Službene Novine OM BR 1 (04-03-2016)

Broj 1/2016
04.03.2016.
SLUŽBENE NOVINE OPĆINE MEDULIN 1 Strana
Broj: 1/2016.
SADRŽAJ:
1. Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja POMER-građevinsko područje naselja...2

2. Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja BANJOLE-građevinsko
područje naselja....................................................................................................................31
3. Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito financiranje političkih stranaka i članova
predstavničkog tijela izabranih s liste grupe birača iz proračuna Općine Medulin
za 2016.godinu......................................................................................................................61
4. Odluka o zaključivanju sporazuma o uređivanju međusobnih
odnosa – Vicenzo Olivo Aiello...............................................................................................63
5. Odluka o koncesiji za koncesiju na pomorskom dobru u svrhu potapanja i nakon
potapanja gospodarsko korištenje admiralskog broda „Vis“ .................................................64
6. Odluka o II.izmjenama i dopunama srednjoročnog (trogodišnjeg) plana davanja
koncesija na području općine Medulin za razdoblje od 2015. – 2017.godine.......................67
7. Godišnji plan davanja koncesija na području općine Medulin za 2016.godinu.....................69
8. Obavijest o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i
korištenja luke posebne namjene – luka nautičkog turizma, sidrište „Vinkuranska uvala“....... 71
9. Obavijest o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i korištenja
luke posebne namjene – sportska luka „Pod Liom“ Banjole.................................................... 77
10. Izvješće o stanju sustava civilne zaštite u 2015.godine........................................................83
11. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području općine
Medulin za 2016.-2019.godinu............................................................................................ 111
12. Odluka o organiziranju poslova savjetovanja za obavljanje djelatnosti civilne zaštite
na području općine Medulin................................................................................................119
13. Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite na području općine Medulin za 2016.godinu...........120
14. Odluka o utvrđivanju prijedloga Etičkog kodeksa službenika i namještenika
Općine Medulin...................................................................................................................122
15. Odluka o utvrđivanju prijedloga Etičkog kodeksa vijećnika općinskog vijeća, načelnika
općine, zamjenika načelnika, članova uprava trgovačkih društva i ravnatelja ustanova
čiji je osnivač Općina Medulin.............................................................................................123
16. Odluka o pokretanju postupka za izmjenu statusa općine Medulin u status grada............124
OBJAVA:
1. Odluka o korištenju službenih osobnih automobila, mobilnih telefona, redovnih

zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica i sredstava reprezentacije...........................125
Medulin , 04.03.2016.
“Službene novine” Općine Medulin izdaje Općina Medulin.

Godišnja pretplata iznosi 500,00 Kn i uplaćuje se na IBAN: HR1223400091826300008
Uredništvo: OPĆINA MEDULIN, Medulin, Centar 223

Glavni urednik: GORAN BUIĆ, dipl. ing.
tel.: 385-650 - centrala
385-652 - tajništvo
fax: 385-660
e-mail: opcina@medulin.hr
Strana 2 SLUŽBENE NOVINE OPĆINE MEDULIN
Broj: 1/2016.
Na temelju ĉlanka 100. Stavak 7. Zakona o prostornom ureĊenju i gradnji („Narodne novine“,
broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13. ), ĉlanka 188. Zakona o prostornom
ureĊenju („Narodne novine“, broj 153/13.) i ĉlanka 13. Statuta Općine Medulin (Sluţbene
novine Općine Medulin, broj 02/13.), Općinsko vijeće Općine Medulin, na 24.sjednici
odrţanoj 04.oţujka 2016.godine, donosi slijedeću:
ODLUKU
o donošenju
Urbanistiĉkog plana ureĊenja
Pomer-graĊevinsko podruĉje naselja
Ĉlanak 1.
(1) Ovom se Odlukom donosi Urbanistiĉki plan ureĊenja Pomera –GraĊevinsko
podruĉje naselja ( dalje u tekstu: Plan).
Ĉlanak 2.
(1) Plan je dio ove Odluke, a sastoji se od tekstualnog i grafiĉkog dijela te obveznih
priloga. IzraĊivaĉ Plana je „AD-arhitektura i dizajn“ d.o.o. Pula.
(2) Tekstualni dio Plana sadrţi:
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
0. Opće odredbe
1. Uvjeti odreĊivanja i razgraniĉavanja površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja graĊevina gospodarskih djelatnosti
3. Uvjeti smještaja graĊevina društvenih djelatnosti
4. Uvjeti i naĉin gradnje stambenih graĊevina
5. Uvjeti ureĊenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroniĉke
komunikacijske mreţe s pripadajućim objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreţe
5.2. Uvjeti gradnje elektroniĉke komunikacijske mreţe
5.3. Uvjeti gradnje elektroenergetskih objekata i mreţe te javne rasvjete
5.4. Vodoopskrba
5.5. Odvodnja
5.6. Opskrba plinom
6. Uvjeti ureĊenja javnih zelenih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i graĊevina i ambijentalnih
vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprjeĉavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10. Mjere provedbe plana
(3) Grafiĉki dio Plana sadrţi:

(4)
GRAFIĈKI DIO
0 Granica obuhvata 1 : 2000
1. Korištenje i namjena površina 1 : 2000
2. Prometna uliĉna i komunalna infrastrukturna mreţa
2.1. Promet 1 : 2000
2.2. Telekomunikacije i plinoopskrba 1 : 2000
2.3.1. Vodoopskrba 1 : 2000
2.3.2. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
2.4. Elektroopskrba i javna rasvjeta 1 : 2000
3. Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite površina 1 : 2000
Oznaka obrasca: 1367

1/29
Broj: 1/2016.
4. Naĉin i uvjeti gradnje 1 : 2000
II. OBRAZLOŢENJE
1. POLAZIŠTA
1. Uvod
1.1. Poloţaj znaĉaj I posebnosti dijela naselja u prostoru
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne znaĉajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg podruĉja /obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća
stanovanja i izgraĊenosti/
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograniĉenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske
podatke, te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog ureĊenja općinskog znaĉaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Oĉuvanje prostornih posebnosti
2.2. Ciljevi prostornog ureĊenja
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj
stanovnika, gustoću stanovanja, obiljeţja izgraĊene strukture, vrijednosti i posebnosti
krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i ureĊenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, naĉin korištenja i ureĊenja površina
3.4. Prometna i uliĉna mreţa
3.5. Komunalna infrastrukturna mreţa
3.6. Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite površina
3.6.1. Uvjeti i naĉin gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih
cjelina
3.7. Sprjeĉavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
PRILOZI
IIII. STRUĈNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO- PLANSKA

RJEŠENJA
IV. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA
V. ZAHTJEVI, SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PREMA POSEBNIM PROPISIMA
VI. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI

2/29
Broj: 1/2016.
VII. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

VIII. IZVJEŠĆE O PONOVNOJ JAVNOJ RASPRAVI
IX. IZVJEŠĆE O II.PONOVNOJ JAVNOJ RASPRAVI
X. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA
XI. SAŢETAK ZA JAVNOST
XII. STRUĈNI IZRAĐIVAĈ
ODREDBE ZA PROVEDBU
OPĆE ODREDBE
Ĉlanak 3.
(1) Općina Medulin je Odlukom o izradi (“Sluţbene novine Općine Medulin”, br.10/2009 i
Izmjenom i dopunom Odluke o izradi br. 03/2011 .) i Prostornim planom ureĊenja Općine Medulin
(“Sluţbene novine Općine Medulin”, br. 2/07 i 5/11) utvrdila potrebu izrade urbanistiĉkog plana
ureĊenja Pomer graĊevinskog podruĉje naselja .
(2) Urbanistiĉki plan ureĊenja Pomera (UPU) graĊevinsko podruĉje naselja (u daljnjem
tekstu : Plan ) izraĊuje se sukladno Zakonu o prostornom ureĊenju i gradnji (“Narodne novine”,
br. 76/07, 38/09 , 55/11, 90/11 i 50/12.), Zakonu o prostornom ureĊenju (“Narodne novine”, br.
153/13) i Prostornom planu ureĊenja Općine Medulin (“Sluţbene novine Općine Medulin”, br.
2/07 i 5/11). Sadrţaj Plana odreĊen je Pravilnikom o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza,
obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (“Narodne novine”,
br. 106/98, 39/04, 45/04, 163/04.)
Ĉlanak 4.
(1) Plan se donosi za podruĉje obuhvata prikazano u grafiĉkom dijelu Plana, ukupne
površine 43,84 Ha
Ĉlanak 5.
(1) Na podruĉju obuhvata Plana ureĊenje prostora, izgradnja i rekonstrukcija graĊevina
na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje kojim se mijenja stanje u prostoru mora biti u
skladu s odredbama ovog Plana, te posebnim uvjetima utvrĊenim na temelju zakona i drugih
propisa.
(2) Izuzetno, mikrolokacija prikljuĉaka pojedinih graĊevnih ĉestica na javne prometnice
odreĊene ovim Planom moţe se utvrditi i u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava
gradnja, pri ĉemu su moguća odstupanja zbog konfiguracije terena, imovinsko-pravnih odnosa,
katastra i sl.
(3) Unutar obuhvata Plana moţe se graditi samo na ureĊenom graĊevinskom zemljištu.
UreĊenje graĊevinskog zemljišta podrazumijeva :
 imovinsko – pravnu pripremu,
 pristupni put,
 propisan broj parkirališnih mjesta
 prikljuĉak na niskonaponsku mreţu
 prikljuĉak na sustav vodoopskrbe i sustav odvodnje otpadnih voda odnosno vlastiti
zatvoreni sustav kanalizacije s proĉišćavanjem, iznimno, u izgraĊenim dijelovima
graĊevinskih podruĉja naselja na podruĉjima gdje nije izgraĊen sustav javne odvodnje za
obiteljske graĊevine opterećenja do 10 ES, obavezno je ispuštanje otpadnih voda u
sabirne jame.
Ĉlanak 6.
(1) Rekonstrukcija postojećih graĊevina moţe se dozvoliti pod sljedećim uvjetima:
- da se ne mijenja postojeći karakter izgradnje (tipologija, struktura, vrsta i naĉin gradnje i sl.) i
prostorni odnosi u susjedstvu,
- da se ne pogoršaju postojeći uvjeti boravka u susjednim graĊevinama,
- da se namjena graĊevine uskladi s namjenom podruĉja /zone/ ili da se zadrţi postojeća
namjena graĊevine u preteţitom dijelu,
- da se promet u mirovanju riješi u skladu s ukupnim odredbama ovog Plana.

3/29
Broj: 1/2016.
Ĉlanak 7.
(1) Povijesna jezgra naselja razgraniĉuje se na obuhvat zbijenog dijela naselja
(utvrĊenim PPUO Medulin kao zbijeni dio naselja koji obuhvaća izgraĊeni i neizgraĊeni dio
naselja) i obuhvat podruĉja posebnih uvjeta gradnje koji obuhvaća iskljuĉivo izgraĊeni dio naselja
sa pripadajućim gospodarskim površinama.
Planom se utvrĊuje podruĉje posebnih uvjeta gradnje kao povijesno podruĉje naselja –
uţa jezgra za koje se propisuju posebni uvjeti gradnje prilagoĊeni postojećem stanju a u skladu
sa Odredbama PPUO Medulin za zbijeni dio naselja.
(2) Granica zbijenog dijela naselja utvrĊena PPUO Medulin razlikuje se od obuhvata
podruĉja posebnih uvjeta gradnje utvrĊene ovim Planom. U obuhvatu granica zbijenog
dijela naselja nalaze se i velike neizgraĊene površine te utvrĊivanje uvjeta gradnje
prilagoĊenih postojećem stanju a u skladu sa Odredbama PPUO Medulin za „ takav“
zbijeni dio naselja ne bi bilo primjereno.
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIĈAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Ĉlanak 8.
(1) Površina obuhvata ovog Plana, obzirom na naĉin korištenja, namjenu i organizaciju
prostora, razgraniĉena je na površine:
 javnih namjena
 drugih namjena
(2) Površine javnih namjena u podruĉju obuhvata Plana su:
 površine javne i društvene namjene - D7 -vjerska
 površine javnih prometnih površina i parkirališta
 površine infrastrukturnih sustava (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, plinoopskrba)
 javne zelene površine – Z1
 površina groblja – G
(3) Površine drugih namjena u podruĉju obuhvata Plana su:
 površina stambene namjene - S
 površine mješovite namjene ( preteţito stambene M1; preteţito poslovne M2)
 površine sportsko-rekreacijske namjene – R1
 površine sportske luke-LS
 površine zaštitnog zelenila – Z
(4) Razgraniĉenje prema namjeni i korištenju površina prikazano je u kartografskom
prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.
POVRŠINE JAVNIH NAMJENA
Ĉlanak 9.
Površine javne i društvene namjene – D 7
(1) Zone javne i društvene namjene (planska oznaka D7) namijenjene su gradnji
graĊevina, - vjerske namjene.
Ĉlanak 10.
Površine javnih prometnih površina i parkirališta
(1) Zone javnih prometnih površina namijenjene su gradnji javnih kolnih, kolno-pješaĉkih i
servisnih prometnica te ureĊenju zelenila uz prometnice, u skladu sa grafiĉkim prikazima Plana.
Ĉlanak 11.
Površine infrastrukturnih sustava (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, plinoopskrba)
(1) Zone (koridori) infrastrukturnih sustava namijenjene su gradnji iskljuĉivo graĊevina
infrastrukture.
(2) Osim u zonama koje su u grafiĉkom dijelu Plana oznaĉene kao zone infrastrukturnih
sustava, graĊevine infrastrukture mogu se graditi i u zonama drugih namjena.

4/29
Broj: 1/2016.
Ĉlanak 12.
Javne zelene površine – Z1 – javni park
(1) Javni parkovi ureĊivat će se trasiranjem pješaĉkih staza, opremanjem potrebnim
rekvizitima, saniranjem postojećih i sadnjom odgovarajućih novih vrsta biljnog materijala.
Ĉlanak 13.
Površina groblja – G
(1) Površina groblja grafiĉki je prikazana na kartografskim prikazima 1 i 4.
(2) Dozvoljava se izgradnja i rekonstrukcija unutar planirane površine groblja.
(3) Uvjeti ureĊenja i naĉin korištenja površine groblja definirani su zakonskom regulativom.
(4) Groblje mora biti prikljuĉeno na javne infrastrukturne i komunalne mreţe (promet,
elektroopskrba, vodoopskrba i odvodnja).
POVRŠINE DRUGIH NAMJENA
Ĉlanak 14.
Površina stambene namjene - S
(1) Zone stambene namjene - stanovanje namijenjene su gradnji, rekonstrukciji i
odrţavanju (u daljnjem tekstu: gradnja) prvenstveno stambenih graĊevina., u koje se prema ovim
odredbama svrstavaju :
- obiteljske kuće
- višestambene graĊevine
(2) Obiteljskom stambenom graĊevinom smatra se graĊevina sa maksimalno tri
stambene jedinice, a višestambenom graĊevinom smatra se graĊevina koja ima ĉetiri do najviše
šest stambenih ili drugih jedinica namijenjenih obavljanju poslovnih djelatnosti.
(3) Zone stambene namjene - stanovanje - dodatno se dijele prema naĉinu gradnje na
podzone obiteljskih graĊevina i podzone višestambenih graĊevina.
Ĉlanak 15.
Površine mješovite namjene ( preteţito stambene M1; preteţito poslovne M2)
(1) Zone mješovite namjene namijenjene su gradnji stambenih graĊevina, graĊevina
gospodarske namjene (ugostiteljske turistiĉke - hoteli, usluţne, trgovaĉke, poslovne, zanatske,
komunalno servisne i sliĉne namjene)
- te graĊevina javne i društvene namjene. U zonama mješovite namjene mogu se graditi i
graĊevine ĉija je namjena kombinirana od navedenih pojedinaĉnih namjena.
(2) Zone mješovite namjene (planska oznaka M1) namijenjene su gradnji graĊevina
mješovite – preteţito stambene namjene a moguća je i gradnja pojedinaĉnih graĊevina
gospodarske - poslovne, te javne i društvene namjene.
mješovite – preteţito poslovne namjene a moguća je i gradnja pojedinaĉnih graĊevina stambene
namjene, te javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne i
dr.).
Ĉlanak 16.
Sport (planska oznaka R1)
(1) Zone sporta namijenjene su ureĊenju otvorenih sportskih igrališta, svlaĉionica, gradnji
manjih ugostiteljskih graĊevina te instalacija, naprava i ureĊaja za sport i rekreaciju.
Ĉlanak 17.
Površine luke posebne namjene - LS - sportska luka
(1) Površine luke posebne namjene - sportska luka su kopnene i morske površine
potrebne za djelatnosti luke.
(2) Uvjeti izgradnje i korištenja luke definirani su poglavljem 5.1.11. ovih Odredbi.

5/29
Broj: 1/2016.
Ĉlanak 18.
Površine zaštitnog zelenila – Z
(1) Površine zaštitnog zelenila predstavljaju negradive površine na kojima nije moguća
gradnja graĊevina osim graĊevina komunalne infrastrukture.
(2) Površine zaštitnog zelenila formirat će se i uz kolne prometnice s osnovnim ciljem
zaštite stambene izgradnje od negativnih utjecaja koji nastaju upotrebom prometnice.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Ĉlanak 19.
(1) Uvjeti smještaja graĊevina gospodarske namjene odnose se na graĊevine
gospodarske i poslovne namjene koje se grade u zonama mješovite namjene (M1 i M2).
(2) Pod graĊevinama gospodarske namjene, prema ovim odredbama, smatraju se
graĊevine ugostiteljske turistiĉke namjene - hoteli (koje zadovoljavaju posebne propise iz oblasti
ugostiteljstva i turizma), usluţne, trgovaĉke, poslovne, zanatske, komunalno servisne i sliĉne
namjene.
(3) U zonama mješovite namjene M1 mogu se graditi pojedinaĉne smještajne graĊevine
gospodarske namjene - hoteli kapaciteta do 25 kreveta a u zonama mješovite namjene M2
kapaciteta do 50 kreveta.
(4) Ukupan dozvoljeni broj smještajnih kapaciteta u hotelima u obuhvatu Plana u zonama
mješovite namjene (M1 i M2) iznosi kumulativno 100 kreveta
(5) Prema naĉinu gradnje graĊevine gospodarske namjene mogu se graditi iskljuĉivo kao
slobodnostojeće graĊevine. Iznimno u izgraĊenim i podruĉjima posebnih uvjeta gradnje mogu
se graditi i dvojne /poluugraĊene/ i ugraĊene graĊevine.
Ĉlanak 20.
OBLIK I VELIĈINA GRAĐEVNE ĈESTICE
(1) Minimalna površina graĊevne ĉestice graĊevina gospodarske namjene iznosi:
 za graĊevine ugostiteljske turistiĉke namjene - hoteli kapaciteta do 24 kreveta i
za usluţne, trgovaĉke, poslovne, zanatske, komunalno servisne i sliĉne namjene
- minimalno 900 m2
 za graĊevine ugostiteljske turistiĉke namjene - hoteli kapaciteta od 25 do 50
kreveta - minimalno 1200 m2
Ĉlanak 21.
GRAĐEVNI PRAVAC
(1) GraĊevni pravac odreĊuje se na udaljenosti od minimalno 5m do maksimalno 15 m od
regulacione linije. Iznimno u zonama mješovite namjene graĊevni pravac moţe se odrediti i na
udaljenosti većoj od 15 m od regulacione linije
(2) Iznimno kod rekonstrukcija postojećih graĊevina graĊevni pravac moţe se odrediti na
udaljenosti manjoj od 5 m.
Ĉlanak 22.
GRADIVI DIO GRAĐEVNE ĈESTICE
(1) Gradivi dio graĊevne ĉestice za gradnju slobodnostojeće graĊevine odreĊuje se tako
da je graĊevina s jedne ili više strana odreĊena graĊevnim pravcem, a od granice susjedne
graĊevne ĉestice mora biti udaljena najmanje 5 m.
(2) Iznimno u zonama mješovite namjene planske oznake M2/1, M2/2, M2/5 i M2/6
gradivi dio graĊevne ĉestice prema moru propisuje se na minimalnoj udaljenosti od 10m od
granice graĊevne ĉestice.
Ĉlanak 23.
IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ĈESTICE
(1) IzgraĊenost graĊevne ĉestice iznosi:
- unutar obalnog pojasa od 100 m
 najmanja dozvoljena izgraĊenost i 0,15

6/29
Broj: 1/2016.
 najveća dozvoljena izgraĊenost 0,25

 najveći koeficijent iskoristivosti 0,5
- u ostalim zonama
 najmanja dozvoljena izgraĊenost 0,15,
Ĉlanak 24.
VISINA GRAĐEVINA
(1) Maksimalna visina graĊevina iznosi :
- unutar obalnog pojasa od 100 m – 6,00 m
- u ostalim zonama - 10,00 m
(2) Sve graĊevine mogu imati tri nadzemne i jednu ili više podzemnih etaţa.
Ĉlanak 25.
VRSTA KROVA, NAGIB I POKROV
(1) Krovišta graĊevina mogu biti kosa – dvovodna ili razvijena u više kosih krovnih ploha,
ravna (s nagibom do 5%) ili kombinirana.
(2) Vrsta pokrova treba odreĊuju se ovisno o specifiĉnostima graĊevine i okolnog
ambijenta, primjenjujući propise za nagibe krovnih ploha ovisno o vrsti pokrova.
Ĉlanak 26.
UVJETI ZA IZGRADNJU POMOĆNIH GRAĐEVINA I OGRADA
(1) GraĊevna ĉestica moţe biti ograĊena
(2) Visina ograde moţe iznositi 1,5 m kada se izvodi uz kombinaciju niskog punog zida
(max 1,0 m visine) i transparentne ograde.
(3) Pomoćne graĊevine za smještaj vozila - garaţe ili nadstrešnice mogu se graditi samo
unutar gradivog dijela graĊevne ĉestice i u okviru najveće dozvoljene izgraĊenosti graĊevne
ĉestice.
Ĉlanak 27.
UVJETI ZA SMJEŠTAJ VOZILA
(1) Na graĊevnim ĉesticama gospodarske namjene potrebno je osigurati parkirališna
mjesta u skladu sa odredbama ovog Plana i posebnom odlukom Općine Medulin.
Ĉlanak 28.
UVJETI ZA ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE
(1) Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće
strukture u arhitektonskom i urbanistiĉkom smislu.
(2) Kod oblikovanja graĊevina moraju se uvaţavati karakteristike kvalitete i tradicije
gradnje na lokalnom podruĉju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali. Gabariti
novih graĊevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj graĊevnoj ĉestici, te prema
susjednim postojećim graĊevinama i prevladavajućom kvalitetnom organizacijom vanjskih
površina. Fasadni otvori u pravilu su zaštićeni od sunca škurama ili griljama.
Ĉlanak 29.
UVJETI ZA HORTIKULTURNO UREĐENJE GRAĐEVNE ĈESTICE
(1) GraĊevne ĉestice gospodarske proizvodne i poslovne namjene moraju se
hortikulturno urediti u
min 20 % dijelu graĊevne ĉestice a graĊevne ĉestice ugostiteljsko-turistiĉke namjene u min. 40%
površine graĊevne ĉestice.
Ĉlanak 30.
UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA POSLOVNE NAMJENE UNUTAR ZONE LUKE

7/29
Broj: 1/2016.
(1) Uvjeti smještaja graĊevina poslovne namjene odnose se na graĊevine poslovne

namjene koje se grade unutar zone luka - kopneni dio.
(2) Unutar kopnenog dijela luke moţe se graditi jedna ili više pojedinaĉnih graĊevina
poslovne ( sloţena graĊevina) - preteţito usluţne namjene (ugostiteljske, usluţne, trgovaĉke,
poslovne, zanatske, komunalno servisne i sl. namjene) pod slijedećim uvjetima:
(1) Minimalna površina graĊevne ĉestice iznosi 500 m2:
GRAĐEVNI PRAVAC
(1) GraĊevni pravac odreĊuje se na udaljenosti od minimalno 5m od regulacione linije.
(1) Gradivi dio graĊevne ĉestice za gradnju slobodnostojeće graĊevine odreĊuje se tako
da je graĊevina s jedne ili više strana odreĊena graĊevnim pravcem, a od granice susjedne
graĊevne ĉestice mora biti udaljena najmanje 5 m.
(1)Koeficijent izgraĊenosti graĊevne ĉestice iznosi 0,3 ali ne više od 200 m2 graĊevinske
brutto površine
(2)Koeficijent iskoristivosti graĊevne ĉestice iznosi 0,6 ali ne više od 200 m2 graĊevinske
brutto površine
VISINA GRAĐEVINA
(1) Maksimalna visina graĊevina iznosi 5 m i dvije nadzemne etaţe.
ravna
(s nagibom do 5%) ili kombinirana.
(1) GraĊevna ĉestica ne moţe biti ograĊena
(2) Ne dozvoljava se izgradnja pomoćnih graĊevina
(1) Na graĊevnim ĉesticama gospodarske namjene potrebno je osigurati parkirna mjesta
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Ĉlanak 31.
(1) Odredbe o uvjetima smještaja graĊevina društvenih djelatnosti odnose se na
graĊevine javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne,
vjerske i sliĉne namjene) koje se mogu graditi u zonama javne i društvene djelatnosti , unutar
zona stambene namjene i mješovite namjene.
Ĉlanak 32.
(1) Uvjeti smještaja i gradnje graĊevina društvenih djelatnosti u zonama stambene
namjene utvrĊivat će se na temelju odredaba ovog Plana i odredaba prostornog plana šireg
podruĉja, vlasništvo nad zemljištem i aţurno stanje katastarske izmjere. Prema naĉinu gradnje
graĊevine društvenih djelatnosti mogu se graditi kao slobodnostojeće i poluugraĊene graĊevine.
Ĉlanak 33.
(1) Površina graĊevne ĉestice mora zadovoljavati slijedeće uvjete:
- slobodnostojeće i poluugraĊene graĊevine: - min 600 m2
(2) Minimalna širina graĊevne ĉestice na graĊevnom pravcu mora zadovoljavati slijedeće
uvjete:
- slobodnostojeće graĊevine: - min 16 m
- poluugraĊene graĊevine: - min 10 m

8/29
Broj: 1/2016.
Ĉlanak 34.
GR AĐEVNI PR AV AC
(1) GraĊevni pravac odreĊuje se na udaljenosti od min 5 m, a max 15 m od granice
graĊevne ĉestice prema javnoj prometnoj površini.
Ĉlanak 35.
(1) Gradivi dio graĊevne ĉestice odreĊuje se tako da je graĊevina s jedne ili više strana
odreĊena graĊevnim pravcem, a od granice susjedne graĊevne ĉestice mora biti udaljena
najmanje 5m.
Ĉlanak 36.
IZGRAĐENOST I ISKORISTIVOST GRAĐEVNE ĈESTICE
(1)Kod graĊevina javne i društvene namjene najmanja dozvoljena izgraĊenost iznosi 0,15
, najveća dozvoljena izgraĊenost 0,3, a iskoristivost 1,2.
Ĉlanak 37.
VISINA GRAĐEVINA
- unutar obalnog pojasa od 100 m - 8,00 m
- u ostalim zonama - 10,00 m
(2) Sve graĊevine mogu imati tri nadzemne i jednu ili više podzemnih etaţa.
Ĉlanak 38.
Ĉlanak 39.
(1) GraĊevna ĉestica moţe biti ograĊena samo kada to zahtijevaju posebni uvjeti
namjene (npr.djeĉji vrtić)
(2) Visina ograde moţe iznositi 2,0 m kada se izvodi uz kombinaciju niskog punog zida
(max 1,0 m visine) i transparentne ograde.
(3) Pomoćne graĊevine za smještaj vozila - garaţe ili nadstrešnice mogu se graditi samo
unutar gradivog dijela graĊevne ĉestice odreĊenog za gradnju osnovne graĊevine
(4) Pomoćne graĊevine mogu se graditi samo u okviru najveće dozvoljene izgraĊenosti
graĊevne ĉestice.
Ĉlanak 40.
(1) Na graĊevnim ĉesticama društvene namjene potrebno je osigurati parkirališna mjesta
u skladu sa odredbama ovog Plana i posebnom odlukom općine Medulin.
Ĉlanak 41.

9/29
Broj: 1/2016.
Ĉlanak 42.
UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO REKREACIJSKIH GRAĐEVINA
(1) Odredbe o uvjetima i naĉinu gradnje sportsko rekreacijskih graĊevna odnose se na
zahvate u prostoru unutar zona sportsko rekreacijske namjene R1
Ĉlanak 43.
UVJETI I NAĈIN GRADNJE GRAĐEVINA SPORTSKO REKREACIJSKE NAMJENE
(1) Unutar zona sportsko rekreacijske namjene - sport (R1) mogu se graditi otvoreni
tereni za sport i rekreaciju te graĊevine prateće namjene (klubski prostori, svlaĉionice, tehniĉki
prostori i sliĉne graĊevine u funkciji osnovne namjene do maksimalno 200 m2 graĊevinske
(bruto) površine i graĊevine pomoćne namjene (manji usluţni i ugostiteljski sadrţaji do
maksimalno 50m2 graĊevinske (bruto) površine).
(2) Unutar zona sportsko rekreacijske namjene - rekreacija (R1) mogu se ureĊivati
otvorena rekreacijska (trim staze i sl.) i djeĉja igrališta koji ne ulaze u obraĉun koeficijenta
izgraĊenosti.
Ĉlanak 44.
(1) Površina graĊevne ĉestice istovjetna površini prostorne cjeline utvrĊene u grafiĉkom
dijelu plana
Ĉlanak 45.
GRAĐEVNI PRAVAC
(1) GraĊevni pravac pratećih i pomoćnih graĊevina (graĊevina visokogradnje) odreĊuje
se na udaljenosti od min 7 m od granice graĊevne ĉestice prema javnoj prometnoj površini.
Ĉlanak 46.
(1) Gradivi dio graĊevne ĉestice pratećih i pomoćnih graĊevina odreĊen je s jedne ili više
strana graĊevnim pravcem, a sa ostalih strana mora biti min 4 m udaljen od granica susjednih
graĊevnih ĉestica. Otvorena sportska igrališta mogu se graditi i na granici graĊevne ĉestice kada
je susjedna ĉestica javna prometna ili javna zelena površina.
Ĉlanak 47.
.IZGRAĐENOST I ISKORISTIVOST GRAĐEVNE ĈESTICE
(1) najveća dozvoljena izgraĊenost graĊevne ĉestice iznosi 0,5 ali ne manje od 0,1 pri
ĉemu površine otvorenih igrališta ulaze u obraĉun koeficijenta izgraĊenosti
(2) najveća dozvoljena graĊevinska (bruto) površina graĊevina visokogradnje iznosi :
 Za graĊevine prateće namjene (klubski prostori, svlaĉionice, tehniĉki prostori i sliĉne
graĊevine u funkciji osnovne namjene do maksimalno 200 m2
 Za graĊevine pomoćne namjene (manji usluţni i ugostiteljski sadrţaji do maksimalno
50m2
Ĉlanak 48.
VISINA GRAĐEVINA
(1) Maksimalna visina graĊevina sportsko rekreacijske namjene iznosi 10,00 m uz najviše
dvije nadzemne etaţe.
(2) Maksimalna visina ograde igrališta utvrĊuje se po posebnom tehniĉkom propisu .
Ĉlanak 49.
Uvjeti za vrstu krova, nagib i vrstu pokrova, te uvjeti za izgradnju ograda utvrĊuju se
sukladno uvjetima za gospodarske graĊevine.

10/29
Broj: 1/2016.
4. UVJETI I NAĈIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Ĉlanak 50.
(1) Odredbe o uvjetima i naĉinu gradnje stambenih graĊevina odnose se na graĊevine
stambene namjene koje će se graditi u zonama stambene namjene, te u zonama mješovite
namjene.
Ĉlanak 51.
(1) Uvjeti smještaja i naĉin gradnje graĊevina stambene namjene odreĊuju se na temelju
odredaba ovog Plana i odredbi prostornog plana šireg podruĉja.
(2) U zoni stambene namjene , prema naĉinu gradnje, mogu se graditi :
- slobodnostojeće (pl.oznaka "SS"),
- dvojne (poluugraĊene - pl.oznaka "D")
- skupne graĊevine ( pl.oznaka "S")
- mješovita gradnja ( pl.oznaka „M“)- svi naĉini gradnje
a po naĉinu korištenja
- obiteljske (pl.oznaka "OK"),
- višestambene graĊevine ( pl.oznaka "VS")
(3) Višestambene graĊevine mogu se graditi samo kao slobodnostojeće
(4) Naĉin i uvjeti gradnje prikazani su u kartografskom prikazu br.4. ovog Plana.
Ĉlanak 52.
OBLIK I VELIĈIN A G R AĐEVNE ĈESTICE
(1) Kod stambenih graĊevina koje se grade unutar granica stambene namjene minimalna
veliĉina graĊevne ĉestice odreĊuje se na slijedeći naĉin:
- kod obiteljskih graĊevina:
- za slobodnostojeće graĊevine - min 500 m2
- za poluugraĊene graĊevine - min 400 m2
- za ugraĊene graĊevine - min 240 m2
- kod višestambenih graĊevina: - min 800 m2
(2) Višestambene graĊevine mogu se graditi iskljuĉivo kao slobodnostojeće.
(3) Širina graĊevne ĉestice mora zadovoljavati slijedeće uvjete:
Minimalna širina graĊevne ĉestice na graĊevnom pravcu odreĊuje se:
- za slobodnostojeće graĊevine – 15 m
- za poluugraĊene graĊevine – 10 m
- za ugraĊene graĊevine – 6 m
Ĉlanak 53.
GR AĐEVNI PR AV AC
(1) GraĊevni pravac odreĊuje se tako da je njegova udaljenost od regulacijskog pravca :
kod obiteljskih graĊevina : najmanje 5m, a najviše 15m.
kod višestambenih : najmanje 7m, a najviše 15
(2) Iznimno kod rekonstrukcija postojećih graĊevina graĊevni pravac moţe se odrediti na
udaljenosti manjoj od 5 m i na udaljenosti većoj od 15 m od regulacione linije.
Ĉlanak 54.
(1) Gradivi dio graĊevne ĉestice odreĊuje se tako da je s jedne strane odreĊen graĊevnim
pravcem, a na drugim stranama udaljenost od granice graĊevne ĉestice iznosi min 4 m za
obiteljske kuće a za višestambene graĊevine min 5m ali ne manje od polovice visine graĊevine.
(2) Iznimno u zonama mješovite namjene planske oznake M2/1, M2/2, M2/5 i M2/6
gradivi dio graĊevne ĉestice prema moru propisuje se na minimalnoj udaljenosti od 10m od
granice graĊevne ĉestice.
(3) Iznimno,se udaljenost gradivog dijela graĊevne ĉestice obiteljske kuće moţe odrediti
na udaljenosti i manjoj od 4 m ukoliko za to postoje opravdani razlozi (zaštitni pojas infrastrukture,
zaštita okoliša i sl., te odredbe posebnih propisa) ali ne manje od polovice visine graĊevine.

11/29
Broj: 1/2016.
(4) Kod poluugraĊenih i ugraĊenih graĊevina, površina gradivog dijela graĊevne ĉestice
moţe se podudarati s granicom graĊevne ĉestice, dotiĉući se susjednih poluugraĊenih ili
ugraĊenih graĊevina, a obavezno kada je širina graĊevne ĉestice manja od 12 m (za
poluugraĊene) odnosno 8 m (za ugraĊene).
(5) Gradivi dio graĊevne ĉestice za gradnju interpolirane graĊevine visokogradnje moţe
se odrediti na granici susjedne ĉestice ukoliko je susjedna ĉestica javna, parkovna (zazelenjena),
odnosno prometna površina, te se prema toj ĉestici mogu izvoditi otvori.
Ĉlanak 55.
(1) Kod stambenih graĊevina koeficijent izgraĊenosti (k-ig) iznosi:
za slobodnostojeće graĊevine:
- za graĊevne ĉestice od 500 - 800m2:0,30 ali ne manje od 0,10
- za graĊevne ĉestice od 800 - 1200m2: 0,25 ali ne manje od 0,12
- za graĊevne ĉestice iznad 1200m2 : 0.20 ali ne manje od 0,15
- za poluugraĊene graĊevine:
- za graĊevne ĉestice od 500-1000m2: 0,40 ali ne manje od 0,25
- za graĊevne ĉestice iznad 1000m2: 0,35 ali ne manje od 0,15
- ugraĊene graĊevine:
- za graĊevne ĉestice iznad 500 m2: 0,35 ali ne manje od 0,15
Ĉlanak 56.
VISINA GRAĐEVINA
(1) Najviša dozvoljena visina graĊevina stambene namjene iznosi
- unutar obalnog pojasa od 100 m - 6,00 m
- u svim ostalim zonama 8,00 m
(2) Sve graĊevine stambene namjene mogu imati tri nadzemne i jednu ili više podzemnih
etaţa.
Ĉlanak 57.
VRSTA KROVA, NAGIB I VRSTA POKROVA
(2) U pravilu,kosa krovišta moraju imati pokrov od kanalica ili sliĉnog materijala, te nagib
krovnih ploha mora biti izmeĊu 18 i 24 stupnja s nagibom dijela krovnih ploha prema graĊevnoj
liniji.
Ĉlanak 58.
UVJETI ZA IZGRADNJU OGRADA I POMOĆNIH GRAĐEVINA
(1) Oko graĊevne ĉestice, namijenjene izgradnji stambene graĊevine, ograde se mogu
graditi kao kamene, betonske, ţbukane, zelene ţivice ili uz kombinaciju niskog punog zida i
zelene ţivice odnosno transparentne metalne ograde.
(2) Visina ogradnog zida moţe iznositi maksimalno 1,5m, pri ĉemu visina punog zida
moţe biti maksimalno 1 metar. Kod graĊevnih ĉestica s razlikom u visini terena preko 0,5m
ograda moţe na pojedinim dijelovima terena biti i viša od 1,5m, ali ne smije ni na kojem dijelu
terena premašiti visinu od 2,0m. U smislu ovih odredbi, visina nuţnog potpornog zida ne smatra
se visinom ogradnog zida.
(3) Ograda svojim poloţajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu
preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa.
(4) Pomoćne graĊevine mogu imati maksimalno jednu nadzemnu etaţu i maksim. visinu
do sljemena 4 m i ulaze u izgraĊenost graĊevne ĉestice.

12/29
Broj: 1/2016.
(5) Na graĊevnoj ĉestici stambene namjene mogu se graditi pomoćne graĊevine i najviše
2 garaţe, odnosno nadstrešnice, pri ĉemu ukupna bruto razvijena površina svih pomoćnih
graĊevina ne smije premašiti 50m2.
(6) Pomoćne graĊevine mogu se graditi:
- iskljuĉivo izvan pojasa od 100 m od obalne linije
- unutar gradivog dijela graĊevne ĉestice odreĊenog za gradnju osnovne graĊevine, kao sastavni
dio osnovne
graĊevine ili kao zasebna graĊevina,
- unutar pojasa uz regulacijski pravac i meĊu sa susjednim graĊevnim ĉesticama,
dubine najviše 7m raĉunajući od regulacijskog pravca, izvan širine gradivog dijela graĊevne
ĉestice, tako da otvaranjem ulaznih vrata ne ulaze u slobodni profil javne prometne površine uz
regulacijski pravac,
- unutar pojasa uz granicu susjednih graĊevnih ĉestica nasuprot regulacijskom pravcu, dubine
najviše 7m, duţ ĉitave te granice.
Ĉlanak 59.
(1) Na graĊevnoj ĉestici stambene namjene potrebno je osigurati smještaj vozila u garaţi
(koja moţe biti u sklopu graĊevine stambene namjene ili kao pomoćna graĊevina) ili na
parkirališnom mjestu.
Ĉlanak 60.
strukture u arhitektonskom i urbanistiĉkom smislu, odnosno mora biti usklaĊena s tom strukturom.
površina.
Ĉlanak 61.
(1)GraĊevne ĉestice stambene namjene moraju se hortikulturno urediti:
- slobodnostojeće graĊevine: - min 40 % graĊevne ĉestice
- poluugraĊene graĊevine: - min 20 % graĊevne ĉestice
- ugraĊene graĊevine: - min 10 % graĊevne ĉestice
Izuzetak od ove odredbe predstavljaju graĊevne ĉestice u podruĉju posebnih uvjeta gradnje
manje od 240 m2 na kojima se ne propisuje obaveza hortikulturnog ureĊenja.
Ĉlanak 62.
UVJETI ZA IZGRADNJU U PODRUĈJU POSEBNIH UVJETA GRADNJE
(1) Iznimno graĊevine koje će se graditi unutar podruĉja posebnih uvjeta gradnje
izuzimaju se od odredbi 2.2. do 4.1.11. te se uvjeti za njihov smještaj i naĉin gradnje utvrĊuju:
- unutar granica iz stavka 1. ove odredbe moţe se dozvoliti interpolacija i nova gradnja
na slobodnim graĊevnim ĉesticama radi popunjavanja postojećih ulica i graĊevinskih sklopova,
(2) Postojeće graĊevine mogu se rekonstruirati prema odredbama ovog Plana.
Ĉlanak 63.
VELIĈINA GRAĐEVNE ĈESTICE:
(1) minimalna površina graĊevne ĉestice iznosi :
za graĊevina gospodarske namjene
500 m2 za graĊevine ugostiteljsko turistiĉke namjene - hoteli
300 m2 za sve ostale graĊevine gospodarske namjene.
za graĊevine javne i društvene namjene

13/29
Broj: 1/2016.
iznosi minimalno 300 m2 odnosno iznosi minimalno kao i veliĉina katastarske ĉestice ukoliko je
ista manja od 300 m2 ali ne manje od 150 m2.
za obiteljske stambene graĊevine
iznosi minimalno 300 m2 odnosno kod interpolacija iznosi minimalno kao i veliĉina katastarske
ĉestice ukoliko je ista manja od 300 m2
Ĉlanak 64.
GRAĐEVNI PRAVAC se odreĊuje tako da se podudara sa graĊevnim pravcima susjednih
graĊevina odnosno da je jednak graĊevnom pravcu jednog od susjednih graĊevina ili se odreĊuje
na prostoru izmeĊu tih dviju graĊevnih pravaca susjednih graĊevina.
Ĉlanak 65.
GRADIVI DIO GRAĐEVNE ĈESTICE odreĊen je s jedne ili više strana graĊevnim pravcem, a od
granice susjedne graĊevne ĉestice mora biti udaljena min 3 m.
- iznimno, kod interpolacija, udaljenost od granice susjedne graĊevne ĉestice moţe biti i manja
od 3 m ukoliko se ne pogoršaju bitni zahtjevi za graĊevinu ( stabilnost, zaštita od poţara, zdravlje
i zaštita okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke i sl) na susjednim graĊevnim ĉesticama.
Ĉlanak 66.
za graĊevine gospodarske namjene

- najviše 50% površine graĊevne ĉestice,
- iznimno za graĊevina turistiĉke djelatnosti koje pruţaju uslugu smještaja
gostiju- hoteli izgraĊenost iznosi najviše 30 % površine graĊevne ĉestice uz koeficijent
iskoristivosti do 0,8.
najviše 50% površine graĊevne ĉestice,
za stambene graĊevine
za slobodnostojeće stambene graĊevine:
- za poluugraĊene stambene graĊevine:
- za ugraĊene stambene graĊevine:
Izuzetno kod gradnje na graĊevnim ĉesticama manjim od 300 m2 k-ig moţe iznositi 0,5, a kod
interpolacija na graĊevnim ĉesticama manjim od 240 m2, kod graĊevina stambene namjene i
kod ugraĊenih graĊevina gospodarske , javne i društvene namjene k-ig moţe iznositi 0,8.
Ĉlanak 67.
VISINA GRAĐEVINA
(1) Najviša dozvoljena visina graĊevina iznosi 10 m ali ne više od visine najviše postojeće
susjedne graĊevine u uliĉnom nizu,
(2) Sve graĊevine mogu imati 1 ili više podzemnih etaţa.
Ĉlanak 68.
(1) GraĊevina mora imati kose krovne plohe s pokrovom kanalicama ili sliĉnim
materijalom, uz nagib krovnih ploha 18-24°, odnosno krovovi mogu biti kombinirani - kosi i ravni u

14/29
Broj: 1/2016.
manjem dijelu, ureĊeni kao neprohodni ili prohodni (terasa) sa odgovarajućim pristupom i
zaštitom u skladu sa posebnim propisima.
(2) Iznimno, dopuštena je i izgradnja graĊevine sa ravnim krovom, uz prethodno
pribavljeno mišljenje Povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta tijekom
ishoĊenja akata kojima se dozvoljava gradnja a u skladu sa ukupnim odredbama ovoga Plana.
Ĉlanak 69.
(1) Za uvjete gradne pomoćnih graĊevina i ograda primjenjuju se odredbe ĉlanka 4.1.9.
za stambene graĊevine.
Ĉlanak 70.
(1) Kod graĊevne ĉestice gdje su oblik i veliĉina graĊevne ĉestice takvi da se ne moţe
riješiti smještaj vozila unutar graĊevne ĉestice sukladno Tabeli iz ĉlanku 4.2.8. odredbi ovog
UPU-a ili se radi o graĊevnoj ĉestici bez kolnog ulaza, tada se smještaj vozila rješava na
posebnim graĊevnim ĉesticama parkirališne namjene u skladu sa Odlukom o mirujućem prometu
Općine Medulin.
Ĉlanak 71.
strukture u arhitektonskom i urbanistiĉkom smislu. Sve planirane graĊevine se gabaritom moraju
uklopiti u oblike i veliĉinu postojećih graĊevina
gradnje na lokalnom podruĉju u pogledu primjene detalja, proporcija i materijala. Gabariti novih
graĊevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj graĊevnoj ĉestici, te prema
Ĉlanak 72.
REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA
(1) Rekonstrukcija postojećih graĊevina moţe se dozvoliti ukoliko se ne pogoršaju bitni
zahtjevi za graĊevinu ( stabilnost, zaštita od poţara, zdravlje i zaštita okoliša, sigurnost u
korištenju, zaštita od buke i sl) na susjednim graĊevnim ĉesticama.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I PREMANJA

PROMETNE, KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŢE S PRIPADAJUĆIM
OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Ĉlanak 73.
(1) Ovim Planom utvrĊene su trase, koridori, zaštitni koridori i graĊevine prometnih,
komunikacijskih, vodnogospodarskih i energetskih sustava.
(2) Mjesto i naĉin prikljuĉivanja graĊevina na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
odredit će nadleţno tijelo ili trgovaĉko društvo uz primjenu odgovarajućih propisa, kao i
uobiĉajenih pravila graditeljske struke, u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja.
(3) Koridori javnih prometnih površina namijenjeni su gradnji javnih kolnih i kolno-
pješaĉkih prometnica. Grafiĉki prikaz tog koridora ujedno predstavlja crtu razgraniĉenja i dodira
zone namijenjene javnim prometnim površinama i zona drugih namjena.
(4) Zaštitni koridori prometnica prikazani u grafiĉkom dijelu Plana predstavljaju planiranu
rezervaciju prostora za izgradnju prometnica i podzemnih infrastrukturnih vodova. Unutar tako
utvrĊenih zaštitnih koridora rezervacije prostora za gradnju prometnica ili dijelova prometnica ne
postoji mogućnost gradnje graĊevina visokogradnje, niti graĊevina infrastrukture osim
infrastrukturne podzemne mreţe. Postojeće graĊevine koje se nalaze unutar zaštitnog koridora
prometnice, mogu se rekonstruirati iskljuĉivo u okviru postojećih tlocrtnih i visinskih gabarita.

15/29
Broj: 1/2016.
(5) Komunalnu infrastrukturu planirati izvan kolnih površina ţupanijskih cesta (u pravilu u
zelenom pojasu ţupanijskih cesta) te u skladu sa prethodno ishodovanim uvjetima nadleţne
uprave za ceste.
Ĉlanak 74.
(1) Mjesto i naĉin opremanja zemljišta cestovnom i uliĉnom infrastrukturnom mreţom
prikazani su na kartografskom prikazu 2a. u grafiĉkog dijela Plana a opisani su u
odgovarajućem poglavlju tekstualnog dijela.
(2) Mikrolokacija prometnica odreĊenih ovim Planom utvrĊuje se u postupku izdavanja
akata kojima se dozvoljava gradnja, pri ĉemu su moguća minimalna odstupanja zbog
konfiguracije terena, imovinsko-pravnih odnosa, katastra i sl.
Ĉlanak 75.
(1) Mjesto i naĉin opremanja zemljišta komunalnom i komunikacijskom infrastrukturnom
mreţom prikazani su odgovarajućim prikazima grafiĉkog dijela Plana (kartografski prikaz br.2.1
promet, 2.2 elektroniĉke komunikacije, 2.3.vodoopskrba, 2.3 odvodnja otpadnih voda) a
opisani su u odgovarajućim poglavljima tekstualnog dijela.
(2) Elementi infrastrukturne mreţe utvrĊeni Planom smatraju se okvirnim, dok će se
njihova mikrolokacija odrediti u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja.
5.1.UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŢE
Ĉlanak 76.
(1) Planirano prometno rješenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva regulaciju
postojećih ulica, izgradnju novih ulica i kriţanja u razini, parkirališnih površina te pješaĉkih
površina, na naĉin da se osigura usklaĊen razvoj kolnog i pješaĉkog prometa.
Ĉlanak 77.
(1) Pored prometnica prikazanih u grafiĉkom dijelu Plana, za potrebe pristupa
pojedinaĉnim graĊevnim ĉesticama, graditi se mogu, uz uvjet prethodnog rješavanja imovinsko-
pravnih odnosa, i druge prometnica koje nisu prikazane u grafiĉkom dijelu Plana.
(2) U zbijenom dijelu naselja /jezgri/ (Uţa granica zbijenog dijela naselja) za potrebe
pristupa postojećim graĊevinama mogu se graditi i druge kolno-pješaĉke površine koje nisu
prikazane u grafiĉkom dijelu Plana.
Ĉlanak 78.
(1) Sve prometnica su u kartografskom dijelu prikazane sa svojim koridorima ukupne
širine. Presjeci koji su dati u koridorima su minimalni popreĉni profili prometnica a sastoje se od
kolnika propisanog profila i pješaĉkog traka minimalne širine od 1,5m. Izvedeni koridor cesta
moţe biti i veći, uz poštivanje tehniĉkih propisa i normi za projektiranje cesta.
(2) Za navedene ceste potrebno je pridrţavati se odredbi Zakona o cestama, Zakona o
sigurnosti prometa na cestama te Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljuĉaka i
prilaza na javnu cestu.
(3) Za ţupanijsku cestu utvrĊuje se temeljem Zakona o cestama ( NN 84/11, 22/13, 54/13
I 148/13) zaštitni pojas ţupanijske ceste u širini od 15m sa svake strane ( širina zaštitnog pojasa
mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa), U zaštitnom pojasu ţupanijske ceste mogu se
obavljati radovi, graditi graĊevine u skladu sa Zakonom o javnim cestama.
Ĉlanak 79.
(1) Ako se na postojećim prometnicama, prilikom njihove rekonstrukcije u izgraĊenom
dijelu naselja, ne mogu ostvariti slobodni profili zbog postojeće izgradnje, već poloţene mreţe
infrastrukture ili sl., profil prometnice moţe biti i uţi od profila odreĊenog ovim Planom odnosno
posebnim općinskim propisom o prometnicama na podruĉju općine Medulin.

