispod visinske kote prometnice a pristupa im
se s graevne estice), unutar pojasa od maksimalno 6 m
od regulacijskog pravca prometnice, ne ulaze u
koeficijent izgraenosti (kig). Na krovnoj ploi ovih
pomonih prostora je mogue parkiranje vozila.
3. Prirodni teren je neizgraena povrina zemljita
(graevne estice) prije izgradnje. Ureenjem terena kod
izgradnje niskih graevina za izgradnju graevne estice
ne moe se nasipanjem ili iskopom visinski izmijeniti
prosjena ploha prirodnog terena (neizgraena povrina
zemljita graevne estice prije izgradnje) vie od 1,0 m.
4. Vertikalni gabariti graevina ije etae nemaju
standardiziranu visinu (npr. gospodarske proizvodne
namjene, sportske, javne i drutvene i dr.) se ne iskazuju
kroz maksimalni broj etaa ve primarno kroz
maksimalnu visinu V.
sijeanj 2006.
5. Obzirom na visinu graevine se planiraju kao

niske, srednje i visoke. Niska graevina je visine do
najvie P+2 (+Pk ili N). Srednja stambena graevina je
visine P+3 do P+4 (+Pk ili N). Visoka graevina je
visine P+5 do P+8. Povrine za smjetaj graevina s vie
od P+8 odreene su u urbanim pravilima ove odluke.
Oblikovanje krovova
Zavrne etae niskih i srednjih graevina, ukoliko
nije drugaije odreeno urbanim pravilima, mogu se
oblikovati:
ravnim krovom,
kosim krovom bez nadozida,
ravnim krovom s nadgraem.
Zavrne etae visokih graevina se oblikuju ravnim
krovom.
Kosi krov i nadgrae mogu imati korisnu povrinu
do najvie 40% povrine zadnje etae. Ova povrina ne
ulazi u KisN i BRPN.
Nadgrae na ravnom krovu mora biti uvueno
najmanje 2 m od proelja prema ulici i natkriva se
ravnom krovnom ploom. Maksimalna visina nadgraa
je 3,0 m.
Kosi krov se oblikuje kao etverostreni ili
dvostreni, bez nadozida i ima nagib krovnih ploha od
najvie 30o. Varijacije nagiba krovnih ploha na jednoj
graevini moraju biti minimalne (najvie do 3o). Prema
jednoj strani graevine sve krovne plohe moraju imati
isti nagib. Nisu doputeni skokovi u krovnoj plohi.
Osvjetljenje potkrovlja ispod kosog krova je krovnim
prozorima postavljenim u kosini krovne plohe.
Eventualne krovne terase je mogue postaviti iskljuivo
u srednjoj treini krovne plohe.
Omoguava se i drugaije oblikovanje zavrne etae
graevina kroz izradu detaljnijih planova ili provedbu
urbanistiko arhitektonskih natjeaja te kroz posebne
uvjete nadlene slube zatite kulturne batine za
zatiene povijesne cjeline (npr. luminari, vei nagibi
krovnih ploha i sl.).
Udaljenost graevina od javno prometnih povrina
Graevine se grade na udaljenosti od punog profila
ulice sukladno znaaju ulice u ulinoj mrei:
gradska magistrala 10,0 20,0 m,
glavna gradska ulica i gradska ulica 10,0 m,
sabirna ulica, ostala ulica i druge javno prometne
povrine 5,0 m,
Ukoliko je propisana udaljenost iz prethodnog stavka
manja od h/2, primjenjuje se udaljenost od V/2 (h =
visina graevine mjereno od najnie kote ureenog
terena uz graevinu do vijenca graevine.
Urbana oprema
Kiosci se postavljaju na javno prometnim
povrinama na nain da ne ugroavaju kolni promet i
promet pjeaka. Namjena kioska je prodaja novina,
duhana i sl. proizvoda, prodaja prijevoznih karata,
suvenira i dr.
Kiosci se postavljaju prema Planu rasporeda kioska.
Za postavljanje kioska unutar zatiene urbane cjeline
Sijeanj 2006.
Splita (zone A) potrebno je ishoditi posebne uvjete

slube zatite spomenika kulture.
Na svim autobusnim stajalitima mogue je
postavljati nadstrenice.
Reklamni panoi se mogu postavljati na javno
prometnim povrinama na nain da ne ugroavaju kolni
promet i promet pjeaka, te ne ugroavaju uvjete
koritenja otvorenih povrina i graevina.
Reklamni panoi povrine vee od 6,0 m2 ne mogu se
postavljati unutar zatiene urbane cjeline Splita (zona
A). Zatita proelja od radova na rekonstrukciji
graevina unutar zatiene urbane cjeline Splita (zona
A) mora se izvesti bez reklamnog panoa, odnosno na
zatitnom platnu se omoguava postava grafikog
prikaza proelja koje se rekonstruira.
Omoguava se postava suncobrana i tendi radi zatite
od sunca poslovnih prostora, kioska, tekata, naprava i
sl. Suncobrani i tende koji se postavljaju unutar
zatiene urbane cjeline Splita (zona A) moraju biti
rijeene jedinstveno i na temelju prethodnih uvjeta
slube zatite spomenika kulture.
Propisuje se izrada studija i smjernica kojima se
utvruju uvjeti za oblikovanje i postavljanje urbane
opreme (reklame, osvjetljenje, nadstrenice i tende,
klupe, koevi i drugo za urbano podruje, a obvezno za
zatienu urbanu cjelinu Splita i Stobrea.
Osnovni tipovi graevina
Osnovni tipovi graevina u smislu ovih urbanih
pravila su:
slobodnostojea graevina - graevina koja sa svih
strana ima neizgraeni prostor (vlastitu graevnu
esticu ili javnu povrinu); uz graevinu moe biti
prislonjena pomona graevina;
dvojna graevina - graevina ija se jedna strana
nalazi na mei graevne estice i na toj strani se
naslanja na susjednu graevinu, a sa ostalih strana
ima neizgraeni prostor; dvojna graevina mora
biti usklaeno oblikovana (vrsta krova, visina
vijenaca);
graevina u nizu - graevna cjelina od najmanje tri
meusobno prislonjene graevine priblino
jednakih gabarita i usklaenog oblikovanja, ija
gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja
uvjetuje cjelovito rjeenje graevne cjeline.
Graevine u nizu mogu se graditi u obuhvatu
propisanih urbanistikih planova ureenja i u zonama
niske i srednje izgradnje, uz slijedee uvjete:
minimalna povrina graevne estice 180 m2,
minimalna irina graevne estice 6 m,
maksimalna visina Po+P+1,
maksimalni kig=0,40,
maksimalni kigP=0,60,
krajnje graevine u nizu moraju biti odmaknute od
bone granice parcele najmanje 4 m.
Interpolacijom u smislu ovog Plana se smatra gradnja
na graevnoj estici koja se nalazi u izgraenom
ulinom potezu odnosno preteito dovrenom podruju.
Prostorni pokazatelji
Broj 1 Stranica 29
Pokazatelji izgraenosti u smislu ovih urbanih

pravila su:
koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice odnos ukupne povrine zemljita pod svim
graevinama na graevnoj estici i ukupne
povrine graevne estice; zemljite pod
graevinom je vertikalna projekcija svih
zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih
dijelova graevine (osim balkona) na graevnu
esticu,
koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice odnos graevinske (brutto) povrine graevine i
povrine graevne estice,
graevinska (brutto) povrina graevine BRP
ukupna (brutto) povrina svih zatvorenih,
otvorenih (osim krovnih terasa) i natkrivenih
konstruktivnih dijelova graevine osim balkona
ukljuujui i podzemne etzae,
graevinska (brutto) povrina graevine nadzemna
BRPN - brutto razvijena povrina nadzemnih
dijelova graevine; nadzemni dio graevine ine
prizemlje i sve etae iznad njega,
koeficijent izgraenosti (kigP) graevne estice
(podzemni) - je odnos ukupne povrine ispod koje
se nalaze podzemni, potpuno ukopani dijelovi
graevina i povrine graevne estice,
koeficijent iskoritenosti (kisN) graevne estice
(nadzemni) - odnos graevinske (brutto) povrine
nadzemnih dijelova graevine (ukljuuje prizemlje
i sve etae iznad) i povrine graevne estice.
Svi pokazatelji iz prethodnog stavka se iskazuju kao
maksimalni ukoliko nije naglaeno drugaije. Svi
pokazatelji iz urbanih pravila kojima se utvruju
maksimalna izgraenost i iskoritenost graevne estice
te maksimalna visina graevina trebaju biti provjereni
kroz izradu propisanih detaljnijih planova, provedbu
urbanistiko arhitektonskih natjeaja ili izradu idejnih
rjeenja za lokacijsku dozvolu.
Kao dodatni parametar mogue izgraenosti utvruje
se minimalni udio procjedne povrine graevne estice
(povrina graevne estice obraena na nain da
omoguava upijanje vode, ukljuujui i poploavanje
elementima postavljenim na nain koji omoguava
upijanje vode, te ispod koje nema podrumskih dijelova
graevine). Minimalna procjedna povrina za nisku
izgradnju je 40%, a za srednju i visoku 30% povrine
graevne estice. Iznimno, ukoliko se na graevnoj
estici grade podzemni javni garani kapaciteti
(propisani ovim planom) minimalna procjedna povrina
moe biti i manja od 30%. Minimalna procjedna
povrina manja od 30% omoguava se i u podrujima
urbanih pravila 1.1, 1.2, 1.4 i gradski projekti 1 i 2.
Maksimalni prostorni pokazatelji za izgradnju na
graevnoj estici:
a) izgraeni dio graevinskog podruja:
maksimalni kig=1,0
maksimalni kis=8,0
b) neizgraeni dio graevinskog podruja:
maksimalni kig=0,8
maksimalni kis=6,0
Stranica 30 Broj 1
Navedeni pokazatelji su maksimumi koji se detaljnije

razrauju urbanim pravilima ove Odluke.
Kroz izradu propisanih urbanistikih planova
ureenja posebno se potiu procesi urbane obnove
unutar nisko konsolidiranih podruja. U tu svrhu se
ukupna doputena izgraenost sastoji od maksimalne
koliine izgradnje utvrene odgovarajuim urbanim
pravilima i urbanistikog bonusa odnosno dodatne
izgraenosti kao poticajne mjere urbane obnove u iznosu
do maksimalno 25% od ukupnog BRPN doputenog
urbanim pravilima i omoguavanje maksimalne visine
graevina do 5 nadzemnih etaa. Minimalni obuhvat
cjeline za koju se moe koristiti instrument bonusa je
prostorna cjelina veim dijelom omeena prometnicama
(minimalne irine 9 m) a ne moe biti manja od 2 ha.
Koritenje instrumenta poticajnog bonusa ukljuuje
obvezu sanacije i gradnje kvalitetne uline mree,
zelenih i rekreacijskih povrina. Temeljem poveanog
planiranog broja stanovnika obvezno je odgovarajue
poveati i kapacitete javnih i drutvenih sadraja.
Kroz izradu propisanih detaljnijih planova ureenja
potie se poveanje ponude socijalne i druge poticane
stambene izgradnje, iskljuivo kroz odgovarajue
programe Grada Splita. U tu svrhu se ukupna doputena
izgraenost sastoji od maksimalne koliine izgradnje
utvrene odgovarajuim urbanim pravilima i
urbanistikog bonusa odnosno dodatne izgraenosti kao
poticajne mjere u iznosu do maksimalno 40% na ukupni
kisN za pojedinu graevnu esticu, doputen urbanim
pravilima te omoguavanje poveanja broja etaa za
maksimalno dvije dodatne nadzemne etae. Za svaki
program koji ukljuuje vie od 50 stanova socijalne i
druge poticane stambene izgradnje obvezna je provedba
urbanistiko arhitektonskog natjeaja. Ukoliko se ovaj
program realizira kao privatno javno partnerstvo, u svrhu
osiguranja ispunjenja dogovorenih obveza Grad Split
moe zahtijevati koritenje garancijskih instrumenata.
Nisko konsolidirana podruja uvjeti za izgraene
dijelove
Za stambene, stambeno poslovne i gospodarske
graevine u nisko konsolidiranim podrujima, u zonama
mjeovite namjene M1 i M2 i zoni gospodarske,
proizvodne namjene I (Mejai, zapadni dio, sjeverno od
Teakog puta a istono od Zbora narodne garde) i
zonama gospodarske, poslovne namjene K, unutar
izgraenog dijela graevinskog podruja naselja i
evidentirane u zranim snimcima (iji digitalni zapis je
prilog ovom Planu), uz uvjet da se usklade sa zahtjevima
iz posebnih propisa, omoguava se primjena slijedeih
uvjeta kroz izradu propisanog detaljnijeg plana ili na
drugi nain utvren ovom Odlukom:
minimalna povrina graevne estice je do 40%
manja od propisane za odgovarajue zone,
kig graevine, ukoliko je vei od propisanog, ne
smije se poveavati,
maksimalna katnost E=Po+P+3,
maksimalna visina V=13,0 m mjereno od najnie
kote ureenog terena uz graevinu do vijenca
graevine,
minimalna udaljenost od mee 1,0 m.
sijeanj 2006.
Izgraeni dijelovi graevinskog podruja naselja

utvreni su Prostornim planom ureenja Grada Splita.
Pojedinani zahvati
GUP-om su definirane zone pojedinanih zahvata
(P1 P21) za koje je, zbog znaaja lokacije ili
specifinog odnosa prema kontaktnom prostoru i
moguih drugaijih pokazatelja izgradnje, potrebno
posebno provjeriti mogua rjeenja. Za dio pojedinanih
zahvata na osjetljivim lokacijama propisuje se obveza
provedbe urbanistiko arhitektonskih natjeaja na
temelju programa i programskih smjernica prihvaenih
od strane Gradskog poglavarstva odnosno izrada
detaljnog plana ureenja.
Zone pojedinanih zahvata (P) mogu predstavljati
jednu ili vie graevnih estica koje treba rijeiti
jedinstveno.
Kada je zona pojedinanog zahvata planirana kao
jedna graevna estica, lokacijski uvjeti mogu se utvrditi
temeljem ovog Plana i prihvaenog idejnog urbanistiko
arhitektonskog rjeenja.
Kada se unutar zone pojedinanog zahvata planira
vie graevnih estica, tada je, nakon provedenog
urbanistiko arhitektonskog natjeaja obvezna izrada
Urbanistiko arhitektonski natjeaji
Za gradske projekte (osim za gradski projekt
Draevac i Karepovac), pojedinane zahvate (osim za
P6, P9, P16 i P19), gradnju novih graevina u svim
zonama javne i drutvene namjene, za programe
socijalne i druge poticane stambene izgradnje s vie od
50 stanova te za novu izgradnju na krianjima s glavnim
gradskim ulicama (uglovnice), obvezna je provedba
urbanistiko arhitektonskog natjeaja.
8.3.
8.3.1.1.
Visoko konsolidirana podruja

Zatita i revitalizacija povijesne batine povijesna jezgra Splita
lanak 50.
Opa pravila
zatita i ureivanje sredinjeg prostora grada koji
ima vrijednost povijesne batine,
uvanje primarne namjene, zatita stanovanja (nije
mogua prenamjena kvalitetnog stambenog
prostora u neku drugu namjenu osim u prizemljima
graevina ili ukoliko se istim zahvatom planiraju
novi stambeni prostori iste povrine), uz
iskljuivanje sadraja koji nisu u skladu s
vrijednostima prostora,
maksimalno ouvanje postojeih definiranih javnih
povrina, zatita kvalitetnih pojedinanih stabala, i
posebno zatita zelenih povrina,
obvezno je minimiziranje prometa vozila kroz
povijesni prostor uz stimuliranje javnog prometa
primjerenog povijesnom prostoru, samo na rubnom
podruju,
Sijeanj 2006.
osiguranje mogunosti kolnog pristupa uz posebno

reguliranje, za urgentni promet i za reprezentativne
potrebe,
parkiraline potrebe za potrebe stanovnitva
osigurati na javnim parkiralitima ili u javnim
garaama izvan podruja,
sve intervencije na ovom prostoru mogue
iskljuivo uz posebne uvjete i suglasnost nadlene
slube zatite.
8.3.1.2.
Zatita, ureivanje i dogradnja povijesne

batine
lanak 51.
Opa pravila
zatita, odravanje i ureivanje povijesne batine,
uz zadravanje mjerila parcelacije i gradnje,
zadravanje postojee urbane strukture i mree
javnih povrina,
zadravanje postojee raznolikosti visina ulinih
graevina posebno imajui u vidu vrijednost i
oblikovnu dovrenost graevina, te ambijentalne
karakteristike i kvalitete cjeline,
zatita i zadravanje kvalitetnih stabala na ulinim
parcelama; uvanje i obnova postojeih drvoreda i
mogunost sadnje novih,
neizgraene zelene dvorine povrine i kvalitetna
pojedinana stabla obavezno sauvati,
sve intervencije na ovom prostoru mogue
iskljuivo uz posebne uvjete i suglasnost nadlene
slube zatite.
Posebna pravila mjeovita namjena M1 i M2
Omoguava se nova izgradnja, zamjena postojeih
graevina te ureenje javnih i drugih prostora temeljem
ovog Plana uz slijedee uvjete:
za novu gradnju i zamjene graevina kig, E, kis,
usklaeno s lokalnim stanjem i prosjenim
obiljejima zone, posebno sa susjednim
graevinama, u skladu s posebnim uvjetima i uz
suglasnost nadlene slube zatite kulturne batine.
Svaieva ulica (P1)
Unutar obuhvata od cca 11000 m2 omoguava se
gradnja poslovnih, stambenih, kulturnih i turistikih
sadraja, maksimalni BRPN 18000 m2 (obvezno
nestambeno prizemlje i 1. kat za graevine uz Svaievu
i Manerovu) i javni garani kapaciteti 300 GM.
Obvezna provedba urbanistiko arhitektonskog
natjeaja na temelju programa i programskih smjernica
prihvaenih od Gradskog poglavarstva. Obvezna izrada
Vukasovieva ulica (P2)
gradnja poslovno - stambenih sadraja (maksimalno 5
nadzemnih etaa), maksimalni BRPN 3000 m2 (obvezno
nestambeno prizemlje).
Broj 1 Stranica 31

Draanac (P3)
gradnja poslovno - stambenih sadraja, maksimalni
BRPN 3200 m2 i javni garani kapaciteti 100 GM.
Obvezna provedba urbanistiko arhitektonskog natjeaja
na temelju programa i programskih smjernica
prihvaenih od Gradskog poglavarstva.
Bavarija (P4)
Unutar obuhvata od cca 2400 m2 omoguava se nova
stambeno poslovna izgradnja (obvezno nestambeno
prizemlje) uz maksimalni BRPN 3600 m2 i javna garaa
kapaciteta minimalno 100 GM.
Posebna pravila javna i drutvena namjena
prema programu i normativima osnovne namjene,
omoguava se izgradnja novih graevina temeljem
ovog Plana, uz posebne uvjete i suglasnost
nadlene slube zatite: visinu graevine uskladiti
s prevladavajuom visinom graevina iste
tipologije i lokalnim uvjetima, najvea izgraenost
kig=0,5 i kigP=0,80, maksimalni kisN=2,0,
omoguava se zamjena postojeih graevina
temeljem ovog Plana, uz posebne uvjete i
suglasnost nadlene slube zatite, uz mogunost
poveanja kisN do 20%, do maksimalno kisN=2,0,
maksimalni kigP=0,80 te uz potivanje odmaka
graevine od ruba parcele pola visine do vijenca
graevine,
omoguava se rekonstrukcija (nadogradnja,
dogradnja) temeljem ovog Plana, uz posebne
uvjete i suglasnost nadlene slube zatite,
maksimalne nadograene/dograene povrine
jednake povrini karakteristine etae postojee
graevine, uz potivanje tipolokih obiljeja
graevine.
8.3.1.3.
Zatita, ureivanje i dogradnja zatienih

dijelova niske gradnje
lanak 52.
Opa pravila
zatita, odravanje i ureivanje cjelina koje imaju
vrijednost povijesne batine, uz potivanje mjerila
gradnje,
zadravanje
postojee
urbane
mree,
s
karakteristikama otvorenog bloka, odnosno rubne
gradnje slobodno stojeih ili dvojnih graevina uz
ulicu, sa predvrtovima,
zadravanje postojee prevladavajue visine
graevina, graevinske i regulacijske linije,
zatiene graevine ili valorizirane kao graevine
vrijednih tipolokih znaajki kroz izradu
Stranica 32 Broj 1
konzervatorskih studija i propisanih detaljnijih

planova, ne mogu se ruiti i graditi zamjenske
graevine, ili rekonstruirati bez posebnih uvjeta i
suglasnosti nadlene slube,
nije mogue smanjivanje postojeih javnih zelenih
povrina, obvezno zatita i zadravanje kvalitetnih
stabala na ulinim parcelama, uvanje i obnova
postojeih drvoreda i mogunost sadnje novih,
ureivanje dvorita s time da nije mogua gradnja
u dvoritima (u unutranjosti otvorenog bloka)
mogue je samo uklanjanje postojeih pomonih i
drugih graevina,
javne garae i javna parkiralita u pravilu se
smjetaju na obodu podruja zatite, veliinom
primjereni zatiti predjela i kapacitetu pristupnih
ulica.
Posebna pravila mjeovita namjena M1 i stambena
namjena
za novu izgradnju slobodno stojeih graevina
Ppmin=500 m2; kig=0,25, E=Po+P+2, kis=1,75, kisN
=0,75, minimalna irina fronte graevne estice
slobodno stojee graevine (uline strane parcele)
min=14 m, maksimalna tlocrtna povrina pod
nadzemnim dijelom graevine za slobodnostojee
graevine 250 m2, maksimalni kigP=0,5, minimalna
udaljenost graevine od granica estice V/2 (h je
visina graevine do vijenca), ukoliko se nova
(jedna) graevna estica formira izmeu dvije
izgraene estice Ppmin=300 m2 uz kig=0,25,
E=Po+P+2, kisN =0,75, kis=1,50,
za podruja gdje lokalni uvjeti to doputaju
(prosjena visina u ulinom potezu) dozvoljava se
izgradnja slobodno stojee graevine na Ppmin=800
m2; kig=0,25, maksimalna visina E=Po+P+3, uz
obvezni ravni krov, maksimalni kisN =1,0, kis=2,0,
kigP=0,5, minimalna udaljenost graevine od
granica estice V/2 (V je visina graevine do
vijenca), maksimalna tlocrtna povrina pod
nadzemnim dijelom graevine za slobodnostojee
graevine 300 m2,
udaljenost graevine (graevni pravac) od ulice
odnosno regulacijskog pravca mora biti usklaena
s prevladavajuom istom udaljenou postojeih
graevina u ulinom potezu ali ne manja od 4 m,
za novu izgradnju dvojnih graevina Ppmin=250
m2; maksimalna tlocrtna povrina dvojne
graevine ukupno 300 m2, kig=0,25, E=Po+P+2,
kis=1,50, kisN =0,75, minimalna irina fronte
graevne estice slobodno stojee graevine
(uline strane parcele) min=10 m, maksimalni
kigP=0,5, minimalna udaljenost graevine od
granica parcele V/2 (V je visina graevine do
vijenca),
ukoliko se postojea graevina veih pokazatelja
izgraenosti od gornjih zamjenjuje novom kisN se
moe zadrati uz zadovoljenje standarda smjetaja
vozila u mirovanju prema normativu,
sijeanj 2006.
minimalno 30% povrine graevne estice obraditi

kao zelenu povrinu, ukljuujui visoko i nisko
zelenilo.
minimalna udaljenost graevine od ruba parcele
pola visine do vijenca graevine,
maksimalni kigP=0,80,
graevine.
8.3.1.4.
Zatita, ureivanje i dogradnja zatiene

blokovske izgradnje XIX. i XX. stoljea
lanak 53.
Opa pravila
zatita, odravanje i ureivanje cjelina koje imaju
vrijednost povijesne batine, uz zadravanje
mjerila parcelacije i gradnje,
zadravanje postojee urbane strukture i mree
javnih povrina, zadravanje postojeih zatvorenih
ili poluzatvorenih blokova bez nove gradnje u
unutranjosti blokova, osim kroz zamjenu
postojeih legalnih graevina,
zadrava se postojei kontinuirani graevinski
pravac,
zadravaju se postojee kontinuirane visine
vijenaca graevina,
ispod postojeih ureenih zelenih povrina nije
mogua gradnja osim ukoliko se ne gradi na nain
da se sauva zelena povrina ili da se ne smanjuje
ukupna povrina zelenila,
parcelama, uvanje i obnova postojeih drvoreda te
sadnja novih, gdje postojei uvjeti to omoguavaju,
omoguava se ureivanje dvorita postojeih
blokova s time da je u unutranjosti bloka mogue
samo uklanjanje ili zamjena postojeih graevina
(izgraenost unutranjosti bloka ne moe se
poveati bez izrade detaljnijeg plana ureenja),
omoguava se izgradnja podzemnih potpuno
ukopanih garaa.
Sijeanj 2006.

za novu gradnju i zamjene kig, E, kisN, usklaeno s
lokalnim stanjem i prosjenim obiljejima bloka,
posebno sa susjednim graevinama,
visinu graevine uskladiti s prevladavajuom
visinom graevina u ulinom potezu (pri emu
visina nove graevine ne moe prijei visinu vie
od dvije susjedne graevine), dubinu graevine
potrebno je uskladiti s prevladavajuom dubinom
graevina u ulinom potezu, pri emu maksimalna
dubina ne moe biti vea od dublje od dvije
susjedne graevine,
kod nove izgradnje i zamjene graevina na
mikrolokacijama gdje postojea struktura nema
obiljeja bloka te gdje izgradnja blokovskog tipa
nije mogua minimalna povrina graevne estice
Ppmin=800 m2, maksimalni kig=0.35, kigP=0,7,
kis=3,0,
kisN=1.4,
E=Po+P+3,
minimalna
udaljenost graevine od ruba graevne estice pola
visine do vijenca graevine,
sjeverno od vile Toni u zoni M2, na graevnoj
estici veliine 600 m2 omoguava se gradnja
graevine maksimalni kisN=1,2, oblikovanje u
skladu s posebnim uvjetima i uz suglasnost
nadlene slube zatite kulturne batine,
omoguava se rekonstrukcija ravnih krovita na
srednjim i visokim graevinama i gradnja nadgraa
kao dijela jedinstvenog stambenog prostora u svrhu
odravanja krovnih instalacija. Nadgrae ne smije
biti vidljivo s uline strane te mora biti usklaeno s
tipolokim obiljejima graevine. Maksimalna
povrina iznosi 30 m2 a visina od krovne terase do
vijenca najvie 3,5 m.
Posebna pravila poslovna namjena
Unutar obuhvata omoguava se gradnja garano
poslovne graevine sa poslovnim sadrajima (trgovina,
servisi, banka, predstavnitvo i dr.), ugostiteljsko
turistikim sadrajima i podzemnom garaom koja mora
imati javni dio s najmanje 500 GM. Podzemni dio
graevine formira se i ispod javno prometnih povrina
(krianje i dijelovi Vukovarske, Domovinskog rata,
Bihake i Livanjske ulice). Omoguava se gradnja
pjeakog pothodnika uz ukop eljeznike pruge i
podzemni dio graevine sa poslovnim sadrajima
(ugostiteljstvo, usluge, trgovina).
Nadzemni gabarit graevine zadrava se u veliini
koja je odreena vaeim DPU-om dijela Manua uz
minimalno poveanje konstruktivne visine nadzemnih
etaa. Nadzemna graevna estica je veliine oko 4.700
m2 a podzemne etae smjetaju se na podzemnoj estici
veliine oko 8.400 m2.
Prostorno planski pokazatelji obuhvaaju:
kigP = 1,0
kig = 0,6
Broj 1 Stranica 33
kis = 8,0
kisN = 3,8
Krianje Mikaieve i Manerove (P5)
gradnja poslovno - stambenih sadraja (do maksimalno 5
nadzemnih etaa) maksimalni BRPN 3500 m2 (obvezno
Lika ulica istoni dio podruja Sukoian (P6)
nadzemne etae) maksimalni BRPN 3400 m2 (obvezno
kig=0,40 (nadzemni) i kigP=0,80, maksimalni
kisN=1,6, minimalna udaljenost graevine od ruba
parcele pola visine do vijenca graevine,
graevine,
graevine, te uz potivanje minimalnog odmaka
graevine.
8.3.1.5.
Zatita, ureivanje i dogradnja vrijedne

niske izgradnje u obalnom podruju
lanak 54.
Opa pravila
zatita i ureivanje podruja grada koji ima osobitu
vrijednost obzirom na poloaj u gradskom
prostoru,
posebno se titi stambena i javna namjena i javni
prostori, te parkovi i ostale zelene i rekreacijske
povrine;
zadravaju se postojei kontinuirani regulacijski i
graevinski pravci;
gradnja novih i prenamjena postojeih graevina u
proizvodne i servisne namjene nije mogua;
Stranica 34 Broj 1

parcelama; uvanje i obnova postojeih drvoreda i
mogunost sadnje novih; kvalitetna pojedinana
stabla na privatnim parcelama obavezno uvati;
ne doputa se smanjivanje parkovnih i ostalih
javnih zelenih povrina;
zabrana prenamjene velikih vrtova i zelenih
okunica postojeih graevina u graevne parcele,
posebno se tite postojei karakteristini kameni
ogradni zidovi;
ureivanje vrtova i dvorita s time da nije mogua
nikakva nadzemna gradnja u vrtovima i dvoritima
(u unutranjosti otvorenog bloka), mogue je samo
uklanjanje postojeih pomonih i drugih graevina,
omoguava se izgradnja podzemnih potpuno
ukopanih garaa (kod izgradnje nove ili zamjene
postojee graevine).
namjena
za novu izgradnju slobodno stojeih graevina
Ppmin=600 m2; kig=0,25 (nadzemni), E=Po+P+2,
kis=1,50, kisN=0,75, minimalna irina fronte
graevne estice slobodno stojee graevine
(uline strane parcele) min=14 m, maksimalni kig
podzemnog dijela graevine je 0.5, minimalna
udaljenost graevine od granica estice V/2 (V je
visina graevine do vijenca), maksimalna tlocrtna
povrina slobodno stojee graevine 300 m2,
ukoliko se nova (jedna) graevna estica formira
izmeu dvije izgraene estice Ppmin=300 m2 uz
kig=0,25, E=Po+P+2, kisN =0,75, kis=1,50,
za podruja gdje lokalni uvjeti to doputaju
(prosjena visina u ulinom potezu) dozvoljava se
izgradnja slobodno stojee graevine na Ppmin=800
m2; kig=0,25, maksimalna visina E=Po+P+3,
maksimalni kisN =1,0, kis=2,0, kigP=0,5, minimalna
visina graevine do vijenca), maksimalna tlocrtna
povrina pod nadzemnim dijelom graevine za
slobodno stojee graevine 300 m2,
m2; kig=0,25, maksimalni kigP=0,5, E=Po+P+2,
kis=1,50, kisN=0,75, maksimalna tlocrtna povrina
dvojne graevine ukupno 300 m2, minimalna irina
fronte graevne estice 10 m, minimalna
visina graevine do vijenca),
omoguava se zamjena postojeih slobodno
stojeih ili dvojnih graevina prema gornjim
pokazateljima.
sijeanj 2006.
Posebna pravila ugostiteljska i turistika namjena

T1
Pokazatelji za graevne estice:
maksimalni kig=0,3,
maksimalni kis=3,0,
maksimalni kisN=1,2,
minimalno 30% od povrine estice zelena
povrina.
natjeaja.
kig=0,40 (nadzemni) i kigP=0,80, maksimalni
kisN=1,6, minimalna udaljenost graevine od ruba
graevine,
graevine,
8.3.1.6.
Vrijedno priobalno podruje Bavice stroga zatita, prenamjena u javne sadraje

lanak 55.
za postojee objekte koji su zatieni stroga zatita

ukljuujui i pripadajue parcele s perivojima i
vrtovima,
za objekte koji nisu zatieni mogua
rekonstrukcija u postojeim gabaritima do
promjene namjene ili uklanjanja,
mogua zamjena legalnih graevina (u okviru
postojeih pokazatelja izgraenosti) ili prenamjene
u javne kulturne, rekreacijske ili ugostiteljske
sadraje (bez smjetajnih kapaciteta),
omoguava se zadravanje ljetnog kina Bavice na
postojeoj lokaciji bez mogunosti prenamjene,
otkupljivanje neizgraenih povrina i prenamjena u
javne parkovne i rekreacijske povrine,
odravanje staza i putova te ureivanje novih kao i
postava rasvjete, klupa i sl., sve uz potivanje
postojee kvalitetne vegetacije,
Sijeanj 2006.
ne doputa se gradnja ispod parkovnih i zelenih

povrina (osim ovim Planom predviene gradnje
javnih garaa ili dogradnje i rekonstrukcije ureaja
za proiavanje otpadnih voda i crpne stanice
Katalinia brig).
Posebna pravila sportski centar
Uvjeti ureenja sportskog centra Firule (tenis i
vodeni sportovi):
omoguava se izgradnja prateih poslovnih ili
ugostiteljsko turistikih sadraja na platou juno od
teniskih terena, ukupne BRPN 800 m2, maksimalne
visine P+1, na minimalnoj udaljenosti od ruba
estice (klifa) 40 m, omoguava se izgradnja
podzemne garae,
omoguava se gradnja tribina te sadraja za
potrebe vaterpolo kluba (svlaionice, teretana,
sauna, uprava, dvorana) ispod tribina, bez gradnje
smjetajnih jedinica,
maksimalna visina tribina je 8,0 m iznad visinske
kote javne etnice oko bazena.
8.3.1.7.
Park uma Marjan (dio) - zatita i

odravanje
lanak 56.
Potrebno je potivati granice zatienog podruja

Park ume Marjan sa Sustipanom.
Omoguava se sustavna zatita, odravanje i
ureenje podruja Park ume Marjan na temelju
Prostorno plana podruja posebnih obiljeja (PPPPO) i
Programa gospodarenja Park umom Marjan u
granicama obuhvata utvrenim Prostornim planom
ureenja Grada Splita. Utvruje se obveza sustavne
zatite, odravanja i ureenja podruja Park ume, a
posebno:
zadravanje izvorne strukture vegetacije unutar
ograenog dijela park ume,
proirenje povrine pod umom usklaeno s
postojeom umom, na nain da se zadovolje
rekreativne, estetske, znanstvene, edukativne i
druge funkcije Park ume Marjan,
odravanje postojeih staza i putova te ureivanje
novih, ako nije u koliziji s postojeom vegetacijom
ili bitno ne mijenja postojeu matricu ureenja
park ume,
omoguavanje ureenja arboretuma i botanikog
vrta prema posebnom programu,
do donoenja PPPPO omoguava se gradnja
graevina koje nadopunjuju higijensko-sanitarni
standard park ume, nadstrenica za sklanjanje od
nevremena (sanitarni vor, paviljoni, potrebne
komunalne graevine i instalacije, TS,
do donoenja PPPPO omoguava se izgradnje
parkiralita sjeverno od Vile Dalmacije prema
oznaci na kartografskom prikazu, maksimalnog
kapaciteta 200 vozila i maksimalne povrine 5000
m2 sa minimalno 50% vodo propusne povrine,
zasaeno visokim zelenilom po standardu
minimalno jedno stablo na 150 m2 parkiraline
Broj 1 Stranica 35
povrine, uz potivanje prirodnih karakteristika

terena. Parkiralite mora biti udaljeno od postojee
ulice tamponom visokog zelenila,
do donoenja PPPPO omoguava se rekonstrukcija
i eventualno proirenje postojeeg ZOO vrta,
meteoroloke postaje, ureenje muzeja u skladu s
posebnim programom,
postojee stambene graevine (s graevnom
dozvolom ili graene prije 1968.) unutar Park
ume mogu se odravati i rekonstruirati samo u
postojeim gabaritima do prenamjene ili
uklanjanja, to ne obuhvaa pomone graevine,
poljske kuice i gospodarske graevine.
8.3.1.7.a Parkovi Zvonac, Sustipan, Strossmayerov
i Vidovia park
lanak 57.
odravanje, njegovanje i zatita parkova
respektirajui njihova oblikovna, ekoloka,
edukativna i rekreativna obiljeja,
odravanje postojeih staza i putova te ureivanje
novih, ako nije u koliziji s postojeom vegetacijom
ili ne mijenja bitno postojeu matricu parternog
ureenja parka,
zamjena i nadopuna postojee parkovne opreme te
postava skulptura i rasvjete,
onemoguavanje gradnje ispod parkovnih povrina
osim istono od pristupnog puta Sustipanu,
nije doputena gradnja ispod parkovnih povrina
osim gradnja podzemne garae istono od
pristupnog puta Sustipanu. Ta podzemna garaa ne
smije ugroziti postojee visoko zelenilo.
8.3.1.7b. Park uma s postojeim graevinama
juno od etalita I. Metrovia
lanak 58.
Omoguava se zatita, odravanje i ureenje
podruja ovog dijela Park ume Marjan u skladu s
Programom gospodarenja Park umom Marjan i PPPPOa (u granicama obuhvata javne zelene povrine Z
utvrene Prostornim planom ureenja Grada Splita),
prema slijedeim pravilima:
odreuje se stroga zatita zatienih graevina to
ukljuuje i namjenu graevine te zatitu
pripadajueg zemljita s perivojima i vrtovima,
postojee legalne graevine koje nisu zatiene
mogu se rekonstruirati u postojeim gabaritima do
promjene namjene (prenamjena mogua u javne
kulturne sadraje, rekreacijske i ugostiteljske
sadraje bez smjetaja) ili uklanjanja,
u obalnom dijelu, istono od kompleksa Vile
Dalmacija omoguava se ureenje javnog prostora
u funkciji ljetne pozornice,
javne parkovne i rekreacijske povrine.
Stranica 36 Broj 1
8.3.1.7c. Park uma s moguom rekonstrukcijom

postojeih graevina za javne sadraje i
ekskluzivni turizam - Vila Dalmacija

lanak 59.
Omoguava se zatita, odravanje i ureenje
podruja ovog dijela Park ume Marjan kroz izradu ili
nakon izrade PPPPO-a (u granicama obuhvata utvrenim
Prostornim planom ureenja Grada Splita), prema
slijedeim pravilima:
maksimalno uvanje prirodnih karakteristika
terena;
uvanje i ureivanje kvalitetne vegetacije;
odravanje i rekonstrukcija postojeih graevina,
koje se mogu namijeniti javnim sadrajima i
ekskluzivnom turizmu.
8.3.1.7d. Park uma s moguom rekonstrukcijom i
dogradnjom postojeih sadraja
Omoguava se zatita, dogradnja, odravanje i
ureenje podruja i postojeih sadraja ovog dijela Park
ume Marjan (zooloki vrt, meteoroloka postaja, muzej,
manji ugostiteljski sadraji bez smjetajnih kapaciteta,
postava spomenika, skulptura, ureene platoa, staza i
sl.), kroz izradu ili nakon izrade PPPPO-a (u granicama
obuhvata utvrenim Prostornim planom ureenja Grada
Splita).

8.3.1.8.
Dovreni kompleksi jedne, preteito javne

namjene - posebno vrijedni - zatita
namjene, ureivanje i mogua dopuna
potrebnim sadrajima
lanak 60.
zatita, uvanje i ureivanje vrijednosti kompleksa

kao cjeline, sve uz suglasnost nadlene slube
zatite,
zatita namjene, ureivanje i iznimno dopuna
potrebnim objektima i sadrajima,
ouvanje
izvornog
oblikovanja
graevina,
karakteristinih vizura, elemenata identiteta i slike
kompleksa, kvalitetnih i ureenih zelenih povrina
(parkova),
dogradnja) postojeih, gradnja zamjenskih
graevina i ureenje kompleksa temeljem ovog
Plana uz posebne uvjete (konzervatorska studija) i
suglasnost nadlene slube zatite, u funkciji
poboljanja uvjeta osnovne namjene, uz
zadravanje izvornog urbanistiko-arhitektonskog
koncepta, tipolokih obiljeja graevine i ureenih
zelenih povrina,
omoguava se ureenje parka skulptura zapadno
od Galerije Metrovi,
omoguavaju
se
zahvati
koji
ukljuuju
rekonstrukciju odnosno novu gradnju u kompleksu
Oceanografskog instituta, do 800 m2 BRP, na
temelju programa osnovne namjene te programskih
sijeanj 2006.
smjernica prihvaenih od Gradskog poglavarstva,

kroz provedbu urbanistiko arhitektonskog
natjeaja,
omoguavaju se zahvati koji ukljuuju novu
gradnju u kompleksu bedema Cornaro, na temelju
programa osnovne namjene te programskih
natjeaja,
omoguavaju
se
zahvati
koji
ukljuuju
rekonstrukciju odnosno novu gradnju u kompleksu
gimnazije Vladimir Nazor, do 400 m2 BRP, na
temelju programa osnovne namjene te programskih
natjeaja,
gradnju u kompleksu Arheolokog muzeja do 1200
m2 BRP, visine do P+1, na temelju programa
osnovne namjene te programskih smjernica
prihvaenih od Gradskog poglavarstva, kroz
provedbu urbanistiko arhitektonskog natjeaja,
omoguavaju se zahvati koji ukljuuju zamjenu,
rekonstrukciju i novu gradnju u kompleksu
Nadbiskupskog sjemenita do 1200 m2 BRP nove
izgradnje, na temelju programa osnovne namjene
te programskih smjernica prihvaenih od Gradskog
poglavarstva,
kroz
provedbu
urbanistiko
arhitektonskog natjeaja,
omoguuje se u sjeveroistonom dijelu kompleksa
stadiona i bazena u Poljudu nova gradnje primarno
u funkciji rjeavanja smjetaja vozila u mirovanju,
gradnju u kompleksu sportskog centra Gripe uz
uvanje postojeih parkovnih, ureenih zelenih i
parkiralinih povrina, na temelju programa
osnovne namjene te programskih smjernica
prihvaenih od Gradskog poglavarstva, kroz
provedbu urbanistiko arhitektonskog natjeaja.
Dvorana Gripe uz Ulicu Slobode (P7)

gradnja nove polivalentne portske dvorane kapaciteta
12000 gledatelja na mjestu postojeeg sklopa sadraja
koarkake dvorane i prateih sadraja i dvorana. Nova
izgradnja predvia hotel kapaciteta 50 soba te pratee
ugostiteljsko-turistike i poslovne sadraje.
8.3.1.9.
Prirodne plae u zatienim i vrijednim

podrujima, zatita namjene i ureenje
lanak 61.
Sjeverna obala Marjana

uvanje postojeih obiljeja terena i vegetacije,
ureenje pjeakih putova i staza,
ureenje manjih platoa s tuevima i montanim
svlaionicama,
Sijeanj 2006.
Juna obala Marjana

uvanje postojeih obiljeja terena i vegetacije,
minimalno ureenje pristupne staze u smislu
sigurnosti pristupa i kretanja,
Duilovo Oriac - Stobre
zatita prirodnih obiljeja klifa i pokosa prema
moru, odravanje i ureivanje obalnog ruba,
intervencije iskljuivo u cilju zatite vrijednih
prirodnih oblika i vegetacije te javnog koritenja
obalnog ruba u funkciji kupalita i rekreacije
(saniranje erodiranih klifova, lungo mare uz
maksimalno prilagoavanje terenu i koritenje
prirodnih materijala).
8.3.1.9.a. Ureene plae u zatienim i vrijednim
podrujima
lanak 62.
Omoguava se zatita, odravanje i ureenje dijela
podruja Bene unutar Park ume Marjan na temelju
Prostornog plana podruja posebnih obiljeja (PPPPO) u
granicama obuhvata utvrenim Prostornim planom
ureenja Grada Splita:
prije donoenja PPPPO-a, a na temelju UPU-a
propisanog ovim Planom, omoguava se ureenje i
dogradnja rekreacijskog centra (otvoreni sadraji) s
prateim prizemnim ugostiteljskim i zabavnim
sadrajima bez smjetajnih kapaciteta, ukupne
BRPN-e do maksimalno 200 m2 uz ouvanje
postojeeg drvea i vegetacije
Omoguava se zatita, odravanje i ureenje plaa na
podrujima Bavice, Ovice, Firule i Stobre na temelju
ovog Plana kroz ureenje platoa, odravanje planog
nasipa te postavu kabina i tueva.
U dijelu obuhvata plae Stobre, jugozapadno od
auto kampa, omoguava se izgradnja prateih sadraja
(hangari, svlaionice, sanitarije) u funkciji sportova na
vodi (jedrenje, veslanje), maksimalna povrina
graevina 300 m2, E=P, maksimalna visina do vijenca 7
m, omoguava se postava pontona za pristup moru.
Konsolidirana podruja
8.4.2.1. Zatita i ureivanje dovrenih naselja
lanak 63.
Opa pravila
zatita i ureivanje urbanistikih cjelina naselja
preteito srednje i visoke gradnje,
poboljanje kvalitete stanovanja dovrenjem
postojeih i uvoenjem novih sadraja - iskljuivo
povrina i graevina drutvenog i komunalnog
standarda,
uvanje i odravanje urbane matrice i osobito
postojeih ureenih zelenih povrina,
rjeavanje prometnih problema naselja, gradnjom
parkiralita i garaa uz obvezno ouvanje ureenih
parkovnih povrina,
Broj 1 Stranica 37
graevna estica se definira na nain da okolni

prostor oko graevine postaje povrina u javnom
koritenju,
gradnja parkiralita na ureenim zelenim i
parkovnim povrinama naselja nije mogua ve je
poveane parkiraline potrebe mogue rjeavati na
postojeim parkiralinim povrinama gradnjom
nove etae uz uvjet da ne ometa stanovanje.
Posebna pravila mjeovita namjena M1 i M2 i
poslovna namjena
obiljejima urbanistike cjeline kojoj podruje
obuhvata pripada,
minimalna povrina graevne estice Ppmin=3000
m2 za mjeovitu namjenu M1 i M2, minimalna
povrina graevne estice Ppmin=1500 m2 za
poslovnu namjenu,
maksimalni pokazatelji izgraenosti za graevnu
esticu: kig=0,25, kigP=0,50, kis=3,50, kisN=1,75,
minimalna udaljenost graevine od granica estice
V/2 (V je visina graevine do vijenca) ili na nain
da se potuje minimalna udaljenost graevina
jednaka zbroju polovica njihovih visina,
zelenilo.
Krianje Tesline i Jobove ulice (P8)
BRPN 12400 m2.
Ravne njive (P9)
gradnja poslovno - stambenih sadraja maksimalni
BRPN 8000 m2.
Sukoian sjever (P10)
nadzemnih etaa, nestambeno prizemlje i 1. kat)
maksimalni BRPN 9000 m2.
Stranica 38 Broj 1

graevine,
graevine.
8.4.2.1.a. Zatita i ureivanje dovrenih naselja u
kontaktnoj zoni Marjana
lanak 64.
zatita i ureivanje urbanistikih cjelina naselja
preteito niske i srednje gradnje;
poboljanje kvalitete stanovanja dovrenjem
postojeih i uvoenjem novih sadraja - iskljuivo
povrina i graevina drutvenog i komunalnog
standarda,
uvanje i odravanje urbane matrice i osobito
postojeih ureenih zelenih povrina,
rjeavanje prometnih problema naselja, gradnjom
parkiralita i garaa uz obvezno ouvanje ureenih
zelenih povrina,
mogua je iskljuivo zamjena postojeih graevina
koje nisu zatiene te rekonstrukcija u postojeim
gabaritima, uz obvezno potivanje urbane matrice i
tipologije gradnje,
kod nove izgradnje i zamjene postojeih graevina
utvruju se slijedei uvjeti: Ppmin=400 m2,
kig=0,25,
kigP=0,50,
kis=1,50,
kisN=0,75,
maksimalni BRPN=750 m2, E=Po+P+2,
vozila u mirovanju prema normativu.
kis=1,50, kisN =0,75, minimalna irina fronte
graevne estice slobodnstojee graevine (uline
strane parcele) min=10 m, maksimalni kigP=0,5,
minimalna udaljenost graevine od granica parcele
V/2 (V je visina graevine do vijenca),
sijeanj 2006.
8.4.2.2. Zatita i ureivanje novijih prostora visoke

gradnje
lanak 65.
Opa pravila
zatita i odravanje urbanih poteza visoke gradnje i
ureenih javnih i zelenih povrina,
ureivanje neureenih zelenih povrina,
nova izgradnja uz potivanje urbane matrice i
tipologije gradnje s tim da gradnja nije mogua na
ureenim ili planiranim zelenim i rekreacijskim
povrinama,
ouvanje izvornog oblikovanja graevina i poteza,
karakteristinih vizura i drugih elemenata
identiteta,
ureivanje planiranih povrina za promet u
mirovanju, poveane parkiraline potrebe rjeavati
na postojeim parkiralinim povrinama gradnjom
nove etae uz uvjet da ne ometa stanovanje.
Posebna pravila mjeovita namjena M1 i poslovna
namjena
Omoguava se nova izgradnja niskih i srednjih
graevina nestambene namjene, zamjena postojeih
prosjenim obiljejima urbanistike cjeline kojoj
podruje obuhvata pripada, a maksimalno za
graevnu esticu minimalne povrine 1500 m2:
kig=0,30, kigP=0,6, kis=4,00, kisN =1,50,
zelenilo,
jednaka zbroju polovica njihovih visina.
Posebna pravila mjeovita namjena M2
Omoguava se nova izgradnja niskih i srednjih
za novu gradnju kig, E, kisN, usklaeno s
podruje obuhvata pripada, a za graevnu esticu
minimalne povrine 1500 m2 maksimalni kig=0,60,
kigP=0,6, kis=4,00, kisN =3,00,
zelenilo,
Mertojak zapad (P11)
gradnja poslovnih i turistikih sadraja (maksimalno 16
nadzemnih etaa), maksimalni BRPN 20000 m2 i javne
garae 300 GM.
Sijeanj 2006.
Broj 1 Stranica 39

8.4.2.3. Zatita i ureivanje preteito dovrenih

prostora mjeovite gradnje
Mertojak sjever (P12)

BRPN 6000 m2.
Opa pravila
odravanje graevina i javnih povrina,
ureivanje planiranih prometnih povrina i
povrina za promet u mirovanju,
gradnja objekata i ureivanje povrina za javne i
drutvene sadraje,
postojee stambene objekte moe se rekonstruirati
i zamjenjivati novima,
nova visoka stambena i mjeovita gradnja
(interpolacija) je mogua na prostorima oznaenim
na kartografskom prikazu* uz potivanje vrijednih
elemenata urbane matrice, uvanje ureenih
zelenih povrina i osiguranje smjetaja vozila u
mirovanju.
Krianje Ulice Molikih hrvata i Puta Trstenika