16/29
Broj: 1/2016.
Ĉlanak 80.
(1) GraĊevnu ĉesticu prometne površine ĉine: nasipi, usjeci, zasjeci, potporni zidovi,
obloţni zidovi, rigoli, bankine, pješaĉke površine i kolnik kao i eventualne biciklistiĉke staze.
(2) GraĊevna ĉestica druge namjene prikljuĉuje se na javnu prometnu površinu u
pravilu po cijeloj svojoj duţini uz put. Kolni prikljuĉak mora zadovoljavati uvjete preglednosti u
skladu s odgovarajućim vaţećim propisima.
(3) Nivelete prometnica postaviti tako da se zadovolje tehniĉko-estetski uvjeti, uskladiti
ih s budućim graĊevinama u visinskom smislu, kao i graĊevinama koje postoje u podruĉju
obuhvata Plana. Minimalni popreĉni nagibi prometnica moraju biti 2,5% u pravcu do najviše
5,0% u krivini.
Ĉlanak 81.
(1) GraĊevna ĉestica, namjenjena gradnji graĊevine, ne moţe imati neposredni kolni
prilaz s javne ţupanijske niti lokalne ceste.
(2) Kod graĊevnih ĉestica koje se nalaze uz postojeće ili planirane javne prometnice iz
stavka 1. ove toĉke koje prolaze kroz ili uz graĊevinska podruĉja naselja, kolni prilaz graĊevnoj
ĉestici nije omogućen neposredno s tih prometnica,
(3) Kod graĊevnih ĉestica gdje je postojeći kolni prilaz s mreţe javnih prometnica
odreĊen prije donošenja ovog Plana neposredno s prometnice višeg reda, postoji mogućnost
iskljuĉivo rekonstrukcije postojeće graĊevine u postojećim gabaritima. Prilikom izdavanja akta
kojim se dozvoljava gradnja za rekonstrukciju postojeće graĊevine odredit će se kolni prilaz s
drugih prometnica, ukoliko postoje prostorni uvjeti prema odredbama ovog Plana. Ukoliko se
postojećim graĊevinama odredi kolni prilaz sa drugih prometnica odreĊenih ovim Planom, takve
se graĊevine mogu rekonstruirati prema ukupnim odredbama ovog Plana
Ĉlanak 82.
(1) Pješaĉke puteve izvesti od granitnih kocki, asfalta i sl., a rubove pješaĉkih puteva
završiti oborenim malim iviĉnjakom (varijanta kamene ploĉe).
(2) Zbog niveliranja terena, a uz pješaĉke komunikacije potrebno je izvesti potporne
zidove.
Ĉlanak 83.
(1) Prometnice projektirati i izgraditi na naĉin da udovolje svojoj namjeni, vaţećim
propisima i standardima te zahtjevima sigurnosti prometa.
(2) Kod oblikovanja prometnica potrebno je pridrţavati Pravilnika o projektima potrebnim
za osiguranje pristupaĉnosti graĊevina osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene
pokretljivosti (NN 78/13.) i Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN35/94,55/94 i 142/03).
U svrhu zaštite naselja od buke i sl., kod oblikovanja javnih prometnica, temeljem projektne
dokumentacije i akta kojim se dozvoljava gradnja, moguće je postavljanje odgovarajućih naprava
u skladu sa posebnim propisima.
(3) Konaĉno rješenje pojedine prometnice definirat će se idejnim rješenjem odnosno
projektom u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja.
(4) Do izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja za prometne površine, graĊevne
ĉestice drugih namjena mogu se osnivati do crte koja oznaĉava planirani koridor rezervacije
prostora za gradnju prometne površine (ali ne manje od 4.25m od osi postojeće prometnice u
sluĉajevima kada se nova prometnica proširuje podjednako sa obje strane postojeće
prometnice). Po izdavanju akata kojima se dozvoljava gradnja za prometne površine, te na
temelju njih i aţuriranog stanja katastarske izmjere, graĊevne ĉestice drugih namjena mogu se
osnivati do granica graĊevne (katastarske) ĉestice prometne površine.
Ĉlanak 84.
JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŢE
(1) U podruĉju obuhvata Plana planira se gradnja do 120 javnih parkirnih mjesta,
ureĊenih asfaltom, betonskim elementima ili sliĉnim materijalom.
(2) UreĊenje javnih parkirališta planira se u obliku tzv. "zelenog parkirališta" koje
podrazumijeva površinu maksimalno opremljenu drvoredima i zelenim otocima, a površine za

17/29
Broj: 1/2016.
promet u mirovanju izvedene tzv. park prizmama i zatravljene.Preporuĉuje se na svakih 10

parkirnih mjesta izvesti 1 "zeleni otok" širine min.1,5m,
(3) Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0x2,5m odnosno 5.0x3.7m za automobil
osoba sa invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti.
(4) Na javnim parkiralištima treba osigurati od ukupnog broja najmanje 5% parkirališnih
mjesta za automobil osoba sa invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti.
(5) Ovim se Planom ne planira prostor namijenjen izgradnji javni garaţa.
U podruĉju obuhvata Plana moţe se planirati izgradnja javnih garaţa unutar mješovite namjene u
skladu s uvjetima smještaja graĊevina gospodarske-poslovne namjene.
Ĉlanak 85.
(1) Naĉin i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na podruĉju obuhvaćenom Planom

odreĊivat će se posebnom odlukom općine Medulin o prometu u mirovanju, uz osnovno naĉelo
da se potreban broj parkirališnih mjesta mora osigurati na graĊevnoj ĉestici na kojoj će se ostvariti
namjeravani zahvat u prostoru, odnosno za koju se izdaje lokacijska (graĊevna) dozvola.
(2) Prilikom gradnje graĊevine stambene namjene parkirališna mjesta na vlastitoj
graĊevnoj ĉestici moraju se smjestiti u pojasu izmeĊu graĊevnog i regulacijskog pravca.
(3) Parkirališna mjesta mogu biti izraĊena od asfalta, travnih ploĉa ili granitnih kocki. Max.
uzduţni i popreĉni nagib parkirališta je 5,0%.
(4) Najmanji broj parkirališnih mjesta po odreĊenim djelatnostima Planom se utvrĊuje
prema tablici:
NAMJENA/DJELATNOST/SADRŢAJ PARKIRNA MJESTA

1. STAMBENA GRAĐEVINA 1 PM do 60m2 netto površine stambene
jedinice
2 PM preko 60m2 netto površine stambene
jedinice
2. UREDI, ZDRAVSTVO, TRGOVINA
1 PM na 60m2 netto površine
3. VELETRGOVINA, PROIZVODNJA, 1 PM na 100m2 netto površine

ZANATSTVO I SL
4. UGOSTITELJSKO TURISTIĈKE 1 PM po smještajnoj jedinici
SMJEŠTAJNE GRAĐEVINE
5. UGOSTITELJSTVO, OSIM 1 parkirno mjesto na 10 m2 razvijene
RESTORANA, graĊevinske (brutto) površine objekta
ZDRAVLJAKA SLASTIĈARNICE I SL.
6. RESTORAN, ZDRAVLJAK, 1 parkirno mjesto na 4 sjedeća mjesta
SLASTIĈARNICA I SL.
7.GRAĐEVINE KULTURNIH 1 PM na 7 sjedećih mjesta
DJELATNOSTI
8. SPORTSKE DVORANE, STADIONI, 1 PM na 8 gledalaca odnosno korisnika
SPORTSKI TERENI I SL.
9. DJEĈJI VRTIĆI 1 PM na 10 djece
10. ŠKOLE 1 PM po uĉionici
11. VJERSKE GRAĐEVINE 1 PM na 8 sjedala
12. TRGOVAĈKI CENTRI (površine veće 1PM na 60 m2 netto površine prodajnog
od 1500 m2) prostora
Ĉlanak 86.
TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAĈKE POVRŠINE
(1) Unutar granice obuhvata Plana moguća je izgradnja trga i drugih većih pješaĉkih
površina unutar zone mješovite namjene.

18/29
Broj: 1/2016.
(2) Trgovi i pješaĉke površine poploĉavaju se betonskim prefabriciranim elementima,

kamenim ploĉama ili drugim materijalom predviĊenim idejnim rješenjem.
(3) Na trgovima i drugim pješaĉkim površinama predviĊeno je postavljanje elemenata
urbane opreme.
(4) Ovim Planom utvrĊuje se obaveza ureĊenja i izgradnje obalne šetnice “lungomare”
duţ
obalnog poteza, koja se, osim za pješaĉki promet, moţe koristiti i za biciklistiĉki, te alternativni
turistiĉki prijevoz.
(5) Obalna šetnica “lungomare” javna je prometna površina, najmanje širine 3m kojom se
mora omogućiti nesmetano korištenje, te u tom smislu i odvijanje prometa iz stavka 4. ovog
ĉlanka.
Poloţaj šetnice ucrtan je u kartografskim prilozima ovog Plana.
Ĉlanak 87.
POMORSKI PROMET
(1) Površine luke razgraniĉuju se na kopneni dio (LS-2) i morski dio - akvatorij luke (LS-
1).
(2) Unutar obuhvata akvatorija luke posebne namjene (LS-1) mogu se graditi potrebne
graĊevine i ureĊivati obalne površine (obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani, ureĊeni prostori za
manipulaciju i sliĉni graĊevni elementi), postavljati naprave i ureĊaji za privez plovila i
signalizaciju, te obavljati i drugi sliĉni radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke,prema
posebnim propisima i standardima za tu vrstu graĊevina.
(3) Unutar obuhvata kopnenog dijela luke (LS-2) mogu se graditi poslovne graĊevine,
preteţito usluţne namjene (ugostiteljske, usluţne, trgovaĉke, poslovne, zanatske, komunalno
servisne i sl. namjene),u funkciji pruţanja usluga korisnicima luke- ĉlanovima udruge po
Posebnom propisu.
(4) Luka posebne namjene-sportska luka Pomer ţupanijskog znaĉaja kapaciteta je
minimalno 50 do maksimalno 200 vezova.
Ĉlanak 88.
UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA POSLOVNE NAMJENE UNUTAR ZONE LUKE
(1) Uvjeti smještaja graĊevina poslovne namjene utvrĊeni su u poglavlju 2.12. Uvjeti
gradnje graĊevina poslovne namjene unutar zone luke
(2) Zona luke izgradit će se kao jedna sloţena graĊevina ili kao više graĊevina na jednoj
ili više graĊevnih ĉestica te se utvrĊuje obaveza izrade cjelokupnog urbanistiĉkog rješenja
zahvata luke posebne namjene.
Ĉlanak 89.
1.2.UVJETI GRADNJE ELEKTRONIĈKIH KOMUNIKACIJSKIH MREŢA
(1) Mjesto i naĉin prikljuĉenja graĊevnih ĉestica na elektroniĉku komunikacijsku mreţu

vidljivi su iz grafiĉkog i tekstualnog dijela plana.
(2) Izgradnjom elektroniĉke komunikacijske (EK) mreţe sukladno vaţećem Zakonu o
elektroniĉkim komunikacijama, izvršiti će se slijedeće:
- elektroniĉka komunikacijska kanalizacija će se smjestiti u ploĉnike ili bankine prometnica,
- izgraditi će se kabelska EK mreţa kroz EK kanalizaciju,
- Izgraditi će se prikljuĉni EK ormari za svaku graĊevnu parcelu. Ormari će se smjestiti na
granici parcele i biti će okrenuti prema prometnici.
(3) Radove na projektiranju i izvoĊenju EK infrastrukture i povezane opreme treba izvoditi
sukladno vaţećim zakonskim propisima i pravilnicima, od kojih istiĉemo:
- Zakon o elektroniĉkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11 i 133/12),
- Zakonu o prostornom ureĊenju i gradnji (“Narodne novine”, br. 76/07, 38/09 , 55/11, 90/11
i 50/12.), Zakonu o prostornom ureĊenju (“Narodne novine”, br. 153/13)
- Pravilnik o jednostavnim i drugim graĊevinama i radovima (NN 79/14),

19/29
Broj: 1/2016.
- Pravilnik o naĉinu i uvjetima odreĊivanja zone komunikacijske infrastrukture i povezane

opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te obaveze investitora radova ili graĊevine (NN
75/13).
(4) Kućne telekomunikacijske instalacije (unutar graĊevina) treba projektirati i izvoditi
sukladno Pravilniku o tehniĉkim uvjetima za elektroniĉku komunikacijsku mreţu poslovnih i
stambenih zgrada (HAKOM, prosinac 2009.).
(5) Smještaj aktivne opreme moţe se predvidjeti u zatvorenom prostoru poslovnih
graĊevina površine 15 m2, ili u tipskim kontejnerima ili tipskim ormarima koji se montiraju na
zemljišta odgovarajuće površine, a predviĊena za tu namjenu.
(6) Uz postojeće i planirane trase omogućava se eventualno postavljanje potrebnih
graĊevina (vanjski kabinet ormarići) za smještaj elektroniĉke komunikacijske opreme zbog
potrebe uvoĊenja novih tehnologija ili pristupa novih operatera odnosno rekonfiguracije mreţe.
(7) Elektroniĉka komunikacijska infrastruktura i povezana oprema prema naĉinu
postavljanja dijeli se na:
- elektroniĉku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim
graĊevinama (antenski prihvat)
- elektroniĉku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim
antenskim stupovima.
- (8) Ovim planom se omogućava postavljanje elektroniĉke komunikacijske infrastrukture i
povezane opreme na postojećim graĊevinama u skladu s Pravilnik o jednostavnim i
drugim graĊevinama i radovima (NN 79/14),
(9) U skladu sa PPIŢ (Sluţbene novine IŢ br. 2/02, 1/05, 4/05, 10/08 i 7/10) na podruĉju
obuhvata ovog plana nije moguće postavljanje samostojećih antenskih stupova jer se
samostojeći antenski stupovi ne smiju graditi unutar graĊevinskih podruĉja naselja, niti na
udaljenosti manjoj od 400 m od granica tih podruĉja.
(10) Elementi telekomunikacijske mreţe utvrĊeni Planom smatraju se okvirnim, dok će
se njihova mikrolokacija odrediti u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja.
Ĉlanak 90.
1.3.UVJETI GRADNJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA I MREŢE TE JAVNE
RASVJETE
(1)Nove trafostanice predviĊene su kao slobodnostojeće graĊevine na zasebnim

parcelama koje neće imati ogradni zid. Trafostanice su tipske, sa srednjenaponskim blokom koji
se sastoji iz dva (tri) vodna polja i jednog transformatorskog polja. Niskonaponski razvod sastojat
će se iz NN trafopolja s pripadajućim razvodnim poljem sastavljenim od osam do 15 nisko
naponskih izvoda.
(2) Minimalna veliĉina parcele za izgradnju transformatorske stanice iznosi 7x5m, uz uvjet
da je dulja strana orijentirana na javnu površinu. Gradivi dio graĊevine moţe biti na granici
graĊevne ĉestice i na regulacijskom pravcu.
(3) U grafiĉkom dijelu plana prikazane su trase SN i NN mreţe. Na oznaĉenim se
trasama moţe polagati više (odgovarajući broj) SN i NN kabela u skladu s opravdanim
potrebama.
(4) Trase novih 20 kV kabela predviĊene su po budućem ploĉniku uz glavne prometnice
a djelomiĉno i uz rub prometnica. PredviĊeni kabeli SN mreţe su tipa XHE 49 A 1x150/25 mm2 ;
20 kV. Sva nova srednjenaponska oprema treba biti predviĊena za 20 kV razinu napona
(srednjenaponski dio TS, transformatori SN kabeli).
(5) Nova primarna niskonaponska mreţa izvodi se kabelima tipa XP00-A 4x150 mm2 ;
0,6/1 kV, a trase su predviĊene po budućem ploĉniku uz glavne prometnice a djelomiĉno i uz rub
prometnica.
(6) Samostojeće razvodne ormare( SSRO ) potrebno je postavljati na ploĉnike uz granice
graĊevnih ĉestica, okrenute prema prometnici.
(7) Sekundarna niskonaponska mreţa koja nije prikazana u grafiĉkom dijelu plana, u
pravilu se izvodi kabelima XP00-A 4x50 mm2, ali se u sluĉaju opravdane potrebe mogu koristiti i
drugi presjeci i tipovi kabela. Navedeni se kabeli polaţu u pravilu po javnim površinama od
SSRO-a do prikljuĉnih (prikljuĉno-mjernih) ormarića smještenih na granicama graĊevnih parcela.

20/29
Broj: 1/2016.
(8) Za graĊevine do ukljuĉivo tri mjerna mjesta u ogradne se zidove graĊevnih parcela
ugraĊuju prikljuĉno-mjerni ormari u koje se smještaju mjerni ureĊaji.Kod graĊevina sa više
mjernih mjesta (ĉetiriiviše) mjerni se ormari ugraĊuju unutar same graĊevine. Iznimka su tri
mjerna mjesta kupaca i jednomjerno mjesto proizvoĊaĉa elektriĉne energije (obnovljivi izvori
elektriĉne energije – sunĉana elektrana), kod kojih se u pravilu prikljuĉno-mjerni ormar i ugraĊuju
u ogradni zid.
(9) Transformatorska stanice, SN mreţa i NN mreţa treba biti graĊena u skladu s
vaţećim propisima i granskim normama HEP-a, dok javna rasvjeta treba biti graĊena u skladu s
preporukama CIE.
(10) Elementi elektroenergetske mreţe utvrĊeni Planom smatraju se okvirnim, dok će se
Ĉlanak 91.
1.4.VODOOPSKRBA
(1) Prikljuĉenje zahvata zone UPU-a graĊevina na sustav opskrbe pitkom vodom
izvest će se prikljuĉkom na postojeći dovodni cijevovod DN 200mm iz pravca Pule.
- Prikljuĉak graĊevne ĉestice na vodovodnu mreţu izvest će se sa uliĉne vodovodne
mreţe sukladno Općim i tehniĉkim uvjetima i Izmjenama i dopunama Općih i tehniĉkih uvjeta
Vodovoda Pula objavljenim na Internet stranicama Vodovoda Pula
- Prikljuĉenje će se izvršiti na osnovu posebnog projekta i uvjeta prikljuĉenja
Vodovoda Pula
- Mjerenje potrošnje vode izvest će se posebnim vodomjerima za funkcionalnu
jedinicu zasebno.
- Vodovodni prikljuĉak se polaţe na lako pristupaĉno mjesto prema utvrĊenim
uvjetima i suglasnosti nadleţnog trgovaĉkog društva
- Vodovodne prikljuĉke treba u pravilu izvoditi okomito na os cijevovoda
- Dubina kanala vodovodne mreţe mora osiguravati pokriće tjemena cijevi na
minimalno 100cm nadsloja, vodeći raĉuna o konaĉnoj visini terena
- Razmak izmeĊu vodovodne mreţe i elektriĉnog kabela u uzduţnom pravcu mora
iznositi najmanje 100cm
- Kod popreĉnog kriţanja vodovodne mreţe i elektriĉnog kabla, elektriĉni kabel se
postavlja ispod vodovodne mreţe na razmaku od najmanje 30cm i to u zaštitnu cijev.
- Vodovodna mreţa ne smije biti postavljena ispod kanalizacione cijevi ili kroz
reviziono okno kanalizacije.
- Kanalizaciona cijev oborinskih i fekalnih voda treba biti udaljena od cjevovoda pitke
vode najmanje 50cm, a kod popreĉnog kriţanja, kanalizaciona cijev se postavlja ispod cjevovoda
pitke vode.
- Minimalni razmak TK kabela i vodovodne mreţe u uzduţnom pravcu mora iznositi
najmanje 50 cm.
- Kod popreĉnog kriţanja vodovodne mreţe i TK kabla, TK kabel se polaţe ispod
vodovodne mreţe i to u zaštitnu cijev.
- Razmak izmeĊu vodovodne mreţe i plinovoda mora biti u uzduţnom pravcu
najmanje 50cm. Kod popreĉnog kriţanja vodovodne mreţe i plinovoda, plinovod se polaţe ispod
vodovodne mreţe na primjerenom razmaku uz oznaĉavanje trakom.
- Pri izradi projekta potrebno je dostaviti karakteristiĉni presjek prometnice s
kompletnom planiranom i postojećom infrastrukturom i naznaĉenim koridorom buduće
vodovodne mreţe kao i detalje kriţanja projektiranih instalacija s budućom vodovodnom mreţom.
- Na projekat izraĊen Općim i tehniĉkim uvjetima i Izmjenama i dopunama Općih i
tehniĉkih uvjeta Vodovoda Pula objavljenim na Internet stranicama Vodovoda Pula
www.vodovod-pula.hr potrebno je u postupku ishoĊenja akata kojim se odobrava graĊenje
predmetnog zahvata ishodovati Potvrdu o suglasnosti s posebnim uvjetima prikljuĉenja od strane
Vodovoda Pula, a sukladno vaţećem Zakonu o Vodama (NN 193/09).
- Pri izradi projektne dokumentacije potrebno je poštovati vaţeće zakonske propise
uredbe i norme.

21/29
Broj: 1/2016.
1.5.ODVODNJA
Ĉlanak 92.
(1) Prikljuĉenje sanitarno-potrošnih i oborinskih voda graĊevnih ĉestica svih namjena i

ostalih ĉestica izvest će se u sustav javne odvodnje, koji se planira kao odvojeni sustav otpadne
(sanitarne) odvodnje i oborinske odvodnje, s potrebnim propisnim ureĊajima za proĉišćavanje i
separatorima za masti i ulja.
(2) U sklopu izrade projektne dokumentacije svih graĊevina potrebno je obvezno izraditi
glavni projekt odvodnje i proĉišćavanja otpadnih i oborinskih voda. Odvodnju riješiti razdjelnim
sustavom, odnosno odvojiti oborinske od sanitarno potrošnih voda i voda iz dijela graĊevine u
kojem se vrši priprema hrane.
(3) Ĉiste oborinske vode s krovnih površina graĊevine i ostalih površina zbrinjavaju njihovi
vlasnici uz obavezu zadrţavanja na parcelama. Oborinske krovne vode graĊevine kao uvjetno
ĉiste prihvatiti putem oluka i oluĉnih vertikala.
(4) Oborinske vode sa prometnica, manipulativnih i parkirnih površina potrebno je prije
upuštanja u kolektore proĉistiti na separatorima ulja i masti u skladu sa propisima. Iznimno, na
parkirnim i manipulativnim površinama max kapaciteta do 10 vozila ili max površine 200 m2,
oborinske vode moguće je odvesti raspršeno u okolni teren.
(5) Otpadne sanitarno potrošne vode treba upustiti u sustav javne odvodnje.
(6) Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda potrebno je dimenzionirati na temelju
odgovarajućeg hidrauliĉkog proraĉuna, koji mora biti predoĉen u tehniĉkoj dokumentaciji.
Treba voditi raĉuna da efluent mora udovoljavati graniĉnim vrijednostima pokazatelja i
dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama propisanih
vaţećim propisima za ispuštanje u sustav javne kanalizacije.
(7) Otpadne vode iz kuhinja (u prostorijama gospodarske – poslovne namjene, odnosno
javne i društvene namjene) odgovarajuće proĉistiti i upustiti u sustav javne odvodnje. Prije
prikljuĉka predvidjeti kontrolno okno za uzimanje uzoraka vode.
(8) Nije dozvoljeno ispuštanje voda s jedne graĊevne ĉestice na susjedne i druge ĉestice.
(9) Kanalizacijski sustav otpadnih i oborinskih voda i sve graĊevine predvidjeti i izvesti
vodotijesno.
(10) Prije izdavanja akta kojim se dozvoljava uporaba graĊevine, potrebno je predoĉiti
zapisnik o provedenom ispitivanju protoĉnosti i vodonepropusnosti izvedenog sustava odvodnje.
GraĊevine odvodnje i proĉišćavanja otpadnih voda moraju se projektirati, graditi i odrţavati
sukladno ĉlanku 68 Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 139/11, 56/13, 14/14) odnosno
Pravilnika o tehniĉkim zahtjevima za graĊevine odvodnje otpadnih voda kao i rokovima obveze
kontrole ispravnosti graĊevina odvodnje i proĉišćavanja otpadnih voda (NN 03/11). Zapisnik mora
biti ovjeren od izvoĊaĉa radova i nadzornog inţenjera.
(11) Vlasnici graĊevnih ĉestica omogućit će trajno nesmetani pristup revizijskim oknima
kanalizacijskog cjevovoda, kako bi se sustav mogao kontrolirati i odrţavati.
(12) Iznad gabarita kanalizacijskog cjevovoda ne dopušta se izgradnja konstrukcijskih
elemenata graĊevina osnovne namjene i pomoćnih graĊevina (temelja, stupova, nosivih zidova i
drugih konstrukcijskih elemenata).
(13) Poklopci revizijskih okana moraju ostati dostupni i vidljivi na svim površinama unutar
obuhvata Plana.
(14) Spremnici goriva za naftu (loţ ulje) moraju biti dvostjenski s pokazivaĉem nivoa
tekućine ili jednostjenski smješteni u vodotijesnoj tankvani volumena dostatnog da prihvati
cjelokupni sadrţaj spremnika u sluĉaju havarije. Plašt spremnika goriva i cijevni razvod goriva
potrebno je antikorozivno zaštititi. U sluĉaju da se cijevni razvod goriva od spremnika do
kotlovnice ukapa, potrebno ga je poloţiti u vodotijesne energetske kanale ili unutar zaštitne cijevi
s mogućnošću kontrole propuštanja goriva.
(15) Prije izdavanja akata kojim se dozvoljava uporaba graĊevina potrebno je predoĉiti
zapisnik, potpisan od izvoĊaĉa radova i nadzornog inţenjera, o provedenom ispitivanju
vodonepropusnosti izvedene tankvane, ukoliko se izvede jednostjenski spremnik goriva.
(16) Smještaj kotlovnice treba predvidjeti na nepropusnoj podlozi s predviĊenom
tankvanom volumena dovoljnog za prihvat sve koliĉine ulja u sluĉaju istjecanja iz kotla.

22/29
Broj: 1/2016.
(17) Iznimno, do izgradnje sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda dozvoljava se

rješavanje odvodnje putem zbirnjavanja u sabirnim jamama, koje se grade sukladno vaţećim
propisima i odredbama ovoga Plana.
Ĉlanak 93.
1.6.OPSKRBA PLINOM
(1) Planom se odreĊuje plinofikacija podruĉja kao dio budućeg sustava plinofikacije
općine Medulin.
(2) Plinovod projektirati kao distributivni srednjetlaĉni za radni tlak od 4 bara.
Dimenzioniranje cjevovoda izvršiti će se na temelju potrebnih koliĉina prirodnog plina za
postojeće i novoplanirane potrošaĉe.
Ovim se Planom utvrĊuju osnovni uvjeti izgradnje uliĉnih plinovoda dok će se poloţajne trase
utvrditi u fazi projektne dokumentacije cjelokupnog podruĉja .
(3) Razvod plinovoda treba postaviti u koridor s ostalim infrastrukturnim graĊevinama u
trupu prometnica, meĊusobno uskladiti u idejnoj fazi projekata, te izvesti sukladno vaţećim
pravilnicima i propisima za plinske instalacije. To se odnosi na minimalnu sigurnosnu udaljenost
od min.1m -2m od drugih vodova komunalne infrastrukture (kanalizacija min.2m, vodovod 1.5m) i
ostalih instalacija i objekata te na minimalnu dubinu od 1m. Povrh toga naĉin izvoĊenja plinovoda
i kućnih plinskih prikljuĉaka treba biti od polietilena visoke gustoće uz postavljanje traka
upozorenja i traka za detekciju (otkrivanja) plinovoda i kućnih prikljuĉaka.
(4) Plinski prikljuĉci, ukljuĉivo plinski regulacijski ureĊaji, projektirat će se u sklopu plinske
instalacije svake graĊevine. Protupoţarne plinske slavine predvidjeti izvan objekta s nesmetanim
pristupom istima i prema posebnim uvjetima graĊenja.
Ĉlanak 94.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
(1) Zelene površine na rubnim dijelovima i duţ pojaseva prometnih koridora se moraju urediti kao
javne zelene površine . Pojasevi zelenila duţ prometnih koridora ureĊuju se sadnjom, uglavnom
drvoreda,.
Ĉlanak 95.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA IGRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Mjere zaštite kulturno povijesnih cjelina utvrĊene sukladno „Izvještaju o kulturno-
povijesnom pregledu za potrebe izrade UPU Banjole i UPU Pomer“ izraĊenog od strane
dipl.arheologa Damira Matoševića kojeg je odobrio konzervatorski odjel u puli (klasa: 612-08/11-
010/0358) .
Ĉlanak 96.
(1) Na podruĉju obuhvata evidentirana su tri sakralna objekta i dva arheološka lokaliteta
antiĉka vila i uvala Pomer za koje su utvrĊene mjere zaštite:
Crkva Svetoga Flor – 11 – lokacija kĉ. 64/1 zgr. , KO Pomer
Potrebno je adekvatno oţbukati crkvu sa premazima na bazi vapna. Za sve radove na ovom
lokalitetu potrebno je zatraţiti posebne uvjete zaštite za radove na kulturnom dobru od
Konzervatorskog odjela u Puli.Prije poĉetka radova potrebno je ishoditi prethodno odobrenje za
radove od Konzervatorskog odjela u Puli.
Ţupna crkva Svete Marije -12 – lokacija k.ĉ. 2 zgr. , KO Pomer
Za sve radove na ovom lokalitetu potrebno je zatraţiti posebne uvjete zaštite za radove na
kulturnom dobru od Konzervatorskog odjela u Puli.Prije poĉetka radova potrebno je ishoditi
prethodno odobrenje za radove od Konzervatorskog odjela u Puli.
Sveta Foška – 13 – lokacija k.ĉ.8 zgr. KO Pomer
Za sve radove na ovom lokalitetu potrebno je zatraţiti posebne uvjete zaštite za radove na
kulturnom dobru od Konzervatorskog odjela u Puli.Prije poĉetka radova potrebno je ishoditi
prethodno odobrenje za radove od Konzervatorskog odjela u Puli.

23/29
Broj: 1/2016.
Antiĉka vila u Pomeru – 14 – lokacija k.ĉ. 221/2, 221/1, 222/2, 222/3, 222/4, 222/5, 222/6, 224/1,
223/1, 223/2, 224/3, 224/2, 224/5, 224/4 KO Pomer
Arheološki lokalitet je potrebno u potpunosti oĉuvati od izgradnje te osigurati zaštitnu zonu od
20m uokolo samog lokaliteta.Dozvoljavaju se jedino radovi istraţivanja u cilju prezentacije
kulturnog dobra. Za sve radove na ovom lokalitetu potrebno je zatraţiti posebne uvjete zaštite za
radove na kulturnom dobru od Konzervatorskog odjela u Puli.Prije poĉetka radova potrebno je
ishoditi prethodno odobrenje za radove od Konzervatorskog odjela u Puli.
Uvala Pomer - 23B – podvodni arheološki lokalitet potrebno je izvršiti podvodno arheološko
rekognosciranje zone, odnosno sustavno podvodno arheološko istraţivanje s onzervacijom i
mogućom prezentacijom lokaliteta. Pije eventualnih graĊevinskih zahvata instalacijske
infrastrukture, izgradnje luĉica i sliĉno, potrebno je ishoditi posebne uvjete od strane nadleţnog
konzervatorskog odjela.
(2) Ako se pri izvoĊenju graĊevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na
površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiĊe na arheološko nalazište ili nalaze,
osoba koja izvodi radove duţna je prekinuti radove i o nalazu bez odgaĊanja obavijestiti nadleţno
tijelo.
Ĉlanak 97.
(1) Na cjelokupnom podruĉju obuhvata Plana utvrĊuju se uvjeti oblikovanja
graĊevina kao mjera zaštite cjeline ambijentalne vrijednosti :
- kod oblikovanja graĊevina moraju se uvaţavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na
obuhvaćenom i na širem podruĉju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali
karakteristiĉni za ovdašnju klimu i tradiciju.
- horizontalni i vertikalni gabariti graĊevina, oblikovanje proĉelja i krovišta, te upotrebljeni materijali
moraju biti usklaĊeni s okolnim graĊevinama i krajolikom.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Ĉlanak 98.
(1) Gospodarenje otpadom na podruĉju obuhvata Plana je dio sustava gospodarenja
otpadom Općine Medulin.
Ĉlanak 99.
(1) Planom se odvojeno prikupljanje korisnog dijela komunalnog otpada predviĊa putem:
- tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad postavljenih na javnim površinama ( „zeleni
otoci“) za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (npr.: papir i karton, bijelo i
obojeno staklo, PET, metalni ambalaţni otpad, istrošene baterije i sl.),
(2) „Zeleni otoci“ planiraju se uz prometnice te unutar površina za infrastrukturne sustave
na naĉin da ne ometaju kolni i pješaĉki promet . Toĉan poloţaj i veliĉinu „zelenih otoka“ utvrditi će
se projektom za prometnice.
(3) Zbrinjavanje otpada organizirati će se sukladno Planu gospodarenja otpadom Općine
Medulin
na lokaciji Kaštijun na podruĉju susjedne jedinice lokalne samouprave Grada Pule.
Ĉlanak 100.
(1) Za odvoz otpada potrebno je osigurati mogućnost pristupa vozila do posuda za
prikupljanje do max. udaljenosti 15,0 m, a otpad deponirati u zatvorene posude.
ProizvoĊaĉ proizvodnog otpada (neopasnog i opasnog) duţan je, sukladno zakonskoj
regulativi osigurati naĉin obrade i skladištenje tehnološkog otpada koji nastaje obavljanjem
djelatnosti.
Ĉlanak 101.
(1) Svi zahvati u prostoru moraju uvaţavati vaţeće propise iz oblasti postupanja s
otpadom, a naroĉito:
Zakon o odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

24/29
Broj: 1/2016.
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97,128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04,
178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13 i 147/14)
U sluĉaju promjene navedenih propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se odgovarajući
vaţeći propis.
(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati prostor za privremeno skladištenje
vlastitog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija, te bez mogućnosti utjecaja na
podzemne i površinske vode.
(3) Prostori za privremeno skladištenje otpada moraju biti jasno obiljeţeni, a korisnici
moraju voditi evidenciju o vrstama i koliĉinama privremeno uskladištenog otpada.
9. MJERE SPRJEĈAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Ĉlanak 102.
(1) Zaštita ugroţenih dijelova okoliša provodit će se u skladu sa Zakonom o zaštiti
okoliša, odredbama vaţećeg prostornog plana šireg podruĉja i ovog Plana.
(2) Na podruĉju obuhvaćenom Planom ne planira se gradnja graĊevina koje bi mogle
imati nepovoljan utjecaj na okoliš u smislu Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) i ostalih propisa.
Ĉlanak 103.
Zaštita voda
(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda i mora odreĊuje se mjerama za sprjeĉavanje i
smanjivanje oneĉišćenja, prije svega izgradnjom razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda.
(2) Zbrinjavanje i evakuaciju sanitarno-fekalnih voda obavljati na naĉin da se otpadne
vode iz zgrada prije ispuštanja u sustav javne odvodnje proĉiste do stupnja standarda kućnih
otpadnih voda. Bazensku vodu prije ispuštanja te kod ispiranja filtera potrebno je deklorirati.
(3) Planirana rješenja oborinskih i sanitarnih otpadnih voda mogu biti fazna pod
uvjetom da svaka faza ĉini jednu funkcionalno-tehniĉko-tehnološku cjelinu.
(4) Ovisno o namjeni za pojedine graĊevine potrebno je ishoditi vodopravne uvjete
prema Zakonu o vodama ( NN 153/09,130/11 , 53/13, i 14/14)
Ĉlanak 104.
Zaštita mora
(1) Zaštita mora od oneĉišćenja s kopna provodi se ograniĉenjem izgradnje uz obalu i
mjerama za sprjeĉavanje i smanjivanje oneĉišćenja s kopna, sukladno slijedećim smjernicama:
 na podruĉjima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvoće, namijenjeno
kupanju i rekreaciji, usklaĊenim i kontroliranim zahvatima u prostor odrţati
postojeću kakvoću mora,
 sve otpadne vode moraju se proĉistiti prije ispuštanja u more
 zabranjuje se izdavanje akata kojima se dozvoljava gradnja ili uporabne dozvole za
graĊevine koje bi u more ispuštale neproĉišćene vode.
Ĉlanak 105.
Zaštita zraka
(1) Zrak u obuhvatu Plana kategoriziran je u I. kategoriju– ĉist ili neznatno oneĉišćen zrak.
Postojeće stanje kakvoće zraka potrebno je zadrţati sukladno zakonskoj regulativi.
(2) Stacionarni izvori oneĉišćenja zraka (tehnološki procesi, ureĊaji i objekti iz kojih se u
zrak ispuštaju oneĉišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, korišteni i odrţavani na
naĉin da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graniĉnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom
propisu o graniĉnim vrijednostima emisije oneĉišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.
Ĉlanak 106.
Zaštita od buke
(1) Na podruĉju obuhvata Plana najviša dopuštena razina ekvivalentne buke na
vanjskim prostorima iznosi za dan 55 Db, a za noć 45 Db.

25/29
Broj: 1/2016.
(2) Bitne zahtjeve za graĊevine, glede zaštite od buke, potrebno je osigurati kod
projektiranja, graĊenja te prilikom odabira tehnoloških rješenja.
(3) Širenje buke izvan prostorija ugostiteljskih objekata potrebno je sprijeĉavati
kontroliranim korištenjem zvuĉnih ureĊaja, akustiĉkom izolacijom prostorija te izvedbom otvora
(prozora i vrata) na graĊevini.
(4) Zaštitu od buke nastalu od opreme i ureĊaja (klima ureĊaji, rashladne vitrine, i sliĉno)
koji se privremeno ili trajno postavljaju na otvorenom prostoru ili na dijelove graĊevina treba
provoditi nadzorom njihove zvuĉne snage.
(5) Ako se utvrdi prekoraĉenje dopuštene buke prema Pravilniku o najvišim dopuštenim
razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, kod postojeće izgradnje, potrebno je osigurati
smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem izvora buke odnosno odreĊene djelatnosti, ili, ako to
nije moguće, postavljanjem zvuĉnih barijera .
Ĉlanak 107.
Zaštita od svjetlosnog zagaĊenja
(1) Svjetlosno zagaĊenje unutar obuhvata Plana potrebno je sprijeĉiti postavljanjem
odgovarajuće javne rasvjete i svjetlosnih barijera.
Ĉlanak 108.
Sprjeĉavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistiĉkih barijera
(1) Gradnja novih graĊevina i ureĊivanje prostora i javnih površina na podruĉju obuhvata
Plana mora se odvijati u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupaĉnosti graĊevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13) i prostornim standardima, urbanistiĉko -
tehniĉkim uvjetima i normativima za sprjeĉavanje stvaranja arhitektonsko - urbanistiĉkih barijera.
Ĉlanak 109.
(1) Aktima kojima se dozvoljava gradnja propisat će se obaveza pridrţavanja
posebnih propisa iz podruĉja zaštite okoliša, a naroĉito:
Zakon o sanitarnoj inspekciji ((NN 113/08, 88/10);
Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13 i 153/13);
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04),
Zakon o vodama (NN 153/09,130/11 i 56/13 i 14/14)
Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13 i 9/14)
Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13)
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)
Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11),
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97,128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04,
178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13 i 147/14)
U sluĉaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se
odgovarajući vaţeći propis.
(2)Sukladno Uredbi o ekološkoj mreţi (NN 124/13) na podruĉju obuhvata plana nalazi
se
HR5000032 Akvatorij zapadne Istre – morski dio staništa i dobri dupin i HR1000032 Akvatorij
zapadne Istre – ptice, a u neposrednom okolišu se nalaze HR3000174 Pomerski zaljev-obalna
laguna i HR3000173 Medulinski zaljev-morska staništa.
Ciljevi, mjere i naĉin provedbe oĉuvanja ciljanih vrsta ptica propisani su Pravilnikom o ciljevima
oĉuvanja i osnovnim mjerama za oĉuvanje ptica u podruĉju ekološke mreţe (NN br. 15/2014)
Ĉlanak 110.
POSEBNE MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
(1) Sustav zaštite i spašavanja graĊana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i

većim nesrećama utvrĊeni su slijedećim zakonima i pravilnicima: Zakon o zaštiti i spašavanju (NN
br. 174/04, 79/07, 38/09 I 127/10), Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroţenosti i

26/29
Broj: 1/2016.
planova zaštite i spašavanja (NN br 30/14), Pravilnik o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN
br 47/06 i 110/11).
(2) Podruĉje Plana spada u potresno podruĉje max 7° MKS ( MSK 64), te je na objektima
potrebno poduzeti mjere zaštite od potresa.
(3) Posebne mjere zaštite se odreĊuju sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureĊivanju prostora (NN
29/83, 36/85, 42/86).
(4) Planom višeg reda za podruĉje u obuhvatu ovog plana nije utvrĊena obveza izgradnje
skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje zaposlenih i korisnika ( planom se ne predviĊaju sadrţaji
stambene namjene te slijedom toga nema ni stanovnika) osigurati prilagoĊavanjem podrumskih,
prirodnih i drugih pogodnih graĊevina za funkciju sklanjanja .
(5) Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila se u okviru ovog plana
osigurava utvrĊivanjem uvjeta za smještaj graĊevina i gradnju novih prometnica, odreĊivanjem
udaljenosti graĊevina od prometnica i odreĊivanjem visina graĊevina. Za sklanjanje i evakuaciju
ljudi mogu se koristiti sve veće otvorene površine poput parkirališta, parkova, zelenih površina i
sliĉno a sve postojeće i planirane kolne, i pješaĉke prometnice na podruĉju obuhvata plana
predstavljaju pravce za evakuaciju.
(6) Ovim se Planom utvrĊuje obveza postave sirene za javno uzbunjivanje i
obavještavanje graĊana .
(7) Unutarnji i javni sustav uzbunjivanja i obavješćivanja graĊana.
Obvezuju se vlasnici objekata i kojima se okuplja veći broj ljudi, i u kojima se zbog buke ili
akustiĉne izolacije ne moţe osigurati dovoljna ĉujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje,
da uspostave i odrţavaju odgovarajući sustav unutarnjeg uzbunjivanja o obavješćivanja njihovih
korisnika i zaposlenika (razglas, display i sl.) te da osiguraju prijem priopćenja Ţupanijskog centra
112 Pazin o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
(8) S aspekta mogućeg utjecaja olujnog nevremena (pijavica, olujni vjetar, neverini i sl.)
posebnu paţnju posvetiti izboru graĊevnog materijala , posebno za izgradnju krovišta, odnosno
prilagodbi konstrukciju, oblikovanje i izbor materijala jaĉini vjetra. Kod hortikulturnog ureĊenja
prostora i objekata treba birati autohtono bilje dubljeg korijena i otpornog na vjetar.
ZAŠTITA OD POŢARA
Ĉlanak 111.
(1) Zaštita od poţara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroţenosti od poţara i
procijenjenim poţarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima. Zahtjev
za zaštitu od poţara moraju biti utvrĊeni u Procjeni ugroţenosti od poţara i tehnološkim
eksplozijama, uz kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrogasnih pojaseva na prostoru
Općine Medulin.
(2) Projektiranje graĊevina, s aspekta zaštite od poţara, provodi se po pozitivnim
hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od
poţara, te pravilima struke.
Ĉlanak 112.
(1) GraĊevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od poţara
odredit će se na osnovi procjene iz stavka (1) prethodnog ĉlanka.
(2) Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadleţne Policijske
uprave za mjere zaštite od poţara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u
prostoru na graĊevinama, odreĊenim prema tim popisima.
(3) GraĊevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi
moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih graĊevina i komunalnih ureĊaja, prema
posebnim propisima.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz graĊevina i gašenja poţara na graĊevinama
i otvorenom prostoru, graĊevine moraju imati vatrogasni prilaz odreĊen po posebnom propisu.
(5) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreţe obavezno je planiranje izgradnje hidrantske
mreţe sukladno posebnim propisima.