(P13)
gradnja sadraja javne i drutvene namjene (i u zonama
drugih namjena kao pratei sadraj), portskog centra,
otvorenih portskih i otvorenih rekreacijskih terena (R2)
minimalne povrine 5000 m2, poslovnih sadraja i javne
garae kapaciteta 150 GM. Ukupni maksimalni BRPN
nove izgradnje u ovoj zoni je 15000 m2.
prihvaenih od Gradskog poglavarstva te izmjena
vaeeg DPU-a.
Krianje Buieve i Vukovarske (P14)
BRPN 10000 m2.
graevine,
graevine,
lanak 66.
Posebna pravila mjeovita namjena i stambena

namjena
na minimalnoj povrini graevne estice Ppmin=500
m2, kig=0,30, kigP=0,6, kis=2,00, kisN=0,90,
E=Po+P+2,
na minimalnoj povrini graevne estice Ppmin=800
m2, kig=0,30, kigP=0,6, kis=2,50, kisN=1,20,
E=Po+P+3,
na minimalnoj povrini graevne estice
Ppmin=1200 m2, kig=0,30, kigP=0,6, kis=3,00,
kisN=1,50, E=Po+P+4,
ukoliko se nova (jedna) graevna estica formira
izmeu dvije izgraene estice Ppmin=300 m2 uz
kig=0,25, E=Po+P+2, kisN =0,75, kis=1,5,
graevne estice slobodnostojee graevine (uline
strane parcele) =10 m, maksimalni kigP=0,5,
minimalna udaljenost graevine od granica parcele
V/2 (V je visina graevine do vijenca),
zelenilo,
Omoguava se nova izgradnja na krianju Poljike i
Dubrovake ulice temeljem ovog Plana nakon provedbe
urbanistiko arhitektonskog natjeaja, na minimalnoj
Stranica 40 Broj 1
graevnoj estici Ppmin=4500 m2, maksimalni kig=0,70,

kigP=0,70, kis=5,00, kisN=2,50.
Krianje Gundulieve i Domovinskog rata (P15)
Unutar obuhvata od cca 12600 m2 (dijelom u
obuhvatu urbanog pravila 1.4) omoguava se gradnja
javnih i drutvenih i poslovnih sadraja maksimalne
BRPN 14000 m2 i javne garae 300 GM.
ovog Plana: visinu graevine uskladiti s
prevladavajuom visinom graevina iste tipologije
i lokalnim uvjetima, najvea izgraenost kig=0,40 i
kigP=0,80, maksimalni kisN=1,6, minimalna
udaljenost graevine od ruba parcele pola visine do
vijenca graevine,
temeljem ovog Plana uz mogunost poveanja kisN
do 20%, do maksimalno kisN=1,6, maksimalni
kigP=0,80 te uz potivanje odmaka graevine od
ruba parcele pola visine do vijenca graevine,
dogradnja) temeljem ovog Plana maksimalne
nadograene/dograene povrine jednake povrini
karakteristine etae postojee graevine, uz
potivanje tipolokih obiljeja graevine, te uz
potivanje minimalnog odmaka graevine od ruba
parcele pola visine do vijenca graevine.
Posebna pravila zatitno i pejsano zelenilo s
postojeim stanovanjem
za objekte koji nisu zatieni mogua
rekonstrukcija u postojeim gabaritima do
promjene namjene ili uklanjanja,
mogua zamjena legalnih graevina (u okviru
postojeih pokazatelja izgraenosti) ili prenamjene
u javne kulturne, rekreacijske ili ugostiteljske
sadraje (bez smjetajnih kapaciteta),
javne zelene i rekreacijske povrine,
odravanje staza i putova te ureivanje novih kao i
postava rasvjete, klupa i sl., sve uz potivanje
postojee kvalitetne vegetacije,
ne doputa se gradnja ispod parkovnih povrina.
8.4.2.4. Zatita, ureivanje i dogradnja planiranih
naselja niske gradnje na bivoj i novijoj
periferiji
lanak 67.
Opa pravila
zatita i ureivanje vrijednosti predjela kao cjeline,
osobito parkova i pejsanih i zatitnih zelenih
povrina,
izgradnja prateih javnih i drutvenih sadraja,
sijeanj 2006.
niska i srednja gradnja stambenih graevina

gabarita usklaenih sa susjednim graevinama iste
namjene,
osiguranje prostora za gradnju i rekonstrukciju
ulica i komunalne infrastrukture.
namjena
za novu izgradnju slobodnostojeih graevina
Ppmin=500 m2; kig=0,35, maksimalni kigP=0,6,
E=Po+P+3, kis=1,80, kisN=1,2, minimalna irina
fronte graevne estice slobodnostojee graevine
(uline strane parcele) min=12 m, minimalna
udaljenost graevine od granica estice 3,0 m,
ukoliko se nova (jedna) graevna parcela formira
izmeu dvije izgraene parcele Ppmin=300 m2 uz
kig=0,30, E=Po+P+2, kisN=0,9, kis=1,20,
m2; kig=0,35, E=Po+P+3, kis=1,80, kisN=1,20,
minimalna irina fronte graevne estice
slobodnostojee graevine (uline strane parcele)
min=10 m, minimalna udaljenost graevine od
vijenca),
iznimno, doputa se uz Ulicu matice Hrvatske
izgradnja i interpolacija graevina u nizu uz
maksimalni kig=0,60 i maksimalni E=Po+P+2,
graevina u ulinom potezu,
zelenilo.
vijenca graevine,
Sijeanj 2006.

T1
Pokazatelji za graevnu esticu (Stobre):
maksimalni kig=0,6,
maksimalni kis=5,0,
maksimalna katnost E=P+4.
Zona je cjelovito urbanistiki i arhitektonski
definirana. Omoguava se rekonstrukcija u postojeim
gabaritima uz potivanje tipolokih obiljeja.
8.4.2.5. Ureivanje i urbana
mjeovite gradnje
obnova
prostora
lanak 68.
Opa pravila
obnova i dovrenje naselja omoguavanjem
promjena oblika i veliine parcela, gradnjom novih
graevina, interpolacijom, rekonstrukcijom i
postupnom zamjenom tronih i neuvjetnih
graevina,
podizanje standarda naselja rekonstrukcijom
postojee i gradnjom nove uline mree i
komunalne infrastrukture, te osiguranjem prostora
za drutvene i javne sadraje lokalne i gradske
razine te zelene i rekreacijske povrine,
afirmacija javnog prostora i oblikovanje ulinih
poteza.
ukoliko nije drugaije odreeno posebnim
pravilima u nastavku, postojee (legalne)
graevine mogu se rekonstruirati (ukljuujui i one
u zonama za koje je propisana izrada UPU-a do
njegovog donoenja), do maksimalnog kisN
utvrenog ovim Planom za novu izgradnju;
postojee graevine ija graevna estica je manja
od minimalne propisane ovim Planom mogu se
rekonstruirati do kisN utvrenog ovim Planom za
minimalne estice propisane ovim Planom;
postojee graevine veih pokazatelja izgraenosti
od onih omoguenih ovim Planom mogu se
rekonstruirati u postojeim gabaritima.
Ppmin=500 m2; kig=0,35, maksimalni kigP=0,6,
udaljenost graevine od granica estice 3,0 m,
ukoliko se nova (jedna) graevna parcela formira
izmeu dvije izgraene parcele Ppmin=300 m2 uz
kig=0,30, E=Po+P+2, kisN=0,9, kis=1,20,
Broj 1 Stranica 41

m2; kig=0,35, E=Po+P+3, kis=1,80, kisN=1,20,
minimalna irina fronte graevne estice
slobodnostojee graevine (uline strane parcele)
=10 m, minimalna udaljenost graevine od
vijenca),
graevina u ulinom potezu,
maksimalni pokazatelji za graevnu esticu
veliine preko 1200 m2 gdje lokalni uvjeti to
omoguuju (usklaenost s prosjenom visinom
ulinog poteza): E=Po+P+4, kig=0,30, kigP=0,6,
kis=3,00,
kisN=1,50,
minimalna
udaljenost
graevine od granica estice V/2 (V je visina
graevine do vijenca),
zelenilo.
vijenca graevine,
podruje obuhvata pripada, odnosno maksimalni
pokazatelji za graevnu esticu minimalne
povrine 1500 m2: kig=0,35, kigN=0,7, kisN=1,75,
zelenilo,
V/2 (V je visina graevine do vijenca).
Stranica 42 Broj 1
Krianje Domovinskog rata i Dubrovake ulice (P16)

gradnja poslovnih sadraja (maksimalno 15 nadzemnih
etaa) maksimalni BRPN 10400 m2.
Realizira se temeljem provedenog urbanistiko
arhitektonskog natjeaja.
Jugoistoni dio Visoke zapadno od zgrade HEP-a
(P17)
gradnja poslovno-stambenih sadraja maksimalni BRPN
11000 m2.
8.4.2.6. Zatita i ureivanje preteito dovrenih
cjelovitih kompleksa jedne namjene
lanak 69.
Opa pravila
zatita, uvanje i ureivanje vrijednosti kompleksa
kao cjeline,
ouvanje
izvornog
oblikovanja
vrijednih
graevina, karakteristinih vizura, elemenata
identiteta i slike kompleksa, kvalitetnih i ureenih
zelenih povrina (parkova),
za zahvate u zonama unutar zatienih zona
obvezno je ishoenje posebnih uvjeta i suglasnosti
nadlene slube zatite,
omoguava se gradnja novih graevina temeljem
vaeih detaljnijih planova i njihovih izmjena i
dopuna te kroz izradu novih, propisanih ovim
Planom, uz poveanje BRPN-a u zoni do 10%,
za komplekse u zonama javne i drutvene namjene
dogradnja) temeljem ovog Plana, maksimalne
omoguava se za ostale zone, temeljem ovog
Plana, do donoenja propisanih detaljnijih planova,
rekonstrukcija
(dogradnja
i
nadogradnja)
postojeih i zamjena postojeih graevina te nova
izgradnja u funkciji poboljanja uvjeta osnovne
namjene, uz zadravanje kvalitetnih elemenata
izvornog urbanistiko-arhitektonskog koncepta i
ureenih zelenih i otvorenih povrina, uz
poveanje BRPN-a u zoni do 10%,
za ostale sloenije zahvate ureenja unutar ovih
zona (vie od 10% poveanja ili posebni zahtjevi
zatite) obvezna je provedba urbanistiko
arhitektonskih natjeaja, temeljem programa
osnovne
namjene,
programskih
smjernica
prihvaenih od Gradskog poglavarstva te uz
sudjelovanje nadlene slube zatite.
sijeanj 2006.
8.4.2.7. Ureivanje, urbana obnova i dogradnja

kompleksa jedne namjene
lanak 70.
Opa pravila
ureivanje vrijednosti kompleksa kao cjeline,
zatita i uvanje postojeih vrijednih graevina i
zelenih povrina te komunalne opreme,
dovrenje prostora novom gradnjom i ureenje
otvorenih prostora u funkciji poboljanja osnovne
namjene,
artikulacija novih i modifikacija postojeih
struktura u cilju oblikovanja homogenih zona s
potezima prepoznatljivim u slici grada,
omoguavanje bolje dostupnosti rekonstrukcijom
postojee i gradnjom nove uline mree.
ukoliko nije drugaije odreeno posebnim
pravilima u nastavku, postojee (legalne)
graevine mogu se rekonstruirati (ukljuujui i one
u zonama za koje je propisana izrada UPU-a do
njegovog donoenja), uz maksimalno poveanje
BRP-a pojedine graevine ili sklopa do 10% i uz
potivanje vrijednih tipolokih obiljeja.
Posebna pravila
Zdravstvene djelatnosti (Firule) obvezna izrada
UPU temeljem programa osnovne namjene i
programskih smjernica koje prihvaa Gradsko
poglavarstvo, uz obveznu provedbu urbanistiko
arhitektonskog natjeaja. Pokazatelji za dio obuhvata
zone u kojem je mogua zamjena ili nova gradnja:
minimalno 30% za prometne, pjeake i zelene
povrine,
maksimalni BRPN nove izgradnje 14.000 m2/ha.
Brodogradilite Omoguava se ureenje i nova
gradnja u zoni kao i prenamjena dijela obuhvata u
srodne radne ili uslune djelatnosti ije funkcioniranje
zahtijeva lokaciju na obalnom rubu i koristi
infrastrukturu ove zone. Za zahvate prenamjene, nova
prometna rjeenja (pristupi u zonu i smjetaj vozila u
mirovanju za potrebe sadraja zone) te znaajnije
zahvate rekonstrukcije i dogradnje zone radnim,
uslunim, poslovnim i ugostiteljsko turistikim
sadrajima obvezna je izrada UPU-a u granicama
utvrenim ovim Planom. Omoguava se nova izgradnja
pojedinanih graevina u prostorno, infrastrukturno i
funkcionalno definiranim dijelovima zone (istoni i juni
dio). Visina i intenzitet nove izgradnje u skladu s
okolnom izgradnjom u zoni. Pokazatelji za dio obuhvata
zone u kojem je mogua zamjena ili nova gradnja:
minimalno 30% za prometne i otvorene povrine,
maksimalni BRPN nove izgradnje 8.000 m2/ha.
Institut za jadranske kulture i melioraciju kra (D
6) Omoguava se ureenje zone u funkciji osnovne
namjene. Temeljem ovog Plana omoguava se
Sijeanj 2006.
rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) i nova

izgradnja. Novoizgraene povrine mogu initi do 10%
BRPN postojee izgradnje.
Sportski centar Stobre (R1) ureenje kompleksa
uz mogunost izgradnje prateih poslovnih i
ugostiteljsko
turistikih
sadraja
maksimalne
BRPN=5000 m2 u sklopu tribina nogometnog igralita,
standard smjetaja vozila u mirovanju prema normativu.
Temeljem ovog Plana omoguava se ureenje i
dogradnja sadraja sportskog centra temeljem programa
osnovne namjene te programskih smjernica koje
prihvaa Gradsko poglavarstvo, uz obveznu provedbu
urbanistiko arhitektonskog natjeaja.
Diokom Temeljem ovog Plana omoguava se
rekonstrukcija sklopa kompleks Diokom Brodarica na
nain da se postojee graevine graevinski poveu,
zemljite pod graevinom povea za do 20%, omogui
gradnja podzemne garae odgovarajueg kapaciteta te
gradnja nadgraa visine jedne etae u sredinjem dijelu
sklopa, najvee povrine 40% ukupne tlocrtne povrine
sklopa.
TTTS Propisuje se izrada urbanistikog plana
ureenja za cjelinu zone. Do donoenja UPU-a
omoguava se, temeljem ovog Plana, ureenje i nova
gradnja unutar prostornih cjelina odreenih ulinom
mreom uz uvjet da se idejnim rjeenjem obuhvati
ukupna prostorna cjelina s okolnim prometnicama.
Pokazatelji izgradnje:
minimalna veliina graevne estice 1500 m2,
maksimalni kig graevne estice 0,4,
maksimalna visina graevina 12 m,
minimalna udaljenost graevina od ruba graevne
estice u skladu s uspostavljenom matricom,
potreban broj parkiralinih mjesta obvezno je
rijeiti unutar prostorne cjeline.
Svaka estica mora imati pristup na javno prometnu
povrinu. Omoguava se kroz postupak ishoenja
lokacijske dozvole dogradnja uline mree u zoni, u
skladu s uspostavljenom matricom.
Proirenje groblja Lovrinac Planirano proirenje
groblja ureuje se novim grobnim mjestima i prateim
sadrajima uz hortikulturnu obradu podruja. Obvezna
provedba urbanistiko arhitektonskog natjeaja temeljem
programskih smjernica prihvaenih od strane Gradskog
poglavarstva. Ureenje zatitnog zelenog pojasa prema
rubnim ulicama planirati sa drvoredima unutar obuhvata
zone groblja.
Kampus i Srednja kola, krianje B. Buia i M.
Hrvatske Dovravanje zone temeljem vaeeg UPU-a
i njegovih izmjena i dopuna.U obuhvatu zone izvan
Kampusa omoguava se rekonstrukcija graevina uz
maksimalno poveanje BRP-a pojedine graevine ili
sklopa do 5% i uz potivanje vrijednih tipolokih
obiljeja.
Broj 1 Stranica 43
Sjeveroistoni dio zone kampusa (P18)

gradnja sadraja sveuilinog kampusa (maksimalno 16
nadzemnih etaa) maksimalni BRPN 31000 m2 i javne
garae 200 GM.
prihvaenih od Senata Sveuilita u Splitu i Gradskog
poglavarstva. Obvezna izmjena i dopuna vaeeg UPUa.
Zona HT Mejai Omoguava se ureivanje zone o
dogradnja potrebnih sadraja. Pokazatelji za dio
obuhvata zone u kojem je mogua zamjena ili nova
gradnja:
maksimalni BRPN nove izgradnje 12.000 m2/ha,
maksimalna visina graevina 12 m.
Vrboran - Temeljem ovog Plana omoguava se
ureenje zone i dogradnja novih sadraja u funkciji
osnovne namjene. Do donoenja UPU-a omoguava se
nova izgradnja pojedinanih graevina u prostorno i
infrastrukturno definiranom zapadnom dijelu zone, juno
od postojee skladine graevine. Ukupni maksimalni
BRPN ovih graevina je 10.000 m2. Maksimalna visina
P+4.
HEP Visoka Omoguava se dogradnja kompleksa
poslovnim sadrajima uz slijedee uvjete:
maksimalni kig=0,5 za graevnu esticu,
maksimalna visina graevina usklaena s visinom
postojeih poslovnih graevina u kompleksu,
minimalna udaljenost od ruba estice h/2,
omoguava se gradnja podzemne garae.
Sjeverna luka - Omoguava se ureenje i nova
gradnja u zoni u skladu s uspostavljenom matricom
(ortogonalni raster i uspostavljeni odnosi volumena
postojee izgradnje).
8.4.2.8. Zatita, formiranje, odravanje i njegovanje
parkova
lanak 71.
Opa pravila - parkovi
ureenje, odravanje, njegovanje i zatita parkova
potujui njihova oblikovna, ekoloka, edukativna
i rekreativna obiljeja,
odravanje staza i putova te ureivanje novih, ako
nije u koliziji s postojeom vegetacijom ili ne
mijenja bitno postojeu matricu parternog ureenja
parka,
zamjena i nadopuna postojee parkovne opreme te
postava skulptura i rasvjete,
gradnja graevina koje nadopunjuju higijenskosanitarni standard parka i nadstrenica za
sklanjanje od nevremena (javni zahodi, paviljoni,
manje komunalne graevine i TS, manje pomone
graevine u funkciji koritenja odreenih
povrina), s tim da povrina tih graevina ne moe
biti vea od 100 m2 BRPN/ha parka. Te graevine
Stranica 44 Broj 1
imaju status graevine na javnoj povrini i ne

smiju se graditi na zelenoj povrini prije njenog
dovoenja u funkciju,
onemoguavanje gradnje ispod parkovnih
povrina (osim javnih garanih kapaciteta
planiranih ovim Planom),
kroz izradu urbanistikog plana moe se preispitati
mogunost smjetaja skautskog doma u sklopu
sadraja javnog parka na Turskoj kuli.
8.4.2.9. Umjetna kupalita nasuta, ureivanje i
poumljavanje
lanak 72.
na nasutom dijelu omoguava se odravanje
ljunanog nasipa na obalnoj liniji, ureenje platoa
sadnjom visoke vegetacije, ureenjem pjeakih,
sunalinih
i
rekreacijskih
povrina,
te
postavljanjem tueva i kabina za presvlaenje;
garderoba i sanitarnih vorova,
omoguava se izgradnja prateih ugostiteljskih
(bez smjetajnih) i rekreacijskih sadraja i
montanih (lakih) konstrukcija (sjenila, strehe za
odlaganje opreme, plani rekviziti, konstrukcije u
funkciji sigurnosti) za potrebe vodenih sportova
(osim jet-ski) na lokacijama gdje se ne ometa
osnovna
namjena
(kupanje),
maksimalna
izgraenost prema uvjetima za namjenu povrina
(R2 i R3), maksimalna visina graevina P+N
(maksimalna povrina nadgraa 50% povrine
prizemlja),
omoguava se izgradnja klupskih prostorija
vodenih sportova na plai njan, vezanih za obalni
rub (npr. jedrenje na dasci - svlaionice, spremite
opreme, klupske prostorije, montani ponton) u
okviru zadanih pokazatelja izgraenosti,
ureenje i nova izgradnja se omoguavaju na
temelju UPU-a ije su granice propisane ovim
Planom, kao podloga za izradu UPU-a propisuje se
obveza provedbe urbanistiko arhitektonskog
natjeaja.
8.5.
Nisko konsolidirana podruja
8.5.3.1. Sanacija, ureivanje i urbana obnova

djelomino izgraenih prostora mjeovite
izgradnje
lanak 73.
Opa pravila
revalorizacija podruja gradske periferije s
obiljejima substandardne stambene, preteito
bespravne gradnje,
podizanje standarda podruja urbanom obnovom,
sanacijom,
dogradnjom
i
transformacijom
postojeih naselja kroz rekonstrukciju postojee i
gradnju nove prometne mree, osiguranje
komunalne infrastrukture, te osiguranje prostora za
realizaciju nuno potrebnih javnih prostora i
prateih sadraja koji e poveati urbanitet naselja;
sijeanj 2006.
formiranje ulinih poteza srednjom i visokom

izgradnjom, posebno uz znaajne gradske ulice u
cilju unoenja elemenata urbanistikog reda,
planiranje hortikulturnih rjeenja kojim se
umanjuje negativni utjecaj neplanskih graevina i
sanira slika grada s glavnih prometnica te
umanjuju negativni utjecaji prometa na naselja,
posebno sadnjom drvoreda uz prometnice te
poticanje transformacije ukupne slika naselja kroz
kvalitetniju gradnju i ureenje, posebno javnih
prostora,
rekonstrukcijom,
sanacijom
i
dogradnjom
omoguiti adekvatno funkcioniranje poslovnih
djelatnosti u zonama poslovne namjene, uz
minimiziranje negativnih utjecaja na stambene
sadraje, posebno na prostorima dijelom zauzetim
bespravno izgraenim stambenim graevinama,
graevina i rekonstrukcija postojeih graevina te
ureenje javnih prostora uz izradu UPU-a (u granicama
obuhvata utvrenim ovim Planom):uz slijedee uvjete:
Ppmin=500 m2; kig=0,3, kigP=0,6, E=Po+P+2,
kis=1,5, kisN=0,9, minimalna irina fronte graevne
estice slobodnostojee graevine (uline strane
parcele) min=14 m, minimalna udaljenost
graevine do vijenca), ukoliko se nova (jedna)
graevna parcela formira izmeu dvije izgraene
parcele Ppmin=300 m2 uz kig=0,30, kigP=0,6,
E=Po+P+2, kis=1,20, kisN=0,9, maksimalna
tlocrtna povrina pod nadzemnim dijelom
graevine za slobodnostojee graevine 250 m2,
dozvoljava se izgradnja slobodnostojee graevine
na Ppmin=700 m2, kig=0,30, kigP=0,60, E=Po+P+3,
kis =2,40, kisN=1,2, maksimalna tlocrtna povrina
pod
nadzemnim
dijelom
graevine
za
slobodnostojee graevine 250 m2, minimalna
graevina u ulinom potezu ali ne manja od 4 m, u
neizgraenom dijelu minimalno 5 m,
graevine ukupno 300 m2, kig=0,3, kigP=0,60,
udaljenost graevine od granica parcele V/2 (V je
u zoni M1 istono od TTTS-a, a smjetenoj uz
rijeku rnovnicu, najvea doputena visina
graevine je Po+P+2,
zelenilo,
Sijeanj 2006.
U cilju formiranja poteza kvalitetnije izgradnje uz

vanije ulice (npr. Vukovarska, Kamen sjever)
omoguava se kroz izradu UPU-a (u granicama
obuhvata utvrenim ovim Planom):
izgradnja neizgraenih dijelova kao i zamjena
postojee neuvjetne izgradnje srednjom i visokom
izgradnjom mjeovite namjene visine do 5
nadzemnih etaa od ega maksimalno 4 etae
stambene namjene te uz obvezu javnog prizemlja
(poslovni, ugostiteljsko turistiki ili javni i
drutveni sadraji), maksimalne visine do vijenca
19 m mjereno od mjerodavne kote, obvezna
izvedba ravnog krova (maksimalnog nagiba 8% ili
bavastog krova).
Ppmin=1500 m2; minimalna irina graevne estice
na regulacijskom pravcu 40 m, maksimalna 80 m,
bone granice graevnih estica moraju biti
priblino okomite na regulacijski pravac ulice
(osim ukoliko je susjedna estica formirana kao
graevna estica ili je trasa ulice u krivini),
maksimalni kig=0,30, kigP=0,60, kis=3,50, kisN=1,7,
minimalna udaljenost graevine od granica
susjedne estice V/2 (V je visina graevine do
vijenca), omoguava se formiranje manjih
graevnih estica ukoliko je to nuno zbog
lokalnih
uvjeta
(postojea
izgraenost),
omoguava se izgradnja prislonjenih graevina uz
iste pokazatelje kao i za slobodnostojee
graevine, maksimalna duina pojedinane
graevine ili dvije prislonjene graevine prema
ulici 60 m (projekcija horizontalnog gabarita
karakteristine etae graevine na regulacijski
pravac),
kolni pristup graevnoj estici je potrebno ostvariti
sa sekundarne prometnice, obvezno je planiranje
drvoreda i zelenog pojasa uz kolnik glavne ulice,
udaljenost graevinskog pravca od regulacijskog
pravca ulice 10-20 m.
Posebna pravila poslovna namjena K
graevina te ureenje javnih prostora uz izradu UPU-a u
granicama obuhvata utvrenim ovim Planom:
minimalna graevna estica poslovne namjene
Ppmin=600 m2, maksimalna visina V=10 m (osim
tehnoloki uvjetovanih dijelova graevine),
E=Po+P+2,
Kig=0,3, KigP=0,6, kisN=0,9,
udaljenost od granice graevne estice minimalno
pola visine do vijenca ali ne manje od 4 m,
minimalna udaljenost od javno prometne povrine
5 m, minimalno 20% povrine estice ureeno kao
zelena povrina,
za graevnu esticu poslovne namjene od
Ppmin=1000 m2, maksimalna visina V=12 m (osim
tehnoloki uvjetovanih dijelova graevine),
E=Po+P+3,
Kig=0,4,
KigP=0,6,
kisN=1,6,
udaljenost od granice graevne estice minimalno
pola visine do vijenca ali ne manje od 4 m,
minimalna udaljenost od javno prometne povrine
5 m, minimalno 20% povrine estice ureeno kao
zelena povrina,
Broj 1 Stranica 45
za rubnu izgradnju uz ulice Kralja Drislava, Puta

Supavla, Vukovarsku, Domovinskog rata i
Hercegovaku Ppmin=1500 m2, minimalna irina
fronte estice prema ulici 30 m, graevne estice
formirati to je mogue blie ortogonalnoj matrici,
za potez uz Domovinskog rata i Hercegovake
E=Po+P+4, ostali uvjeti kao iz prethodne alineje,
Posebna pravila poslovna namjena i stanovanje K5
Odgovarajue se primjenjuju urbana pravila za
mjeovitu namjenu M1 i poslovnu namjenu K.
Posebna pravila proizvodna namjena
graevina te ureenje javnih prostora, posebno uline
mree, uz izradu UPU-a u granicama obuhvata
utvrenim ovim Planom:
urbanom transformacijom je potrebno osigurati
primjerene uvjete rada u zonama koje su
namijenjene gospodarstvu, a neureene su i
dijelom infrastrukturno neopremljene; ne doputa
se gradnja stambenih graevina, postojee
graevine mogu se zadrati do prenamjene,
za graevnu esticu poslovne namjene Ppmin=1000
m2, Kig=0,4, KigP=0,6, kisN=1,60, V=15 m (osim
tehnoloki uvjetovanih dijelova graevine ukoliko
to doputaju lokalni uvjeti te sigurnosni i ekoloki
kriteriji), graevine se mogu graditi kao
slobodnostojee ili prislonjene zabatnim zidovima
u kom sluaju se ovi cijelom visinom moraju
izvesti kao protupoarni, E=Po+P+3, udaljenost od
granice graevne estice minimalno pola visine do
vijenca ali ne manje od 4 m, minimalna udaljenost
od javno prometne povrine 5 m, minimalno 20%
povrine estice ureeno kao zelena povrina,
graevna estica mora imati pristup na javnoprometnu povrinu minimalne irine kolnika za
dvosmjerne novoplanirane prometnice 6,0 m,
na rubovima radne zone (na rubnim graevnim
esticama) potrebno je formirati pojas pejzanog i
zatitnog zelenila kao tampon prema susjednoj
izgradnji, posebno zonama namijenjenim preteito
ili djelomino stanovanju.
Omoguava se, kroz propisane urbanistike planove
ureenja, unutar zone gospodarske namjene I (Mejai,
zapadni dio, sjeverno od Teakog puta a istono od
Zbora narodne garde) formiranje zona ili graevnih
estica mjeovite namjene M1 i M2 do maksimalno 20%
obuhvata cijele zone.
T1
Pokazatelji za graevne estice:
maksimalni kig=0,4,
maksimalni kis=3,0,
20% od povrine zelena povrina.
Stranica 46 Broj 1

i lokalnim uvjetima, najvea izgraenost kig=0,40
(nadzemni) i kigP=0,80, maksimalni kisN=1,6,
unutar zone ove namjene omoguava se ureenje
portskih i rekreacijskih te javnih zelenih povrina.
Sredinji dio Pazdigrada uz Lovrinaku ulicu (P19)
gradnja stambeno poslovnih sadraja (maksimalno 6
nadzemnih etaa), maksimalni BRPN 4400 m2.
Put Supavla i Zrinsko Frankopanska (P20)
gradnja poslovno-stambenih sadraja maksimalni BRPN
18000 m2.
natjeaja ireg podruja (ukljuujui potez uz Put
Supavla, Turska kula sa crkvicom sv. Trojice) na temelju
programa i programskih smjernica prihvaenih od
Gradskog poglavarstva. Programom natjeaja i kroz
izradu propisanog UPU-a osigurati sanaciju poteza uz
Put Supavla.
8.5.3.2. Nova regulacija na preteito neizgraenom
prostoru
lanak 74.
Opa pravila
definiranje uline mree i urbane strukture te
potrebne komunalne opreme i mree javnih
sadraja i otvorenih javnih prostora,
novom parcelacijom formirati racionalnu urbanu
matricu,
formiranje ulinih poteza srednjom i gdje je
mogue visokom izgradnjom, posebno uz znaajne
gradske ulice u cilju unoenja elemenata
urbanistikog reda,
urbana obnova kroz uklanjanje i zamjenu
neuvjetnih graevina ije stanje i namjena nisu
adekvatni planiranim namjenama i poloaju u
gradu.
sijeanj 2006.

Omoguava se izgradnja uline mree, komunalno
opremanje i nova izgradnja uz izradu UPU-a u
graevne estice uz glavne gradske ulice (Kralja
Drislava, Zagorski put i dr.) formirati to je
mogue blie ortogonalnoj matrici,
minimalna povrina parcele Ppmin=600 m2;
maksimalni kig=0,25, kigP=0,5, E=Po+P+2,
graevne estice slobodnostojee graevine (uline
strane parcele) min=16 m, minimalna udaljenost
graevine do vijenca), maksimalna tlocrtna
povrina pod nadzemnim dijelom graevine za
slobodnostojee graevine 250 m2,
dozvoljava
se
izgradnja
slobodnostojeih
graevina na Ppmin=800 m2; maksimalni kig=0,3,
kigP=0,5,
E=Po+P+3,
kis=2,00,
kisN=1,2,
V/2 (V je visina graevine do vijenca) ili pola
visine do vijenca graevine,
graevine ukupno 300 m2, kig=0,25, kigP=0,5,
udaljenost graevine od granica parcele V/2 (V je
odnosno regulacijskog pravca 5 m, od susjedne
graevne estice pola visine do vijenca,
zelenilo,
U cilju formiranja ulinih poteza veeg urbaniteta,
posebno uz glavne gradske ulice, omoguava se kroz
izradu UPU-a (u granicama obuhvata utvrenim ovim
Planom) na do 30% za zone M1 (60% za zone M2) od
povrine svih graevnih estica u pojedinoj zoni ove
namjene:
izgradnja novih graevina i zamjena postojee
neuvjetne izgradnje srednjom i visokom
izgradnjom mjeovite namjene visine do 5
nadzemnih etaa te uz obvezu javnog prizemlja
(poslovni, ugostiteljsko turistiki ili javni i
drutveni sadraji), maksimalne visine do vijenca
16m mjereno od mjerodavne kote, obvezna
izvedba ravnog krova (maksimalnog nagiba 8% ili
bavastog krova),
za novu izgradnju visokih slobodnostojeih
graevina Ppmin=1500 m2; kig=0,30, kigP=0,60,
minimalna udaljenost graevine od granica
susjedne estice V/2 (V je visina graevine do
vijenca),
Sijeanj 2006.
kolni pristup graevnoj estici je potrebno ostvariti

sa sekundarne prometnice, obvezno je planiranje
drvoreda i zelenog pojasa uz kolnik glavne ulice,
udaljenost graevnog pravca od regulacijskog
pravca ulice 5-20 m, ovisno o znaaju i profilu
ulice.
Ukoliko se izrauje urbanistiki ili urbanistiko
arhitektonski natjeaj prostorne cjeline utvruju se
slijedei uvjeti ureenja:
minimalno 25% obuhvata za javno prometne
povrine,
minimalno 20% obuhvata za javne zelene,
parkovne i rekreacijske povrine,
maksimalni BRPN (nadzemni) mjeovite, preteito
stambene namjene 10.000 m2/ha zone ove namjene
(bez izgraenih graevnih estica koje se
zadravaju),
Gornji pokazatelji obraunavaju se na ukupnu
povrinu mjeovite, preteito stambene namjene u
obuhvatu natjeaja, ukljuujui i graevne estice
postojeih graevina u obuhvatu koje se uklanjaju.
Potez uz Poljiku sjeverno od kompleksa bolnice
Firule (P21)
gradnja poslovno-stambenih sadraja (obvezni udio
nestambenih sadraja unutar obuhvata 60%) maksimalni
BRPN 32000 m2.
Posebna pravila proizvodna namjena
Omoguava se nova izgradnja te ureenje javnih
prostora, posebno uline mree, uz izradu UPU-a u
novom regulacijom je potrebno osigurati
primjerene uvjete rada u zonama koje su
namijenjene gospodarstvu, ne doputa se gradnja
stambenih graevina, postojee graevine mogu se
zadrati do prenamjene,
za graevnu esticu proizvodne ili poslovne
namjene Ppmin=1000 m2, minimalno 30% ukupne
povrine svih graevnih estica moraju biti estice
vee od 2000 m2, maksimalni kig=0,35, kigP=0,6,
h=15 m (osim tehnoloki uvjetovanih dijelova
graevine ukoliko to doputaju lokalni uvjeti te
sigurnosni i ekoloki kriteriji), graevine se mogu
graditi kao slobodnostojee ili prislonjene
zabatnim zidovima u kom sluaju se ovi cijelom
visinom moraju izvesti kao protupoarni,
E=Po+P+3, udaljenost od granice graevne estice
minimalno pola visine do vijenca ali ne manje od 5
m, minimalna udaljenost od javno prometne
povrine 5 m, minimalno 20% povrine estice
ureeno kao zelena povrina,
graevna estica mora imati pristup na javnoprometnu povrinu, minimalna irina kolnika
Broj 1 Stranica 47
dvosmjerne prometnice s koje se neposredno

pristupa na graevnu esticu je 6,0 m,
smjetaj vozila u mirovanju u pravilu se osigurava
na graevnoj estici u skladu s normativima,
na rubovima radne zone (na rubnim graevnim
esticama) potrebno je formirati pojas pejzanog i
zatitnog zelenila kao tampon prema susjednoj
izgradnji, posebno zonama namijenjenim preteito
ili djelomino stanovanju,
kod rekonstrukcije i zamjene graevina se mogu
zadrati postojei pokazatelji izgraenosti ako su
vei od gore propisanih ukoliko to doputaju
lokalni uvjeti te sigurnosni i ekoloki standardi.
minimalno 30% obuhvata za prometne, pjeake i
zelene povrine,
minimalna povrina graevne estice poslovne
namjene je 1500 m2
maksimalna nadzemno izgraena povrina 3000
m2/ha,
maksimalni BRPN (nadzemni) nove izgradnje
12000 m2/ha (bez izgraenih graevnih estica
koje se zadravaju), odnosno maksimalno 36000
m3/ha (primjenjuje se stroi kriterij,
u detaljnijem planiranju posebno je potrebno voditi
rauna o stvaranju slike naselja kroz oblikovanje
koridora glavnih prometnica, posebno Ulica kralja
Stjepana Drislava i Vukovarske ulice planiranjem
izgradnje kvalitetnih ulinih poteza i poteza
urbanog zelenila, udaljenost graevnog pravca od
regulacijskog pravca ulice kralja Stjepana
Drislava i Vukovarske 10 20 m.
povrinu poslovne namjene u obuhvatu UPU-a,
ukljuujui i graevne estice postojeih graevina u
obuhvatu koje se uklanjaju.
Do donoenja UPU-a omoguava se, temeljem ovog
Plana, ureenje i nova gradnja unutar prostornih cjelina
odreenih ulinom mreom. Pokazatelji izgradnje:
minimalna veliina graevne estice 1500 m2,
maksimalni kig graevne estice 0,4,
maksimalna visina graevina 15 m,
minimalna udaljenost graevina od ruba graevne
estice u skladu s uspostavljenom matricom, ne
manje od h/2,
potreban broj parkiralinih mjesta obvezno je
rijeiti unutar prostorne cjeline,
minimalno 20% povrine estice rijeiti kao zelenu
povrinu,
svaka estica mora imati pristup na javno
prometnu povrinu ija je minimalna irina kolnika
6,5 m.
Posebno je potrebno voditi rauna o stvaranju slike
naselja kroz oblikovanje kvalitetnih ulinih poteza i
poteza urbanog zelenila (obvezni drvored), udaljenost
graevnog pravca od regulacijskog pravca ulice Kralja
Stjepana Drislava i Vukovarske 10 20 m.
Stranica 48 Broj 1
Omoguava se kroz postupak ishoenja lokacijske

dozvole dogradnja uline mree u zoni, u skladu s
uspostavljenom matricom.
Posebna pravila ugostiteljsko turistika T1
- zona Trstenik
minimalno 20% obuhvata za zelene i parkovne i
dodatnih 20% za rekreacijske povrine,
9.000 m2/ha (bez izgraenih graevnih estica koje
se zadravaju),
Omoguava se oblikovanje prostornog akcenta
visoke graevine - na junom zavretku snane urbane
osi Sveuiline ulice (zona Trstenik), u okviru gornjih
pokazatelja izgraenosti. Za obuhvat propisanog UPU-a
zone Trstenik obvezna je provedba urbanistiko
arhitektonskog natjeaja za koji e programske
smjernice utvrditi Gradsko poglavarstvo temeljem ovog
Plana.
- zona Oriac
minimalno 20% obuhvata za zelene i parkovne i
dodatnih 20% za rekreacijske povrine,
maksimalna nadzemno izgraena povrina pod
graevinama 2.000 m2/ha,
5.000 m2/ha (bez izgraenih graevnih estica koje
se zadravaju),
sijeanj 2006.

unutar zone ove namjene omoguava se ureenje
portskih i rekreacijskih te javnih zelenih povrina.
8.5.3.3. Djelomino izgraeni prostori - postojea
regulacija na temelju usvojenih planova
lanak 75.
Opa pravila
izgradnja uline mree i urbane strukture te
potrebne komunalne opreme i mree javnih
sadraja i otvorenih javnih prostora,
urbana obnova kroz uklanjanje i zamjenu
neuvjetnih graevina ije stanje i namjena nisu
adekvatni planiranim namjenama i poloaju u
gradu.

povrinu ugostiteljsko turistike namjene u obuhvatu
UPU-a, ukljuujui i graevne estice postojeih
graevina u obuhvatu koje se uklanjaju.

Zona njan djelomino realizirana izgradnjom
gradskih blokova. Koncept izgradnje naselja ugroen je
bespravnom izgradnjom. Buduim planiranjem i
izgradnjom maksimalno respektirati izvorno rjeenje
kroz okrupnjavanje parcela i formiranje ulinih poteza.
Maksimalna izgraenost zone 12000 m2 BRPN/ha.
Zona Lazarica djelomino realizirana stambenoposlovnom izgradnjom. Omoguava se izmjena vaeeg
detaljnijeg plana na nain da se omogui manje
arhitektonsko preoblikovanje graevina uz zadravanje
brutto razvijene povrine graevina.
Zona ugostiteljsko turistike namjene T1 sjeverno od

gradskog projekta Duilovo se koristi za rjeavanje
parkiralinih ili garanih kapaciteta u funkciji hotela.
Zona ugostiteljsko turistike namjene T1 zapadno od
auto kampa u Stobreu - pokazatelji za graevne estice:
maksimalni kig=0,4,
maksimalni kis=3,0,
20% estice zelena povrina.

minimalno 25% povrine za estice javno
prometnih i zelenih povrina,
maksimalni BRPN nove izgradnje 7.500 m2/ha
(bez izgraenih graevnih estica koje se
zadravaju)
obvezni udio sadraja ugostiteljske i turistike
namjene je 10% ukupnog BRPN (nadzemnog)
zone za ove sadraje.

vijenca graevine,
Posebna pravila ugostiteljsko turistika T1

primarno osigurati izgradnju sadraja i ureenje
povrina za javno prometne, zelene, rekreacijske i
parkiraline povrine,
maksimalni kig graevne estice ugostiteljsko
turistike namjene 0,3,
maksimalni kig graevne estice ugostiteljsko
turistike namjene kis= 1,5,
u oblikovanju graevina voditi rauna o vizualnoj
eksponiranosti i potrebi sanacije naruenog
urbanog prostora.
Sijeanj 2006.
Za graevinsku esticu hotelskog kompleksa hotela

Split utvruju se slijedei maksimalni pokazatelji:
kig=0,4
kis=3,0
kisN=1,5.
Posebna pravila - poslovna namjena rasadnici K4
Maksimalna povrina pod graevinama do 15%
zone. Maksimalna visina graevina Po+P+3.
vijenca graevine,
8.5.3.4. Zatitne i vrijedne pejzane povrine
lanak 76.
Opa pravila
uvanje vrijedne prirodne ili kulturne batine i
prirodnog krajobraza uz sudjelovanje nadlenih
slubi, zabrana izgradnje (osim uz posebne uvjete i
suglasnost nadlene slube zatite) i postupno
uklanjanje postojeih bespravnih graevina
(posebno onih vizualno eksponiranih), koje bitno
naruavaju integritet zatienog objekta i znaajne
vizure iji je zatieni objekt dio (pogledi s glavnih
gradskih prometnica),;
planiranje hortikulturnog rjeenja kojim se
umanjuje negativni utjecaj neplanskih graevina i
sanira slika grada s glavnih prometnica, posebno
sadnjom drvoreda uz prometnice;
Posebna pravila
Prostori: Kamen, Kila
omoguava
se
privremeno
poljoprivredno
koritenje kroz postavljanje plastenika i staklenika
na minimalnoj udaljenosti od 20 m od
regulacijskog pravca gradskih ulica; maksimalna
visina plastenika ili staklenika 3 m do vijenca,
minimalne udaljenosti od ruba parcele jednaka
visini do vijenca,
ne doputa se poljoprivredna proizvodnja na
otvorenom za potrebe ljudske prehrane na
Broj 1 Stranica 49
udaljenosti od 40 m od ruba kolnikog traka

glavnih gradski i gradskih ulica odnosno 20 m za
ostale prometnice.
Prostor: rnovnica
odravanje i zatita kultiviranog krajobraza
(tradicionalno obraivani povrtnjaci, vonjaci i
oranice) uz zadravanje postojee parcelacije, bez
nove izgradnje i proirivanja i asfaltiranja
postojeih putova.
Prostor: Oriac
omoguava se, na temelju obveznog UPU-a u
granicama obuhvata utvrenim ovim Planom,
pored uvanja, unapreenja i odravanja prirodnog
krajobraza, ureenje staza i vidikovaca te izgradnja
do 3 ugostiteljske graevine bez smjetaja
(restoran, konoba i sl.) maksimalne povrine 100
m2 BRP svaki.
8.5.3.5. Vrijedne pejzane povrine s rekreacijskim
ili turistikim sadrajima
lanak 77.
Posebna pravila rekreacijska namjena R2
Omoguava se ureenje ovih prostora uz izradu
UPU-a u granicama obuhvata utvrenim ovim Planom:
omoguava se na prostoru rnovnikog blata
realizacija rekreacijskih i sportskih sadraja na
otvorenom uz zadravanje minimalno 50%
prirodnog terena,
omoguava se izgradnja manjih prateih graevina
koje slue osnovnoj rekreacijskoj djelatnosti
(sanitarije, garderobe i manji ugostiteljski sadraji)
do 50 m2 BRP/ha ureene sportsko rekreacijske
povrine; ove pratee graevine se mogu graditi
istovremeno ili nakon ureenja otvorenih
rekreacijskih sadraja; ne dozvoljava se izgradnja
graevina u pojasu 100 m od zapadnog ruba rijeke
rnovnice,
uz zapadnu obalu rijeke rnovnice planirati etnicu
(lungo fiume) i biciklistiku stazu uz izgradnju
pjeakog nadvonjaka preko postojee ceste D 8,
potrebe smjetaja vozila u mirovanju rijeiti u
pojasu 50 m istono od ceste za TTTS.
Posebna pravila ureeno zelenilo Z3
Omoguava se rekonstrukcija postojeih i izgradnja
manjih prateih graevina (ugostiteljski sadraji bez
smjetaja i rekreacijski sadraji) do ukupno 300 m2 po
hektaru ureene zelene povrine, maksimalne visine P,
uz ouvanje visoke vegetacije i krajobraznih odlika
terena.
Posebna pravila ugostiteljsko turistika namjena
T3
Omoguava se ureenje ovih prostora uz izradu
UPU-a u granicama obuhvata utvrenim ovim Planom:
ureenje prostora kampa Stobre u funkciji auto
kampa (smjetaj atora ili autonomnih vozila za
boravak) uz pratee i rekreacijske sadraje;
obvezno je maksimalno potivanje postojeeg
zelenila;
Stranica 50 Broj 1
omoguava se rekonstrukcija, zamjena ili izgradnja

graevina u funkciji auto kampa (sanitarije,
recepcija, ugostiteljski sadraji, trgovina) do 400
m2 BRP/ha ureene povrine auto kampa; ove
pratee graevine se mogu graditi istovremeno ili
nakon ureenja prostora za kampiranje,
8.6.
Gradski projekti
lanak 78.
Gradski projekti su zahvati veeg mjerila koji

zadovoljavaju jedan ili vie slijedeih kriterija:
urbani zahvati na posebno vrijednim podrujima
grada,
urbani zahvati koji su namjenom od posebnog
interesa za grad,
urbani zahvati koji znaajno doprinose slici i
doivljaju grada,
urbani zahvati kompleksne sanacije, obnove i
reurbanizacije.
Gradski projekti se temelje na etiri osnovna
principa:
integralnost,
jer
pretpostavlja
cjelovito
sagledavanje potreba i mogunosti grada i posebno
dijela grada u kojem se realizira i na taj nain
nadilazi fragmentarnost detaljnih planova,
provedivost i prezentabilnost, jer planira i
koordinira intervencije koje se provode u
definiranom vremenskom razdoblju i na nain koji
kroz razradu i vizualnu prezentaciju dodatno
motivira urbane aktere i privlai investitore
partnere,
fleksibilnost i odrivost, jer putem procjene
utjecaja intervencije ocjenjuje njezinu odrivost u
odnosu na ukupni urbani kontekst, i ve u fazi
programiranja utvruje vrste i nepromjenjive
elemente, te one elemente koji se mogu mijenjati u
fazama razrade i pregovaranja ili nakon dodatnih
analiza,
participacija svih urbanih aktera, transparentna
procedura i usuglaavanje javnog i privatnog
interesa (javno-privatno partnerstvo).
Kao temeljni kriteriji realizacije gradskih projekata
utvruju se:
zatita javnog interesa i potivanje opih ciljeva
razvoja Grada, koji se iskazuju kroz GUP i Osnove
gospodarskog razvitka Grada Splita,
fleksibilnost programa kao pretpostavka za
pregovaranje javnog i privatnog sektora,
visok stupanj javnosti i demokratske kontrole
procedure u svim fazama realizacije (sudjelovanje
strunih udruga, neprofitnog sektora i ukupne
urbane javnosti).
Obzirom da nije mogue unaprijed egzaktno ocijeniti
investicijsku privlanost pojedinog gradskog projekta,
potrebno je osigurati odreeni stupanj fleksibilnosti u
definiranju sadraja projekta. Istovremeno treba
definirati stabilne elemente projekta od kojih se ne moe
sijeanj 2006.
odstupiti i koji su rezultat sagledavanja irih javnih

interesa i usklaivanja sa ukupnim ciljevima razvoja
grada. Fleksibilni elementi programa gradskih projekata
se razrauju kroz procedure pregovaranja izmeu
gradske uprave i zainteresiranih partnera (investitora).
Za razliku od elemenata programa gradskog projekta
koji zahtijevaju odreenu fleksibilnost, nuno je detaljno
definirati sve elemente procedure pregovaranja,
usuglaavanja programa izgradnje i drugih uvjeta javnoprivatnog partnerstva. Ova procedura mora osigurati
ravnopravnost potencijalnih partnera te jamiti
dostupnost informacija, javnost rada i puno sudjelovanje
svih urbanih aktera (nevladine udruge, strukovne
organizacije, mjesna samouprava i zainteresirani
graani).
GUP utvruje programe i osnovne smjernice za svaki
pojedini gradski projekt kao podlogu za daljnji postupak
koji ukljuuje:
promoviranje stratekih gradskih projekata (city
marketing),
pregovori
izmeu
predstavnika
Grada,
potencijalnih investitora i strunih slubi i
institucija
te
postizanje
javno-privatnih
partnerstava oko usuglaenog programa izgradnje,
javni urbanistiki ili urbanistiko-arhitektonski
natjeaj (osim gradskih projekata Draevac i
Karepovac) prema usuglaenom programu
izgradnje,
izrada UPU temeljem natjeajnog rjeenja.
lanak 79.
8.6.1. Gradska luka zapadna obala
ureenje zapadne obale gradske luke u funkciji
turizma (hotelski smjetajni, trgovaki, poslovni,
ugostiteljski i kulturni sadraji) kroz izgradnju
novih i prenamjenu postojeih graevina,
rekonstrukcija hotela Marjan u postojeim
gabaritima uz mogunost 15% poveanja BRPN-a
bez poveanja postojee maksimalne katnosti i to
na temelju GUP-a, a prije provoenja propisane
procedure Gradskog projekta,
rekonstrukcija ili zamjena ostalih graevina u
obuhvatu u postojeim gabaritima ili prema donjim
pokazateljima,
rekonstrukcija obalne linije za potrebe prometa
(dva kolnika traka i parkiranje),
zatiuje se namjena i funkcija uzobalne etnice
(lungomare) te se titi njen kontinuitet, garantira se
pravo etaa na izravni vizualni kontakt s morskom
obalnom linijom kao i nesmetani pogled na
akvatorij luke te povijesnu jezgru,
ne doputaju se intervencije u akvatorij radi
formiranja novih javnih obalnih povrina za
potrebe pomorskog prometa (charter, izletnike
linije, ...) i pristana za megajahte, niti jaruanje
pliaka od povijesnog mandraa Matejuke do
Sustipana bez posebnih uvjeta nadlene slube
zatite,
unutar obuhvata od cca 5,0 ha omoguava se nova
izgradnja do maksimalno 60.000 m2 BRPN
Sijeanj 2006.
(ukljuujui postojee graevine koje je mogue