27/29
Broj: 1/2016.
(6) Na podruĉju obuhvata plana ne mogu se graditi graĊevine i postrojenja za smještaj i

ĉuvanje eksplozivnih tvari.
(7) Aktima kojima se dozvoljava gradnja propisat će se obaveza pridrţavanja posebnih
propisa iz podruĉja zaštite od poţara, a naroĉito:
Zakon o zaštiti od poţara (NN 92/10);
Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, NN 56/10),
Zakon o eksplozivnim tvarima (NN 178/04; 109/07; 67/08 i 144/10)
Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94; 55/94 i 142/03)
Pravilnik o zaštiti šuma od poţara ( NN 33/14)
Pravilnik o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10)
Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (NN 117/07)
Pravilnik o hidrantskoj mreţi za gašenje poţara (NN 8/06) – predvidjeti vanjsku hidrantsku mreţu
Pravilnik o zaštiti od poţara ugostiteljskih objekata (NN 100/99)
Pravilnik o zaštiti od poţara u skladištima (NN 93/08)
Pravilnik o uvjetima i naĉinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (NN
br.26/09, 41/09 ,66/10)
Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od poţara elektroenergetskih postrojenja i ureĊaja
(NN 146/05)
Pravilnik o zahvatu u prostoru u kojima tijelo nadleţno za zaštitu od poţara ne sudjeluje u
postupku izdavanja rješenja o uvjetima graĊenja odnosno lokacijske dozvole (NN 115/11)
Ostali pravilnici i usvojena pravila tehniĉke prakse kojima su propisane mjere zaštite od poţara
Procjena ugroţenosti od poţara i plan zaštite od poţara Općine Medulin
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Ĉlanak 113.
(1) Urbanistiĉki plan ureĊenja se neposredno provodi u svim svojim dijelovima.
(2) UreĊivanje prostora, bilo izgradnjom graĊevina ili ureĊenjem zemljišta, te obavljanje
drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u
prostoru, mora se obavljati temeljem odredbi vaţećih prostornih planova šireg podruĉja, ovog
Plana, te ostalih odgovarajućih propisa Općine Medulin .
(3) Iznimno za zone za koje je ovim Planom utvrĊena obaveza izrade cjelokupnog
urbanistiĉkog rješenja (zahvat sportske luke) i verifikacija istog od strane nadleţnih tijela Općine
Medulin, ne moţe se izdati lokacijska dozvola prije nego je urbanistiĉko rješenje usvojeno.
(4) Naĉin i dinamika provedbe ovog Plana zavisit će o obavezama preuzetim temeljem
njegovih odredbi, kao i karakteristikama zahvata u prostoru.
Ĉlanak 114.
(1) Na cjelokupnom podruĉju obuhvata, Plan će se provoditi izdavanjem akata kojima se
dozvoljava gradnja prema postupku predviĊenom zakonom i ostalim propisima.
(2) Svi elementi na temelju kojih će se izdavati akti kojima se dozvoljava gradnja, a koji
nisu posebno navedeni u ovom Planu, odreĊuju se na temelju odredbi vaţećeg prostornog plana
šireg podruĉja.
Ĉlanak 115.
(1) Kriteriji i naĉin provedbe Plana u smislu rješavanja imovinsko-pravnih pitanja u vezi s
komunalnom infrastrukturom i prometom odredit će se posebnom odlukom Općine Medulin .
(2) Za gradnju na graĊevnim ĉesticama, gdje prometna mreţa nije izvedena, potrebno je
ishoditi lokacijsku dozvolu za prometnice i ostalu komunalnu infrastrukturu prije izdavanja rješenja
o uvjetima graĊenja odnosno lokacijskih dozvola za graĊevine.
(3) Prije provedbe plana i provoĊenja površina drţavnih šuma novoj namijeni potrebno je
provesti izdvajanje nekretnina iz šumskogospodarskog podruĉja Republike Hrvatske sukladno
ĉlanku 51. Zakona o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12,68/12,148/13 i
94/14)

28/29
Broj: 1/2016.
(4) Svi zahvati na pojedinoj graĊevnoj ĉestici, odnosno zoni, mogu se izvoditi fazno, do
konaĉne realizacije predviĊene Planom.
Ĉlanak 116.
(1) Plan je izraĊen u šest tiskanih izvornika ovjerenih peĉatom Općinskog vijeća
Općine Medulin i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Medulin.
Ĉlanak 117.
(1) Tiskani izvornici Plana ĉuvaju se i dostupni su na uvid u Upravnom odjelu za
prostorno planiranje i komunalni sustav Općine Medulin.
(2) Po jedan tiskani izvornik dostavlja se Ministarstvu graditeljstva i prostornog
ureĊenja RH, Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, Zavodu za prostorno ureĊenje Istarske
ţupanije i Upravnom odjelu za decentralizaciju, lokalnu i podruĉnu (regionalnu) samoupravu,
prostorno ureĊenje i gradnju Istarske ţupanije.
Ĉlanak 118.
(1) Ova Odluka stupa na snagu 8 dana nakon objave u "Sluţbenim novinama Općine
Medulin“.
KLASA:021-05/16-01/0001
URBROJ:2168/02-03/12-16-32
Medulin, 04.03.2016.
Općinsko vijeće Općine Medulin

Predsjednik
Zlatić Marko

29/29
Broj: 1/2016.
Na temelju ĉlanka 100. Stavak 7. Zakona o prostornom ureĊenju i gradnji („Narodne novine“,
broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13. ), ĉlanka 188. Zakona o prostornom
ureĊenju („Narodne novine“, broj 153/13.) i ĉlanka 13. Statuta Općine Medulin (Sluţbene
novine Općine Medulin, broj 02/13.), Općinsko vijeće Općine Medulin, na 24. sjednici
odrţanoj 04.oţujka 2016.godine, donosi slijedeću:
ODLUKU
o donošenju
Urbanistiĉkog plana ureĊenja
Banjole - graĊevinsko podruĉje naselja
Ĉlanak 1.
(1) Ovom se Odlukom donosi Urbanistiĉki plan ureĊenja Banjola – GraĊevinsko
podruĉje naselja ( dalje u tekstu: Plan).
(2)
Ĉlanak 2.
(1) Plan je dio ove Odluke, a sastoji se od tekstualnog i grafiĉkog dijela te obveznih
priloga. IzraĊivaĉ Plana je „AD-arhitektura i dizajn“ d.o.o. Pula.
(2) Tekstualni dio Plana sadrţi:
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
0. Opće odredbe
1. Uvjeti odreĊivanja i razgraniĉavanja površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja graĊevina gospodarskih djelatnosti
3. Uvjeti smještaja graĊevina društvenih djelatnosti
4. Uvjeti i naĉin gradnje stambenih graĊevina
5. Uvjeti ureĊenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroniĉke
komunikacijske mreţe s pripadajućim objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreţe
5.2. Uvjeti gradnje elektroniĉke komunikacijske mreţe
5.3. Uvjeti gradnje elektroenergetskih objekata i mreţe te javne rasvjete
5.4. Vodoopskrba
5.5. Odvodnja
5.6. Opskrba plinom
6. Uvjeti ureĊenja javnih zelenih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i graĊevina i ambijentalnih
vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprjeĉavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10. Mjere provedbe plana
11. Obveza izrade detaljnih planova ureĊenja
(3) Grafiĉki dio plana sadrţi:

GRAFIĈKI DIO
0. Granica obuhvata 1 : 2000
1. Korištenje i namjena površina 1 : 2000
2. Prometna uliĉna i komunalna infrastrukturna mreţa
2.1. Promet 1 : 2000
2.2. Telekomunikacije i plinoopskrba 1 : 2000
2.3.1. Vodoopskrba 1 : 2000
2.3.2. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
2.4. Elektroopskrba i javna rasvjeta 1 : 2000
3.1 Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite površina – oblici korištenja 1 : 2000
3.2 Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite površina – podruĉja posebnih 1 : 2000

1/30
Broj: 1/2016.
ograniĉenja i zaštite površina

4. Naĉin i uvjeti gradnje 1 : 2000
II. OBRAZLOŢENJE
1. POLAZIŠTA
1. Uvod
1.1. Poloţaj znaĉaj I posebnosti dijela naselja u prostoru
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne znaĉajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg podruĉja /obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća
stanovanja i izgraĊenosti/
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograniĉenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske
podatke, te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog ureĊenja općinskog znaĉaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Oĉuvanje prostornih posebnosti
2.2. Ciljevi prostornog ureĊenja
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj
stanovnika, gustoću stanovanja, obiljeţja izgraĊene strukture, vrijednosti i posebnosti
krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i ureĊenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, naĉin korištenja i ureĊenja površina
3.4. Prometna i uliĉna mreţa
3.5. Komunalna infrastrukturna mreţa
3.6. Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite površina
3.6.1. Uvjeti i naĉin gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih
cjelina
3.7. Sprjeĉavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
PRILOZI
IIII. STRUĈNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO- PLANSKA

RJEŠENJA
IV. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA

2/30
Broj: 1/2016.
V. ZAHTJEVI, SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PREMA POSEBNIM PROPISIMA

VI. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI
VII. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI
VIII. IZVJEŠĆE O PONOVNOJ JAVNOJ RASPRAVI
IX. IZVJEŠĆE O II.PONOVNOJ JAVNOJ RASPRAVI
X. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA
XI. SAŢETAK ZA JAVNOST
XII. STRUĈNI IZRAĐIVAĈ
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
OPĆE ODREDBE
Ĉlanak 3.
(1) Općina Medulin je Odlukom o izradi (“Sluţbene novine Općine Medulin”,
br.10/2009 i Izmjenom i dopunom Odluke o izradi br. 07/2011 .) i Prostornim planom
ureĊenja Općine Medulin (“Sluţbene novine Općine Medulin”, br. 2/07 i 5/11) utvrdila
potrebu izrade urbanistiĉkog plana ureĊenja Banjole graĊevinskog podruĉje naselja .
(2) Urbanistiĉki plan ureĊenja Banjole (UPU) graĊevinsko podruĉje naselja (u
daljnjem tekstu : Plan ) izraĊuje se sukladno Zakonu o prostornom ureĊenju i gradnji
(“Narodne novine”, br. 76/07, 38/09 , 55/11, 90/11 i 50/12.) Zakonu o prostornom ureĊenju
(“Narodne novine”, br. 153/13), i Prostornom planom ureĊenja Općine Medulin (“Sluţbene
novine Općine Medulin”, br. 2/07 i 5/11). Sadrţaj Plana odreĊen je Pravilnikom o sadrţaju,
mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata
prostornih planova (“Narodne novine”, br. 106/98, 39/04, 45/04, 163/04.)
Ĉlanak 4.
(1) Plan se donosi za podruĉje obuhvata prikazano u grafiĉkom dijelu Plana, ukupne
površine 98,96Ha.
Ĉlanak 5.
(1) Na podruĉju obuhvata Plana ureĊenje prostora, izgradnja i rekonstrukcija
graĊevina na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje kojim se mijenja stanje u
prostoru mora biti u skladu s odredbama ovog Plana, te posebnim uvjetima utvrĊenim na
temelju zakona i drugih propisa.
(2) Izuzetno, lokacija prikljuĉaka pojedinih graĊevnih ĉestica na javne prometnice
odreĊene ovim Planom moţe se utvrditi i u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava
gradnja, pri ĉemu su moguća odstupanja zbog konfiguracije terena, imovinsko-pravnih
odnosa, katastra i sl.
(3) Unutar obuhvata Plana moţe se graditi samo na ureĊenom graĊevinskom zemljištu.
UreĊenje graĊevinskog zemljišta podrazumijeva :
 imovinsko – pravnu pripremu,
 pristupni put,
 propisan broj parkirališnih mjesta
 prikljuĉak na niskonaponsku mreţu
 prikljuĉak na sustav vodoopskrbe i sustav odvodnje otpadnih voda odnosno vlastiti
zatvoreni sustav kanalizacije s proĉišĉivaćem, iznimno, u izgraĊenim dijelovima
graĊevinskih podruĉja naselja na podruĉjima gdje nije izgraĊen sustav javne odvodnje za
obiteljske graĊevine opterećenja do 10 ES, obavezno je ispuštanje otpadnih voda u
sabirne jame.
Ĉlanak 6.
(1) Rekonstrukcija postojećih graĊevina moţe se dozvoliti pod sljedećim uvjetima:
- da se ne mijenja postojeći karakter izgradnje (tipologija, struktura, vrsta i naĉin gradnje i
sl.) i prostorni odnosi u susjedstvu,
- da se ne pogoršaju postojeći uvjeti boravka u susjednim graĊevinama,

3/30
Broj: 1/2016.
- da se namjena graĊevine uskladi s namjenom podruĉja /zone/ ili da se zadrţi postojeća

namjena graĊevine u preteţitom dijelu,
- da se promet u mirovanju riješi u skladu s ukupnim odredbama ovog Plana.
Ĉlanak 7.
(1) Zbijeni dio naselja predstavlja stariji izgraĊeni dio naselja ĉije su granice
utvrĊene ovim Planom.
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIĈAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH

NAMJENA
Ĉlanak 8.
(1) Površina obuhvata ovog Plana, obzirom na naĉin korištenja, namjenu i
organizaciju prostora, razgraniĉena je na površine:
 javnih namjena
 drugih namjena
(2) Površine javnih namjena u podruĉju obuhvata Plana su:
 površine javne i društvene namjene - D
 površine javnih prometnih površina i parkirališta
 površine luke otvorene za javni promet - LO
 površine infrastrukturnih sustava (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba,
plinoopskrba)
 javne zelene površine – Z1 ,Z2
(3) Površine drugih namjena u podruĉju obuhvata Plana su:
 površina stambene namjene - S
 površine mješovite namjene – M ( preteţito stambene M1)
 površine ugostiteljsko turistiĉke namjene u graĊevinskom podruĉju naselja ( TN)
 površine sportske luke - LS
 površine ribarske luke- RL
 površine luke nautiĉkog turizma s minimalnim uvjetima–LN
 površine zaštitnog zelenila – Z
 površine ureĊenih plaţa u graĊevinskom podruĉju R3
 površine ureĊenih plaţa R3/1
(4) Razgraniĉenje prema namjeni i korištenju površina prikazano je u kartografskom

prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.
POVRŠINE JAVNIH NAMJENA

Ĉlanak 9.
Površine javne i društvene namjene - D
(1) Zone javne i društvene namjene (planska oznaka D) namijenjene su gradnji
graĊevina javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske,
školske. kulturne, sportske, vjerske i sliĉne namjene)
Ĉlanak 10.
Površine javnih prometnih površina i parkirališta
(1) Zone javnih prometnih površina namijenjene su gradnji javnih kolnih, kolno-
pješaĉkih i servisnih prometnica, u skladu sa grafiĉkim prikazima Plana.
Ĉlanak 11.
Površine infrastrukturnih sustava (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba,
plinoopskrba)
(1) Zone (koridori) infrastrukturnih sustava namijenjene su gradnji iskljuĉivo
graĊevina infrastrukture.

4/30
Broj: 1/2016.
(2) Osim u zonama koje su u grafiĉkom dijelu Plana oznaĉene kao zone
infrastrukturnih sustava, graĊevine infrastrukture mogu se graditi i u zonama drugih
namjena.
Ĉlanak 12.
Površine javnog zelenila – Z1 i Z2
(1) Površine zelenila predstavljaju javne negradive površine na kojima nije moguća
gradnja graĊevina osim graĊevina komunalne infrastrukture.Površine zelenila moguće je
ureĊivati i unutar površina drugih namjena.
(2) Površine javnog zelenila ureĊivat će se kao zone javnih parkova (planska oznaka
Z1) i zone igrališta (planska oznaka Z2) .
(3) U zonama javnih zelenih površina - zona igrališta (planska oznaka Z2) ureĊivat će
se parkovne površine izgradnjom djeĉja igrališta, postavom igrala, pješaĉkih staza te
saniranjem postojećih i sadnjom odgovarajućih novih vrsta biljnog materijala
POVRŠINE DRUGIH NAMJENA

Ĉlanak 13.
Površina stambene namjene - S
(1) Zone stambene namjene - stanovanje namijenjene su gradnji, rekonstrukciji i
odrţavanju (u daljnjem tekstu: gradnja) prvenstveno stambenih graĊevina., u koje se prema
ovim odredbama svrstavaju :
- obiteljske kuće
- višestambene graĊevine
(2) Obiteljskom stambenom graĊevinom smatra se graĊevina sa maksimalno tri
stambene jedinice, a višestambenom graĊevinom smatra se graĊevina koja ima ĉetiri do
najviše šest stambenih ili drugih jedinica namijenjenih obavljanju poslovnih djelatnosti.
(3) Zone stambene namjene - stanovanje - dodatno se dijele prema naĉinu gradnje
na podzone obiteljskih graĊevina i podzone višestambenih graĊevina.
Ĉlanak 14.
Površine mješovite namjene –preteţito stambene M1
(1) Zone mješovite namjene namjenjene su gradnji stambenih graĊevina, graĊevina
gospodarske - poslovne namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne i
sportsko-rekreacijske namjene), te graĊevina javne i društvene namjene. U zonama
mješovite namjene mogu se graditi i graĊevine ĉija je namjena kombinirana od navedenih
pojedinaĉnih namjena.
stambene, mješovite – preteţito stambene namjene, gospodarske, poslovne, te javne i
društvene namjene na zasebnim ĉesticama.
Ĉlanak 15.
Površine ugostiteljsko turistiĉke namjene ( TN)
(1) Površine ugostiteljsko-turistiĉke namjene su površine iskljuĉive namjene za
potrebe izgradnje smještajnih graĊevina u skladu sa posebnim propisima te ostalih usluţnih
sadrţaja ( bez smještaja) u funkciji ugostiteljstva .
Ĉlanak 16.
Površine luke posebne namjene (LS,RS,LN)
(1) Površine luke posebne namjene su kopnene i morske površine potrebne za
djelatnosti luke.
Ĉlanak 17.
Površine ureĊenih plaţa (R3, R3/1)
(1) UreĊene plaţe dijele se na ureĊene plaţe unutar graĊevinskog podruĉja R3, i na
ureĊene plaţe izvan graĊevinskog podruĉja R3/1.
(2) UreĊena morska plaţa je nadzirana i pristupaĉna svima pod jednakim uvjetima s
kopnene i morske strane ukljuĉivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom

5/30
Broj: 1/2016.
ureĊenog i izmijenjenog prirodnog obiljeţja, te infrastrukturno i sadrţajno (tuševi, kabine i

sanitarni ureĊaji) ureĊen kopneni prostor neposredno povezan s morem, oznaĉen i zaštićen
s morske strane.
Ĉlanak 18.
Zone posebne namjene
(1) PPUO Medulin podruĉje Monte Kope utvrĊeno je kao podruĉja od interesa za
obranu Republike Hrvatske unutar kojeg se odreĊuje zona zabrane gradnje kao zona
korištenja i zaštite u skladu s posebnim propisima. Dio podruĉja zabrane gradnje nalazi se u
obuhvatu ovog Plana.
(2) Unutar zone zabrane gradnje utvrĊuje se zabrana bilo kakve gradnje.
Izuzetno, moguće je odstupanje od ovih kriterija za zonu Monte Kope uz suglasnost
Ministarstva obrane u sluĉajevima kad zaštitna zona obuhvaća postojeću izgradnju ili
graĊevine u skladu s prostornom- planskom dokumentacijom koji ne nadmašuju visinu od
P+1.
Ĉlanak 19.
Zaštitne zelene površine i zelenilo uz prometnice
(1) Zone zaštitnih zelenih površina i zelenila uz prometnice ureĊivat će se
saniranjem postojećeg biljnog materijala i sadnjom odgovarajućih novih vrsta, te
ureĊivanjem pješaĉkih staza.
(2) Zone zaštitnih zelenih površina i zelenila uz prometnice predstavljaju
neizgraĊene površine na kojima nije moguća gradnja graĊevina osim graĊevina komunalne
infrastrukture.
(3) Površine zaštitnih zelenih površina i zelenila uz prometnice formirat će se uz
kolne prometnice s osnovnim ciljem zaštite stambene izgradnje od negativnih utjecaja koji
nastaju upotrebom prometnice.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Ĉlanak 20.
(1) Uvjeti smještaja graĊevina gospodarskih djelatnosti odnose se na graĊevine
gospodarske i poslovne namjene koje se grade u zonama mješovite namjene (M1) i
izdvojenim graĊevinskim podruĉjima naselja ugostiteljsko turistiĉke namjene (planska
oznakaTN) i lukama.
(2) Pod graĊevinama gospodarske i poslovne namjene, prema ovim odredbama,
smatraju se graĊevine ugostiteljske turistiĉke namjene, usluţne, trgovaĉke, poslovne,
zanatske, komunalno servisne i sliĉne namjene koje ne zagaĊuju okoliš, ne prouzrokuju
nedopuštenu buku, vibracije i sl.
(3) GraĊevine gospodarske namjene, koje se grade unutar zone mješovite-preteţito
stambene namjene (M1/10) grade se po uvjetima za graĊevine stambene namjene (4.
UVJETI I NAĈIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA)
(4) U zonama mješovite namjene (M1) mogu se graditi smještajne graĊevine
pojedinaĉnog kapaciteta do 80 postelja iz skupine hoteli (osim vrste turistiĉko naselje)
sveukupnog zbirnog kapaciteta do 320 postelja.
(5) Turistiĉko-ugostiteljski smještajni kapaciteti (sobe, apartmani, studija i sl.) mogu
se izvoditi i kao sastavni dio graĊevina stambene namjene .
(6) Prema naĉinu gradnje graĊevine gospodarske namjene mogu se graditi iskljuĉivo
kao slobodnostojeće graĊevine. Iznimno u zbijenim dijelovima naselja mogu se graditi i
dvojne /poluugraĊene/ i ugraĊene graĊevine.
(7) Zone i graĊevne ĉestice ugostiteljsko turistiĉke namjene, po uvjetima gradnje
,razgraniĉuju se na zone izgradnje ugostiteljsko smještajnih kapaciteta (zone izvan pojasa
od 100 m od obalne crte) i zone bez mogućnosti izgradnje ugostiteljsko smještajnih
kapaciteta (zone unutar pojasa od 100 m od obalne crte). GraĊevna ĉestica ugostiteljsko
turistiĉke namjene unutar dviju zona moţe se formirati kao jedinstvena ĉestica ugostiteljsko
turistiĉke namjene sa razliĉitim uvjetima gradnje.
(8) U zonama ugostiteljsko turistiĉke namjene izvan pojasa od 100 m (planska
oznaka TN1/1, TN1/2, TN2/4, TN3/8) , planira se gradnja ugostiteljskih objekata za smještaj

6/30
Broj: 1/2016.
vrste turistiĉko naselje, u skladu sa posebnim propisom, te ostalih usluţnih sadrţaja ( bez
smještaja) u funkciji turizma (sportski i zdravstveni turizam itd.) u skladu sa vaţećim
zakonom i posebnim propisima iz podruĉja ugostiteljstva i turizma. Za ugostiteljske
graĊevine vrste turistiĉko naselje utvrĊuje se ktg.4*.
Maksimalni kapacitet ugostiteljsko turistiĉke namjene odreĊuju se po zonama kako slijedi:

Oznaka
Oznaka zone Površina (HA) Broj postelja
podruĉja
TN1
TN1/1 0,38
400
TN1/2 1,26
Bez
TN1/3 0,83
smještaja
UKUPNO 2,47** 224**
TN2 TN2/4 1,49 350
Bez
TN2/5 1,38
smještaja
UKUPNO 2,87 350
Bez
TN3/6 0,50
smještaja
TN3 Bez
TN3/7 0,09
smještaja
TN3/8 1,14 150
UKUPNO 1,73 150
Ukupno 7.07 900
** planirana površina unutar obuhvata ovog Plana iznosi 56% ukupne planirane
površine ugostiteljsko turistiĉke namjene utvrĊene PPUO Medulin te se u istom
omjeru utvrĊuje i razmjerni dio kapaciteta odnosno : ukupni kapacitet zone TN-1 = 400
x 0,56= 224
(9) Zone ugostiteljsko turistiĉke namjene u obalnom pojasu od 100 m od obalne linije
( planska oznaka TN1/3, TN2/5, TN3/6 i TN3/7 - zone ograniĉene gradnje graĊevina
ugostiteljsko turistiĉke namjene) namijenjene su gradnji graĊevina komunalne infrastrukture i
podzemnih energetskih vodova te pratećih sadrţaja ugostiteljsko-turistiĉke namjene -
restorani, barovi i sliĉne graĊevine usluţne namjene bez smještaja te sportsko rekreacijskih
sadrţaja otvorenog tipa: otvorenih bazena, wellnessa, ugostiteljskih terasa i sl. Zone
ograniĉene gradnje graĊevina ugostiteljsko turistiĉke namjene prikazane su u kartografskom
prikazu br. 1 „Namjena površina“ te br. 3.1 „Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite površina-
oblici korištenja“.
(10) Duţ cjelokupnog obalnog poteza utvrĊuje se obaveza ureĊenja i izgradnje
obalne šetnice “lungomare” kao javne prometne površine, najmanje širine 3m, kojom se
mora omogućiti nesmetano korištenje i odvijanje pješaĉkog i biciklistiĉkog prometa te
turistiĉkog prijevoza.
Ĉlanak 21.
(1) Minimalna površina graĊevne ĉestice graĊevina gospodarske namjene iznosi:
 za graĊevine ugostiteljske turistiĉke namjene - hoteli kapaciteta do 80 kreveta
i za usluţne, trgovaĉke, poslovne, zanatske, komunalno servisne i sliĉne
namjene - minimalno 900 m2
 za graĊevine ugostiteljske turistiĉke namjene - hoteli kapaciteta više od 80
kreveta - minimalno 1500 m2
 za graĊevine ugostiteljske turistiĉke namjene – turistiĉko naselje - minimalno
1000 m2
 za ostale graĊevine gospodarske namjene minimalno 500 m2

7/30
Broj: 1/2016.
Ĉlanak 22.
GRAĐEVNI PRAVAC
(1) GraĊevni pravac odreĊuje se na udaljenosti od minimalno 5m od regulacione
linije.
(2) Iznimno kod rekonstrukcija postojećih graĊevina graĊevni pravac moţe se
odrediti na udaljenosti manjoj od 5 m.
Ĉlanak 23.
(1) Gradivi dio graĊevne ĉestice za gradnju slobodnostojeće graĊevine odreĊuje se
tako da je graĊevina s jedne ili više strana odreĊena graĊevnim pravcem, a od granice
susjedne graĊevne ĉestice mora biti udaljena najmanje 5 m.
Ĉlanak 24.
(1)Koeficijent izgraĊenosti graĊevne ĉestice unutar ugostiteljsko turistiĉke namjene, a
unutar zaštitnog pojasa od 100 m ( planska oznaka TN1/1, TN1/2, TN2/4, TN3/8) : iznosi
0,3 a koeficijent iskoristivosti 0,6
(2) a za sve ostale zone
 najmanja dozvoljena izgraĊenost 0,15,
Ĉlanak 25.
VISINA GRAĐEVINA
(1) Maksimalna visina graĊevina gospodarske namjene iznosi
- unutar ugostiteljsko turistiĉke namjene :
zone TN1/1, TN1/2, TN2/4, TN3/8 - 8,00 m i dvije nadzemne etaţe
zone TN1/ 3, TN2/ 5, TN3/ 6 i TN3/7 - 4,00 m i jedna nadzemna etaţa
- unutar ostalih zona - 10,00 m i tri nadzemne etaţe
(2) Sve graĊevine mogu imati jednu ili više podzemnih etaţa.
Ĉlanak 26.
(1) Krovišta graĊevina mogu biti kosa – dvovodna ili razvijena u više kosih krovnih
ploha, ravna
Ĉlanak 27.
(1) GraĊevna ĉestica moţe biti ograĊena
(2) Visina ograde moţe iznositi 1,5 m kada se izvodi uz kombinaciju niskog punog
zida (max 1,0 m visine) i transparentne ograde.
(3) Ne dozvoljava se izgradnja pomoćnih graĊevina.
Ĉlanak 28.
(1) Na graĊevnim ĉesticama gospodarske namjene potrebno je osigurati parkirališna
Ĉlanak 29.

8/30
Broj: 1/2016.
gradnje na lokalnom podruĉju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali.
Gabariti novih graĊevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj graĊevnoj
ĉestici, te prema susjednim postojećim graĊevinama i prevladavajućom kvalitetnom
organizacijom vanjskih površina. Fasadni otvori u pravilu su zaštićeni od sunca škurama ili
griljama.
Ĉlanak 30.
(1) GraĊevne ĉestice gospodarske namjene moraju se hortikulturno urediti u min 20
% dijelu graĊevne ĉestice a graĊevne ĉestice ugostiteljsko-turistiĉke namjene u
min. 40% površine graĊevne ĉestice.
UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA UNUTAR ZONE LUKA
Ĉlanak 31.
(1) Unutar kopnenog dijela luke moţe se graditi jedna ili više pojedinaĉnih graĊevina
u funkciji luka
( sloţena graĊevina) - preteţito usluţne namjene (ugostiteljske, usluţne, trgovaĉke,
zanatske, servisne i sl. namjene u funkciji pruţanja usluga korisnicima luke i plovilima) pod
slijedećim uvjetima:
1) Površina graĊevne ĉestice istovjetna površini prostorne cjeline utvrĊene u
grafiĉkom dijelu plana
GRAĐEVNI PRAVAC
(1) GraĊevni pravac odreĊuje se na udaljenosti od minimalno 5m od regulacione
linije.
(1) Gradivi dio graĊevne ĉestice za gradnju slobodnostojeće graĊevine odreĊuje se
tako da je graĊevina s jedne ili više strana odreĊena graĊevnim pravcem, a od granice
susjedne graĊevne ĉestice mora biti udaljena najmanje 5 m.
(1)Koeficijent izgraĊenosti graĊevne ĉestice iznosi 0,3 ali ne više od 200 m2
zemljišta pod graĊevinom.
(2)Koeficijent iskoristivosti graĊevne ĉestice iznosi 0,6 ali ne više od 400 m2
graĊevinske brutto površine za postojeća luku nautiĉkog turizma s minimalnim uvjetima
Banjole Paltana i ne više od 200 m2 graĊevinske brutto površine za sve ostale luke
VISINA GRAĐEVINA
(1) Maksimalna visina graĊevina iznosi
- za postojeću luku nautiĉkog turizma s minimalnim uvjetima Banjole Paltana: 6,0 m i
dvije nadzemne etaţa, - za sve ostale luke: 4,0 m i jedna nadzemna etaţa
ploha, ravna
(1) GraĊevna ĉestica ( osim marina) ne moţe biti ograĊena
(1) Na graĊevnim ĉesticama graĊevina u funkciji luke potrebno je osigurati parkirna

9/30
Broj: 1/2016.

griljama.

(1) GraĊevne ĉestice moraju se hortikulturno urediti u min 20 % dijelu graĊevne.
UVJETI UREĐENJA UREĐENIH PLAŢA

Ĉlanak 32.
(1) Uvjeti gradnje ureĊenih plaţa
 unutar površina ureĊenih plaţa nije moguća izgradnja graĊevina visokogradnje
 u zonama ureĊenih plaţa moguća je izgradnja potpornih i obalnih zidova, sunĉališta,
ureĊenje pristupa u more, zelenih površina, manjih rekreativnih igrališta (odbojka na
pijesku, badmington i sl.) površina za vodene sportove i sl. (plutajuća igrališta i
pontoni koji se koriste za sunĉališta , privez i iznajmljivanje rekreacijskih plovila i sl.)
postavljanje tuševa, prenosivih kabina te naprava za rekreaciju i zabavu;
 plaţa mora biti nadzirana i pristupaĉna sa kopnene i morske strane. S morske strane
mora biti oznaĉena i zaštićena;
 unutar pojedinog kupališta predvidjeti najmanje jedan prilaz u more za osobe sa
invaliditetom,
 površine moraju biti prikljuĉena na javne infrastrukturne i komunalne mreţe;
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Ĉlanak 33.
(1) Odredbe o uvjetima smještaja graĊevina društvenih djelatnosti odnose se na
graĊevine javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske,
kulturne, vjerske i sliĉne namjene) koje se mogu graditi u zonama javne i društvene
djelatnosti , unutar zona stambene namjene i mješovite namjene.
Ĉlanak 34.
(1) Uvjeti smještaja i gradnje graĊevina društvenih djelatnosti u zonama stambene
namjene utvrĊivat će se na temelju odredaba ovog Plana i odredaba prostornog plana šireg
podruĉja, vlasništvo nad zemljištem i aţurno stanje katastarske izmjere. Prema naĉinu
gradnje graĊevine društvenih djelatnosti mogu se graditi kao slobodnostojeće i
poluugraĊene graĊevine.
Ĉlanak 35.
(1) Površina graĊevne ĉestice mora zadovoljavati slijedeće uvjete:
- slobodnostojeće i poluugraĊene graĊevine: - min 600 m2
(2)Širina graĊevne ĉestice mora zadovoljavati slijedeće uvjete:
- slobodnostojeće graĊevine: - min 16 m
- poluugraĊene graĊevine: - min 10 m
Ĉlanak 36.
GR AĐEVNI PR AV AC
(1) GraĊevni pravac odreĊuje se na udaljenosti od min 5 m od regulacione linije. a max 15 m
od granice graĊevne ĉestice prema javnoj prometnoj površini.
Ĉlanak 37.

10/30
Broj: 1/2016.
(1) Gradivi dio graĊevne ĉestice odreĊuje se tako da je graĊevina s jedne ili više
strana odreĊena graĊevnim pravcem, a od granice susjedne graĊevne ĉestice mora biti
udaljena najmanje 5m.
Ĉlanak 38.
(1) Kod graĊevina javne i društvene namjene najmanja dozvoljena izgraĊenost
iznosi 0,15, najveća dozvoljena izgraĊenost 0,3, a najveća iskoristivost 1,00
Ĉlanak 39.
VISINA GRAĐEVINA
- unutar obalnog pojasa od 100 m - 8,00 m i dvije nadzemne etaţa
- u ostalim zonama - 10,00 m i tri nadzemne etaţe
(2) Sve graĊevine mogu imati jednu ili više podzemnih etaţa.
Ĉlanak 40.
ploha, ravna (s nagibom do 5%) ili kombinirana.
Ĉlanak 41.
(1) GraĊevna ĉestica moţe biti ograĊena samo kada to zahtijevaju posebni uvjeti
namjene (npr.djeĉji vrtić, )
(2) Visina ograde moţe iznositi 2,0 m kada se izvodi uz kombinaciju niskog punog
zida (max 1,0 m visine) i transparentne ograde.
(3) Pomoćne graĊevine za smještaj vozila - garaţe mogu se graditi samo unutar
gradivog dijela graĊevne ĉestice odreĊenog za gradnju osnovne graĊevine
(4) Pomoćne graĊevine mogu se graditi samo u okviru najveće dozvoljene
izgraĊenosti graĊevne ĉestice.
Ĉlanak 42.
(1) Na graĊevnim ĉesticama društvene namjene potrebno je osigurati parkirališna
Ĉlanak 43.
griljama.
4. UVJETI I NAĈIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Ĉlanak 44.
(1) Odredbe o uvjetima i naĉinu gradnje stambenih graĊevina odnose se na
graĊevine stambene namjene koje će se graditi u zonama stambene namjene, te na
graĊevine stambene i gospodarske namjene koje se grade u zoni mješovite – preteţito
stambene namjene (M1/10).

11/30
Broj: 1/2016.
Ĉlanak 45.
(1) Uvjeti smještaja i naĉin gradnje graĊevina stambene namjene odreĊuju se na
temelju odredaba ovog Plana i odredbi prostornog plana šireg podruĉja.
(2) U zoni stambene namjene , prema naĉinu gradnje, mogu se graditi :
- slobodnostojeće (pl.oznaka "SS"),
- dvojne (poluugraĊene - pl.oznaka "D")
- skupne graĊevine ( pl.oznaka "S")
a po naĉinu korištenja
- obiteljske (pl.oznaka "OK"),
- višestambene graĊevine ( pl.oznaka "VS")
(3) Naĉin i uvjeti gradnje prikazani su u kartografskom prikazu br.4. ovog Plana.
Ĉlanak 46.
OBLIK I VELIĈIN A GR AĐEVNE ĈESTICE
(1) Kod stambenih graĊevina koje se grade unutar granica stambene namjene
minimalna veliĉina graĊevne ĉestice odreĊuje se na slijedeći naĉin:
kod obiteljskih graĊevina:
- za slobodnostojeće graĊevine - min 500 m2
- za poluugraĊene graĊevine - min 400 m2
- za ugraĊene graĊevine - min 240 m2
kod višestambenih graĊevina: - min 800 m2
(2) Višestambene graĊevine mogu se graditi iskljuĉivo kao slobodnostojeće.
(3) Širina graĊevne ĉestice mora zadovoljavati slijedeće uvjete:
Minimalna širina graĊevne ĉestice na graĊevnom pravcu odreĊuje se:
- za slobodnostojeće graĊevine – 15 m
- za poluugraĊene graĊevine – 10 m
- za ugraĊene graĊevine – 6 m
Ĉlanak 47.
GR AĐEVNI PR AV AC
(1) GraĊevni pravac odreĊuje se tako da je njegova udaljenost od regulacijskog
pravca :
kod obiteljskih graĊevina : najmanje 5m od regulacione linije, a najviše 15m.
kod višestambenih : najmanje 7m od regulacione linije a najviše 15
(2) Iznimno kod rekonstrukcija postojećih graĊevina graĊevni pravac moţe se
odrediti na udaljenosti manjoj od 5 m i na udaljenosti većoj od 15 m od regulacione linije.
Ĉlanak 48.
(1) Gradivi dio graĊevne ĉestice za gradnju slobodnostojeće obiteljske graĊevine
odreĊuje se tako da je s jedne strane odreĊena graĊevnim pravcem, a na drugim stranama
udaljena od granice graĊevne ĉestice min 4 m ali ne manje od polovice visine graĊevine.
(2) Gradivi dio graĊevne ĉestice za gradnju slobodnostojeće višestambene graĊevine
odreĊuje se tako da je s jedne strane odreĊena graĊevnim pravcem, a na drugim stranama
udaljena od granice graĊevne ĉestice min 5 m ali ne manje od polovice visine graĊevine
(3) Izuzetno,se udaljenost gradivog dijela graĊevne ĉestice moţe odrediti na
udaljenosti i manjoj od 4 m ukoliko za to postoje opravdani razlozi (zaštitni pojas
infrastrukture, zaštita okoliša i sl., te odredbe posebnih propisa) ali ne manje od polovice
visine graĊevine.
(4) Kod poluugraĊenih i ugraĊenih graĊevina, površina gradivog dijela graĊevne
ĉestice moţe se podudarati s granicom graĊevne ĉestice, dotiĉući se susjednih
poluugraĊenih ili ugraĊenih graĊevina, a obavezno kada je širina graĊevne ĉestice manja od
12 m (za poluugraĊene) odnosno 8 m (za ugraĊene).
(5) Gradivi dio graĊevne ĉestice za gradnju interpolirane graĊevine visokogradnje
moţe se odrediti na granici susjedne ĉestice ukoliko je susjedna ĉestica javna, parkovna
(zazelenjena), odnosno prometna površina, te se prema toj ĉestici mogu izvoditi otvori.

12/30
Broj: 1/2016.
Ĉlanak 49.
(1) Kod stambenih graĊevina koeficijent izgraĊenosti (k-ig) iznosi:
za slobodnostojeće graĊevine:
- za graĊevne ĉestice od 500 - 800m2:0,30 ali ne manje od 0,10
- za poluugraĊene graĊevine:
- ugraĊene graĊevine:
- za graĊevne ĉestice iznad 500 m2: 0,35 ali ne manje od 0,15
Ĉlanak 50.
VISINA GRAĐEVINA
(1) Najviša dozvoljena visina graĊevina stambene namjene iznosi
- unutar zaštitnog pojasa od 100m - 6,00 m i dvije nadzemne etaţe
a u svim ostalim zonama - 8,00 m i tri nadzemne etaţe
(2) Sve graĊevine stambene namjene mogu imati jednu ili više podzemnih etaţa.
Ĉlanak 51.
VRSTA KROVA, NAGIB I VRSTA POKROVA
ploha, ravna (s nagibom do 5%) ili kombinirana.
(2) U pravilu,kosa krovišta moraju imati pokrov od kanalica ili sliĉnog materijala, te
nagib krovnih ploha mora biti izmeĊu 18 i 24 stupnja s nagibom dijela krovnih ploha prema
graĊevnoj liniji.
Ĉlanak 52.
UVJETI ZA IZGRADNJU OGRADA I POMOĆNIH GRAĐEVINA
(1) Oko graĊevne ĉestice, namijenjene izgradnji stambene graĊevine, ograde se

mogu graditi kao kamene, betonske, ţbukane, zelene ţivice ili uz kombinaciju niskog punog
zida i zelene ţivice odnosno transparentne metalne ograde.
(2) Visina ogradnog zida moţe iznositi maksimalno 1,5m, pri ĉemu visina punog zida
moţe biti maksimalno 1 metar. Kod graĊevnih ĉestica s razlikom u visini terena preko 0,5m
ograda moţe na pojedinim dijelovima terena biti i viša od 1,5m, ali ne smije ni na kojem
dijelu terena premašiti visinu od 2,0m. U smislu ovih odredbi, visina nuţnog potpornog zida
ne smatra se visinom ogradnog zida.
(3) Ograda svojim poloţajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu
preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa.
(4) Pomoćne graĊevine mogu se graditi iskljuĉivo unutar stambenih zona i izvan
zaštitnog pojasa od 100m od obalne linije i to:
- unutar gradivog dijela graĊevne ĉestice odreĊenog za gradnju osnovne graĊevine, kao
sastavni dio osnovne graĊevine ili kao zasebna graĊevina,
- unutar pojasa uz regulacijski pravac i meĊu sa susjednim graĊevnim ĉesticama,
dubine najviše 7m raĉunajući od regulacijskog pravca, izvan širine gradivog dijela graĊevne
ĉestice, tako da otvaranjem ulaznih vrata ne ulaze u slobodni profil javne prometne površine
uz regulacijski pravac,
- unutar pojasa uz granicu susjednih graĊevnih ĉestica nasuprot regulacijskom pravcu,
dubine najviše 7m, duţ ĉitave te granice.

13/30
Broj: 1/2016.
(5) Pomoćne graĊevine mogu imati maksimalnu tlocrtnu površinu od 36m2

graĊevinske bruto površine , jednu nadzemnu etaţu i maksimalnu ukupnu visinu od 4 m (
visina do sljemena krovišta) i ulaze u izgraĊenost graĊevne ĉestice.
Ĉlanak 53.
(1) Na graĊevnoj ĉestici stambene namjene potrebno je osigurati smještaj vozila u

garaţi (koja moţe biti u sklopu graĊevine stambene namjene ili kao pomoćna graĊevina) ili
na parkirališnom mjestu.
Ĉlanak 54.
strukture u arhitektonskom i urbanistiĉkom smislu, odnosno mora biti usklaĊena s tom
strukturom.
organizacijom vanjskih površina.
Ĉlanak 55.
(1)GraĊevne ĉestice stambene namjene moraju se hortikulturno urediti:
- slobodnostojeće graĊevine: - min 40 % graĊevne ĉestice
- poluugraĊene graĊevine: - min 20 % graĊevne ĉestice
- ugraĊene graĊevine: - min 10 % graĊevne ĉestice
Izuzetak od ove odredbe predstavljaju graĊevne ĉestice u zbijenim dijelovima naselja
manje od 240 m2 na kojima se ne propisuje obaveza hortikulturnog ureĊenja.
UVJETI ZA IZGRADNJU U ZBIJENOM DIJELU NASELJA
Ĉlanak 56.
(1) GraĊevine koje će se graditi unutar granica zbijenog dijela naselja izuzimaju se
od odredbi 2.2. do 4.2.10. te se uvjeti za njihov smještaj i naĉin gradnje utvrĊuju na slijedeći
naĉin:
- unutar granica iz stavka 1. ove odredbe moţe se dozvoliti interpolacija i nova
gradnja na slobodnim graĊevnim ĉesticama radi popunjavanja postojećih ulica i graĊevinskih
sklopova,
(2) Postojeće graĊevine mogu se rekonstruirati prema odredbama ovog Plana.
Ĉlanak 57.
VELIĈINA GRAĐEVNE ĈESTICE:
(1) U zbijenim dijelovima naselja minimalna površina graĊevne ĉestice iznosi :
za graĊevina gospodarske namjene
500 m2 za graĊevine ugostiteljsko turistiĉke namjene - hoteli
300 m2 za sve ostale graĊevine gospodarske namjene.
iznosi minimalno 300 m2 odnosno iznosi minimalno kao i veliĉina katastarske ĉestice ukoliko
je ista manja od 300 m2 ali ne manje od 150 m2.
za obiteljske stambene graĊevine
iznosi minimalno 300 m2 odnosno kod interpolacija iznosi minimalno kao i veliĉina
katastarske ĉestice ukoliko je ista manja od 300 m2

14/30
Broj: 1/2016.
Ĉlanak 58.
GRAĐEVNI PRAVAC se odreĊuje tako da se podudara sa graĊevnim pravcima susjednih
graĊevina odnosno da je jednak graĊevnom pravcu jednog od susjednih graĊevina ili se
odreĊuje na prostoru izmeĊu tih dviju graĊevnih pravaca susjednih graĊevina.
Ĉlanak 59.
GRADIVI DIO GRAĐEVNE ĈESTICE odreĊen je s jedne ili više strana graĊevnim pravcem,
a od granice susjedne graĊevne ĉestice mora biti udaljena min 3 m.
- iznimno, kod interpolacija udaljenost od granice susjedne graĊevne ĉestice moţe biti i
manja od 3 m ukoliko se ne pogoršaju bitni zahtjevi za graĊevinu ( stabilnost, zaštita od
poţara, zdravlje i zaštita okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke i sl) na susjednim
graĊevnim ĉesticama.
Ĉlanak 60.
za graĊevine gospodarske namjene
- najviše 50% površine graĊevne ĉestice,
- iznimno za graĊevina turistiĉke djelatnosti koje pruţaju uslugu smještaja
gostiju- hoteli izgraĊenost iznosi najviše 30 % površine graĊevne ĉestice uz koeficijent
iskoristivosti do 0,8.
najviše 50% površine graĊevne ĉestice,
za slobodnostojeće stambene graĊevine:
- za poluugraĊene stambene graĊevine:
- za ugraĊene stambene graĊevine:
Izuzetno kod gradnje na graĊevnim ĉesticama manjim od 300 m2 k-ig moţe iznositi 0,5 a
kod interpolacija na graĊevnim ĉesticama manjim od 240 m2, kod graĊevina stambene
namjene i kod ugraĊenih graĊevina gospodarske , javne i društvene namjene k-ig moţe
iznositi 0,8.
Ĉlanak 61.
VISINA GRAĐEVINA
(1) Najviša dozvoljena visina graĊevina iznosi 10 m ali ne više od visine najviše
postojeće susjedne graĊevine u uliĉnom nizu,
(2) Sve graĊevine mogu imati tri nadzemne etaţe i jednu ili više podzemnih etaţa.
Ĉlanak 62.
(1) GraĊevina mora imati kose krovne plohe s pokrovom kanalicama ili sliĉnim
materijalom, uz nagib krovnih ploha 18-24°, odnosno krovovi mogu biti kombinirani - kosi i
ravni u manjem dijelu, ureĊeni kao neprohodni ili prohodni (terasa) sa odgovarajućim
pristupom i zaštitom u skladu sa posebnim propisima.
(2) Iznimno, dopuštena je i izgradnja graĊevine sa ravnim krovom, uz prethodno
pribavljeno mišljenje Povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta
tijekom ishoĊenja akata kojima se dozvoljava gradnja a u skladu sa ukupnim odredbama
ovoga Plana.

15/30
Broj: 1/2016.
Ĉlanak 63.
(1) Za uvjete za gradnju pomoćnih graĊevina i ograda primjenjuju se odredbe ĉlanka
4.1.10. za stambene graĊevine.
Ĉlanak 64.
(1) Kod graĊevne ĉestice gdje su oblik i veliĉina graĊevne ĉestice takvi da se ne
moţe riješiti smještaj vozila unutar graĊevne ĉestice sukladno Tabeli iz ĉlanku 4.2.8. odredbi
ovog UPU-a ili se radi o graĊevnoj ĉestici bez kolnog ulaza, tada se smještaj vozila rješava
na posebnim graĊevnim ĉesticama parkirališne namjene u skladu sa Odlukom o mirujućem
prometu Općine Medulin.
Ĉlanak 65.
strukture u arhitektonskom i urbanistiĉkom smislu. Sve planirane graĊevine se gabaritom
moraju uklopiti u oblike i veliĉinu postojećih graĊevina
gradnje na lokalnom podruĉju u pogledu primjene detalja, proporcija i materijala. Gabariti
novih graĊevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj graĊevnoj ĉestici, te
prema susjednim postojećim graĊevinama i prevladavajućom kvalitetnom organizacijom
vanjskih površina. Fasadni otvori u pravilu su zaštićeni od sunca škurama ili griljama.
Ĉlanak 66.
REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA
(1) Rekonstrukcija postojećih graĊevina moţe se dozvoliti ukoliko se ne pogoršaju
bitni zahtjevi za graĊevinu (stabilnost, zaštita od poţara, zdravlje i zaštita okoliša, sigurnost
u korištenju, zaštita od buke i sl) na susjednim graĊevnim ĉesticama.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I PREMANJA

PROMETNE, KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŢE S PRIPADAJUĆIM
OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Ĉlanak 67.
(1) Ovim Planom utvrĊene su trase, koridori, zaštitni koridori i graĊevine prometnih,
komunikacijskih, vodnogospodarskih i energetskih sustava.
(2) Mjesto i naĉin prikljuĉivanja graĊevina na prometnu, komunalnu i drugu
infrastrukturu odredit će nadleţno tijelo ili trgovaĉko društvo uz primjenu odgovarajućih
propisa, kao i uobiĉajenih pravila graditeljske struke, u postupku izdavanja akata kojima se
dozvoljava gradnja.
(3) Koridori javnih prometnih površina namijenjeni su gradnji javnih kolnih i kolno-
pješaĉkih prometnica. Grafiĉki prikaz tog koridora ujedno predstavlja crtu razgraniĉenja i
dodira zone namijenjene javnim prometnim površinama i zona drugih namjena.
(4) Zaštitni koridori prometnica prikazani u grafiĉkom dijelu Plana predstavljaju
planiranu rezervaciju prostora za izgradnju prometnica i podzemnih infrastrukturnih vodova.
Unutar tako utvrĊenih zaštitnih koridora rezervacije prostora za gradnju cesta ili dijelova
cesta ne postoji mogućnost gradnje graĊevina visokogradnje, niti graĊevina infrastrukture
osim infrastrukturne podzemne mreţe. Postojeće graĊevine koje se nalaze unutar zaštitnog
koridora prometnice, mogu se rekonstruirati iskljuĉivo u okviru postojećih tlocrtnih i visinskih
gabarita.
Ĉlanak 68.
(1) Mjesto i naĉin opremanja zemljišta cestovnom i uliĉnom infrastrukturnom
mreţom prikazani su na kartografskom prikazu 2a. u grafiĉkog dijela Plana a opisani su u
odgovarajućem poglavlju tekstualnog dijela.

16/30
Broj: 1/2016.
(2) Mikrolokacija prometnica odreĊenih ovim Planom utvrĊuje se u postupku

izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja, pri ĉemu su moguća minimalna odstupanja
zbog konfiguracije terena, imovinsko-pravnih odnosa, katastra i sl.
(3) Komunikacijsku i komunalnu mreţu u pravilu smjestiti izvan kolnih površina
ţupanijskih cesta a projektnu dokumentaciju unutar obuhvata koridora ţupanijskih cesta
izraditi u skladu sa uvjetima nadleţne uprave za ceste.
Ĉlanak 69.
(1) Mjesto i naĉin opremanja zemljišta komunalnom i komunikacijskom
infrastrukturnom mreţom prikazani su odgovarajućim prikazima grafiĉkog dijela Plana
(kartografski prikaz br.2.1 promet, 2.2 elektroniĉke komunikacije, 2.3.vodoopskrba, 2.3
odvodnja otpadnih voda) a opisani su u odgovarajućim poglavljima tekstualnog dijela.
(2) Elementi infrastrukturne mreţe utvrĊeni Planom smatraju se okvirnim, dok će se
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŢE
Ĉlanak 70.
(1) Planirano prometno rješenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva regulaciju
postojećih ulica, izgradnju novih ulica i kriţanja u razini, parkirališnih površina te pješaĉkih
površina, na naĉin da se osigura usklaĊen razvoj kolnog i pješaĉkog prometa.
Ĉlanak 71.
(1) Pored prometnica prikazanih u grafiĉkom dijelu Plana, za potrebe pristupa
pojedinaĉnim graĊevnim ĉesticama (naroĉito u zonama ugostiteljsko turistiĉke namjene),
graditi se mogu, uz uvjet prethodnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, i druge ulice koje
nisu prikazane u grafiĉkom dijelu Plana.
(2) U zbijenom dijelu naselja /jezgri/ za potrebe pristupa postojećim graĊevinama
mogu se graditi i druge kolno-pješaĉke površine koje nisu prikazane u grafiĉkom dijelu
Plana.
Ĉlanak 72.
(1) Sve novoplanirane ceste su u kartografskom dijelu prikazane sa svojim
planiranim koridorima ukupne veliĉine. Presjeci koji su dati u novoplaniranim koridorima su
minimalni popreĉni profili prometnica a sastoje se od kolnika minimalne veliĉine 5,5m i
pješaĉkih traka minimalne veliĉine od 1,5m. Izvedeni koridor cesta moţe biti i veći, uz
poštivanje tehniĉkih propisa i normi za projektiranje cesta.
(2) Za navedene ceste potrebno je pridrţavati se odredbi Zakona o javnim cestama,
Zakona o sigurnosti prometa na cestama te Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju
prikljuĉaka i prilaza na javnu cestu.
(3) Za ţupanijske ceste utvrĊuje se temeljem Zakona o cestama ( NN 84/11 i 22/13)
zaštitni pojas ţupanijske ceste u širini od 15 m sa svake strane ( širina zaštitnog pojasa
mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa). Zabranjeno je poduzimati bilo kakve
radove ili radnje u zaštitnom pojasu javne ceste bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja
javnom cestom ako bi ti radovi ili radnje mogli nanijeti štetu javnoj cesti, kao i ugroţavati ili
ometati promet na njoj te povećati troškove odrţavanja javne ceste. U suglasnosti se
odreĊuju uvjeti za obavljanje tih radova ili radnji.
(4)Kod pojedinih prometnica utvrĊuju se alternativna rješenja planiranih koridora i
prikazuju se kao „koridor u istraţivanju“. Do izdavanja lokacijske dozvole ili akata kojima se
dozvoljava gradnja za predmetne prometne površine unutar „koridora u istraţivanju“
zabranjuje se bilo koji zahvat u prostoru.
(5) Planirana raskriţja na ţupanijskoj cesti ŢC 5135 kao i profil ţupanijske ceste
prikazani su naĉelno te će se konaĉna rješenja i profili definirati posebnim projektima.
Ĉlanak 73.
(1) Ako se na postojećim prometnicama, prilikom njihove rekonstrukcije u
izgraĊenom dijelu naselja, ne mogu ostvariti slobodni profili zbog postojeće izgradnje, već

17/30
Broj: 1/2016.
poloţene mreţe infrastrukture ili sl., profil prometnice moţe biti i uţi od profila odreĊenog
ovim Planom odnosno posebnim gradskim propisom o prometnicama na podruĉju Općine
Medulin.
Ĉlanak 74.
(1) GraĊevnu ĉesticu prometne površine ĉine: okretišta,nasipi, usjeci, zasjeci,
potporni zidovi, obloţni zidovi, rigoli, bankine, pješaĉke površine i kolnik kao i eventualne
biciklistiĉke staze.
(2) GraĊevna ĉestica druge namjene prikljuĉuje se na javnu prometnu površinu u
pravilu po cijeloj svojoj duţini uz put. Kolni prikljuĉak mora zadovoljavati uvjete preglednosti u
skladu s odgovarajućim vaţećim propisima.
(3) Nivelete prometnica postaviti tako da se zadovolje tehniĉko-estetski uvjeti, uskladiti
ih s budućim graĊevinama u visinskom smislu, kao i graĊevinama koje postoje u podruĉju
obuhvata Plana. Minimalni popreĉni nagibi prometnica moraju biti 2,5% u pravcu do najviše
5,0% u krivini.
Ĉlanak 75.
(1) GraĊevna ĉestica, namjenjena gradnji graĊevine, ne moţe imati neposredni
kolni prilaz s javne drţavne, ţupanijske niti lokalne ceste.
(2) Kod graĊevnih ĉestica koje se nalaze uz postojeće ili planirane javne prometnice
iz stavka 1. ove toĉke koje prolaze kroz ili uz graĊevinska podruĉja naselja, kolni prilaz
graĊevnoj ĉestici nije omogućen neposredno s tih prometnica,
(3) Kod graĊevnih ĉestica gdje je postojeći kolni prilaz s mreţe javnih prometnica
odreĊen prije donošenja ovog Plana neposredno s prometnice višeg reda, postoji
mogućnost iskljuĉivo rekonstrukcije postojeće graĊevine u postojećim gabaritima. Prilikom
izdavanja akta kojim se dozvoljava gradnja za rekonstrukciju postojeće graĊevine odredit će
se kolni prilaz s drugih prometnica, ukoliko postoje prostorni uvjeti prema odredbama ovog
Plana. Ukoliko se postojećim graĊevinama odredi kolni prilaz sa drugih prometnica
odreĊenih ovim Planom, takve se graĊevine mogu rekonstruirati prema ukupnim odredbama
ovog Plana
Ĉlanak 76.
(1) Pješaĉke puteve izvesti od granitnih kocki, asfalta i sl., a rubove pješaĉkih puteva
završiti oborenim malim iviĉnjakom (varijanta kamene ploĉe).
(2) Zbog niveliranja terena, a uz pješaĉke komunikacije potrebno je izvesti potporne
zidove.
Ĉlanak 77.
(1) Prometnice projektirati i izgraditi na naĉin da udovolje svojoj namjeni, vaţećim
propisima i standardima te zahtjevima sigurnosti prometa.
(2) Kod oblikovanja prometnica potrebno je pridrţavati se, Pravilnika o projektima
potrebnim za osiguranje pristupaĉnosti graĊevina osobama s invaliditetom i drugim
osobama smanjene pokretljivosti ("Narodne novine", broj 78/13.)i Pravilnika o uvjetima za
vatrogasne pristupe NN35/94,55/94 i 142/03. U svrhu zaštite naselja od buke i sl., kod
oblikovanja javnih prometnica, temeljem projektne dokumentacije i akta kojim se dozvoljava
gradnja, moguće je postavljanje odgovarajućih naprava u skladu sa posebnim propisima.
(3) Konaĉno rješenje pojedine prometnice definirat će se idejnim rješenjem odnosno
projektom u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja.
(4) Do izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja za prometne površine,
graĊevne ĉestice drugih namjena mogu se osnivati do crte koja oznaĉava planirani koridor
rezervacije prostora za gradnju prometne površine (ali ne manje od 4.25 m od osi postojeće
prometnice u sluĉajevima kada se nova prometnica proširuje podjednako sa obje strane
postojeće prometnice). Po izdavanju akata kojima se dozvoljava gradnja za prometne
površine, te na temelju njih i aţuriranog stanja katastarske izmjere, graĊevne ĉestice drugih
namjena mogu se osnivati do granica graĊevne (katastarske) ĉestice prometne površine.
JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŢE

Ĉlanak 78.