rekonstruirati ili zamijeniti), ukupno cca 600 soba
visoke i vie kategorije, javni garani kapaciteti
200 mjesta,
mogue ogranienje gornjih kapaciteta je smjetaj
vozila u mirovanju,
Gradska luka se rjeava u prvoj fazi na razini
anketnog urbanistikog natjeaja kao cjelina pri
emu e se sagledati i mogunost povezivanja
istone i zapadne obale. U drugoj fazi na razini
urbanistiko arhitektonskog natjeaja za gradski
projekt Gradska luka zapadna obala e se ispitati
i mogunost faksimilske obnove zgrade biveg
Gusarevog doma i njene nove namjene.
lanak 80.
8.6.2. Gradska luka istona obala
ureenje istone obale primarno u funkciji
pomorsko putnikog prometa i veze na ostale
vidove prometa (autobusni i eljezniki terminal,
parkiralini i garani prostori), i realizacija novog
cestovnog pristupa
izgradnja
gradskog
programa
sadraja
namijenjenog kulturnim, kongresnim, trgovakim,
turistiko-ugostiteljskim i zabavnim funkcijama,
intervencije u prostoru Dalmacijavina i glavnog
lukobrana - program novih lukih sadraja i ljetnih
vezova,
odravanje Katalinia briga kao prostora
krajobrazne vrijednosti ukljuujui spomen
svjetionik Pomorac. Postojee legalne graevine
mogu se rekonstruirati bez izmjene gabarita i
mijenjati namjenu primjerenu karakteru zone,
omoguava se rekonstrukcija i prenamjena
graevine MUP-a (bivi istrani zatvor) u hotel uz
zadravanje postojeeg nadzemnog volumena bez
poveanja visine, na temelju ovog Plana a prije
provoenja propisane procedure za ovaj gradski
projekt,
unutar obuhvata od cca 17,5 ha omoguava se
nova izgradnja do maksimalno 130.000 m2 BRPN
(sklop polifunkcionalnih gradskih dvorana kongresni centar, trgovina i usluge, javni garani
kapaciteti 1000 mjesta),
Gradska luka se rjeava u prvoj fazi na razini
anketnog urbanistikog natjeaja kao cjelina pri
emu e se sagledati i mogunost povezivanja
istone i zapadne obale, a u drugoj fazi na razini
urbanistiko arhitektonskog natjeaja za gradski
projekt Gradska luka istona obala.
lanak 81.
8.6.3. Gradski projekt Poljud
sanacija devastiranog obalnog prostora, ureenje
(korekcija) obalne crte uz sudjelovanje nadlene
slube zatite kulturne batine i izrade studije
utjecaja na okoli te analizu mogunosti koritenja
ljekovitog blata,
nova izgradnja primarno sportskih i rekreacijskih
Broj 1 Stranica 51
sadraja (ureivanje tri postojea travnata terena,

izgradnja garae na mjestu parkiralita te dva
terena s umjetnom travom na krovu, teniski centar
s otvorenim i zatvorenim igralitima, prostori
veslakog kluba, bejzbol i ragbi igralita, otvoreni
bazen),
zona sportskih klubova, ugostiteljskih i zabavnih
sadraja na proirenom lukobranu,
sportske luke (postojeih cca 400 i novih do 600
vezova) s prateim uslugama i
mogue koritenja dijela kapaciteta za potrebe
sajmova,kulturnu, javnu i drutvenu namjenu.
lanak 82.
8.6.4. Gradski projekt Stari Hajdukov plac
parterno ureenje terena u funkciji javne parkovne
povrine minimalno 25% obuhvata. Novi park
rjeava se na nain da se osigura nesmetana vizura
i potez zelenila Vidovia park Stari Hajdukov
plac Park uma Marjan i uz obveznu sadnju
drvoreda uz Matoevu ulicu,
mogunost izgradnje prvenstveno u rubnim
dijelovima zone uz ouvanje vizure na Marjan i
cjeline ireg prostora koji ukljuuje i Park
Emanuela Vidovia. Rekonstrukcija prostora uz
Plinarsku ulicu baletni studio, mala scena,
koncertni prostor, poteza uz Zrinsko-Frankopansku
u sklopu ukupnog parkovnog rjeenja zone, poteza
uz Nazorovu za smjetaj portske dvorane O
Marjan,
prometnim rjeenjem zone organizirati pristupe
garanim kapacitetima i nove postaje javnog
gradskog prijevoza,
podzemna garaa (ispod igralita i Kragieve
poljane), u sklopu ponude javnih gradskih garaa,
te za potrebe nove izgradnje, javni garani
kapaciteti 400 mjesta, mogua gradnja ispod
rekreacijskih povrina,
izgradnja novih javnih i drutvenih, posebno
kulturnih sadraja (muzej sporta), trnice te
smjetajnih kapaciteta u sklopu turistike ponude,
unutar obuhvata gradskog od cca 6,0 ha
omoguava se nova izgradnja do maksimalno
10.000 m2 BRPN.
lanak 83.
8.6.5. Gradski projekt Brodarica
zona primarno portske i rekreacijske te poslovne
namjene
portski kompleks u funkciji amaterskog i
profesionalnog porta stadion s maksimalno
15000 gledatelja s prateim sadrajima (sportske
dvorane i pomoni prostori),
podzemna parking garaa u funkciji kompleksa, te
u funkciji sustava javnih gradskih garaa
mogui trgovaki, uredski i smjetajni kapaciteti u
sklopu portske i turistike ponude
nova izgradnja do maksimalno 55.000 m2 BRPN.
Stranica 52 Broj 1
lanak 84.
8.6.6.
Gradski projekt Kopilica
zona a
Obuhvat zone cca 68,7 ha uz mogue ureenje
(korekcije) obalne linije u funkciji nove gradske rive,
lukog podruja i gospodarske zone.
zona lukih, gospodarskih (proizvodnih, poslovnih,
uslunih sadraja), javnih i drutvenih, kulturnih,
ugostiteljsko turistikih, sportskih i rekreacijskih
sadraja,
minimalno 40% obuhvata za javne prometne,
pjeake i zelene povrine,
graevinama 3.000 m2/ha obuhvata,
12.000 m2/ha obuhvata (bez izgraenih graevnih
estica koje se zadravaju), odnosno maksimalno
nadzemno 42.000 m3/ha (potrebno je zadovoljiti
obadva kriterija).
zona b
Obuhvat zone cca 21,3 ha.
zona prometnih funkcija i prateih poslovnih,
uslunih i ugostiteljsko turistikih sadraja,
glavni eljezniki kolodvor i stajalita javne
gradske eljeznice, potanski centar,
sekundarni eljezniki kolosijeci u funkciji
opskrbe i povezivanja radnih zona i teretnog
prometa,
glavni autobusni kolodvor (meugradski i
meumjesni promet),
podzemne parking garae u funkciji prometnih,
javnih i poslovnih namjena,
kapaciteti nove izgradnje maksimalno 160.000 m2
nadzemni BRPN.
zona c
Obuhvat zone cca 12,0 ha.
zona
gospodarskih
(poslovnih,
uslunih,
trgovakih sadraja), javnih i drutvenih,
ugostiteljsko turistikih i sportskih i rekreacijskih
sadraja i stambenih sadraja (maksimalni udio
stambenih sadraja do 10% nadzemnog BRP-a),
minimalno 30% obuhvata za javne prometne,
pjeake i zelene povrine,
minimalna povrina graevne estice je 1500 m2,
graevinama 3.000 m2/ha obuhvata,
14.000 m2/ha obuhvata (bez izgraenih graevnih
estica koje se zadravaju).
Programom za javni urbanistiko-arhitektonski
natjeaj treba predvidjeti anketno ispitivanje mogunosti
rjeavanja nove prometne mree cjelovite zone s
povezivanjem sjeverne strane poluotoka s Katelima
mostom.
sijeanj 2006.
lanak 85.
8.6.7. Gradski projekt Duilovo
zona primarno turistikih, sportskih i rekreacijskih
sadraja,
ureenje
nasutog
platoa
i
izgradnja
turistikih,javnih, poslovnih i uslunih sadraja s
oblikovanjem nove gradske rive,
izgradnja marine s 400 vezova i sportski centar
(jedrenje),
ureenje gornjeg platoa - teniski centar, smjetajni
kapaciteti,
unutar obuhvata od cca 24,0 ha (bez dananjeg
kompleksa hotela Zagreb) omoguava se nova
(ukljuujui zamjenu neuvjetnih postojeih
graevina),
omoguava se rekonstrukcija i prenamjena
dananjeg kompleksa hotela Zagreb uz poveanje
BRPN do maksimalno 10%, na temelju ovog Plana
a prije provoenja propisane procedure za ovaj
gradski projekt,
uzdu obale (na nasutom platou) je obvezno
planirati javnu obalnu etnicu i javni prostor nove
Rive kao dio kontinuirane duobalne etnice
junom obalom poluotoka,
u obuhvatu se vri rekonstrukcija i dogradnja
ureaja za proiavanje otpadnih voda Duilovo.
lanak 86.
8.6.8. Gradski projekt Karepovac
sanacija gradskog deponija, selekcija, obrada i
odnoenje materijala deponija,
programiranje prostora kao dugoronog gradskog
resursa vlasniki definiranog (dananje odlagalite)
i prometno opremljenog,
ureenje i izgradnja mjeovita namjena (nakon
planskog razdoblja, ukljuujui buduu moguu
prenamjenu junog dijela (zatitno i pejzano
zelenilo).
lanak 87.
8.6.9. Gradski projekt Meje
kulturni i znanstveni sadraji od znaaja za Grad,
upaniju i Dravu, te izuzetno javne i drutvene
sadraje koji slue susjednom stanovanju,
unutar obuhvata od cca 2,5 ha omoguava se nova
(ukljuujui zamjenu postojeih graevina).
lanak 88.
8.6.10. Gradski projekt Draevac
prenamjena prostora u kompleks preteito
poslovnih, javnih i drutvenih sadraja,
zadravanje, uz mogunost rekonstrukcije,
postojeeg vjerskog objekta,
iskljuuje se mogunost stambene izgradnje,
Sijeanj 2006.

nova izgradnja do maksimalno ukupno 135.000 m2
BRPN (ukljuujui postojee graevine).
Broj 1 Stranica 53
osiguranjem ravnotee
i
sklada
izmeu
urbaniziranih dijelova grada i njihova prirodnog
okruenja (obala, more, ume, kultivirani
krajobraz).
lanak 89.
8.6.11. Gradski projekt Sportski centar istok
portski i rekreacijski sadraji u funkciji
amaterskog i profesionalnog porta, pratei
ugostiteljsko turistiki, poslovni (ukljuivo
sajamski programi), javni i drutveni sadraji,
nova izgradnja do maksimalno 80.000 m2 BRPN.
9.
MJERE OUVANJA I ZATITE

KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH
VRIJEDNOSTI I KULTURNO POVIJESNIH
CJELINA
lanak 90.
Mjere ouvanja i zatite krajobraznih i prirodnih

vrijednosti i kulturno - povijesnih cjelina propisani su
zakonom i drugim propisima te ovim odredbama. Mjere
ouvanja i zatite kulturno povijesnih cjelina sadrane
su i u Konzervatorskoj podlozi Prostornog i Generalnog
urbanistikog plana Grada Splita, Ministarstvo kulture,
Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel
u Splitu to je prilog Generalnog urbanistikog plana
Splita.
Sukladno
najnovijim
dostignuima
zatite
spomenika, a posebno onih registriranih na UNESCOvoj listi Svjetske batine u kojoj je povijesna jezgra
Grada Splita izraditi e se Strateki plan i Plan
upravljanja kojim e se urediti upravljanje resursima
zatienog kulturnog dobra s Liste svjetske batine.
lanak 91.
Mjere ouvanja i zatite krajobraznih i
prirodnih vrijednosti
U Generalnom planu odreen je nain zatite,
ureivanja i koritenja Park ume Marjan i spomenika
parkovne arhitekture (Strossmayerov park) na temelju
Zakona o zatiti prirode i drugih podzakonskih akata i
dokumenata zatite prirode.
A Dijelovi prirode zatieni na temelju Zakona o
zatiti prirode
B Dijelovi prirode koji se predlau za zatitu na
temelju Zakona o zatiti prirode
C Dijelovi prirode koji se tite mjerama
Generalnog plana
Prirodna krajobrazna makrocjelina na podruju grada

osigurava se uvanjem prostornih cjelina:
Park uma Marjan:
odreivanjem namjene i koritenja prostora
sukladno vrijednosti i karakteru zatite;
ouvanjem karakteristine konfiguracije poluotoka
i istaknutih reljefnih toaka s kvalitetnim
vizurama;
ouvanjem neizgraenih povrina, te strukture i
primjerenog mjerila izgraenog okolia;
zatitom osobito vrijednih prirodnih prostora i
kulturno- povijesnih graevina.
More i morska obala:
ouvanjem vrijednosti morske obale i neizgraenih
dijelova obale sukladno namjeni i koritenju
prostora;
ouvanjem specifinih krajobraznih vrijednosti
obale (prirodna obala, pokosi i sl.);
ureenjem dijelova obale za razliite sadraje uz
ouvanje mora i podmorja.
Dolina rnovnice:
odreivanjem namjene i koritenja prostora
sukladno vrijednosti i karakteru zatite;
ouvanjem temeljnih krajobraznih obiljeja kao
prostora bioloke raznolikosti;
ouvanjem kvalitete podzemnih voda racionalnim
planiranjem povrina.
Vei parkovi, zatitne zelene povrine:
ouvanjem temeljnih krajobraznih
prostora.
obiljeja
9.1.
Krajobrazne cjeline i prirodne vrijednosti uvat e se

i tititi osobito:
njegovanjem specifinosti prostornih cjelina
krajobraznih mikroprostora i karakteristinih slika
prostora uvjetovanih prirodnim obiljejima i
kulturno povijesnim nasljeem;
ouvanjem i obnovom kulturnih i estetskih
vrijednosti krajobraza;
zatitom podruja prirodnih biotopa;
Mjere ouvanja, zatite i ureivanja javnih zelenih

povrina, zatitnih zelenih povrina i drugih
neizgraenih povrina odreene su i urbanim pravilima
ovih odredbi.
A Dijelovi prirode zatieni na temelju Zakona o
zatiti prirode:
1. Park uma Marjan, 1964. godine Rjeenjem o
utvrivanju poluotoka Marjan sa Sustipanom utvrena
zatita u kategoriji rezervata prirodnog predjela (parkuma) a 1988. godine izmjenom Rjeenja o utvrivanju
poluotoka Marjan sa Sustipanom u kategoriji rezervata
prirodnog predjela (park-uma) izmijenjene su granice i
utvrena zatita u kategoriji park ume u veliini od
oko 307 ha. Svi zahvati na Marjanu moraju biti u skladu
s Gospodarskom osnovom Park ume Marjan.
Posebne uvjete zatite prirode u postupku izdavanja
lokacijske dozvole za graenje i izvoenje radova i
zahvata na podruju Park ume Marjan utvruje upravno
tijelo nadleno za poslove zatite prirode na temelju
Prostornog plana podruja posebnih obiljeja Park ume
Marjan koji donosi upanijska skuptina, te planova
Stranica 54 Broj 1
gospodarenja i upravljanja, kao i pravilnika o

unutarnjem redu koje donosi nadlena javna ustanova za
upravljanje Park umom Marjan.
Temeljem ovog Plana utvruje se mogunost
izvoenja zahvata u prostoru koji se odnose na izgradnju
infrastrukturnih objekata uz obvezu izbjegavanja ili
svoenja na najmanju mjeru oteenja prirode. Tijekom
izvoenja zahvata nositelj zahvata je duan djelovati
tako da u najmanjoj mjeri oteuje prirodu te da po
zavretku zahvata uspostavi ili priblii stanje u prirodi
onom stanju koje je bilo prije zahvata.
B Dijelovi prirode koji se predlau za zatitu na
temelju Zakona o zatiti prirode:
1. Znaajni krajobraz dio podruja toka rijeke
rnovnice
2. Spomenik parkovne arhitekture, Strossmayerov
park
3. U kategoriji spomenika prirode predlau se
(botaniki) rijetki i lokacijom znaajni primjerci biljnog
svijeta: Hajdukova murva, koela na Ujevievoj
poljani, esmina uz Dvornikove dvore i tri hrasta na
Kamenu.
C Dijelovi prirode
Generalnog plana:
koji
se
tite
mjerama
Krajolici
Obala mora du cijelog priobalja od Katalinia
brijega do Stobrea (sa stijenama, flinim padinama,
klifovima i pojasom umica i vegetacije iznad morskih
padina), podruje uz Dioklecijanov akvedukt, Vrboran,
prirodne udoline na istonom dijelu Splitskog poluotoka
(juno od Kile i Kamena, juno od Karepovca). Dio
podruja Kamena, Kile, Kitoera, Vidovac, greben krug
izmeu Duilova i Stobrea te podruje uz rijeku
rnovnicu treba trajno zatititi od bilo kakve gradnje
radi ouvanja prirodne i krajobrazne posebnosti i
privlanosti. To su ujedno toke i potezi znaajnije
vrijednosti za panoramsku sliku i ambijent grada.
Zelene povrine u Gajevoj ulici i etalitu Bavice
(bulevar) uva se radi osobitih vrijednosti u gradskom
ambijentu.
Javni parkovi
Generalnim planom su odreene javne zelene
povrine te zatitno zelenilo i pejzane povrine.
Znaajnije povrine gradskih parkova obuhvaaju:
Tursku kulu, Sustipan (spomen park), Zvonac,
Katalinia brig, pinut, park E. Vidovia, staro
Hajdukovo igralite, Bol, Gripe (istono i juno od
tvrave), Lazarica, Hetzeov perivoj, Bavice, Split 3
(Trstenik), Mertojak, Pujanke, ine (osnovna kola),
Stobre.
Perivoji i vrtovi parkovna arhitektura (tite se
prema ICOMOS IFLA povelji):
1. Perivoj Oceanografskog instituta na Marjanu
2. Perivoj Ville Dalmacije na Marjanu
3. Perivoj Galerije Metrovi i perivoj
Metovievog kateleta na Marjanu
4. Perivoj vile obitelji Feri na Mejama
sijeanj 2006.
5. Perivoj vile obitelji Tresi Pavii na Mejama

6. Botaniki vrt na Marjanu
7. Arboretum umarske kole
8. Perivoj Arheolokog muzeja
9. Perivoj kue u Zrinsko Frankopanskoj ulici
broj 20
10. Perivoj zgrade obitelji Poli (iza samostana i
crkve Gospe od Zdravlja)
11. Perivoj u Bihakoj ulici
12. Perivoj vile obitelji Toni
13. Perivoji (zgrada) u Rijekoj ulici
14. Perivoji (zgrada) u Istarskoj ulici
15. Perivoji (zgrada) u Zagrebakoj ulici
16. Vrt samostana Klarisa u Zvonimirovoj ulici
17. Perivoji u Bukovevoj, Hektorovievoj ulici,
ulici Put Firula i Metrovievom etalitu (predstavljau
sretan spoj graevine i perivoja u skladu sa tokom
3.1.3. Povelje ICOMOS IFLA)
18. Perivoj bolnice Firule
19. Stabla u kampu Stobre
Drvoredi u ulicama tite se kao povijesno zelenilo u
gradu:
Pored povijesne i kulturne vrijednosti ovi drvoredi
imaju i znaajnu pejsanu vrijednost i dominantne su
odrednice urbanog krajobraza:
1. Palme drvored na Obali
2. Kotele u Poljikoj ulici
3. Kotele u Spinievoj ulici
4. Kotele u Osjekoj ulici
5. Kotele na Obali kneza Domagoja
6. Kotele u ul. Vl. Nazora
7. Platane u Zagrebakoj ulici
8. Platane na Preradovievom etalitu
9. Platane u Gupevoj ulici
10. esmine u Vukovarskoj ulici
11. esmine na Metrovievom etalitu
12. Pinjole u Matoevoj ulici
13. Pinjole u ulici Matice Hrvatske
14. empresi u okviru vile Dalmacija na
Metrovievom etalitu
15. empresi na groblju Lovrinac
16. empresi u okviru perivoja uz bolnicu Firule
17. Kesteni i borovi u Gundulievoj ulici
18. Borovi u Katelanskoj ulici
19. Sofore u Katelanskoj ulici
20. Sofore u Matoevoj ulici
Svi ostali drvoredi u gradu se tite bez obzira na
starost i vrstu zbog svog znaaja.
Pojedinana stabla spomenici prirode (posebna po
starosti, veliini ili rijetkosti):
Generalni planom se ukazuje na potrebu daljnje
obrade vanijih stabala u cilju izrade Registar stabala,
kao i zelenih povrina a radi provoenja planiranih mjera
zatite. Uz pojedinana stabla koja se navode,
Generalnim planom se tite i ostala stabla koja se u
Registru stabala pokau kao vrijedna. Tako se tite
stabla iji promjer debla na prsnoj visini iznosi 60 cm i
vie bez obzira na vrstu i lokaciju (javna ili privatna
povrina). Pojedinana stabla obuhvaaju:
1. empresi na Marjanu (Tudora i Giromette)
Sijeanj 2006.
2. Jela Abies pinsapo u vrtu kue Ban, sada

Ivanievi, Metrovi. etalite
3. Brijestovi
Ulmus
campestris
na
Metrovievom etalitu
4. Bajam u ul. A. Cesarca, na raskriju s
Njegoevom
5. uplja pelegrinka u Milievoj ulici, Veli Varo
6. Sofora kod crkvice u Spinutu
7. Kotela na Kragia poljani
8. Kotele u Milievoj i Senjskoj ulici
9. Cedar na krianju Matoeve i Katelanske
10. Cedar u Teslinoj kod Mornara
11. Novoposaena murva kod stadiona u Poljudu
12. Platane kod starog Hajdukovog placa
13. Kotela u Varou Radmilovieva ul.
14. Akacija (Acacia dealbata) kod crkvice Sv.
Nikole u Varou
15. Kotela na Cankarjevoj poljani
16. Brijest na parkiralitu u Ujevievoj ulici
17. Magnolija u dvoritu kue u Kavanjinovoj ulici
18. Platana, roga i tisa kod Zlatnih vrata
Dioklecijanove palae
19. Pitospori na Matejuki
20. Platane nasuprot glavne pote u ulici Kralja
Tomislava
21. Ginko u Strossmayerovom perivoju
22. Platane na glavnoj gradskoj trnici
23. Roga na rivi, nasuprot gradske trnice
24. Pojedinane stablaice u Radunici
25. Magina (Arbutus) u Ulici kralja Zvonimira
26. Judi u Zvonimirovoj ulici ispred Koteksovog
nebodera
27. Pojedinani primjerci platana i empresa na
etalitu Bavice i Preradovievom etalitu (sadnja oko
1960. godine)
28. Paulonije u ulici Sv. Petra starog 46
29. esmine ispred Dvornikovih dvora
30. Bor u ulici Brae Kaliterna na Bavicama
31. Lipe u Vikoj ulici
32. Jela Abies pinsapo u krugu bolnice Firule
33. Kotela u iril Metodovoj ulici
34. Maslina u Gundulievoj ul. na krianju s ul.
Domovinskog rata
35. empres na krianju Ulice Domovinskog rata i
Mauranievog etalita nasuprot Pravnog fakulteta
(ispred bive vjenaone)
36. Magnolija u Ulici Domovinskog rata (dvorite trg zgrade bive opine, odnosno upanije),
37. Cedar u Tolstojevoj ulici
38. Bajam u Vukovarskoj ulici
39. Hrastovi lunjaci etiri stabla na krianju
Vukovarske i Vinkovake
40. Hrast medunac tri stabla Vinkovaka ulica
kod benzinske postaje
41. Cedrovi u Partaevoj i Kukuljevievoj ulici
42. Judi dva stabla u Hercegovakoj ulici broj 30
43. Katalpa u Hercegovakoj ulici broj 34
44. esmine u Hercegovakoj ulici broj 32 - 40
45. Arizonski empresi u Ulici Gradianskih
hrvata broj 24 26
46. Horizontalni empres kod djejeg vrtia na
Blatinama
Broj 1 Stranica 55
47. Kotela na krianju Poljike ulice i Ulice Bruna

Buia
48. Jela-Abijes pinsapo na Metrovievom etalitu
(dvor kue Ivanievi, ex. Ban)
49. empresi i borovi oko upne crkve u Stobreu
Predlae se i zatita kapara na Branimirovoj obali.
Generalnim planom se osigurava zatita vrijednih
stabala od bilo kojeg oblika devastacije. Nove graevine
ili parkiralita treba planirati tako da se ne moraju
naruavati prostori zelenila ili rue stabla, nego ih treba
smjestiti na nain da se osigura opstanak parka ili
stabala.
U propisanim detaljnijim planovima za zone
mjeovite i ugostiteljsko turistike namjene, obvezno za
neizgraena podruja te za djelomino izgraena
podruja gdje je to mogue, treba planirati nove javne
zelene povrine i parkove i oblikovati ih u skladu s
osobitostima prostora, opremati prema potrebama
stanovnika naselja, te osigurati 5,0 m2 ovih povrina po
stanovniku. Broj stanovnika se odreuje po normativu
40 m2 BRP-a (nadzemne planirane stambene i turistike
namjene) po stanovniku ili postelji unutar obuhvata
detaljnijeg plana.
U javnim zelenim povrinama i parkovima iz
prethodnog stavka mogue je ureivati djeja igralita,
staze i odmorita. Pored toga mogue je graditi manje
prizemne javne graevine, paviljone, sanitarne vorove,
fontane, postavljati spomen obiljeja tako da njihova
ukupna povrina ne prelazi 5% ukupne javne zelene
povrine i parka. Parkovi s pripadajuim graevinama i
opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okviru
cjelovitog ureenja javne zelene i parkovne povrine.
Za sve nove zahvate na podruju grada obvezno je za
nadzemno neizgraeni dio graevne estice, kao dio
hortikulturnog rjeenja, planirati minimalno 1 stablo/200
m2 neizgraenog dijela estice. Na svim otvorenim
parkiralinim povrinama obvezno je planirati
minimalno 1 stablo na 4 parkiralinih mjesta. U svim
novo planiranim ulicama u neizgraenim dijelovima
graevinskog podrujima i u izgraenim gdje god to
lokalni uvjeti omoguuju, obvezno je planirati barem
jednostrani drvored. Pod stablom se podrazumijeva
tradicionalno prihvaena i lokalno dobro adaptirana vrsta
oekivane visine cca 10 m. Kod realizacije
hortikulturnog rjeenja minimalna visina stabala kod
sadnje je 3 m. Hortikulturna rjeenja su dio ureenja
graevne estice i obvezno ih je prikazati u idejnom
rjeenju za lokacijsku dozvolu odnosno glavnom
projektu a njihova realizacija je uvjet za izdavanje
uporabne dozvole.
Potrebno je unaprijediti kvalitetu blokovskog zelenila
u stambenim i drugim dijelovima grada. Uz odluku o
odravanju kunih perivoja potrebno je osigurati
provedbu zakona kojima se titi zelenilo i priroda.
Stranica 56 Broj 1
9.2.
Mjere ouvanja i zatite kulturno

povijesnih cjelina i graevina
lanak 92.
Mjere ouvanja i zatite kulturno povijesnih cjelina

i graevina propisane su zakonom, drugim propisima i
ovim odredbama to se temelje na detaljnoj evidenciji
sadranoj u Konzervatorskoj podlozi koja ini sastavni
dio Generalnog plana.
U Generalnom planu odreen je nain zatite i
ouvanja kulturno povijesnih cjelina provedbom mjera
zatite za odreeno kulturno dobro:
1. Povijesne graditeljske cjeline: Urbana cjelina
grada Splita (zona A, zona B i zona E/K), poluurbana
cjelina Stobrea i ruralna cjelina Kamen
2. Podruja arheoloke batine
3. Pojedinana kulturna dobra
lanak 93.
9.2.1. Povijesne graditeljske cjeline
Povijesne graditeljske cjeline ukljuuju urbanu
cjelinu grada Splita, poluurbanu cjelinu Stobrea i
ruralnu cjelinu Kamen.
Na podruje povijesne graditeljske cjeline odnose se
odredbe Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara.
Graditeljski sklopovi i pojedinana kulturna dobra
koja se nalaze na podruju povijesne graditeljske cjeline
tite se mjerama odreenim za tu cjelinu i mjerama
zatite propisanim za pojedinano kulturno dobro.
Za podruja povijesne graditeljske cjeline propisana
je obveza izrada detaljnijih planova kojim e se, uz
ostale mjere zatite i ureenja prostora, odrediti inventarizirati posebno vrijedni prostori i graevine i
tititi kao pojedinana kulturna dobra na tim podrujima.
Urbana cjelina grada Splita
Urbana cjelina grada Splita zonirana je prema
stupnju vrijednosti i ouvanosti povijesne strukture, te je
odreen sustav zatite:
Zona A
Zona A obuhvaa prostor grada koji je definiran
gradnjom baroknih bedema u 17. stoljeu. Dananje
granice navedenog podruja, iskazane anagrafskim
oznakama, pruaju se sljedeim pravcima: poetak
Trumbieve obale do krianje iste s Tomievom ulicom,
ulicom Ban Mladenova do spoja sa ulicom Bana J.
Jelaia i dalje do Matoia ulice do njenog spoja s
Teutinom ulicom. Potom istom prema istoku do njenog
spoja sa Sinjskom ulicom i dalje do spoja sa
Zagrebakom ulicom. Potom istom do spoja s ulicom
Kralja Zvonimira, jugoistonim rubom Poljane kneza
Trpimira do Obale Lazareta.
Zoni A odgovara reim potpune konzervatorske
zatite povijesne urbane strukture, pejsanih obiljeja te
pojedinanih graevina, unutar koje je potrebno ouvati
sva bitna obiljeja prostorne i graevne strukture,
odreene
topografijom,
povijesnom
graevnom
supstancom, te raznolikou namjena i sadraja.
sijeanj 2006.
Mjere zatite i odredbe za provedbu:

sanacija i odravanje u povijesnom kontinuitetu
ouvane urbane matrice, mjerila i slike naselja,
povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih
objekata i poteza, te postojee i ouvane povijesne
parcelacije,
sanacija i odravanje svake zgrade koja je sauvala
izvorna graditeljska obiljeja,
restauracija svake zgrade koja je neprimjerenim
zahvatima veim dijelom ili potpuno izgubila
obiljeja posebno vrijednog kulturnog dobra,
odravanje i ureenje neizgraenih povrina i
pripadajue urbane opreme, vodei rauna o
njezinim autentinim elementima, kao to su javna
rasvjeta, hortikulturna rjeenja, ureivanje parcela,
te predvrtova,
sprjeavanje nadogradnje ili dogradnje pojedinih
zgrada ili pak neprimjerenih adaptacija kojima se
bitno mijenja izvorna arhitektonska zamisao,
ouvanje karakteristinih rjeenja krovova i
sprjeavanje
bitnih
promjena
gabarita
i
oblikovanja, budui da su dio autentinog
arhitektonskog rjeenja i mjerodavni kao peta
fasada u karakteristinoj slici naselja,
principom
postupnosti
treba
omoguiti
odgovarajuu
rekonstrukciju
i
ukidanje
degradirajuih elemenata i sadraja,
nije doputena ugradnja graditeljskih elemenata i
opreme koja nije u skladu s autentinim
elementima gradnje,
za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i
prethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu
kulturnih dobara, bez obzira na postojanje ili ne
postojanje rjeenja o registraciji ili preventivnoj
zatiti pojedinanog kulturnog dobra.
S obzirom na iznimnu spomeniku vrijednost zone A
grada Splita u nacionalnim i meunarodnim okvirima, a
sukladno obveznom naputku Ministarstva kulture o
sadraju konzervatorskih podloga za planove prostornog
ureenja odreuju se manja podruja unutar zone A za
koje je obvezna izrada konzervatorske studije. Izrada
konzervatorskih studija mogua je na dijelovima
predloenih zona ili na prostoru vie povezanih zona.
Nadleni Konzervatorski odjel moe odrediti izradu
konzervatorske studije kao metode zatite nepokretnog
kulturnog dobra i na prostorima koji u ovoj podlozi nisu
izriito navedeni kao podruja obvezne izrade
konzervatorskih studija.
Podruja unutar zone A za koje je obvezna izrada
konzervatorske studije:
1. RIVA - prostor od istonih proelja palae
Bajamonti (Dekovi) i franjevakog samostana Sv.
Frane na zapade do istonog ruba Poljane kneza
Trpimira ukljuujui prostor nekadanjih Lazareta,
Luke kapetanije i Mletakog mula. Prostor koji je u
recentnoj prolosti doivio vee promjene: nasipanja
obale, izgradnje proelja najue jezgre grada prema
moru, te posebice velika bombardiranja 1943. i 1944.
godine kada je bitno promijenjena urbanistika situacija
istonog ruba predmetnog prostora. Studija treba
Sijeanj 2006.
analizirati povijesni razvoj prostora, postojee stanje i

dati smjernice njegovog ureenja.
2. KRIPTOPORTIK - prostor koji je u recentnoj
prolosti doivio vee promjene prvenstveno sa sjeverne,
unutranje ali i s june, vanjske strane. Studija treba
3. TRIKLINIJ - prostor koji je u recentnoj
prolosti doivio velike promjene nestankom urbanog
tkiva prostora, a zadravanjem oskudnih elemenata
polazinog tkiva palae. Studija treba analizirati
povijesni razvoj prostora, postojee stanje i dati
smjernice njegovog ureenja.
4. ARHIAKONOVA - prostor juno od
katedrale sloenog i iznimno bogatog prostornog
sadraja. Studija treba analizirati povijesni razvoj
prostora, postojee stanje i dati smjernice njegovog
ureenja.
5. STARI PAZAR - prostor koji se sastoji od tri
osnovna elementa: otvorenog pazara na jugu,
dominikanskog samostana u sreditu i nedovrenog
bloka na sjeveru. Posebnu teinu cjelini prostora daje
Hrvojeva ulica koja tee uz same istone zidine
Dioklecijanove palae. Takoer je na istonom dijelu
prostor presjeen nadsvoenim usjekom pruge,
elementom urbane mree koji nije povezan urbanim
tkivom. Studija treba analizirati povijesni razvoj
ureenja.
6. SREBRNA VRATA I POLJANA KRALJICE
JELENE - istona polovica decumanusa palae s nizom
nerijeenih prostornih problema posebice na junoj
polovini. Slino mnogim tokama prostora nekadanje
Dioklecijanove palae, osnovni problem ovog prostora
je reducirano urbano tkivo. Studija treba analizirati
povijesni razvoj prostora, postojee stanje i dati
smjernice njegovog ureenja.
7. CARRARINA POLJANA - poljana koja je
nastala tijekom 19. i 20. stoljea ruenjem zgrada.
Osnovni problem prostora su nedefinirana proelja
poljane. Studija treba analizirati povijesni razvoj
ureenja.
8. PROSTOR
IZMEU
NEKADANJEG
SAMOSTANA
SV.
EUFEMIJE,
KORTINE
BASTIONA I SJEVERNOG ZIDA PALAE - prostor
koji je tijekom 19. i ranog 20. stoljea doivio zavidnu
urbanizaciju. Preostali su problemi hortikulturnog
ureenja, prezentacije arheolokih nalaza, problem
ureenja sjevernog zida palae i ureenja zapadnog
proelja kue na istonom rubu predmetnog prostora to
treba biti odreeno konzervatorskom studijom.
9. ZGRADA GALERIJE UMJETNINA I
BASTION CORNARO - prostor jedinog ouvanog
baroknog bastiona. Ureenje bastiona i njegov odnos
prema vrijednoj neostilskoj zgradi Galerije umjetnina
treba biti rijeen konzervatorskom studijom.
10. DOMINISOVA - poljana na istonom poetku
ulice nastala reduciranjem urbanog tkiva. Studija treba
Broj 1 Stranica 57
11. ILIRSKE AKADEMIJE - ruevni prostor

zapadno od Vestibula. Studija treba analizirati povijesni
razvoj prostora, postojee stanje i dati smjernice
njegovog ureenja.
12. RODRIGINA-MAJSTORA JURJA - ruevni
prostor na sjeverozapadnom dijelu bloka. Studija treba
13. RODRIGINA-BOSANSKA - ruevan ili posve
zaputen prostor. Studija treba analizirati povijesni
razvoj prostora, postojee stanje i dati smjernice
njegovog ureenja.
14. PISTURA - povijesno sloen prostor, osobit po
dodiru srednjevjekovnih i renesansnih struktura sa
neostilskom i modernom arhitekturom. Studija treba
15. PROSTOR SAMOSTANA SV. MARIJE DE
TAURELLO - prostor iznimno sloenog nasljea.
Studija treba analizirati povijesni razvoj prostora,
postojee stanje i dati smjernice njegovog ureenja.
16. RIBARNICA
I
MARMONTOVE
KONJUNICE - prostor ija je povijesna struktura
izmijenjena bombardiranjem 1944. godine. Studija treba
Zona B
Zona B obuhvaa prostor grada Splita koji je grad
dostigao u razdoblju od pred kraj 17. stoljea do sredine
20. stoljea. Protee se zapadnim rubom splitskog
poluotoka do granice na istoku koja s juga tee od uvale
Zenta, potom Spinievom do ulice Lazarica, prema
zapadu do njenog spoja s Katelanovom ulicom. Od
navedenog spoja prua se kraom zranom crtom do
junog poetka Pupaieve ulice. Nastavlja se
Pupaievom prema sjeveru do spoja s Palmotievom, a
potom istom do njenog krianja s Barakovievom
ulicom. Od navedenog krianja prua se dalje prema
spoju Barakovieve i ulice Matice hrvatske, a potom
prema zapadu do spoja ulice Matice hrvatske i Ulice
slobode. Nastavlja se Ulicom slobode do krianja s
Vukovarskom, potom Vukovarskom prema istoku, a
potom uz zgradu Vodoprivrede zranom crtom do
Savske ulice. Nastavlja se prema sjeveru Savskom
ulicom do njenog spoja sa Ulicom Slobode do spoja s
Mauranievim etalitem te dalje prema zapadu do
poetka ulice Hrvatskih iseljenika. Potom se nastavlja
spomenutom ulicom do zapadnog proelja zgrade Put
Plokita 21, potom uz istono proelje zgrade Put Plokita
23A, zatim uz zgradu Hrvatskih iseljenika 26, ponovno
na ulicu Hrvatskih iseljenika. Nastavlja se dalje prema
jugozapadu do zgrade Hrvatskih iseljenika 15 i
Transke 36 uz ija se istona proelja crta spaja s
Transkom ulicom i nastavlja se do njenog spoja s
Ulicom slobode, potom istom prema istoku do njenog
spoja sa Smiljanievom ulicom. Nastavlja se do spoja
Smiljanieve i Transke, te se Transkom nastavlja
prema jugu do spoja s Ulicom Slobode. Potom se istom
nastavlja do krianja s Ulicom domovinskog rata, do
zgrade Lika 2, te kraom zranom crtom do Like
ulice, odakle se nastavlja do njenog spoja sa
Stranica 58 Broj 1
Sukoianskom do spoja sa sa Starevievom kojom ide

do zapadnog proelja zgrade Trg hrvatske bratske
zajednice 5, kada se crta zatite sputa prema jugu do
Lovretske ulice. Istom se nastavlja do njenog krianja sa
Starevievom, a potom Starevievom do ulice Table i
dalje prema istoku do spoja sa Zrinsko-Frankopanskom
kojom se nastavlja do sjevernih proelja zgrada Ulica
hrvatske mornarice 32, 30 i 28. Dalje ide do sjevernog
proelja zgrade Sutroiin put 1, te potom nastavlja
prema jugu do spoja s Ulicom hrvatske mornarice, te
istom prema istoku do krianja s ulicom Put Glaviina
kojom prema sjeveru do kraja ulice. Potom prema
zapadu do junih proelja zgrada Sutrojiin put 7b, 5 i 3
do jugoistonog ugla zgrade Zrinsko-Frankopanska 56.
Potom se granica zone B nastavlja pruati prema
jugozapadu uz zapadno proelje zgrade ZrinskoFrankopanska 40, te se od zapadnog proelja sredinjeg
krila navedene zgrade nastavlja prema zapadu do
Zrinsko-Frankopanske ulice. Istom se nastavlja prema
sjeveru uz sjeverno proelje sklopova Bazena na Poljudu
i franjevakog samostana i dolazi do ulice Poljudsko
etalite do Sportske luice Poljud.
Zoni B odgovara reim zatite osnovnih elemenata
povijesne urbane strukture i pejsanih vrijednosti, te
pojedinih skupina i pojedinanih povijesnih graevina,
unutar koje je potrebno ouvati sva bitna obiljeja i
strukture.
Mjere zatite i odredbe za provedbu:
zahvati na pojedinanim kulturnim dobrima
unutar zone B definirani su mjerama zatite i odredbama
za provedbu pojedinanih kulturnih dobara
graevine ili graevni sklopovi unutar zone B
koji nisu zatieni kao pojedinano kulturno dobro
zatiuju se kroz mjere koritenja i ureenja prostora
odreenim i urbanim pravilima ovih odredbi. Koritenje
i ureenje prostora temelji se na slijedeim mjerama
zatite:
svi zahvati na tim objektima moraju biti u cilju
ouvanja i obnove osobitosti cjeline zone kao
kulturnog dobra,
mogui su zahvati rekonstrukcije i prenamjene uz
obnovu ouvane izvorne graevne supstance, u
cilju uspostave i obnove karakteristinih
ambijentalnih vrijednosti prostora, mjerila i
tipologije, a koje doprinose poveanju kvalitete
same graevine, ulinog poteza,
uklanjanje graevine, odnosno zamjenska gradnja
mogua je iskljuivo na temelju prethodne detaljne
analize i valorizacije,
u sluaju zamjenske gradnje, kao i kod
rekonstrukcije postojeih zgrada, svi elementi
relevantni za odreivanje zahvata u prostoru
oblik i veliina graevinske parcele, namjera,
veliina i oblikovanje graevine te njezin smjetaj
na parceli, ureenje parcele, nain prikljuenja
parcele i objekta na javno-prometnu povrinu i
komunalnu infrastrukturu moraju se podrediti
ogranienjima i obvezama koje proizlaze iz
urbanistikih i arhitektonskih specifinosti
pojedine lokacije,
sijeanj 2006.
potpuna zatita unutar zone B odnosi se na

ouvanje fizionomije, gabarita izgradnje, urbanih
interijera i sl., uz mogunost nunog
prilagoavanja postojee supstance suvremenim
potrebama,
za gradnju ulinih objekata, te za ureivanje
gradskih
trgova
preporua
se
provedba
urbanistiko-arhitektonskog
natjeaja
kojem
trebaju prethoditi konzervatorska studija.
Zona E/K
Zona ekspozicije i kontakta prema zonama B i A
obuhvaa prostor irenja grada Splita do sredine
ezdesetih godina dvadesetog stoljea. Zona E/K
nastavlja se sa zapada na graninu crtu zone B, a s istoka
zahvaa cijelu irinu poluotoka po slijedeoj graninoj
crti: od uvale Trstenik prema sjeveru po Spinievoj
ulici do krianja s Ulicom Ivana pl. Zajca, te istom
ulicom o krianja s Ulicom Brune Buia, tom ulicom do
krianja s Velebitskom ulicom, potom istom ulicom do
krianja sa Solinskom ulicom do broja 25 i odatle
zranom linijom do mora u uvali Duje.
Zona E/K se zatiuje kroz mjere koritenja i
ureenja prostora odreene Generalnim planom i drugim
detaljnijim planovima. Zatita elemenata osnovne
strukture naselja provodi se ouvanjem karaktera gradnje
i pojedinanih ouvanih primjera graevne supstance,
zatite prirodnih i kulturno povijesnih vrijednosti,
ouvanje kompozicijskih vrijednosti naselja, zatita
vizura, panorama, urbanih slika i obrisa te drugih
vrijednosti krajolika.
Poluurbana i ruralna cjelina
Poluurbana cjelina Stobrea jest ui prostor naselja
na poluotoku Stobrea a ruralnu cjelina Kamen ini
manji dio naselja. Poluurbana i ruralna cjelina se definira
kao zona djelomine zatite (B). To su prostori znatnih
devastacija graditeljskog nasljea pa se u cilju zatite
cjelina propisuju slijedee mjere zatite i ouvanja
kulturnih dobara:
uvjetima ureenja i koritenja prostora potrebno je
u najveoj moguoj mjeri zadrati i revitalizirati
matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u
neizgraenim
dijelovima
jezgre
realizirati
interpolacijama
na
naelima
tipoloke
rekonstrukcije. Pod tipolokom rekonstrukcijom
podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom
organizacijom prostora, komunikacijom s javnim
povrinama, gabaritima i namjenom usklaena s
postojeim okolnim povijesnim objektima, ne
naruavajui siluetu i osnovne vizure te
komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre,
posebno je potrebno ouvati odnos izgraenog
dijela povijesnih poluurbanih i ruralnih jezgri s
neposrednim agrarnim okoliem i poljoprivrednim
povrinama unutar povijesnih jezgri,
ne preporuuje se izmjena strukture i tipologije
postojeih
objekata
radi
funkcionalnog
povezivanja u vee prostorne sklopove koje bi
mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta
pojedinih graevina. Zatita slike naselja, njegove
matrice i karakteristinog mjerila,
Sijeanj 2006.
zatita reljefa i specifinih osobina pripadajueg

krajobraza,
ureivanje svih vanjskih ploha objekata unutar
povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina mora se
temeljiti na koritenju iskljuivo lokalnih
arhitektonskih izraza i graevinskih materijala,
odravanje karakteristine topografske forme i
prostorne organizacije naselja,
ouvanje prostornih detalja unutar naselja,
sprjeavanje unoenja stranih oblikovnih i
graevinskih elemenata i njegovanje tradicijskog
naina oblikovanja i graenja.
Za upravljanje graditeljskim nasljeem u povijesnim
jezgrama poluurbanih i ruralnih naselja preporua se
osnivanje specijaliziranih ustanova, zaklada i fondacija
koje se financiraju temeljem propisa o zatiti kulturnih
doba.
9.2.2.
Podruje arheoloke batine

lanak 94.
Podruje arheoloke batine su zone i podruja

arheolokih nalaza koji upuuju na vei broj lokaliteta,
odnosno podruja koja su pretpovijesti, antici ili
srednjem vijeku bila intenzivno naseljena.
Takva podruja su: priobalna zona od od njana do
Stobrea, ukljuujui poluurbanu cjelinu Stobrea sa
sreditem na uzvisini Oriac. ira zona Ravnih njiva i
Mostina, odnosno prostor uz nadzemne dijelove
akvedukta koji je bio intenzivno naseljen ve u antici.
iri prostor ruralne cjeline Kamen s prostorom Blato uz
rijeku rnovnicu te podruje Rokalovo sa sreditem na
lokalitetu Libovac (Grad Solin).
Prigodom graevinskih radova koji zadiru u kulturne
slojeve pod zemljom i na arheolokim lokalitetima koji
su oznaeni kao arheoloka podruja na kartografskim
prikazima Generalnog plana (broj prikaza), obvezan je
arheoloki nadzor iskopa, a izvoa radova je duan
prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadleno za
zatitu kulturnih dobara.
Na podrujima na kojima se Generalnim planom
predvia izgradnja graevina unutar arheolokih zona,
obvezuje se nositelj zahvata da osigura arheoloko
rekognosticiranje i sondiranje prostora prije poetka bilo
kakvih radova, te sukladno rezultatima rekognosticiranja
osigura i zatitna arheoloka istraivanja. U sluaju
prezentacije arheolokih nalaza in situ potrebno je
izraditi detaljniji plan koji e definirati odnose izmeu
prezentiranih nalaza i predviene izgradnje.
Arheoloka nalazita koja su zatiena kao
pojedinana kulturna dobra, to je tabelarno i
kartografski iskazano u Konzervatorskoj podlozi, tite se
kao pojedinana kulturna dobra. Radovi na samom
lokalitetu ili u njegovoj neposrednoj blizini trebaju imati
posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlene slube za
Mjerama zatite arheoloke batine posebna se
panja posveuje trasi antikog akvedukta i ostacima
centurijacije salonitanskog agera. Trasa antikog
Broj 1 Stranica 59
akvedukta i pravci pruanja antike centurijacije

prikazani su na kartografskim prikazima plana.
Za planom predvienu gradnju uz podzemnu trasu
antikog akvedukta propisuje se obveza ishoenja
posebnih uvjeta i prethodne suglasnosti na idejno
rjeenje za ishoenje lokacijske dozvole, odnosno sustav
mjera zatite za detaljnije planove. Ista obveza vrijedi za
bilo koju gradnju koja se vri na udaljenosti od najmanje
20 metara od podzemne trase akvedukta. Za prostore uz
dijelove nadzemne trase antikog akvedukta (MostineBilice i Ravne njive) obvezna je izrada detaljnijih
planova.
Trase ulica, gdje je to mogue, treba postavljati tako
da koriste trasu antike centurijacije prostora. Planiranju
pojedinih dijelova ulica ili sustava ulica u detaljnijim
planovima, treba prethoditi arheoloko rekognosticiranje
i sondiranje utvrenog ili pretpostavljenog pravca
pruanja antike centurijacije, te sukladno rezultatima
odreivanje mjera zatite antike centurijacije.
Linije ostataka antike centurijacije na splitskim
gradskim predjelima su: istok-zapad 1) Bavice-PojianFirule-Blatine-krape-Smrdeac-Visoka/MertojakDragovode-Lovrinac; Uvala njan-Pazdigrad; Veli
Varo-Manu-Plokite/Lokve-Suidar-Kocunar-PujankeMejai; Lora-Supaval-Kopilica-Duje-Dujmovaa sjeverjug 2) pinut; Lora-Sutrojica-Skalice-Dobri-Grad;
Glaviine-Sukoian-Manu-Luac-Bavice;
KmanPlokite-Lokve-Blatine; Duje-Kopilica-Kocunar-SuidarLokve-krape-Trstenik;
Duje-Brda-Ravne
njivePujanke-Smrdeac-Kriine;
NeslanovacVisoka/Dragovode-Mertojak-njan; Bilice-SmokovikMejai.
Linija antike centurijacije sauvana je na dananjim
gradskim predjelima Bavice-Pojian-Firule-BlatineSmrdeac-Trstenik (ulice Gupeva-Lazarica-Poljika) u
duini od cca 700 m, zatim na predjelima Lokve-Plokite
(dananja Vukovarska ulica) u duini od cca 200 m i na
predjelima pinut-Lovret (dananje ulice Teslina i
Lovretska) u duini od cca 550 m. Vertikalna linija
antike centurijacije sauvana je na dananjim gradskim
predjelima
Firule-Blatine-Gripe-Plokite
(ulice
Dubrovaka i Spinieva), u duini od cca 800 m, zatim
na predjelima Lora-Sutrojica-Skalice-Dobri (ZrinskoFrankopanska ulica) u duini od cca 700 m.
Pretpostavljena linija antike centurijacije prolazi
slijedeim gradskim predjelima: 1) Bavice-PojianBlatine-krape-Smrdeac-Visoka/Mertojak-DragovodeLovrinac, 2) njan-Pazdigrad, 3) Veli Varo-ManuPlokite/Lokve-Suidar-Kocunar-Pujanke-Mejai, 4) BolKman-Kocunar/Ravne
njive-Neslanovac-SmokovikBilice i 5) Lora-Supaval-Kopilica-Duje-Dujmovaa.
Pretpostavljena linija antike centurijacije prolazi
slijedeim gradskim predjelima: 1) pinut, 2) LoraSutrojica-Skalice-Dobri-Grad, 3) Glaviine-SukoianManu-Luac-Bavice, 4) Kman-Plokite-Lokve-Blatine,
5)
Duje-Kopilica-Kocunar-Suidar-Lokve-krapeTrstenik, 6) Duje-Brda-Ravne njive-Pujanke-SmrdeacKriine, 7) Neslanovac-Visoka/Dragovode-Mertojaknjan, 7) Neslanovac-Visoka/Dragovode-Mertojaknjan, 8) Bilice-Smokovik, Mejai-Pazdigrad.
Stranica 60 Broj 1
9.2.3.
Pojedinana kulturna dobra