18/30
Broj: 1/2016.
(1) U podruĉju obuhvata Plana planira se gradnja do 100 javnih parkirališnih mjesta
ureĊenih asfaltom, betonskim elementima ili sliĉnim materijalom.
(2) UreĊenje javnih parkirališta planira se u obliku tzv. "zelenog parkirališta" koje
podrazumijeva površinu maksimalno opremljenu drvoredima i zelenim otocima, a površine
za promet u mirovanju izvedene tzv. park prizmama i zatravljene.Preporuĉuje se na svakih
10 parkirnih mjesta izvesti 1 "zeleni otok" širine min.1,5m,
(3) Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0x2,5m odnosno 5.0x3.7m za
automobil osoba sa invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti.
(4) Na javnim parkiralištima treba osigurati od ukupnog broja najmanje 5%
parkirališnih mjesta za automobil osoba sa invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti.
(5) Ovim se Planom ne planira prostor namijenjen izgradnji javni garaţa.
U podruĉju obuhvata Plana moţe se planirati izgradnja javnih garaţa unutar mješovite
namjene u skladu s uvjetima smještaja graĊevina gospodarske-poslovne namjene.
Ĉlanak 79.
(1) Naĉin i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na podruĉju obuhvaćenom Planom
odreĊivat će se posebnom odlukom općine Medulin o prometu u mirovanju, uz osnovno
naĉelo da se potreban broj parkirališnih mjesta mora osigurati na graĊevnoj ĉestici na kojoj
će se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru.
(2) Prilikom gradnje graĊevine stambene namjene parkirališna mjesta na vlastitoj
graĊevnoj ĉestici moraju se smjestiti u pojasu izmeĊu graĊevnog i regulacijskog pravca.
(3) Parkirališna mjesta mogu biti izraĊena od asfalta, travnih ploĉa ili granitnih kocki.
Max. uzduţni i popreĉni nagib parkirališta je 5,0%.
(4) Najmanji broj parkirališnih mjesta po odreĊenim djelatnostima Planom se utvrĊuje
prema tablici:
NAMJENA/DJELATNOST/SADRŢAJ PARKIRNA MJESTA
1. STAMBENA GRAĐEVINA 1 PM do 60m2 netto površine stambene

jedinice
2 PM preko 60m2 netto površine stambene
jedinice
2. UREDI, ZDRAVSTVO, TRGOVINA 1 PM na 60m2 netto površine
3. VELETRGOVINA, PROIZVODNJA, 1 PM na 100m2 netto površine

ZANATSTVO I SL
4. UGOSTITELJSKO TURISTIĈKE 1 PM po smještajnoj jedinici
SMJEŠTAJNE GRAĐEVINE
5. UGOSTITELJSTVO, OSIM 1 parkirno mjesto na 10 m2 razvijene
RESTORANA, graĊevinske (brutto) površine objekta
ZDRAVLJAKA SLASTIĈARNICE I SL.
6. RESTORAN, ZDRAVLJAK, 1 parkirno mjesto na 4 sjedeća mjesta
SLASTIĈARNICA I SL.
7.GRAĐEVINE KULTURNIH 1 PM na 7 sjedećih mjesta
DJELATNOSTI
8. SPORTSKE DVORANE, STADIONI, 1 PM na 8 gledalaca odnosno korisnika
SPORTSKI TERENI I SL.
9. DJEĈJI VRTIĆI 1 PM na 10 djece
10. ŠKOLE 1 PM po uĉionici
11. VJERSKE GRAĐEVINE 1 PM na 8 sjedala
12. TRGOVAĈKI CENTRI (površine 1PM na 60 m2 netto površine prodajnog
veće prostora
od 1500 m2)

19/30
Broj: 1/2016.
TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAĈKE POVRŠINE
Ĉlanak 80.
(1) Unutar granice obuhvata Plana moguća je izgradnja trga i drugih većih pješaĉkih
površina unutar zone mješovite namjene.
(2) Trgovi i pješaĉke površine poploĉavaju se betonskim prefabriciranim elementima,
kamenim ploĉama ili drugim materijalom predviĊenim idejnim rješenjem.
(3) Na trgovima i drugim pješaĉkim površinama predviĊeno je postavljanje elemenata
urbane opreme.
POMORSKI PROMET
Ĉlanak 81.
(1) Površine luke razgraniĉuju se na kopneni dio i morski dio - akvatorij luke
(2) Unutar obuhvata morskog dijela luke posebne namjene mogu se graditi potrebne
graĊevine i ureĊivati obalne površine (obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani, ureĊeni prostori
za manipulaciju i sliĉni graĊevni elementi), postavljati naprave i ureĊaji za privez plovila i
signalizaciju, te obavljati i drugi sliĉni radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke,
prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu graĊevina.
(3) Unutar obuhvata kopnenog dijela luke mogu se graditi graĊevine, preteţito
usluţne namjene,u funkciji pruţanja usluga korisnicima i plovilima.
4) Luke posebne namjene su:
- Banjole Paltana postojeća luka nautiĉkog turizma sa minimalnim uvjetima
Ţupanijskog
znaĉaja i postojećeg kapaciteta
- ribarska luka Banjole kapaciteta 10 vezova
- postojeća sportska luka Banjole Portić kapaciteta do 100 vezova
- postojeća sportska luka Pod Lion kapaciteta do 100 vezova
- sportska luka Mušoga Banjole kapaciteta do 100 vezova
UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA UNUTAR ZONE LUKE
Ĉlanak 82.
(1) Uvjeti gradnje graĊevina unutar zone luke odnose se na graĊevine koje se grade unutar
zone luka - kopneni dio. Uvjeti gradnje utvrĊeni su u poglavlju „2.12. Uvjeti gradnje
graĊevina unutar zone luke“.
5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIĈKIH KOMUNIKACIJSKIH MREŢA
Ĉlanak 83.
Mjesto i naĉin prikljuĉenja graĊevnih ĉestica na elektroniĉku komunikacijsku mreţu vidljivi su
iz grafiĉkog i tekstualnog dijela plana.
Izgradnjom elektroniĉke komunikacijske (EK) mreţe sukladno Zakonu o elektroniĉkim
komunikacijama (NN 73/08), izvršiti će se slijedeće:
- elektroniĉka komunikacijska kanalizacija će se smjestiti u ploĉnike ili bankine
prometnica,
- izgraditi će se kabelska EK mreţa kroz EK kanalizaciju,
- Izgraditi će se prikljuĉni EK ormari za svaku graĊevnu parcelu. Ormari će se smjestiti na
granici parcele i biti će okrenuti prema prometnici.
Radove na projektiranju i izvoĊenju EK infrastrukture i povezane opreme treba izvoditi

sukladno vaţećim zakonskim propisima i pravilnicima, od kojih istiĉemo:
- Zakon o elektroniĉkim komunikacijama (NN 73/08),
- Zakon o prostornom ureĊenju (NN 153/13),
- Zakon o gradnji (NN 153/13),
- Pravilnik o jednostavnim graĊevinama i radovima (NN 101/07, 21/09 i 48/11),

20/30
Broj: 1/2016.
- Pravilnik o naĉinu i uvjetima odreĊivanja zone komunikacijske infrastrukture i povezane

opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te obaveze investitora radova ili graĊevine
(NN 42/09).
Kućne telekomunikacijske instalacije (unutar graĊevina) treba projektirati i izvoditi sukladno
Pravilniku o tehniĉkim uvjetima za elektroniĉku komunikacijsku mreţu poslovnih i stambenih
zgrada (HAKOM, prosinac 2009.).
Smještaj aktivne opreme moţe se predvidjeti u zatvorenom prostoru poslovnih graĊevina
površine 15 m2, ili u tipskim kontejnerima ili tipskim ormarima koji se montiraju na zemljišta
odgovarajuće površine, a predviĊena za tu namjenu.
Uz postojeće i planirane trase omogućava se eventualno postavljanje potrebnih graĊevina
(vanjski kabinet ormarići) za smještaj elektroniĉke komunikacijske opreme zbog potrebe
uvoĊenja novih tehnologija ili pristupa novih operatera odnosno rekonfiguracije mreţe.
Elektroniĉka komunikacijska infrastruktura i povezana oprema prema naĉinu postavljanja
dijeli se na:
- elektroniĉku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim
graĊevinama (antenski prihvat)
- elektroniĉku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim
antenskim stupovima.
Ovim planom se omogućava postavljanje elektroniĉke komunikacijske infrastrukture i
povezane opreme na postojećim graĊevinama u skladu s Pravilnikom o jednostavnim
graĊevinama i radovima.
U skladu sa PPIŢ (Sluţbene novine IŢ br. 2/02, 1/05, 4/05, 10/08 i 7/10) na podruĉju
obuhvata ovog plana nije moguće postavljanje samostojećih antenskih stupova jer se
samostojeći antenski stupovi ne smiju graditi unutar graĊevinskih podruĉja naselja, niti na
udaljenosti manjoj od 400 m od granica tih podruĉja.
5.3. UVJETI GRADNJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA I MREŢE TE JAVNE

RASVJETE
Ĉlanak 84.
(1)Nove trafostanice predviĊene su kao slobodnostojeće graĊevine na zasebnim
parcelama koje neće imati ogradni zid. Trafostanice su tipske, sa srednjenaponskim blokom
koji se sastoji iz dva (tri) vodna polja i jednog transformatorskog polja. Niskonaponski razvod
sastojat će se iz NN trafo polja s pripadajućim razvodnim poljem sastavljenim od osam do
10 niskonaponskih izvoda.
(2)Minimalna veliĉina parcele za izgradnju navedenih transformatorskih stanica
iznosi 7x5m, uz uvjet da je dulja strana orijentirana na javnu površinu. Gradivi dio graĊevine
moţe biti na granici graĊevne ĉestice i na regulacijskom pravcu.
(3)U grafiĉkom dijelu plana prikazane su trase SN i NN mreţe. Na oznaĉenim se
trasama moţe polagati više (odgovarajući broj) SN i NN kabela u skladu s opravdanim
potrebama.
(4)Trase novih 20 kV kabela predviĊene su po budućem ploĉniku uz glavne
prometnice a djelomiĉno i uz rub prometnica. PredviĊeni kabeli SN mreţe su tipa XHE 49 A
1x150/25 mm2 ; 20 kV. Sva nova srednjenaponska oprema treba biti predviĊena za 20 kV
razinu napona (srednjenaponski dio TS, transformator i SN kabeli).
(5)Nova primarna niskonaponska mreţa izvodi se kabelima tipa XP00-A 4x150 mm2 ;
0,6/1 kV, a trase su predviĊene po budućem ploĉniku uz glavne prometnice a djelomiĉno i
uz rub prometnica.
(6)Samostojeće razvodne ormare ( SSRO ) potrebno je postavljati na ploĉnike uz
granice graĊevnih ĉestica, okrenute prema prometnici.
(7)Sekundarna niskonaponska mreţa koja nije prikazana u grafiĉkom dijelu plana, u
pravilu se izvodi kabelima XP00-A 4x50 mm2, ali se u sluĉaju opravdane potrebe mogu
koristiti i drugi presjeci i tipovi kabela. Navedeni se kabeli polaţu u pravilu po javnim
površinama od SSRO-a do prikljuĉnih (prikljuĉno-mjernih) ormarića smještenih na
granicama graĊevnih parcela.

21/30
Broj: 1/2016.
(8)Za graĊevine do ukljuĉivo tri mjerna mjesta u ogradne se zidove graĊevnih

parcela ugraĊuju prikljuĉno-mjerni ormari u koje se smještaju mjerni ureĊaji. Kod graĊevina
sa više mjernih mjesta (ĉetiri i više) mjerni se ormari ugraĊuju unutar same graĊevine.
Iznimka su tri mjerna mjesta kupaca i jedno mjerno mjesto proizvoĊaĉa elektriĉne energije
(obnovljivi izvori elektriĉne energije – sunĉana elektrana), kod kojih se u pravilu prikljuĉno-
mjerni ormari ugraĊuju u ogradni zid.
(9)Transformatorske stanice, SN mreţa i NN mreţa treba biti graĊena u skladu s
vaţećim propisima i granskim normama HEP-a, dok javna rasvjeta treba biti graĊena u
skladu s preporukama CIE.
5.4. VODOOPSKRBA
Ĉlanak 85.
(1)Prikljuĉenje zahvata zone UPU-a graĊevina na sustav opskrbe pitkom vodom
izvest će se se prikljuĉkom na postojeće vodovodne cijevovode i to:
- prikljuĉak graĊevne ĉestice na vodovodnu mreţu izvest će sa uliĉne vodovodne mreţe
sukladno Općim i tehniĉkim uvjetima i Izmjenama i dopunama Općih i tehniĉkih uvjeta
Vodovoda Pula objavljenim na internetr stranicama vodovoda pula www.vodovod-pula.hr
- Prikljuĉenje će se izvršiti na osnovu posebnog projekta i uvjeta prikljuĉenja
Vodovoda Pula.
- Mjerenje potrošnje vode izvesti će se posebnim vodomjerima za funkcionalnu
jedinicu zasebno.
- vodovodni prikljuĉak se polaţe na lako pistupaĉno mjesto prema utvrĊenim uvjetima i
suglasnosti nadleţnog trgovaĉkog društva,
- vodovodne prikljuĉke treba u pravilu izvoditi okomito na os cjevovoda,
- Dubina kanala vodovodna mreţu mora osiguravati pokriće tjemena cijevi sa minimalno
100 cm nadsloja, vodeći raĉuna o konaĉnoj visini terena.
- Razmak izmeĊu vodovodne mreţe i elektriĉnog kabela u uzduţnom pravcu mora
iznositi najmanje 100 cm.
- Kod popreĉnog kriţanja vodovodne mreţe i elektriĉnog kabela, elektriĉni kabel se
postavlja ispod vodovodne mreţe na razmaku od najmanje 30 cm i to u zaštitnu
cijev.
- Vodovodna mreţa ne smije biti postavljena ispod kanalizacione cijevi ili kroz
reviziono okno kanalizacije.
- Kanalizaciona cijev oborinskih i fekalnih voda treba biti udaljena od cjevovoda pitke
vode najmanje 50 cm, a kod popreĉnog kriţanja, kanalizaciona cijev se postavlja
ispod cjevovoda pitke vode.
- Minimalni razmak TK kabela kabela i vodovodne mreţe u uzduţnom pravcu mora
iznositi najmanje 50 cm.
- Kod popreĉnog kriţanja vodovodne mreţe i TK kabela, TK kabel se polaţe ispod
vodovodne mreţe i to u zaštitnu cijev
- Razmak izmeĊu vodovodne mreţe i plinovoda mora biti u uzduţnom pravcu
najmanje 50 cm ( moţda kod plinare malo bolje opisati da se zaštitimo )
Kod popreĉnog kriţanja vodovodne mreţe I plinovoda, plinovod se
polaţe ispod vodovodne mreţe na primjerenom razmaku uz oznaĉavanje
trakom.
- Pri izradi projekta potrebno je dostaviti karakteristiĉni presjek prometnice s
kompletnom planiranom i postojećom infrastrukturom i naznaĉenim
koridorom buduće vodovodne mreţe , kao i detalje kriţanja projektiranih
instalacija s budućom vodovodnom mreţom.
- Na projekat izraĊen Općim i tehniĉkim uvjetima i Izmjenama i dopunama
Općih i tehniĉkih uvjeta Vodovoda Pula objavljenim na internetskim
stranicama vodovoda pula www.vodovod-pula.hr potrebno je u postupku
ishoĊenja akta kojim se odobrava graĊenje predmetnog zahvata ishodovati
Potvrdu o suglasnosti s posebnim uvjetima prikljuĉenja od strane Vodovoda
Pula,. a sukladno vaţećem Zakon o vodama (NN 193/09).
- Pri izradi projektne dokumentacije potrebno je poštivati vaţeće zakonske
propise uredbe i norme

22/30
Broj: 1/2016.
(2) Za obranu od poţara potrebno je predvidjeti vanjsku hidrantsku mreţu s nadzemnim

hidrantima uz protok od 10 l/s
5.5. ODVODNJA
Ĉlanak 86.
(1) Prikljuĉenje sanitarno-potrošnih i oborinskih voda graĊevnih ĉestica svih
namjena i ostalih ĉestica izvest će se u sustav javne odvodnje, koji se planira kao odvojeni
sustav otpadne (sanitarne) odvodnje i oborinske odvodnje, s potrebnim propisnim ureĊajima
za proĉišćavanje i separatorima za masti i ulja.
(2) U sklopu izrade projektne dokumentacije svih graĊevina potrebno je obvezno
izraditi glavni projekt odvodnje i proĉišćavanja otpadnih i oborinskih voda. Odvodnju riješiti
razdjelnim sustavom, odnosno odvojiti oborinske od sanitarno potrošnih voda i voda iz dijela
graĊevine u kojem se vrši priprema hrane.
(3) Ĉiste oborinske vode s krovnih površina graĊevine i ostalih površina zbrinjavaju
njihovi vlasnici uz obavezu zadrţavanja na parcelama. Oborinske krovne vode graĊevine kao
uvjetno ĉiste prihvatiti putem oluka i oluĉnih vertikala.
(4) Oneĉišćene oborinske vode s prometnica, parkirališta, manipulativnih i drugih
površina prije ispusta u kolektore treba proĉistiti na separatorima ulja u skladu sa Odlukom o
zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj ţupaniji (SN IŢ 12/05) te
Pravilnikom o graniĉnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN87/10). Iznimno, na
parkirnim i manipulativnim površinama max kapaciteta do 10 vozila ili max površine 200 m2,
oborinske vode moguće je odvesti raspršeno u okolni teren.
(5) Otpadne sanitarno potrošne vode treba upustiti u sustav javne odvodnje.
(6) Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda potrebno je dimenzionirati na temelju
odgovarajućeg hidrauliĉkog proraĉuna, koji mora biti predoĉen u tehniĉkoj dokumentaciji.
Treba voditi raĉuna da efluent mora udovoljavati graniĉnim vrijednostima pokazatelja i
dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama
propisanih vaţećim propisima za ispuštanje u sustav javne kanalizacije.
(7) Otpadne vode iz kuhinja (u prostorijama gospodarske – poslovne namjene,
odnosno javne i društvene namjene) odgovarajuće proĉistiti i upustiti u sustav javne odvodnje.
Prije prikljuĉka predvidjeti kontrolno okno za uzimanje uzoraka vode.
(8) Nije dozvoljeno ispuštanje voda s jedne graĊevne ĉestice na susjedne i druge
ĉestice.
(9) Kanalizacijski sustav otpadnih i oborinskih voda i sve graĊevine predvidjeti i izvesti
vodotijesno. (10) Prije izdavanja akta kojim se dozvoljava uporaba graĊevine, potrebno je
predoĉiti zapisnik o provedenom ispitivanju protoĉnosti i vodonepropusnosti izvedenog sustava
odvodnje. Zapisnik mora biti ovjeren od izvoĊaĉa radova i nadzornog inţenjera.
(11) Vlasnici graĊevnih ĉestica omogućit će trajno nesmetani pristup revizijskim

oknima kanalizacijskog cjevovoda, kako bi se sustav mogao kontrolirati i odrţavati.
(12) Iznad gabarita kanalizacijskog cjevovoda ne dopušta se izgradnja
konstrukcijskih elemenata graĊevina osnovne namjene i pomoćnih graĊevina (temelja,
stupova, nosivih zidova i drugih konstrukcijskih elemenata).
(13) Poklopci revizijskih okana moraju ostati dostupni i vidljivi na svim površinama
unutar obuhvata Plana.
(14) Spremnici goriva za naftu (loţ ulje) moraju biti dvostjenski s pokazivaĉem nivoa
tekućine ili jednostjenski smješteni u vodotijesnoj tankvani volumena dostatnog da prihvati
cjelokupni sadrţaj spremnika u sluĉaju havarije. Plašt spremnika goriva i cijevni razvod goriva
potrebno je antikorozivno zaštititi. U sluĉaju da se cijevni razvod goriva od spremnika do
kotlovnice ukapa, potrebno ga je poloţiti u vodotijesne energetske kanale ili unutar zaštitne cijevi
s mogućnošću kontrole propuštanja goriva.

23/30
Broj: 1/2016.
(15) Prije izdavanja akata kojim se dozvoljava uporaba graĊevina potrebno je predoĉiti
zapisnik, potpisan od izvoĊaĉa radova i nadzornog inţenjera, o provedenom ispitivanju
vodonepropusnosti izvedene tankvane, ukoliko se izvede jednostjenski spremnik goriva.
(16) Smještaj kotlovnice treba predvidjeti na nepropusnoj podlozi s predviĊenom
tankvanom volumena dovoljnog za prihvat sve koliĉine ulja u sluĉaju istjecanja iz kotla.
(17) Iznimno, do izgradnje sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda dozvoljava se
rješavanje odvodnje putem zbirnjavanja u sabirnim jamama, koje se grade sukladno vaţećim
propisima i odredbama ovoga Plana.
5.6. OPSKRBA PLINOM

Ĉlanak 87.
(1) Planom se odreĊuje plinofikacija podruĉja kao dio budućeg sustava plinofikacije
općine Medulin.
(2)Plinovod projektirati kao distributivni srednjetlaĉni za radni tlak od 4 bara.
Dimenzioniranje cjevovoda izvršiti će se na temelju potrebnih koliĉina prirodnog plina za
postojeće i novoplanirane potrošaĉe.
Ovim se Planom utvrĊuju osnovni uvjeti izgradnje uliĉnih plinovoda dok će se poloţajne
trase utvrditi u fazi projektne dokumentacije cjelokupnog podruĉja .
(3) Razvod plinovoda treba postaviti u koridor s ostalim infrastrukturnim
graĊevinama u trupu prometnica, meĊusobno uskladiti u idejnoj fazi projekata, te izvesti
sukladno vaţećim pravilnicima i propisima za plinske instalacije. To se odnosi na minimalnu
sigurnosnu udaljenost od min.1m -2m od drugih vodova komunalne infrastrukture
(kanalizacija min.2m, vodovod 1.5m) i ostalih instalacija i objekata te na minimalnu dubinu
od 1m. Povrh toga naĉin izvoĊenja plinovoda i kućnih plinskih prikljuĉaka treba biti od
polietilena visoke gustoće uz postavljanje traka upozorenja i traka za detekciju (otkrivanja)
plinovoda i kućnih prikljuĉaka.
(4) Plinski prikljuĉci, ukljuĉivo plinski regulacijski ureĊaji, projektirat će se u sklopu
plinske instalacije svake graĊevine. Protupoţarne plinske slavine predvidjeti izvan objekta s
nesmetanim pristupom istima i prema posebnim uvjetima graĊenja.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Ĉlanak 88.
(1) Zelene površine na rubnim dijelovima i duţ pojaseva prometnih koridora se
moraju urediti kao javne zelene površine .Pojasevi zelenila duţ prometnih koridora ureĊuju
se sadnjom, uglavnom drvoreda,.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA IGRAĐEVINA I

AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Ĉlanak 89.
(1)Mjere zaštite kulturno povijesnih cjelina utvrĊene sukladno „Izvještaju o kulturno-
povijesnom pregledu za potrebe izrade UPU Banjole i UPU Pomer“ izraĊenog od strane
dipl.arheologa Damira Matoševića kojeg je odobrio konzervatorski odjel u Puli (klasa: 612-
08/11-010/0358) .
(2) Na podruĉju obuhvata evidentirano je devet kulturo-povijesnih lokaliteta za koje
su utvrĊene slijedeće mjere zaštite:
1. Antiĉka vila u uvali Paltana (Volme)
Antiĉki lokalitet je potrebno oĉuvati od izgradnje te osigurati zaštitnu zonu od 20 m uokolo
samog lokaliteta.
Dozvoljavaju se radovi istraţivanja u cilju prezentacije kulturnog dobra. Za sve radove na
ovom lokalitetu potrebno je zatraţiti posebne uvjete zaštite za radove na kulturnom dobru od
Konzervatorskog odjela u Puli. Prije poĉetka radova potrebno je ishoditi prethodno
odobrenje za radove od Konzervatorskog odjela u Puli.

24/30
Broj: 1/2016.
2.,3. i 4. bunari Mušoga,

Preporuĉa se ĉišćenje, ureĊenje i temeljno odrţavanje lokaliteta.
5. i 6. rovovi Mušoga - evidentirano u Planu
7. UtvrĊeni obrambeni poloţaj Mušoga
Integralno zaštititi kao zelenu površinu. Za sve radove na ovom lokalitetu potrebno je
zatraţiti mišljenje od konzervatorskog odjela.
8. arheološki lokalitet, crkva Sv.Nikole
Izvan obuhvata Plana (podruĉje Kanalić).
9. Na podruĉju ĉestice sakralnog objekta ne dozvoljava se planiranje nove izgradnje.
Objekt je potrebno rekonstruirati prema konzervatorskim smjernicama. Za sve radove
potrebno je zatraţiti mišljenje od konzervatorskog odjela.
10. Trigonometrijska toĉka, stup, Banjole
Na podruĉju trigonometrijske toĉke (stupa) ne dozvoljava se planiranje stambenih ili
poslovnih jedinica na udaljenosti manjoj od 5m. Objekt je potrebno konzervirati i odrţavati u
izvornom stanju. Za sve radove potrebno je zatraţiti mišljenje od nadleţnog konzervatorskog
odijela.
(3) Ako se pri izvoĊenju graĊevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na
površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiĊe na arheološko nalazište ili
nalaze, osoba koja izvodi radove duţna je prekinuti radove i o nalazu bez odgaĊanja
obavijestiti nadleţno tijelo.
(4) Lokacija kulturno povijesnih lokaliteta se ovim Planom utvrĊuje se pribliţno
odnosno na temelju podataka iz dostupne dokumentacije (Izvještaj o kulturno-povijesnom
pregledu za potrebe izrade UPU Banjole i UPU Pomer )
Ĉlanak 90.
(1) Na cjelokupnom podruĉju obuhvata Plana utvrĊuju se uvjeti oblikovanja
graĊevina kao mjera zaštite cjeline ambijentalne vrijednosti :
- kod oblikovanja graĊevina moraju se uvaţavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na
obuhvaćenom i na širem podruĉju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali
karakteristiĉni za ovdašnju klimu i tradiciju.
- horizontalni i vertikalni gabariti graĊevina, oblikovanje proĉelja i krovišta, te upotrebljeni
materijali moraju biti usklaĊeni s okolnim graĊevinama i krajolikom.
Ĉlanak 91.
(1) U podruĉju obuhvata se nalazi HR5000032 Akvatorij zapadne Istre – morski dio staništa
i dobri dupin i HR1000032 Akvatorij zapadne Istre – ptice.
Ciljevi, mjere i naĉini provedbe oĉuvanja ciljanih vrsta ptica propisani su Pravilnikom o
ciljevima oĉuvanja i osnovnim mjerama za oĉuvanje ptica u podruĉju ekološke mreţe (NN
br.15/2014).
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Ĉlanak 92.
(1) Gospodarenje otpadom na podruĉju obuhvata Plana je dio sustava gospodarenja
otpadom Općine Medulin.
Ĉlanak 93.
(1) Planom se odvojeno prikupljanje korisnog dijela komunalnog otpada predviĊa
putem:
- tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad postavljenih na javnim površinama („zeleni
otoci“) za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (npr.: papir i karton,
bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalaţni otpad, istrošene baterije i sl.),
(2) „Zeleni otoci“ planiraju se uz prometnice te unutar površina za infrastrukturne
sustave na naĉin da ne ometaju kolni i pješaĉki promet . Toĉan poloţaj i veliĉinu „zelenih
otoka“ utvrditi će se projektom za prometnice.
(3) Zbrinjavanje otpada organizirati će se sukladno Planu gospodarenja otpadom
Općine Medulin.

25/30
Broj: 1/2016.
Ĉlanak 94.
(1) Za odvoz otpada potrebno je osigurati mogućnost pristupa vozila do posuda za
prikupljanje do max. udaljenosti 15,0 m, a otpad deponirati u zatvorene posude.
ProizvoĊaĉ tehnološkog otpada (neopasnog i opasnog) duţan je, sukladno zakonskoj
regulativi osigurati naĉin obrade i skladištenje tehnološkog otpada koji nastaje obavljanjem
djelatnosti.
Ĉlanak 95.
(1) Svi zahvati u prostoru moraju uvaţavati vaţeće propise iz oblasti postupanja s
otpadom, a naroĉito:
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03,
82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13,
147/14 i 36/15)
U sluĉaju promjene navedenih propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se odgovarajući
vaţeći propis.
(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati prostor za privremeno
skladištenje vlastitog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija, te bez
mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.
(3) Prostori za privremeno skladištenje otpada moraju biti jasno obiljeţeni, a korisnici
moraju voditi evidenciju o vrstama i koliĉinama privremeno uskladištenog otpada.
9. MJERE SPRJEĈAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Ĉlanak 96.
(1) Zbrinjavanje i evakuaciju sanitarno-fekalnih voda obavljati na naĉin da se otpadne
vode iz zgrada prije ispuštanja u sustav javne odvodnje proĉiste do stupnja standarda kućnih
otpadnih voda.
(2) Planirana rješenja oborinskih i sanitarnih otpadnih voda mogu biti fazna pod
uvjetom da svaka faza ĉini jednu funkcionalno-tehniĉko-tehnološku cjelinu.
(3) Ovisno o namjeni za pojedine graĊevine potrebno je ishoditi vodopravne uvjete
prema Zakonu o vodama ( NN 153/09)
Ĉlanak 97.
posebnih propisa iz podruĉja zaštite okoliša, a naroĉito:
Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08 i 88/10);
Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13 i 153/13);
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/04),
Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11 i 56/13)
Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13 i 09/14)
Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13);
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 ,67/09),
Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11),
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03 proĉišćeni tekst 82/04, 110/04, uredbe
178/04, 38/09, 49/11 i 144/12)
POSEBNE MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
Ĉlanak 98.
(1) Sustav zaštite i spašavanja graĊana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i
većim nesrećama utvrĊeni su slijedećim zakonima i pravilnicima: Zakon o zaštiti i

26/30
Broj: 1/2016.
spašavanju (NN br. 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10), Pravilnik o metodologiji za izradu
procjena ugroţenosti i planova zaštite i spašavanja (NN br 38/08), Pravilnik o postupanju
uzbunjivanja stanovništva (NN br 47/06 i 110/11).
(2) Podruĉje Plana spada u potresno podruĉje max 7° MKS ( MSK 64), te je na
objektima potrebno poduzeti mjere zaštite od potresa.
(3) Posebne mjere zaštite se odreĊuju sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureĊivanju prostora (NN
br 29/83, 36/85, 42/86).
(4) Planom višeg reda za podruĉje u obuhvatu ovog plana nije utvrĊena obveza
izgradnje skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje zaposlenih i korisnika ( planom se ne
predviĊaju sadrţaji stambene namjene te slijedom toga nema ni stanovnika) osigurati
prilagoĊavanjem podrumskih, prirodnih i drugih pogodnih graĊevina za funkciju sklanjanja .
(5) Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila se u okviru ovog plana
osigurava utvrĊivanjem uvjeta za smještaj graĊevina i gradnju novih prometnica,
odreĊivanjem udaljenosti graĊevina od prometnica i odreĊivanjem visina graĊevina. Za
sklanjanje i evakuaciju ljudi mogu se koristiti sve veće otvorene površine poput parkirališta,
parkova, zelenih površina i sliĉno a sve postojeće i planirane kolne, i pješaĉke prometnice
na podruĉju obuhvata plana predstavljaju pravce za evakuaciju.
(6) Ovim se Planom utvrĊuje obveza postave sirene za javno uzbunjivanje i
obavještavanje graĊana .
(7) Unutarnji i javni sustav uzbunjivanja i obavješćivanja graĊana.
Obvezuju se vlasnici objekata i kojima se okuplja veći broj ljudi, i u kojima se zbog buke ili
akustiĉne izolacije ne moţe osigurati dovoljna ĉujnost znakova javnog sustava za
uzbunjivanje, da uspostave i odrţavaju odgovarajući sustav unutarnjeg uzbunjivanja o
obavješćivanja njihovih korisnika i zaposlenika (razglas, display i sl.) te da osiguraju prijem
priopćenja Ţupanijskog centra 112 Pazin o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno
poduzeti.
(8) S aspekta mogućeg utjecaja olujnog nevremena (pijavica, olujni vjetar, neverini i
sl.) posebnu paţnju posvetiti izboru graĊevnog materijala , posebno za izgradnju krovišta,
odnosno prilagodbi konstrukciju, oblikovanje i izbor materijala jaĉini vjetra. Kod
hortikulturnog ureĊenja prostora i objekata treba birati autohtono bilje dubljeg korijena i
otpornog na vjetar.
MJERE ZAŠTITE OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA
Ĉlanak 99.
Temeljem Mišljenja „ Drţavne uprave za zaštitu i spašavanje-Podruĉni ured za zaštitu i
spašavanje Pazin " utvrĊuju se slijedeće mjere :
1.Zaštita od spašavanja i potresa

Protupotresno projektiranje i graĊenje (tehnika gradnje i izbor materijala) treba provoditi
sukladno zakonskim propisima kojima će se kod rekonstrukcije postojećih, te izgradnje novih
objekata osigurati otpornost na potres do 7ºMCS.
Potrebno je osigurati širinu puteva (evakuacijskih-protupoţarnih) radi nesmetanog pristupa
svih ekipa ţurne pomoći.
Projektnom dokumentacijom potrebno je osigurati propisani razmak izmeĊu graĊevina kako
ne bi došlo do meĊusobnog urušavanja.
2. Zaštita i spašavanje od Ostalih prirodnih uzroka
2.1 Olujno ili orkansko nevrijeme te jak vjetar
Izbor graĊevnog materijala, a posebno za izgradnju kroviša i nadstrešnica potrebno je
prilagoditi jaĉini vjetra, poštujući proraĉune i iskustva povjesne arhitektura na ovim
prostorima.Kod hortikulturnog ureĊenja prostora i objekata treba birati autohtono bilje
dubljeg korijena i otpornog na vjetar.
3. Zaštita i spašavanje od tehniĉko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća izazvanih
nesrećama u gospodarskim i drugim objektima

27/30
Broj: 1/2016.
Kod svih rezervoara ili mjesta za manipulaciju opasnim tvarima treba osigurati prihvatilišta
za sluĉaj ispuštanja ili akcidenata (tankvane).Svi objekti moraju biti vezani na proĉistaĉ
fekalne i oborinske kanalizacije, kod buduće gradnje potrebno je planirati instalaciju sustava
za javno uzbunjivanje.Projektnom dokumentacijom treba osigurati propisani razmak izmeĊu
graĊevina, te osigurati prohodnost vozila svih ţurnih sluţbi.
4.Instalacija sustava javnog uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva
Izraditi potrebnu komunikacijsku infrastrukturu (struja,telefon,stup), za instalaciju sustava za
javno uzbunjivanje stanovništva (sirena,govorni ureĊaj i sl.), te isti ugraditi u jedinstven
sustav putem Ţupanijskog centra 112 Pazin.
5.Instalacija unutarnjeg sustava uzbunjivanja i obavješćivanja graĊana.
Vlasnici objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi i u kojima se zbog buke ili akustiĉne
izolacije ne moţe osigurati dovoljna ĉujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, duţni
su uspostaviti i odrţavati odgovarajući sustav unutarnjeg sustava uzbunjivanja i
obavješćivanja njihovih korisnika i zaposlenika (razglas,display i sl.), te osigurati prijem
priopćenja Ţupanijskog centra 112 Pazin o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno
poduzeti.
6.Sklanjanje stanovništva
Sklanjanje stanovništva osigurati izgradnjom zaklona te prilagoĊavanjem podrumskih,
prirodnih i drugih pogodnih graĊevina za funkciju sklanjanja stanovništva.
7.Evakuacija stanovništva
Potrebno je voditi raĉuna o širini i prohodnosti te odrţavanju evakuacijskih puteva, a kako bi
u sluĉaju potrebe evakuacija stanovništva mogla neometano i uĉinkovito provoditi.
ZAŠTITA OD POŢARA
Ĉlanak 100.
(1) Zaštita od poţara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroţenosti od
poţara i procijenjenim poţarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim
pojasevima. Zahtjev za zaštitu od poţara moraju biti utvrĊeni u Procjeni ugroţenosti od
poţara i tehnološkim eksplozijama, uz kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i
vatrogasnih pojaseva na prostoru Općine Medulin.
(2) Projektiranje graĊevina, s aspekta zaštite od poţara, provodi se po pozitivnim
hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti
zaštite od poţara, te pravilima struke.
(3) Gradivi dio graĊevne ĉestice za graĊevine za koje je potrebno osigurati
vatrogasne pristupe izuzima se iz uvjeta ovih Odredbi i utvrĊuje se na temelju odredbi
posebnih propisa.
Ĉlanak 101.
(1) GraĊevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od
poţara odredit će se na osnovi procjene iz stavka (1) prethodnog ĉlanka.
(2) Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadleţne Policijske
uprave za mjere zaštite od poţara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u
prostoru na graĊevinama, odreĊenim prema tim popisima.
(3) GraĊevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili
plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih graĊevina i komunalnih
ureĊaja, prema posebnim propisima.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz graĊevina i gašenja poţara na
graĊevinama i otvorenom prostoru, graĊevine moraju imati vatrogasni prilaz odreĊen po
posebnom propisu.
(5) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreţe obavezno je planiranje izgradnje
hidrantske mreţe sukladno posebnim propisima.
(6) Na podruĉju obuhvata plana ne mogu se graditi graĊevine i postrojenja za
smještaj i ĉuvanje eksplozivnih tvari.
posebnih propisa iz podruĉja zaštite od poţara, a naroĉito:
Zakon o zaštiti od poţara (NN 92/10);

28/30
Broj: 1/2016.
Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, NN 56/10),

Zakon o eksplozivnim tvarima (NN 178/04; 109/07; 67/08 i 144/10)
Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94; 55/94 i 142/03)
Pravilnik o zaštiti šuma od poţara ( NN 33/14)
Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99)
Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (NN 117/07)
Pravilnik o hidrantskoj mreţi za gašenje poţara (NN 8/06) – predvidjeti vanjsku hidrantsku
mreţu
Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98; 116/07 i
141/08)
Pravilnik o zaštiti od poţara ugostiteljskih objekata (NN 100/99)
Pravilnik o zaštiti od poţara u skladištima (NN 93/08)
Pravilnik o uvjetima i naĉinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari
(NN br.26/09, 41/09)
Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od poţara elektroenergetskih postrojenja i
ureĊaja (NN 146/05)
Pravilnik o zahvatu u prostoru u kojima tijelo nadleţno za zaštitu od poţara ne sudjeluje u
postupku izdavanja rješenja o uvjetima graĊenja odnosno lokacijske dozvole (NN 115/11)
Ostali pravilnici i usvojena pravila tehniĉke prakse kojima su propisane mjere zaštite od
poţara
Procjena ugroţenosti od poţara i plan zaštite od poţara Općine Medulin
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Ĉlanak 102.
(1) Urbanistiĉki plan ureĊenja se neposredno provodi u svim svojim dijelovima.
(2) UreĊivanje prostora, bilo izgradnjom graĊevina ili ureĊenjem zemljišta, te
obavljanje drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se
mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati temeljem odredbi vaţećih prostornih planova
šireg podruĉja, ovog Plana, te ostalih odgovarajućih propisa Općine Medulin .
(3) Iznimno za zone za koje je ovim Planom utvrĊena obaveza izrade cjelokupnog
urbanistiĉkog rješenja (zahvat luke) i verifikacija istog od strane nadleţnih tijela Općine
Medulin, ne moţe se izdati akt sa kojim se odobrava graĊenje prije nego je urbanistiĉko
rješenje usvojeno.
(4) Naĉin i dinamika provedbe ovog Plana zavisit će o obavezama preuzetim
temeljem njegovih odredbi, kao i karakteristikama zahvata u prostoru.
Ĉlanak 103.
(1) Na cjelokupnom podruĉju obuhvata, Plan će se provoditi izdavanjem akata
kojima se dozvoljava gradnja prema postupku predviĊenom zakonom i ostalim propisima.
(2) Svi elementi na temelju kojih će se izdavati akti kojima se dozvoljava gradnja, a
koji nisu posebno navedeni u ovom Planu, odreĊuju se na temelju odredbi vaţećeg
prostornog plana šireg podruĉja.
Ĉlanak 104.
(1) Kriteriji i naĉin provedbe Plana u smislu rješavanja imovinsko-pravnih pitanja u
vezi s komunalnom infrastrukturom i prometom odredit će se posebnom odlukom Općine
Medulin .
(2) Za gradnju na graĊevnim ĉesticama, gdje prometna mreţa nije izvedena,
potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu za prometnice i ostalu komunalnu infrastrukturu prije
izdavanja akta kojim se dozvoljava gradnja.
(3) Prije provedbe plana i provoĊenja površina drţavnih šuma novoj namijeni
potrebno je provesti izdvajanje nekretnina iz šumskogospodarskog podruĉja Republike
Hrvatske sukladno ĉlanku 51. Zakona o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08).

29/30
Broj: 1/2016.
(4) Svi zahvati na pojedinoj graĊevnoj ĉestici, odnosno zoni, mogu se izvoditi fazno, do
konaĉne realizacije predviĊene Planom.
Ĉlanak 105.
(1) Plan je izraĊen u šest tiskanih izvornika ovjerenih peĉatom Općinskog vijeća
Općine Medulin i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Medulin.
Ĉlanak 106.
(1) Tiskani izvornici Plana ĉuvaju se i dostupni su na uvid u Upravnom odjelu za
prostorno planiranje i komunalni sustav Općine Medulin.
(2) Po jedan tiskani izvornik dostavlja se Ministarstvu graditeljstva i prostornog
ureĊenja RH, Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, Zavodu za prostorno ureĊenje Istarske
ţupanije i Upravnom odjelu za decentralizaciju, lokalnu i podruĉnu (regionalnu) samoupravu,
prostorno ureĊenje i gradnju Istarske ţupanije.
Ĉlanak 107.
(1) Ova Odluka stupa na snagu 8 dana nakon objave u "Sluţbenim novinama Općine
Medulin“.
KLASA:021-05/16-01/0001
URBROJ: 2168/02-03/12-16-29
Medulin, 04.03.2016.

Predsjednik
Zlatić Marko

30/30
Broj: 1/2016.
Na temelju ĉlanka 7. Zakona o financiranju politiĉkih aktivnosti i izborne promidţbe

(Narodne novine, br. 24/11, 61/11, 27/13, 02/14) i ĉlanka 13. Statuta Općine Medulin
(Sluţbene novine Općine Medulin, br.2/2013), Općinsko vijeće Općine Medulin je na svojoj
24. sjednici odrţanoj dana 04.oţujka 2016. godine donijelo
ODLUKU
o rasporeĊivanju sredstava za redovito financiranje politiĉkih stranaka i ĉlanova
predstavniĉkog tijela izabranih s liste grupe biraĉa iz proraĉuna Općine Medulin za
2016. godine
Ĉlanak 1.
Ovom Odlukom utvrĊuje se naĉin i postupak raspodjele i isplate sredstava za redovito
financiranje politiĉkih stranaka zastupljenih u Općinskom vijeću Općine Medulin, kao i
ĉlanova Općinskog vijeća Općine Medulin izabranih s liste grupe biraĉa za 2016. godinu.
Ĉlanak 2.
Ukupni iznos sredstava za redovito godišnje financiranje politiĉkih stranaka i ĉlanova
Općinskog vijeća izabranih s liste grupe biraĉa za proraĉunsku 2016. godinu osigurana su u
proraĉunu Općine Medulin u iznosu od 45.000,00 kn.
Ĉlanak 3.
Pravo na raspodjelu sredstava za redovito godišnje financiranje iz ĉl. 2 ove Odluke
imaju one politiĉke stranke koje imaju najmanje jednog izabranog vijećnika u Vijeću Općine
Medulin, kao i ĉlanovi Općinskog vijeća Općine Medulin koji su izabrani s liste grupe biraĉa.
Ĉlanak 4.
Sredstva iz ĉlanka 2. ove Odluke rasporeĊuju se na naĉin da se utvrdi jednaki iznos
sredstava za svakog ĉlana Općinskog vijeća, tako da pojedinoj politiĉkoj stranci pripadaju
sredstva razmjerno broju njenih ĉlanova u Općinskom vijeću u trenutku konstituiranja
Općinskog vijeća.
Ukoliko pojedinom vijećniku nakon konstituiranja Općinskog vijeća prestane ĉlanstvo u
politiĉkoj stranci, financijska sredstva koja se rasporeĊuju ostaju politiĉkoj stranci kojoj je
vijećnik pripadao u trenutku konstituiranja Općinskog vijeća.
U sluĉaju udruţivanja dviju ili više politiĉkih stranaka, financijska sredstva koja se
rasporeĊuju sukladno ovoj Odluci pripadaju politiĉkoj stranci koja je pravni slijednik politiĉkih
stranaka koje su udruţivanjem prestale postojati.
Ukoliko ĉlan Općinskog vijeća izabran s liste grupe biraĉa nakon konstituiranja
Općinskog vijeća postane ĉlan politiĉke stranke koja praticipira u Općinskom vijeću, sredstva
za redovito godišnje financiranje ostaju tom ĉlanu Općiskog vijeća, te se na njega i nadalje
primjenjuju sve odredbe Zakona o financiranju politiĉkih aktivnosti i izborne promidţbe koje
se odnose na ĉlanove Općinskog vijeća izabranih s liste grupe biraĉa.
Ĉlanak 5.
Za svakoga izabranog vijećnika podzastupljenog spola, politiĉkim strankama odnosno
vijećnicima izabranim s liste grupe biraĉa pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa
predviĊenog po svakom vijećniku.
Ĉlanak 6.
RasporeĊena sredstva doznaĉuju se na ţiroraĉun politiĉke stranke, odnosno na
poseban raĉun za redovno financiranje ĉlana Općinskog vijeća izabranog s liste grupe
biraĉa, tromjeseĉno u jednakim iznosima

1/2
Broj: 1/2016.
Ĉlanak 7.
Za svakog ĉlana Općinskog vijeća za 2016. godinu utvrĊuje se iznos od 2.941,18 kn.Za
svakog ĉlana Općinskog vijeća podzastupljenog spola za 2016. godinu utvrĊuje se iznos od
294,10 kn.
Ĉlanak 8.
Iznos od 45.000,00 kn, sukladno stavku 2. ĉlanka 2 ove Odluke, u skladu s ĉlankom 7. ove
Odluke rasporeĊuje se kako slijedi:
STRANKA /ĈLAN VIJEĆA UKUPNO

5.882,36
IDS
2.941,18
SDP
2.941,18
HSU
3.235,28
DIVNA RADOLOVIĆ ROSANDA
2.941,18
KLAUDIO PRIVRAT
3.235,28
VERICA VIDMAR
3.235,28
MIRNA LEVERIĆ
2.941,18
MATIJA MEDICA
2.941,18
DRAŢEN MIŠKOVIĆ
2.941,18
ZUCCON CLAUDIO
2.941,18
EMIL JUKOPILA
2.941,18
DAVOR ZORIĈIĆ
2.941,18
NEVEN IVEŠA
2.941,18
MILOVAN JOVAN
SVEUKUPNO 45.000,00
Ĉlanak 9.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Sluţbenim novinama Općine
Medulin”.
KLASA:021-05/16-01/0001
URBROJ:2168/02-04/1-16-36
Medulin, 04.03.2016.
Predsjednik
Marko Zlatić

2/2
Broj: 1/2016.
Na temelju članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("NN" br.
33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13), te članka 13.
Statuta Općine Medulin ("Službene novine općine Medulin 2/2013), Općinsko vijeće Općine
Medulin je na 24. sjednici održanoj dana 04.ožujka 2016. godine donijelo
ODLUKU
I
Općinskom vijeću predlaže se donošenje Odluke o odobravanju zaključivanja nagodbe s
Vicenzom Olivo Aiellom iz Italije, a temeljem kojeg bi se Općina Medulin obvezala
imenovanom isplatiti iznos od 288.320,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti po prodajnom
tečaju HNB-a na dan isplate na slijedeći način: 1.330.000,00 kn u roku od 30 dana od
zaključivanja Sporazuma te ostatak do 15. Siječnja 2017. Godine.
Vicenzo Olivo Aiello obvezuje se prenijeti u korist Općine Medulin 1900/3933 dijela k.č. br.
905 k.o. Medulin, te povući tužbu u parničnom predmetu koji se vodi kod Općinskog suda u
Puli posl. Br. Pn-503/15 te se odreći tužbenog zahtjeva u cijelosti.
Svaka od sporazumnih strana snositi će svoje troškove parničnog postupka.
Prijedlog Sporazuma nalazi se u privitku ove Odluke i čini njen sastavni dio.
II
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se u „Službenim
novinama“ Općine Medulin.
KLASA:021-05/16-01/0001
URBROJ:2168/02-02/1-16-34
Medulin, 04.03.2016.