lanak 95.
Zatitom pojedinanih kulturnih dobara obuhvaeni

su registrirani ili preventivno zatienim, graevinski
sklopovi, utvrde, fortifikacije, stambene graevine, vile,
graevine javne namjene, kole, hoteli, terme i sl., crkve,
kapele, groblja i grobne graevine gospodarske i
industrijske graevine i arheoloki lokaliteti. Popis
registriranih i preventivno zatienih kulturnih dobara
tabelarno je i kartografski prikazan u Konzervatorskoj
podlozi.
Rad na izradi popisa registriranih i preventivno
zatienih kulturnih dobara trajan je proces. Kulturna
dobra koja tijekom vremena budu upisana u popis
registriranih i preventivno zatienih kulturnih dobara, a
sada se ne nalaze u istom popisu, takoer se obuhvaaju
propisanim mjerama za pojedinana kulturna dobra. Sve
promjene u popisu registriranih i preventivno zatienih
kulturnih dobara nadlena sluba zatite kulturnih
dobara dostavit e nadlenim gradskim i upanijskim
tijelima.
Radnje koje bi mogle prouzroiti promjene na
nepokretnom kulturnom dobru, promjene namjene
zatienog kulturnog dobra, kao i promjene u zatienom
okoliu kulturnog dobra, mogu se poduzimati samo uz
posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlenog tijela za
Nisu doputene radnje koje bi mogle naruiti
integritet nepokretnog kulturnog dobra.
Zatitu treba provoditi cjelovito to podrazumijeva
istodobnu zatitu same graevine i svih elemenata
pripadajueg prostora, odnosno parcele, u pravilu uz
ouvanje izvorne namjene i sadraja u zatienim
graevinama i pripadajuim parcelama.
Za sanaciju i provoenje zatitnih radova na
ugroenim odnosno oteenim kulturnim dobrima
potrebno je izraditi odgovarajuu arhitektonskograevinsku dokumentaciju postojeeg stanja sa
prijedlogom sanacije i obnove, a prema konzervatorskim
uvjetima nadlene slube zatite.
Mjere zatite i odredbe za provedbu
Za zatiena pojedinana kulturna dobra (registrirana
i preventivno zatiena), bez obzira na stupanj zatite
podruja ili naselja u kojem se nalaze propisuju se
slijedee mjere zatite:
svi zahvati trebaju omoguiti ouvanje, sanaciju i
obnovu izvornih arhitektonskih i tipolokih
karakteristika, te parcele, u pravilu uz ouvanje
izvorne namjene;
eventualna nova namjena mora se prilagoditi
ouvanoj graevnoj strukturi;
sanacija i obnova svake zgrade mora se provoditi
sukladno izvornom arhitektonsko-oblikovnom
konceptu, uz ouvanje pripadajuih parcela,
odnosno posjeda s kojima ine kvalitetnu cjelinu;
nisu doputene intervencije koje mogu ugroziti
spomeniki karakter, bilo da se radi o
rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju ili
prenamjeni u sadraje koji nisu primjereni
sijeanj 2006.
karakteru objekta odnosno karakteru ireg okolia,

kao niti preparcelacija;
nije doputena ugradnja i zamjena graevnih
elemenata i materijala koji nisu primjereni
povijesnom i spomenikom karakteru objekta
(PVC ili metalna stolarija, pokrov neprimjerenim
crijepom i sl.);
nije doputeno uklanjanje objekata u svrhu gradnje
zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima
propisanim Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih
dobara;
za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je
ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje
nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara.
Graevni sklopovi koji su zatieni kao pojedinano
kulturno dobro ureuju se iskljuivo temeljem detaljnijih
planova, kojima prethode posebni uvjeti i prethodno
odobrenje. Sakralni i civilni graevni sklopovi mogu
mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) samo na
temeljem izvrene konzervacije koja moe ukljuivati
restauracije i tipoloke rekonstrukcije ukoliko se takve
metode potvrde kao poeljne u postizanju integriteta
kulturnog dobra.
Prije izrade projekata ureenja graevnih sklopova
preporua se raspisivanje arhitektonskih natjeaja
Arhitektonski natjeaji, u svojim propozicijama, trebaju
imati ugraene propisane mjere zatite pojedinanih
kulturnih dobara.
10.
POSTUPANJE S OTPADOM
lanak 96.
Za podruje obuhvaeno Generalnim planom

predvia se odlaganje komunalnog i drugog neopasnog
otpada u upanijskom centru za gospodarenje otpadom
koji je smjeten izvan granica Grada Splita. U centru za
gospodarenje otpadom vri se obrada i tehnoloko
zbrinjavanje otpada.
Za postupanje s komunalnim otpadom odgovoran je
Grad Split. Uvjete za postupanje s neopasnim
industrijskim otpadom mora osigurati upanija a za
opasni otpad RH.
Postojee odlagalite komunalnog otpada Karepovac
e se sanirati i konano zatvoriti nakon putanja u rad
upanijskog centra za gospodarenje otpadom.
Radi provoenja sanacije odlagalita otpada
Karepovac potrebno je osigurati slijedee mjere:
ograditi odlagalite i osigurati odgovarajui
tampon zelenila prema susjednim namjenama u
kojima je doputena gradnja stambenih i drugih
graevina;
osigurati odgovarajue komunalne prikljuke,
posebno prikljuak na vodoopskrbni sustav;
osigurati prikupljanje i odgovarajue zbrinjavanje
oborinskih i procijednih voda odlagalita;
osigurati otplinjavanje odlagalita;
osigurati prostor za sanaciju, odlaganje novog
otpada za vrijeme sanacije i premjetanje otpada
radi izmjene geometrije postojeeg odlagalita;
osigurati evidenciju i pregled dovezenog otpada.
Sijeanj 2006.
Generalnim planom se omoguava ureenje vie

reciklanih dvorita oporabilita (nadzirano mjesto za
izdvojeno odlaganje glomaznog otpada i iskoristivih
dijelova otpada). Reciklano dvorite je mogue
formirati unutar povrine mjeovite namjene preteito
stambene (M1), preteito poslovne (M2), stanovanje i
turizam (M3), javne i drutvene namjene (D),
gospodarske namjene (I, K i T) te povrine
infrastrukturnih sustava (IS).
Za izvedbu reciklanog dvorita nuno je osigurati
minimalno 2.000 m2 tlocrtne povrine to ne ukljuuje
odgovarajuu povrinu za parkiranje i manipulaciju
vozila. Lokacije i veliina pojedinih reciklanih dvorita
e se utvrditi na temelju detaljne analize i istraivanja.
Reciklana dvorita se mogu graditi na temelju
Generalnog plana, ak i na podrujima za koje je
obvezno donoenje detaljnijeg plana.
Na svim podrujima grada (bez obzira na namjenu)
mogue je postavljanje ekolokih otoka (grupa posuda
za odvojeno prikupljanje otpada po vrstama) prema
odgovarajuem planu.
Do izgradnje upanijskog centra za gospodarenje
otpadom potrebno je:
izraditi
katastar
svih
odlagalita
otpada
(ukljuujui divlja odlagalita) s prijedlogom mjera
za njihovu trajnu sanaciju prema listi ekolokih
prioriteta;
Usvojiti plan rasporeda reciklanih dvorita i
ekolokih otoka.
11.
MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNA

UTJECAJA NA OKOLI
lanak 97.
Na podruju obuhvata Generalnog plana ne predvia

se razvoj djelatnosti koje ugroavaju zdravlje ljudi i
tetno djeluju na okoli.
Mjere sprjeavanja nepovoljnog utjecaja na okoli
su:
uvanje i poboljanje kvalitete tla
u okviru praenja stanja okolia (monitoring)
sustavno mjeriti oneienja tala na temelju
zakonske regulative;
u okviru Katastra emisija u okoli voditi
oevidnike za emisije oneiujuih tvari u tlo;
smanjiti emisije oneiujuih tvari (kontaminaciju
tekim
plinovima,
otpadnim
plinovima,
komunalnim i industrijskim vodama i dr.) u tlo na
nain da izvori emisija djeluju po standardima
zatite okolia;
smanjiti unos pesticida u tlo te smanjiti globalni
proces humizacije tla;
izgradnju urbanih cjelina, poslovnih objekata,
prometnica i sl., kroz prostorne planove detaljnijeg
stupnja razrade, planirati na nain da se nepovratno
izgubi to manje tla;
uz ceste s velikom koliinom prometa ureivati
tampone zelenila i drvorede primjerene irine te
ograniiti proizvodnju poljoprivrednih proizvoda
na zemljitu najmanje 20,0 m od ruba ceste;
Broj 1 Stranica 61
planirati poveanje udjela zelenih ureenih

povrina (parkova i drugih zelenih povrina) u
detaljnijim planovima;
radi zatite od oborinskih voda potrebno je
osigurati vodopropusnost tla na graevnoj estici i
ograniavanjem udjela nepropusnih povrina
prilikom ureenja javnih otvorenih prostora.
uvanje i poboljanje kvalitete voda:
zatita svih vodotoka s ciljem ouvanja, odnosno
dovoenja u planiranu vrstu vode utvrene
kategorije;
planiranje i gradnja graevina za odvodnju
otpadnih voda i ureaja za proiavanje otpadnih
voda;
poveanje kapaciteta prijemnika gradnjom
potrebnih vodnih graevina;
zabrana, odnosno ogranienje isputanja opasnih
tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u
vodama;
sanacija zateenog stanja u industriji i odvodnji te
sanacija ili uklanjanja izvora oneienja;
sanacija divljih deponija, te kontrolirano odlaganje
otpada.
lanak 98.
Odvodnja
Samom izgradnjom i oblikovanjem prostora mogue
je negativno utjecati na okoli. Negativan utjecaj
mogue je primjenom odgovarajuih tehnologija i
tehnikih rjeenja svesti na minimum, to je
primijenjeno u rjeenju sustava odvodnje Grada Splita.
U tom kontekstu previene su sljedee mjere:
usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, kao
optimalan i sigurniji za zatitu okolia;
izgradnja ureaja za ienje otpadnih voda
potrebnog stupnja proiavanja, te izgradnja
dugih podmorskih ispusta za proiene vode;
ugradnja separatora ulja i masti na kanalima
oborinske kanalizacije, a po potrebi i talonika;
ugradnja finih reetki ili nekih drugih rjeenja na
ispustima preljevnih voda radi sprjeavanja
isputanja krupnih suspenzija i drugih tetnih tvari
u more;
izgradnja dugih ispusta mjeovitih otpadnih voda
radi njihovog isputanja izvan obalnog mora
namijenjenog kupanju i rekreaciji;
usvojen zatvoreni sustav odvodnje kanalizacije i
vodotoka;
usvojen je odgovarajui kapacitet sustava odvodnje
koji osigurava potrebnu zatitu okolia, ljudi i
njihove imovine;
izgradnja individualnih kao i manjih sustava
sakupljanja i ienja otpadnih voda tamo gdje ne
postoji javni kanalizacijski sustav, a sve u skladu
sa vodoprivrednim uvjetima i drugim aktima
(izolirani objekti i manja naselja),
poveati udio zelenih, vodopropusnih povrina u
cilju poboljanja reima oborinske odvodnje
podruja.
Stranica 62 Broj 1
Zatita od voda
Mjere zatite od poplava izazvane bujinim potocima
provode se izgradnjom brana i osiguravanjem slobodnih
povrina
retencijskih
bazena.
Odgovarajuim
dimenzioniranjem
sustava
odvodnje
sprijeiti
nekontrolirane poplave, tete i irenje oneienja u
okoli.
Prilikom izrade planova ueg podruja, za dijelove
gradskih podruja smjetenih na apsolutnoj visini od 2,0
m ili nie, potrebno je uzeti u obzir oekivano dizanje
razine mora s prateim uincima. Na ovim podrujima
potrebno je planirati podizanje nivelacijske kote za
najmanje 0,5 m na apsolutnu visinu od 2,5 m te druge
urbanistike i tehnike uvjete odreivati prema tako
odreenoj koti.
Kod zatite od voda potrebno je uvati ukupnost
funkcija vodotoka, posebno onih ekolokih, a izbjegavati
rjeenja temeljena samo na iskljuivoj inenjerskoj
geomehaniko-hidrotehnikoj logici. Temelj zatite
okolia nalazi se u rubnim podrujima uz rijene obale i
nainu njihova odravanja i umjetnim zahvatima na
njima. Nuno je na svim podrujima gdje je to mogue
odbaciti klasine regulacijske principe znaajnog
ispravljanja trase glavnog korita prirodnog vodotoka,
pretvaranje prirodnih poprenih presjeka u geometrijske,
prirodi strane oblike te okivanje korita i dna betonom i
ostalim materijalima koji ne pripadaju prirodnom
okoliu. Takoer treba izbjegavati izgradnju nasipa
neposredno uz glavno korito.
Obzirom na ekoloki potencijal rijeke rnovnice
regulaciju vodotoka treba provoditi na nain da se to
vie ouvaju prirodna svojstva i raznolikost oblika
uzdunih i poprenih presjeka vodotoka, uz odabir
prirodnih materijala kao to su drvo, kamen, iblje,
odreene biljke. Od umjetnih materijala, gdje je to
mogue, treba koristiti one koji se prilagoavaju
prirodnom toku, npr. geotekstil i prefabricirani betonski
elementi s travnim otvorima. Takoer se preporuuje
projektiranje i izvoenje brzaka, slapita i drugih gradnji
koje omoguavaju intenzivnije samoproiavanje i
ozraivanje vode, kao i mrtve ili spore tokove znaajne
za razvoj pojedinih organizama.
lanak 99.
Zatita od elektroenergetskih graevina
Svojom brojnou i
fizikom prisutnou
elektroprivredni objekti negativno doprinose opem
koritenju i oblikovanju prostora. Primjenom
odgovarajuih tehnologija i tehnikih rjeenja mogue je
ove i druge utjecaje svesti na prihvatljivu razinu, a u
skladu s evropskim i svjetskim normama i standardima.
Najvanije mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na
okoli koje su ugraene u planska rjeenja ili o njima
treba voditi rauna u provedbi ovog Plana su:
niti
jedan
od
postojeih
i
planiranih
elektroprivrednih objekata na podruju grada
Splita nije iz skupine tzv. aktivnih zagaivaa
prostora;
primjenom kabelskih (podzemnih) vodova 110 kV
viestruko se poveava sigurnost napajanja
potroaa, uklanja se opasnost od dodira vodova
sijeanj 2006.
pod naponom i uklanja se vizualni utjecaj

nadzemnih vodova na okoli, te eliminira utjecaj
elektromagnetskog zraenja na okoli;
sve trafostanice 110/20(10) kV e se graditi,
odnosno rekonstruirati na postojeim lokacijama
osim trafostanice 110/20(10) kV Gripe i
trafostanice 110/20(10) kV TTTS (Terminal), ija
izgradnja se predvia na lokaciji gdje nema u
neposrednoj blizini stambenih objekata;
trafostanice 110/20(10) kV arhitektonski oblikovati
i uklopiti u okoli, te primjenom novih tehnologija
adekvatno zatititi od irenja negativnih utjecaja na
okoli
(elektromagnetsko
zraenje,
buka,
zagrijavanje, vibracije, poar i sl.);
sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja
bez obzira na vrstu lokacije treba propisno
uzemljiti i izvriti oblikovanje potencijala u
neposrednoj blizini istih kako bi se eliminirale
potencijalne opasnosti za ljude i ivotinje koji
povremeno ili trajno borave u njihovoj blizini.
lanak 100.
Zatita i poboljanje kakvoe mora
Zatita mora od oneienja s kopna planira se
odreivanjem namjene kopnenog i morskog prostora,
gradnjom sustava odvodnje s proiavanjem i
isputanjem putem podmorskih ispusta odgovarajue
duine i drugim mjerama:
zatita mora usmjerava se na ouvanje podruja s
visokom kakvoom mora i rehabilitaciju ugroenih
podruja;
ogranienje izgradnje u obalnom podruju i
obvezna provedba postupka procjene utjecaja na
okoli za sve zahvate ureenja i oblikovanja
obalnog ruba (npr. gradski projekti Poljud i
Duilovo);
u vrlo osjetljivim podrujima, gdje je more visoke
kakvoe, zabranjuje se izgradnja ili se ograniava
izgradnja objekata u obalnom pojasu i na moru
(obalni pojas Duilovo Stobre) a za eventualne
zahvate obvezna je provedba postupka procjene
utjecaja na okoli;
dijelovi zatvorenog mora i uvale sa slabom
izmjenom vodene mase, predstavljaju osjetljiva
podruja, koja se, ograniavanjem gradnje tite od
prekomjernog zagaivanja;
provedba monitoringa praenja stanja kakvoe
mora na temelju zakonske regulative;
izrada planova sanacije ugroenog obalnog mora
od zagaenja s kopna.
Sanitarna kakvoa mora za kupanje nije
zadovoljavajua na dijelovima gdje nisu dovreni sustavi
odvodnje otpadnih voda. Stoga je potrebno prioritetno
rjeavanje odgovarajuih sustava odvodnje otpadnih
voda za dijelove naselja s veom koncentracijom
stanovnika i turistikih sadraja.
Pomorski promet i luke djelatnosti, uz izvore
oneienja mora s kopna, predstavljaju stalnu opasnost
za morski okoli. Sustav mjera zatite mora od
oneiavanja obuhvaa: izvianje radi utvrivanja
pojave
oneienja,
sustav
obavjeivanja,
Sijeanj 2006.
organizacijsku shemu s definiranim nadlenostima i

zadacima sa svrhom sprjeavanja i uklanjanja
oneienja te provoenje mjera.
Planom intervencije kod iznenadnog oneienja
mora u RH utvruju se mjere smanjenja teta u okoliu
putem upanijskog plana intervencija od iznenadnog
oneienja mora.
lanak 101.
Zatita i poboljanje kakvoe zraka
u sredinjem prostoru grada unapreivanjem
javnog gradskog prijevoza putnika (uvoenjem za
okoli prihvatljivih vrsta pogona i naina prijevoza
odnosno mobilnosti kao autobusi na plin,
elektromobili, bicikli, pjeaenje itd.);
tednjom i racionalizacijom energije te razvojem
dopunskih alternativnih energija;
poveanjem udjela zelenih povrina koje su bitne
za ljudsko zdravlje (proizvodnja kisika i smanjenje
oneienja zraka);
prostornim
razmjetajem,
kvalitetnim
tehnologijama
i
kontinuiranom
kontrolom
gospodarskih djelatnosti.
Smanjenje prekomjerne buke
promiljenim uzajamnim lociranjem izvora buke ili
graevina u kojima su izvori buke (emitenata) i
podruja ili graevina sa sadrajima koje treba
tititi od buke (imitenata), u cilju sprjeavanja
nastajanja buke;
izradom karte imisija buke Grada Splita koja je
prikaz postojeih i/ili predvienih razina buke na
svim mjestima unutar promatranog podruja;
detaljnijim planovima obvezno je planiranje
zelenila uz prometne ulice i bune povrine kao
jednu od mjera zatite od buke,
utvrivanjem uvjeta pod kojima se sa stajalita
zatite od buke moe locirati neka graevina;
planiranjem namjena tako da se doputene razine
buke susjednih povrina ne razlikuju meusobno
za vie od 5 dB, kako bi se mjere zatite na granici
meu njima mogle provoditi uz gospodarski
prihvatljivu cijenu;
izradom konfliktnih karata buke;
izradom akcijskih planova za povrine u kojima
razina imisije buke prelazi doputene granice;
primjenom akustikih zatitnih mjera na mjestima
emisije i imisije te na putovima njenog irenja;
upotrebom transportnih sredstava, postrojenja,
ureaja i strojeva koji nisu buni;
stalnim nadzorom;
do izrade karte buke uvjeti se utvruju na temelju
mjerenja imisija buke unutar izgraenih podruja
ili prorauna predvienih imisija buke na temelju
podataka o zvunoj snazi izvora, akustikim
karakteristikama graevine u kojoj se izvor nalazi,
utjecajima na putu irenja od mjesta emisije do
mjesta imisije i akustikim karakteristikama
graevine u kojoj je namjena koju treba tititi od
buke.
Broj 1 Stranica 63
Sprjeavanje daljnjeg irenja proizvodnih

gospodarstvenih djelatnosti koje predstavljaju rizik,
odnosno opasnost po okoli (oneiavanjem zraka,
vode, tla te bukom, opasnou od akcidenata, eksplozija,
poara i sl.) obvezom saniranja njihovog tetnog utjecaja
na okoli ili dislociranjem.
Provoenje posebnih mjera sanitarne zatite i
drugih mjera radi sprjeavanja negativnog utjecaja
graevina i opreme za gospodarenje otpadom na okolni
prostor kao to su:
praenje stanja okolia, posebno oneiavanja
mora, podzemnih i povrinskih voda te drugih
pojava koje su posljedica oneiavanja okolia;
stalna kontrola vrste i sastava otpada;
kontrola stanja ureaja i opreme te sustava zatite;
postavljanje ograde i zatitnog zelenila oko
graevina i ureaja;
kontrola deponijskog plina;
kontrola flore i faune u okolici i na deponiju.
Primarnim proiavanjem komunalnih otpadnih
voda izdvajat e se velike koliine sirovog mulja.
Potrebno je razraditi sustavnu obradu u okviru sredinjeg
ureaja.
Zbrinjavanje komunalnog mulja i posebnog otpada
provoditi e se temeljem zakonske regulative. Opasni
industrijski otpad mora se sakupljati u tvornikom krugu
i sprijeiti njegovo ispiranje ili procjeivanje, odnosno
isputanje u kanalizaciju i dalje u more. Sustavno
rjeenje preuzimanja obrade i konanog zbrinjavanja
ovog otpada dio je sustava gospodarenja otpadom na
razini upanije i drave.
Primjena mjera zatite stabilnosti tla ureenje
erozijskih podruja i sprjeavanje ispiranja tla (gradnja
regulacijskih graevina, poumljavanje i sl.).
Sanacija okolia i privoenje planskoj namjeni za
prostore na kojima su eksploatirane mineralne sirovine.
Programom mjera za unapreenje stanja u gradskom
prostoru i programom zatite okolia utvrdit e se
posebne mjere zatite i sanacije i razvitka pojedinih
gradskih predjela.
lanak 102.
Mjere zatite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti
Mjere zatite odreene su Generalnim urbanistikim
planom, a temelje se na polazitima i ciljevima plana, pri
emu je organizacija i namjena prostora planirana
integralno s planiranjem zatite, a to se posebno istie u
sljedeim elementima:
nainom gradnje, gustoom izgraenosti i
gustoom
stanovanja
prema
stupnju
konsolidiranosti prostora;
policentrinim razvojem pojedinih dijelova grada i
omoguavanjem
disperzivnog
razmjetaja
gospodarskih zona vodei brigu o njenom
karakteru i onoj vrsti industrije koja moe
predstavljati rizik za okoli;
Stranica 64 Broj 1
razmjetajem graevina javne i drutvene namjene

na irem podruju grada;
mjerama spreavanja nepovoljnog utjecaja na
okoli;
ouvanjem postojei zelenih i umskih kompleksa
unutar grada;
osiguravanjem ravnotee izmeu urbaniziranih
dijelova grada i njihovog prirodnog okruenja kroz
ouvanje kultiviranog krajolika i drugih
neizgraenih povrina;
koritenje alternativnih izvora energije;
boljim prometnim povezivanjem dijelova grada
gradnjom;
gradnjom gue uline mree;
planiranom visinom graevina;
mjerama za zatitu kulturnih dobara.
Zatita od poara. Temeljne organizacijske postrojbe
za zatitu od poara su profesionalne postrojbe MUP-a i
Javna vatrogasna postrojba Grada Splita. Javna
vatrogasna postrojba Grada Splita obavlja vatrogasnu
djelatnost koja podrazumijeva gaenje poara i
spaavanje osoba i imovine ija djelatnost je regulirana
Zakonom o vatrogastvu. Prostorni i prometni parametri
grada ne omoguavaju intervencije vatrogasaca na
dojavu poara u roku od 15 minuta u svim dijelovima
grada te je planiran drugi vatrogasni dom u istonom
dijelu grada.
U svrhu motrenja podruja potrebno je odravati,
urediti i opremiti motrilake postaje na pogodnim
prostorima.
Provedba mjera za zatitu od poara, uz obvezno
osiguranje i gradnju svih elemenata koji su nuni za
uinkovitu zatitu od poara prema posebnim propisima
i normativima koji ureuju ovo podruje.
U skladu s propisima obvezna je izrada Procjene
ugroenosti od poara i Plan zatite od poara.
Zatita od potresa. Do izrade odgovarajue karte
seizmikog rizika projektiranje i graenje novih
graevina mora se provoditi sukladno postojeim
kartama. Kada se gradnja planira uz podruja ve
izgraenih objekata za koje postoji izraena lokalna
mikrorajonizacija, tada se ti podaci mogu rabiti za
potrebe budue gradnje. U nedostatku mikrorajonizacije
cijelog podruja, kod izdavanja lokacijskih i
graevinskih dozvola za graevina od posebne vanosti,
potrebno je zahtijevati izradu mikrorajonizacije ue
lokacije same graevine. Lociranje novih naselja i
velikih infrastrukturnih graevina u prostornoj
dokumentaciji ueg podruja mora se provoditi sukladno
zoniranju upanije, Grada i mikrozoniranju urbanih
cjelina.
Kod rekonstruiranja postojeih graevina izdavanje
lokacijskih i graevnih dozvola treba uvjetovati
ojaavanjem konstrukcije graevine sukladno vaeim
zakonima, propisima i normama. U prostornoj
dokumentaciji ueg podruja potrebno je izvriti analizu
utjecaja potresa na vitalne graevine visokogradnje i
niskogradnje koji nisu graeni po suvremenim propisima
i normama protupotresne gradnje.
sijeanj 2006.
Sklanjanje stanovnitva. Grad Split je duan na

svome teritoriju osigurati uvjete za sklanjanje ljudi,
materijalnih i drugih dobara. Radi osiguranja graenja
sklonita unutar gradskog podruja Splita a do donoenja
preciznijih zakonskih odredbi, odreene su zone
ugroenosti,
na
temelju
kriterija
propisanih
podzakonskim aktom, i razraeni kriteriji radi
definiranja podruja i nain gradnje zatitnih graevina,
zaklona, dopunskih sklonita otpornosti 50 kPa,
sklonita osnovne zatite otpornosti 100 kPa i dr. Svi
elementi za gradnju sklonita i provoenje drugih mjera
zatite odreeni su u Prostornom planu ureenja Grada
Splita.
12.
12.1.
MJERE PROVEDBE
Obveza izrade detaljnijih planova
lanak 103.
Zatiene povijesne cjeline