Predsjednik
Marko Zlatić

1/1
Broj: 1/2016.
Temeljem članka 20. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne

novine", br. 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09), Odluke o povjeravanju ovlaštenja Općini
Medulin za davanje koncesija na pomorskom dobru KLASA: 342-01/11-01/05,
URBROJ: 2163/1-01/4-11-3 izdane od strane ţupanijske skupštine Istarske ţupanije
dana 30. svibnja 2011. godine , Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom
dobru ("Narodne novine", br. 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11, 83/12),
članka 13. Statuta Općine Medulin („Sluţbene novine Općine Medulin“ br. 2/13),
Općinsko vijeće Općine Medulin na svojoj 24. sjednici odrţanoj 04.oţujka 2016. godine
donosi slijedeću:
ODLUKU O KONCESIJI
za koncesiju na pomorskom dobru u svrhu potapanja i nakon potapanja
gospodarsko korištenje admiralskog broda „VIS“
Članak 1.
Temeljem Obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu
potapanja i nakon potapanja gospodarsko korištenje admiralskog broda „VIS“ KLASA:
021-05/15-01/0005, URBROJ: 2168/02-02/3-15-29 od dana 06.10.2015. godine
objavljenoj u elektroničkom oglasniku javne nabave pod oznakom 2015/S 01/K-
0032796 i prijedloga Stručnog povjerenstva za davanje koncesija na pomorskom dobru
u Općini Medulin (zapisnici sa 1. sjednice KLASA: 342-01/15-01/0032, URBROJ:
2168/02-02/3-15-9 od dana 03.12.2015. godine i 2. sjednice KLASA: 342-01/15-
01/0032, URBROJ: 2168/02-02/3-16-14 od dana 12.01.2016. godine sastavni su prilozi
ovoj Odluci te se ne objavljuju) Općinsko vijeće Općine Medulin (u daljnjem tekstu:
Davatelj koncesije) odabralo je trgovačko društvo WRECK j.d.o.o., Vinkuran, Štrped 32
sa ostvarenih 0,6000000000000 boda kao najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju na
pomorskom dobru u svrhu potapanja i nakon potapanja gospodarsko korištenje
admiralskog broda „VIS“.
Članak 2.
Ovom Odlukom daje se koncesija na pomorskom dobru ukupne površine 5.208
m2 koji je omeđen obalnom linijom i spojnicama točaka kako slijedi:
Točka E N
A 294160 4963726
B 294222 4963664
C 294180 4963622
D 294118 4963684
A 294160 4963726
Članak 3.
Koncesija na pomorskom dobru u svrhu potapanja i nakon potapanja
gospodarsko korištenje admiralskog broda „VIS“ daje se na rok od 20 godina od dana
sklapanja ugovora o koncesiji.
Ugovor o koncesiji sklopiti će se najkasnije u roku od 10 dana od isteka
razdoblja mirovanja, koje iznosi 15 dana od dana dostave odluke o davanju koncesije
svakom ponuditelju, odnosno u roku od 10 dana kada odluka o davanju koncesije
postane izvršna, u situaciji kada je pokrenut postupak pravne zaštite.
Članak 4.
Najpovoljniji ponuditelj duţan je gospodarski koristiti pomorsko dobro sukladno
Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, drugim zakonima i podzakonskim

1/3
Broj: 1/2016.
aktima iz područja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša te odrţavati, štititi i brinuti se o

plaţi paţnjom dobrog gospodara.
Najpovoljniji ponuditelj duţan je gospodarski koristiti pomorsko dobro sukladno
Studiji gospodarske opravdanosti koja je sastavni dio ponudbene dokumentacije
najpovoljnijeg ponuditelja, te sva investicijska ulaganja na plaţi izvršiti u rokovima i
iznosima predviđenim u rečenoj Studiji.
Najpovoljniji ponuditelj ne moţe prava stečena koncesijom, niti djelomično, niti u
cijelosti prenositi na drugoga bez izričitog odobrenja Davatelja koncesije.
Članak 5.
Za gospodarsko korištenje morske plaţe, najpovoljniji ponuditelj je obvezan
uredno plaćati godišnju koncesijsku naknadu.
Godišnja koncesijska naknada sastoji se iz dva dijela:

a) stalni dio u iznosu od 2,00 kn po m2 ukupne površine (5.208 m2) odnosno
10.416,00 kn godišnje,
b) promjenjivi dio u iznosu od 1,5% od prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnosti.
Koncesijska naknada iz točke a) i b) plaća se na sljedeći način:
- stalni dio plaća se do 31. kolovoza tekuće godine u jednom obroku i to za godinu u
kojoj je dana koncesija i za godinu u kojoj koncesija ističe razmjerno mjesecima
korištenja, a za početnu godinu koncesijskog razdoblja plaća se u roku 30 dana od
dana sklapanja Ugovora o koncesiji;
- promjenjivi dio plaća se u mjesečnim anuitetima koji dospjevaju do kraja mjeseca za
prethodni mjesec temeljem ostvarenog prihoda dok će se konačni obračun
promjenjivog dijela koncesijske naknade obračunati temeljem prijave poreza na
dohodak odnosno dobit, a najkasnije do 15. svibnja za prethodnu godinu.
U svrhu osiguranja urednog plaćanja koncesijske naknade, najpovoljniji
ponuditelj duţan je prije sklapanja Ugovora o koncesiji predati Davatelju koncesije 1
bjanko zaduţnicu ovjerenu kod javnog biljeţnika na pojedinačni iznos od 100.000,00
kn.
Članak 6.
Davatelj koncesije zadrţava pravo izmjene iznosa stalnog i / ili promjenjivog
dijela godišnje koncesijske naknade iz članka 2. ove Odluke svake dvije godine od
dana sklapanja Ugovora o koncesiji uz obvezu da o tome tri mjeseca ranije dostavi
pismenu obavijest najpovoljnijem ponuditelju.
Članak 7.
Koncesijska naknada je zajednički prihod drţavnog, ţupanijskog i općinskog
proračuna.
Članak 8.
Ovlašćuje se općinski načelnik Općine Medulin da u roku 10 dana od dana
konačnosti ove Odluke sklopi s najpovoljnijim ponuditeljem Ugovor o koncesiji kojim će
se detaljnije urediti ovlaštenja Davatelja koncesije, te prava i obveze najpovoljnijeg
ponuditelja.
Ako najpovoljniji ponuditelj ne potpiše Ugovor o koncesiji u roku od 10 dana od
dostave istoga gubi sva prava određena ovom Odlukom.
Članak 9.
Potpisom Ugovora najpovoljniji ponuditelj odriče se svih budućih potraţivanja
prema Općini Medulin po bilo kojoj osnovi te je suglasan da prilikom raspisa novog
natječaja ostvaruje pravo da uz naknadu iste vrijednosti (156.000,00 EUR-a) prepusti
plovni objekt novom ovlašteniku koncesiju isključivo ako se raspis novog natječaja
provodi zbog isteka ugovora dok u svim ostalim slučajevima najpovoljniji ponuditelj ne
moţe ostvariti pravo na navedenu naknadu.

2/3
Broj: 1/2016.
Članak 10.
Nadzor nad provođenjem odredbi ove Odluke i Ugovora o koncesiji provode
nadleţni općinski upravni odjeli.
Članak 11.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se u "Sluţbenim
novinama Općine Medulin".
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove Odluke moţe se podnijeti ţalba Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture,
Zagreb, Prisavlje 14, u roku od 15 dana od dana uručenja iste.
Ţalba se podnosi u dva istovjetna primjerka putem Upravnog odjela za opće poslove i
društvene djelatnosti Općine Medulin, Medulin, Centar 223.
Na ţalbu se plaća upravna pristojba u iznosu od 50,00 kn po Tarifi upravnih pristojbi br.
3. Zakona o upravnim pristojbama NN 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99,
145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07,
25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13, 80/13, 40/14, 69/14, 87/14, 94/14.
KLASA: UP/I 021-05/16-01/0001

URBROJ:2168/02-02/3-16-26
Medulin, 04.03.2016.

Predsjednik
Marko Zlatić

3/3
Broj: 1/2016.
Na temelju članka 56. Zakona o koncesijama ( „Narodne novine „ br. 143/12.) i članka 13.
Statuta Općine Medulin ( „ Službene novine Općine Medulin „ br. 2/13.), Općinsko vijeće
Općine Medulin, na 24. sjednici održanoj dana 04.ožujka 2016. godine donosi slijedeću:
ODLUKU O II. IZMJENAMA I DOPUNAMA

SREDNJOROČNOG (TROGODIŠNJI) PLANA DAVANJA KONCESIJA NA PODRUČJU
OPĆINE MEDULIN ZA RAZDOBLJE OD 2015. – 2017. GODINE
I.
Ovom Odlukom utvrĎuju se II. Izmjene i dopune Srednjoročnog (trogodišnji) plana davanja
koncesija na području Općine Medulin za razdoblje od 2015. - 2017. godine (u daljnjem
tekstu: Plan koncesija) („Službene novine Općine Medulin“ br. 3/2015 i 7/2015.) kako slijedi:
- u članku 2. :
kod točke 10. KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU U SVRHU IZGRADNJE I

KORIŠTENJA LUKE POSEBNE NAMJENE – LUKA NAUTIČKOG TURIZMA – SIDRIŠTE
„VINKURANSKA UVALA“ KAPACITETA 80 – 100 VEZOVA, podtočka 10. e) mijenja se i
glasi:
„10. e) procijenjena godišnja naknada za koncesiju:
- stalni dio: min. 2,00 kn / m2

- promjenjivi dio: min. 2% prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnosti.“
NAPOMENA: Obzirom da je člankom 17. Uredbe o postupku davanja koncesije na

pomorskom dobru („Narodne Novine“ br. 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11,
83/12) (u nastavku: Uredba) predviĎena mogućnost izmjene početnog iznosa naknade za
koncesiju iz gospodarski opravdanih razloga kao i činjenica da se u predmetnoj koncesiji
radi o iznimno velikoj površini (iznad 140.000 m2) te da je tijekom 2013. godine poništen
natječaj za predmetnu koncesiju zbog nezaprimanja niti jedne valjane ponude odlučeno je
smanjiti stalni dio godišnje naknade za koncesiju s; Uredbom prvotno predviĎenih, 5,00 kn /
m2 na 2,00 kn / m2.
- dodaje se nova, 15. točka:
„ 15. KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU U SVRHU IZGRADNJE I KORIŠTENJA

LUKE POSEBNE NAMJENE – SPORTSKA LUKA POD LIOM (BANJOLE)
KAPACITETA 50 – 100 VEZOVA
15. a) planirani broj koncesija: jedna koncesija
15. b) predviĎena vrsta i predmet koncesija: izgradnja i korištenje luke
posebne namjene – sportska luka „POD LIOM“ (Banjole)
15. c) rok na koji se koncesija planira dati:
do 20 godina od dana sklapanja ugovora o koncesiji
15. d) pravna osnova za davanje koncesije:
članak 20. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", br.
158/03, 100/04, 141/06 i 38/09), Odluka o povjeravanju ovlaštenja Općini
URBROJ: 2163/1-01/4-11-3 od dana 30. svibnja 2011. godine izdana od strane
županijske škupštine županije Istarske, Uredba o postupku davanja koncesije
na pomorskom dobru ("Narodne novine", br. 23/04, 101/04, 39/06, 63/08,

1/2
Broj: 1/2016.
125/10, 102/11, 83/12), članak 13. Statuta Općine Medulin (Službene novine
Općine Medulin 2/13).
15. e) procijenjena godišnja naknada za koncesiju:
- promjenjivi dio: min. 20% ukupnog iznosa svih ubranih godišnjih članarina“
II.
Ostale odredbe Plana koncesija ostaju neizmjenjene.
III.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „ Službenim novinama
Općine Medulin „.
KLASA: 021-05/16-01/0001
URBROJ: 2168/02-02/3-16-25
Medulin, 04.03.2016.

Predsjednik
Marko Zlatić

2/2
Broj: 1/2016.
Na temelju članka 56. Zakona o koncesijama ( „Narodne novine „ br. 143/12.) i članka 13.
Statuta Općine Medulin ( „ Službene novine Općine Medulin „ br. 2/13.), Općinsko vijeće
Općine Medulin, na 24. sjednici održanoj dana 04.ožujka 2016. godine donosi slijedeći:
GODIŠNJI PLAN DAVANJA KONCESIJA NA PODRUČJU OPĆINE MEDULIN ZA

2016. GODINU
I.
UtvrĎuje se godišnji plan davanja koncesija za 2016. godinu (u daljnjem tekstu: Godišnji plan
koncesija) na području Općine Medulin.
II.
Općina Medulin tijekom 2016. godine planira dati sljedeće koncesije:
1. KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU U SVRHU IZGRADNJE I KORIŠTENJA

LUKE POSEBNE NAMJENE – SPORTSKA LUKA POD LIOM (BANJOLE)
KAPACITETA 50 – 100 VEZOVA
1. b) predviĎena vrsta i predmet koncesija: izgradnja i korištenje luke
posebne namjene – sportska luka „POD LIOM“ (Banjole)
članak 20. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", br.
158/03, 100/04, 141/06 i 38/09), Odluka o povjeravanju ovlaštenja Općini
URBROJ: 2163/1-01/4-11-3 od dana 30. svibnja 2011. godine izdana od strane
županijske škupštine županije Istarske, Uredba o postupku davanja koncesije
na pomorskom dobru ("Narodne novine", br. 23/04, 101/04, 39/06, 63/08,
125/10, 102/11, 83/12), članak 13. Statuta Općine Medulin (Službene novine
Općine Medulin 2/13).
- promjenjivi dio: min. 20% ukupnog iznosa svih ubranih godišnjih članarina“
2. KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU U SVRHU IZGRADNJE I

KORIŠTENJA LUKE POSEBNE NAMJENE – LUKA NAUTIČKOG TURIZMA -
SIDRIŠTE „VINKURANSKA UVALA“ KAPACITETA 80 – 100 VEZOVA

2. b) predviĎena vrsta i predmet koncesija: izgradnja i korištenje luke posebne
namjene – luka nautičkog turizma – sidrište „Vinkuranska uvala“
članak 20. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine",
br. 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09), Odluka o povjeravanju ovlaštenja Općini
URBROJ: 2163/1-01/4-11-3 od dana 30. svibnja 2011. godine izdana od
strane županijske škupštine županije Istarske, Uredba o postupku davanja
koncesije na pomorskom dobru ("Narodne novine", br. 23/04, 101/04, 39/06,
63/08, 125/10, 102/11, 83/12), članak 13. Statuta Općine Medulin (Službene

1/2
Broj: 1/2016.
Novine Općine Medulin 2/13).

- promjenjivi dio: min. 2% prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnosti
NAPOMENA ZA TOČKU 2.: Obzirom da je člankom 17. Uredbe o postupku davanja

koncesije na pomorskom dobru („Narodne Novine“ br. 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10,
102/11, 83/12) (u nastavku: Uredba) predviĎena mogućnost izmjene početnog iznosa
naknade za koncesiju iz gospodarski opravdanih razloga kao i činjenica da se u predmetnoj
koncesiji radi o iznimno velikoj površini (iznad 140.000 m2) te da je tijekom 2013. godine
poništen natječaj za predmetnu koncesiju zbog nezaprimanja niti jedne valjane ponude
odlučeno je smanjiti stalni dio godišnje naknade za koncesiju s; Uredbom prvotno
predviĎenih, 5,00 kn / m2 na 2,00 kn / m2.
IV.
Ovim planom koncesija rješava se način obavljanja poslova lokalnog značaja kojima
se neposredno ostvaruju prava graĎana i to osobito poslovi koji se odnose na komunalno
gospodarstvo i korištenje pomorskog dobra.
V.
Ovaj Godišnji plan stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenim
novinama Općine Medulin„.
KLASA: 021-05/16-01/0001
URBROJ: 2168/02-02/3-16-24
Medulin, 04.03.2016.

Predsjednik
Marko Zlatić

2/2
Broj: 1/2016.
Na temelju Odluke o povjeravanju ovlaštenja Općini Medulin za davanje koncesija na

pomorskom dobru KLASA: 342-01/11-01/05, URBROJ: 2163/1-01/4-11-3 od dana 30. svibnja
2011. godine, članka 20. stavka 2. i članka 80. stavka 4. točka 1. Zakona o pomorskom dobru i
morskim lukama ("Narodne novine", br. 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09), članka 14. Uredbe o
postupku davanja koncesije na pomorskom dobru ("Narodne novine", br. 23/04, 101/04, 39/06,
63/08, 125/10, 102/11, 83/12) i članka 13. Statuta Općine Medulin ("Službene novine Općine
Medulin", br. 02/13), Općinsko vijeće Općine Medulin, na 24. sjednici održanoj 04.ožujka 2016.
godine, donosi slijedeću:
OBAVIJEST
o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog
korištenja luke posebne namjene – luka nautičkog turizma – sidrište „VINKURANSKA
UVALA“
I.
Davatelj koncesije: OPĆINA MEDULIN
Adresa: Centar 223
Mjesto i poštanski broj: Medulin 52203
OIB: 70537271639
Tel: 052/385-654 i 052/385-656
Fax: 052/385-660
E-mail: opcina@medulin.hr
Kontakt osoba: Suzana Racan Stern
Temeljem članka 13. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj: 90/11, 83/13, 143/13,
13/14) ne postoje gospodarski subjekti s kojima javni naručitelj Općina Medulin, OIB:
70537271639 ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi (u svojstvu ponuditelja, člana zajednice
ponuditelja, ili podizvoditelja odabranom ponuditelju).
II.
Koncesija se daje na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke
posebne namjene – luka nautičkog turizma – sidrište „VINKURANSKA UVALA“.
III.
Luka posebne namjene – luka nautičkog turizma – sidrište „VINKURANSKA UVALA“ obuhvaća
morski prostor ukupne površine 141.926 m2 razdvojen plovnim putem širine 50 m na prostor A
(37.500 m2) i prostor B (104.426 m2).
Broj vezova na moru: 80-100.
Početni iznos stalnog dijela godišnje koncesijske naknade iznosi 2,00 kn/m2 morskog prostora,
a početni iznos promjenjivog dijela godišnje koncesijske naknade iznosi 2 % od ukupnog
godišnjeg prihoda sidrišta.
NAPOMENA: Obzirom da je člankom 17. Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom

dobru („Narodne Novine“ br. 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11, 83/12) (u nastavku:
Uredba) predviđena mogućnost izmjene početnog iznosa naknade za koncesiju iz gospodarski
opravdanih razloga kao i činjenica da se u predmetnoj koncesiji radi o iznimno velikoj površini
(iznad 140.000 m2) te da je tijekom 2013. godine poništen natječaj za predmetnu koncesiju
zbog nezaprimanja niti jedne valjane ponude Davatelj koncesije odlučio je smanjiti stalni dio
godišnje naknade za koncesiju s; Uredbom prvotno predviđenih, 5,00 kn / m2 na 2,00 kn / m2
dok iznos promjenjivog dijela godišnje koncesijske naknade ostaje neizmjenjen.
Područje pomorskog dobra prikazano na geodetskim snimkama i na digitalnim ortofoto

podlogama s uklopljenim katastrom sastavni su dio ove Obavijesti i ne objavljuju se.
Koncesijsko područje definirano je točkama (HDKS) kako slijedi:

1/6
Broj: 1/2016.
PROSTOR 1
Točka Y X
1 5409222.56 4965736.93
2 5409962.84 4965857.32
3 5409970.86 4965807.97
4 5409230.59 4965687.58
1 5409222.56 4965736.93
PROSTOR 2
Točka Y X
5 5409238.61 4965638.23
6 5409978.89 4965758.61
7 5409990.12 4965689.52
8 5409851.94 4965667.05
9 5409713.46 4965573.37
10 5409569.07 4965377.32
11 5409495.63 4965492.45
12 5409405.20 4965547.54
13 5409249.85 4965569.13
5 5409238.61 4965638.23
IV.
Naknada za koncesiju podložna je promjenama temeljem indeksa potrošačkih cijena, slijedom
tržišne cjenovne fluktuacije javnog ili drugog dobra od interesa za Republiku Hrvatsku koje je
predmet koncesije i/ili izmjenama posebnog zakona u dijelu kojim se uređuje visina i način
plaćanja naknade za koncesiju.
Davatelj koncesije zadržava pravo izmjene iznosa stalnog i / ili promjenjivog dijela godišnje
koncesijske naknade iz točke II. podtočka 2. svake dvije godine od dana sklapanja ugovora o
koncesiji uz obvezu da o tome tri mjeseca ranije dostavi pismenu obavijest koncesionaru.
V.
Koncesija iz točke III. ove Obavijesti daje se na rok od 20 godina od dana sklapanja ugovora o
koncesiji.
Procijenjena vrijednost koncesije: 9.000.000,00 kn.
VI.
Na koncesijskom području iz točke III. ove Obavijesti dozvoljava se:
1. izvođenje zahvata sukladno lokacijskoj informaciji izdanoj od strane Istarske županije,

Upravnog odjela za decentralizaciju, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu,
prostorno uređenje i gradnju Istarske županije, Odsjek za prostorno uređenje i gradnju
Pula KLASA: 350-05/15-10/000312, URBROJ: 2163-1-18-06/4-15-0002 od dana
16.12.2015. godine.,
2. izvođenje drugih zahvata utvrđenih važećim dokumentima prostornog uređenja,
3. obavljanje djelatnosti i pružanje usluga i to:
3.1. – prihvat i vezivanje plovila.
Djelatnosti i pružanje usluga iz stavka 1. točka 3. može obavljati isključivo koncesionar, a
iznimno i treće osobe na temelju ugovora o potkoncesiji i prethodne suglasnosti nadležnog
upravnog odjela Općine Medulin.

2/6
Broj: 1/2016.
VII.
Ponuda na javno prikupljanje ponuda dostavlja se u pisanoj formi i u elektronskom obliku, a u
slučaju dvojbe mjerodavna je ponuda dostavljena u pisanoj formi.
Ponuda mora biti izrađena na način da čini cjelinu.
Ponuda se mora uvezati na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova.
Ako zbog opsega ili drugih objektivnih okolnosti ponuda ne može biti izrađena na način da čini
cjelinu, onda se izrađuje u dva ili više dijelova.
Ako je ponuda izrađena u dva ili više dijelova, svaki dio se uvezuje na način da se onemogući
naknadno vađenje ili umetanje listova.
Dijelove ponude kao što su uzorci, katalozi, mediji za pohranjivanje podataka i sl. koji ne mogu
biti uvezani ponuditelj je dužan obilježiti nazivom i navesti ih u sadržaju ponude kao dio ponude.
Ako je ponuda izrađena od više dijelova ponuditelj mora u sadržaju ponude navesti od koliko se
dijelova ponuda sastoji.
Stranice ponude moraju se označiti brojem na način da je vidljiv redni broj stranice i ukupan broj
stranica ponude. Kada je ponuda izrađena od više dijelova, stranice se označavaju na način da
svaki slijedeći dio započinje rednim brojem koji se nastavlja na redni broj stranice kojim
završava prethodni dio. Ako je dio ponude izvorno numeriran (primjerice katalozi), ponuditelj ne
mora taj dio ponude ponovno numerirati.
Ponude se pišu neizbrisivom tintom.
Ispravci u ponudi moraju biti izrađeni na način da su vidljivi. Ispravci moraju uz navod datuma
ispravka biti potvrđeni potpisom ponuditelja.
Ponuda obavezno sadrži dokumente u izvornom obliku i to:
1. Dokaze o sposobnosti ponuditelja:

- izvadak iz sudskog registra trgovačkog suda ili izvadak iz obrtnog registra s upisanom
djelatnošću za koju se traži koncesija, ne stariji od 30 dana;
- račun dobiti i gubitka i bilancu za prošlu godinu, odnosno prijavu poreza na dohodak s
uključenim pregledom primitaka i izdataka i popisom dugotrajne imovine za protekle
dvije godine (osim za novoosnovana društva i obrte) sve ovjereno od nadležne Porezne
uprave;
- ovjerenu izjavu ponuditelja ili odgovarajuću potvrdu kojom dokazuje da nije pokrenut
stečajni postupak, da se ne nalazi u postupku likvidacije, odnosno da nije u postupku
obustavljanja poslovnih djelatnosti;
- podatke o bonitetu (BON 1) osim za obrte obveznike poreza na dohodak i
novoosnovana društva i obrte;
- podatke o solventnosti (BON 2 - za glavni račun ponuditelja) i potvrdu nadležne porezne
uprave o plaćenim dospjelim obvezama temeljem javnih davanja, sve ne starije od 30
dana;
- JOPPD obrazac za mjesec koji prethodi davanju ponude,
- izjavu da li je ponuditelj ispunio sve obveze iz drugih koncesija ako ih ima ili ih je imao;
- izjavu da li je ponuditelju do sada oduzeta koncesija na pomorskom dobru;
- izjavu da ponuditelju ili osobi ovlaštenoj za zastupanje nije izrečena pravomoćna
osuđujuća presuda za jedno ili više kaznenih dijela iz područja gospodarskog
kriminaliteta.
2. Ponuđeni iznos stalnog i postotak promjenjivog dijela koncesijske naknade.
3. Studiju gospodarske opravdanosti koja sadrži:
- postojeće stanje lokacije za koju se traži koncesija,
- plan investicija detaljno razrađen za cjelokupno vrijeme trajanja koncesije (održavanje,
uređenje, izgradnja, opremanje i dr.),
- prihod od obavljanja djelatnosti i pružanja usluga u prethodnoj godini;
- iznos planirane investicije u zaštitu okoliša;
- iznos planirane ukupne investicije;
- izvore financiranja investicija (vlastiti izvori, krediti);
- procjenu rentabilnosti projekta (prihodi – rashodi),
- izjavu ponuditelja o tehničkoj i kadrovskoj opremljenosti i organizacijskim sposobnostima
za ostvarenje koncesije.

3/6
Broj: 1/2016.
Ukupna vrijednost investicije koja se planira Studijom gospodarske opravdanosti smatra se

ulaganjem u osnovna sredstva.
4. Garanciju poslovne banke za ozbiljnost ponude u visini 1% od ponuđene vrijednosti
investicije s rokom važenja do planiranog roka zaključenja ugovora o koncesiji, a najduže dvije
godine.
5. Pismo namjere poslovne banke o davanju jamstva ponuditelju za dobro izvršenje obveza
glede investicija, prema planu investicija iz studije gospodarske opravdanosti ponuditelja, na
iznos od 5% ponuđene vrijednosti investicije, s rokom važenja 6 mjeseci po završetku
planiranog investicijskog ciklusa. Garancija mora biti bezuvjetna, „bez prigovora“ i naplativa na
prvi poziv.
6. Uvjerenje nadležnog tijela za izdavanje lokacijske dozvole da je zahvat prikazan u idejnom
projektu planiran dokumentima prostornog uređenja.
7. Idejni projekt zahvata u prostoru na pomorskom dobru izrađen od ovlaštenog projektanta
sukladno dokumentima prostornog uređenja i prema studiji gospodarske opravdanosti.
8. Potvrdu kojom ponuditelj potvrđuje nepostojanje duga prema davatelju koncesije po bilo kojoj
osnovi.
9. Ovjerenu Izjavu kojom ponuditelj navodi vrijednost plutajućeg objekta koji se potapa te
spremnost da uz naknadu iste vrijednosti prepusti plovni objekt novom ovlašteniku koncesije
koja je sastavni dio ove Obavijesti.
10. Ponudbeni list koji je sastavni dio ove Obavijesti.
VIII.
Postupak davanja koncesije je javni postupak i započinje danom slanja na objavu Obavijesti o
namjeri davanja koncesije u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske.
Rok za dostavu ponuda je 12. travnja 2016. godine u 12:30 sati neovisno o načinu dostave.
Ponude se dostavljaju na adresu: Općina Medulin, Centar 223, 52203 Medulin, u zatvorenoj
dvostrukoj omotnici s naznakom: "Dostava ponude za koncesiju – izgradnja i gospodarsko
korištenje luke posebne namjene – luka nautičkog turizma – sidrište „VINKURANSKA UVALA“ -
ne otvarati."
Ponude se mogu predati i osobno u pisarnici Općine Medulin na adresi Medulin, Centar 223.
Ponude moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom.
Nepotpune ponude i ponude zaprimljene izvan roka neće se razmatrati.
IX.
Ocjenjivanje ponuda obavlja se prema kriterijima iz članka 21. Uredbe o postupku davanja
koncesije na pomorskom dobru ("Narodne novine", broj 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10,
102/11, 83/12) i to:
- za izgradnju i gospodarsko korištenje luke posebne namjene – luka nautičkog turizma –
sidrište „VINKURANSKA UVALA“:
- ponuđeni iznos stalnog dijela koncesijske naknade 20%
- ponuđeni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade 10%
- ponuđeni iznos ukupnog investicijskog ulaganja prema
studiji gospodarske opravdanosti 25%
- prihod od redovne djelatnosti u prethodnoj godini 15%
- ostvarena dobit odnosno dohodak prije oporezivanja
uvećano za amortizaciju u prethodnoj godini 15%
- broj planiranih novootvorenih radnih mjesta 5%
- iskustvo ponuditelja u obavljanju djelatnosti
za koju traži koncesiju 10%
Davatelj koncesije zadržava pravo neprihvaćanja svih pristiglih ponuda.
X.
Javno otvaranje ponuda u otvorenom postupku obavit će Stručno povjerenstvo za koncesije na
pomorskom dobru u Općini Medulin 12. travnja 2016. godine u 12:30 sati u prostorijama
Općine Medulin, Centar 223, Medulin.
Prilikom javnog otvaranja pristiglih ponuda vodi se zapisnik, utvrđuje se broj dostavljenih
ponuda, a potom se zaprimljene ponude uspoređuju s obveznom dokumentacijom iz točke VII.

4/6
Broj: 1/2016.
Ponuditelj se smatra nesposobnim, iako je dostavio svu potrebnu dokumentaciju, ukoliko ima
nepodmirenih dospjelih obveza temeljem javnih davanja i ukoliko na BON 2 obrascu ima
evidentirano više od 15 dana blokade glavnog računa u posljednjih šest mjeseci, te se njegova
ponuda isključuje iz daljnjeg postupka ocjenjivanja.
XI.
Povjerenstvo za koncesije na pomorskom dobru u Općini Medulin će nakon javnog otvaranja
ponuda pregledati i ocjeniti iste na temelju uvjeta i kriterija iz obvezne dokumentacije iz točke
VII.
Pregled i ocjena ponuda tajni su do donošenja odluke o davanju koncesije, odnosno odluke o
poništenju postupka davanja koncesije.
Odluku o davanju koncesije, nakon pregleda i ocjene zaprimljenih ponuda od strane
Povjerenstva, donijeti će Općinko vijeće Općine Medulin.
XII.
Protiv Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja može se izjaviti žalba putem davatelja
koncesije, u roku od 15 dana od dana objave Odluke u Službenim novinama Općine Medulin,
Ministarstvu pomorstva, prometa i razvitka, Zagreb, Prisavlje 14.
XIII.
Odabranom najpovoljnijem ponuditelju ponudit će se potpisivanje ugovora o koncesiji u roku 10
dana od dana konačnosti Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja.
Ugovor o koncesiji potpisuju Općinski Načelnik Općine Medulin i odabrani najpovoljniji
ponuditelji.
XIV.
Ova Obavijest objaviti će se u "Službenim novinama Općine Medulin".
KLASA: 021-05/16-01/0001
URBROJ:2168/02-02/3-16-28
Medulin, 04.03.2016.

Predsjednik
Marko Zlatić

5/6
Broj: 1/2016.
PONUDBENI LIST
za
koncesiju na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke
posebne namjene – luka nautičkog turizma – sidrište „VINKURANSKA UVALA“
Ponuđeni iznos stalnog dijela koncesijske

1
naknade
Ponuđeni iznos promjenjivog dijela
2
koncesijske naknade
Ponuđeni iznos ukupnoga investicijskog
3 ulaganja prema studiji gospodarske
opravdanosti
Prihod od redovne djelatnosti u prethodnoj
4
godini
Ostvarena dobit odnosno dohodak prije
5 oporezivanja uvećano za amortizaciju u
prethodnoj godini
6 Broj planiranih novootvorenih radnih mjesta
Iskustvo ponuditelja u obavljanju djelatnosti

7
za koju se traži koncesija
__________________________ __________________________
(mjesto, datum) (potpis, pečat)

6/6
Broj: 1/2016.
Na temelju Odluke o povjeravanju ovlaštenja Općini Medulin za davanje koncesija na

pomorskom dobru izdane od strane županijske skupštine Istarske županije KLASA: 342-01/11-
01/05, URBROJ: 2163/1-01/4-11-3 od dana 30. svibnja 2011. godine, članka 20. stavka 2.
Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", br. 158/03, 100/04, 141/06,
38/09 i 123/11), članka 14. Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru
("Narodne novine", br. 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11, 83/12) i članka 13. Statuta
Općine Medulin ("Službene novine Općine Medulin", br. 02/13), Općinsko vijeće Općine
Medulin, na 24. sjednici održanoj 04.ožujka 2016. godine, donosi slijedeću:
OBAVIJEST
o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i korištenja luke
posebne namjene – sportska luka „POD LIOM“ Banjole
I.
Davatelj koncesije: OPĆINA MEDULIN
Adresa: Centar 223
Mjesto i poštanski broj: Medulin 52203
OIB: 70537271639
Tel: 052/385-654 i 052/385-656
Fax: 052/385-660
E-mail: suzana.racanstern@medulin.hr
Kontakt osoba: Suzana Racan Stern
Temeljem članka 81. stavka 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne
novine", br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11) koncesija za luku posebne namjene –
sportsku luku može se dodijeliti samo udruzi registriranoj za obavljanje sportske djelatnosti.
Temeljem članka 81. stavak 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne
novine", br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11) sportska luka može se koristiti samo za
članove udruge te u obavljanju djelatnosti ne može stjecati dobit.
II.
Koncesija se daje na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i korištenja luke posebne namjene –
sportska luka „POD LIOM“ Banjole.
III.
Lučko područje luke posebne namjene – sportska luka „POD LIOM“ Banjole obuhvaća površinu
od ukupno 16.680 m2, od čega je 1.699 m2 kopneni dio (dio k.č. 852/20 k.o. Pomer) koji se
sastoji od izvedbenog mola, izvlakališta, Gata B, Gata C, plutajućeg valobrana i sidrenog
sustava plovila te tipskih kontejnera K1 i K2 i 14.981 m 2 morskog prostora koji je omeđen
obalnom linijom i spojnicama točaka kako slijedi:
Broj
E N
točke
1 291783.88 4967936.14
2 291926.85 4967933.50
3 291928.71 4968034.08
4 291921.89 4968034.82
5 291919.20 4968035.53
6 291911.87 4968038.94
7 291905.96 4968039.92
8 291893.86 4968040.09
9 291881.84 4968039.53
10 291880.62 4968039.10
11 291879.50 4968039.14

1/6
Broj: 1/2016.
12 291874.50 4968040.67
13 291872.44 4968040.66
14 291859.83 4968042.00
15 291857.83 4968042.51
16 291846.28 4968043.82
17 291825.55 4968044.22
18 291825.49 4968041.28
19 291817.78 4968041.41
20 291817.61 4968040.90
21 291809.48 4968042.13
22 291809.23 4968042.60
23 291805.22 4968042.95
24 291801.41 4968040.37
25 291799.92 4968037.39
26 291795.00 4968032.22
27 291791.85 4968026.90
28 291785.50 4968023.19
29 291793.88 4968034.60
30 291784.61 4968046.06
31 291799.47 4968057.88
32 291928.93 4968046.11
33 291900.81 4968041.32
34 291900.76 4968038.32
35 291897.76 4968038.37
36 291897.81 4968041.37
37 291863.32 4968042.01
38 291863.26 4968039.01
39 291860.26 4968039.06
40 291860.32 4968042.06
41 291825.05 4968016.13
42 291824.81 4967985.59
43 291824.82 4967984.89
44 291816.55 4967985.04
45 291816.61 4967986.30
46 291808.48 4968049.02
47 291810.97 4968048.18
48 291806.01 4968035.04
49 291800.47 4968037.66
50 291785.40 4968018.82
282 291818.76 4967986.50
283 291818.05 4967986.82
284 291817.10 4967986.57
285 291816.94 4967996.91
286 291817.17 4968013.95
287 291817.50 4968028.12
543 291825.57 4968045.18
Početni iznos stalnog dijela godišnje koncesijske naknade iznosi 0,60 kn/m2 lučkog područja, a
početni iznos promjenjivog dijela godišnje koncesijske naknade iznosi 20% od ukupnog iznosa
svih ubranih članarina.
Područje pomorskog dobra prikazano na geodetskim snimkama i na digitalnim ortofoto
podlogama s uklopljenim katastrom sastavni su dio ove Obavijesti i ne objavljuju se.

2/6
Broj: 1/2016.
IV.
Naknada za koncesiju podložna je promjenama temeljem indeksa potrošačkih cijena, slijedom
tržišne cjenovne fluktuacije javnog ili drugog dobra od interesa za Republiku Hrvatsku koje je
predmet koncesije i/ili izmjenama posebnog zakona u dijelu kojim se uređuje visina i način
plaćanja naknade za koncesiju.
Davatelj koncesije zadržava pravo izmjene iznosa stalnog i / ili promjenjivog dijela godišnje
koncesijske naknade iz točke III. svake dvije godine od dana sklapanja ugovora o koncesiji uz
obvezu da o tome tri mjeseca ranije dostavi pismenu obavijest koncesionaru.- još provjeriti
V.
Koncesija iz točke III. daje se na rok od 20 godina od dana sklapanja ugovora o koncesiji.
Procijenjena vrijednost koncesije: 150.000,00 kn.
VI.
Na koncesijskom području iz točke III. dozvoljava se:
1. izvođenje zahvata sukladno lokacijskoj dozvoli izdanoj od strane Istarske županije,
Upravnog odjela za decentralizaciju, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu,
prostorno uređenje i gradnju, Odsjek za prostorno uređenje i gradnju Pula KLASA: UP/I-
350-05/14-02/145, URBROJ: 2163/1-18-06/17-15-7 od dana 03.rujna 2015. godine
2. obavljanje sportske djelatnosti.
3.
VII.
Ponuda na javno prikupljanje ponuda dostavlja se u pisanoj formi i u elektronskom obliku, a u
slučaju dvojbe mjerodavna je ponuda dostavljena u pisanoj formi.
Ponuda mora biti izrađena na način da čini cjelinu.
Ponuda se mora uvezati na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova.
Ako zbog opsega ili drugih objektivnih okolnosti ponuda ne može biti izrađena na način da čini
cjelinu, onda se izrađuje u dva ili više dijelova.
Ako je ponuda izrađena u dva ili više dijelova, svaki dio se uvezuje na način da se onemogući
naknadno vađenje ili umetanje listova.
Dijelove ponude kao što su uzorci, katalozi, mediji za pohranjivanje podataka i sl. koji ne mogu
biti uvezani ponuditelj je dužan obilježiti nazivom i navesti ih u sadržaju ponude kao dio ponude.
Ako je ponuda izrađena od više dijelova ponuditelj mora u sadržaju ponude navesti od koliko se
dijelova ponuda sastoji.
Stranice ponude moraju se označiti brojem na način da je vidljiv redni broj stranice i ukupan broj
stranica ponude. Kada je ponuda izrađena od više dijelova, stranice se označavaju na način da
svaki slijedeći dio započinje rednim brojem koji se nastavlja na redni broj stranice kojim
završava prethodni dio. Ako je dio ponude izvorno numeriran (primjerice katalozi), ponuditelj ne
mora taj dio ponude ponovno numerirati.
Ponude se pišu neizbrisivom tintom.
Ispravci u ponudi moraju biti izrađeni na način da su vidljivi. Ispravci moraju uz navod datuma
ispravka biti potvrđeni potpisom ponuditelja.
Ponuda obavezno sadrži dokumente u izvornom obliku i to:

1. Dokaze o sposobnosti ponuditelja:
- izvadak iz sudskog registra trgovačkog suda ili izvadak iz obrtnog registra s upisanom
djelatnošću za koju se traži koncesija, ne stariji od 30 dana;
- račun dobiti i gubitka i bilancu za prošlu godinu, odnosno prijavu poreza na dohodak s
uključenim pregledom primitaka i izdataka i popisom dugotrajne imovine za protekle
dvije godine (osim za novoosnovana društva i obrte) sve ovjereno od nadležne Porezne
uprave;
- ovjerenu izjavu ponuditelja ili odgovarajuću potvrdu kojom dokazuje da nije pokrenut
stečajni postupak, da se ne nalazi u postupku likvidacije, odnosno da nije u postupku
obustavljanja poslovnih djelatnosti;
- podatke o bonitetu (BON 1) osim za obrte obveznike poreza na dohodak i
novoosnovana društva i obrte;

3/6
Broj: 1/2016.
- podatke o solventnosti (BON 2 - za glavni račun ponuditelja) i potvrdu nadležne porezne

uprave o plaćenim dospjelim obvezama temeljem javnih davanja, sve ne starije od 30
dana;
- JOPPD obrazac za mjesec koji prethodi davanju ponude,
- izjavu da li je ponuditelj ispunio sve obveze iz drugih koncesija ako ih ima ili ih je imao;
- izjavu da li je ponuditelju do sada oduzeta koncesija na pomorskom dobru;
- izjavu da ponuditelju ili osobi ovlaštenoj za zastupanje nije izrečena pravomoćna
osuđujuća presuda za jedno ili više kaznenih dijela iz područja gospodarskog
kriminaliteta.
2. Ponuđeni iznos stalnog i postotak promjenjivog dijela koncesijske naknade.
3. Studiju gospodarske opravdanosti koja sadrži:
- postojeće stanje lokacije za koju se traži koncesija,
- plan investicija detaljno razrađen za cjelokupno vrijeme trajanja koncesije (održavanje,
uređenje, izgradnja, opremanje i dr.),
- prihod od obavljanja djelatnosti i pružanja usluga u prethodnoj godini;
- iznos planirane investicije u zaštitu okoliša;
- iznos planirane ukupne investicije;
- izvore financiranja investicija (vlastiti izvori, krediti);
- procjenu rentabilnosti projekta (prihodi – rashodi),
- izjavu ponuditelja o tehničkoj i kadrovskoj opremljenosti i organizacijskim sposobnostima
za ostvarenje koncesije.
Ukupna vrijednost investicije koja se planira Studijom gospodarske opravdanosti smatra se
ulaganjem u osnovna sredstva.
4. Garanciju poslovne banke za ozbiljnost ponude u visini 1% od ponuđene vrijednosti
investicije s rokom važenja do planiranog roka zaključenja ugovora o koncesiji, a najduže dvije
godine.
5. Pismo namjere poslovne banke o davanju jamstva ponuditelju za dobro izvršenje obveza
glede investicija, prema planu investicija iz studije gospodarske opravdanosti ponuditelja, na
iznos od 5% ponuđene vrijednosti investicije, s rokom važenja 6 mjeseci po završetku
planiranog investicijskog ciklusa. Garancija mora biti bezuvjetna, „bez prigovora“ i naplativa na
prvi poziv.
6. Uvjerenje nadležnog tijela za izdavanje lokacijske dozvole da je zahvat prikazan u idejnom
projektu planiran dokumentima prostornog uređenja.
7. Idejni projekt zahvata u prostoru na pomorskom dobru izrađen od ovlaštenog projektanta
sukladno dokumentima prostornog uređenja i prema studiji gospodarske opravdanosti.
8. Potvrdu kojom ponuditelj potvrđuje nepostojanje duga prema davatelju koncesije po bilo kojoj
osnovi.
9. Ponudbeni list koji je sastavni dio ove Obavijesti.
VIII.
Postupak davanja koncesije je javni postupak i započinje danom slanja na objavu Obavijesti o
namjeri davanja koncesije u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske.
Rok za dostavu ponuda je 12. travnja 2016. godine u 12:00 sati neovisno o načinu dostave.
Ponude se dostavljaju na adresu: Općina Medulin, Centar 223, 52203 Medulin, u zatvorenoj
dvostrukoj omotnici s naznakom: "Dostava ponude za koncesiju – sportska luka „POD LIOM“
Banjole - ne otvarati."
Ponude se mogu predati i osobno u pisarnici Općine Medulin na adresi Medulin, Centar 223.
Ponude moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom.
Nepotpune ponude i ponude zaprimljene izvan roka neće se razmatrati.
IX.
Ocjenjivanje ponuda obavlja se prema kriterijima iz točke B. članka 21. Uredbe o postupku
davanja koncesije na pomorskom dobru ("Narodne novine", broj 23/04, 101/04, 39/06, 63/08,
125/10, 102/11, 83/12) i to:
2. za izgradnju i korištenje luke posebne namjene – sportska luka „POD LIOM“ Banjole:

4/6
Broj: 1/2016.
- ponuđena visina stalnog dijela koncesijske naknade 25%

- ponuđena visina promjenjivog dijela koncesijske naknade 25%
- ponuđeni iznos ukupnog investicijskog ulaganja prema
studiji gospodarske opravdanosti 20%
- iznos investicije u zaštitu okoliša
(u okviru ukupnih investicija) 30%
Davatelj koncesije zadržava pravo neprihvaćanja svih pristiglih ponuda.
X.
Javno otvaranje ponuda u otvorenom postupku obavit će Stručno povjerenstvo za koncesije na
pomorskom dobru u Općini Medulin 12. travnja 2016. godine u 12:00 sati u prostorijama Općine
Medulin, Centar 223, Medulin.
Prilikom javnog otvaranja pristiglih ponuda vodi se zapisnik, utvrđuje se broj dostavljenih
ponuda, a potom se zaprimljene ponude uspoređuju s obveznom dokumentacijom iz točke VII
ove Obavijesti.
Ponuditelj se smatra nesposobnim, iako je dostavio svu potrebnu dokumentaciju, ukoliko ima
nepodmirenih dospjelih obveza temeljem javnih davanja i ukoliko na BON 2 obrascu ima
evidentirano više od 15 dana blokade glavnog računa u posljednjih šest mjeseci, te se njegova
ponuda isključuje iz daljnjeg postupka ocjenjivanja.
XI.
Povjerenstvo za koncesije na pomorskom dobru u Općini Medulin će nakon javnog otvaranja
ponuda pregledati i ocjeniti iste na temelju uvjeta i kriterija iz obvezne dokumentacije iz točke
VII. ove Obavijesti.
Pregled i ocjena ponuda tajni su do donošenja odluke o davanju koncesije, odnosno odluke o
poništenju postupka davanja koncesije.
Odluku o davanju koncesije, nakon pregleda i ocjene zaprimljenih ponuda od strane
Povjerenstva, donijeti će Općinko vijeće Općine Medulin.
XII.
Protiv Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja može se izjaviti žalba putem davatelja
koncesije, u roku od 15 dana od dana objave Odluke u Službenim novinama Općine Medulin,
Ministarstvu pomorstva, prometa i razvitka, Zagreb, Prisavlje 14.
XIII.
Odabranom najpovoljnijem ponuditelju ponudit će se potpisivanje ugovora o koncesiji u roku 10
dana od dana konačnosti Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja.
Ugovor o koncesiji potpisuju Općinski Načelnik Općine Medulin i odabrani najpovoljniji
ponuditelji.
XIV.
Ova Obavijest objaviti će se u "Službenim novinama Općine Medulin".
KLASA: 021-05/16-01/0001
URBROJ:2168/02-02/3-16-27
Medulin, 04.03.2016.

Predsjednik
Marko Zlatić

5/6
Broj: 1/2016.
PONUDBENI LIST
za
koncesiju na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i korištenja luke posebne namjene –
sportska luka „POD LIOM“ Banjole
Ponuđena visina stalnog dijela koncesijske

1
naknade
Ponuđena visina promjenjivog dijela
2
koncesijske naknade
Ponuđeni iznos ukupnog investicijskog
3 ulaganja prema studiji gospodarske
opravdanosti
Iznos investicije u zaštitu okoliša
4
(u okviru ukupnih investicija)
__________________________ __________________________
(mjesto, datum) (potpis, pečat)

6/6
Broj: 1/2016.
Na temelju ĉlanka 18. st.4. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine br. 82/15) i ĉlanka
13 Statuta Općine Medulin (Sluţbene novine općine br. 2/13 ), Općinsko vijeće Općine Medulin,
na 24.sjednici odrţanoj dana 04.oţujka 2016.godine donosi slijedeće:
REPUBLIKA HRVATSKA
ISTARSKA ŢUPANIJA
OPĆINA MEDULIN
IZVJEŠĆE O STANJU SUSTAVA

CIVILNE ZAŠTITE
u 2015.godini
Medulin,sijeĉanj 2016.

1/28
Broj: 1/2016.
Sadrţaj:
NAZIV Stranica
1. UVOD 1
2. PROCJENA UGROŢENOSTI 2
3. STOŢER ZAŠTITE I SPAŠAVANJA 3
4. VATROGASTVO 4
5. SLUŢBA CIVILNE ZAŠTITE VZIŢ 7
6. CIVILNA ZAŠTITA 7
7.USTANOVE OD JAVNOG INTERESA U SUSTAVU CIVILNE 7
ZAŠTITE
7.1. ZAVOD ZA HITNU MEDICINU PULA 9
7.2. ŢUPANIJSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO 9
8. PRAVNE OSOBE U SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE 10
8.1. VODOVOD PULA 10
8.2. PLINARA d.o.o. PULA 11
8.3. SANI.TRES d.o.o. 12
8.5. LUĈKA UPRAVA PULA 14
9. UDRUGE I KLUBOVI U SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE 14
9.1. GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŢA PULA 14
9.2. SPELEOLOŠKA UDRUGA „PULA― 15
9.3. HGSS-STANICA PULA 17
9.4. LOVAĈKO DRUŠTVO 18
18
9.5. RONILAĈKI KLUB ―C E N T A R‖ - MEDULIN
10. OSTALI SUDIONICI SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE 19
10.1. PROMETNA JEDINICA MLADEŢI OPĆINE MEDULIN 19
10.2. SPASILAĈKA SLUŢBA OPĆINE MEDULIN 22
11. SURADNJA NA PODRUĈJU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA 25
12. ZAKLJUĈAK ANALIZE STANJA SUSTAVA CIVILNE 25
ZAŠTITE NA PODRUĈJU OPĆINE MEDULIN
1. UVOD
Prvog kolovoza 2015. godine stupio je na snagu Zakon o sustavu Civilne zaštite (N.N. 82/15.)
kojim je sustav zaštite i spašavanja u RH ureĊen kao sustav Civilne zaštite, a ĉime se ne samo
formalno, već i suštinski mijenjaju odreĊeni oblici i sadrţaji u provedbi mjera i aktivnosti radi
spašavanja ljudskih ţivota, materijalnih dobara i okoliša u velikim nesrećama ili katastrofama.
Jedna od osnovnih novina Zakona o sustavu CZ je jasnije propisivanje nadleţnosti sudionika i
operativnih snaga u sustavu Civilne zaštite po pitanjima znaĉajnim za integriranje svih djelatnosti
snaga, tijela i općenito jaĉanje sposobnosti cjelokupnog sustav za djelovanje u velikim nesrećama
i katastrofama.
Ovim su Zakonom preciznije i drugaĉije ureĊene zadaće i odgovornosti JLiP(R)S u pripremi,
organizaciji i provedbi mjera Civilne zaštite, a izvršene su i odreĊene promjene u smislu
kompatibilnosti sa zakonodavstvom i standardima EU.
Temeljem ĉlanka 17. stavak 1. Zakona o sustavu civilne zaštite ( „Narodne novine― broj
82/15.) predstavniĉka tijela jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave u
ostvarivanju prava i obveza u podruĉju sustava civilne zaštite , najmanje jednom godišnje,ili pri
donošenju proraĉuna, razmatraju stanje sustava civilne zaštite, donose smjernice za
organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na svom podruĉju,u proraĉunu osiguravaju sredstva
namijenjena za financiranje sustava civilne zaštite u narednoj godini, te obavljaju i druge
poslove iz sustava civilne zaštite utvrĊene zakonom.
Donošenjem Zakona o sustavu Civilne zaštite („Narodne novine―, broj 82/15), ureĊuje se
sustav i djelovanje civilne zaštite; prava i obveze tijela drţavne uprave, jedinica lokalne i
podruĉne (regionalne) samouprave, pravnih i fiziĉkih osoba; osposobljavanje za potrebe
2/28
Broj: 1/2016.
sustava civilne zaštite; financiranje civilne zaštite; upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom
ovog Zakona i druga pitanja vaţna za sustav civilne zaštite.
Civilna zaštita je sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i graĊana za ostvarivanje
zaštite i spašavanja ljudi, ţivotinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i
katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.Civilna zaštita je od javnog
interesa za Republiku Hrvatsku i za sigurnost Republike Hrvatske.
Sudionici u sustavu civilne zaštite temeljem ĉl. 8. predmetnog zakona su :
– Vlada Republike Hrvatske

– središnje tijelo drţavne uprave nadleţno za poslove civilne zaštite
– tijela drţavne uprave i druga drţavna tijela
– Oruţane snage Republike Hrvatske i policija
– Jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave
2. PROCJENA UGROŢENOSTI
Temeljem ĉl.10 stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju
(NN. 79/07 )predstavniĉko tijelo grada donosi procjenu ugroţenosti i plan zaštite i
spašavanja,dok je nositelj izrade istih naĉelnik općine.
Temeljem Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroţenosti i planova zaštite i
spašavanja (NN. br. 38/08) općina je pristupila izradi nove Procjene ugroţenosti.
Novom Procjenom ugroţenosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te planova
zaštite i spašavanja definiralo se osnivanje, popuna, obuka i opremanje organiziranih snaga
civilne zaštite.Ista je i dobila suglasnost Drţavne uprave za zaštitu i spašavanje,te i prihvaćena
na općinskom vijeću. Tijekom 2012 g općina je i izradila Planove zaštite i spašavanja i Plan
civilne zaštite za podruĉje općine.
3. STOŢER ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Za podruĉje općine ustrojen je Stoţer zaštite i spašavanja kao struĉno,operativno i
koordinativno tijelo koje pruţa struĉnu pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja kojima
rukovodi naĉelnik,a aktivira se kada se proglasi stanje neposredne prijetnje,katastrofe i velike
nesreće.Tijekom 2015 g Stoţer zaštite i spašavanja odrţao je i nekoliko redovitih sjednica,na
kojima se raspravljalo o stanju sustava zaštite i spašavanja.
4. VATROGASTVO
Vatrogasna djelatnost je struĉna i humanitarna djelatnost od interesa za Republiku
Hrvatsku a svoju funkciju u oblasti zaštite i spašavanja Javna vatrogasna postrojba vrši kroz:
- organizaciju i provoĊenje akcija i mjera preventivne zaštite od poţara i eksplozija: kao
nositelj i kao pripomoć u akcijama koje na planu zaštite i spašavanja organiziraju drugi
subjekti (grad, općine, vatrogasne zajednice i dr.):
a) praćenje stanja zaštite od poţara na podruĉju djelovanja Javne vatrogasne
postrojbe,
b) poduzimanje mjera za koje je Javna vatrogasna postrojba ovlaštena,
c) briga o opremljenosti vatrogasnom tehnikom i opremom,
d) provedbu javnih vjeţbi pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Pula samostalno
e) provedba i uĉešće na javnim vjeţbama u suradnji sa ostalim javnim vatrogasnim
postrojbama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima, u organizaciji Podruĉnih vatrogasnih
zajednica i Vatrogasne zajednice Istarske ţupanije,
f) provedba i uĉešće na javnim vjeţbama u suradnji sa svim subjektima zaštite i
spašavanja
g) organizacija, pripomoć i uĉešće na teĉajevima, seminarima iz oblasti zaštite i
spašavanja
h) briga o osposobljavanju graĊana u poznavanju minimuma mjera zaštite od
poţara,
- organizaciju i neposredno gašenje poţara, organizaciju spašavanja ljudi i imovine
ugroţenih poţarom,
- pruţanje tehniĉke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama,
- obavljanje drugih poslova u nesrećama, ekološkim i inim nesrećama
- sudjelovanje u akcijama spašavanja ljudi i imovine kod elementarnih nepogoda
- aktivno uĉešće i rukovoĊenje akcijama zaštite i spašavanja
- obuĉavanje i struĉno osposobljavanje
3/28
Broj: 1/2016.
- kontinuirano praćenje novih tehnoloških dostignuća (sajmovi, seminari, internet, posjete),

- obavljanje svih drugih poslova koji su temeljem Zakona stavljeni u nadleţnost Javne
vatrogasne postrojbe.
Javna vatrogasna postrojba za operativno i preventivno djelovanje raspolaţe sa ljudskim
potencijalom od 65 radnika – operativca, od kojih 60 radi u turnusima 12/24 i 12/48 i 2 deţurna
telefonista, te s osamnaest vozila raznih namjena smještenih u postrojbi dok je pet vozila
dislocirano u PVPG Uljanik, DVD-u Peroj, Sutivanac, Medulin i Faţana.
II. PREGLED INTERVENCIJA NA PODRUĈJU OPĆINE MEDULIN
IZVJEŠĆE
BROJ BROJ UTROŠ.

VRSTA INTERVENCIJE
INTERV. SUDION. VRIJEME
STAMBENE GRAĐEVINE 2
GOSPODARSKE I
POSLOVNE GRAĐEVINE
GAŠENJE POŢARA JAVNE GRAĐEVINE 1
NA GRAĐEVINAMA
INDUSTRIJSKI OBJEKTI 1
OSTALE GRAĐEVINE 9
UKUPNO 13
ŠUME
ŠIKARA,MAKIJA,NISKO
RASL,TRAVA 6
GAŠENE POŢARA POLJOPRIVREDNE
NA OTVORENIM POVRŠINE
PROSTORIMA
OSTALO 9
UKUPNO 15
IZGORIJELA POVRŠINA 0,24 Ha
MOTORNA VOZILA 4
ŢELJEZNIĈKA
GAŠENE POŢARA VOZILA,ZRAKOPLOVI
NA PROMETNIM PLOVILA 1
SREDSTVIMA
OSTALO
UKUPNO 5
NA OBJEKTIMA-
GRAĐEVINAMA 11
TEHNIĈKE
INTERVENCIJE- AKCIJE SPAŠAVANJA 5
SPAŠAVANJE LJUDI U PROMETU 4
I IMOVINE U U ZAŠTITI OKOLIŠA-
NESREĆAMA I ELEM. AKCIDENTI
NEPOGODAMA OTVORENI PROSTOR 17
UKUPNO 37
POŢARA
LAŢNE DOJAVE TEHNIĈKIH INTERVENCIJA
UKUPNO
VRAĈENI S
UKUPNO
INTERVENCIJE
IZVID UKUPNO 8

4/28
Broj: 1/2016.
NALOG UKUPNO 1
OSTALO UKUPNO 2
SVE UKUPNO 81 317 374:15
ŠTETA
VATROGASCI
LAKŠECIVILNE
POVRIJEĐENI I OSOBE
POGINULI U VATROGASCI
POŢARIMA I TEŢE CIVILNE
ELEMENTARNIM OSOBE
NEPOGODAMA VATROGASCI
POGINULI CIVILNE
OSOBE
IZDANA ODOBRENJA ZA LOŢENJE NA
548
OTVORENOM PROSTORU
III. PROGRAM VLADE RH U PROVEDBI POSEBNIH MJERA ZAŠTITE OD POŢARA
Pripreme za turistiĉku sezonu zasnivale su se na iskustvu proteklih godina, te mjerama

predviĊenim Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poţara od interesa za
RH-Vlade Republike Hrvatske, te Planom intervencija kod velikih poţara otvorenog prostora na
teritoriju Republike Hrvatske.
U provedbi preventivnih mjera zaštite od poţara vršena je suradnja i koordinacija sa
subjektima koji u okviru svoje djelatnosti vrše poslove i zadaće predviĊene Programom
aktivnosti vlade RH:
- HRVATSKE ŠUME - Uprava šuma Buzet, Šumarija Pula (izrada prosjeka)
- DOBROVOLJNE VATROGASNE POSTROJBE dobrovoljnih vatrogasnih društava na
podruĉju djelovanja- deţurstvo, motrenje, ophodnja i dojava
- JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE – motrenje
- CENTAR 112
- HRVATSKA VOJSKA – u okviru svojih redovnih djelatnosti
- HEP «ELEKTROISTRA» - pogon Pula u okviru obilaska i odrţavanja visoko i nisko
naponskih dalekovoda i ĉišćenje trasa dalekovoda
- ISTARSKI VODOVOD BUZET, Vodovod Pula – u okviru redovnog odrţavanja i ĉišćenje
vodovodnih trasa
- ISTARSKE CESTE – u okviru redovnog odrţavanja prometnica i ĉišćenje uz prometnice
- HRVATSKE ŢELJEZNICE – u okviru odrţavanja i ĉišćenje trasa ţeljezniĉke pruge
- JAVNE USTANOVE za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode i
zaštićenim podruĉjima na ţupanijskoj razini („ Natura Histrica―, „Kamenjak―)
Poţarno opasna sezona 2015. godine bila je puno zahtjevnija nego 2014. godine, što je
rezultiralo većim brojem vatrogasnih intervencija otvorenog prostora.
Prema Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poţara od interesa za
Republiku Hrvatsku u 2015. godini dodatno je uposleno po ugovoru o radu deset «sezonskih
vatrogasaca» radi dodatnog popunjavanja vatrogasnih postrojbi za vrijeme pojaĉane opasnosti
od poţara, za potrebe gašenja poţara na priobalju, u periodu od 01. srpnja do 30. rujna. Za
sezonsko zapošljavanje vatrogasaca sredstva je osigurala Hrvatska vatrogasna zajednica i
Podruĉna vatrogasna zajednica Pula.
Operativna postrojba vršila je ispomoć ostalim vatrogasnim postrojbama Istarske
ţupanije i to u dva navrata Javnoj vatrogasnoj postrojbi Pazin na poţaru otvorenog prostora na
podruĉju Milotskega Briga, 16.07. u vremenu od 17:45 do 24:00 sata te na podruĉju Svetog
Petra u Šumi, 21.07. u vremenu od 14:40 do 17:30 sati. Ispomoć je pruţena i Javnoj
vatrogasnoj postrojbi Labin na podruĉju Plominske Gore od 23.07-26.07. na gašenju poţara
šume, trave i niskog raslinja na kojem je uĉestvovalo 35 vatrogasaca ove vatrogasne postrojbe.
U dane otvorenih vrata, kao i kroz cijelu godinu, mališani iz vrtića, uĉenici osnovnih i
srednjih škola te zainteresirani graĊani imaju prigodu upoznati pulske vatrogasce, njihovo
sjedište, vozila i opremu.
IV. ŠKOLOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE, UNAPREĐENJA SLUŢBE

5/28
Broj: 1/2016.
U vatrogasnoj postrojbi kontinuirano se provodi osposobljavanje i uvjeţbavanje. U

cilju upoznavanja sa poţarnim opasnostima tijekom prvih šest mjeseci odrţane su vatrogasne
vjeţbe spašavanja i gašenja odnosno evakuacije i spašavanja u Hotelu „Holiday― i „Belvedere― u
Medulinu, Hotelu „Histria― i u apartmanskom naselju Punta Verudela, te u tvornici cementa
Calucem u Puli. Zatim, izvršena je ispomoć braniteljskim udrugama Istarske ţupanije pri
ĉišćenju šume Boškarica, ispomoć Javnoj vatrogasnoj postrojbi Rovinj na osiguranju
manifestacije Red Bull Air Race u Rovinju te ispomoć pri vjeţbi Hitne medicinske pomoći
Ţupanije istarske.
Ekipa operativne postrojbe Javne vatrogasne postrojbe Pula, u svojoj kategoriji, osvojila
je 1. mjesto na 6. natjecanju vatrogasaca Istarske ţupanije i plasirala se na drţavno natjecanje.
Na ĉetvrtom meĊunarodnom kampu Zavoda Vizija Varnosti – Prirodne katastrofe i
njihova snaga, koji je organiziran od strane Zavoda za viziju varnosti iz Slovenije i
Vatrogasnom zajednicom Primorsko-Goranske ţupanije u Šapjanama, općina Matulje,
uĉestvovala su dva radnika operativne postrojbe te jedan radnik u svojstvu instruktora.
U sklopu godišnjeg plana intervencija kod iznenadnog oneĉišćenja mora u Istarskoj
ţupaniji odrţana je pokazna vjeţba ĉišćenja mora u akvatoriju pulske luke pod nazivom „Molo
Carbone 2015―. Vjeţba je obuhvatila uzbunjivanje, upravljanje incidentom i upotrebu opreme na
moru, a za cilj je imala unaprjeĊenje suradnje i usklaĊivanje operativnog osoblja te provjeru
zapovjednog ustroja.
Vjeţbu je organizirao Ţupanijski operativni centar kod iznenadnog oneĉišćenja mora
Istarske ţupanije koji je ujedno odgovoran za provedbu postupka i mjera predviĊanja u
sprjeĉavanju oneĉišćenja mora te akcija ĉišćenja i otklanjanja posljedica u sluĉaju iznenadnog
oneĉišćenja mora u Istarskoj ţupaniji.
Sama je vjeţba uspješno provedena te su se utvrdila mjesta za unaprjeĊenje i
poboljšanje testiranog sustava. U akciji su sudjelovali i djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova,
Obalne straţe, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Drţavne uprave za zaštitu i spašavanje,
Luĉke kapetanije, ţupanijskih luĉkih uprava, Vatrogasne zajednice Istarske ţupanije, Javne
vatrogasne postrojbe Pula, tvrtke Dezinsekcija d.o.o. Rijeka te djelatnici Upravnog odjela za
odrţivi razvoj Istarske ţupanije.
V. PRIJEDLOZI I ZAKLJUĈAK
Sve jedinice lokalne samouprave moraju ispoštovati odredbe vlastitih procjena i planova
zaštite od poţara te osigurati planirani broj osposobljenih i propisanom osobnom zaštitnom
opremom opremljenih operativnih vatrogasaca.
Sustavno raditi na nabavci neophodne i nedostajuće vatrogasne opreme obzirom da je
od nabave vozila iz Programa prošlo već deset godina.
Sukladno Pravilniku o minimumu tehniĉke opreme i sredstava uoĉena je potreba
nabavke vatrogasnih vozila i vatrogasne opreme:
- vozilo za spašavanje s visina i gašenje (autoljestva),
- vozilo za tehniĉke intervencije,
- vozilo za gašenje šumskih poţara,
- ostala vozila u profesionalnom vatrogastvu (osobno, terensko, kombi),
- brzog plovila (gumenjaka s motorom do cca 8 m duljine) sa ureĊajem za gašenje
poţara,
- opreme za ronioce, pojedinaĉna i skupna,
- elektriĉne pumpe i agregati za intervencije kod povećanog broja ispumpavanja
vode,
- opreme za sanaciju i ĉišćenje snijega
- odgovarajuće koliĉine vreća sa pijeskom za dijelove naselja kod kojih je moguća
ugroza u sluĉaju velikih koliĉina padavina,
U suradnji sa nadleţnim tijelima i pravnim osobama nabaviti i omogućiti vatrogascima
ţurno korištenje sredstava i opreme kod ekoloških akcidenata (brane, apsorbenti itd).
Skrbiti o struĉnom usavršavanju pripadnika vatrogasnih postrojbi (struĉni seminari,
vatrogasne vjeţbe, vatrogasna natjecanja).
Smještajni prostori Javne vatrogasne postrojbe Pula po svojoj lokaciji kao i po drugim
karakteristikama ne zadovoljavaju današnjim potrebama, a nalaze se u starom objektu u
središtu grada. Lokacija objekta ne zadovoljava obzirom na mogućnost izlazaka na glavne
prometnice. Poseban problem nastaje u vrijeme turistiĉke sezone, kada se zbog povećanog
broja poţara otvorenog prostora dislocira dio ljudstva i tehnike van grada.
6/28
Broj: 1/2016.
Sam prostor takoĊer ne zadovoljava za smještaj opreme i vozila obzirom na tlocrtnu

površinu i vrstu objekata obzirom da su pojedina vozila smještena u garaţama jedno iza
drugoga (i do tri vozila) što u znatnoj mjeri oteţava izlazak vozila na intervenciju.
Njegova lokacija ne daje garanciju za brzu i efikasnu intervenciju. Moţe se konstatirati
da objekti vatrogasne postrojbe ne zadovoljavaju, obzirom na propise iz ove oblasti.
Stoga je potrebno napomenuti da je potrebno što prije pokrenuti premještaj odnosno
izgradnju novog vatrogasnog doma koji mora zadovoljiti slijedeće uvjete: ekonomiĉnost,
mogućnost nadogradnje po vertikali i horizontali te da je funkcionalan za preventivnu i
operativnu djelatnost, a naroĉito je potrebno osigurati dva neovisna izlaza vatrogasnih vozila na
intervenciju.
Namjena objekta treba biti višestruka, a kao primarna treba sluţiti za potrebe
protupoţarne zaštite na podruĉju djelovanja i šire (JVP, DVD, PVZ i sluţba CZ). Objekat sa
svojim unutarnjim rasporedom i sadrţajem prostorija kao i njegov neposredni okoliš treba riješiti
da bude što efikasniji i mobilniji u vršenju sluţbe i zadataka za koje se izgraĊuje.
Time bi se, u jednom centru i na jednom prostoru, objedinilo kompletno vatrogastvo na
pulskom podruĉju, te podigla razina zaštite ljudi, imovine i okoliša.
DVD MEDULIN
1. 27. sijeĉnja Sjednica UO i zapovjedništva u društv,domu u Banjolama
Poĉetak u 18 sati, završeno u 20.30. Sudjelovali su:Marin
Mihovilović,Branko Folo,Ĉedo Kutlaĉa,Davor Iveša,Slavko
Puškadija,Mirna Mihovilović,Milan Siladić,Josip Grakalić,
Dragan Ivanĉić, Lucio Lorencin.
2. 31. sijeĉnja Ĉišćenje okoliša vatrog.doma. Od 9-13.45 sati. Sudjelovali su:
Ivica Radošević,Davor Iveša,Davor Olivari,Robert Cukon,
Slavko Puškadija,SerĊo Skitarelić,Milan Siladić,Dragan Ivanĉić,
Ivan Ivanĉević,Mirna Mihovilović,Marko Brenko,Mijo Smuk,
Josip Grakalić, Branko Folo, Saša Lazarić,Nenad Cukon, Marin
Mihovilović, Valter Kirac, Vlado Kirac i Jadranka Mihalj. Svi su
dobili oznake na rukave.Radio je i Davor Cukon sa traktorom
(malĉerom).Korištene su dvije motorne pile i trimer.PosaĊena je
maslina.
3. 07. veljaĉe Intervencija- srušeno stablo u djeĉjem vrtiću u Premanturi.
Od 7.00-7.45. Sudjelovali su Davor Cukon i Nenad Cukon.
Korišteno vozilo defender i motorna pila.
4. 07. veljaĉe Intervencija-srušeno stablo na garaţu u Banjolama kod obitelji
Marković u ulici Strane.
Od 10.45-12.00 sudjelovali su:Davor Cukon i Nenad Cukon s defen-
derom i motornom pilom.
5. 14. veljaĉe Podijeljene oznake za rukave DVD-a i PVZ-a u vatrog. domu.
6. 15. oţujka Akcija pripremanja terena za natjecateljsku stazu. Od 8.00-12.00
Sudjelovali su:Branko Folo, Ĉedo Kutlaĉa,Josip Grakalić,
Marko Brenko, Daniel Šikić, Milan Siladić, SerĊo Skitarelić,
Valter Kirac, Mirna Mihovilović, Nenad Cukon i Mario Lovrić.
7. 19. oţujka Sjednica UO i zapovjedništva u društ.domu u Banjolama.
Od 19.00-20.30 sati. Sudjelovali su:Marin Mihovilović,Boţidar
Mezulić, Robert Cukon,Davor Iveša, Milan Siladić,Mirna
Mihovilović,Dragan Ivanĉić, Branko Folo, Slavko Puškadija,
Josip Grakalić.
8. 18.travnja Deţurstvo na Kamenjaku-Vojna vjeţba.Od 8.00-12.00.
Sudjelovali su: Dragan Ivanĉić, Nenad Cukon i Milan Siladić
s vozilima Defender i SCAM.
9. 19. travnja Popravak TAM-a 150 i ugradnja sefa u vatrog.domu.
Od 8-10 sati sudjelovali Branko Folo, Mijo Smuk,Ĉedo Kutlaĉa,
Marko Relota, Saša Lazarić i Milan Siladić.
10. 07. travnja Sjednica UO i zapovjedništva u Vinkuranu.Od 19-20.40 sudjelovali
su Mirna Mihovilović, Marin Mihovilović,Robert Cukon, Daniel
Deković, Branko Folo, Davor Iveša, Slavko Puškadija,Ivica Radoše-
vić, Ĉedo Kutlaĉa, Milan Siladić, Boţidar Mezulić i Josip Grakalić.
11. 23. travnja Deţuranje kod vojske na Kamenjaku od 8.00-14.30 sudjelovali su:
7/28
Broj: 1/2016.
Mirna Mihovilović, Marko Brenko i Mijo Smuk s vozilom SCAM.

12. 24. travnja Deţuranje kod vojske na Kamenjaku od 8-13.30 sudjelovali su:
Mirna Mihovilović, Marko Brenko, Mijo Smuk i Daniel Šikić s
vozilima SCAM i defender.
13. 27..travnja Izdavanja kompostera. Sudjelovao Milan Siladić-2 sata.
14. 10. travnja Godišnja skupština u Kaţeli. Poĉetak u 19 sati. Sudjelovalo 49
ĉlanova.
15. 20. travnja Vraćena 3 stola i 6 klupa (Kamenjak).Od 11.30-12 sati sudjelovao
Milan Siladić.
16. 20. travnja Deţuranje na Kamenjaku kod vojske od 9.15-14.30.sati.
Sudjelovali su Marko Brenko, Mirna Mihovilović, Davor Iveša i
Mijo Smuk s vozilima SCAM i defender.
17. 21. travnja Deţuranje na Kamenjaku kod vojske od 8.00-13.30 sati.
Sudjelovali su s vozilima SCAM i defender.
18. 19. travnja Ĉišćenja podmorja i obale u Vinkuranu.Od 8-14 sati sudjelovali
su SerĊo Skitarelić, Marin Mihovilović i Mirna Mihovilović s
vozilom Renault trafic.
19. 22. travnja Deţuranje na Kamenjaku kod vojske od 7.30-13.30 sudjelovali
su Edi Kirac, Ivica Radošević, Josip Grakalić i Milan Siladić s
vozilima SCAM i defender.
20. 23. travnja Izdavanje kompostera 0d 7.30-8.15 sudjelovao Milan Siladić.
21. 25. travnja Traganje za nestalom osobom u Pinezićima.Od 6-13 sati sudjelovali
su Vlado Kirac, Valter Kirac i Mirna Mihovilović s vozilom
Renault trafic.U pripremi su bila 4 ĉlana.
22. 07. svibnja Sjednica UO i zapovjedništva u Vinkuranu.Od 20-21.15
Sudjelovali su:Mirna Mihovilović, Branko Folo, Slavko Puškadija,
Goran Edelinski,Marin Mihovilović, Dragan Ivanĉić, Milan
Siladić, Boţidar Mezulić, Davor Iveša, Lucio Lorencin i Josip
Grakalić.
23. 10. svibnja Ĉišćenje doma i ureĊenje okoliša od 8-12 sati sudjelovali su:Mijo
Smuk, SerĊo Skitarelić,Milan Siladić, Branko Folo, Ivica
Radošević, Daniel Šikić, Nenad Cukon, Josip Grakalić, Slavko
Puškadija, Marin Mihovilović, Robert Cukon, Dragan Ivanĉić,
Matija Lukić, Mateo Kirac, Franciska Kriviĉić, Moreno
Novoselac,Luka Kirac, Mihovil Zec i Ivan Mitrović.(svima su
podijeljene vatrog. kape).
24. 12. svibnja Punjenje lokve u Premanturi od 8-12 i od 16-18 sati sudjelovao
Mijo Smuk s vozilom TAM 150, Milan Siladić s vozilom VW
transporter i Boţidar Mezulić.
25. 14. svibnja Dovoz vode za lokvu u Premanturi.Od 7.50-10.30 sudjelovao
Mijo Smuk s vozilom TAM 150.
26. 15.svibnja Dostava 17 radnih odijela (od 9.45-12.00radi prišivanja oznaka.
Sudjelovala Mirna Mihovilović s vozilom Renault trafic .
27. 07. lipnja Ĉišćenje podmorja u Vinkuranu od 10-14 sati.Sudjelovali su
Daniel Šikić i Nenad Cukon s vozilom defender.
28. 14.lipnja UreĊenje vatrog.doma. Od 8-11 sati sudjelovali su:Dragan
Ivanĉić, Ivica Radošević, Denis Periša, Mijo Smuk, Milan Siladić,
Robert Peruško, Branko Folo, Marin Mihovilović, Ĉedo Kutlaĉa,
Vlado Privrat, Neven Kelemen,Saša Lazarić i Mirna Mihovilović.
29. 28.lipnja Sastanak u vatrog.domu. Dogovor za djelovanje na interven-
cijama. Sudjelovali su: Denis Periša, Ĉedo Kutlaĉa,Jadranka
Mihalj,Marin Mihovilović, Branko Folo, Diego Rosanda, Slavko
Puškadija, Nenad Cukon, Daniel Šikić, Josip Grakalić, Robert
Cukon, Valter Kirac, Vlado Kirac, Milan Siladić,Mijo Smuk,
Davor Olivari, Ivan Ivanĉević, SerĊo Skitarelić,Edi Kirac i
Neven Kelemen.
30. 28.lipnja Osiguravanja fešte u Banjolama(Portić).Od 20.30-23.30 sudje-
lovali su Robert Cukon i Nenad Cukon od 20.30-23.30 s vozilom
defender.
31. 02. srpnja Poţar u Banjolama.Gorjela kamp kućica.Od 17.30-19.30
8/28
Broj: 1/2016.
sudjelovali su:Ivica Radošević, Robi Cukon, Josip Grakalić,

Marin Mihovilovim s Tam-om 110 i defenderom.
32. 03.srpnja Poţar u Medulinu (Sv.Petar).Od 17-19 sati sudjelovali su:
Ĉedo Kutlaĉa, Ivica Radošević.Nenad Cukon, Josip Grakalić,
ValterKirac Vlado Kirac, Mijo Smuk, Daniel Šikić i Robert
Cukon s vozilima SCAM, defender, TAM 150 i TAM 110.
33. 05. srpnja Pranje svih vozila u domu i dovoz vode vozilom TAM 150za
pojilice od Banjola do Rta Kamenjak. Sudjelovalo 12 ĉlanova.
34. 17. srpnja Dovoz vode za koncertna rivi u Medulinu, ukupno 5m3. Od
10-12 sati sudjelovali su Marko Brenko, Daniel Šikić i Nenad
Cukon s TAM-om 150.
35. 17. srpnja Deţuranje na koncertu od 20sati do 06 ujutro.Sudjelovali
su Branko Folo,Nenad Cukon,Daniel Šikić, Dragan Ivanĉić i
Marko Brenko s vozilima SCAM i defender.
36. 24. srpnja Dogovor u Labinu za intervenciju na Uĉki.Od 21-24 sata.
Sudjelovali su Branko Folo i Marin Mihovilovićs vozilom
Renault trafic.
37. 25. srpnja Intervencija-poţar na Uĉki.Od 5.30-15.30 sudjeluju Branko
Folo,Mijo Smuk, Robert Cukon i Dragan Ivanĉić s vozilom
SCAM.
Od 15.30 -19,30,na poţaru su ih zamijenili Ivan Lorencin, Denis
Periša, Valter Kirac, Vlado Kirac i SerĊo Skitarelić,a od 19.30-
08.30 bili su Nenad Cukon i Daniel Šikić.Korištena su vozila
SCAM i VW transporter.
38. 26. srpnja Isto na Uĉki od 8-23.30 sudjelovali su:Ĉedo Kutlaĉa, Neven
Kelemen, Mirna Mihovilović i Robert Cukon, a od 23.30 10.30
ujutro bili su Ivica Radošević, Diego Rosanda, Davor Olivari
i Dragan Ivanĉić s vozilima SCAM i VW transporter.
39. 30. srpnja Osiguranje predstave KRISPO na Viţuli u Medulinu od 19-22
sata.Sudjelovali su Robert Cukon i Saša Lazarić s vozilom
defender.
40. 04. kolovoza Osiguranje „Banjolske noći― od 20.30-01.30. Sudjelovali su
Nenad Cukon i Daniel Šikić s vozilom defender.
41. 12. kolovoza Poţar u Marĉani. Od 10-20 sati sudjelovali su Nenad Cukon,
Daniel Šikić,Diego Rosanda,Mirna Mihovilović, Mijo Smuk,
Robert Cukon i Marin Mihovilović s vozilima SCAM,TAM 150 i
Renault trafic.
42. 18. kolovoza Pranje vozila i ĉišćenje okoliša od 18-20.15 sudjelovali su Dragan
Ivanĉić,Vlado Kirac, Valter Kirac, Ĉedo Kutlaĉa,SerĊo
Skitarelić, Robert Cukon, Milan Siladić, Branko Folo, Marin
Mihovilović, Edi Kirac, Mirna Mihovilovoć i Slavko Puškadija.
43. 27. kolovoza Noć šišmiša- osiguranje od 18-22 sata.Sudjelovali su Mijo Smuk i
Ĉedo Kutlaĉa sa SCAM-om.
44. 30. kolovoza UreĊenje natjecateljske staze:frezanje, sijanje trave,gnojenje,
ravnanje i zalijevanje. Od 8-12 sati sudjelovali su:Mijo Smuk,
Branko Folo, Milan Siladić, Marin Mihovilović, Valter Kirac,
Robert Cukon, Nenad Cukon, Slavko Puškadija,Neven Kelemen,
Josip Grakalić, Ivica Radošević i Goran Edelinski.
Na završetku akcije UO u sastavu Marin Mihovilović, Branko
Folo, Josip Grakalić, Mirna Mihovilović, Boţidar Mezulić,
Slavko Puškadija i Milan Siladić donio je odluku da se nabavi
100 komada stolica za salu i 2 konferencijska stola.
Da se kupi materijal za ĉišćenje,kante,metle, deterĊenti,
papirnati ruĉnici, toaletni papir i sl.
45. 20. rujna Osiguranje utrke „IRONMAN―.Sudjelovali su Valter Kirac,
Vlado Kirac, Jadranka Mihalj, Ĉedo Kutlaĉa, SerĊo Skitarelić,
Davor Olivari i Robert Cukon od 8-12 sati.
46. 21.rujna Sjednica UO i zapovjedništva u vatrog. domu. Poĉetak u 19.45
sati.Sudjelovali su :Marin Mihovilović, Mirna Mihovilović,
Dragan Ivanĉić, Boţidar Mezulić, Lucio Lorencin, Ivica
9/28
Broj: 1/2016.
Radošević, Branko Folo, Milan Siladić, Josip Grakalić(dvojica

Talijana) i Slavko Puškadija.
47. 30.rujna Izdano 10 kompostera. Sudjelovao Milan Siladić od 12-12.45.
48. 04.listopada Nedjelja. Nastavak ureĊenja okoliša doma. Sudjelovali su:Mijo
Smuk, Mirna Mihovilović, Marin Mihovilović, Denis Periša,
SerĊo Skitarelić, Marino Privrat, Branko Folo, Daniel Deković,
Neven Kelemen, Marko Brenko,Milan Siladić.Završeno u 13.15.
49. 26.listopada Sjednica UO i zapovjedništva u vatrog.domu.Poĉetaku 18 sati.
Nazoĉni su:Branko Folo, Ĉedo Kutlaĉa, Slavko Puškadija,
Mirna Mihovilović, Robert Cukon, Ivica Radošević, Neven
Kelemen, Marin Mihovilović, Milan Siladić, Marko Brenko,
Josip Grakalić, Dragan Ivanĉić i Saša Lazarić.Završeno u 20.10.
50. 02.studenoga UreĊenje vatrog. doma za natjecanje „Medulin 2015.―
Od 9-14 sati radili su Neven Kelemen,Marko Brenko, Dragan
Ivanĉić, Josip Grakalić i Mirna Mihovilović.
Od 15-18 sati sudjelovali su:Marin Mihovilović, Branko Folo,
SerĊo Skitarelić, Goran Edelinski, Mijo Smuk, Ivan Ivanĉević,
Neven Kelemen, Nenad Cukon, Robert Peruško,Milan Siladić,
Dragan Ivanĉić,Mirna Mihovilović,Marko Brenko i Marko
Relota.
51. 03.studenoga Nastavak ureĊenja doma.
Ujutro od 9-14 sati radili su Neven Kelemen, Marko Brenko,
Dragan Ivanĉić, Josip Grakalić i Mirna Mihovilović.
Od 15-18 sati bili su Marin Mihovilović,Branko Folo, SerĊo
Skitarelić, Goran Edelinski, Mijo Smuk,Ivan Ivanĉević,Neven
Kelemen,Nenad Cukon, Daniel Šikić i Robert Cukon.
52. 04.studenoga Nastavak priprema za natjecanje.
Ujutro od 9-14 radili su Neven Kelemen, Marko Brenko,
Dragan Ivanĉić i Josip Grakalić.
Od 15-18 sati sudjelovali su:
Robert Cukon, Jadranka Mihalj, Ĉedo Kutlaĉa, Goran
Edelinski, Dragan Ivanĉić, Daniel Šikić, Nenad Cukon, Marin
Mihovilović,Branko Folo i Mijo Smuk.
53. 05.studenoga Ujutro od 9-14 sati radili su Neven Kelemen, Marko Brenko,
Dragan Ivanĉić i Josip Grakalić.
Pranje garaţe u vatrog.domu.Od 15-17.30 sudjelovali su Branko
Folo, Milan Siladić, Mirna Mihovilović i Mijo Smuk.
54. 06.studenoga Ujutro od 9-14 sati radili su na pripremi natjecanja Marko
Brenko, Neven Kelemen,Josip Grakalić i Dragan Ivanĉić.
Od 16-18.30 radili su Robert Peruško, Robert Cukon, Marko
Brenko, Davor Olivari, Mijo Smuk,Valter Kirac, Marino
Privrat, Ĉedo Kutlaĉa, Milan Siladić, Daniel Deković, Slavko
Puškadija, Marin Mihovilović, Mirna Mihovilović, Neven
Kelemen, Dragan Ivanĉić i SerĊo Skitarelić.
55. 07.studenoga Natjecanje „Medulin 2015―.Okupljali smo se od 7 sati.
Natjecateljske ekipe poĉele su pristizati u 7.30. Ukupno se
natjecalo 25 ekipa iz Hrvatske i Slovenije.Po rijeĉima sudionika
organizacija je bila odliĉna.Završeno je u 22 sata.
56. 17.studenoga U Djeĉjem vrtiću u Medulinu upriliĉen je prikaz vatrogasnih
intervencija i razgledanje vatrogasnog vozila.Sudjelovali su
Davor Iveša, Ivica Radošević i Milan Siladić od 10-11 sati s
vozilom SCAM.
57. 16.studenoga Sjednica UO i zapovjedništva u 18 sati u vatrog.domu.
Nazoĉili su Josip Grakalić, Branko Folo, Boţidar Mezulić,
Marin Mihovilović, Mirna Mihovilović, Slavko Puškadija,
Davor Iveša, Milan Siladić, Ĉedo Kutlaĉa, Robert Cukon,
Dragan Ivanĉić i Lucio Lorencin.
Nakon toga u 19 sati odrţana je godišnja skupština Društva na
kojoj su prihvaćeni izvještaj o radu i financijski izvještaj za
2015., te financijski plan i plan rada za 2016. godinu.
10/28
Broj: 1/2016.
58. 23.prosinca Intervencija.U 12.50 sati dojava o poţaru kuće u Medulinu kod
škole. Porukama je obaviješteno 20 naših ĉlanova. JVP Pula
ugasila je poţar. Mi,Branko Folo, Marko Brenko, Robert
Cukon, Neven Kelemen, Ĉedo Kutlaĉa, Ivan Lorencin, Milan
Siladić, Lucio Lorencin, Mirna Mihovilović,Marin Mihovilo-
vić,Ivica Radišević i Marko Relota sudjelovali smo u
rašĉišćavanju i prekinuli zbog mraka u 17 sati. Koristili smo
vozilo defender.
5. SLUŢBA CIVILNE ZAŠTITE

PRI VATROGASNOJ ZAJEDNICI ISTARSKE ŢUPANIJE
Osnovna zadaća Sluţbe Civilne zaštite je struĉna i racionalna ispomoć tijelima lokalne i
podruĉne (regionalne) samouprave uvijek u okvirima Ustavnih i zakonskih prava i obveza.Uloga
struĉne sluţbe u tom pogledu je struĉna pomoć u obavljanju administrativno-struĉnih poslova za
potrebe stoţera,opremanje i osposobljavanje ĉlanova stoţera do koordinacije i struĉno tehniĉkih
poslova na suradnji sa sustavima zaštite i spašavanja susjednih općina,gradova do ţupanije
uvijek temeljem pozitivnih zakonskih propisa. Od osnivanja Sluţbe,poslove su im povjerili
Istarska ţupanija,svih deset gradova,te trideset i jedna općina.
Tako uspostavljen sustav i organizacija bili su do sada na provjeri u nizu operativnih akcija
spašavanja na podruĉju ĉitave ţupanije-od potraga za nestalim osobama do šumskih poţara i
spašavanja iz mora.
U Istarskoj ţupaniji se nakon donošenja Zakona o zaštiti i spašavanju krenulo s organizacijom
sustava na naĉin da se koriste postojeći resursi i organizacija,da sustav bude što racionalniji i
time efikasniji,te da sustav bude kompatibilan i integriran u jedinstven sustav organizacije i
zapovijedanja
Pored mnogih zadaća i obveza, Sluţba civilne zaštite uĉestvovala je u pripremi i
organizaciji sjednice Stoţera zaštite i spašavanja Istarske ţupanije,te gradskih i općinskih
Stoţera u travnju i svibnju na kojoj su razmatrana pitanja u svezi programa aktivnosti u provedbi
posebnih mjera zaštite od poţara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2015.g., a u prosincu
sjednica u svezi provedbe mjera zaštite i spašavanja u sluĉaju zimskih uvjeta na podruĉju
Istarske ţupanije. Odrţano je ukupno 44 sjednica Stoţera ZiS-a.
Obiljeţavanje meĊunarodnog i nacionalnog dana Civilne zaštite odrţano je u Istarskoj
ţupaniji,Gradu Puli, Labinu i Pazinu
Povodom Svjetskog dana Civilne zaštite, a okviru meĊuregionalne suradnje djelatnici Sluţbe
Civilne zaštite Vatrogasne zajednice Istarske ţupanije godine posjetili su slovenske kolege u
Ankaranu. U Varaţdinu je tijekom 2015. godine, odrţana 4. , a u Gospiću 5. sjednica Skupštine
Platforme hrvatskih ţupanija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa gdje je u radu
Skupštine sudjelovala i Sluţba CZ.
Djelatnici Sluţbe CZ VZIŢ, sudjelovali su na Konferenciji, a u sklopu provedbe projekta
HAZADR - „Ĉišćenje morske obale ţivotinjskog svijeta u sluĉaju iznenadnih oneĉišćenja mora
naftom i naftnim derivatima", koje je odrţano u Zadru te na Teĉaju spremnosti za reagiranje i na
suradnju u sluĉaju izljevanja ulja u more u Rijeci.
Sluţba Civilne zaštite VŢIŢ i JVP Labin provele su vjeţbu evakuacije i spašavanja te gašenja
poţara u Djeĉjem vrtiću Pjerina Verbanac u Labinu te sudjelovali u pripremi i realizaciji vjeţbe
evakuacije i spašavanja u Elektroistri Pula-Pogon Labin. Vjeţbe su odrţane i u „Holcim―
Koromaĉno i HEP- Pogon TE „Plomin―.
U sklopu godišnjeg plana intervencija kod iznenadnog oneĉišćenja mora u Istarskoj ţupaniji
odrţana je pokazna vjeţba ĉišćenja mora u akvatoriju pulske luke pod nazivom Molo Carbone
2015. Zajedno s Zavodom za hitnu medicinu IŢ, pomagali protueksplozivnom odjelu PU Istarska
u organizaciji dezaktiviranja minsko eksplozivnih naprava . Uĉestvovali u organizaciji potrage
za nestalom djevojĉicom u Općini Pićan.
Na poziv Civilne zaštite Autonomne Regije Friuli Venezia Giulia, a povodom 17. tradicionalnog
susreta volontera civilne zaštite djelatnici Sluţbe CZ prisustvovali su pokaznoj vjeţbi te smotri
opreme i tehnike s kojom raspolaţe CZ FVG.
6. CIVILNA ZAŠTITA
Civilna zaštita je oblik organiziranja,pripremanja i sudjelovanja graĊana,pravnih osoba,tijela
drţavne uprave i jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave uprave radi zaštite i
spašavanja graĊana i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih,tehniĉko-
tehnoloških,ekoloških nesreća .Civilna zaštita je u periodu od 1994 g. pa sve do 2005 g. bila u
11/28
Broj: 1/2016.
sustavu MUP-a RH pa je u tom periodu izvršila sve postavljene zadaće i na nju se moglo
raĉunati kao vaţnog subjekta zaštite i spašavanja na podruĉju Istarske ţupanije,a i van tog
podruĉja.Općina je svojom Odlukom iz 1995.g osnovala postrojbe opće namjene sa ukupno 60
vojnih obveznika. Za to vrijeme izraĊena je i vaţeća procjena ugroţenosti kao i svi planovi
zaštite i spašavanja za podruĉje općine.
Civilna zaštita je još uvijek u fazi transformacije iz vremena kada je djelovala unutar MUP-a,
do novog ustroja, kako osobnog tako i materijalnog. U nedostatku svog posebnog zakona, njen
razvoj ovisit će o postojećoj pravnoj regulativi, nadograĊujući postojeće stanje novim
elementima. U budućnosti svakako je potrebno planirati financijska sredstva za njen razvoj, vršiti
smotriranje i osposobljavanje iste. Popuna, osposobljavanje i opremanje postrojbi provesti će se
u skladu s novom Procjenom ugroţenosti i ustrojem postrojbi civilne zaštite, tijekom 2014.
godine (Pravilnik o metodologiji za izradu Procjena ugroţenosti i Planova zaštite i spašavanja
N.N., broj 38/08.)
7. USTANOVE OD JAVNOG INTERESA U SUSTAVU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Na podruĉju grada Pule i općina, Drţavna uprava za zaštitu i spašavanje upravlja i odrţava
ukupno 10 sirena javnog uzbunjivanja graĊana. Sukladno Pravilniku o postupku uzbunjivanja
stanovništva, ŢC 112 Pazin vrši redovno mjeseĉno ispitivanje sustava koje se obavlja svake
prve subote u mjesecu u 12,00 sati.
Na dan 31.12.2015. ispravno je bilo svih 10 sirena.
Dodatno, dvije pravne osobe posjeduju instalirane sirene i to na lokacijama: Calucem d.o.o.
Revelanteova 4, Pula i „INA-proplin―, Industrijska 17, Pula. U sluĉaju potrebe, obje sirene se
mogu daljinski ukljuĉiti iz ŢC 112 Pazin. Na dan 31.12.2015. nije ispravna sirena na lokaciji „INA-
proplin―.
U priloţenom grafikonu, sloţeni dogaĊaji predstavljaju traganja i spašavanja, ekološka
oneĉišćenja okoliša, poplave, nesreće u postrojenjima, razliĉita upozorenja za javnost;
sigurnosni dogaĊaji predstavljaju poslove policije (nesreće u prometu, na radu, smrtni sluĉajevi,
napadi na ţivot i imovinu ljudi), vatrogasni dogaĊaji predstavljaju poţare kao i tehniĉke i ostale
intervencije vatrogasnih postrojbi.
Odlukom Zavoda za hitnu medicinu od 09. srpnja 2014. godine, pozivi upućeni na broj 194 koji
su namijenjeni Hitnoj medicinskoj pomoći, više ne „završavaju― na broju 112 u ŢC Pazin, već se
automatski preusmjeravaju na Prijavno – dojavnu jedinicu ZzHM IŢ u Puli.
U sluĉaju prijetnje ili nastanka izvanrednih dogaĊaja gdje su ugroţeni stanovnici i materijalna
dobra, ŢC 112 će o navedenom obavijestiti ĉelnika lokalne samouprave odnosno odgovorne u
pravnim osobama prema dokumentu za prijem priopćenja iz ŢC 112.
EDUKACIJA U SUSTAVU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Edukacija predstavlja vaţan i nezaobilazan ĉimbenik u razumijevanju i razvoju sustava, a kada
se spoznaje, znanja i vještine usvajaju od najranije dobi one ostaju u dugoroĉnom
pamćenju.Nacionalni program edukacije djece i mladih u podruĉju zaštite i spašavanja PUZS
Pazin kontinuirano provodi od 2007. godine, te je u školskoj 2014/2015. godini kroz ovaj oblik
12/28
Broj: 1/2016.
edukacije prošlo 854 uĉenika u 11 škola i 4 djeĉjeg vrtića, te njihovih 58 nastavnika.Sveukupno

je od poĉetka pa do sada izvršena edukacija 5662 polaznika i 430 nastavnika u 137 raznih
odgojno-obrazovnih ustanova. Ovaj je program izuzetno dobro prihvaćen te ćemo njegovu
provedbu nastaviti i tijekom školske 2015./2016. godine za što su već izraĊeni planovi.
Nesreća bilo kojeg oblika i obima rijetko koga ostavlja ravnodušnim. Ljudi u takvim situacijama
razliĉito reagiraju, pojedini su skloni panici, neki traţe pomoć, većina ne zna kako pravilno
reagirati, što ponekad moţe imati kobne posljedice.
U pravcu postizanja pravilnog postupanja i smanjenja štete potrebno je konstantno educirati
stanovništvo na slijedeći naĉin:
 provoĊenje informiranja graĊana putem sredstava javnog informiranja ,
 provoĊenje informiranja graĊana kroz rad mjesnih odbora i drugih institucija,
 prema postojećem kalendaru obiljeţavanje svih datuma od znaĉaja za civilnu zaštitu ,
 prezentacije rada redovnih snaga civilne zaštite,
 uvrštavanjem na web stranicu ţupanije informacije o sustavu civilne zaštite, korisnih za
informiranje graĊana o naĉinu ponašanja u kriznim situacijama, kao i sve ostale
informacije koje će doprinijeti osjećaju sigurnosti graĊana u funkcioniranje cjelokupnog
sustava civilne zaštite.
7.2. ZAVOD ZA HITNU MEDICINU PULA

Hitna medicinska pomoć u Istri je danas organizirana na 7 punktova –u svakoj ispostavi IDZ po
jedna ekipa osim u Puli i Umagu po 2 ekipe tijekom 24 sata svaki dan.
U 2014.g potpisanim Sporazumima izmeĊu gradova i općina Istarske ţupanije, Istarskih
domova zdravlja i Zavoda za hitnu medicinu IŢ graĊani Istre imali su zajamĉeni viši standard
hitne medicine od onoga financiranog Mreţom hitne medicine.
Prijava hitnih intervencija je pozivom na 194 u centralnoj medicinskoj prijavno dojavnoj jedinici
(MPDJ) u Puli, a potom se oni disponiraju u svaku ispostavu na izvršenje. IzmeĊu ostaloga ,
uspješno provedena reorganizacija hitne medicine donijela je i centralizirano praćenje i prijem
poziva za hitne intervencije za razinu cijele Istre.
MeĊusobna komunikacija unutar ekipa i prijavnog centra sada se odvija mobilnim telefonima
unutar VPN mreţe i sustavom TETRA, a postavljeni sustav video nadzora u svakoj ispostavi
osigurava da MPDJ ima mogućnost vidjeti svakog pacijenta koji pozvoni i proĊe kroz vrata hitne
sluţbe. Sve ovo je napravljeno s ciljem bolje koordinacije rada timova na terenu, da bi nam se
olakšao rad i poboljšalo funkcioniranje cjelokupnog sustava hitnih intervencija.
Sva su vozila opremljena suvremenom medicinskom opremom, redovno odrţavana i u funkciji.
U svakoj ispostavi postoje najmanje dva vozila namijenjena hitnim intervencijama koja su
ujednaĉeno opremljena i opremom zadovoljavaju potrebe u redovnom radu tijekom godine.
Tijekom 2015. godine ekipe Zavoda za hitnu medicinu Istarske ţupanije odradile su ukupno
44389 intervencija od ĉega 15189 intervencija na terenu i 29200 u reanimacijskim prostorima-
ambulantama Zavoda.
U Zavodu se kontinuirano provodi edukacija svih radnika, meĊu ostalim i edukacija za
postupanje u sluĉajevima masovnih nesreća kroz provoĊenje godišnjih vjeţbi kojima se radnici
vjeţbaju za izvanredne situacije.Zavod je u 2015. godini organizirao MeĊunarodni susret
timova hitne medicinske sluţbe u Hrvatskoj koji se odrţao u Puli; organizirao je regionalno-
ţupanijsko natjecanje timova HMS koje se odrţalo u Pazinu te je sudjelovao u organizaciji Red
Bull Air Raice koji se odrţao u Rovinju.Timovi ovog Zavoda sudjelovali su na meĊunarodnim
natjecanjima koja su se odrţala na Rogli i u Krškom, Slovenija, sve u svrhu edukacije i
unaprjeĊenja znanja i vještina.
Prikaz broja pregledanih i broja intervencija na terenu u 2015. g:
Pula
Teren 6227
Reanimacijski prostor 480
Ukupno 6707
7.3. ŢUPANIJSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Sluţba za higijenu i epidemiologiju provodi na podruĉju ţupanije preventivne epidemiološke
aktivnosti prema prijavama zaraznih bolesti lijeĉnika obiteljske medicine. U suradnji sa
Hrvatskim vodama provodi se i kontinuirana analiza površinskih i otpadnih voda koje nisu uvijek
zadovoljavajuće kvalitete, a nalazi se redovito šalju vodopravnoj inspekciji.
13/28
Broj: 1/2016.
U 2015. godini u Istarskoj ţupaniji je prijavljeno 7 epidemija zaraznih bolesti (2 ušljivosti glave
kod školske djece; 3 epidemije virusnog gastroenteritisa u dvije stacionarne ustanove i u
jednom hotelu; 1 epidemija Salmoneloznog trovanja hranom u obitelji i 1 histaminsko trovanje).
Ukupno je oboljelo 157 osoba.
U svim epidemijama su poduzete protuepidemijske mjere koje su sprijeĉile pojavu
novooboljelih.U istom razdoblju nije bilo ekoloških incidenata.
TakoĊer, tijekom 2015. godine, nije prijavljena niti jedna zarazne bolest od javnozdravstvenog
znaĉaja.
8. PRAVNE OSOBE U SUSTAVU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
8.1. VODOVOD PULA

Krajem godine obavljen je nadzorni audit nad sustavom upravljanja zaštitom okoliša prema
normi ISO 14001 : 2004 od strane certifikacijske kuće SGS Zagreb. Istim je auditom, prikazano
da je sustav upravljanja zaštitom okoliša u našem društvu, primjenjiv i u skladu sa zahtjevima
norme i propisanom dokumentacijom.
Tijekom protekle godine se dobilo rješenje za korištenje opasnih kemikalija za objekte
Loborika,izvor Rakonek,vodosprema Monte serpo,bunar Jadreški,bunar Ševe,bunar
Šišan,vodosprema Valtura i vodosprema Mandriol,od strane Ministarstva zdravlja RH ĉime je
uspostavljena potpuna sigurnost u primjeni natrijevog hipoklorita kao dezinficijensa vode za
piće.
Za izvorištu Rakonek se odgovarajuće izmjene u Operativnom planu interventnih mjera u
sluĉaju izvanrednog oneĉišĉenja izvorišta Rakonek, kao i u Planu intervencija u zaštiti okoliša u
klornoj stanici Rakonek.
Dodatno, društvo je u protekloj godini, donijelo Plan evakuacije i spašavanja koji se temelji na
Zakonu o zaštiti na radu.Drugih izvanrednih aktivnosti zbog nepredviĊenih ili iznenadnih
dogaĊaja, od kojih bi bilo ugroţeno zdravlje i/ili sigurnost ljudi i ţivotinja, u društvu, u protekloj
godini, nije bilo.
8.2. PLINARA d.o.o. PULA

Osnovne djelatnosti Plinare d.o.o. Pula su proizvodnja plinovitih goriva (gradskog plina) i
distribucija plinovitih goriva (gradskog i prirodnog plina) distribucijskom mreţom. Okonĉanjem
plinifikacije prirodnim plinom podruĉja Grada Pule i juţne Istre, Plinara je dana 25. svibnja 2015.
godine trajno prestala s proizvodnjom i distribucijom gradskog plina. U općini Medulin, prirodnim
se plinom opskrbljuje naselje Pješĉana uvala.
Tehniĉko-tehnološki akcident na plinskoj distribucijskoj mreţi moţe predstavljati rizik i prijetnju
za ţivot ili zdravlje ljudi i okoliš. Navedeni akcidenti mogu biti propuštanje plina, odnosno poţar
ili eksplozija nastali zbog propuštanja plina. Stoga, poduzimanje redovnih, propisanih mjera
zaštite od propuštanja plina, te poţara i eksplozija na distribucijskoj mreţi, kao i organiziranje i
opremanje za brzo i djelotvorno otklanjanje ili umanjivanje posljedica ovih neţeljenih i
eventualno nastalih dogaĊaja, predstavlja osnovu redovnih aktivnosti Plinare d.o.o. Pula u
sustavu civilne zaštite.
a) Redovne aktivnosti
Unutar redovnih aktivnosti, preventivno su u sustavu civilne zaštite u 2015. godini provedene
sljedeće mjere i postupci kojima se osigurava pogonska sigurnost distribucijske mreţe
prirodnog plina:
- 24-satno deţurstvo zaprimanja dojava o uoĉenim opasnostima na distribucijskoj mreţi i
hitna intervencija opremljene i uvjeţbane ekipe za takve sluĉajeve. Tijekom 2015.
godine nisu zaprimljene prijave o propuštanjima ili drugim opasnim situacijama na
plinskoj mreţi;
- redovni pogonski nadzor ispravnosti distribucijske mreţe i ispitivanje na propusnost, u
rokovima i na naĉin propisan pravilima struke i internim aktima;
- pojaĉani nadzor propusnosti plinskih cjevovoda u objektima i prostorima u kojima se
okuplja veći broj osoba;
- tekuće aţuriranje tehniĉke dokumentacije distribucijske mreţe s prikazom pojedinih
elemenata mreţe (zaporni organi, prikljuĉci i dr.);
- redovito, periodiĉno mjerenje koncentracije odoransa u prirodnom plinu u mreţi;
14/28
Broj: 1/2016.
- ispitivanje opreme i ureĊaja za kontrolu i nadzor propuštanja plinske mreţe u propisanim

rokovima.
b) Izvanredne aktivnosti
U 2015. godini nisu registrirane pojave ili dogaĊaji koji bi zahtijevali izvanredne aktivnosti u
sustavu civilne zaštite.
8.3. SANITRES d.o.o.

Tvrtka Sani.Tres d.o.o. je ovogodišnji provoditelj mjera sistemske preventivne dezinfekcije,
dezinsekcije i deratizacije na podruĉju Općine Medulin ( naselja Medulin, Premantura, Pomer,
Volme, Banjole, Mušoga Vinkuran, Vintijen, Pješĉana uvala, Ševe ). Tvrtka je potpisala ugovor
17.06.2015. god. Kompletnu akciju unutar tvrtke organizacijski su vodili Pavle Ribiĉ,
dipl.san.ing. i Frane Milat, dr.vet.med.
ProvoĊenje mjera preventivne dezinsekcije i deratizacije provodili smo tijekom cijele
kalenderske godine, na poziv graĊana i biološkim indikacijama. Svim privatnim graĊanima koji
su prijavili, ili problem s glodavcima ili problem s komarcima, intevenirali smo unutar 24 sata te
izvidom utvrdili razloge problema kao i sanitaciiske postupke koji se trebaju provesti da bi se
problem riješio. (postavljanje rodenticida, larvicidno tretitranje, ostali postupci sanitacije koje
korisnik treba poduzeti...)
Sukladno Planu i programu mjera te potpisanim ugovorom, poĉetkom 07.mj. 2015. zapoĉeli
smo s tretiranjem adultnih oblika komaraca postupkom hladnog zamagljivanja. Tijekom ljetne
sezone napravili smo tri akcije zamagljivanja . Svako pojedino zamagljivanje provodili smo kroz
4 veĉeri/noći. Sve aktivnost provoĊenja adulticidnog tretmana prijavili smo 3 dana unaprijed,
komunalnoj sluţbi Općine Medulin, sanitarnoj inspekciji te Glasu Istre.
Sva sredstva korištena u provedbi preventivne deratizacije i dezinsekcije na podruĉju Općine
Medulin imaju dozvolu i STL za korištenje u RH, a koristi smo : Peretrin S,Brodilon mamac,
Megalon parafinski blok, Rodexion pasta
8.5. LUĈKA UPRAVA PULALuĉka uprava Pula (u daljnjem tekstu LUP) upravlja lukama: Pula,
Brijuni, Peroj, Fazana, Banjole, Polje, Runke, Medulin, Kuje. Djelatnost luĉke uprave temeljem
Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama je, izmeĊu ostalog, briga o gradnji, odrţavanju,
upravljanju, zaštiti i unapreĊenju pomorskog dobra koje predstavlja luĉko podruĉje.Tijekom
2014.-te godine LUP nije imala intervencija za ekološke nesreće na podruĉju općine , ali
stalnom brigom o prije navedenom, ustrajemo na prevenciji takvih udesa u smislu godišnje
nabavke odreĊene koliĉine apsorbirajućih brana neophodnih za izoliranje naftnih mrlja,
edukacijom zaposlenika, ispitivanjem kakvoće vode i mulja, postavljanjem kontejnera na obali
za sakupljanje i sortiranje štetnog otpada i svih ostalih radnji neophodnih za oĉuvanje kvalitete
mora i obale.
Potrebno je napomenuti daje i brod EKO I (eko brod za ĉišćenje mora) tvrtke Dezinsekcija iz
Rijeke vezan u luci Pula i spreman je za Intervencije.
9. UDRUGE I KLUBOVI U SUSTAVU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

9.1. GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŢA PULA
Gradsko društvo Crvenog kriţa Pula dio je MeĊunarodnog pokreta Crvenog kriţa i Crvenog
polumjeseca i prema Strategiji 2020 djeluje na 4 osnovna podruĉja:
-promicanje temeljnih naĉela Pokreta i humanih vrednota,
-pomoć u katastrofama,
- priprema i osposobljavanje za djelovanje u katastrofama
- te briga o zdravlju i socijalnoj podršci u zajednici.
Prema razinama Hrvatski Crveni kriţ djeluje kao nacionalno društvo, ţupanijsko društvo i
Gradska društva. Gradsko društvo Crvenog kriţa Pula pokriva podruĉje Grada Pule, Grada
Vodnjana te općina Barban, Faţana,Liţnjan, Marĉana, Medulin i Svetvinĉenat.
Podruĉje zaštite i spašavanja primarni je zadatak Društva Crvenog kriţa Istarske ţupanije koji
ima za zadatak oformiti i koordinirati ekipe:
-za procjenu situacije i koordinaciju aktivnosti-ovisno o procjeni angaţiraju se potrebne ekipe za
djelovanje u katastrofi
-za prvu pomoć-educirano i uvjeţbano graĊanstvo od posebne je vaţnosti do dolaska
profesionalnih ekipa i kao pomoć zdravstvenim ekipama. najveći broj spašenih ţivota je upravo
neposredno nakon nesreća.

Broj: 1/2016.
-za zaštitu ţivota na vodi-mobilizacija spasilaca na vodi

- za psihosocijalnu podršku-ukljuĉuje psihosocijalnu podršku kako za ţrtve stradanja tako i za
ĉlanove obitelji i pomagaĉe s osnovnim ciljem smanjivanja osjećaja bespomoćnosti i što ranijeg
vraćanja u normalu te preveniranja razvoja ozbiljnjih poremećaja.
-za pripremu izmještajnih centara-organiziranje i podizanje izmještajnih centara za prihvat i
organizirani smještaj postradalog stanovništva. osigurati smještaj, vodu i hranu,osnovne
higijenske uvjete i minimalnu zdravstvenu skrb
-za logistiku-osigurati prijevoz i distribuciju humanitarne pomoći
-za sluţbu traţenja-osigurati postupak traţenja/identificiranja stradalih osoba (popisi osoba,
organiziranje mjesta za razmjenu informacija,spajanje ĉlanova obitelji)
-za osiguranje pitke vode-Nacionalno društvo posjeduje proĉisĉivaĉe za vodu kapaciteta 5000
lit/h pitke vode
-za osiguranje komunikacija-osigurati komunikaciju meĊu ekipama na postradalom podruĉju
S istim ciljem Gradsko društvo se u svojim redovnim aktivnostima tijekom cijele godine bavi
edukacijom graĊanstva iz pruţanja prve pomoći i opremanjem za katastrofe kao pomoć
profesionalnim zdravstvenim ekipama (šatori,torbe prve pomoći, sklopivi kreveti, pokrivaĉi),
dobrovoljnim davalaštvom krvi , sluţbom traţenja, prikupljanjem i podjelom humanitarne pomoći
i edukacijom graĊanstva za pruţanje psihosocijalne pomoći nastradalom stanovništvu.
Uz redovne aktivnosti tijekom 2015. godine sudjelovali smo :
16. i 17. veljaĉe- u organizaciji GDCK Pula edukacija sluţbe traţenja-osnovni trening-11
ĉlanova
27.i 28. oţujak- u organizaciji DCKIŢ, edukacija sluţbe traţenja- osnovni trening- 8 ĉlanova
11. travanj – pokazna vjeţba civilne zaštite- dio edukacije proveli ĉlanovi GDCK Pula- 16
ĉlanova
29.-30. Travanj- meĊunarodno natjecanje timova HMS u RH, pomoć u organizaciji natjecanja u
okviru prve pomoći-11 ĉlanova
15.- 17. svibnja- napredni trening psihosocijlane podrške u velikim nesrećama i katastrofama-2
ĉlana
15.-17. svibnja—meĊunarodna suradnja sa Trstom Croce Rossa Italiana, Comitato provincale di
Trieste- promocija prve pomoći- obiljeţavanje Svjetskog dana prve pomoći- vjeţba-11 ĉlanova
25. svibanj - u organizaciji DCKIŢ- vjeţba ţupanijskog interventnog tima -Cerovlje-9 ĉlanova
27. svibanj- pokazna vjeţba prve pomoći za djelatnike HEP-a-4 ĉlana
06. lipanj- uregionalno natjecanje Prve pomoći- Lendava-8 ĉlanova
03.-05.srpanj- u organizaciji DCKIŢ, vjeţba u suradnji sa interventnim timom iz Brĉkog u
Tunarici-4 ĉlana
19. rujan- u organizaciji DCKIŢ, obiljeţavanje Svjetskog dana prve pomoći-vjeţba prve pomoći-
10 ĉlanova
20. rujan- pomoć u organizaciji i ekipe prve pomoći na triatlon utrci- IRONMAN – 43 ĉlana tima
18.rujna-02. listopada- deţurstvo u skladištu GDCK Pula- prikupljanje donacije za izbjeglice-16
ĉlanova
04.-05.listopad- u organizaciji DCKIŢ, trening ekipe ţupanijskog interventnog tima– 2 ĉlana
tima
31. listopad-u organizaciji DCKIŢ-osnovni trening psihosocijalne podrške-2 ĉlana tima
06.-08.studeni-u organizaciji DCKIŢ-osnovni trening-smještaj i logistika, procjena potreba i
proĉišćivaĉ vode- 5 ĉlanova
20.-21. studeni- u organizaciji DCKIŢ- osnovni trening sluţćbe traţenja-8 ĉlanova
23.-24. studeni- u organizaciji DCKIŢ, osnovni trening radiokomunikacije, katografije i GPS – 3
ĉlana tima
25. studeni- u organizaciji DCKIŢ, edukacija CK moja organizacija – 8ĉlanova tima
30. studeni- u organizaciji DCKIŢ, obnova znanja sluţbe traţenja-6 ĉlanova tima
KRIZNE SITUACIJE-migrantska kriza

Od 18.09. do 02.10.- deţurstvo u skladištu GDCK Pula- prikupljanje donacije za izbjeglice-16
ĉlanova
Od 23.09. do 17.12. –djelovanje u kriznoj situaciji- odlazak ĉlanova interventnog tima u kamp
Opatovac i zimski tranzitni centar Slavnonski brod- 9 ĉlanova interventnog tima GDCK Pula
Izvješće o izvanrednim aktivnostima
KRIZNE SITUACIJE-migrantska kriza

16/28
Broj: 1/2016.
Apel HCK od 16.rujna 2015.oznaĉio je poĉetak migrantske krize u RH. Bili smo svjedoci dolaska
velikog broja izbjeglica na naše podruĉje, te su se HCK pa tako i GDCK Pula ukljuĉili u
prikupljanje i pruţanje pomoći izbjeglicama u Opatovcu.
Od 18.09. do 02.10.- deţurstvo u skladištu GDCK Pula- prikupljanje donacije za izbjeglice-16
ĉlanova
Od 23.09.do 17.12. –djelovanje u kriznoj situaciji- odlazak ĉlanova interventnog tima u
turnusima po 5-7 dana u kamp Opatovac i zimski tranzitni centar Slavnonski brod- 9 ĉlanova
interventnog tima GDCK Pula.
Prikupljene i poslane donacije graĊana: 208,33 kg hrane, 559 kom higijene, 500 kom rabljenih
deka, 59,50 lit vode i sokova, 5 kom zimskih jakni, 790 kg rabljene odjeće i 1.486,83 kune.
Obzirom da od travnja 2012. godine postoji u okviru djelatnosti Gradskog društva Crvenog kriţa
Pula stalno Prihvatilište za beskućnike, a sukladno novom zakonu o socijalnoj skrbi koji
obvezuje velike gradove, da organiziraju prihvatilišta za beskućnike, bili smo pripravni u
sluĉaju izvanrednih situacija (hladnoća) za prijem ljudi, no izvanrednih situacija nije bilo, kao ni
nesreća.
9.2. SPELEOLOŠKA UDRUGA „PULA“

Tijekom 2015. godine ĉlanovi Udruge su osim rekognosciranja terena istraţivali i vršili
monitoring nad speleološkim objektima, najvećim dijelom na podruĉju Istarske ţupanije.
-Udruga kontinuirano prati razine O2 u speleološkim objektima na podruĉju ţupanije te je u
2015. godini, sliĉno kao i prethodnih godina u većem broju objekata s podruĉja juţne i središnje
Istre registrirala niske, po ţivot opasne razine kisika.
Prema programu Hrvatskog speleološkog saveza organizirana je i realizirana 9. speleološka
škola koju je uspješno završilo 4 polaznika i steklo naslov "Speleološki pripravnik". - Ĉlanice i
ĉlanove udruge sudjelovali su na trodnevnom teĉaju topografskog snimanja i izrade nacrta
speleoloških objekata koji je organizirao Istarski speleološki savez u suradnji sa Istarskom
ţupanijom u sklopu EU projekta ŢIVO! – Ţivot – Voda! u rujnu 2015. godine u Vodicama,
Općina Lanišće. Ĉlanice i ĉlanovi su sudjelovali na nizu speleoloških logora i kampova širom
Hrvatske.Tri ĉlana udruge, 1 gorski spašavatelj i dva pripravnika aktivno su sudjelovali u radu
HGSS-a Stanica Pula. Ĉlanovi udruge redovito sudjeluju u radu Istarskog speleološkog saveza
i Hrvatskog speleološkog saveza, kako u radu tijela saveza tako i aktivnostima.
Povodom europskog tjedna kretanja, a u organizaciji Grada Pule, Udruga je u rujnu za graĊane
postavila na Kanjonu na Verudeli 3 tirolske prijeĉnice.Udruga je u djeĉjem kampu Crvenog kriţa
u Tunarici postavila tirolsku prijeĉnicu za sudionike kampa. Povodom meĊunarodne noći
šišmiša Udruga je u suradnji sa JU NP Brijuni na Velikom Brijunu postavila 4 tirolske prijeĉnice
za posjetitelje. Udruga je za JU NP Brijuni obavila ĉišćenje bunara/jame na Velikom
Brijunu.Udruga je radi monitoringa kolonije šišmiša koja se nalazi u podzemnom dijelu
austrougarske ruševine na Šćuzi za JU Kamenjak obavila speleološko istraţivanje
ruševine.Povodom meĊunarodne noći šišmiša Udruga je u suradnji sa JU "Kamenjak" na Šćuzi
postavila 2 tirolske prijeĉnice za posjetitelje.
Udruga je na zamolbu Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Istarske ţupanije
Pula u sklopu 3. mimohoda hrvatskih branitelja Istarske ţupanije u Puli, povodom obiljeţavanja
Dana pobjede, Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 20. obljetnice Oluje
podigla hrvatsku zastavu na pulskoj Areni.
U suradnji sa PD „Glas Istre― organiziran je edukativni speleološki izlet u špilju Trapatnicu kraj
Draguća za polaznike planinarske škole. Izletu je prethodilo predavanje o speleologiji koje su
odrţali ĉlanovi udruge.
Izvješće o izvanrednim aktivnostima:

Speleološka udruga "Pula" nije sudjelovala u izvanrednim aktivnostima vezanim uz civilnu
zaštitu niti je primila zahtjev nadleţnih sluţbi ili institucija za sudjelovanje u istima.
9.3. HGSS-STANICA PULA

Vozni park ĉine tri sluţbena vozila, i to: jedno terensko vozilo, jedno kombi vozilo i jedno osobno
karavan vozilo. Redovito su odrţavana i u voznom su stanju, tako da Stanica Pula odrţava
potrebnu interventnost i mobilnost za potrebe svih svojih djelatnosti.
Medicinska oprema i oprema za spašavanje uredno je zanavljana i odrţavana, što znaĉi da
sposobnost izvršavanja svih tehniĉkih zahtjeva, koji su bili postavljeni pred stanicu Pula tijekom
izvještajnog razdoblja, nije dovedena u pitanje.
17/28
Broj: 1/2016.
Sve ĉetiri sluţbene obavješajne toĉke Stanice Pula, Pl.dom na Brgudskim Koritima, Pl.dom na
Skitaĉi, Pl.dom pod Ţbevnicom i paraglajderski centar na Raspadalici iznad Buzeta, redovito su
opskrbljivane, te su sporazumno regulirani odnosi sa pravnim osobama koje upravljaju tim
objektima.
Organizacijski raspored gorskih spašavatelja Stanice Pula na dva tima, tim Pula i tim Pazin,
pokazao se kao dobar strateški plan i odgovor na zahtjevnost pokrivanja podruĉja odgovornosti,
Istarske ţupanije. Sukladno tome, Stanica Pula raspolaţe sa prostorima za smještaj opreme i
sluţbenih vozila na dvije lokacije. Osim što ovakva organizacija i raspored ljudstva i tehnike
omoguĉava brţi odgovor na dojave, interventnost, ona osigurava i olakšava konstantnu
edukaciju, uvjeţbavanje i kondicioniranje svih ĉlanova Stanice.
S obzirom da financijska sredstva za djelovanje Stanice Pula, osigurana iz proraĉuna jedinica
lokalne i regionalne samouprave, nisu u potpunosti dostatna za pokrivanje svih potreba,
maksimalnom racionalizacijom rashoda pokušava se nadoknaditi njihov manjak. Prioritet je i
dalje školovanje pripravnika i odrţavanje znanja licenciranih gorskih spašavatelja.
Stanica Pula, već tradicionalno kvalitetno, aktivno suraĊuje sa profesionalnim i dobrovoljnim
Vatrogasnim postrojbama, Sluţbom hitne medicinske pomoći, Crvenim kriţem, Policijom i
Drţavnom upravom za zaštitu i spašavanje na podruĉju cijele Istarske ţupanije.
9.4. LOVAĈKO DRUŠTVO

Lovaĉko društvo na podruĉju općine obavljalo je aktivnosti koje treba istaknuti,a to su:
 ĉišćenje prosjeka i protupoţarnih putova
 punjenje pojilica i lokava vodom u sušnim vremenima
 sudjelovanje u raznim eko akcijama ĉišćenja okoliša, uklanjanje zapaljivih stvari iz
lovišta
 sudjelovanje u akcijama na smanjenju broja lisica u cilju smanjenja bjesnoće
 sudjelovanje u traţenju nestalih osoba zajedno sa ostalim sluţbama IŢ
 svakodnevno obilaţenje lovišta od strane lovoĉuvarske sluţbe kojoj je jedan od
prioritetnih zadataka praćenje svih šteta na materijalnim i drugim dobrima i okolišu te
dojava nadleţnima
9.5. RONILAĈKI KLUB “C E N T A R” - MEDULIN
RK Centar - Izvješće o provedbi mjera ZiS u 2015 godini

Sukladno odredbama ĉlanka 4. toĉka 3. Ugovora za snage ZiS (zaštite i spašavanja)
Općine Medulin, dostavljamo:
1. Godišnje izvješće o sudjelovanju u aktivnostima, vjeţbama i sl. zaštite i
spašavanja.
2. Izvješće o odrţanoj vjeţbi ZiS OM 08.10.2015
3. Aţurirani popis sa kontakt i osobnim podacima ĉlanova interventnog tima;
1. GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2015.
Ronilaĉki klub „CENTAR― – Medulin (dalje u tekstu: RK CENTAR) djeluje u Medulinu u

sklopu zajednice udruga Pomorskog društva „Mladost― – Medulin.
− RK CENTAR okupljalo je u 2015. Godini ukupno 22 ĉlanova, ronioca, voditelja i
instruktora ronjenja i veterana. Od toga je 9 stalnih ĉlanova i 13 privremenih
ĉlanova.
− 5 iskusnijih ronioca ĉlanovi su Tima operativnih snaga Općine Medulin.

18/28
Broj: 1/2016.
TABELARNO IZVJEŠĆE
Datum NAZIV
TEMATSKI SEMINARI
24.01.2015. Medulin Organiziran je godišnji seminar instruktora ronjenja
udruga Ronilačkog Saveza Istarske Ţupanije (RSIŢ), na
temu „SIGURNOST U RONJENJU“.
Od 10. do 12.04.2015. Seminar - Stoţer ZiS
Livade Pripreme za djelovanje u sluĉaju akcidenta.
OBUKA RONIOCA
Instruktori ronjenja: Lea Proveli su ukupno 9 teĉaja ronjenja, od toga: 3 teĉaja za
Ikić, Lucio Lorencin, ronioce poĉetnike, 3 teĉaja za voditelje ronjenja i 3 teĉaja
Ivica Biletić i Aldo ronilaĉkih specijalnosti. Ukupno je obuĉeno 13 ronioca.
Verbanac
AKTIVNOSTI U ZAŠTITI OKOLIŠA I PODMORJA
Vrsar, Otok Pag, Rovinj, Sudjelovanje ronioca na 9 akcija ekološke zaštite
Pula, Poreĉ, Liţnjan, podmorja prema Programu RSIŢ-e.
Pomer, Medulin
AKTIVNOSTI U ZAŠTITI KULTURNE BAŠTINE PODMORJA
15.05.2015. OBUKA ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE (ZIS)
Medulin Ida Koncani Uhaĉ: Kako prepoznati, što ĉiniti
Od 18. - 22.05.2015 Sudjelovanje u akcijama zaštite kulturne baštine.
Bijeca
04.10.2015 Sudjelovanje u akcijama zaštite kulturne baštine.
Uvala Debeljak ZAŠTITA ARH: NALAZA – olupine broda iz IV st.
VJEŢBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
01.03.2015. Rabac Vjeţba Stoţera Traganje i spašavanje u moru RSIŢ
26.04.2015. Medulin Sudjelovanje na CENTRALNOJ VJEŢBI Stoţera ZiS
Pretraţivanje u paralelnim kursevima ( cca 30 ronioca )
06.09.2015. Vrsar Vjeţba Stoţera Traganje i spašavanje u moru RSIŢ
08.10.2015. Medulin Vjeţba Stoţera ZiS Općine Medulin

- Traganje i spašavanje u moru.
VJEŢBE ZiS - Trenaţna ronjenja
Pag, Medulin, Pomer, Sudjelovanje na 6 organiziranih trenaţnih ronjenja prema
Poreĉ, Rovinj, Pula, Programu RSIŢ-e.
Vrsar, Cres
OSTALE DJELATNOSTI ĉlanova
Od 01-10.06.2015. Sidrenje plutača za zaštitu kupača na plaţama OM.
AKTIVNOSTI ZiS prilikom akcidenta na moru
04.07.2015. Medulin Odsukavanje brodice
10.09.2015. Uvala Polje Traganje za roniocem.
17.11.2015. hrid Ceja Sudjelovanje u odsukavanju slovenske jedrilice.
SAŢETAK:
Tijekom 2015. godine 22 ĉlana ronioca udruge Ronilaĉki klub „Centar― iz Medulina
organiziralo je ili sudjelovalo na ukupno 42 aktivnosti iz podruĉja djelatnosti udruge,
odnosno:
2 tematska seminara za instruktore i voditelje ronjenja
9 ronilaĉkih teĉajeva.
9 akcija ekološke zaštite podmorja.
3 akcije u cilju zaštite kulturne baštine u podmorju.
4 vjeţbi zaštite i spašavanja, od toga su 2 organizirane u Medulinu.
6 provedenih trenaţnih ronjenja.
16 akcija radi sidrenja plutaĉa za zaštitu kupaĉa na plaţama OM.
3 akcije prilikom akcidenta na moru.
19/28
Broj: 1/2016.
2. POPIS SA PODACIMA ĈLANOVA INTERVENTNOG TIMA RK CENTAR
Red. DATUM ADRESA RONILAĈKA

broj IME I PREZIME ROĐENJA STANOVANJA MOB. KATEGORIJA
08.06.1953. Livadice 35. Instruktor
1. Lucio Lorencin Medulin 091 477 9971 ronjenja
04.03.1962. Centar 234.
2. Valter Kirac Medulin 052 577 108 Voditelj ronjenja
Vladimir Kirac 04.03.1962. Centar 234.
3. Medulin 052 577 108 Voditelj ronjenja
Igor Đokić 02.12.1969. Burle 18.
4. Medulin 098 367 812 Voditelj ronjenja
Josip Urti 1983. Sad 110. Instruktor
5. Medulin 098 856 649 ronjenja
10. OSTALI SUDIONICI SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
10.1. PROMETNA JEDINICA MLADEŢI OPĆINE MEDULIN
Ustroj
Prometna jedinica mladeţi Općine Medulin ( PJMOM) ustrojena je i djeluje od 2001
godine. PJMOM djeluje u sustavu Prometne policije Pula. Područje djelovanja je regulacija
prometa te povećanje sigurnosti sudionika u prometu. Za sezonski rad u PJOM prijavljuju se
mnogobrojni učenici i studenti stariji od 16 godina. Djelatnost je uređena propisima i aktima te
pravilnikom i planom rada uz poseban nadzor i naputak za rad Postaje prometne policije Pula-
PU Istarska.
Rad Prometne jedinice mladeţi Općine Medulin (dalje u tekstu PJMOM) uređen je
sljedećim propisima ili aktima:
 Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 67/08; 48/10; 74/11; 80/13; 158/13; 92/14
(II. Ovlaštenja za nadzor i uređenje prometa, članak 5.)
 Pravilnik o programu i načinu osposobljavanja i djelovanja te odori i oznakama
prometnih jedinica mladeţi i školskih prometnih jedinica, NN 148/08
 Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN br: 33/01; 60/01; 129/05;
109/07; 125/08; 36/09; 150/11; 144/12 i 19/13 (članak 48)
 Statut Općine Medulin, SNOM 04/2013 (članak 29)
 Proračun Općine Medulin za 2015.godinu
 Plan nabave Općine Medulin za proračunsku 2015.godinu
 Naputak Postaje prometne policije PU Istarske
 Zaključak Načelnika Općine Medulin o uspostavi Prometne jedinice mladeţi Općine
Medulin za 2015.godinu
 Plan rasporeda Prometne jedinice mladeţi za 2015.godinu
PJMOM u Općini Medulin ustrojava se pri Upravnom odjelu za opće poslove i društvene
djelatnosti od 01.srpnja do 31.kolovoza. Djelatnici PJMOM su učenici, odnosno studenti sa
završenom obukom za rad u prometnoj jedinici mladeţi.
IZVJEŠĆE O INTERVENCIJAMA 07/2015

Sluţba PJMOM je u srpnju 2015.godine zabiljeţila velik broj intervencija zbog nepropisnog
zaustavljanja i parkiranja vozila, te su takve intervencije činile najveći dio posla djelatnika
PJMOM. Osim toga, velik broj intervencija odnosio se na tjelesno upravljanje prometom unutar
raskriţja na Osipovici, na raskriţju prema AC Medulin gdje su se redovito stvarali zastoji,
naročito vikendom zbog izmjene gostiju, te onim danima kada je vrijeme bilo lošije, pa su gosti
odlazili na izlete izvan Općine Medulin. Ne smije se zanemariti niti problem pješaka, koji u
velikoj većini slučajeva ometaju rad djelatnika PJMOM i to zanemarivanjem znakova i

Broj: 1/2016.
upozorenja, te se zbog njihovog nesmotrenog ponašanja stvaraju još veće guţve u prometu, a
time dolazi i do stvaranja nervoze kod vozača koji zatim vrijeđaju djelatnike PJMOM.
U nekoliko navrata djelatnicima su s radnog mjesta otuđene stvari kao što su kabanice, mali
prijenosni hladnjak, voda…. Problem je u tome što djelatnici nemaju gdje ostavljati stvari, pa ih
je lako otuđiti dok djelatnik u raskriţju regulira promet.
Na rivi često nastaje problem zbog nedostatka adekvatnog autobusnog stajališta pa vozači
zaustavljaju autobuse nasred kolničke trake što dovodi do stvaranja velikih guţvi, pogotovo
onim danima kada je promet pojačan što zbog izmjene gostiju, što zbog loših vremenskih uvjeta.
To se redovito događa u obje smjene te tada djelatnici interveniraju i reguliraju promet na način
da naizmjenično puštaju jednu pa drugu traku.
I ove bi godine ţeljeli napomenuti da bi trebalo riješiti problem s parkirnim mjestima oko pekare
„San Sebastian“ kod škole. Zbog nedostatka istih, svakodnevno nastaju problemi u prolazu
vozila jer vozači često parkiraju svoja vozila na kolničku traku te time uzrokuju oteţani prolaz
ostalim vozilima prema Puli. Također, djelatnici pekare često prijete djelatnicima PJMOM i
vrijeđaju ih zato što im upozoravanjem vozača na nepropisno parkiranje tjeraju kupce.
Na Placi su se ljudi svakodnevno bunili zbog ograničenosti mjesta za parkiranje, odnosno zbog
nepostojanja parkirnih mjesta.
Bitno je istaknuti da se na lokacijama na kojima djeluju članovi PJMOM iskazala potreba za
boljom znakovnom regulacijom prometa, te za većom prisutnošću prometnog redara i prometne
policije.
U mjesecu kolovozu, dogodilo se desetak manjih sudara ili kvara vozila tijekom kojih su
djelatnici morali intervenirati regulacijom prometa, pozivom hitnih sluţbi i dr.
Također, dogodio se veći incident kada su dvije mlađe muške osobe pokušale orobiti bankomat
kod ulaza u AC Medulin. Ţeljela bih pohvaliti djelatnicu (Doria Gergeta) koja je primijetila da je
dvojac sumnjiv te pozvala policiju. Dvojac je uskoro uhićen, a djelatnica će prisustvovati
suđenju kao svjedok.
Policija se često oglušila na naše pozive, a mještani znaju da djelatnici PJMOM nisu ovlašteni za
davanje kazni te bi svakodnevno ignorirali njihova upozorenja. Radi kvalitetnijeg obavljanja
posla, preporuča se bolja suradnja s policijskim sluţbenicima, te da isti češće posjećuju punktove
s djelatnicima kako bi dali kaznu za nepropisno parkiranje onim osobama koje kontinuirano rade
prometne prekršaje te samim time ne poštuju djelatnike PJMOM te im oteţavaju posao.
TABELARNI PRIKAZ INTERVENCIJA
Naziv Opis/ napomena Broj intervencija

Nepropisno -Svakodnevno upozoravanje vozača čija su vozila Više puta u toku
parkiranje parkirana na nedozvoljenim površinama svakog dana
Tjelesno
Više puta u toku
upravljanje -Svakodnevno u slučajevima pojačanog prometa
svakog dana
prometom
Davanje -Djelatnici svakodnevno pomaţu turistima na način da im
Više puta u toku
informacija daju upute kako doći do određene lokacije, gdje se nalazi
svakog dana
turistima liječnička ordinacija, ured kontakt policajca, apoteka i sl.
-U nekoliko navrata djelatnicima su otuđene stvari poput
kabanica, malog prijenosnog hladnjaka (26.07.2015),
Krađa Nekoliko puta
vode…
-Nekoliko puta u toku svake smjene djelatnici moraju

intervenirati i fizički upravljati prometom kako bi se
Reguliranje
izbjegle veće guţve koje nastaju prilikom nepropisno Više puta u toku
prometa zbog
zaustavljenih autobusa na rivi. Zbog nedostatka autobusne svakog dana
busa
stanice na rivi, kod fontane, vozači autobusa staju na
sredinu kolničke trake što dovodi do stvaranja guţvi.
Vrijeđanja - Svakodnevno se događaju veoma neugodne situacije koje Više puta u toku
Broj: 1/2016.
djelatnika najčešće izazivaju nervozni vozači. Najčešće je to svakog dana

vrijeđanje djelatnika zbog upozoravanja na nepropisno
parkiranje ili zbog zaustavljanja prometa prilikom rada u
raskriţju.
- problemi nastaju kod pekare „San Sebastian“ gdje se
vozila redovno zaustavljaju na kolniku, a ponekad i voze u
zabranjenom smjeru, te tako stvaraju prometni kaos.
Također, na toj lokaciji, nekoliko metara dalje, kod
agencije „Luna Rossa“ često se zaustavljaju vozila (kako bi
se turisti prijavili u agenciji), a ponekad i busevi koji
čekaju turiste. Potom, problematično je i parkiralište kod
„Konzuma“ koje nije dovoljno dobro naznačeno, pa se
Problematične Više puta u toku
vozila često parkiraju na mjestu rezerviranom za dostavu,
lokacije svakog dana
te na kolniku i tako stvaraju velike „čepove. Na Osipovici
se mnoga dostavna vozila parkiraju na kolniku, nogostupu
ili zelenim površinama te tako ometaju promet vozila i
pješaka. Na Placi je nastao problem zbog nedovoljnog
broja parkirnih mjesta, te zbog toga što nema mjesta za
dostavu. Na ulazu u AC Medulin problem nastaje zbog loše
označenog ulaza na parkiralište pa ga vozači redovito
blokiraju
Provala -29.07.2015. kod ulaza u AC Medulin provaljen
1
bankomata bankomat,policija je pozvana, a djelatnica je bila svjedok
-06.07.2015. kvar kamiona u Premanturi
-11.07.2015. manji sudar kod punkta No1
-16.07.2015. manji sudar kod marketa „Stanić“
Sudari vozila/kvar
-21.07.2015. sudar, lakše ozlijeđen biciklist 6
vozila
23.07.2015. kvar vozila kod spomenika,blokiran promet
28.07.2015. kvar vozila na rivi, djelatnici ga pomogli
odgurati sa strane
Pokušaj
Nekoliko puta tijekom mjeseca djelatnici su pokušali
kontaktiranja s
stupiti u kontakt s prometnom policijom, no međutim bez Nekoliko puta
djelatnicima
uspjeha
policijske postaje
01.07.2015. PU 327 NO ometanje prometa na rivi
03.07.2015. ZG 2019 EN vrijeđa i prijeti djelatniku u
centru
04.07.2015. PU 100 JR vrijeđanje djelatnice na rivi
10.07.2015. KT 536 DS vrijeđanje djelatnika kod
Konzuma
11.07.2015. PU 131 NE vrijeđanje djelatnica na rivi
11.07.2015. PU 407 PZ vrijeđanje djelatnika kod škole
15.07.2015. PU 225 OV nepropisno parkiranje kod
Problematična Konzuma
15
vozila 15.07.2015. PU 856 LZ i PU 572 LM centar, ometanje
normalnog toka prometa
17.09.2015. TI 215506 vrijeđanje djelatnice u centru
17.09.2015. PU 422 LR vrijeđanje djelatnica na rivi
20.07.2015. PU 375 MI vrijeđanje i prijetnje djelatnicima
PJMOM
28.07.2015. LJ 569 DP vrijeđanje i prijetnje djelatniku
30.07.2015. 4A89861 vrijeđanje djelatnika
31.07.2015. BA 975 SG nepropisno parkiranje u
Premanturi, ometanje normalnog toka prometa

22/28
Broj: 1/2016.
Zaustavljanje U nekoliko navrata promet se morao u potpunosti

Nekoliko puta
prometa zaustaviti
IZVJEŠĆE O INTERVENCIJAMA 08/2015

Sluţba PJMOM je u kolovozu 2015.godine zabiljeţila velik broj intervencija zbog nepropisnog
zaustavljanja i parkiranja vozila, te su takve intervencije ĉinile najveći dio posla djelatnika
PJMOM. Osim toga, velik broj intervencija odnosio se na tjelesno upravljanje prometom unutar
raskriţja na Osipovici, na raskriţju prema AC Medulin gdje su se redovito stvarali zastoji,
naroĉito vikendom zbog izmjene gostiju, te onim danima kada je vrijeme bilo lošije, pa su gosti
odlazili na izlete izvan Općine Medulin. Ne smije se zanemariti niti problem pješaka, koji u
velikoj većini sluĉajeva ometaju rad djelatnika PJMOM i to zanemarivanjem znakova i
upozorenja, te se zbog njihovog nesmotrenog ponašanja stvaraju još veće guţve u prometu, a
time dolazi i do stvaranja nervoze kod vozaĉa koji zatim vrijeĊaju djelatnike PJMOM.
Zbog nedostatka autobusne stanice na rivi, kod fontane, vozaĉi autobusa staju na sredinu
kolniĉke trake što dovodi do stvaranja guţvi, te nekoliko puta u toku svake smjene djelatnici
moraju intervenirati i fiziĉki upravljati prometom kako bi se izbjegle veće guţve.
U kolovozu ove godine zabiljeţili smo veći broj problematiĉnih vozila, ĉiji vlasnici redom staju na
ne dozvoljena mjesta, te prilikom upozoravanja na nepropisno parkiranje napadaju djelatnike
Prometne jedinice mladeţi.
Na Placi su se ljudi svakodnevno bunili zbog ograniĉenosti mjesta za parkiranje, odnosno zbog
nepostojanja parkirnih mjesta.
Na ulazu u AC Medulin trebalo bi postaviti znakove za parking te oznaĉiti da je parking na
parkiralištima „Buţe― besplatan prvih 10min što bi uvelike olakšalo posao djelatnicima PJMOM,
s obzirom da ljudi na toj lokaciji i onako najĉešće staju samo kako bi otišli do bankomata.
Kao najbitniju ĉinjenicu istaknula bih kako smo u kolovozu i ove godine imali fiziĉki napad na
djelatnika PJMOM zbog ĉega je pozvana policija. Bitno je istaknuti i da se na lokacijama na
kojima djeluju ĉlanovi PJMOM iskazala potreba za boljom znakovnom regulacijom prometa, te
za većom prisutnošću prometne policije.
U kolovozu ove godine dogodilo se nekoliko manjih sudara, te ni ovaj mjesec policija nije došla
na pozive djelatnika.
TABELARNI PRIKAZ INTERVENCIJA
Naziv Opis/ napomena Broj intervencija

Nepropisno -Svakodnevno uklanjanje vozila parkiranih na Više puta u toku
parkiranje nedozvoljenim površinama svakog dana
Tjelesno
Više puta u toku
upravljanje -Svakodnevno u sluĉajevima pojaĉanog prometa
svakog dana
prometom
Davanje -Djelatnici svakodnevno pomaţu turistima na naĉin da im
Više puta u toku
informacija daju upute kako doći do odreĊene lokacije, gdje se nalazi
svakog dana
turistima lijeĉniĉka ordinacija, ured kontakt policajca, apoteka i sl.
-Nekoliko puta u toku svake smjene djelatnici moraju
intervenirati i fiziĉki upravljati prometom kako bi se izbjegle
Reguliranje
veće guţve koje nastaju prilikom nepropisno zaustavljenih Više puta u toku
prometa zbog
autobusa na rivi. Zbog nedostatka autobusne stanice na svakog dana
busa
rivi, kod fontane, vozaĉi autobusa staju na sredinu kolniĉke
trake što dovodi do stvaranja guţvi.
-02.08.2015. manji sudar kod škole
Sudari vozila/kvar
-03.08.2015. dvoje ljudi palo sa motora kod škole 3
vozila
-05.08.2015. manji sudar kod škole
-07.08.2015. vozilo dostave blokiralo promet na rivi
-09.08.2015. vozilo RO SB 20 ERO parkirano na sredini
kolniĉke trake na rivi
Problematiĉna
-11.08.2015. kod AC Medulin parkirano 14 vozila na cesti 6
vozila
-13.08.2015. vozilo PU 727 MM parkirano na cesti na rivi
-18.08.2015. vozilo PU 235 FS fiziĉki prijeti djelatniku
-22.08.2015. vozilo A UB246GU kod kampa blokiralo
23/28
Broj: 1/2016.
promet
- problemi nastaju kod pekare „San Sebastian― gdje se
vozila redovno zaustavljaju na kolniku, a ponekad i voze u
zabranjenom smjeru, te tako stvaraju prometni kaos.
Potom, problematiĉno je i parkiralište kod „Konzuma― koje
nije dovoljno dobro naznaĉeno, pa se vozila ĉesto
parkiraju na mjestu rezerviranom za dostavu, te na kolniku
Problematiĉne i tako stvaraju velike „ĉepove. Na Osipovici se mnoga Više puta u toku
lokacije dostavna vozila parkiraju na kolniku, nogostupu ili zelenim svakog dana
površinama te tako ometaju promet vozila i pješaka. Na
Placi je nastao problem zbog nedovoljnog broja parkirnih
mjesta, te zbog toga što mjesta nisu bila oznaĉena. Na
ulazu u AC Medulin problem nastaje zbog loše oznaĉenog
ulaza na parkiralište pa ga vozaĉi redovito blokiraju
Ugroţavanja i -15.08.2015.pijani ĉovjek prijeti djelatnicama

vrijeĊanja -20.08.2015. djelatnik kod škole fiziĉki napadnut, 2
djelatnika intervenirala policija
Pozivi policiji 11.08.2015. policija pozvana 2 puta,no nisu došli Nekoliko puta
REZIME 2015
U sezoni 2015 za Prometnu jedinicu mladeţi Općine Medulin radilo je ukupno 27 djelatnika,
ukljuĉujući voditeljicu te 4 voditelja smjene.
Radilo se na ukupno 9 lokacija: 6 stalnih,te na 3 jednokratno zbog odrţavanja mjesnih
manifestacija. Te 3 lokacije bile su u Medulinu na Viţuli, u Banjolama u uvali Portić, te u
Vinkuranu kod kamenoloma.
Najveći broj intervencija ĉinilo je upozoravanje na nepropisno parkiranje, davanje informacija
prolaznicima, te tjelesno upravljanje prometom. Imali smo i nekoliko većih intervencija kada se
moralo u potpunosti blokirati promet, no srećom takve situacije bile su kratkotrajne i rijetke.
Osim svakodnevnih vrijeĊanja djelatnika PJMOM od strane sudionika u prometu, u jednom je
navratu došlo do fiziĉkog napada na djelatnika, što se prijavilo policiji. Djelatnik nije imao
ozbiljnijih fiziĉkih ozljeda. .
Kao i prošle godine imali smo pravilnik o radu u kojem su navedena osnovna pravila ponašanja
za vrijeme obavljanja duţnosti u PJMOM, i u kojem se djelatnici svojim potpisom obvezuju na
savjesno i odgovorno obavljanje posla, što povećava produktivnost rada. Nepoštivanjem
„Pravilnika o obvezama i radu djelatnika PJMOM― djelatnik dobiva kaznene bodove, odnosno
disciplinski status koji vodi do otkaza, odnosno djelatnici bez disciplinskog statusa imati će
prednost nad kandidatima s disciplinskim statusom, pri razmatranju molbi za iduću sezonu.
10.2. SPASILAĈKA SLUŢBA OPĆINE MEDULIN

Sukladno naredbi Luĉke Kapetanije Pula, Klasa: UP/I-342-22/15-03/03, Urbroj: 530-04-4-1-1-
15-26, izdane 14. svibnja 2015. godine, Sluţba spašavanja na vodi Općine Medulin (u daljnjem
tekstu Sluţba) djelovala je na 10 punktova rasporeĊenih na 9 plaţa na podruĉju Općine
Medulin, u periodu od 01.lipnja do 15. rujna 2015., i to:
1. plaţa Kaţela (Medulin),
2. plaţa Kašteja (Medulin),
3. plaţa Financa (Medulin),
4. plaţa Holiday (Medulin) i plaţa Park Plaza Medulin - Školjić (Medulin)
5. plaţa Pomer (AC Pomer),
6. plaţa Munte (Premantura),
7. plaţa Centinera (Banjole),
8. plaţa Indije (Banjole),
9. plaţa Pješĉana Uvala (lokalna plaţa)
U Sluţbi je, tijekom sezone, bilo zaposleno 29 djelatnika, i to: 1 voditelj Sluţbe, 2 zamjenika
voditelja, odnosno voditelja postaja, i 26 licenciranih spasioca. Period rada pojedinih spasioca
bio je razliĉit, od tri dana, do ĉitavog smjenskog perioda rada. Većinu radne sezone bilo je
zaposleno 23 spasioca, dok smo na poĉetku i na kraju radne sezone bili u deficitu zaposlenih,
24/28
Broj: 1/2016.
kao posljedica strukture zaposlenih. Naime, 80 % zaposlenih spasioca su studenti, te obzirom

da su u lipnju i prvoj polovici srpnja, te u rujnu, ispitna razdoblja, spasioci nisu u mogućnosti
raditi. Iz tog razloga ove sezone, kao i svake prije, u tom razdoblju nismo bili u mogućnosti
organizirati rad prema Pravilima i standardima rada spasilaĉkih postaja, te poštovati Naredbu
Luĉke Kapetanije Pula. Dokument Pravila i standardi rada spasilaĉkih postaja predstavlja
organizacijski okvir za rad spasilaĉke sluţbe, a donosi ga Sluţba spašavanja ţivota na vodi
Hrvatskog Crvenog kriţa, koja ima javnu ovlast na temelju Zakona o Hrvatskom Crvenom kriţu i
Statuta Hrvatskog Crvenog kriţa (NN 71/10). Radno vrijeme Sluţbe na plaţama bilo je
svakodnevno od 10:00 do 18:00 sati.
Iz dnevnih obrazaca, koje spasioci svakodnevno ispunjavaju za svaku plaţu, izdvojena je
statistika o posjećenosti pojedinih plaţa te broju izvršenih intervencija. U grafikonu 1 prikazan je
ukupan broj posjetitelja svake plaţe u sredini radnog vremena, kada su one najposjećenije:
Grafikon 1:Posjećenost plaţa
25000
Kaţela
20000 Kašteja
Financa
Broj posjetitelja
15000 Holiday
Medulin
10000 Pomer
Munte
5000
Centinera
Indije
0
Pj. Uvala
Plaţe
Naposjećenija plaţa bila je Pješčana Uvala, dok je plaţa s najmanje posjetitelja bila plaţa Indije.
Spasioci Sluţbe izvršili su ukupno 275 intervencija među kojima je bilo vrlo kompleksnih i
ozbiljnih poput evakuacije plaţe uslijed pronalaska eksplozivne naprave, reanimacije, izvlačenja
iz vode i sl. U grafikonu 2 prikazan je broj intervencija po grupama i po plaţama:
Grafikon 2: Broj intervencija po grupama
70 Ugroza zaštićenih morskih organizama/Oneĉišćenje mora

60
Broj intervencija
Riziĉno ponašanje posjetitelja plaţe/Uklanjanje opasnih

50 predmeta/Asistencija invalidu
40 Ozljede od morskih organizama/Insekata/Ţivotinja
30 Manje rane i krvarenja/Uganuća
20 Evakuacija plaţe
10
Nestanak osobe
0
Veće rane i krvarenja/Ozliede glave/Gubitak svijesti/Prijelomi
je
la
a
er
ay
a
Ce te
a
la
jić
er
nc
ej
va
di
m
un
ţe
lid
ol
Izvlaĉenje iz vode
in
št
In
na
Po
. U
Šk
Ka
nt
Ka
Ho
Fi
Pj
Reanimacija
Plaţe
Iz grafikona 3 vidljivo je da je najveći broj intervencija ove sezone bio iz grupe manjih rana,
krvarenja i uganuća (109 intervencija). Iz grupe najozbiljnijih intervencija izdvojila bih jednu
reanimaciju, evakuaciju dviju plaţa uslijed pronalaska eksplozivne naprave, te 8 intervencija u
vodi, odnosno izvlaĉenja osoba na kopno.

25/28
Broj: 1/2016.
Reanimacija
Grafikon 3: Udio intervencija po grupama
Izvlaĉenje iz vode
Veće rane i krvarenja/Ozliede

glave/Gubitak svijesti/Prijelomi
Nestanak osobe
Evakuacija plaţe
Manje rane i krvarenja/Uganuća
Ozljede od morskih
organizama/Insekata/Ţivotinja
Riziĉno ponašanje posjetitelja
plaţe
Ugroza zaštićenih morskih
ANALIZA PO PLAŢAMA organizama/Oneĉišćenje mora
Kašteja
Plaţa Kašteja nalazi se u kampu Medulin, s istoĉne strane mostića prema poluotoku Kašteja.
Najveći rizik na plaţi predstavlja betonski spust za plovila zbog ĉega ĉesto dolazi do ugroze
kupaĉa i to na dva naĉina: prvi rizik predstavljaju nesavjesni vozaĉi plovila sa upaljenim
motorima, a drugi, obraštaj algi na spustu zbog ĉega je vrlo sklizak. Na plaţi se nalazi
spasilaĉka promatraĉnica tvrtke Boje medija u derutnom stanju, koja predstavlja dodatni rizik za
sigurnost posjetitelja plaţe i samih spasilaca.
Financa
Plaţa Financa nalazi se u kampu Medulin, u blizini restorana Financa, odnosno juţno od mola
koji se nalazi ispred restorana. Slabo je posjećena i neureĊena plaţa. Tijekom 107 radnih dana
ove sezone spasioci Sluţbe na ovoj su plaţi izvršili samo 14 lakših i jednostavnih intervencija.
Obzirom na vrlo mali broj posjetitelja, te shodno tome, mali broj intervencija, upitna je
opravdanost organizacije Sluţbe i troška koji ona predstavlja.
Plaţa Park Plaza Medulin (Školjić)

Zbog velikog broja posjetitelja na tom podruĉju, spasilaĉki punkt plaţe Park Plaza Medulin
organizirali smo na malom otoĉiću u uvali Bijeca, tzv. Školjiću. Izoliranost plaţe ĉini ju
specifiĉnom, te s posebnim zahtjevima, poput svakodnevnog prenošenja spasilaĉke opreme i
sanitetskog materijala. Iz tog je razloga nuţno potrebna adekvatna spasilaĉka promatraĉnica
sa prostorom za sigurno spremanje opreme. Spasilaĉka stolica sa koje se vršio nadzor ove
sezone ne pruţa dostatnu zaštitu od sunca, pa su spasioci Sluţbe zaklon traţili ispod
posuĊenog sponzorskog suncobrana. Na ovoj smo plaţi imali smrtni sluĉaj starijeg slovenskog
drţavljanina uslijed srĉanog udara. Napomenula bih da je ovo bila vrlo delikatna i komplicirana
intervencija zbog traţenja obitelji preminulog i obznanjivanja tragiĉne vijesti, te poteškoća koje
su nastale u dolasku drugih sluţbi na otoĉić. Zbog toga su spasioci i voditelji Sluţbe, na nalog
mrtvozornika, tijelo preminulog bili primorani prebaciti na kopno.
Plaţa Holiday
Plaţa Holiday ureĊena je šljunĉana plaţa, a nalazi se u blizini hotela Holiday, u medulinskoj
uvali Bijeca. Na ovoj, vrlo posjećenoj plaţi nema spasilaĉke promatraĉnice, te su spasioci
tijekom cijele sezone nadzor vršili sa plastiĉnog stolca, skrivajući se ispod posuĊenog
suncobrana. Ovakvi uvjeti ne utjeĉu dobro na ugled jedne interventne Sluţbe, te je nuţna
nabava spasilaĉke promatraĉnice. Na ovoj smo plaţi takoĊer imali vrlo ozbiljnu intervenciju
evakuacije šireg podruĉja uslijed pronalaska eksplozivne naprave u moru. Srećom eksplozivna
naprava je bez većih posljedica uklonjena od strane pirotehniĉara PU Istarske.
Kaţela
Plaţa se nalazi unutar kampa Kaţela, pokraj betonskog spusta za plovila. Rizik na plaţi
predstavlja upravo taj betonski spust za plovila koji uzrokuje opasnu koliziju kupaĉa i plovila.
Iako se već dvije sezone ne koristi, na ovoj se plaţi nalazi i spasilačka promatračnica tvrtke Boje

26/28
Broj: 1/2016.
medija u vrlo lošem stanju, koja predstavlja opasnost za posjetitelje plaţe i spasioce. Spasioci
ove plaţe sudjelovali su u akciji spašavanja na moru, kada je starijeg vozaĉa plovila orkanski
vjetar udaljio od obale. Budući Sluţba ne posjeduje plovilo, tom su prilikom za tegljenje spasioci
koristili plovilo Surf centra „Tsunami― iz Kaţele.
Pomer
Plaţa se nalazi u kampu Pomer, na sjevernom dijelu uvale Šĉuza. Najĉešći problemi na ovoj,
inaĉe mirnoj, plaţi predstavljali su nesavjesni vozaĉi plovila koji su s upaljenim motorima
pristajali na bespravno sagraĊeni mol na rubu podruĉja nadzora Sluţbe. Na plaţi postoji
spasilaĉka stolica, no ona se zbog nefunkcionalnosti ne koristi.
Munte
Plaţa se nalazi u Premanturi, zapadno od kampa Stupice. Plaţa Munte izolirana je, slabo
posjećena i neureĊena stjenovita plaţa. Tijekom cijele sezone izvršeno je samo 13 intervencija,
te je takoĊer upitna opravdanost organizacije Sluţbe na plaţi takve vrste. Najveći rizik na tom
podruĉju predstavljaju riziĉna ponašanja kupaĉa, odnosno plivanja preko plovnog puta, na
drugu obalu (Premantura – kamp Medulin).Obzirom da je podruĉje nadzora i djelovanja Sluţbe
jasno odreĊeno plutajućom ogradom, spasioci Sluţbe nisu duţni niti imaju ovlast intervenirati na
plovnom putu. Štoviše, obzirom da Sluţba ne posjeduje motorno plovilo, spasioci, kao i svi
drugi kupaĉi, ne smiju se nalaziti na plovnom putu.
Centinera
Plaţa Centinera nalazi se u Banjolama, na sjevernom dijelu uvale Centinera. Ovo je vrlo
frekventna plaţa, ograĊena duţ granice pomorskog dobra od strane vlasnika privatnog
zemljišta, što koncentrira posjetitelje na svega par metara šljunĉane plaţe. Na plaţi su izdana
koncesijska odobrenja sa raznim sadrţajima (iznajmljivanje pedalina, sandolina, brodica, te
sredstva za vuĉu s opremom) koji doprinose guţvi. Na plaţi ne postoji adekvatna spasilaĉka
osmatraĉnica, te spasioci sjede na plastiĉnim stolicama meĊu mnogobrojnim posjetiteljima. Na
ovoj se plaţi, u blizini podruĉja nadzora Sluţbe, desila nesreća u kojoj je propeler glisera
koncesionara ozbiljno ozlijedio sedmogodišnjeg djeĉaka.
Indije
Plaţa Indije nalazi se u kampu Indije, na istoĉnoj strani plovnog puta izmeĊu kampa Indije i
Fratarskog otoka, u naselju Banjole. Ovo je najslabije posjećena plaţa pod ingerencijom
Sluţbe. Prosjeĉan broj posjetitelja ove sezone bio je 10 posjetitelja na dan. Shodno tome,
izvršeno je samo 12 intervencija. Ovo je takoĊer jedna od plaţa s upitnom opravdanošću za
organizaciju Sluţbe. Na plaţi ne postoji spasilaĉka promatraĉnica, niti radi konfiguracije obale,
ne postoji adekvatno mjesto za postavljanje iste.
Pješĉana Uvala
Plaţa Pješĉana Uvala nalazi se sjeveroistoĉno od lukobrana u naselju Pješĉana Uvala. Ovo je
najposjećenija plaţa pod ingerencijom Sluţbe. Usprkos velikom broju posjetitelja, na plaţi nije
izvršen veliki broj intervencija. Nekoliko puta je došlo do istjecanja fekalnih voda iz šahta uslijed
nagle i obilnije kiše. To je dokazalo da problem sa kanalizacijom, koji se oĉitovao i prijašnjih
godina, i dalje postoji, no obzirom da je sezona bila sušna, posljedice su bile manje. Na plaţi
postoji promatraĉnica Boje medija u zapuštenom stanju, koju spasioci ne koriste.
11. SURADNJA NA PODRUĈJU CIVILNE ZAŠTITE

Razmjenom iskustava, podataka, znanja i vještina sa odgovarajućim institucijama zaštite i
spašavanja iste razine ima za cilj postići podizanje razine sigurnosti stanovništva, imovine, te
eko-sustava na širem području. Tako se već niz godina uspješno surađuje sa Civilnom zaštitom
Republike Slovenije (Kopar,Postojna i Nova Gorica) I sa Civilnom zaštitom Regije Friuli
Venezia Giulia preko zajedničkih projekata,seminara i pokaznih vjeţbi.
Posebnu paţnju potrebno je usmjeriti na poticanje suradnje i zajedniĉkog djelovanja ţurnih
sluţbi na podruĉju ţupanije. Navedena suradnja treba rezultirati rješavanjem problema u radu
kako pojedinih ţurnih sluţbi tako i kod zajedniĉkog djelovanju kod velikih nesreća ili katastrofa.
12. ZAKLJUĈAK ANALIZE STANJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUĈJU OPĆINE

MEDULIN

Broj: 1/2016.
Temeljem ove skraćene analize stanja sustava zaštite i spašavanja na podruĉju općine
moţemo zakljuĉiti:
1.Da u općini postoji Procjena ugroţenosti stanovništva,materijalnih i kulturnih,te su izraĊeni i

aţurirani Planovi zaštite i spašavanja
2.Na podruĉju općine postoji veći broj sudionika zaštite i spašavanja koji su izradili zasebna
izvješća koja predstavljaju dio jedinstvenog dokumenta,kada raspravljamo o stanju zaštite i
spašavanja na podruĉju općine
3.Općina raspolaţe sa dovoljnim operativnim snagama zaštite i spašavanja od stalno aktivnih

( JVP,Domovi zdravlja,ekipe HEP-a,vodovodi,komunalne firme,Hrvatske šume,Vodoprivreda )
do priĉuvnih ( DVD,CZ,udruge graĊana ) te općinski stoţer zaštite i spašavanja
4. Trenutno stanje zaštite i spašavanja u općini je na pozitivnom nivou jer osigurava uspješno
funkcioniranje sustava zaštite i spašavanja kako u redovitim aktivnostima tako i u izvanrednim
situacijama gdje bi došlo do izraţaja svestrano obavljene pripreme,te poduzete preventivne i
operativne mjere
5. Smjernicama za razvoj zaštite i spašavanja za općinu za razdoblje 2016.-

2019.godina,definirana su meĊusobna prava i obveze svih subjekata zaštite i spašavanja kroz
plansko pripremanje,osposobljavanje,opremanje i uvjeţbavanje njihovih organiziranih
operativnih snaga kao i naĉin meĊusobne koordinacije u izvršavanju zadaća zaštite i
spašavanja sa ciljem što kvalitetnijeg razvoja sustava zaštite i spašavanja.
Iz svega navedenog evidentno je da je tijekom 2015.godine uĉinjeno niz kvalitativnih

pomaka u razvoju i unaprjeĊenju sustava zaštite i spašavanja na podruĉju grada,te je stvoren
dobar temelj za organizirano djelovanje u sluĉaju većih nesreća.Isto tako treba naglasiti odliĉnu
suradnju svih subjekata zaštite i spašavanja kako u izradi planskih dokumenata i aktivnu
suradnju prilikom stvarnih situacija.
KLASA: 021-05/16-01/0001
URBROJ:2168/02-02/4-16-38
Medulin, 04.03.2016.
Predsjednik
Marko Zlatić

Broj: 1/2016.
Na temelju članka 18. st.4. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine br. 82/15) i članka
13 Statuta Općine Medulin (Sluţbene novine općine br. 2/13 ), Općinsko vijeće Općine Medulin,
na 24. sjednici odrţanoj dana 04.oţujka 2016.godine donosi slijedeće:
SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU I RAZVOJ
SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA
PODRUĈJU OPĆINE MEDULIN
ZA 2016 – 2019. GODINU

1/8
Broj: 1/2016.
Sadrţaj
Uvod…………………………………………………………………………………… 3
1.Procjena rizika od velikih nesreća i plan djelovanja civilne zaštite… 4
2. Procjena ugroţenosti od poţara i plan zaštite od poţara…………… 4
3. Operativne snage sustava civilne zaštite……………………………… 4
4. Sustav uzbunjivanja graĊana i sklanjanje ………………………………… 6
5. Edukacija stanovništva na podruĉju sustava civilne zaštite ………… 7
6. Financiranje sustava civilne zaštite…………………….………………… 7
7. Suradnja na polju sustava civilne zaštite………………………………… 8
8. Izvršenje zadaća u skladu sa programom aktivnosti u provedbi

posebnih mjera zaštite od poţara od interesa za Općinu
u 2016.godinu………………………………………………………………………. 8
9.Zakljuĉak ……………………………………………………………………………. 9

Broj: 1/2016.
UVOD
SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU I RAZVOJ SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA

PODRUĈJU OPĆINE ZA 2016. – 2019. GODINU
I.
Sukladno razmjeru opasnosti, prijetnji i posljedica nesreća, većih nesreća i
katastrofa s ciljem zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih dobara te okoliša kao i
ravnomjernog razvoja svih nositelja sustava civilne zaštite (stoţeri, civilna zaštita,
vatrogastvo, udruge građana od značaja za zaštitu i spašavanje, sluţbe i pravne
osobe koje se u sustavu civilne zaštite, zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne
djelatnosti), a koristeći polazišta i zaključke iz Izvještaja o sustavu civilne zaštite na
području Općine za 2015. godinu donose se Smjernice za organizaciju i razvoj sustava
civilne zaštite na području Općine za razdoblje od 2016.-2019. godine (dalje u tekstu:
Smjernice).
Cilj Smjernica za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području općine za
razdoblje od 2016.-2019. godine je osigurati postupnu i kontinuiranu izgradnju sustava
civilne zaštite koji će s jedne strane osigurati najvišu razinu spremnosti za provedbu
zadaća sustava civilne zaštite stanovništva i materijalnih dobara na području općine u
sloţenim uvjetima prirodnih ili drugih većih nesreća odnosno katastrofa.
Ostvarivanje ciljeva aktivnosti koje su predviđene Smjernicama podrazumijeva
potrebu izgradnje učinkovitog sustava civilne zaštite temeljenog na realnoj Procjeni
rizika od katastrofa, ali uz maksimalno uvaţavanje dostignutog stupnja opremljenosti i
uvjeţbanosti trenutnih operativnih snaga čime će se izbjeći dupliranje kapaciteta i
osigurati racionalan pristup u trošenju proračunskog novca.
Daljnji razvoj sustava CZ u općini treba temeljiti na Procjeni rizika od velikih nesreća
za općinu , ali uz uvaţavanje cjelovite analize stanja sustava CZ u prethodnom
razdoblju i zakonskih propisa i procedura koje definiraju ovo područje.
Sukladno tome razvoj sustava CZ grada za razdoblje od 2016.-2019. godine treba
usmjeriti prema sljedećim aktivnostima:
OKVIR I POLAZIŠNE OSNOVE

1. Osnova za izradu Smjernica je Zakon o sustavu civilne zaštite.
2. Smjernice određuju smjer razvoja sustava civilne zaštite u općini u okviru
jedinstvenog sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj.
3. Razvoj sustava civilne zaštite je kontinuirani i kreativni proces kojim će se
sukcesivno razvijati i usavršavati sustav radi dosezanja najviših standarda potrebnih
za provedbu zadaća sustava civilne zaštite.
4. Sustav civilne zaštite je oblik pripremanja i sudjelovanja sudionika sustava civilne
zaštite u reagiranju na nesreće, velike nesreće i katastrofe te ustrojavanja,
pripremanja i sudjelovanja operativnih snaga sustava civilne zaštite u prevenciji,
reagiranju na nesreće, velike nesreće i katastrofe i otklanjanju njihovih mogućih
uzroka i posljedica.
5. Smjernicama za razvoj sustava civilne zaštite za općinu, utvrđuju se međusobna
prava i obveze svih subjekata i sudionika sustava civilne zaštite kroz plansko
pripremanje, osposobljavanje, opremanje i uvjeţbavanje njihovih organiziranih
operativnih snaga kao i način međusobne koordinacije u izvršavanju zadaća sustava
civilne zaštite radi što kvalitetnijeg razvoja sustava civilne zaštite.
6. Polazište za razvoj sustava civilne zaštite je Procjena rizika od velikih nesreća za
općinu te Plan djelovanja civilne zaštite , kao i standardni operativni postupci koji iz
toga proizlaze.
1. PROCJENA RIZIKA OD UGROŢENOSTI I PLAN DJELOVANJA CIVILNE ZAŠTITE

Cilj: Izraditi Procjenu rizika kojom su utvrđena stvarna razina i vrsta ugroţenosti i
mogućih opasnosti, kao i njihovih posljedica na stanovništvo, materijalna i kulturna
3/8
Broj: 1/2016.
dobra na području Općine. Procjena je osnova za utvrđivanje potrebnih snaga,

sredstava i opreme (svih resursa), kojima će se na najučinkovitiji način spriječiti
nastajanje ili umanjiti posljedice moguće nesreće ili katastrofe.
Izraditi Plan djelovanja civilne zaštite kojim će se utvrditi optimalna organizacija,
aktiviranje i djelovanje sustava civilne zaštite, preventivnih mjera i postupaka, zadaća
sudionika, a posebno operativnih snaga u provedbi mjera sustava CZ uključivo sa
mjerama CZ. Ovim će se planom osigurati učinkovito, ali i racionalno korištenje svih
raspoloţivih resursa.
U skladu sa zakonskim odredbama neophodno je:
a) Izraditi Procjenu rizika od katastrofa Općine.
Nositelji: - Ovlaštenik
- načelnik
- općinsko vijeće
Rok: 2016.-2017.. godine.
b) Izraditi Plan djelovanja civilne zaštite općine
- načelnik
-općinsko vijeće.
Rok: 2016-2017.
2. . PROCJENA UGROŢENOSTI OD POŢARA I PLAN ZAŠTITE OD POŢARA

Cilj: U skladu s odredbama Zakona o zaštiti od poţara da jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave skrbe o stanju sustavu civilne zaštite na svom području
sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona, planovima zaštite od
poţara, općim aktima i drugim odlukama, potrebno je izraditi novu Procjenu ugroţenosti
od poţara i Plan zaštite od poţara. Za donošenje Plana zaštite od poţara potrebno je
prethodno mišljenje nadleţne policijske uprave, te prethodno mišljenje Vatrogasne
zajednice Istarske ţupanije na dio Procjene koji se odnosi na organizaciju vatrogasne
djelatnosti kroz minimalna mjerila dana posebnim propisom kojim se uređuje područje
vatrogastva.
- načelnik, općinsko vijeće.
- Rok: 2016. g.
3. OPERATIVNE SNAGE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE

Cilj: Osigurati adekvatnu veličinu operativnih snaga koje će na osnovu svoje
jačine, osposobljenosti i uvjeţbanosti, osobne i skupne opremljenosti, pravilnog i
nedvosmislenog sustava upravljanja, zapovijedanja i nadzora moći učinkovito
suprotstaviti ugrozi, preventivno djelovati na nastajanje nesreće odnosno svesti
posljedice nesreće, ako je ona neizbjeţna, na najmanju moguću mjeru i što prije
osigurati uvjete za nastavak normalnog ţivota i rada.
a) Stoţer civilne zaštite
Stoţer civilne zaštite općine je stručna potpora načelniku kod rukovođenja i
zapovijedanja operativnim snagama u slučaju veće nesreće ili katastrofe.
Stoţer je stručno, operativno i koordinativno tijelo koje treba pripremiti kvalitetne i
utemeljene prijedloge koji će načelniku omogućiti donošenje prave i pravovremene
odluke za djelovanje u sloţenim i vrlo zahtjevnim uvjetima velike nesreće ili katastrofe.
Da bi Stoţer uspješno obavljao svoje zadaće u sustavu civilne zaštite potrebno je
u 2016 - 2019. godini izvršiti:
- Obuku članova Stoţera civilne zaštite
- Opremanje Stoţera civilne zaštite osobnom i skupnom opremom
Broj: 1/2016.
b) Vatrogasno zapovjedništvo i postrojba

Javna vatrogasna postrojba Pula u razdoblju 2016. – 2019. godini treba biti
najznačajniji operativni kapacitet sustava civilne zaštite - u spremnosti 24 sata dnevno.
Kao okosnica ukupnog sustava CZ na području općine, JVP Pula treba svoje zadaće
provoditi sukladno Programu rada Zapovjednika JVP, a naročito poslove na pripremi i
provedbi Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poţara od interesa
za Grad.
U cilju provedbe zadaća iz navedenih Programa potrebno je izraditi Operativni
plan motrenja, čuvanja i ophodnje Područne vatrogasne zajednice PULA (PVZ Pula) za
2016. – 2019. godinu i dostaviti ga svim sudionicima njegove provedbe.
Analiza stanja, a naročito izvješće zapovjednika JVP Pula govore o redovitoj
provedbi preventivnih i operativnih zadaća, te posebno o redovitoj obuci operativnih
djelatnika u JVP. Iznimno dobru suradnju JVP sa ostalim sudionicima sustava civilne
zaštite na području općine treba nastaviti i u 2016. godini. Treba pokušati naći i
mogućnost za uključivanje JVP Pula u provedbu nacionalnog Programa edukacije iz
područja sustava CZ.
Tijekom 2016. godine potrebno je izvršiti analizu izdvajanja financijskih sredstava
temeljem zakona o vatrogastvu u PVZ (općine, Hrvatske Šume, osiguravajuća društva),
te poduzeti radnje u cilju poboljšanja financiranja. Cilj je ove analize osigurati dostatna
sredstva za normalan rad PVZ Pula u cjelini.
Nositelj: PVZ Pula
Rok: do početka poţarne sezone.
c) Sluţbe i postrojbe pravnih osoba i središnjih tijela drţavne uprave za
poslove civilne zaštite koje se sustavu CZ zaštitom i spašavanjem bave u
svojoj redovitoj djelatnosti
Na osnovu Procjene rizika od velikih nesreća općine, a u skladu sa člankom 17.
stavak 1. i stavak 3. Zakona o sustavu CZ, potrebno je precizno odrediti operativne
snage sustava civilne zaštite, te posebno pravne osobe od interesa za sustav CZ
općine (ljudstvo, oprema i materijalna sredstva). Ove sluţbe zajedno sa JVP trebaju biti
okosnica sustava civilne zaštite na području općine (IDZ - ispostava Pula, HEP- pogon
Pula,Vodovod Pula i drugo). U skladu sa objektivnim proračunskim mogućnostima treba
poduprijeti njihovo djelovanje (posebno HMP), ali ih istovremeno sporazumom obvezati
na izvršavanje određenih zadaća iz područja sustava CZ.
Sa svim sluţbama središnjih tijela drţavne uprave koje se zaštitom i spašavanjem bave
u svojoj redovitoj djelatnosti (Policijska postaja Pula, Hrvatske vode, inspekcijske sluţbe
i dr.) potrebno je ostvariti djelatnu suradnju naročito u području razmjene podataka,
informacija i iskustava.
Nositelj: načelnik (na prijedlog Stoţera).
Rok: do kraja 2016. godine.
d) Postrojba civilne zaštite
Načelnik ima vrlo odgovornu zadaću zapovijedanja snagama CZ općine i
suradnju sa ostalim operativnim snagama. Zapovijedanje je uz upravljanje ključ u
izvršenju zadaće, a treba imati na umu da je postrojba CZ zapravo pričuvna snaga čije
pripadnike treba najprije pozvati u postrojbu, mobilizirati, opremiti i tek nakon toga
pravilno angaţirati na zadaćama za koje su osposobljeni.
Provoditelj mobilizacije CZ, temeljem Zakona o sustavu CZ je načelnik sa
zapovjednikom tima postrojbi CZ. Oni su neposredni izvršitelj funkcije zapovijedanja,
od prijema pripadnika CZ na mobilizacijskom zborištu do njihovog angaţiranja i kasnije
demobilizacije. Upravo je izvršenje mobilizacije i zapovijedanje snagama CZ područje u
kojem je zapovjedni sastav CZ općine najmanje educiran, pa je u narednom razdoblju
prioritetna zadaća edukacija zapovjednika postrojbe CZ u izvršavanju prijema i
ustrojavanju postrojbi na mobilizacijskom zborištu i zapovijedanju postrojbe u izvršenju
5/8
Broj: 1/2016.
namjenskih zadaća.
U 2016.godini potrebno je planirati smotriranje obveznika civilne zaštite Kontinuirana
zadaća u sustavu CZ je opremanje operativnih snaga - Stoţera CZ, postrojbe civilne
zaštite, te drugih pravnih osoba i specijaliziranih udruga građana za postupanje u
aktivnostima sustava CZ, osobnom opremom (rukavice, kombinezon, kaciga i slično), u
skladu sa donesenom Procjenom rizika.
Nositelj: načelnik, Stoţer CZ i Zapovjednik postrojbi civilne zaštite
e) Udruge graĊana od znaĉaja za sustav civilne zaštite općine
Temeljem Procjene rizika od katastrofa, ali i Plana djelovanja CZ, potrebno je u
tijeku 2016. godine odrediti udruge građana koje su od posebnog značaja za sustav CZ
te precizirati njihove zadaće u slučaju veće nesreće ili katastrofe. Isto tako vaţno je
odrediti način njihovog angaţiranja u takvim slučajevima. U sadašnjim uvjetima jasno je
reguliran rad HGSS i DVD temeljem Zakona o HGSS i Zakona o vatrogastvu, te
djelomično Crvenog kriţa, dok je područje angaţiranja ostalih udruga uglavnom
nedefinirano. Koncepcija prema kojoj su pripadnici udruga građana općine ujedno i
pripadnici postrojbi CZ je dobra,jer definira zakonski okvir njihovog djelovanja. Udruge
od posebnog interesa za sustav CZ općine potrebno je tijekom 2016. i 2017. g. godine
sporazumno obvezati na provedbu zadaća iz područja CZ.
Nositelji: načelnik sa općinskim sluţbama, Stoţer civilne zaštite
Rok: tijekom 2016. i 2017. godine.
4. SUSTAV UZBUNJIVANJA GRAĐANA I SPAŠAVANJA

Cilj: uspostava sustava javnog uzbunjivanja i obavještavanja građana koji će
omogućiti pravovremeno sklanjanje, evakuaciju ili neki drugi oblik zaštite u slučaju veće
nesreće ili katastrofe.
Nositelj ukupnog sustava uzbunjivanja građana na području Istarske ţupanije je ŢC
112 sa sjedištem u Pazinu, koji osigurava stabilnost sustava uzbunjivanja, ali i obavijesti
građanima. Iz analize stanja je vidljivo kako rekonstruirani postojeći sustav za sada
zadovoljava potrebe, ali će razvojem naselja i poslovnih zona biti potrebno njegovo
širenje. U narednom razdoblju sustav bi se slijedom razmještaja subjekata koji u
proizvodnom procesu koriste opasne tvari, ili se u njihovim prostorima okuplja veći broj
ljudi trebao širiti na područje gospodarskih zona.
Urbanističkim i detaljnim prostornim planovima, a u skladu sa odredbama Prostornog
plana općine potrebno je urediti zahvate u prostoru koji definiraju uspostavu sustava
javnog uzbunjivanja, uzbunjivanja i obavještavanja građana u objektima u kojima se
okuplja veći broj ljudi i u kojima se zbog buke ili slabe akustične izolacije ne moţe čuti
sustav javnog uzbunjivanja (uspostava internih razglasa, displeja i sl.). Potrebno je
također osigurati isticanje znakova za javno uzbunjivanje na svim mjestima u kojima
boravi veći broj ljudi (dvorane, škole, dom zdravlja, supermarketi i druga mjesta).
Izmjenama i dopunama GUP-a općine i UPU-ima treba osigurati zahvate u prostoru
neophodne za zaštitu i sklanjanje stanovništva.
Nositelj:
- ŢC 112
- Investitori, Vlasnici objekata,
- načelnik i općinsko vijeće.
Rok: trajna zadaća.
5. EDUKACIJA STANOVNIŠTVA NA PODRUĈJU SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE

Cilj: podizanje ukupne razine svijesti građana kao sudionika ili korisnika sustava
civilne zaštite o mogućnosti ugroza i borbe protiv njihovog djelovanja.
Katastrofe, posebno neke od njih, kao što su primjerice potres ili veće nesreće sa
opasnim tvarima teško su predvidljive. Iako je dio njih ipak moguće predvidjeti (poplava
6/8
Broj: 1/2016.
ili suša), sve u pravilu izazivaju teške posljedice po stanovništvo i materijalna dobra.
Posljedice nesreće, u pravilu, budu daleko veće kod needuciranog i
neosposobljenog stanovništva, upravo zbog nesnalaţenja i neznanja. Stoga je u i
narednoj godini edukaciji potrebno posvetiti duţnu paţnju, a posebno kroz:
- edukaciju stalno spremnih snaga (JVP i DVD, HMP, H GSS, operateri koji koriste
opasne tvari),
- edukaciju Stoţera CZ, postrojbe CZ,
- edukaciju članova udruga građana koje su od značaja za sustav CZ,
- edukaciju građana, posebno najmlađih, putem subjekata koji se u sustavu CZ bave
ZiS (JVP, HMP, ZZJZ, , Udruge građana), uključivo sa nastavkom provedbe
Nacionalnog programa edukacije,
- informiranja građana putem sredstava javnog informiranja.
Dan CZ, Mjesec zaštite od poţara, Međunarodni dan CK, Dan broja 112, Dan planeta
zemlje, Dan voda i drugi datumi moraju biti u funkciji edukacije stanovništva, a što znači
da ove datume treba iskoristiti za prezentaciju rada i dostignuća sudionika zaštite i
spašavanja (preferirati zajedničke aktivnosti).
Nositelji: - Stoţer CZ
- Voditelji i zapovjednici operativnih snaga i udruga građana
- Škole i vrtići
- općinska uprava.
Rok: Trajna zadaća.
6. FINANCIRANJE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE

Cilj: osigurati racionalno, ali učinkovito djelovanje sustava civilne zaštite.
Prema članku 72. Zakona o sustavu civilne zaštite(NN 82/15) potrebno je utvrditi izvore
i način financiranja sustava CZ na području općine. Stoga je, u Proračunu općine, u
skladu sa ostalim propisima, potrebno ugraditi slijedeće stavke:
a) sredstva za vatrogastvo (predvidjeti sredstva sukladno Zakonu o vatrogastvu )
b) Sredstva za provođenje sustava CZ
c) sredstva za redovne sluţbe i djelatnosti – sudionicima u sustavu CZ (HMP,
komunalni servis i sanitarne usluge, vodoprivreda i sl.)
d) sredstva za provođenje sustava civilne zaštite (edukacija, opremanje,
intelektualne usluge, promidţba, vjeţbe, djelovanje snaga i slično).
Opremanje operativnih snaga sustav civilne zaštite treba nastaviti sukladno planovima
opremanja redovitih sluţbi, dok kod opremanja pričuvnih snaga treba uvaţavati trenutno
gospodarsko stanje ali i izbjeći dupliranje snaga, sredstava i troškova. Financijski izdaci
u 2016. godini moraju biti izraz objektivnih potreba i stvarnih financijskih mogućnosti
općine.
Pored navedenih sredstava u proračunu općine su planirana i sredstva za pravne
osobe koje se sustavom civilne zaštite bave u okviru svoje redovne djelatnosti – za
aktivnosti kao što su sanacija divljih odlagališta, odrţavanje deponija, priprema za
izgradnju deponija, odrţavanje nerazvrstanih cesta, odrţavanje čistoće javnih površina,
program suzbijanja zaraznih bolesti i slično.
Nositelji: načelnik, općinsko vijeće
Rok: Do 01.01.2017. i 01.01.2018. g. – donošenje Proračuna
7. SURADNJA NA POLJU SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE

Cilj: razmjenom iskustava, podataka, znanja i vještina sa odgovarajućim
institucijama u sustavu civilne zaštite iste razine postići podizanje razine sigurnosti
civilnog stanovništva (domaćeg stanovništva i turista).
Suradnja svih sudionika sustava civilne zaštite na području općine je iznimno
7/8
Broj: 1/2016.
dobra. U narednom razdoblju 2016-2019. godini ovu je suradnju potrebno unaprijediti,

posebno kroz poduzimanje zajedničkih napora za dodatnu edukaciju članstva različitih
sudionika CZ, te osobito civilnog stanovništva.
Operativne snage sustava civilne zaštite i sve ostale pravne osobe koje se bave
sustavom civilne zaštite u okviru svoje redovne djelatnosti, udruge građana koje se
bave sustavom civilne zaštite i sve fizičke osobe, duţne su poduzimati mjere zaštite i
spašavanja u okviru svojih nadleţnosti i mogućnosti, sve u cilju što kvalitetnijeg i
učinkovitijeg sustava CZ na području općine .
Nositelji: svi sudionici CZ
Rok: Trajna zadaća.
8. IZVRŠENJE ZADAĆA U SKLADU SA PROGRAMOM AKTIVNOSTI U

PROVEDBI POSEBNIH MJERA ZAŠTITE OD POŢARA OD INTERESA ZA OPĆINU
U 2016. GODINI
Cilj: stalno unapreĊenje protupoţarne zaštite šuma i otvorenih prostora.

Programom aktivnosti utvrđuju se konkretni zadaci na kojima su se predstavnička tijela
ţupanija,gradova, općina pojedina ministarstva, drţavne upravne organizacije, javna
poduzeća ustanove duţna posebno angaţirati tijekom godine u cilju preventivne
aktivnosti i uspostavljanja učinkovite organizacije u sustavu zaštite od poţara, osobito
zaštite od šumskih i drugih poţara otvorenih prostora. Program aktivnosti u provedbi
posebnih mjera zaštite od poţara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2016. godini
predviđa se:
- razrada prema zadaćama koje će definirati Vlada RH.
9. ZAKLJUĈAK
Jedino razvijen i usklađen sustav civilne zaštite u mogućnosti je odgovoriti na raznolike
prijetnje i ugroze koje se mogu javiti i ugroziti ţivote građana i uništiti stečena
materijalna dobra. Dobra povezanost svih subjekata civilne zaštite doprinosi njegovoj
učinkovitosti ali i doprinosi racionalnom trošenju financijskih sredstava iz proračuna.
Slijedeći ove Smjernice u aktivnostima i rokovima izvršavanja očekuje se da će općina
na kraju planiranog razdoblja imati :
- završene sve aktivnosti oko izrade planskih dokumenata,
- završene sve aktivnosti oko izrade planskih dokumenata Sluţbe i pravne osobe
koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru svoje redovne djelatnosti,
- popunjene postrojbe materijalno-tehničkim sredstvima,
- educirane sve strukture upravljanja i zapovijedanja i izvršenja.
- educirane pripadnike postrojbi civilne zaštite,
- višu razinu informiranosti građana o sustavu civilne zaštite, a samim time i veće
povjerenje u sustav.
KLASA: 021-05/16-01/0001
URBROJ:2168/02-02/4-16-39
Medulin, 04.03.2016.

Predsjednik
Marko Zlatić

Broj: 1/2016.
Na temelju članka 18. st.4. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine br. 82/15) i članka
13 Statuta Općine Medulin (Službene novine općine br. 2/13 ), Općinsko vijeće Općine Medulin,
na 24.sjednici održanoj dana 04.ožujka 2016.godine donosi slijedeću:
ODLUKU
o organiziranju poslova savjetovanja za obavljanje djelatnosti civilne zaštite na području
Općine Medulin
Članak 1.
Ovom Odlukom određuje se organiziranje poslova savjetovanja za obavljanje djelatnosti civilne
zaštite na području Općine Medulin, na način da se kod obavljanja poslova civilne zaštite iz
samoupravnog djelokruga Općine koriste usluge savjetovanja Vatrogasne zajednice Istarske
županije.
Članak 2.
Obavljanje poslova civilne zaštite podrazumijevaju savjetovanje kod organiziranja poslova iz
samoupravnog djelokruga Općine, a koji se odnose na planiranje, razvoj, učinkovito
funkcioniranje i financiranje sustava civilne zaštite.
U cilju provedbe odredbe st 1. ovog članka Vatrogasna zajednica Istarske županije, za potrebe
nadležnih tijela Općine Medulin:
- priprema godišnju analizu stanja i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s
financijskim učincima za trogodišnje razdoblje te smjernice za organizaciju i razvoj
sustava ,
- sudjeluje u izradi procjena rizika od velikih nesreća,
- sudjeluje u pripremi odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne
zaštite
- sudjeluje u pripremi odluke o osnivanju postrojbi civilne zaštite ,
- sudjeluje u izradi plana djelovanja civilne zaštite,
- sudjeluje u izradi plana vježbi civilne zaštite,
- sudjeluje u osiguravanju uvjeta za vođenje i ažuriranje baze podataka o pripadnicima,
sposobnostima i resursima operativnih snaga sustava civilne zaštite,
- sudjeluje u uspostavljanju vođenja evidencije stradalih osoba u velikim nesrećama i
katastrofama.
Članak 3.
Međusobne odnose u savjetovanju kod obavljanja poslova civilne zaštite iz svog samoupravnog
djelokruga Općina Medulin i Vatrogasna zajednica Istarske županije uređuju posebnim
Sporazumom.
Članak 4.
Sporazumom iz članka 3. ove Odluke uređuje se financiranje, način upravljanja, odgovornost i
druga pitanja od važnosti za njegove potpisnike.
Članak 5.
Ovlašćuje se Načelnik Općine Medulin za potpisivanje Sporazuma iz članka 4. ove Odluke.
Članak 6.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenim novinama Općine
Medulin“.
KLASA: 021-05/16-01/0001
URBROJ:2168/02-02/4-16-30
Medulin, 04.03.2016.
Predsjednik
Marko Zlatić

1/1
Broj: 1/2016.
Na temelju članka 18. st.4. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine br. 82/15) i
članka 13 Statuta Općine Medulin (Službene novine općine br. 2/13 ), Općinsko vijeće
Općine Medulin, na 24.sjednici održanoj dana 04.ožujka 2016.godine donosi slijedeće:
GODIŠNJI PLAN RAZVOJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE

NA PODRUČJU OPĆINE MEDULIN
ZA 2016. GODINU
Slijedom Analize stanja sustava civilne zaštite na području Općine Medulin za 2015. godinu,
te Smjernica za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Općine Medulin ,
donosi se godišnji plan aktivnosti za 2016. godinu:
1. Općinsko vijeće donosi:

a. Analizu stanja sustava civilne zaštite za 2015. godinu
b. Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s trogodišnjim financijskim učincima
c. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite za 2016.- 2019. g.
2. Načelnik donosi:
a. Plan vježbi civilne zaštite
b. Plan djelovanja civilne zaštite
c. Procjenu rizika za područje općine
d. Stožer civilne zaštite
e. održava sjednice prema ukazanoj potrebi
f. edukacija o Sustavu Civilne zaštite
3. Javna vatrogasna postrojba Grada Pule
a.provodi obuku djelatnika JVP Pula
b. djeluje sukladno svom programu rada (obučavanje, vježbe, natjecanja, dežurstva,
intervencije, održavanje voznog parka i opreme)
c. sudjeluje u obučavanju i organizaciji vježbi svih vatrogasnih organizacija na razini
Područne vz
d. priprema za ustrojavanje vatrogasne službe na moru kroz EU fondove
4. Hrvatski crveni križ- gradski crveni križ
a. pripremu, edukaciju i opremanje za djelovanje u kriznim situacijama i drugim
izvanrednim stanjima na području općine
b. edukaciju djelatnika i volontera društava Crvenog križa
c. unapređenje razvoja i koordinaciju rada društava Crvenog križa
5. Postrojbe civilne zaštite
a. smotra civilne zaštite
b. edukacija o sustavu civilne zaštite
c. pokazne vježbe sustava civilne zaštite
6. Pravne osobe koje pružaju usluge
a. potpisivanje ugovora o međusobnoj suradnji s pravnim osobama navedenim u
Odluci o određivanju operativnih snaga sustava civilne zaštite i pravnih osoba od
interesa za sustav civilne zaštite
b. dostava izvadaka iz Plana djelovanja civilne zaštite pravnim osobama iz Odluke
7. Edukacije djece u osnovnim školama i vrtićima
a.vježba evakuacije

1/2
Broj: 1/2016.
IZVOD IZ PRORAČUNA O VISINI OSIGURANIH SREDSTAVA ZA

ORGANIZACIJU I RAZVOJ SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE
Red. PLANIRANO PLANIRANO PLANIRANO

OPIS POZICIJE
broj u 2016. god. za 2017. god. za 2018. god.
1. Stožer civilne zaštite 43 000,00 43 774,00 44 650,00
2. Područna vatrogasna zajednica 520 000,00 529 360,00 539 947,00
Dobiva od Dobiva od
3. DVD Dobiva od PVZ
PVZ PVZ
4. Općinska Postrojba civilne zaštite
5. Gradski Crveni križ 150 000,00 152 700,00 155 754,00
6. Služba civilne zaštite VZIŽ 20 000,00 20 360,00 20 767,00
Izrada zakonskih dokumenata-
7.
Procjena rizika i Plana djelovanja
8. Županijski zavod za HMP 141 000,00 143 538,00 146 408,00
9. Sufinanciranje sustava civilne
zaštite
SVEUKUPNO 874 000,00 889 732,00 907 526,00
KLASA: 021-05/16-01/0001
URBROJ: 2168/02-02/4-16-37
Medulin, 04.03.2016.

Predsjednik
Marko Zlatić

2/2
Broj: 1/2016.
33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 ), članka
11. Zakona o pravu na pristup informacijama ( NN 23/13, 85/15) te članka 13. Statuta
Općine Medulin ("Službene novine općine Medulin 2/2013), Općinsko vijeće Općine Medulin
je na 24. sjednici održanoj dana 04.ožujka 2016. godine donijelo slijedeću:
ODLUKU
I
Utvrđuje se prijedlog Etičkog kodeksa službenika i namještenika Općine Medulin, te se
zadužuje Načelnik da provede postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te da
nakon toga u suradnji s Odborom za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost obradi
zaprimljene prijedloge te utvrdi novi Prijedlog Etičkog kodeksa.
II
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenim novinama
Općine Medulin“.
KLASA:021-05/16-01/0001
URBROJ:2168/02-02/1-16-35
Medulin, 04.03.2016.

Predsjednik
Marko Zlatić

1/1
Broj: 1/2016.
33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 ), članka
11. Zakona o pravu na pristup informacijama ( NN 23/13, 85/15) te članka 13. Statuta
Općine Medulin ("Službene novine općine Medulin 2/2013), Općinsko vijeće Općine Medulin
je na 24. sjednici održanoj dana 04.ožujka 2016. godine donijelo slijedeću:
ODLUKU
I
Utvrđuje se prijedlog Etičkog kodeksa vijećnika općinskog vijeća, načelnika općine,
zamjenika načelnika, članove uprava trgovačkih društava i ravnatelja ustanova čiji je osnivač
Općina Medulin, te se zadužuje Načelnik da provede postupak savjetovanja sa
zainteresiranom javnošću, te da nakon toga u suradnji s Odborom za Statut, Poslovnik i
normativnu djelatnost obradi zaprimljene prijedloge te utvrdi novi Prijedlog Etičkog
kodeksa.
II
Općine Medulin“.
KLASA:021-05/16-01/0001
URBROJ:2168/02-02/1-16-31
Medulin, 04.03.2016.

Predsjednik
Marko Zlatić

1/1
Broj: 1/2016.
33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 ), te
članka 13. Statuta Općine Medulin ("Službene novine općine Medulin 2/2013), Općinsko
vijeće Općine Medulin je na 24. sjednici održanoj dana 04.ožujka 2016. godine donijelo
slijedeću:
ODLUKU
I
Pokreće se postupak za izmjenu statusa općine Medulin u status grada.
Imenuje se radna skupina za izradu Studije opravdanosti zahtjeva za izmjenu statusa

općine Medulin u status grada u slijedećem sastavu:
1.Marko Zlatić
2.Goran Buić
3.Neven Iveša
4.Silvija Perica
5.Zdenka Vratović
6.Jasmina Ritoša Benazić
7. Suzana Racan Stern
II
Općine Medulin“.
KLASA:021-05/16-01/0001
URBROJ:2168/02-02/1-16-33
Medulin, 04.03.2016.

Predsjednik
Marko Zlatić
Broj: 1/2016.
Na temelju članka 132. stavka 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj
80/2013) i članka 28. Statuta OM (SNOM 2/2013) Općinski načelnik donosi
ODLUKU
O KORIŠTENJU SLUŽBENIH OSOBNIH AUTOMOBILA, MOBILNIH TELEFONA,

REDOVNIH ZRAKOPLOVNIH LINIJA, POSLOVNIH KREDITNIH KARTICA I
SREDSTAVA REPREZENTACIJE
1. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovom se Odlukom određuju zaposlenici javne ustanove Kamenjak (u daljnjem

tekstu: javne ustanove) koji imaju pravo na korištenje službenih osobnih automobila,
mobilnih telefona, redovnih zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica i sredstava
reprezentacije.
(2) Izrazi koji se u ovoj Odluci koriste za osobe u muškom rodu, uporabljeni su
neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
Članak 2.
Radi ostvarivanja prava iz ove Odluke zaposlenici javne ustanove svrstani su u dvije
skupine, i to:
I. skupina:
– ravnatelj.
II. skupina:
– pomoćnici ravnatelja,
– stručni voditelji,
– glavni čuvari prirode,
– ostali čelnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica.
Članak 3.
Zaposlenici koji imaju određena prava iz ove Odluke:
– ostali službenici i namještenici.
SLUŽBENI OSOBNI AUTOMOBILI
Članak 4.
Ravnatelj ima pravo na korištenje službenog osobnog automobila srednje klase za

službene potrebe.

1/3
Broj: 1/2016.
Članak 5.
Ravnatelj može, posebnom pisanom odlukom, pod određenim uvjetima odobriti

korištenje službenog osobnog automobila zaposlenicima II. skupine iz članka 2. ove
Odluke, te zaposlenicima iz članka 3. ove Odluke, a s obzirom na djelokrug i vrstu
poslova koje obavljaju u javnoj ustanovi.
MOBILNI TELEFONI
Članak 6.
(1) Službene mobilne telefone imaju pravo koristiti ravnatelj i zaposlenici II. skupine iz
članka 2. ove Odluke.
(2) Ravnatelj može, pisanom odlukom odobriti korištenje službenog mobilnog telefona
zaposlenicima iz članka 3. ovoga Pravilnika, a s obzirom na djelokrug i vrstu poslova
koje obavljaju u javnoj ustanovi.
Članak 7.
Službeni mobilni telefoni moraju biti međusobno umreženi.
Članak 8.
(1) Ravnatelj može, bez ograničenja, koristiti službene mobilne telefone.
(2) Zaposlenici II. skupine iz članka 2. ove Odluke mogu koristiti službene mobilne
telefone do iznosa od 300,00 kuna mjesečno.
(3) Uz ispunjavanje uvjete iz članka 6. stavka 2. ove Odluke zaposlenici iz članka 3.

ove Odluke mogu koristiti službene mobitele do iznosa od 150,00 kuna mjesečno.
(4) Troškove iznad iznosa iz stavka 2. i 3. ovoga članka podmiruje korisnik, pri
obračunu prve sljedeće plaće nakon dostave mjesečnog računa.
(5) Iznimno, ravnatelj može pisanom odlukom odobriti prekoračenje iznosa iz stavka 2.
i 3. ovoga članka, ako je to u vezi s obavljanjem posla po njihovom nalogu ili nalogu
drugog pretpostavljenog čelnika unutarnje ustrojstvene jedinice.
REDOVNE ZRAKOPLOVNE LINIJE
Članak 9.
Ravnatelj, zaposlenici II. skupine iz članka 2. ove Odluke i zaposlenici iz članka 3. ove
Odluke, imaju pravo na korištenje zrakoplovne putničke karte ekonomskog razreda.
POSLOVNE KREDITNE KARTICE
Članak 10.
Poslovne kreditne kartice imaju pravo koristiti ravnatelj.
Članak 11.

2/3
Broj: 1/2016.
Poslovne kreditne kartice mogu se koristiti za plaćanje svih troškova, ukoliko su ti

troškovi obuhvaćeni putnim nalozima za putovanje u zemlji i inozemstvu ili internim
pravilima javne ustanove, kao i za plaćanje drugih troškova na koje osoba na koju glasi
poslovna kreditna kartica ima pravo prema odredbama ove Odluke.
SREDSTVA REPREZENTACIJE
Članak 12.
(1) Pravo na korištenje sredstava reprezentacije ima ravnatelj.
(2) Ravnatelj može, posebnom pisanom odlukom, pod određenim uvjetima odobriti
korištenje sredstva reprezentacije zaposlenicima II. skupine iz članka 2. ovoga
Pravilnika i zaposlenicima iz članka 3. ovoga Pravilnika, a s obzirom na djelokrug i
vrstu poslova koje obavljaju u javnoj ustanovi.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 13.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama
Općine Medulin«.
Klasa: 053-01/15-01/0005
Urbroj:2168/02-02/1-16-3
Medulin,15.2.2016.
NAČELNIK OPĆINE MEDULIN

Goran Buić, dipl.ing.

3/3

Službene Novine OM BR 1 (04-03-2016)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Službene Novine OM BR 1 (04-03-2016)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Broj 1/2016

1. Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja POMER-građevinsko područje naselja...2

1. Odluka o korištenju službenih osobnih automobila, mobilnih telefona, redovnih

“Službene novine” Općine Medulin izdaje Općina Medulin.

Uredništvo: OPĆINA MEDULIN, Medulin, Centar 223

(3) Grafiĉki dio Plana sadrţi:

Oznaka obrasca: 1367

4. Naĉin i uvjeti gradnje 1 : 2000

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

IIII. STRUĈNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO- PLANSKA

Oznaka obrasca: 1367

VII. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

Oznaka obrasca: 1367

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIĈAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

POVRŠINE JAVNIH NAMJENA

Oznaka obrasca: 1367

POVRŠINE DRUGIH NAMJENA

Oznaka obrasca: 1367

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Oznaka obrasca: 1367

 najveća dozvoljena izgraĊenost 0,25

Oznaka obrasca: 1367

(1) Uvjeti smještaja graĊevina poslovne namjene odnose se na graĊevine poslovne

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Oznaka obrasca: 1367

Oznaka obrasca: 1367

Oznaka obrasca: 1367

4. UVJETI I NAĈIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Oznaka obrasca: 1367

Oznaka obrasca: 1367

Oznaka obrasca: 1367

za graĊevine gospodarske namjene

Oznaka obrasca: 1367

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I PREMANJA

Oznaka obrasca: 1367

5.1.UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŢE

Oznaka obrasca: 1367

Oznaka obrasca: 1367

promet u mirovanju izvedene tzv. park prizmama i zatravljene.Preporuĉuje se na svakih 10

(1) Naĉin i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na podruĉju obuhvaćenom Planom

NAMJENA/DJELATNOST/SADRŢAJ PARKIRNA MJESTA

3. VELETRGOVINA, PROIZVODNJA, 1 PM na 100m2 netto površine

Oznaka obrasca: 1367

(2) Trgovi i pješaĉke površine poploĉavaju se betonskim prefabriciranim elementima,

(1) Mjesto i naĉin prikljuĉenja graĊevnih ĉestica na elektroniĉku komunikacijsku mreţu

Oznaka obrasca: 1367

- Pravilnik o naĉinu i uvjetima odreĊivanja zone komunikacijske infrastrukture i povezane

(1)Nove trafostanice predviĊene su kao slobodnostojeće graĊevine na zasebnim

Oznaka obrasca: 1367

Oznaka obrasca: 1367

(1) Prikljuĉenje sanitarno-potrošnih i oborinskih voda graĊevnih ĉestica svih namjena i

Oznaka obrasca: 1367

(17) Iznimno, do izgradnje sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda dozvoljava se

Oznaka obrasca: 1367

Oznaka obrasca: 1367

9. MJERE SPRJEĈAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Oznaka obrasca: 1367

(1) Sustav zaštite i spašavanja graĊana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i

Oznaka obrasca: 1367

Oznaka obrasca: 1367

(6) Na podruĉju obuhvata plana ne mogu se graditi graĊevine i postrojenja za smještaj i

10. MJERE PROVEDBE PLANA