Zahvati unutar zatienih povijesnih
ukljuuju:
rekonstrukciju graevina i sklopova,
zamjenu graevina,
novu gradnju (interpolacije).
cjelina
Pod manjim zahvatima (rekonstrukcija) se

podrazumijevaju:
radovi i adaptacije iskljuivo u unutranjosti
graevine,
radovi u unutranjosti graevine koji ukljuuju
izmjenu strukturalnih elemenata i infrastrukture,
radovi na graevini bez promjene gabarita i
poveanja BRPN, s promjenama na proeljima i
krovitu,
radovi na graevini s promjenama gabarita i s
poveanjem BRPN do 5%, s promjenama na
proeljima i krovitu.
Ostali, vei zahvati (do zamjene graevina)
ukljuuju:
radovi na graevini s promjenama gabarita i s
poveanjem BRPN vie od 5%, s promjenama na
proeljima i krovitu,
zamjena graevine bez promjene gabarita,
zamjena graevine uz promjene gabarita i tlocrta, s
poveanjem BRPN.
Za sve zahvate unutar zatienih povijesnih cjelina
koji se vre temeljem ovog Plana, propisanih detaljnijih
planova i urbanistiko arhitektonskih natjeaja, obvezno
je sudjelovanje nadlene slube zatite kulturne batine,
kroz utvrivanje posebnih uvjeta, ukljuujui i moguu
obvezu izrade konzervatorske studije, te izdavanje
suglasnosti.
Za zahvate unutar zatienih povijesnih cjelina
uvjetima ureenja prostora iz urbanih pravila nadreeni
su uvjeti nadlene slube zatite kulturne batine. Ovo se
odnosi na ishoenje dokumentacije temeljem ovog Plana
kao i na izradu detaljnijih planova.
Sijeanj 2006.
Na podruju obuhvata GUP-a Splita utvrene su

zatiene povijesne cjeline A, B, ruralna cjelina Kamen i
poluurbana cjelina Stobre za koje se primjenjuje Zakon
o ouvanju i zatiti kulturnih dobara te je utvrena zona
E/K kao kontaktna zona zatiene povijesne cjeline.
Zona A
Omoguavaju se temeljem ovog Plana, posebnih
uvjeta i suglasnosti nadlene slube zatite manji zahvati
na pojedinanim graevinama unutar Zone A.
Za ostale zahvate u Zoni A propisuje se izrada UPUa za cjelinu zone odnosno do donoenja UPU-a
omoguavaju se zahvati u prostoru temeljem vaeeg
detaljnijeg plana ili njegovih izmjena i dopuna, uz
posebne uvjete, ukljuujui i obvezu izrade sustava
mjera zatite ili konzervatorske studije, te suglasnosti
nadlene slube zatite.
Do donoenja propisanog urbanistikog plana
ureenja omoguava se interpolacija, zamjena ili
rekonstrukcija postojeih graevina i ureivanje prostora
na temelju vaeeg detaljnog plana ureenja ili njegovih
izmjena i dopuna. Za sloenije zahvate u Zoni A
(prioritetno za podruje jugoistonog kvadranta
Dioklecijanove palae) propisuje se provedba javnih
urbanistiko-arhitektonskih natjeaja kao podloga za
izradu izmjena i dopuna vaeeg detaljnog plana.
Broj 1 Stranica 65
lanak 104.
Ostala podruja
Za dijelove konsolidiranih podruja koji nisu
obuhvaeni reimom zatite mogui su slijedei zahvati
u prostoru:
izgradnja i ureivanje prostora na temelju vaeih
DPU-a i UPU-a i njihovih izmjena i dopuna,
izgradnja i ureivanje prostora temeljem ovog
Plana,
izgradnja i ureivanje prostora na temelju
propisanih UPU-a u obuhvatu i uz uvjete utvrene
ovim Planom.
Za dijelove niskokonsolidiranih podruja koji nisu
obuhvaeni reimom zatite mogui su slijedei zahvati
u prostoru:
izgradnja i ureivanje prostora na temelju vaeih
DPU-a i UPU-a,
izgradnja i ureivanje prostora na temelju
propisanih
UPU-a
za
ostale
dijelove
niskokonsolidiranih podruja ije su granice
obuhvata i uvjeti ureenja utvreni ovim Planom,
izgradnja i ureivanje prostora temeljem ovog
Plana, za podruja za koja nije propisana izrada
detaljnijeg plana.
lanak 105.
Zona B
Propisuje se za prostore Zone B izrada urbanistikih
planova ureenja ije su granice obuhvata utvrene ovim
Planom.
Do donoenja propisanih urbanistikih planova
ureenja omoguava se interpolacija, zamjena ili
rekonstrukcija postojeih graevina i ureivanje prostora
na temelju:
vaeih detaljnijih planova i njihovih izmjena i
dopuna,
ovog Plana uz posebne uvjete i suglasnosti
nadlene slube zatite kulturne batine.
Do donoenja propisanih urbanistikih planova
ureenja za zahvate na osjetljivim lokacijama u Zoni B,
na temelju posebnih uvjeta nadlene slube zatite
kulturne batine, propisuje se provedba urbanistiko
arhitektonskih natjeaja temeljem ovog Plana i
konzervatorske studije (kao podloga za izradu idejnih
rjeenja za lokacijsku dozvolu).
Zona E/K
Zona E/K predstavlja zonu kontakta i ekspozicije
zatiene zone B te se za istu primjenjuju odredbe ovog
Plana kroz izdavanje lokacijskih dozvola ili izradu
detaljnijih planova ureenja ako je to ovim Planom
propisano.
Zatiene cjeline
Za ruralnu cjelinu Kamen i poluurbanu cjelinu
Stobre primjenjuju se procedure za zonu B.
Park uma Marjan

Za podruje Park-ume Marjan propisuje se izrada
Prostornog plana podruja posebnih obiljeja Park-ume
Marjan.
Propisani detaljniji planovi
Utvruje se obveza izrade urbanistikih i detaljnih
planova ureenja za obuhvate prema kartografskom
prikazu br. 4. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu
prostora, 4.c Podruja i dijelovi primjene planskih mjera
zatite, Obuhvat detaljnijih planova, u mjerilu 1:10.000.
Smjernice za izradu propisanih urbanistikih planova
ureenja temeljit e se na odredbama ovog Plana i
elementima Programa mjera za unaprjeenje stanja u
prostoru Grada Splita.
Ukoliko je granica obuhvata izmeu dva urbanistika
plana ureenja os prometnice (planiranog koridora ili
postojee prometnice za koju se planira rekonstrukcija),
prvi od dva urbanistika plana ureenja koji se izrauje
mora obuhvatiti tu prometnicu ukljuujui i krianja.
Nee se smatrati izmjenom ovog Plana korekcija granice
obuhvata UPU-a temeljem ovog kriterija. Omoguavaju
se manja odstupanja od prometnih i infrastrukturnih
trasa i koridora kao posljedica detaljnije izmjere i
razrade predmetnog sustava i nee se smatrati izmjenom
ovog Plana.
Granice izmeu pojedinih namjena povrina i reima
ureenja (urbana pravila) kroz izradu propisanih
urbanistikih planova ureenja mogu se prilagoditi
detaljnijem mjerilu i podlogama na nain da se ne
umanjuje povrina nestambenih namjena unutar
obuhvata detaljnijeg plana.
Stranica 66 Broj 1
Dijelove obuhvata urbanistikog plana ureenja za

koje se planiraju novi zahvati u prostoru, te obvezno za
neizgraene dijelove graevinskog podruja, potrebno je
obraditi u mjerilu 1:1.000.
Na temelju ovog Plana, do donoenja svih propisanih
detaljnijih planova, omoguava se ishoenje lokacijskih
dozvola za:
dijelove uline mree,
objekte i ureaje prometne i komunalne
infrastrukture,
javne i drutvene graevine (nakon provedbe
urbanistiko arhitektonskog natjeaja),
ureenje rekreacijskih povrina i sadraja (R2) za
zone povrine do 5000 m2 i za rekreacijske
sadraje unutar zona drugih namjena.
Na temelju ovog Plana, do donoenja svih propisanih
detaljnijih planova, omoguava se ishoenje lokacijskih
dozvola za poslovne graevine i sadraje uz slijedee
uvjete:
lokacija se nalazi unutar zone poslovne namjene,
lokacija je urbanistiki definirana odgovarajuim
javno prometnim povrinama (ili izdanom
lokacijskom dozvolom za iste) i infrastrukturom,
minimalna povrina graevne estice je 3000 m2,
obvezna je provedba urbanistiko arhitektonskog
natjeaja.
lanak 106.
Vaei detaljniji planovi
Urbanistiki i detaljni planovi ureenja doneseni do
stupanja na snagu ove Odluke prikazani su na
kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti za koritenje,
ureenje i zatitu prostora, 4.d Podruja i dijelovi
primjene planskih mjera zatite, Vaei planovi, u
mjerilu 1:10.000 i primjenjuju se, osim za planove ili
dijelove planova naznaene u kartografskom prikazu, za
koje je potrebno u roku od 2 godine izvriti usklaenje s
ovim Planom.
Propisuje se usklaivanje i omoguavaju izmjene i
dopune odnosno stavljanje izvan snage navedenih
12.2.
Mjere ureenja i zatite zemljita

lanak 107.
12.2.1. Izrada studija i daljnja istraivanja

U cilju daljnjeg planiranja i ureenja prostora grada
izradit e se studije i obraivati slijedee teme:
istraivanje mogunosti Splita kao znaajne
mediteranske turistike destinacije (kulturni
turizam, sportski turizam, kongresni turizam) sa
ostvarenjem potrebnih kapaciteta visoke kategorije
i dizajnom urbanih prostora;
urbanistiko prometne studije za neizgraene
dionice planiranih gradskih i sabirnih ulica:
Lovrinaka, Put Mostina, Braka, Put Duilova, Put
Kamena, Put Smokovika. Studijom se odreuju
elementi prometnice (toan poloaj trase i svih
elemenata trase ulice, nivelete ulice, popreni

sijeanj 2006.
profili, mogua krianja, nain voenja ostale

infrastrukture u cesti, hortikulturno ureenje pojasa
zelenila, drvoreda i dr.) i zatite prostora;
Split kao Europski grad kulture;
socijalno pravedno koritenje zemljita i urbana
obnova novi urbanistiki instrumenti;
urbanistiko
prometna
studija
mogunosti
povezivanja istone i zapadne obale Gradske luke;
urbanistiko
prometna
studija
mogunosti
odvijanja javnog pomorskog lokalnog prometa;
urbanistiko prometna studija gradske eljeznice
na podruju Grada Splita;
ureenje javnog obalnog prostora (kupalita,
etnice, zelene povrine i dr.);
prostori komunikacija i pjeakih pravaca u odnosu
na antiku centurijaciju i obalno podruje;
zatita znaajnih vizura i mogunosti gradnje
visokih graevina viih od P+8;
istraivanje mogunosti ureenja urbanog zelenila
i drvoreda na znaajnim lokacijama i uz vanije
prometnice (oblikovanje urbanih poteza);
studija dugoronog razvoja vodoopskrbnog sustava
Grada Splita;
studije utjecaja na okoli u skladu sa posebnim
propisima za pojedine zahvate (npr. nova sportska
luka u Poljudu i druge).
12.2.2. Ureenje graevinskog zemljita

Nadlene slube Grada Splita obvezne su planirati i
organizirati ureenje graevinskog zemljita na temelju
prostornih planova te posebno kroz izradu programa
mjera za unapreenje stanja u prostoru i programa
gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture.
U svrhu efikasnijeg praenja stanja ureenosti
prostora i planiranja daljnjeg ureenja potrebno je
ustanoviti informacijski sustav o prostoru grada. U ovaj
sustav je potrebno unositi i aurirati podatke do razine
graevne estice, ukljuujui namjenu prostora i uvjete
graenja, evidenciju svih vaeih dokumenata
prostornog ureenja, katastar instalacija, vlasnitvo i
evidenciju gradskih nekretnina, ubiranja naknada i
doprinosa, evidenciju izdanih upravnih akata, koncesija i
sl.
Provoenjem gornjih mjera Grad utvruje zone
ureenog graevinskog zemljita u smislu Uredbe o
ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora
(kojih su dio i urbanistiki definirane lokacije), zone
zemljita koje se planira urediti u neposrednom
razdoblju te zone rezervirane za budui razvoj grada.
Smjernice za ureenje graevinskog zemljita od
posebnog znaaja za racionalno upravljanje razvojem
grada:
programom mjera za unapreenje stanja u prostoru
potrebno je utvrditi mjere za ureivanje dijelova
naselja temeljeno na mogunostima racionalnog i
ekonominog komunalnog i infrastrukturnog
opremanja
zemljita
(kompaktni
grad),
funkcionalne opremljenosti prostora (posebno
sadrajima drutvenog standarda) te na obveznom
sudjelovanju lokalnih zajednica (gradski kotari) i
drugih razvojnih aktera,
Sijeanj 2006.
program gradnje objekata i ureaja komunalne

infrastrukture potrebno je donositi, izmeu
ostaloga, na temelju propisanih detaljnijih planova
i uz obveznu suradnju s nadlenom urbanistikom
slubom grada,
na nacionalnoj razini je potrebno poticati dopune i
izmjene zakonodavstva posebno u smislu uvoenja
mjera provedbe prostornih planova (zakonska
podloga za urbanu komasaciju, komunalni
doprinos koji omoguava realizaciju programa za
koji je predvien, prijenos graevnih prava, porez
na nekretnine kao temeljni prihod lokalne
zajednice i dr.).
12.2.3. Dogovorni urbanistiki bonus
Dogovorni urbanistiki bonus je instrument provedbe
ovog Plana kojim se pridonosi:
naelu distribucijske pravednosti,
osiguranju bolje zatite javnog interesa u procesu
ureivanja Grada.
Pod distribucijskom pravednou se podrazumijeva
ujednaenija raspodjela prava koja Plan utvruje (pravo
graenja, namjena, intenzitet izgradnje). Ovo se prije
svega odnosi na prava graenja viih gustoa od
prosjenih te na posebno atraktivnim lokacijama. Zatita
javnog interesa podrazumijeva posebno osiguranje
javnih prostora i sadraja od interesa za sve graane
(ulice s nogostupima i drvoredima, trgovi, gradsko
zelenilo, javne parkiraline povrine i garae, sadraji
drutvenog standarda itd.).
Grad Split putem nadlenih slubi moe u programu
detaljnijeg plana ili urbanistiko arhitektonskog
natjeaja utvrditi dijelove obuhvata ili programa
ureenja koji e se planirati i realizirati koritenjem
instrumenta
dogovornog
urbanistikog
bonusa.
Dogovornim urbanistikim bonusom se omoguava
buduem investitoru izgradnja veeg intenziteta i
profitabilnosti (u granicama utvrenim ovim Planom) uz
uvjet da zauzvrat realizira ili sudjeluje u realizaciji
dogovorenog programa od javnog interesa. Dogovorni
urbanistiki bonus se realizira kroz javno-privatno
partnerstvo Grada i investitora. Postupak dogovaranja i
utvrivanja programa izgradnje i ureenja prostora se
realizira kroz izradu detaljnijeg plana ili provedbu
urbanistiko arhitektonskog natjeaja propisanih ovim
Planom. U postupak izrade detaljnijeg plana ili provedbu
urbanistiko arhitektonskog natjeaja potrebno je
ukljuiti i iru urbanu javnost (strune i nevladine
udruge) te posebno graane i predstavnike mjesne
samouprave, naroito iz Gradskog kotara u kojem se
nalazi obuhvat planiranog zahvata.
U svrhu osiguranja ispunjenja dogovorenih obveza
Grad Split moe zahtijevati koritenje garancijskih
instrumenata.
12.2.4. Urbana obnova
Programi urbane obnove (regeneracije) su temeljni
instrument ureenja gradova u fazi stabiliziranog
demografskog razvoja u kojoj prevladaju zahvati
dovravanja i odravanja grada te ureivanja s ciljem
poveanja kvalitete urbanog, posebno javnih prostora.
Programima urbane obnove se posebno pridonosi
Broj 1 Stranica 67
odrivom urbanom razvoju kroz regeneraciju urbanog

tkiva (zamjenu neuvjetnih i dotrajalih graevina),
efikasnije koritenje prostora primjerenije vrijednosti
lokacije te formiranje urbanog okolia privlanijeg za
ivot i rad svojih stanovnika.
Programi urbane obnove zahtijevaju i donoenje
danas nedostajuih nacionalnih programa kojima se
utvruju poticajne mjere (npr. sufinanciranje) za
realizaciju tih programa. Znaajno obiljeje programa
urbane obnove je da se oni u pravilu financiraju i
realiziraju na temelju javno privatnih partnerstava.
Posebna varijanta dogovornog urbanistikog bonusa
se predvia za programe urbane obnove (regeneracije).
Kako bi se u obuhvat ukljuilo to vie neuvjetnih
prostora i graevina utvruje se urbanistiki bonus kao
poticajna mjera za investitore. Za cijeli obuhvat koji se
ureuje (dio gdje se postojee neuvjetno stanje sanira te
neizgraeni dio) ukupna doputena izgraenost se sastoji
od:
maksimalne
koliine
izgradnje
utvrene
odgovarajuim urbanim pravilima za povrinu
cijelog obuhvata,
urbanistikog
bonusa
odnosno
dodatne
izgraenosti kao poticajne mjere urbane obnove u
iznosu do maksimalno 25% od ukupnog BRPN
doputenog urbanim pravilima.
Dodatna izgraenost se primarno realizira na
podruju ili potezu gdje se postojea graevina uklanja a
iznimno na cijelom obuhvatu detaljnijeg plana. Koliina
dodatne izgraenosti utvruje se u postupku izrade
detaljnijeg plana, razmatranjem slijedeih kriterija:
znaaj lokacije i kvaliteta prostornog rjeenja koje
se postie saniranjem neuvjetnog prostora,
vrijednost graevina koje se zamjenjuju,
broj korisnika graevina koje je potrebno zbrinuti.
12.2.5. Prijenos graevnih prava
U cilju osiguranja prostora javnog koritenja, zatite
podruja posebnih krajobraznih vrijednosti (koja nisu u
obuhvatu zatienih dijelova prirode) te pravedne
raspodjele prava graenja Grad Split moe predloiti
primjenu prijenosa graevnih prava s negradivog dijela
zone koja se titi i namjenjuje javnom koritenju u zone
predviene za gradnju. Prijenos graevnih prava vri se
na temelju detaljnijeg plana (jednog ili vie njih) koji
obuhvaaju zonu javnog koritenja iz koje se prenose
graevna prava i zonu s mogunou graenja u kojoj se
ta prava ostvaruju.
12.3.
Rekonstrukcija graevina ija je namjena
protivna planiranoj namjeni
lanak 108.
Doputena je rekonstrukcija graevine (legalno
izgraene) u smislu poboljanja uvjeta ivota i rada, ija
je namjena protivna namjeni utvrenoj ovim planom, a
odgovarajuim dokumentima u nadlenosti Grada Splita
ne predvia se ureenje odnosno priprema tog zemljita
za izgradnju i ureenje.
Stranica 68 Broj 1
1. Neophodnim opsegom rekonstrukcije za

poboljanje uvjeta ivota i rada za stambene i
graevine mjeovite namjene (stambeno-poslovne
smatra se:
obnova, sanacija i zamjena oteenih i dotrajalih
dijelova graevine u postojeim gabaritima,
prikljuak na ureaje komunalne infrastrukture,
ukoliko za to postoje uvjeti, te rekonstrukcija
instalacija,
dogradnja sanitarnih prostorija uz postojee
stambene graevine, ukoliko te graevine nemaju
izgraene sanitarne prostorije, najvie do 12 m2
bruto povrine,
adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar
postojeeg gabarita u stambeni prostor, postava
novog krovita,
sanacija postojeih ograda i potpornih zidova, radi
sanacije terena.
2. Neophodnim opsegom rekonstrukcije za
poboljanje uvjeta ivota i rada za graevine druge
namjene (gospodarske graevine, javne, komunalne i
prometne graevine te pratee graevine) smatra se:
obnova i sanacija oteenih i dotrajalih
konstruktivnih dijelova graevina i krovita,
dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremita i
sl. do najvie 15 m2 brutto povrine za graevine
do 300 m2 bruto izgraene povrine, odnosno do
5% ukupne brutto izgraene povrine za vee
graevine,
prenamjena i funkcionalna preinaka graevine pod
uvjetom da nova namjena ne pogorava stanje
okolia,
dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, te
izmjena ureaja i instalacija ovisno o promjeni
tehnikih rjeenja,
prikljuak na graevine i ureaje komunalne
infrastrukture, ukoliko za to postoje uvjeti.
Nije doputena rekonstrukcija graevina koje svojim
postojanjem ili upotrebom ugroavaju okoli iznad
zakonom
doputenih
vrijednosti,
ukoliko
se
rekonstrukcijom ne otklanjaju izvori negativnih utjecaja.
3. Graevine iz toke 1. ovog lanka ne
obuhvaaju:
graevine u Park-umi Marjan, graevine na
podrujima predloenim za zatitu prirodnih
vrijednosti (znaajni krajobraz) i graevine na
podrujima prirodnih vrijednosti to se tite
mjerama Generalnog plana (obalni pojas Duilovo
Stobre),
graevine koje se nalaze na podruju za koje je
donesen urbanistiki plan ureenja ili detaljni plan
ureenja.
Ove graevine se mogu rekonstruirati bez izmjene
gabarita. Rekonstrukcija obuhvaa i promjenu namjene
dijela ili itave graevine i to za ugostiteljske i kulturne
sadraje.
4. Postojee legalne graevine ija je namjena
protivna planiranoj namjeni, a rekonstrukcijom se
privode planiranoj namjeni (prenamjena) mogu se:
sijeanj 2006.
rekonstruirati u postojeim gabaritima ukoliko ti

gabariti prelaze doputene gabarite odreene ovim
Planom te ukoliko nije drugaije propisano u
urbanim pravilima, ili
rekonstruirati najvie do doputenih gabarita i uz
uvjete utvrene ovim Planom.
oboje uz uvjet da se odgovarajuim dokumentima u
nadlenosti Grada Splita ne predvia ureenje odnosno
priprema ureenja zemljita na kojoj se graevina nalazi.
5. Postojee legalne stambene graevine u
obuhvatu zone javne i drutvene namjene istono od
Klinike bolnice Firule (urbano pravilo 2.7) mogu se
rekonstruirati (nadograditi) do maksimalno E=Po+P+2
uz maksimalnu izgraenost kig=0,30 (ako je izgraenost
vea od 0,30 bez mogunosti poveanja iste), uz
potivanje uvjeta iz posebnih propisa.
6. Mogunost rekonstrukcije postojeih graevina
ija je namjena protivna planiranoj namjeni a nalaze se u
obuhvatu vaeih detaljnijih planova, odreena je tim
planovima.
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 109.
Dinamika izrade detaljnijih planova, obveza
donoenja kojih je prozvana ovom Odlukom utvrdit e
se Programom mjera za unapreenje stanja u prostoru
Grada Splita.
lanak 110.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje vaiti
Odluka o donoenju Generalnog urbanistikog plana
Splita (Slubeni glasnik Opine Split, broj 13/78,
14/83, 22-I/87, 6-II/90, 9/91, 2/93; Slubeni glasnik
Grada Splita, broj 4/94, 6/95, 6/97, 8/98, 16/98, 17/01,
21/03).
lanak 111.
Elaborat GUP-a izraen je u 9 izvornika i sadri
uvezan tekstualni i grafiki dio ovjeren peatom
Gradskog vijea Grada Splita i potpisom Predsjednika
Gradskog vijea Grada Splita sastavni je dio ove
Odluke.
Jedan izvornik uva se u Upravnom odjelu za
prostorno planiranje i zatitu okolia Grada Splita.
lanak 112.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u Slubenome glasniku Grada Splita.
KLASA: 350-01/00-01/0098
URBROJ: 2181/01-10-05-50
Split, 28. prosinca 2005.
PREDSJEDNIK
Gradskog vijea
eljko Jerkov, v. r.

1 GUP Odluka SL Glasnik 1-06

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1 GUP Odluka SL Glasnik 1-06

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ISSN 1332-6074

SPLIT, 25. sijenja 2006.

1. Odluka o donoenju Generalnog urbanistikog plana Splita .......................................................................................

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

Na temelju lanka 26. Zakona o prostornom

Knjiga I Tekstualni dio

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

7. Uvjeti ureenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih

Koritenje i namjena prostora, mjerilo 1:10.000

prevladavajua preteito stambena (M1), poslovna i

Koritenje i namjena povrina

Knjiga III - Grafiki dio:

Koritenje i namjena prostora, mjerilo 1:5.000

II. Odredbe za provoenje

Povrine javnih i drugih namjena razgraniene su i

Stambena namjena (uta)

Mjeovita namjena (oker)

Javna i drutvena namjena (naranasta)

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

povrine na kojima su mogue sve javne i

ugostiteljski sadraji oni ne ukljuuju smjetajne

5. portska i rekreacijska namjena

6. Javne zelene povrine (zelena)

7. Zatitno zelenilo i pejsane povrine (zelena)

Povrine stambene namjene su povrine na kojima su

10. Groblje (crna, simbol)

Na povrinama mjeovite namjene mogue je graditi i

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

vrijednosti ili zahtijevaju teki transport. Doputeni

Na povrinama mjeovite namjene M2 mogu se graditi

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

1.2.4. Gospodarska namjena

povrine za sadraje poslovne i druge nestambene

Ugostiteljsko turistika namjena, hoteli T1

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

sanitarije, manji ugostiteljski sadraji), ukupne do 150

urbanim pravilima ove odluke. Na rubnim dijelovima u

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

crpna stanica za prepumpavanje otpadnih voda

luke, na maksimalno 10% povrine zone, omoguava se i

UVJETI UREENJA PROSTORA ZA

Graevine od vanosti za Republiku Hrvatsku i

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

Glavna gradska ulica (ostale dravne ceste):

KB 110 kV TS Brodogradilite - TS Katela

Magistralni plinovod planiran

Graevine za zatitu voda:

Graevine i kompleksi za potrebe obrane

Generalnim urbanistikim planom su

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

portske luke Labud i Mornar (u sklopu

Graevine za postupanje s otpadom

UVJETI SMJETAJA GRAEVINA

Graevine gospodarskih djelatnosti mogu se

UVJETI SMJETAJA GRAEVINA

U Generalnom urbanistikom planu osigurani su

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

Primarna zdravstvena zatita (opa medicina,

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

stanovnika i nema odgovarajui prostor crkve, predvia se

UVJETI I NAIN GRADNJE STAMBENIH

5.1. Uvjeti gradnje stambenih graevina

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA