Prilog 1 - OBRAZLOZENJE PPUO

PRILOG 1.
OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA

Prostorni plan uređenja Općine Rogoznica
_______________________________________________________________________ 2
URBOS doo Split
SADRŽAJ
I OBRAZLOŽENJE
I. OBRAZLOŽENJE ....................................................................................................................... 1
Uvod
1. POLAZIŠTA ................................................................................................................................. 7
1.1 Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Rogoznica u odnosu na prostor i sustave
županije i Države ........................................................................................................................ 8
1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru........................................................................................... 10
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke .................................................................................... 11
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena
postojećih prostornih planova ................................................................................................... 31
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske
podatke te prostorne pokazatelje .............................................................................................. 37
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA.................................................................... 41
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja......................................................................... 41
2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava ..................................................... 41
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora ...................................................................................... 44
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša.......................................................... 44
2.2 Ciljevi prostornog razvoja općinskog značenja ......................................................................... 45
2.2.1. Demografski razvoj ................................................................................................................... 46
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture.......................................................................................... 47
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture.............................................. 49
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina.................. 55
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja ........................................................................................... 56
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora..................................................................................... 56
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastruktura ........................................................ 60
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA.......................................................................................... 61
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu
Županije .................................................................................................................................... 61
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina ................................................ 61
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina.................................................................... 67
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti ............................................................................. 68
3.4. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora............................................................................... 75
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava ................................................................................................. 91
3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav.................................................................................................. 91
3.5.2. Energetski sustav...................................................................................................................... 95
3.5.3. Vodnogospodarski sustav ......................................................................................................... 97
3.6. Postupanje s otpadom ............................................................................................................ 103
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš............................................................................. 104
_______________________________________________________________________ 3
URBOS doo Split
_______________________________________________________________________ 4
URBOS doo Split
I. OBRAZLOŽENJE
Uvod
0.1. Problemski kontekst izrade plana
Općina Rogoznica jedna je od rijetkih općina na području Šibensko-kninske županije u kojoj
je zabilježen značajan trend povećanja broja stanovnika. Prema podacima PU Šibensko-
kninske iz svibnja 2007. godine na prostoru Općine Rogoznica prijavljeno je preko 3.200
stalnih stanovnika što je povećanje od oko 34% u odnosu na Popis stanovništva iz 2001.
godine kojim je evidentiran 2.391 stalni stanovnik (povećanje od oko 14% u odnosu na 2.138
stalnih stanovnika prema Popisu iz 1991. godine).
Veoma važno je naglasiti da na području Rogoznice ukupno boravi oko 11000 stalnih i
povremenih stanovnika.
Povremeno stanovanje i u vezi s time bespravna gradnja je bitno obilježilo prostorni razvoj
čitave jadranske obale. To je kontinuirani proces u zadnjih trideset i više godina koji nije
ničim destimuliran, dapače, izostala je sustavna društvena akcija u njegovu ograničenju na
primjerenu mjeru. U cjelom proteklom razdoblju svjedoci smo deklarativnih protivljenja tom
procesu. Međutim, izostalo je formuliranje sustavnih politika za obuzdavanje tog procesa, a o
implementaciji ne treba ni govoriti. Tek zadnjih nekoliko godina (od 2004.) utvrđivanjem ZOP-
a i propisivanjem odredbi za njegovu zaštitu i uređenje stvorene su pretpostavke za
kontroliranje tog procesa. Međutim, time se zatečeno stanje nije izmijenjeno, niti se moglo
izmijeniti. Stoga je fenomen povremenog stanovanja i naslijeđena bespravna izgradnja
činjenica koju je potrebno uzimati u obzir prilikom planiranja i uređenja prostora, s osnovnim
ciljem zaustavljanja tog procesa i sanacije zatečenog stanja ali bez proizvodnje novih
društvenih nepravdi.
Na obalnom području unutar površine obalnih naselja izgrađeno je ukupno 3038 građevina
za stalno ili povremeno stanovanje. U mnogim od tih građevina obavlja se turistička
djelatnost (iznajmljivanje apartmana, soba, restorani i dr.). U građevinskom području naselja
izgrađeno je ukupno 1.489 građevina. Procjenjuje se da više od trećine građevina u
građevinskom području naselja nema građevnu dozvolu i da odstupaju od propisanih uvjeta
za gradnju tog tipa građevina.
Od ukupnog broja građevina na području općine Rogoznica, u odnosu na Odluku o

građevinskom području Primošten - Rogoznica („Službeni vjesnik općina Drniš, Knin i
Šibenik“, broj 18/83 i 2/89.) koja je bila na snazi do 31.12.2007. više od polovine građevina
ili 1.549 građevina su neplanske građevine od čega je 412 građevina s građevnom dozvolom
a 1.137 građevina bez građevne dozvole.
Neplanske građevine zauzele su dijelove površina planiranih turističkih zona (562 građevine)
i drugih zona namijenjenih razvoju drugih gospodarskih djelatnosti i ostalih sadržaja (205
građevina).
Izvan građevinskog područja na poljoprivrednim, šumskim i ostalim negrađevinskim

površinama izgrađeno je 782 građevine.
Gotovo polovina neplanskih građevina (701 građevina) izgrađena je u pojasu 70/100 m od

obalne crte. Od tih građevina 240 građevina ima građevnu dozvolu, odnosno 461 građevina
nema građevnu dozvolu.
Obalno područje kao razvojno najperspektivniji prostor općine Rogoznica u velikoj mjeri
devastirano neplanskom izgradnjom i kao razvojni resurs bitno ugrožen čime su poredbene
_______________________________________________________________________ 1
URBOS doo Split
razvojne prednosti obalno-otočkog područja umanjene, naročito je umanjilo razvojne

mogućnosti turizma.
Neplanska izgradnja znatno je ugrozila obalu, pristup obali i mogućnost javnog korištenja
obale. Tom izgradnjom je zauzeto 7,5 km obale, odnosno čak 15,3% od ukupne dužine
obale općine Rogoznica (49,5 km).
Sve planirane turističke zone su značajno ugrožene neplanskom izgradnjom. Od 94 ha

planiranih turističkih zona, neplanskom izgradnjom je zauzeto 39 ha ili 41,5% turističkih
zona. Obalna fasada turističkih zona izgrađena je neplanskim građevinama u dužini od 2,7
km ili 67%.
Analiza izgrađenosti područja Općine Rogoznica kojom su analizirana građevinska područja

naselja prema Odluci o građevinskom području Primošten-Rogoznica iz 1983., građevine
legalizirane temeljem Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim
planovima i bez odobrenja za građenje (1992.-1995. godina) i površine pripadajućih parcela,
te planirane turističko ugostiteljske zone (Odluka o građevinskom području Primošten –
Rogoznica i PPŽ), kao i dodatna provjera predstavnika Općine Rogoznica, pokazale su da je
izgrađenost građevinskih područja naselja u ZOP-u veća od 50%, odnosno u naselju
Rogoznica i veća od 80%.
Nakon formiranja novih naselja (Zatoglav, Stivašnica, Kanica) u obračun građevinskog

područja naselja logikom stvari bilo je moguće uračunati i površine parcela građevnih čestica
koje su legalizirane temeljem Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim
planovima i bez odobrenja za građenje (NN 33/92), a što je u skladu člankom 329. stavom 2.
Zakona, prema dostupnim podacima Općina Rogoznica još dva naselja dobivaju mogućnost
povećanja građevinskog područja jer je izgrađenost veća od 80%. Tako da, sada tu
mogućnost imaju naselje Rogoznica, naselje Zatoglav i naselje Stivašnica.
Općina Rogoznica jedna od rijetkih u Republici Hrvatskoj koja nije donijela Prostorni plan
uređenja temeljem novog sustava prostornog uređenja utvrđenog Zakonom o prostornom
uređenju iz 1994.g.
Za područje općine Rogoznica od strateških dokumenata prostornog uređenja lokalne razine

temeljem važećih propisa do 31.12.2007. u primjeni su bili:
a) Odluka o građevinskom području Primošten - Rogoznica ('Službeni vjesnik općina
Drniš, Knin i Šibenik', broj 18/83 i 2/89.)
b) Odluka o građevinskom području zagorskog dijela općine Šibenik ('Službeni
vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik', broj 18/84 i 12/88.)
Sukladno odredbi iz članka 346. stavka 3. Zakona dokumenti prostornog uređenja iz gornje
točke više nisu na snazi.
Za područje općine Rogoznica od dokumenta strateške razine na snazi je samo Prostorni

plan Šibensko kninske županije („Službeni vjesnik Šibensko kninske županije“, br: 11/02,
10/05 i 3/06).
Općina Rogoznica je 1998. pokrenula postupak izrade Prostornog plana uređenja općine
Rogoznica. Konačni prijedlog prostornoga plana općine Rogoznica utvrđen je 25.09.2000.
Plan nije donesen, jer konačni prijedlog nije bio usklađen sa Prostornom planom županije.
U studenom 2004. Izrađena je analiza zauzetosti prostora u odnosu na Odluku o

građevinskom područjima Primošten – Rogoznica, PPŽ i Uredbu o zaštiti i uređenju
zaštićenog obalnog područja morta.
_______________________________________________________________________ 2
URBOS doo Split
nja Uredbe o zaštiti i uređenju zaštićenog obalnog područja mora („Narodne novine“, br.
128/04) u rujnu 2004. započeo je proces usklađivanja građevinskih područja u ZOPU-a sa
odredbama rečene Uredbe i PPŽ.
U procesu usklađivanja građevinskih područja u ZOP-u sa odredbama rečene Uredbe i PPŽ

a sa ciljem zadržavanja u prostoru što većeg broja nelegalno izgrađenih objekta na području
Rogoznica Županija šibensko-kninska postupila je Izmjenama i dopunama Prostornog plana
županije (Odluka o izradi ID PPŽ, od 30.04.2007.).
Općinsko vijeće Općina Rogoznica dana 12. listopada 2007. godine donijelo je mišljenje na
Izmjene i dopune PPŽ (II) i kao prilog dostavilo je „Grafički prikaz elaborata PPUO
Rogoznica“ kao polazište za Izmjene i dopune (II) prostornog plana Šibensko kninske
županije za područje općine Rogoznica.
Elaborat iz gornje alineje izložen je u na javnom uvidu u ponovljenoj javnoj raspravi o

Prijedlogu Plana (II) prostornog plana Šibensko kninske županije održane od 03. prosinca
do 17. prosinca 2007. godine.
Općinsko vijeće Općine Rogoznica dostavilo je 22. veljače 2008. godine mišljenje kojim
prihvaća prijedlog Plana (II) prostornog plana Šibensko kninske županije.
Stupanjem na snagu Zakona (1. listopada 2007) obvezno je započeti novi postupak izrade i
donošenja PPUO Rogoznica u kojem cilju se i donosi ova odluka. S tim u skladu Općinsko
vijeće općine Rogoznica donijelo je 06. svibnja 2008. Odluku o izradi Prostornog plana
uređenja općine Rogoznica („Službeni vjesnik Šibensko kninske županije“, broj: 5/08).
0.2. Ciljevi i programska polazišta Plana
Osnovni ciljevi i programska polazišta Plana na području obuhvata, sukladno Zakonu, su:
a) Utvrditi organizaciju prostora općine i odrediti osnovne kategorije namjene i korištenja
površine: poljoprivredne, šumske i vodne površine, građevinska područja i površine
infrastrukturnih koridora sukladno Prostornom planu županije, Zakonu i posebnim
propisima.
b) Odrediti prostore za razvoj i uređenje naselja, te područja izgradnje izvan naselja.
c) Posebno je definirati osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture.
d) Utvrditi područja posebnih uvjeta korištenja koji se odnose na zaštitu i očuvanje
kulturne i prirodne baštine, te područja posebnih ograničenja u korištenju u odnosu na
krajobraz, tlo, i more.
e) Odrediti područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite u pravcu uređenja
zemljišta (poljoprivrednih i šumskih površina) , zaštite posebnih vrijednosti i obilježja
(Zmajevo jezero, obala, more i podmorje), te posebno određivanja područja primjene
planskih mjera zaštite (naslijeđene bespravne izgradnje) u pogledu izrade detaljnijih
dokumenta prostornog uređenja.
f) Utvrditi uvjete gradnje i uređenja za područja za koje se ne propisuju dokumenti
prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade.
Programska polazišta Plana na području obuhvata, sukladno Zakonu, su:

a) Prostorni plan Šibensko – kninske županije („Službeni vjesnik Šibensko kninske
županije“, br: 11/02, 10/05 i 3/06)
b) Izmjene i dopune PPŽ (II) koje su ciljano provedene za područje općine Rogoznica.
c) Separat „Grafički prikaz elaborata PPUO Rogoznica“ koji je dostavljen Zavodu za
prostorno uređenje Šibensko-kninske županije u sklopu mišljenja na Prijedlog izmjena i
_______________________________________________________________________ 3
URBOS doo Split
dopune PPŽ (II) od strane Općinskog vijeća i bio izložen na ponovljenoj javnoj raspravi
na Prijedlog Izmjena i dopuna (II) prostornog plana Županije šibensko kninske.
d) Odredbe Programa prostornog uređenja Republike Hrvatska („Narodne novine“, br.
50/99).
Programska polazišta, a poglavito Prostorni plan Šibensko kninske županije i njegove

Izmjena i dopuna (II) („Službeni vjesnik Šibenko kninske županije“, br: 5/08 na području
obuhvata kao najbitnije određeno je:
a) Za određivanje građevinskog područja određene su minimalne gustoće i to: 40 st./ha
za općinsko naselje; 30 st./ ha za ostala naselja na obali i 15 st./ha za ostala naselja u
zaleđu1.
b) Prenamjena turističko ugostiteljskih zona:

− Račićka luka u cijelosti briše se kao turistička zona i prenamjenjuje u
prostor/površine za razvoj naselja;
− zone Lozica dijelom se zadržava kao izdvojena ugostiteljsko - turistička zona
(15 ha, T1, maksimalnog kapaciteta 1200 ležaja), a ostali dio dosadašnje
ugostiteljsko turističke zone se prenamjenjuje u prostor/površine za razvoj
naselja;
− područje Kanica prenamjena i preraspodjela prostora na način da se istočni dio
planira za turističko ugostiteljsku namjenu (12 ha, T1, maksimalnog kapaciteta
1000 ležaja ), a da se sadašnja ugostiteljsko turistička zona u južnom dijelu
prenamjeni u prostor/površine za razvoj naselja.
c) Prenamjena ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta u površine za razvoj
naselja na području Stivašnice i Mezaroce, izgrađenog građevinama koje su većim
dijelom legalizirane, te se na taj način omogućuje optimalno korištenje prostora.
d) Prenamjena ostalog poljoprivrednog tla, šume i šumskog zemljišta u površine za razvoj
i uređenje naselja na području Zečeva, Zatoglava, Ražnja i Stivašnice – prema stanju
izgrađenosti.
e) Prenamjena izdvojene ugostiteljsko turističke zone Medine u površine za razvoj naselja
s obvezom utvrđivanja turističko ugostiteljske zone u naselju (Tn) u istom ili sličnom
obuhvatu.
f) Predlaže se prenamjena zone posebne namjene u površine za razvoj naselja i
utvrđivanje područja Kobiljak kao površine za razvoj naselja.
g) Planom se predlaže utvrđivanje površina za razvoj naselja za naselja u zaleđu koja su
do sada bila izostavljena.
h) Povećava se prostor/površina za razvoj i uređenje naselja na poluotoku Rogoznica, od
„stare tvornice ribe“ do zgrade općinske uprave, te se na tom prostoru planira turistička
zona u naselju.
i) Ukida se obveza utvrđivanja turističko-ugostiteljske zone u naselju na području
„Račićke luke“ – naselje Zatoglav.
j) U osobito vrijedne dijelove prirode predlože se za zaštitu pored već predloženih i
park-šuma Kopara na poluotoku Rogoznica.
0.3. Metoda rada
Izrada Prostornog plana odvija se u slijedećim fazama:

I. DONOŠENJE ODLUKE O IZRADI PLANA
II. PRETHODNI RADOVI
III. PROGRAMSKO ANALITIČKI DIO
1
Prilikom obračuna prosječne gustoće stanovanja uzima se u obzir i broj stalnih povremenih stanovnika, i to: za
naselja u unutrašnjosti 2,6 stanovnika/stambena građevina, za naselja na obali 3 stanovnika/građevina, a za
naselje Rogoznica 3,5 stanovnika/građevina.
_______________________________________________________________________ 4
URBOS doo Split
IV. NACRT PRIJEDLOGA PROSTORNOG PLANA (prethodna rasprava)

V. PRETHODNA RASPRAVA O NACRTU PRIJEDLOGA PLANA
VI. PRIJEDLOGA PLANA ZA JAVNU RASPRAVU
VII. PROVOĐENJE JAVNE RASPRAVE U TRAJANJU 30 DANA
VIII. NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
IX. KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANA
X. DONOŠENJE PLANA
Donošenje Odluke o izradi temelji se na članku 78. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(„Narodne novine“, broj 76/07.). Odlukom se utvrđuje pravna osnova za izradu Prostornog
plana uređenja Općine Rogoznica, obuhvat, ocjena stanja u obuhvatu Plana, ciljevi i
programska polazišta Plana, način pribavljanja stručnih rješenja, vrsta i način pribavljanja
geodetskih podloga, popis tijela i osoba određenih posebnim propisima koja izdaju zahtjeve
za izradu prostornog plana iz područja svog djelokruga te drugih sudionika koji će sudjelovati
u izradi Plana, rokovi za izradu plana te izvori financiranja Plana.
Prethodni radovi odnose se na zajednički posao općinskih službi i Izrađivača na

prikupljanju postojeće dokumentacije i osiguranju ažurnih kartografskih podloga za izradu
Prostornog plana.
Programsko analitički dio odnosi se na analizu i ocjenu postojećeg stanja i postojećih

ograničenja i konflikata u korištenju prostora. U cilju što kvalitetnije sagledavanja postojećeg
stanja analizirana su slijedeća područja :
- Mreža i sustav naselja s razmještajem funkcija
- Analiza i ocjena demografskih kretanja i kretanja u oblasti stanovanja i stambene
izgradnje
- Analiza postojeće prostorno planske dokumentacije i ostale studijske, projektne i sl.
dokumentacije relevantne za uređenje prostora
- Analiza i ocjena kretanja u oblasti gospodarstva
- Evidencija sadržaja društvenog standarda
- Analiza legaliziranih objekata u periodu 1990.-2007. godine temeljem posebnog Zakona
- Prostorne analize; korištenje zemljišta (stanovanje, radne zone, turizam, šport i
rekreacija, poljoprivreda, šumske površine, površine za prometnu i ostalu komunalnu
infrastrukturu, bilanca postojećeg korištenja površina); gustoće nastanjenosti, zauzetost
građevinskog područja postojećom izgradnjom i sl.; analiza opremljenosti područja
komunalnom i ostalom infrastrukturom.
- Prikaz postojećeg stanja prometne mreže područja Općine Primošten
- Postojeće stanje vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje fekalnih i oborinskih voda
- Postojeće stanje u oblasti elektroprijenosa i elektrodistribucije
- Postojeće stanje u oblasti TK sustava
Nakon izvršene analize stanja posebno sa aspekta postojeće zauzetosti prostora s osvrtom
na neplanski izgradnju, pristupilo se izradi nacrta prijedloga prostornog plana. U tijeku izrade
nacrta prijedloga provedena je prethodna rasprava.
Nakon prethodne rasprave o Nacrtu prijedloga prostornog plana u Nacrt prijedloga unose
se prijedlozi i primjedbe sudionika prethodne rasprave i priprema se prijedlog plana za javnu
raspravu.
Prijedlog prostornog plana utvrđuje Poglavarstvo i upućuje ga na javnu raspravu.

(Prijedlog prostornog plana uređenja utvrđen je 11.09.2008.)
Javna rasprava na prijedloga plana trate 30 dana.
Nakon javne rasprave izrađuje se Izvješće s javne rasprave i Nacrt konačnog prijedloga
_______________________________________________________________________ 5
URBOS doo Split
Nacrta konačnog prijedloga dostavlja se tijelima s javnim ovlastima koji si dali zahtjeve za
izradu PPUO da daju svoje mišljenje i suglasnosti na temelju posebnih propisa.
Konačni prijedlog PPUO utvrđuje Poglavarstva nakon razmatranja Nacrta konačnog

prijedloga, Izvješća sa javne rasprave i dostavljenih očitovanja tijela s javnim ovlastima.
Nakon utvrđivanja konačnog prijedloga PPUO nositelj izrade ga dostavlja Županu da na

temelju članka 98. ZPUG da prethodnu suglasnost, potom Ministarstvu zaštite okoliša i
prostornog uređenja da na temelju članka 97. ZPUG da prethodno mišljenje usklađenosti
plana sa ZPUG i propisima donesenim na temelju tog zakona.
Nakon dobivanja suglasnosti Općinsko vijeće općine Rogoznica na temelju članka 100.
ZPUG donosi PPUO.
Kartografski prilozi izrađeni su u digitalnom obliku, na skeniranim i geokodiranim kartama u

mj. 1:25000, a građevinska područja na katastarskim podlogama u mj. 1:5000.
Tijela i osobe određene posebnim propisom kojima je upućen zahtjeva za sudjelovanje:

1. Upravni odjel za prostorno uređenje Šibensko kninske županije, Trg Pavla Šubića I
2. Županijski zavod za prostorno uređenje, V. Nazora 1, 22000 Šibenik
3. br. 2, 22000 Šibenik Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Runjanovina 2,
10000 Zagreb
4. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ul.grada Vukovara 78, 10000
Zagreb
5. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Babonićeva
121, 10 000 Zagreb
6. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u
Šibeniku, Stube Čulinovića 1/3, 22000 Šibenik
7. Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje dalmatinskih slivova,
Vukovarska 35, 21000 Split
8. Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Služba za nekretnine,
graditeljstvo i zaštitu okoliša, PP 252, Sarajevska bb, 10 002 Zagreb
9. Lučka kapetanija Šibenik, Obala dr. F. Tuđmana, 22000 Šibenik
10. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Velimira Škorpika 5, 22000 Šibenik
11. MUP – Policijska uprava Šibensko- kninska, Velimira Škorpika 5, 22000 Šibenik
12. Županija Šibensko-kninska, Upravni odjel za pomorstvo, Trg P. Šubića I br. 2, 22000
Šibenik
13. Županija Šibensko-kninska, Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i obnovu, Trg P.
Šubića I br. 2, 22000 Šibenik
14. Županija Šibensko-kninska, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Trg P. Šubića I.br.
2, 22000 Šibenik
15. HT – Odjel za tehničko planiranje Regija 2 – jug, Vinkovačka 19, 21000 Split
16. HEP – DISTRIBUCIJA doo Zagreb, DP Elektra, Ante Šupuka 1, 22000 Šibenik
17. JKP „Vodovod i odvodnja», Ul. Kralja Zvonimira 50, 22000 Šibenik
18. Županijski ured za gospodarstvo – Odsjek za promet, Trg. P. Šubića I br. 2, 22000
Šibenik
19. Županijska uprava za ceste – Šibenik, Don Krste Stošića I, 22000 Šibenik
Hrvatske ceste d.o.o ispostava –Šibenik
20. Županija šibensko-kninska, Lučka uprava, Draga 14, 22000 Šibenik
21. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Trg burze 6, 10000 Zagreb
22. Hrvatske šume, J. Bana Jelačića 1, 22000 Šibenik
23. Hrvatska agencija za telekomunikacije
Jurišićeva13 10002 Zagreb
_______________________________________________________________________ 6
URBOS doo Split
1. POLAZIŠTA
Polazišta za izradu Prostornog plana uređenja Općine Rogoznica (u daljnjem tekstu:

Prostorni plan) čine: skupina propisa koji reguliraju oblast prostornog planiranja i uređenja
prostora, ustroj jedinica lokalne samouprave2, odrednice prostornih planova širih područja
(Prostorni plan Županije, Strategija prostornog uređenja RH i Program prostornog uređenja
RH), specifičnost i osobitost prostora, uključujući gospodarske i demografske odlike, prirodnu
osnovu i dr.
Osnovni dokumenti na razini Države s kojima je usklađen prostorni plan su Strategija

prostornog uređenja Republike Hrvatske3, Program prostornog uređenja4 i Prostorni plan
županije Šibensko kninske.
Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena su polazišta, ciljevi prostornog

uređenja, osnove za planiranje i usklađivanje prostornog razvoja, prostorno razvojna i
planska usmjerenja dugoročnog razvoja cjelokupnog hrvatskog državnog teritorija s
posebnim osvrtom na usklađenje prostornog razvitka između njegovih pojedinih dijelova.
Programom prostornog uređenja pobliže su određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru,

kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, te prijedlozi prioriteta za
ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. Programom su određene i osnove za organizaciju,
zaštitu, korištenje i namjenu prostora, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne
infrastrukture na osnovi projekcije do 2015. godine s prioritetima do 2005. godine te mjere i
smjernice za zaštitu i unapređenje okoliša. Strategija i program čine jedinstveni dokument
prostornog uređenja i polazište za izradu županijskih planova.
Prostornim planom županije razrađuju se ciljevi, smjernice i mjere prostornog razvoja iz

strategije i Programa, te istim treba odrediti veće cjeline zajedničkih obilježja, uvjete za
planiranje užih jedinica, te prostorne elemente, smjernice i kriterije za:
• smještaj djelatnosti s gledišta značajki pojedinačne djelatnosti i specifičnosti

prostora u odnosu na tehnološke procese, veličinu i kapacitete, položaj u naselju ili
izvan naselja, prirodne i razvojne karakteristike prostora, odnosno naselja,
• racionalno korištenje prostora te oblikovanje i dimenzioniranje naselja (građevinskih

područja) u odnosu na razvojna obilježja, demografsku situaciju (porast – pad broja
stanovnika), funkcije i tip naselja, prirodna razvojna obilježja prostora i druge
relevantne aspekte uređenja i izgradnje naselja,
• utvrđivanje prirodne i funkcionalne cjelovitosti gospodarskih, infrastrukturnih i

prirodnih sustava te prostora i sustava od interesa za obranu,
• donošenje planova niže razine na temelju stvarnih potreba i specifičnih problema te

za one aspekte i sastavnice koje se ne mogu odrediti dovoljno jasno u prostornim
planovima županija.
Prostornim se planom Općine usklađuju i osiguravaju interesi koji proizlaze iz ustroja lokalne
samouprave i uprave, među kojima su najznačajniji:
• ravnomjerni gospodarski i društveni razvitak
2
Zakon o područjima županija, gradova i općina (Narodne novine, br.10/97)
3
Odluka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 27.06.1997.g.
4
Odluka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 07.05.1999.g. (Narodne novine, br:50/99)
_______________________________________________________________________ 7
URBOS doo Split
• usklađivanje interesa i stajališta općina i gradova s interesima Županije i Države

• uvjeti za uređenje i zaštitu prostora
• sustav središnjih naselja
• mreža objekata društvenih djelatnosti
• određivanje uvjeta i osiguravanje prostora za prometnu i drugu infrastrukturu i dr.
Prostorni plan polazi od temeljnih postavki:
• racionalnog korištenja prostora

• poštivanje prirodnih i antropogenih karakteristika prostora
• zaštite prostora i okoliša
• podizanje kvalitete življenja na prostoru županije
• interdisciplinarnog sagledavanja i rješavanja problema
1.1 Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Rogoznica u odnosu na prostor i

sustave županije i Države
Rogozničko područje u zemljopisnom je središtu hrvatskog primorja.

Rogoznički područje smješteno je na krajnjem jugoistočnom dijelu Županije šibensko
kninske, na granici sa Splitsko-dalmatinskom županijom.
Rogoznički prostor nalazi se, u fizionomskom pogledu u priobalnom razvojnom području, a

po gospodarsko društvenim obilježjima nalazi se u Primoštensko-Rogozničkom razvojnom
području.
Po obilježju dominantnih gospodarskih komponenti Rogoznica pripada onom težištu razvitka
u kojem dominira i dominirati će turističko-poljoprivredna komponenta razvoja.
Rogozničko područje smješteno je na razvojnom veznom pravcu Šibenik-Split na jadranskoj

razvojnoj okosnici.
Prednosti položaja došli su do izražaja izgradnjom jadranske magistrale (danas D-8) čime je
područje povezano s regionalnim središtem Šibenikom i makroregionalnim središtem
Splitom.
Posebnosti i značaj
Ustavom RH u članku 52. utvrđeno je da su »… vode, zračni prostor, rudno blago, šume,
more, obala, otoci … od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja
od interesa za Republiku, i imaju njezinu osobitu zaštitu.»
Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, područja osobitih obilježja i vrijednosti

prostora smatraju se zaštićena područja prirode, spomenici graditeljske baštine i zaštićene
povijesne cjeline, morska obala i značajni prirodni resursi.
Prostor Općine Rogoznica, svojim prirodnim obilježjima i krajobraznom osnovom, može se

svrstati u posebno vrijedan prostor RH, te kao takav zahtijeva zaštitu i unapređenje temeljnih
vrijednosti.
Prostor Šibensko-kninske županije, (a u okviru njega i prostor Općine Rogoznica) pripada

prostornoj cjelini županija jadranske Hrvatske. U okviru ove prostorne cjeline ističe se
turistička razvojna komponenta kao strateško razvojna odrednica za čije je unapređenje bitno
određivanje kriterija korištenja područja obale te mjera poboljšanja kvalitete prostora i
okoliša.
_______________________________________________________________________ 8
URBOS doo Split
U odnosu na proces urbanizacije i sustav razvojnih središta Rogoznica predstavlja inicijalno

razvojno (lokalno) središte.
Općina Rogoznica je nužno usmjerena ka Šibeniku, kao županijskom središtu s brojnim

značajnim funkcijama za život stanovnika. Postoji određena, neobvezatna gravitacija ka
Splitu kao snažnom centru u kojem je moguće zadovoljiti određenu, višu razinu potreba, koje
nisu vezane uz administrativne i slične obvezatne usluge.
Također je od značaja i veza sa drugim, novim općinama nastalim od bivše općine Šibenik
(Primošten) koje će se intenzivirati daljnjim razvojem područja, u prvom redu gospodarskim
razvojem.
U odnosu na turističke resurse Rogoznica pripada primorsko turističkom području i čini

turističko središte subregionalnog značenja.
Širi Rogoznički prostor ima ključni strateški položaj koji omogućava potpunu kontrolu
pomorskih putova između sjevernog i južnog Jadrana. To je jedini dio hrvatske obale koji nije
zaštićen otocima. Sa rtom Planka Rogozničko kopno je najviše istureni dio kopna prema
pučini Jadrana. Rt Ploča (Planka) je najnesigurnija točka pomorskog puta između sjevernog i
južnog Jadrana jer nema sigurne luke zaklona u neposrednoj blizini, što je Rogoznici uvijek
davalo posebno značenje kao luke zaklona.
Ono što Rogozničko područje čini posebnim u Šibensko-kninskoj županiji je izražena funkcija
povremenog stanovanja kroz kuće za odmor. Ova činjenica formira dvije matrice odnosa;
stalni – «zimski» model kada funkcija povremenog boravka nije izražena i povremeni –
«ljetni» model kada je izražena funkcija povremenog boravka.
Uslijed intenzivne izgradnje kuća za odmor došlo je do neracionalnog korištenja prostora

(najviše izraženog u županiji). Također, neplansko zauzimanje prostora i morske obale
znatno je devastiralo prostor i bitno je umanjilo razvojne mogućnosti turizma.
Strategijom su definirana problemska područja tj. područja s ograničenjima u razvoju koja

zahtijevaju posebne mjere i primjerene planske koncepcije razvoja u cilju svekolike
revitalizacije područja. Kao problemske cjeline utvrđena su:
- ratom zahvaćena područja
- područja uz državnu granicu
- ruralni prostor i selo
- brdsko gorsko ruralno područje
- obalno i otočno područje
Prostor Općine Rogoznica, zbog svog položaja čini područje koje pripada općem
problemskom okviru razvoja obalnih područja i području uz državnu granicu na moru.
Pripadnost Općine Rogoznica, zbog svog područja podrazumijeva prihvaćanje principa

održivog razvitka kao cjelovitog razvojnog koncepta, koji se ogleda u osiguranju stabilnog i
trajnog rasta životnog standarda i potpunijeg zadovoljavanja osobnih i zajedničkih interesa
stanovništva a istovremeno budućim generacijama ostavlja u nasljeđe kvalitetan i očuvan
prostor i okoliš, nužan za njihov život i razvitak.
_______________________________________________________________________ 9
URBOS doo Split
1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru
Područje današnje općine Rogoznica čine: kopneni prostor Zečevo, Rogoznički poluotok
(Kopača, Crljina, Staro selo, Lozica, te poluotok Gradina i otok Rogoznica nasipom
povezana kopnom, te do uvale Šibenska luka na istoku), Rogoznička luka, Ražanjski
poluotok, obalni prostor do uvale Sićenica, zaleđe (Oglavci, Jarebinjak, Podglavica, Sapina
Doca, Ložnice, Podorljak i Dvornica) te otočići (Jaz, Lukvenjak, Smokvica i hridi).
U skladu s prirodno-geografskim i demografskim obilježjima, razvitkom naselja, njihovih

funkcija i utvrđenih gravitacijskih i utjecajnih područja, prostor Općine Rogoznica može se
raščlaniti na dvije geografske i prostorne cjeline:
- obalno područje
- zaleđe
Općina Rogoznica ima 13 naselja od kojih je osam smješteno na obali. Općinsko vijeće u
srpnju 2007. godine donijelo je Odluku o izdvajanju dijelova naselja Dvornice i zasebna
obalna naselja Zatoglav i Kanica, te o izdvajanju dijela naselja Ražanj u zasebno obalno
naselje Stivašnica.
Obalno područje obuhvaća područja naselja koja imaju izlaz na more, i to su: Zečevo,
Rogoznica, Podglavica, Zatoglav, Kanica, Ražanj i Stivašnica.
Zaleđe obuhvaća područja naselja koja nemaju izlaz na more, i to su: Dvornice, Oglavci,
Jarebinjak, Ložnice, Sapina Doca i Podorljak.
Slika 1. Položaj Općine Rogoznica
_______________________________________________________________________ 10
URBOS doo Split
Tablica 1. Stanovništvo, stanovi, domaćinstva i gustoće naseljenosti
Stanovnici Stanovnici broj Stambene gustoća

Br. NASELJE Površina 2001. 2007. domaćinstava jedinice naseljenosti
km2 godina godina 2001. godine 2001. 2001. god.
godine st./km2
1. Dvornica 212
2. Zatoglav 15,52 347 108 134 595 22,36
3. Kanica 167
4. Jarebinjak 5,89 18 36 11 57 3,06
5. Ložnice 2,22 32 39 15 28 14,41
6. Oglavci 5,79 34 37 15 56 5,87
7. Podglavica 3,72 197 145 80 337 52,96
8. Podorljak 12,58 162 173 63 85 12,88
9. Ražanj 220
4,41 180 59 539 40,82
10. Stivašnica 110
11 Rogoznica 2,45 1151 1479 433 1480 469,80
12. Sapina Doca 13,58 123 143 59 77 9,06
13. Zečevo
4,39 147 242 65 377 33,49
Rogozničko
Općina
Rogoznica 70,55 2391 3211 934 3631 33,90
ukupno
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova, Državni zavod za statistiku, Zagreb 2001.
PU Šibensko kninska, svibanj 2007.
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
Klimatska obilježja
Rogozničko područje nalazi se u mediteranskoj semiaridnoj klimatskoj zoni koje je

karakteristična po dugim, suhim i vrućim ljetima, te blagim i vlažnim zimama.
Ljeto traje 4 mjeseca (lipanj-rujan) a ističe se vedrim vremenom i visokim temperaturama (od
25 do 33oC), čije je djelovanje ublaženo vjetrom maestralom.
Najtopliji je mjesec srpanj sa cca 25oC, a najhladniji siječanj sa cca 7oC. Temperature ispod
Oo vrlo su rijetke, a ukoliko se pojave, u prosjeku traju manje od jednog dana.
Na ovom području ima oko 2600 sunčanih sati u godini, a tokom ljeta prosjek osunčanja
iznosi 11,0 do 11,8 sati.
Vrijednost oblačnosti u toku ljeta iznosi 3, dok je godišnji prosjek ispod 5, broj vedrih dana u
godini iznosi oko 105, dok je oblačnih oko 90.
Srednja godišnja količina padalina iznosila je 835 mm. U toku ljetnih mjeseci (srpanj, kolovoz
i rujan (u prosjeku ima 4-7 kišnih dana, a padaline su najjače u toku 3 jesenska mjeseca.
Od vjetrova prevladava bura i jugo, a osim njih, ponekad pušu levanat, lebić i tramontana.
Jugo se najčešće javlja u toku jeseni, ali je čest zimi i u toku proljeća. Najčešće puše u
predjelu rta Planka gdje stvara valove od 5 m. Bura je najčešća u toku zime i proljeća.
Maestral, svjež vjetar s mora, puše uglavnom iz zapadnog kvadranta u ljetnoj polovici
godine.
_______________________________________________________________________ 11
URBOS doo Split
Rogoznički kraj je međaš prevladavajuće čestine juga i bure (rt. Ploča-Planka). Taj dio je
razdjelnica sunčanosti, vjetrovitosti, temperatura i morskih struja.
Geološki sastav, morfološke karakteristike područja i reljef
Reljef
Reljef rogozničkog kraja prijelaznih je svojstava između ravnije sjeverne Dalmacije i brdskije
srednje Dalmacije. Gotovo čitavo Rogozničko područje pripada visinskom pojasu 0 – 100
m.n.v. Reljef rogozničkog područja nema onakvu živost oblika kao u njenom zaleđu. Inače
na čitavom području prevladavaju brdoviti tereni, dok se u središnjem i južnom dijelu susreću
valoviti i zaravnjeni prostori. Značajnije uvale i kraška polja nalaze se kod Donjih Ložnica,
Sapinih dolaca, Rogoznice, Podglavice i Podorljaka. Prepoznatljivi su istureniji poprečni rtovi
(Zečevo, Gradina, Movar i Ploča). Pored njih prevladavaju valovite površine s manjim i većim
udolinama. Iako nema otočkog pojasa pred sobom, osim nekoliko nenaseljenih otočića,
obala je dosta razvedena.
Geološka građa
Spomenute crte reljefa upućuju na odgovarajuću geološku građu i sastav stijena. Ovaj kraj
nije mnogo tektonski poremećen. Tri su vjerojatne tektonske lomne crte koje govore o
poremećaju slojeva različite starosti: lomna crta od Kremika do Vadlja, od Ražnja do Sevida,
od Podorljaka do Marine. Područje je klasificirano u VII potresu zonu po MCS skali, pa se pri
proračunu konstrukcija građevina mora voditi računa na utjecaj potresa. Čitav kraj je
izgrađen od vapnenaca i dolomita mezozojske starosti (gornja kreda) do stijena tercijalne
starosti (srednji i donji eocen). Pločasti vapnenci se pojavljuju na potezu Šupljak-Stavot-
Ložnice, kod naselja Podglavice i istočno od Podorljaka. Zone tercijarnih vapnenca javljaju
se od uvale Peleš do Oglavaca i od Kanice do Starog Trogira. Od uvale Peleš prema
Oglavcima, u zoni tercijarnih vapnenaca ima tragova fliša.
Slika 2. Obala Općine Rogoznica
_______________________________________________________________________ 12
URBOS doo Split
Krajobraz i obala
Razigrani i valoviti reljef terena na kojem se stalno izmjenjuju površine pod makijom, geleti i
obrađeni terasasti vinogradi i maslinici, daju osnovnu karakteristiku primoštensko-
rogozničkog krajobraza. Daleke vizure preko valovitih brežuljaka i izlomljene obalne linije
prema pučini i otočićima na njoj daju prijatan sklad koji privlači posjetioce.
Krećući se kroz područje od Marine prema Rogoznici, vidljiva je znatna promjena pejzaža i
jasna razlika između prostora južno i sjeverno od rta Planke.
Ljepotu dubokog i razvedenog zaljeva Rogoznice narušila je recentna izgradnja kuća za

odmor.
Unutrašnjost područja Rogoznice čine manja polja, ponikve i udoline koje jedva mogu pružiti
oskudan život stanovništvu razasutom po malim, zapuštenim zaseocima.
Slika 3. Jezero Zmajevo oko
Obalni pojas područja Rogoznice karakterističan je po vrlo razvijenoj ali isključivo kamenitoj
obali koja je dobrim dijelom dosta strma. Ravniji dijelovi obale protežu se na obalama uvale
Lozica i u području zaljeva Rogoznica. Zaobalje je većim dijelom obraslo garigom bez visoke
vegetacije. Mjestimično do obale sežu vinogradi i maslinici, a u predjelu Debeli rt, otočić Veli
Smokovik kod Rogoznice zajedno sa okolišem mjesta Rogoznice borove šume stvaraju
privlačnu pozadinu kamenitoj obali.
Na obalnom pročelju novija izgradnja pojavila se na više mjesta na obali u obliku

aglomeracija stambenih i vikend kuća. To je sjeverna obala uvale Peleš, dio južne obale
Zečeva, Lozica, Stupin, Zatoglav, Ljojinica, Ražanj, Kanica i Stivančica. Ovakova izgradnja
znatno umanjuje krajobrazne vrijednosti ovog područja.
_______________________________________________________________________ 13
URBOS doo Split
Hidrogeološki odnosi
Hidrografija
Primoštensko rogozničko područje nema nadzemnih voda niti izvora jer zbog poroznosti
vapnenca gotovo sva atmosferska voda ponire u dubine i podzemnim putem otjeće u more
gdje se uz obalu pojavljuju u obliku vrulja. Uslijed relativno blagih formi reljefa i malih visina u
ovom području nema značajnih bujica osim manjih slivova u udolinama za vrijeme vrlo
intenzivnih kiša. U uskom prostoru Sabuna i Stara Sela javljaju se bočati izvori ili bunari čije
zaslanjenje ovisi o količini padalina, dobu godine ili crpljenju. Ove podzemne vode nastaju
sakupljanjem lakše kišnice iznad teže morske vode, debljina takozvanih «slatkih leća» vrlo je
različita a o tome ovisi izdašnost izvora i bunara pa su mogućnosti crpljenja vrlo ograničene.
Jedina kopnena voda, ali ipak bočata, površina je Zmajeva jezera. Ovaj specifični prirodni
fenomen smatra se po sebi atraktivan, a uzme li se u obzir izgled jezera, sa liticama 25 m, sa
specifičnom bojom vode i povremenim pojavama (miris sumpora, povremena mjehuričavost),
stoga ga bez daljnjega treba na odgovarajući način valorizirati i bez odgode zaštititi.
Kvaliteta i osobine morske vode akvatorija užeg zaljeva Rogoznice (granična crta Rt Konj-Rt
Debeli) površine 5,2 km2 treba posebno ispitati. To pokazuje vegetacija morskog dna iz koje
se vidi da nema dovoljno strujanja u akvatoriju. Masa vode na površini od 5,2 km2 i dubini od
O (Stupin) do 53 m (južno od Rogoznice) i = (plićina Soline) do 62 m prozračuje se
strujanjima kroz svega 725 m širok otvor Rt Konj-Rt Debeli. U ovim reljefnim uvjetima teško
je uspostaviti dovoljne cirkulacijske tokove morske vode, osobito u uvučenim zaljevima
Soline, Šibenska luka, Stupin i Ražanj, a upravo na tom dijelu najveći je pritisak za izgradnju.
Stoga se problemu otpadnih voda mora posvetiti naročita pažnja kako se ne bi ugrozila
kvaliteta morske vode.
Vegetacija
Sastav tla i pogodnosti tla za poljoprivredu

Na vapnencima koji su rasprostranjeni na cijelom primoštensko-rogozničkom kraju nastalo je
nekoliko vrsta tla među kojima se ističu:
Crljenice prekrivaju dno ponikava, dolaca, uvala i manjih polja i koje su najplodnija tla obično
obogaćena humusom. One su pretežno obrađene i zasađene kulturama vinove loze,
maraske, smokve, bajama i maslina.
Mineralno-karbonatna tla susreću se na padinama i blago nagnutim i zaravnjenim terenima.

U naseljima koja su pod utjecajem čovjeka nastala su antropogena vrtna tla bogata
humusom, vrlo plodna i zasađena povrćem. Na rogozničkom području samo je jedna petina
površina pod kulturama od kojeg tri četvrtine čine maslinici, voćnjaci i vinogradi.
Čitavo područje Šibensko-kninske županije pa tako i Rogoznice u globalnoj podjeli

agroekoloških zona pripada zoni kamenjara, crvenice i smeđeg tla a u odnosu na proizvodne
skupine poljoprivrednih tla u marginalno pogodna ili nepovoljna za poljoprivredu.
Biljni pokrov i šumske površine

Primorski pojas Rogoznice, kao nastavak trogirskog obalnog i otočkog područja,
karakteriziran je asocijacijom Orneto-Querctum Ilicis iz saveza česminovih šuma i makije. Na
spomenutu asocijaciju, prema sjeveru i sjeveroistoku, nadovezuje se primorsko listopadno
područje hrasta medunca i bijelog graba. Pošto prema unutrašnjosti u blizini nema planinskih
lanaca koji bi znatnije djelovali na rasprostranjenost biljnih zajednica, a tako nema ni oštrih
granica između navedenih asocijacija, pa florni elementi iz listopadnog područja duboko
prodiru u zimzeleni pojas na pojedinim mjestima sve do morske obale.
_______________________________________________________________________ 14
URBOS doo Split
Pored znatno degradiranih površina u primorskom pojasu, sačuvane su površine pod

česminom, ali i one sa hrastom meduncem. Na degradiranim mjestima susreću se brojni
elementi iz makija i pseudomakija, sa vrstama iz hladnijih područja. Tu su uz česminu, smrič,
gluhač, planika, košćela, smrdljika, drača, brnistra, vrijesak, divlja maslina, zelenika i sl.
U ovom području su od značaja kulture alpskog bora, posebno one oko Rogoznice, na
Gradini južno od Rogoznice i otoku Smokvici.
Dublje u unutrašnjosti osim hrasta medunca susreće se bijeli grab, crni jasen, klen, šmrika,
brijes, šparožina, obična tetevuka, kupina, oskoruša.. i sl.
Od kultiviranih vrsta treba spomenuti bijeli i crni dud, čempres, orah, topolu, jablan, maslinu,
vinovu lozu, lovor, tamaris, lipu, divlji kesten, višnju, bajamu, bagrem, ružmarin, oleandar,
jorgovan, mjestimično agrume i dr.
Područje je inače karakteristično po velikim površinama na kojima je degradacija šumskog

pokrova znatno uznapredovala, što se očituje na površinama sa samom šmrikom ili šikarama
sa grmolikim hrastom, grabom i jasenom.
Stanje šumskih površina i analiza pogodnosti tla pokazuju da rogozničko područje prema
pedološkim uvjetima nema većih površina za podizanje ekonomskih (gospodarskih) šuma,
koje bi se mogle uzdržavati od svoje proizvodnosti, odnosno prirasta drvne mase. Šume na
ovom području pretežno imaju rekreacijsko-pejzažnu (njega krajolika) funkciju.
Šumska tla ovog područja nisu pogodna za pošumljavanje jer nose obilježje «siromašno tlo».
To zahtijeva intenzivan eksperimentalni rad na pošumljavanju i vrlo pažljivo izvođenje
radova.
Kulturna i prirodna baština
Prirodna baština
Na području obuhvata Općine Rogoznica ne nalazi se niti jedna prirodna vrijednost-

zaštićeno područje zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, br. 70/05).
Sukladno 51. 3. st. 4. Uredbe o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine, br. 109/07)
na području obuhvata predmetnog plana zasad se nalaze slijedeća područja Nacionalne
ekološke mreže:
- međunarodno važno područje za ptice Mosor, Kozjak i Trogirska zagora. ozn:
HR1000027 (ciljevi očuvanja su divlje svojte: jarebica kamenjarka. sivi sokol, suri
orao i voljić maslinar),
- točkasti lokalitet Zmajevo uho, ozn. HR3000414 (cilj očuvanja je stanišni tip Morske
špilje),
- morska područja: Uvala Stivančica, ozn. HR3000090 (cilj očuvanja je stanišni tip
Grebeni), Uvale oko rta Ploča, ozn. HR3000089 (cilj očuvanja je stanišni tip
Grebeni), Zmajevo oko, ozn. HR3000177 (cilj očuvanja su stanišni tipovi: Morske
špilje, Obalne lagune, Facijes supralitorala kraških morskih jezera, Zajednica
mediolitorala kraških morskih jezera, Infralitoral kraških morskih jezera i Cikolitoral
kraških morskih jezera) i Hrid Muljica more, ozn. HR3000105 (ciljevi očuvanja su
stanišni tipovi: Grebeni i Naselja posidonije).
Prostornim planom Šibensko kninske županije, u osobito vrijedne dijelove prirode predlaže
se za zaštitu pored već predloženih (Rogozničko jezero, Zmajevo oko – posebni rezervat u
moru) i park-šuma Kopara na poluotoku Rogoznica.
_______________________________________________________________________ 15
URBOS doo Split
Kulturno – povijesne i prirodne vrijednosti na prostoru obuhvata Prostornog plana

uređenja Općine Rogoznica
POPIS KULTURNIH DOBARA NA PODRUČJU OPĆINE ROGOZNICA
Popis arheoloških lokaliteta na području Općine Rogoznica:
I. Prethistorijski lokaliteti
1. Gradina Stupinska glavica

2. Gradina Rogoznica
3. Gradina kod sela Palasova Kotelja
4. Gradina Kruglica
5. Supljak – prethistorijski tumuli
II. Antički lokaliteti
1. Stupin
2. Rogoznica
3. Rogoznica – Brca
4. Movar
5. Rt Ploča
6. Hrid Muljica
7. Zečevo – uvala Peleš
III. Srednjovjekovni lokaliteti
1. Rogoznica
Popis zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara na području Općine Rogoznica
I. Registrirana nepokretna kulturna dobra
1. Crkva sv. Nikole – Rogoznica, Lozica, RST-303

2. Župna crkva Uznesenja BDM – Rogoznica, RST-448
3. Crkva sv. Ivana Trogirskog – Rt Ploča, RST-538
4. Vjetrenjača – Rogoznica, RST-1030
5. Antički brodolom – Rogoznica, Hrid Muljica, Z-241
II. Registrirane kulturno-povijesne cjeline
1. Rogoznica – Z-2214
III. Preventivno zaštićena nepokretna kulturna dobra
1. Arheološki lokalitet rt Ploča – P-???
_______________________________________________________________________ 16
URBOS doo Split
Ruralne cjeline, sklopovi i objekti:
obalna naselja:
1. Dvornice
2. Zaselo
3. Ćikarina draga
4. Salići
5. Donji Modrići
6. Gornji Modrići
7. Bućinovi
8. Kljukače
9. Ražanj
10. Luka
zaobalna naselja:
1. Pazdelj
2. Palasova kotelja
3. Šarićeva kotelja
4. Ćenkova kotelja
5. Široka glava
6. Pišćet
7. Mahala
8. Milinkovica
9. Mišini
10. Podorljak
11. Sapina doca
12. Ložnice
13. Jarebinjak
14. Mocira
15. Smokvica
16. Peleš
17. Zečevo
18. Podglavica
19. Oglavci
Slika 4. Crkva Blažene Djevice Marije od Uzvišenja u Rogoznici
_______________________________________________________________________ 17
URBOS doo Split
Prostornim planom Šibensko kninske županije utvrđene su arheološke zone na slijedećim

područjima;
- naselje Stivašnica (rt Planka, poluotok Ploča morem do granice naselja)
- vrh Gradine, Debeli rt i Gradina – cijeli poluotok s jezerom, morem do granice prostora za
razvoj naselja Rogoznica
Prostornim planom Šibensko kninske županije utvrđen je etnološki lokalitet Mocire.
Stanovništvo
Obilježja stanovništva zasigurno su vrlo bitne značajke svakog naselja. Pojedine

demografske karakteristike u velikoj mjeri determiniraju njegov gospodarski, kulturni i opći
društveni razvitak. Podaci o spolnoj, starosnoj, ekonomskoj i obrazovnoj strukturi domicilnog
stanovništva indikatori su razvojnog potencijala određene lokalne sredine.
Općina Rogoznica jedna je od rijetkih općina na području Šibensko – kninske županije u

kojoj je zabilježen značajan trend povećanja broja stanovnika. Prema podacima PU
Šibensko – kninske iz svibnja 2007. godine, na prostoru Općine Rogoznica prijavljeno je
preko 3200 stalnih stanovnika, što čini povećanje od 34 % u odnosu na Popis stanovništva iz
2001. godine, kada je na prostoru Općine Rogoznica evidentiran 2391 stalni stanovnik
(povećanje od oko 14% u odnosu na 2138 stalnih stanovnika prema Popisu iz 1991. godine).
Uspoređujući veličinu populacionog kvantuma otoka s veličinom njegove teritorije može se
reći da se radi o srednje naseljenom području sa prosječnom gustoćom naseljenosti od
33,90 st/km² u 2001. godini, odnosno 45,52 st/km² u 2007. godini.
Općinsko vijeće u srpnju 2007. godine donijelo je Odluku o izdvajanju dijelova naselja
Dvornice i zasebna obalna naselja Zatoglav i Kanica, te o izdvajanju dijela naselja Ražanj u
zasebno obalno naselje Stivašnica.
Novoformirana naselja, po podacima PU Šibensko – kninske iz svibnja 2007. broje;
Zatoglav 108, Kanica167, te Stivašnica 110 stanovnika.
Tablica 2. Kretanje broja stanovnika na području Općina Rogoznica u razdoblju 1981.-

2007.
Naselja/godina 1981. 1991. Indeks 2001. Indeks 2007. Indeks

popisa 1991/1981 2007/1991 2007/2001
% % %
Dvornica 212
Zatoglav 495 399 80,6 347 87,0 108 140,3
Kanica 167
Jarebinjak 78 42 53,8 18 42,9 36 200,0
Ložnice 145 89 61,4 32 40,0 39 121,9
Oglavci 49 30 61,2 34 113,3 37 108,8
Podglavica 93 130 139,8 197 151,5 145 124,4
Podorljak 258 210 81,4 162 77,1 173 106,8
Ražanj 220
142 155 109,2 180 116,1 183,3
Stivašnica 110
Rogoznica 701 825 117,7 1151 139,5 1479 128,5
Sapina Doca 257 163 63,4 123 75,5 143 116,3
Zečevo Rogozničko 100 95 95 147 154,7 242 164,6
Općina Rogoznica
2318 2138 92,2 2391 111,8 3211 134,3
ukupno
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova, Državni zavod za statistiku, Zagreb 2001,
PU Šibensko kninska, svibanj 2007.
_______________________________________________________________________ 18
URBOS doo Split
Slika 5. Kretanje broja stanovnika na području Općina Rogoznica u razdoblju 1981.-2007.
3500
3000
2500
Broj stanovnika
2000
1500
1000
500
0
1981. 1991. 2001. 2007.
Godina popisa
Razmještaj stalnog stanovništva po popisu iz 2001. godine pokazuje da 2391, odnosno 85 %

stanovništva živi u naseljima na obali, dok u zaleđu stanuje svega 369 ili 15 % stanovništva.
Posljedice ovakvog razmještaja stanovništva je znatno veća depopulacija stanovništva u
zaleđu od obale, uzrokovana deagrarizacijom zaleđa i privlačnosti obale.
Slika 6. Odnos kretanja stanovnika obala/zaleđe 1981.-2001.
3000
2500
2000
Broj stanovnika
Obala
1500
Zaleđe
1000
500
0
1981. 1991. 2001. 2007.
Godina Popisa
U općinskom središtu Rogoznica živi 48 % od ukupnog stanovništva koje po popisu iz 2001.

godine broji 1151 stanovnika te predstavlja najveće naselje u općini.
Strukture stanovništva
Jedna od najznačajnijih pokazatelja strukture stanovništva je dobna struktura stanovništva.

Depopulacijska kretanja i izuzetno sužena demografska osnovica uvjetovala je i negativne
demografske strukture rogozničkog pučanstva. Karakteristika dobne strukture stanovništva
Općine Rogoznica je izrazito velik udio skupine iznad 60 godina starosti, (33,12%) i znatno
smanjen udio dobne skupine od 20-59 godina (46,1%).
_______________________________________________________________________ 19
URBOS doo Split
Tablica 3. Dobna struktura općine Rogoznica, popis 2001. godine

UKUPNO 0-19 20-59 više od 60
OpćinaRogoznica 2391 491 1102 792
postotak 100 20,5 46,1 33,12
* nepoznato 6
Slika 7. Dobna struktura Općine Rogoznica
0-19
20-59
više od 60
Indeks starosti pokazuje broj starih 60 i više godina prema broju mladih stanovnika manje od
20 godina;
P (60+)
Xs = ————— x 100
P (0-20)
Kritična vrijednost indexa starenja je 40, za općinu Rogoznica indeks starenja je 161,3, dakle
može se ustvrditi da je promatrano područje demografski poprilično staro.
Poremećaj dobne strukture stanovništva ukazuje da je reproduktivni potencijal znatno sužen.

Udio ženskog stanovništva u fertilnoj dobi (15-49) godina u ukupnom broju ženskog
stanovništva iznosi samo 37,63%.
Tablica 4. Spolna struktura po dobnim skupinama
Dobne 0-19 20-59 60 i više Ukupno

skupine
Muškarci 249 577 359 1185
Žene 242 525 433 1200
Ukupno 491 1102 792 2391
* nepoznato 6
_______________________________________________________________________ 20
URBOS doo Split
Slika 8. Dobna struktura muškarci / žene
Muškarci Žene
0-19 0-19
20-59 20-59
60 i više 60 i više
Spolna struktura stanovništva kao rezultat djelovanja prirodnog kretanja i migracija ukazuje na
veći broj ženskog stanovništva.
Osnovna karakteristika spolne strukture stanovništva sadržana je u tome da u mlađim i zrelijim

dobnim skupinama prevladava muško stanovništvo, a u starijim skupinama žensko.
Veći udio muškaraca u mlađim dobnim skupinama uvjetovan je prirodnim mehanizmom, a veći
udio žena u starijim godištima uglavnom je posljedica iseljavanja u kojem više sudjeluje muško
stanovništvo.
Promjene u kretanju brojnosti pojedinih velikih dobnih skupina sasvim jasno i određeno
upozoravaju na povećanje brojnosti najstarijih dobnih skupina čija je uloga u obnavljanju
stanovništva i njegovog radnog dijela neznatna. S druge strane, intenzitet opadanja mladog
stanovništva kao nosioca populacijskog i gospodarskog razvitka općine, ukazuje na pojave
značajne nerazmjernosti među generacijama koja dovodi do slabljenja neophodnog
demografskog dinamizma.
Proces nezaustavljivog demografskog starenja na području općine Rogoznica predstavlja
jedan od najnepovoljnijih elemenata demografske situacije, te pored navedenog ima znatne
utjecaje na gospodarsku i socijalnu politiku.
Ekonomsko stanje stanovništva
Tablica 5. Stanovništvo prema izvorima sredstava za život
PRIMANJA uk. br. prihodi prihodi samo mirovina socijalna prihod Povremena ostali bez nepoz
stanovnika od od mirovina i ostali naknada od potpora prihodi prihod nato
rada rada i prihodi imovine drugih a
ostali
Broj 2391 499 65 691 34 119 2 2 34 901 44

Postotak 100 20,87 2,72 28,9 1,43 4,98 0,08 0,08 1,42 37,68 1,84
Tablica 6. Stanovništvo prema aktivnosti
ukupno aktivno obavlja osobe s osobnim uzdržavano

stanovništvo stanovništvo zanimanje prihodom stanovništvo
Broj 2391 804 529 829 758
Postotak 100 33,63 22,13 34,67 31,7
Na području Općine Rogoznica, udio aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu iznosi

33,63 %,
_______________________________________________________________________ 21
URBOS doo Split
Radni kontingent predstavlja samo demografski okvir radnih resursa društva. Budući da
među njima postoje osobe koje nisu sposobne ili se ni pod kojim uvjetima neće uključiti na
tržište rada, potencijalni radni resursi gospodarstva su nešto manja skupina, a samo osobe
koje su se aktivno uključile na tržište rada predstavljaju stvarnu ponudu rada.
Radni kontingent zahvaćen je procesom starenja, no njegovo daljnje povećanje u razdoblju

do 2015. godine osigurava očuvanje njegova udjela u ukupnom stanovništvu i
zadovoljavajući okvir radnih resursa gospodarstva.
Stope aktivnosti u neposrednoj su vezi s uvjetima na tržištu rada, odnosno gospodarstvenim

kretanjima. U godinama naglog pada gospodarskih trendova i zaposlenosti od 1991. godine
stope aktivnosti se smanjuju, a njihovo postepeno povećanje može se očekivati tek nakon
preokreta gospodarskih trendova, te će vjerojatno tek krajem projiciranog razdoblja premašiti
ranije dostignute razine.
Tablica 7. Stanovništvo staro 15 i više godina po završenoj školskoj spremi
Ukupno bez škole nezavršena i srednja škola visoka i viša

završena osnovna
škola
Broj 2019 233 798 847 132
Postotak 100 11,54 39,53 41,95 6,54
* nepoznato 9
Slika 9. Stanovništvo staro 15 i više godina po završenoj školskoj spremi
900
800
700
600
500
400
300
200
100
0
bez škole nezavršena i završena srednja škola visoka i viša
osnovna škola
Izvor: www.dzs.hr
Obrazovanja stanovništva daleko je od poželjnog i potrebnog. Navedeni podaci ocrtavaju

izrazito nepovoljnu obrazovnu strukturu pogotovo ako se u obzir uzme iznimna važnost i
značenje obrazovanja u aktualnom "stoljeću znanja". Bez radikalnije izmjene obrazovne
strukture stanovništva općina Rogoznica teško može računati na uspjeh razvojnih strategija i
planova.
Domaćinstva
Po popisu 2001. godine zabilježen je broj od 925 domaćinstava, što je porast veličine
domaćinstva u odnosu na 1991.- u godinu, kada je zabilježen broj od 735 domaćinstava.
Premda je 2001. godine zabilježen porast broja stanovnika, bilježi se još brži rast broja
domaćinstava, te je smanjena veličina domaćinstava na samo 2,5 člana, na što je utjecalo
_______________________________________________________________________ 22
URBOS doo Split
prijavljivanje/naseljavanje građevina za povremeno stanovanje, odnosno prenamjena tih

građevina za stalno stanovanje.
Stanovanje
Tablica 8. Stanovi na području Općine Rogoznica
Ukupno stanovi za stalno stanovanje stanovi koji se koriste Stanovi u

povremeno kojima se
ukupno nastanjeni privremeno napušteni stanovi u vrijeme samo
nenastanjeni za sezonskih obavljala
odmor radova u djelatnost
poljoprivredi
Broj 3.627 1.258 912 236 110 2.259 38 72
m² 235.492 78.847 61.290 12.542 5.015 151.036 1.279 4.330
Izvor: www.dzs.hr
U proteklom popisnom razdoblju bilježi se porast stanovništva i broja stanova za ukupno

područje općine i područje obalnih naselja. U naseljima u zaleđu opada broj stanovnika i broj
stanova.
Od obalnih naselja, u naselju Dvornice je manji broj stanovnika ali raste broj stanova, a u
naselju Zečevo opada broj stanova a raste broj stanovnika.
Tablica 9. Broj stanovnika i stanova 1991. i 2001. godine
Naselje/ STANOVNIŠTVO STANOVI

Ukupno Ukupno Indeks Ukup Ukupno Indeks
stanovništv stanovništv 2001/1991 no stanova 2001/1991
o popisu o popisu stanova 2001.
1991. 2001. 1991.
DVORNICE 399 345 0,86 566 595 1,05
ROGOZNICA 825 1.115 1,35 1.267 1.480 1,17
PODGLAVICA 130 189 1,45 336 337 1,00
RAZANJ 155 180 1,16 448 539 1,20
ZECEVO 95 142 1,49 424 377 0,89
Obala 1.604 1.971 1,23 3.041 3.328 1,09
JAREBINJAK 42 18 0,43 59 57 0,97
LOŽNICE 89 32 0,36 65 28 0,43
OGLAVCI 30 34 1,13 64 56 0,88
PODORLJAK 210 160 0,76 80 85 1,06
SAPINA DOCA 163 142 0,87 93 77 0,83
Zaleđe 534 386 0,72 351 303 0,86
UKUPNO 2.138 2.357 1,10 3.392 3.631 1,07
_______________________________________________________________________ 23
URBOS doo Split
Tablica 10. Stanovi po načinu korištenja 2001. i 1991. godine
Naselje/ područja 2001. godine 1991. godine

ukupno stalni povremeni ukupno stalni povremeni
DVORNICE 595 162 433 566 138 428
ROGOZNICA 1480 583 897 1267 311 956
PODGLAVICA 337 78 259 336 88 248
RAZANJ 539 162 377 448 51 397
ZECEVO 377 118 259 424 50 374
Obala 3328 1103 2225 3041 638 2403
JAREBINJAK 57 56 1 59 30 29
LOŽNICE 28 28 0 65 40 25
OGLAVCI 56 40 16 54 20 34
PODORLJAK 85 73 12 80 58 22
SAPINA DOCA 77 62 15 93 75 18
Zaleđe 303 259 44 351 223 128
UKUPNO 3631 1362 2269 3392 861 2531
Analizirajući stanove po načinu korištenja prema popisu stanovništva i stanova 1991. i 2001.
godine uočava se porast broja stanova za stalno stanovanje i pad broja stanova za
povremeno stanovanje. Porast broja stanova za stalno stanovanje nije rezultat gradnje novih
stanova nego i prenamjena stanova za povremeno stanovanje kao posljedica izbjegavanja
plaćanja poreza na kuće za odmor, nastanjivanja stanova (uglavnom umirovljenici) i strah za
status bespravno građenih stanova.
Tablica 11. Stanovi za stalno i povremeno stanovanje 1991. i 2001. godine
Naselja/ područja 1991. 2001. Indeks 1991. 2001. Indeks

2001/1991 povremeni povremeni 2001/1991.
stalni stalni
DVORNICE 138 162 1,17 428 433 1,01
ROGOZNICA 311 583 1,87 956 897 0,94
PODGLAVICA 88 78 0,89 248 259 1,04
RAZANJ 51 162 3,18 397 377 0,95
ZECEVO 50 118 2,36 374 259 0,69
Obala 638 1103 1,73 2403 2225 0,93
JAREBINJAK 30 56 1,87 29 1 0,03
LOŽNICE 40 28 0,70 25 0 0,00
OGLAVCI 20 40 2,00 34 16 0,47
PODORLJAK 58 73 1,26 22 12 0,55
SAPINA DOCA 75 62 0,83 18 15 0,83
Zaleđe 223 259 1,16 128 44 0,34
UKUPNO 861 1362 1,58 2531 2269 0,90
Indeksi promjene 2001/1991. godine pokazuju da je u proteklom popisnom razdoblju najviše

izgrađeno stanova za stalno stanovanje i to najviše na obali, posebno u naselju Ražanj i
Zečevo. Porast broja stanova za stalno stanovanje ne prati rast stanovništva. Indeks porasta
broja stanova za stalno stanovanje iznosi 1,73 a stanovništva 1,23. Tako je u Ražnju
_______________________________________________________________________ 24
URBOS doo Split
povećan broj tih stanova za 111 stan a stanovništva za samo 25 stanovnika, odnosno za
obalna naselja broj stanova za stalno stanovanje je povećan za 465 stanova a broj
stanovnika je povećan za 357 stanovnika. Mada su promjene u prostoru i devastacija obale
rezultat gradnje kuća za odmor prema popisu stanovništva i stanova proizlazi opadanje broja
stanova za povremeno stanovanje u svim naseljima osim Dvornica i Podglavice gdje taj broj
praktično stagnira.
Tablica 12. Indeksi stanovništva i stanova 2001/1991. godine
Naselje/ Indeks Indeks Indeks Indeks

2001/1991 2001/1991 2001/1991 2001/1991
područje stanovništvo stanovi stanovi stanovi
ukup. stalni povremeni
DVORNICE 0,86 1,05 1,17 1,01

ROGOZNICA 1,35 1,17 1,87 0,94
PODGLAVICA 1,45 1,00 0,89 1,04
RAZANJ 1,16 1,20 3,18 0,95
ZECEVO 1,49 0,89 2,36 0,69
Obala 1,23 1,09 1,73 0,93
JAREBINJAK 0,43 0,97 1,87 0,03
LOŽNICE 0,36 0,43 0,70 0,00
OGLAVCI 1,13 0,88 2,00 0,47
PODORLJAK 0,76 1,06 1,26 0,55
SAPINA DOCA 0,87 0,83 0,83 0,83
Zaleđe 0,72 0,86 1,16 0,34
UKUPNO 1,10 1,07 1,58 0,90
Gospodarstvo
Opća ocjena razvijenosti gospodarstva na području općine Rogoznica ukazuje na

nerazvijenost gospodarske strukture.
Današnji nivo i struktura gospodarstva općine ukazuju na veoma skromnu osnovu, koju
karakterizira:
- opća gospodarska nerazvijenost,
- nizak stupanj proizvodnosti i efikasnosti,
- nerazvijena proizvodna struktura,
- nerazvijenost društvenog standarda i suprastrukture,
- velika uvjetovanost i međuzavisnost demografske osnove i gospodarstva.
Posljedica ovakvog stanja u gospodarstvu, pored ratnih prilika, je dugotrajnije osiromašenje

radnog potencijala stanovništva i njegove reprodukcijske snage, spor razvoj turizma, pogona
čiste industrije, obrta i uslužnog zanatstva, propadanje poljoprivrede kao jedne od temeljnih
djelatnosti.
U sadašnje vrijeme nezahvalno je raditi bilo kakove projekcije gospodarskog razvoja,

obzirom da na gospodarski razvoj utječu mnogi uvjeti za koje danas možemo tvrditi da nisu
postojani, jer je ova oblast u današnje vrijeme podložna znatnim promjenama.
_______________________________________________________________________ 25
URBOS doo Split
Osnovne postavke razvoja gospodarstva bile bi:

- oživljavanje gospodarstva i redefiniranje gospodarske uloge u pravcu znatnijeg
povećanja gospodarskih aktivnosti u cilju potpunijeg i učinkovitijeg iskorištavanja
brojnih pogodnosti prirodnih resursa,
- obogaćivanje gospodarske strukture i razvijanje onih gospodarskih sadržaja koji čine
cjelinu ponude sačuvanog i ekološki vrijednog gospodarskog područja,
- dostizanje i održavanje visoke i stabilne stope rasta prihoda, profita i zaposlenosti
kapaciteta,
- značajno povećanje stupnja proizvodnosti i usluga i ukupne efikasnosti,
- podizanje nivoa angažiranosti i društvenog standarda stanovništva,
- promicati razvitak onih djelatnosti koje će koristiti, čuvati i unapređivati resurse, koje
su ekološki, ekonomski i društveno održive, koje nisu upućene na znatniju energetsku
potrošnju te za koje ne treba osiguravati veće količine sirovina i repromaterijala,
- poticati i privlačiti održivo-razvojne pothvate, tj. pothvate čiji će nositelji imati
gospodarski interes za očuvanjem i stoga se sami suprotstavljati svakoj uporabi
prostora koja je nepotpuna ili ekološki neodrživa (ili umjetno održiva),
- smišljenoj revitalizaciji gospodarstva općine moguće je pristupiti jedino
demografskom revitalizacijom, pogotovo kad se razvoj gospodarstva temelji na
poljoprivredi, ribarstvu i turizmu. U funkciji demografske revitalizacije je svakako bolja
prometna povezanost općine, izgradnja najnužnije infrastrukture, povećanje kvaliteta
života, zdravstvenih i ostalih usluga i sl.
Promišljajući moguća polazišta razvitka gospodarstva Općine Rogoznica, utemeljena na

novim okolnostima, uz prihvaćanje poduzetništva i tržišta kao verifikatora valjanosti
investicijskih ulaganja, potrebno je naglasiti da je budući razvitak nužno utemeljiti na
intenzivnijem razvitku turizma i poljodjelstva, razvitku ekološki prihvatljivih manjih industrijskih
pogona u područjima servisnih zona izgrađenih prema strogim ekološkim standardima,
intenzivnijem razvitku obrtništva, otvaranju manjih pogona i radionica, te razvitku pomorskih
djelatnosti.
Osnovni pravci gospodarskog razvoja su:
Turizam se treba razvijati u skladu s fizičkim kapacitetom prostora (atraktivnosti, prirodnih

datosti te kulturnog nasljeđa), socio-kulturnim okruženjem, postojećom komunalnom
infrastrukturom, te potencijalom stalnog stanovništva i raspoložive radne snage za rad u
turizmu. Obzirom na činjenicu da na rogozničkom području nije došlo do znatnijeg razvoja
turizma za razliku od susjednog Primoštena, tako da danas osim marine «Frapa» na
području Rogoznice nema kompleksnih smještajnih kapaciteta osim u privatnom smještaju
realno je predviđati izgradnju novih smještajnih kapaciteta.
Na području Rogoznice danas imamo:

o 80 ležaja u turističkom naselju „Gornji Muli“ unutar naselja Rogoznica;
o 100 ležaja u Marini „Frapa“;
o 500 vezova za nautička plovila u Marini „Frapa“;
o 4000 – 5000 ležaja u sobama i apartmanima u postojećim stambenim
objektima;
o 30-tak ugostiteljskih objekata.
Turizam je poželjno razvijati na korištenju kapaciteta u postojećim strukturama naselja uz

izgradnju pratećih sadržaja i u razvitku obiteljskih pansiona sa specifičnom ponudom.
Potrebna je preorijentacija na nove oblike turizma – nautički turizam, specijalne aranžmane
prilagođene individualnim sklonostima pojedinih segmenata potražnje značajnih za
valorizaciju ambijentalnih i kulturnih vrijednosti i osobitosti područja, seoski turizam, športsko-
rekreacijski turizam i sl.
_______________________________________________________________________ 26
URBOS doo Split
Poljoprivreda s ribarstvom kao protuteža turizmu kroz proizvodnju hrane neophodna je radi
podizanja aktiviteta te radi dostizanja ekonomske stabilnosti.
Razvitak poljoprivrede ograničen je veličinom i strukturom poljoprivrednih površina. Budući
razvitak poljoprivrede može se utemeljiti na jačoj pomoći države putem sustava poticajnih
mjera, kreditiranju individualnih poljoprivrednih proizvođača, politici otkupa i plasmana,
politici cijena, obrazovanju kadrova, kontroli kvaliteta, jačanju službi za pomoć
poljoprivrednim gospodarstvima i promoviranju stvaranja udruženja proizvođača.
Intenzivniji razvitak poljoprivrede – revitalizacija maslinika, intenzivniji uzgoj tradicionalnih
voćnih stabala, razvitak stočarstva podizanjem mini farmi, proizvodnja zdrave hrane,
intenzivniji razvitak marikulture, veći udjel ribarstva, razvitak obiteljskih gospodarstava bit će
uz provođenje poticaja, značajan čimbenik smanjivanja depopulacijskih trendova na
rogozničkom području i gospodarskog oživljavanja područja osobito sela u zaleđu.
Poljoprivreda na području Općine Rogoznica u prošlosti je bila glavna i skoro jedina grana
djelatnosti stanovništva koje je na tim prostorima obitavalo. Međutim, razvojem turizma,
industrije, pomorstva, trgovine, prometa i veza, uloga poljoprivrede je sve više gubila svoj
primat i postajala je dopunsko, sporedno zanimanje. Usprkos stagnaciji poljoprivrednih
djelatnosti perspektive razvoja postoje na temelju prirodnih resursa i agrarne politike Države:
- na priobalnom dijelu Općine Rogoznica postoje vrlo povoljni klimatski uvjeti za razvoj
južnog voćarstva, maslinarstva, uzgoja vinove loze (za vino i stalno grožđe), uzgoj
povrća u tijeku cijele godine na otvorenim površinama ili prekrivenim prostorima,
uzgoj zimskoj rezanog i drugih vrsta cvijeća, sadnica voćaka, ukrasnog bilja, držanja
pčela, proizvodnja jaja i nekih vrsta mesa,
- na području zaleđa ili u brdskom dijelu postoje klimatski uvjeti za ograničeni razvoj
maslinarstva i voćarstva (posebno trešanja, šljiva, jabuka i dr.), uzgoj vinove loze za
proizvodnju vina, sezonski uzgoj povrća, sakupljanje aromatičnog i ljekovitog bilja,
držanje pčela, uzgoj stoke (goveda, koza, ovaca, svinja, peradi), te proizvodnja
mlijeka, jaja, sira iz ulja i pršuta.
Najveći dio spomenutih proizvoda mogu imati svojstva ekoloških proizvoda jer postoje
prirodni uvjeti za razvoj takve proizvodnje (nema zagađivača zraka i tla i drugih uzročnika
zagađenja vode i sl.). Posebno treba spomenuti specifične poljoprivredne proizvode kućne
radinosti kao što je sir iz ulja, kaduljin med, maslinovo ulje i dr.
No, te prirodne mogućnosti nisu same za sebe dovoljne da bi se razvila suvremena ekološki
prihvatljiva poljoprivredna proizvodnja. Za nju se moraju stvoriti dugoročni uvjeti, bolje rečeno
generacijski zahvati, temeljne investicije:
- izgradnja osnovnih prometnica i poljskih putova do svih važnijih proizvodnih predjela i
većih poljoprivrednih parcela,
- dovod vode za piće i natapanje poljoprivrednih površina, koja će svojom cijenom i
kakvoćom biti snošljiva za proizvođača,
- omogućiti poljoprivrednim proizvođačima korištenje novčanih kredita za proizvodnju i
preradu poljoprivrednih proizvoda, nabavku strojeva i stoke po povoljnim uvjetima
(kamata, rok otplate, poček i sl.),
- čuvati poljoprivredno zemljište od prenamjene, uništenja ili zagađenja.
U strukturi poljoprivrednoga zemljišta sa šumama poljoprivredno zemljište iznosi 6028,77 ha

ili 93,65%, dok su šume zastupljene sa svega 6,35%. U ukupnom poljoprivrednom zemljištu
pašnjaci su zastupljeni sa 4959,6 ha ili 82,3%, dok je obradivo poljoprivredno zemljište
zastupljeno sa 1069,18 ha ili 17,7%.
U strukturi obradivog poljoprivrednog zemljišta najzastupljenije su oranice sa 447,13 ha ili
41,8%, zatim voćnjaci sa 394,67 ha ili 36,9%, vinogradi sa 227 ha ili 21,2%, pod maslinicima
je svega 2100 m2 ili 0,02%, dok se pod vrtovima vodi svega 1600 m2.
_______________________________________________________________________ 27
URBOS doo Split
Ribarstvo i pomorske djelatnosti na području općine Rogoznica kao djelatnosti za koje je

prostor Rogoznice predodređen, danas nisu razvijene da bi mogli predstavljati jedan od
«motora» gospodarstva rogozničkog područja.
Na području općine danas nema registriranih gospodarskih subjekata u oblasti pomorskog

prometa i servisnih usluga u pomorstvu (mini brodogradilišta za čamce, servisi za popravak
čamaca i brodskih strojeva i opreme).
Obrtništvo, razvitak servisa i usluga povećavati će se paralelno s razvitkom turizma i

povećanjem broja stalnog stanovništva. Mogućnosti razvitka obrtništva vide se u
kvalitetnijem zadovoljavanju potreba lokalnog stanovništva i turista ovog područja. Stoga
treba razvijati proizvodne i uslužne djelatnosti na osnovi pomorske tradicije (mala
brodogradnja i brodarstvo) i raspoloživih prirodnih sirovina (kamen), te onih djelatnosti koje
su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz, trgovina, graditeljstvo, razne vrste obrta i sl.).
Komunalne djelatnosti
Daljnji razvitak komunalne djelatnosti predviđa se kroz razvitak vodoopskrbe na čitavom

području, izgradnju sustava odvodnje, zbrinjavanje otpada, veći stupanj javne higijene,
izgradnju novih groblja, podizanje standarda javnog prijevoza, zaštitu od štetnih djelovanja
voda i zaštitu mora i voda od zagađenja.
Financiranje djelatnosti komunalnog gospodarstva osiguravaju se iz cijene usluge za

vodosnadbijevanje i zbrinjavanje otpada.
Društvene djelatnosti
Razvojem društvenih djelatnosti potrebno je u potpunosti zadovoljiti potrebe stanovništva u

oblasti predškolskog odgoja, osnovnog obrazovanja, zdravstvene zaštite i fizičke kulture.
Osnovno školstvo
Jedina školska ustanova u Rogoznici je Osnovna škola Rogoznica, koja postoji već više od
160 godina. Od prije dvije godine nastava se odvija u novoj, modernoj zgradi smještenoj
blizu magistralne ceste. Nastava se odvija samo u jutarnjoj smjeni. Školske godine 2007/08.
škola broji nešto više od 160 učenika u 9 razrednih odjeljenja.
Zdravstvo i socijalna zaštita
Obzirom na očekivani razvitak ovog područja u oblasti zdravstva biti će potrebno

osuvremeniti postojeće zdravstvene kapacitete, proširiti kapacitete na sadašnjoj lokaciji
razvojem potrebitih specijalističkih i pratećih službi i eventualnog stacionara za opservaciju
bolesnika. Također je potrebno razviti terensku službu radi obilazaka staračkog stanovništva
rogozničkog područja.
Obzirom na znatan broj starijih osoba na ovom području treba razvijati služnu za skrb o
starim osobama.
Ocjena stanja u oblasti društvenih djelatnosti na području općine Rogoznica pokazuje

nerazvijenost društvene infrastrukture.
Današnja oprema naselja objektima društvenog standarda nije zadovoljavajuća.
Najdeficitarniji objekti društvenih djelatnosti su objekti u kulturi, socijalnoj zaštiti i objekti
predškolskog odgoja.
_______________________________________________________________________ 28
URBOS doo Split
U svim naseljima na području izražena je potreba za športskih terena i rekreacijskih sadržaja

kao centralnih mjesta okupljališta i organizacije društvenog života.
Objekti infrastrukture
Cestovni promet
Položaj općine Rogoznica u prometnom sustavu pripadajuće županije determiniran je

protezanjem interregionalnog – međužupanijskog koridora i protezanjem regionalnih
županijskih koridora.
Integriranje Rogoznice u županijski prometni sustav odvijati će se izravno preko postojeće

Jadranske turističke ceste (D-8) i posredno županijskim prometnom koridorom koji područje
Primošten – Rogoznica spaja na JAC-u i autocestu Split – Zagreb. Županijski prometni
koridor (trasa današnje D-8) osigurava izravnu vezu Rogozničkog područja sa županijskim
središtem Šibenik i makroregionalnim središtem Splitom.
Pomorski promet
Luka Rogoznica
Obuhvaća pristanišno operativnu obalu na otočiću u sredini Rogozničkog zaljeva u ukupnoj

dužini od 285 m, širine 1,00-7,50 m, a u svemu prema rubnjaku u naravi, te morski pojas u
širini od 25 m paralelno s obalom. Obala je dio čest. zem. 20495/2 i 1381/1 K.O: Rogoznica.
Broj plovila po područjima i naseljima u Općini Rogoznica
Područje Broj plovila
Rogoznica otok i most 150

Kopača do marine Frapa 120
Crljina 90
Čeline - Stupin 150
Zatoglav 80
K. Luka – Ljojinica – Mezaroca 110
Ražanj 100
Stivanšica 60
Kanica 70
Sićenica 30
Lozica 80
Vodoopskrba
Distribucija vode se obavlja preko zajedničkog komunalnog poduzeća na čitavom području

Šibensko-kninske županije, «Vodovod i odvodnja» d.o.o. Šibenik. Ukupno isporučena
količina vode na distribucijkom području u 2002. g je 6.336.927 m3, od čega na području
Općine Rogoznica 229.776 m3. Potrošnja vode je izrazito neravnomjerna tijekom godine
zbog turističke sezone. Potrošnja u ljetnim mjesecima se povećava i po nekoliko puta. što je
vidljivo iz dijagrama oscilacija mjesečne potrošnje vode.
_______________________________________________________________________ 29
URBOS doo Split
Mjesečne oscilacije potrošnje vode na području Općine Rogoznice po vrstama potrošača

prikazane su na sljedećoj tablici i dijagramu:
Mjesec Isporučene količine vode m3

2002. g. domaćinstva privreda ukupno
siječanj 5.146 1.543 6.689
veljača 5.133 1.406 6.539
ožujak 5.496 1.564 7.060
travanj 10.095 2.269 12.364
svibanj 12.720 3.465 16.185
lipanj 15.690 3.687 19.377
srpanj 31.841 6.153 37.994
kolovoz 48.488 8.896 57.384
rujan 29.340 5.337 34.677
listopad 12.361 3.911 16.272
studeni 8.304 1.639 9.943
prosinac 4.285 1.007 5.292
ukupno 188.899 40.877 229.776
Isporučene količine vode po mjesecima na području Općine Rogoznica u 2002.g.
70.000
60.000
50.000
40.000
m3
30.000
20.000
10.000
0
siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac
mjeseci
domaćinstva privreda ukupno
_______________________________________________________________________ 30
URBOS doo Split
Danas se do općine Rogoznica voda doprema s područja grada Šibenika sa izvorišta

«Jaruga». Voda se gravitacijskim cjevovodom iz vodospreme Jasenovac otprema prema
vodospremama Primošten I i Rogoznica. Današnji kapacitet tranzitnog cjevovoda je prema
vodospremama Primošten I i Rogoznica približno 90 l/s. Od navedenog kapaciteta se
približno 50 l/s koristi za vodoopskrbu priobalnog dijela općine Primošten, dok se preostala
voda dalje transportira prema vodospremi Rogoznica iz koje se osigurava vodoopskrba
priobalnog dijela općine Rogoznica. Kapacitet predmetnog tranzitnog cjevovoda nije više
moguće povećavati. Stoga je potrebno u svrhu dopreme dovoljnih količina vode, nužnih za
kvalitetnu i sigurnu opskrbu svih sadašnjih i budućih potrošača vode na prostoru priobalnog
općine Rogoznica izgraditi novi tranzitni cjevovod južno od luke Grebaštica preko Primoštena
do Rogoznice, a u koridoru postojećeg glavnog dovodnog cjevovoda. U tijeku su pripremne
radnje za izgradnju vodoopskrbnog cjevovoda Supljak - Kanica za koji je ishođena Potvrda
glavnog projekta.
Daljnje proširenje vodoopskrbne mreže, profila 200 mm i manjeg, odvijati će se sukladno
potrebama konzuma i mogućnostima «Vodovoda i odvodnje» da osigura potrebna sredstva
za poboljšanje kvalitete mreže.
Odvodnja
Postojeće stanje odvodnje otpadnih voda Rogoznice karakterizira postojanje isključivo
zasebnih, privremenih rješenja s ispuštanjem fekalnih otpadnih voda pojedinih većih
građevina turističke namjene kratkim ispustom u obalno more.
U najnovije vrijeme, na temelju projekata 1. faze izgradnje kanalizacijskog sustava

Rogoznice, izgrađen je i dio objekata iz te faze. Tako je prema najnovijim saznanjima
izgrađena crpna stanica "Marina", tlačno-gravitacijski priključak na uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda 1. stupnja, te
podmorski ispust s dozažno-sifonskim bazenom uključivo kopnenu dionicu ispusta na
Gradini i podmorsku dionicu.
Oborinske vode slivnog područja ispuštaju se izravno u more.
Energetski sustav
Proizvodnja i prijenos električne energije
Na području općine Rogoznica nema objekata za proizvodnju i prijenos električne energije.

Prema planovima HEP-a i DP-e «Elektra – Šibenik» na području Rogoznica ne planiraju se
objekti za proizvodnju i prijenos električne energije.
Distribucija električne energije
Danas se područje općine Rogoznica snabdijeva iz TS 35/10 kV PRIMOŠTEN (2 x 3,43

MVA), te putem 30 TS 10/0,4 kV ukupne snage 5580 kVA i sa 48756 m DV- a. Napajanje
TS PRIMOŠTEN je ostvareno radijalnim 35 kV-nim vodom duljine više od 18 km, što uz
probne pouzdanosti opskrbe predstavlja ograničenja u smislu povećanja opterećenja.
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja

i ocjena postojećih prostornih planova
Dokumenti prostornog uređenja koji su na snazi a relevantni su za područje Općine

Rogoznica su:
1. Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske
_______________________________________________________________________ 31
URBOS doo Split
2. Prostorni plan Šibensko kninske županije
Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske
Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena su problemska područja u

koja, između ostalih, spadaju ratom zahvaćena područja (fizička, funkcionalna i ekološka
obnova), područja uz državnu granicu (integracija u cjelokupan prostor Republike Hrvatske),
obalna područja (propisi o uređenju i zaštiti obalnih područja mora) te područja otoka (razvoj
i prometno povezivanje).
Šire rogozničko područje, a samim tim i administrativno područje Općine Rogoznica po

svojim karakteristikama tretiraju odrednice za obalno jadransko područje. Stoga su za
područje Općine Rogoznica bitne slijedeće odrednice koje se deriviraju sa nivoa strategije
kao globalne i usmjeravajuće:
- na jadranskom području očuvati osobite vrijednosti obale, zaobalja, općina i
akvatorija kao glavnog turističkog prostora,
- posebnim ciljevima prostornog razvoja naglašava se zaštita prostora i okoliša, i to
primjenom suvremenih svjetskih načela zaštite i unapređenja okoliša,
- temelj za ostvarivanje ciljeva razvoja je stroga zaštita posebno vrijednih resursa:
nezagađeno tlo, rezerve pitke vode, čisto more i prirodne šume,
- intervencija na jadranskom prostoru zahtijevaju primjenu visokih kriterija zaštite
okoliša i krajnje racionalno zauzimanje prostora za izgradnju,
- na turističkim područjima nužno je uspostaviti kriterije lociranja sadržaja i korištenja
prostora koji će stvoriti uvjete za kvalitetan i gospodarski učinkovit turizam,
- planirane turističke zone koje su djelomično izgrađene treba kvalitativno
prestrukturirati i dograđivati, usmjeravati izgradnju sadržaja za podizanje postojeće
ponude. Neizgrađene turističke zone ne izgrađivati do izrade nove generacije planova
(prema novom Zakonu o prostornom uređenju), kod nove izgradnje dati prednost
gradnji na područjima gdje je potrebna sanacija terena svake vrste, a izbjegavati
atraktivne lokacije,
- u prostornim planovima odrediti granice «dopustivosti» turističkih aktivnosti,
- u planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenja
postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa,
- radi znatnog interesa i «pritiska» na obalna područja, u razvitku obalnih područja
afirmirati novu razvojnu paradigmu – «održivi razvitak»,
- prioritetne zahvate u prostoru usmjeravati po načelima korištenja rezervi postojećih
struktura za djelatnost i stanovanje, te usmjeravati izgradnju u zone s dovoljnim
kapacitetima postojeće infrastrukture. Rezervacija i ograničeno korištenje prostora
potencijalnoga za razvoj turizma u dijelu koji nije moguće realizirati u predviđenom
razdoblju i za koje ne postoji dovoljan stupanj istraženosti,
- posebnu pažnju posvetiti područjima povećanog interesa za ulaganje (obala, otoci,
marine, lovna i rekreativna područja),
- u uređenju i razvoju naselja koristiti rezerve postojećih struktura (interpolacije),
- usmjeravati novu izgradnju u dijelove naselja opremljenih komunalnom
infrastrukturom ili na prostore za najpovoljniju novu infrastrukturu,
- usmjeravati gradnju marina na mjesta postojećih naselja i lučica (ostavljajući dio za
domaće stanovništvo) i na manje kvalitetne obalne prostore uz osiguranje visokog
standarda usluga, te zaštite mora i okoliša,
- radi zaštite negrađevinskog, u pravilu poljodjelskog i šumskog zemljišta utvrditi
smjernice i kriterije za gradnju izvan građevinskih područja,
- veliki učinak na poboljšanju uvjeta života i rada može se postići malim zahvatima i
pomacima, mjerama bolje organiziranosti subjekata unutar svojih nadležnosti i unutar
lokalnih zajednica. Veliki prostorni zahvati koji bitno mijenjaju značajke temeljne
prostorne strukture, a poglavito odnos površina po osnovnom tipu korištenja, moraju
_______________________________________________________________________ 32
URBOS doo Split
biti sagledavani i obrađeni na način koji osigurava cjelovit i integralan plansko-

razvojni pristup i kontrolu svih učinaka,
- strategijska je odluka sustavno ne mijenjati odnos osnovnih kategorija korištenja
prostora (poljodjelske, šumske, vodne, građevinske površine),
- prioriteti razvoja u prostoru su: zaustavljanje negativnih procesa (depopulacija,
zapuštanje resursa) i poticanje razvoja ruralnih prostora u cjelini i smanjivanje pritiska
na gradove naročito jadranskog područja; stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva u
postojećim strukturama naselja, a posebno korištenjem domicilnih resursa,
- prioriteti zaštite okoliša su: zaštita fizičke cjelovitosti resursa, zaustavljanje daljnjeg
širenja naselja (građevinskih područja) i stroga kontrola (usmjeravanje) izgradnje
izvan građevinskih područja, te racionalno korištenje postojećih struktura (poglavito
za djelatnosti i stanovanje); promjena načina korištenja resursa s većom pažnjom na
biološku osjetljivost i raznolikost, kvalitet voda i tla te prirodne značajke krajobraznih
struktura; sanacija kritičnih mjesta zagađenja okoliša (prioritetno odvonja i
pročišćavanje otpadnih voda, zbrinjavanje otpada) i uklanjanje zastarjelih,
neprofitabilnih i zagađujućih tehnologija, a naročito na obalnom području,
- krajnje racionalno korištenje i stroga zaštita strateških resursa: biološka cjelovitost
jadranskog akvatorija, prirodna obala mora i obalna vegetacija, čista i nezagađena
tla, prirodne šume, i dr.,
- očuvati kvalitetu mora, provođenjem i održavanjem mjera zaštite, rješavati odvodnju
putem kanalizacijskih sustava uz prethodno pročišćavanje,
- korištenjem i zaštitom resursa osobito voditi računa o zaštiti vodnih resursa kao
temelja uređenja i zaštite okoliša, te o orijentaciji na prirodne cikluse proizvodnje
zdrave hrane, zaštitu tla, ograničavanje daljnjeg intenziviranja klasične proizvodnje,
obnovu tradicionalnih i malih gospodarstava.
Prostorni plan Šibensko kninske županije („Službeni vjesnik Šibensko kninske županije“
broj 11/02, 10/05 i 3/06)
Prostornim planom Šibensko kninske županije razrađena su načela prostornog uređenja i

utvrđeni ciljevi prostornog razvoja te organizacija, zaštita, korištenje i namjena prostora
područja Županije uz uvažavanje društveno gospodarskih, prirodnih, kulturno – povijesnih i
krajobraznih vrijednosti.
Plan sadrži prostornu i gospodarsku strukturu Šibensko – kninske županije, sustav središnjih
naselja, sustav razvojne regionalne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora,
mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za očuvanje i unapređenje prirodnih, kulturno –
povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente
od važnosti za Županiju.
Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju;
Prema prirodnim obilježjima prostor Županije dijeli se na dvije prostorne i funkcionalne

cjeline;
1. Primorje koje obuhvaća područja jedinice lokalne samouprave gradova Skradin,
Šibenik i Vodice te općina Pirovac, Murter, Tisno, Primošten, Rogoznica i Bilice
Unutar primorja se razlikuje;
- primorsko obalno područje
- otočno područje i
- zaobalni poljoprivredni prostor
2. Zagora koja obuhvaća područja jedinica lokalne samouprave gradova Knin i Drniš te
općina Ervenik, Kistanje, Kijevo, Biskupija, Civljane, Promina, Ružić i Unešić. Unutar
Zagore razlikujemo;
- Kninsku Zagoru
_______________________________________________________________________ 33
URBOS doo Split
- Drnišku Zagoru
Prema položaju u prostoru Države prostor Županije se dijeli na:

1. Pogranično područje, i to;
- pogranično područje na kopnu kojem pripadaju područja jedinica lokalne
samouprave grada Knina i općina Kijevo i Civljane,
- pogranično područje na moru kojem pripadaju područja jedinica lokalne
samouprave grada Šibenika i općina Murter, Primošten i Rogoznica.
2. Ostalo područje kojem pripadaju područja jedinica lokalne samouprave gradova
Drniš, Skradin i Vodice te općina Biskupija, Ervenik, Kistanje, Pirovac, Promina,
Ružić, Tisno, Unešić i Bilice.
Prema razvojnim obilježjima određena su problemska područja definirana kao područja s

ograničenjima u razvoju zbog negativnih demografskih procesa, nerazvijenosti mreže
naselja, funkcija i gospodarstva, područja s oskudnim resursima i perifernog položaja u
odnosu na glavne pravce razvoja te iz drugih razloga koji se odnose na prostor, a zahtijevaju
posebne mjere i primjerene planske koncepcije razvoja. Razlikuju se slijedeće cjeline
zajedničkih obilježja:
- ratom zahvaćena područja
- ruralni prostor i selo
- područja uz državnu granicu
- brdsko gorska područja i
- područje otoka
Prema korištenju i namjeni na prostoru Županije razlikuje se;

- površine naselja
- površine izdvojenih namjena unutar ili izvan naselja
- površine infrastrukturnih sustava izvan naselja
- poljoprivredne i šumske površine
- vodne površine (vode i mora)
- površine posebne namjene
- površine komunalne namjene (groblja) I
- ostale površine
Prostornim planom Šibensko kninske županije i određeni su prostori građevina od važnosti

za Državu i Županiju
Građevine od važnosti za Državu, određene posebnim propisom i Prostornim planom

Šibensko kninske županije na području Općine Rogoznica su:
a) Prometne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:
• autoceste:
- Jadranska autocesta (JAC) Rijeka - Zadar - Šibenik - Split - Dubrovnik;
• brze ceste:
- Jadranska turistička cesta D-8
- održavanje, uređenje i rekonstrukcija postojećih državnih cesta s izgradnjom
obilaznica naselja (Šibenik, Pirovac, Vodice, Rogoznica, Tisno - Makirina, Drniš,
Knin, Kijevo, Kistanje i ostale dionice);
b) Pomorske građevine:
• Luka posebne namjene – Marina «Frapa» (postojeća)
c) Elektroenergetske građevine:
• Termoelektrana (predviđena Programom prostornog uređenja RH «NN» br. 50/99)
_______________________________________________________________________ 34
URBOS doo Split
• Dalekovod 2x400 kV (predviđeno Programom prostornog uređenja RH «NN» br.

50/99)
d) Građevine posebne namjene:

• vojna građevina i građevina od posebnog značaja za obranu države, sukladno
posebnim propisima.
e) Ugostiteljsko turistička cjelina površine 5 ha i više, odnosno za 1000 gostiju i više:

• Izdvojena ugostiteljsko turistička zona Lozica
• Izdvojena ugostiteljsko turistička zona Kanica
Građevine od važnosti za Županiju, određene posebnim propisom i Prostornim planom

Šibensko kninske županije na području Općine Rogoznica su:
a) Prometne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:
• nova cesta za priključak područja Rogoznica -Primošten na D-58, odnosno JAC;
b) Pomorske građevine:
• luke lokalnog značaja,
• ribarska luka: Rogoznica
• športske luke Rogoznica i Ražanj
c) Građevine sustava odvodnje - građevine i instalacije sustava odvodnje otpadnih voda

(kolektor, crpke, uređaji, ispusti i drugo) kapaciteta većeg od 5.000 ES, kanalizacijski
sustav Rogoznica.
d) Ugostiteljske i turističke građevine

• ugostiteljsko-turistička cjelina površine manje od 5 ha unutar zona županijskog
značaja.
e) Ostale građevine
• građevine u zaštićenim objektima prirode i onim predloženima za zaštitu u
kategoriji posebnog rezervata:
- Rogozničko jezero
• zahvati i građevine marikulture.
Izmjene i dopune Prostornog plana Šibensko kninske županije
Županijsko poglavarstvo Šibensko kninske županije na 22. sjednici, održanoj 30. travnja
2008. godine donijelo je, sukladno Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru
Šibensko kninske županije („Službeni vjesnik Šibensko – kninske županije br. 2/07), Odluku
o izradi izmjena i dopuna (II) Prostornog plana Šibensko –kninske županije.
Sadržaj izmjena i dopuna Prostornog plana Šibensko – kninske županije odnosi se na;
- područje općine Rogoznica, i to na izdvojene zone ugostiteljsko – turističke namjene i
prostore za razvoj i uređenje naselja
- utvrđivanje izdvojene zone športsko-rekreacijske namjene na otoku Kaknu (Grad
Šibenik).
Cilj dijela izmjena koje se odnose na prostor općine Rogoznica jest utvrđivanje mogućnosti
za zadržavanje u prostoru što većeg broja nelegalno izgrađenih građevina, uvažavajući
mogućnosti i ograničenja važeće zakonske regulative, prvenstveno Uredbe o uređenju i
_______________________________________________________________________ 35
URBOS doo Split
zaštiti zaštićenog obalnog područja mora („Narodne novine broj 128/04), odnosno Zakon o
prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine broj 76/07).
S ciljem ostvarenja zadanih ciljeva izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana Županije
izvršena je prenamjena prostora na području Općine Rogoznica te je određeno:
a) Za određivanje građevinskog područja određene su minimalne gustoće i to: 40 st./ha za
općinsko naselje; 30 st./ ha za ostala naselja na obali i 15 st./ha za ostala naselja u zaleđu.
Prilikom obračuna prosječne gustoće stanovanja uzima se u obzir i broj povremenih
stanovnika.
b) Prenamjena turističko ugostiteljskih zona:
- Račićka luka u cijelosti briše se kao turistička zona i prenamjenjuje u prostor/površine za
razvoj naselja;
- zone Lozica dijelom se zadržava kao izdvojena ugostiteljsko - turistička zona (15 ha, TI,
maksimalnog kapaciteta 1200 ležaja), a ostali dio dosadašnje ugostiteljsko turističke zone se
prenamjenjuje u prostor/površine za razvoj naselja;
- područje Kanica prenamjena i preraspodjela prostora na način da se istočni dio planira za
turističko ugostiteljsku namjenu (12 ha, TI, maksimalnog kapaciteta 1000 ležaja ), a da se
sadašnja ugostiteljsko turistička zona u južnom dijelu prenamjeni u prostor/površine za razvoj
naselja.
c) Prenamjena ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta u površine za razvoj
naselja na području Stivašnice i Mezaroce, izgrađeno građevinama koje su većim dijelom
legalizirane, te se na taj način omogućuje optimalno korištenje prostora (gušća izgradnja).
d) Prenamjena ostalog poljoprivrednog tla, šume i šumskog zemljišta u površine za razvoj i
uređenje naselja na području Zečeva, Zatoglava, Ražnja i Stivašnice - prema stanju
izgrađenosti.
e) Prenamjena izdvojene ugostiteljsko turističke zone Medine u površine za razvoj naselja s
obvezom utvrđivanja turističko ugostiteljske zone u naselju (Tn) u istom ili sličnom obuhvatu.
f) Predlaže se prenamjena zone posebne namjene u površine za razvoj naselja i utvrđivanje
područja Kobiljak kao površine za razvoj naselja.
g) Planom se predlaže utvrđivanje površina za razvoj naselja za naselja u zaleđu koja su do
sada bila izostavljena.
h) Povećava se prostor/površina za razvoj i uređenje naselja na poluotoku Rogoznica, od
„stare tvornice ribe" do zgrade općinske uprave, te se na tom prostoru planira turistička zona
u naselju.
i) Ukida se obveza utvrđivanja turističko-ugostiteljske zone u naselju na području „Račićke
luke" - naselje Zatoglav.
j) Planom se na području Općine Rogoznica
utvrđuju arheološke zone na slijedećim područjima;
k) Planom je utvrđen etnološki lokalitet Mocire
lj) U osobito vrijedne dijelove prirode predlože se za zaštitu pored već predloženih
(Rogozničko jezero, Zmajevo oko – posebni rezervat u moru) i park-šuma Kopara na
poluotoku Rogoznica.
_______________________________________________________________________ 36
URBOS doo Split
Slika 10. Izvod iz Prostornog plana županije Šibensko kninske
Prostornim planom Šibensko – kninske županije utvrđen je cjelovit sustav gospodarenja

otpadom koji obuhvaća izdvojeno skupljanje otpada, recikliranje otpada, kompostiranje
organskog otpada, termičku obradu ostatnog organskog otpada iz procesa predobrade i
sortiranja otpada, te odlaganje ostatka nakon obrade.
Sustav deponiranja otpada i postupanja s otpadom rješava se cjelovito za područje Županije

i temelji se na Programu gospodarenja i zbrinjavanja otpada Šibensko – kninske županije.
Kao konačno rješenje planira se formiranje centra za gospodarenje otpadom s odlagalištem
na lokaciji Bikarac (Grad Šibenik), u kojem će se osigurati obrada i odlaganje komunalnog i
tehnološki neopasnog otpada, odnosno kompletno zbrinjavanje, što podrazumijeva
postojanje sortirnice, kompostane i odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada. Na istoj
lokaciji planira se osigurati prikupljanje i skladištenje opasnog otpada za cijelu Županiju.
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
Dosadašnja, iako skromna izučavanja ovog prostora su pokazala, da je u odvijanju

dosadašnjih razvojnih procesa dolazilo do izrazitog zanemarivanja i neiskorištavanja
prirodnih vrijednosti ovog područja.
Analizirajući mjere koje su provođene posljednjih godina, dolazi se do jedinstvenog zaključka

da se predviđene i potrebne mjere za unapređenje stanja u prostoru nisu u cijelosti provodile.
To se naročito odnosi na slijedeće mjere:
- Prostornim planom rezervirane su velike površine/zone za turističku izgradnju, ali
odluke u prostorno planskoj dokumentaciji nisu slijedile i sve one druge odluke koje
su potrebne da bi se ove namjere i realizirale (otkup zemljišta, komunalno opremanje,
prometne veze i sl.).
- Zemljišta obuhvaćena provedbenim urbanističkim planovima nisu otkupljivana u onoj
mjeri da bi zadovoljilo potrebe i da bi usmjerilo izgradnju na za to određeni prostor
odnosno da bi se spriječilo nenamjensko korištenje ovih prostora.
_______________________________________________________________________ 37
URBOS doo Split
- Zemljišta predviđena za kompleksnu građevinsku izgradnju nisu komunalno

opremana niti najminimalnijom komunalnom infrastrukturom.
Potrebno je stoga stvoriti uvjete da se izgradnja usmjerava na za to određeni prostor. Nije

potrebno napominjati da je za svu plansku izgradnju jeftinija izgradnja komunalne
infrastrukture koja je u okviru detaljnih planova riješena i to u cijelosti (ceste, vodovod, struja,
kanalizacija, telefon).
Građevinska područja su uglavnom smještena uz obalnu crtu. Ovo područje će i dalje biti
najatraktivnije za izgradnju, bilo stambenu, bilo za komercijalni turizam. U izradi novih
planova prostornog uređenja potrebno je stoga utvrditi one mjere kojima će se poticati
razvitak naselja u dubinu prostora u odnosu na obalnu crtu, te razvitak naselja u
unutrašnjosti.
U planovima je također nužno realno sagledavanje potrebe za turističkim zonama izvan

naselja, te definirati mjere za određivanje tih zona, kako bi se unaprijed spriječila pojava
nenamjenske izgradnje.
Značajke dosadašnjeg prostornog razvoja i korištenja prostora
Za gospodarstvo općine može se slobodno kazati da je nerazvijeno u svim sektorima.

Naime, pad ukupnog broja stanovnika općine uvjetovao je smanjenje poljodjelske
proizvodnje i kvalitete života, te je doveo do gotovo potpunog zamiranja pojedinih
gospodarskih grana (industrije i zanatstva, ribarstva i sl.).
Rogozničko područje posjeduje vrlo povoljne prirodne uvjete: raznolikost prirode, dinamičan
reljef, razvedenu obalu, pogodnu klimu i sačuvanu izvornu vegetaciju.
Na rogozničkom području evidentirano je prisustvo kulturno-povijesnih spomenika iz različitih
vremenskih razdoblja. Uređenje i zaštita postojećih spomenika te odgovarajuća prezentacija,
omogućiti će njihovo stavljanje u funkciju turizma.
Povijesna jezgra na otoku i Zmajevo jezero glavni su simboli identiteta Rogoznice te ih je

potrebno posebno štititi.
Na razmatranom području ima 617,71 ha nepoljoprivrednog zemljišta ili 8,756%, a

poljoprivrednog zemljišta ima 6028,78 ha ili 93,65%, pod šumama se nalazi 408,5 ha ili
5,79%.
Prostor uvale Soline i Medine namijenjen centralnim sadržajima danas je gotovo čitav
izgrađen bespravnim objektima, u samoj uvali Soline, na kontaktu ove aglomeracije
izgrađena je marina «Frapa».
Na predjelu Kopača u predjelu Čeline-Stupin izgrađeno je niz objekata koji bez obzira na
status u odnosu na dokumente prostornog uređenja čine devastaciju prostora.
Neplanska izgradnja na potezu u. Tičina – u. Lozica, predjelu Medine, Kopača, Stupina,
Zatoglav – Mandinica – Luka – Mezarovci – Ražanj, te uvali Stivančica, Kanica i Oštrička
luka, pored toga što je skoro u potpunosti dovela u pitanje realizacije turističkih sadržaja na
planiranim područjima zauzela je najvrjednije dijelove obale i bitno devastirala prirodni
krajobraz u pogledu fizičkog zauzimanja prostora.
Razvijenost javnih i društvenih djelatnosti, na razini je, koja ne zadovoljava ni sadašnje

potrebe korisnika, a posebno u vrijeme ljetne sezone kada je broj korisnika mnogostruko
veći.
_______________________________________________________________________ 38
URBOS doo Split
Stanje prometnica također nije zadovoljavajuće a posebno prometnica unutar izgrađenih

cjelina. Nedostaju sadržaji koji prate promet.
Za elektroopskrbne objekte i telekomunikacijske može se ustvrditi da prate trend izgrađenosti

prostora, što se ne može kazati za objekte vodoopskrbe i odvodnje.
Pretežito stihijska izgradnja prostora nije mogla biti praćena razvojem infrastrukture,
komunalnih usluga i objekata društvenih javnih sadržaja.
Nadalje, kvantitativni rast objekata na navedenim područjima, uz neriješene osnovne

komunalne instalacije a naročito sustav odvodnje, predstavlja realnu opasnost za zagađenje
zatvorene uvale Rogoznice i Soline. Izraženi su nedostaci opreme naselja komunalnom
infrastrukturom i društvenom suprastrukturom. Komunalna problematika prema globalnim
prioritetima, svodi se na slijedeće:
- potrebu izgradnje vodoopskrbne mreže i istovremenu gradnju kanalizacijskog sustava
s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda,
- rekonstrukciju i poboljšanje naseljskih prometnica i uređenje protupožarnih putova,
- uređenje obale (rive), te pristana za brodove,
- bolja i učestalija organizacija odvoženja otpada,
- poboljšanje kvalitete elektroopskrbe i kabliranje mreže.
Dosadašnja turistička izgradnja bila je na niskoj razini, premda bi turizam trebao biti glavni
pravac razvoja rogozničkog područja, međutim gotovo sve turističke zone su ugrožene
neplanskom izgradnjom i zauzetošću obalnog pojasa, čime su planirani resursi za turističku
izgradnju smanjeni za 60%. Izgradnjom turističkih kapaciteta na sačuvanom području za
turističku djelatnost, te prenamjenom kuća za odmor i interpolacijom novih objekata
turističkog smještaja u zonama postojeće izgradnje, ublažiti će se posljedice narušenih
turističkih resursa i tako osigurati dodatni turistički kapaciteti.
Koncentracija povremenog stanovništva na obalnom dijelu stvorila je dvostruku matricu

odnosa te s jedne strane otvara brojne zahtjeve i konflikte u korištenju prostora i izaziva
snažan debalans između potreba i mogućnosti za zadovoljavanje, odnosno učešću u
zadovoljavanju potreba. Razvoj i organizaciju naseljskih funkcija teško je prilagoditi
dvostrukoj matrici odnosa.
Mogućnosti i ograničenja razvoja
Glavne zapreke i ograničenja budućeg razvoja sastoje se u slijedećem:

- dosadašnje kretanje i struktura stanovništva; nepovoljna starosna struktura
stanovništva koja će zasigurno imati negativne implikacije na daljnji demografski i
gospodarski razvoj. U demografskom pogledu, proces starenja stanovništva
negativno utječe kako na ukupno kretanje, tako i na strukture stanovništva. U
gospodarskom smislu, starenje stanovništva utječe na porast i smanjenje broja
stanovnika u radnoj dobi te na stupanj aktivnosti ukupnog stanovništva.
- nepovoljna obrazovna struktura, relativno nizak udio stanovnika s višom, visokom i
poslijediplomskom stručnom spremom predstavlja ograničavajući utjecaj na
mogućnost pokretanja vlastitih razvojnih inicijativa. Aktivirati i zadržati mlade
sposobne i obrazovane stručnjake preduvjet je osiguranja dugoročnog razvoja općine
što treba ostvariti kroz adekvatnu stimulaciju zapošljavanja i osiguranja stanovanja;
- nerazvijeno cjeloživotno obrazovanje u svim djelatnostima; sve brži tehnički progres
zahtijeva da se većem dijelu stanovništva omogući što kvalitetnije formalno
obrazovanje, te organizira i potiče cjeloživotno obrazovanje
- veliki udio stanovnika koji ne ostvaruje nikakve prihode
- neravnomjerni gospodarski razvoj. odnosno razvoj turizma započeo je u susjednom
naselju Primošten, ali se tu i zadržao što se nepovoljno odrazilo na Rogoznicu.
_______________________________________________________________________ 39
URBOS doo Split
Naglašena orijentacija na razvoj turizma u prvoj fazi je vrlo povoljno utjecala na razvoj
gospodarstva i bolji individualni i društveni standard područja, međutim već danas se
vide posljedice slabljenja interesa za razvoj poljoprivrede, ribarstva i drugih djelatnosti
značajnih za razvoj područja;
- jednofunkcionalna gospodarska orijentacija (turizam) nepovoljno se odrazila na
razvojnu fizionomiju područja, primat ove djelatnosti upravo i privlači stanovništvo i
radnu snagu na obalno područje, dok izostaju razvojni modaliteti za područje zaleđa;
- prostorno gospodarska struktura (domaćinstva, okućnice, građevine, tradicija,
zemljište) ocjenjuju se kao neiskorišteni kapaciteti za zapošljavanje i stanovanje. U
naseljima (posebno zaleđe) postoji višak stanova, velik je broj neprimjereno
korištenih građevinskih i poljodjelskih parcela, pa sve do u novije vrijeme gotovo
demografski ispražnjenih ruralnih prostora;
- neplanska izgradnja individualnih objekata namijenjenih stanovanju zauzela je
najatraktivnije prostore za razvoj turističke te ugrozila osnovne krajobrazne vrijednosti
prostora i mogućnost rješavanja komunalne problematike;
- ljudski faktor u zemljišnoj politici – trenutni interes stanovnika za prodaju zemljišta za
izgradnju kuća za odmor i neodgovarajuća zemljišna politika i neefikasnost praćenja
stanja u prostoru rezultirali su neracionalnim i neplanskim zauzimanjem atraktivnog
prostora na štetu općeg razvoja.
Razvojne mogućnosti:
- geografski položaj, područje je smješteno između urbaniziranog područja Splita i
Šibenika, što naglašava regionalnu ulogu i značaj rekreacijskog područja;
- geoprometni položaj, turistički tokovi sa sjevera ili juga prolaze ili tangiraju područje.
Ta činjenica valorizira turističke receptivne potencijale područja a posebno kapacitete
za razvoj nautičkog turizma;
- blizina gradova Splita i Šibenika; činjenica koja osigurava ovom području usluge
regionalnih funkcija posebno u oblasti prometa i prometnih usluga, zdravstva,
školstva i stručnih institucija, izgradnje i održavanja velikih regionalnih infrastrukturnih
poteza, te u oblasti opskrbe i drugih usluga;
- blaga klima (jadranski semiaridni tip mediteranske klime) koju karakterizira velika
insolacija naročito u ljetnim mjesecima;
- valorizacija mora i njegovih resursa (marikultura);
- prirodna bogatstva obalnog prostora:
- razvedena obala,
- čisto more pristupačnost obali,
- pejzažne vrijednosti,
- klimatske prednosti,
- podesna obala za kupanje
pružaju izuzetno kvalitetnu osnovu za razvoj boravišnog, nautičkog, rekreacijskog i
izletničkog turizma;
- pogodnosti razvitka poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava potrebno je potaknuti
rješavanjem infrastrukture (pristupne prometnice, vodoopskrba, mogućnosti
navodnjavanja. Uvjeti za razvoj neke značajnije poljoprivredne proizvodnje u
rogozničkom kraju su skromni, jer obradive površine zauzimaju danas manje od 15%
ukupnih poljoprivrednih površina. Za intenzivniju mehaničku obradu mogu se
prilagoditi zemljišta na zaravnjenim terenima pokrivena crvenicom i smeđim
primorskim vrstama (Sapina doca i kod Podorljaka);
- biološka raznolikost, vrijedni prirodni krajobraz, spomenička baština (bogatstvo
posebno zaštićenih područja).
Na temelju iznesenih podataka o stanju u Općini Rogoznica, moglo bi se ustvrditi da slijedi

period sanacije i unapređenja postojećeg stanja u slijedećim oblastima:
• komunalne infrastrukture
_______________________________________________________________________ 40
URBOS doo Split
• zaštite okoliša
• opremljenosti naselja i dijelova naselja pratećim sadržajima i objektima društvenog
standarda.
Današnji trenutak promišljanja budućeg razvitka ovog područja treba temeljiti na novom
pristupu, tj. održivom razvoju.
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
Ciljevi i zadaci prostornog razvitka polaze od trajnog cilja razvoja – osiguranje stabilnog i
trajnog rasta životnog standarda i potpunijeg zadovoljavanja osobnih i zajedničkih interesa
stanovništva, ostavljajući istovremeno budućim generacijama kvalitetan i očuvan prostor i
okoliš, nužan za njihov život i razvitak.
Pri definiranju ciljeva i zadataka prostornog razvitka, potrebno je uzeti u obzir ograničavajuće
faktore koji su rezultat postojećeg stanja u prostoru, te usmjeriti daljnji razvoj prostora u
skladu da načelima održivog razvoja, balansirajući aktualne zahtjeve za intervencijama u
prostoru sa dugoročnim ciljevima očuvanja istog.
Ciljeve i zadatke prostornog razvitka treba promatrati i kroz novi administrativno teritorijalni
ustroj lokalne samouprave, te mjesto i ulogu županije i općine kao samoupravne lokalne
zajednice u stvaranju uvjeta za vlastiti razvitak, te odnose i ulogu županije u razvitku općine.
Trajni cilj procesa kojeg treba usmjeravati, podržavati i pratiti jest ekološka, gospodarska i
društvena valorizacija i uporaba čitavog prostora tako da koristi, čuva i unapređuje prirodne
vrijednosti i prednosti područja, da uvažava htijenja i sposobnosti lokalnog pučanstva, tako
da se ne kosi s održivim načelima razvoja obalnih područja.
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja
Valorizacija prometno-geografskih vrijednosti, te prirodnih i stvorenih resursa prostora

predstavlja osnovu za ostvarivanje cilja dugoročnog razvitka i ima višestruko značenje za
funkcionalnu organizaciju prostora, racionalno korištenje i gospodarenje prirodnim faktorima i
prostorom.
U svrhu utvrđivanja ciljeva i zadataka uređenja prostora Županije vrednovan je povijesno-

geoprometno-politički položaj i ustroj ovog prostora, te je analizirana prostorno-planska
dokumentacija kojom se usmjeravao dosadašnji prostorni razvoj, a sve u cilju utvrđivanja
potencijala i konflikata u prostoru Županije, te potrebe njihovog pretvaranja u razvojne
elemente prostora i otklanjanja ograničavajućih elemenata u budućoj prostornoj organizaciji
Županije.
2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
Jedan od temeljnih ciljeva je jačanje prostorno razvojne strukture županije; uvažavanjem

prirodnih oblika i morfoloških cjelina županijskog teritorija, postojeće mreže naselja,
prometno razvojnih koridora i razmještaja resursa.
Sintetizirajući skupine srednjih i malih naselja-gradova, odnosno dosadašnje klasifikacije

središnjih naselja može se utvrditi da se na prostoru Šibensko-kninske Županije, razlikuju
slijedeće grupe naselja koja se mogu definirati kao nositelji razvoja:
_______________________________________________________________________ 41
URBOS doo Split
1. Šibenik Sjedište županije, veće razvojno središte, veći srednji

grad
2. Knin Sjedište Grada, regionalno središte, srednji grad
3. Vodice Sjedište Grada, područno-malo razvojno središte, manji
srednji grad
4. Drniš, Murter, Skradin, Benkovac Sjedište Grada/općine, područna/lokalna-mala razvojna
središta, ostali gradovi i naselja gradskog karaktera
5. Rogoznica, Tisno, Primošten… Sjedišta općina, i mala lokalna središta
Na Županijskom nivou u oblasti razvoja gradova i naselja posebnih funkcija osnovni su

ciljevi:
1. Uspostaviti optimalan policentrični model prostornog razvitka sa jačom afirmacijom
malih gradova (Vodice, Murter, Drniš…) i lokalnih središta (Primošten, Rogoznica,
Risno…) te poticati razvitak središnjih naselja s funkcijama osobito na području manje
razvijenosti, kako bi se osiguralo približno iste uvjete i standard življenja stanovništva
u svim dijelovima Županije. Time se u prvom redu podrazumijeva takav sustav
središnjih naselja koji će zadovoljiti potrebe svih stanovnika Županije i šireg
gravitacijskog područja, te će se uklopiti u državni sustav središnjih naselja. Potrebno
je aktivnim mjerama populacijske, porezne, zemljišne i komunalne politike,
opremanjem naselja infra i suprastrukturom, poticati rast malih i srednjih gradova.
2. Osigurati razvoj nedovoljno razvijenih središnjih naselja srednjih gradova (Knin,

Drniš…) kao i lokalnih središta (Rogoznica, Tisno…) kao nositelja razvoja u
gravitirajućem prostoru, koja bi mogla postati žarišta razvoja kao uporišta za
policentrični razvitak mreže naselja.
3. Razvoj mreže naselja i središnjih funkcija (uprava, sudstvo, zdravstvo, obrazovanje i

druge javne službe) ostvariti poticajnom investicijskom politikom i prostornim
razmještajem gospodarskih struktura i time stvoriti uvjete ravnomjernog i usklađenog
razvoja i razmještaja stanovništva te disperzije stambenih, radnih, uslužnih i
rekreacijskih funkcija u srednja i manja središta.
4. Unaprijediti uvjete života kvalitetnom unutarnjom organizacijom naselja, osobito s

gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora infrastrukturom. Pri tome težiti
uravnoteženom razvitku gospodarstva pri čemu koristiti oblike primjerene
osobitostima prostora (obalno područje turizma i pomorske djelatnosti.).
5. Demografska obnova stanovništva se odnosi na ublažavanje i ispravljanje negativnih

demografskih tendencija (prirodnog prirasta, migracija i sl.), stalno poboljšavanje
strukturnih i ostalih obilježja stanovništva, osiguranje ravnomjernog razmještaja
stanovništva na prostoru Županije, uz revitaliziranje brdsko-planinskih i pograničnih
područja, otočkih područja i ratom opustošenih područja.
U oblasti razvoja infrastrukturnih sustava ističu se slijedeći ciljevi:
6. Potpunije korištenje geoprometnog položaja te stvaranje kompaktnog prometnog

sustava Županije (cestovni, pomorski i zračni, željeznički)
a) U oblasti cestovnog prometa treba osigurati optimalno povezivanje sa ostalim
dijelovima Hrvatske i Europom;
- izgradnjom autocesta i brzih cesta koje bi trebale omogućiti kvalitetniju
povezanost županije sa hrvatskim i europskim prostorom (JAC, i
autoceste Split-Zagreb),
_______________________________________________________________________ 42
URBOS doo Split
- između Perkovića i Vrpolja izgraditi čvorište «Primošten» preko kojeg se

na Jadransku autocestu povezuju turistički prostori Primošten-Rogoznica-
Marina
- poboljšanjem stanja postojeće cestovne prometne mreže (rekonstrukcija,
modernizacija, pojačano održavanje),
- omogućavanjem bolje prometne povezanosti između gradova i općina
Županije,
- izgradnjom obilaznica naselja na postojećim pravcima državnih i važnijih
županijskih cesta, koje postepeno trebaju postati brze ceste, pa tako i na
državnom longitudinalnom pravcu D-8 (zaobilaznica Vodica, Pirovca i
Rogoznice),
- na županijskoj razini nužno je izgraditi veći broj dionica županijskih i
važnijih lokalnih cesta za homogenizaciju i kompletiranje ukupne cestovne
mreže, potrebno je dati prednost dionicima koje formiraju glavne pravce a
županijsku i lokalnu mrežu povezuju na planirane autoceste, među
najvažnije zahvate spada Primošten (Rogoznica) – Tisno – (D-58) –
Perković (čvorište «Primošten» na JAC-u),
- uređivanjem cestovne prometne mreže unutar područja gradova radi
omogućavanja njihovog normalnog funkcioniranja
b) U oblasti pomorskog prometa je nužno poduzeti slijedeće korake:
- obnovu postojeće infrastrukture i suprastrukture sa naglaskom na
uređenje luke državnog značaja (Šibenik) u kojoj je potrebno odvojiti
funkcije teretne od putničke i turističko nautičke,
- planirati novu vanjsku trajektnu luku za duž obalne velike brodove,
- potrebno je omogućiti povećanje broja linija uzduž obalne pruge,
optimalizirati povezivanje otoka Županije s kopnom, osigurati obnovu luka
na otocima i većim turističkim mjestima (Pirovac, Murter, Primošten,
Rogoznica, Skradin),
- za nautičare u postojećim lučicama i marinama i novim marinama treba
osigurati dovoljan broj vezova na moru i kopnu sa svim uslužnim,
servisnim i pratećim sadržajima.
c) U oblasti željezničkog prometa stvoriti uvjete za izgradnju brze duž jadranske
željeznice (velikih brzina tzv. TGV) u svrhu povezivanja Županije kako unutar
Hrvatske tako i sa širim okruženjem (zapadna Europa). Na području županije
potrebno je izvršiti sanaciju i obnovu postojećih pruga uz zaustavljanje trenda
smanjenja brzine, povećati ulaganje u remont i poboljšanje karakteristika
postojećih pruga.
d) U oblasti zračnog prometa osigurati uvjete za stvaranje mreže malih zračnih
luka, te stvaranje mreže heliodroma na otočkom području u svrhu povećanja
sigurnosti življenja na otocima.
7. Osiguranje opskrbe vodom za sadašnje i planirane potrebe stanovništva i

gospodarstva na cijelom području županije štiteći vodne resurse i čuvajući njihovu
kvalitetu te usporedno sa razvojem vodoopskrbe osigurati zaštitu voda i mora
izvedbom sustava odvodnje i pročišćavanja.
8. Osiguranje opskrbe električnom energijom čitavog područja te osiguranje

zadovoljavajućih naponskih prilika za stanovništvo i gospodarstvo.
Istražiti mogućnosti korištenja i osiguranje proizvodnje iz alternativnih izvora
električne energije (sunca i vjetra) za koje na ovom području ima prirodnih uvjeta.
9. Infrastrukturni sustavi moraju zadovoljiti potrebnu sigurnost, neovisnost i fleksibilnost,

uz dovoljnu prostornu razvijenost i primjenu posebnih rješenja za pojedina specifična
područja kao što su otoci, slabo naseljeno zaleđe, osjetljiva područja (područje
nacionalnih parkova).
_______________________________________________________________________ 43
URBOS doo Split
Planiranjem i izvedbom infrastrukturnih mreža usmjeravati razvoj na određena

područja, opremati naselja i ostvariti pretpostavke za razvoj naselja i djelatnosti.
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
Sa Županijskog gledišta osnovni cilj razvoja u prostoru ovog područja svakako predstavlja:
1. Uspostavljanje ravnoteže izgrađenih i pretežito prirodnih područja, te osigurati

svrhovito korištenje resursa i to prvenstveno:
- racionalnim korištenjem prostora izgradnjom, očuvanjem fizičke i funkcionalne
osjetljivosti te kvalitete poljoprivrednog i šumskog zemljišta (spriječiti usitnjavanje
areala i osigurati krajobraznu cjelovitost),
- zaštitom vrijednosti prostora, vrijednih prirodnih i stvorenih resursa, te osobito
pažljivim korištenjem resursa koji sve više nedostaju ili su sve više ugroženi (čista
tla, pitka voda, šumske zajednice, i dr.).
2. Utvrđivanje zajedničkih kriterija korištenja prostora i razmještaj djelatnosti kao osnovu
uvažiti zajednička obilježja i osobitosti područja (prirodnu cjelovitost, ekološku
osjetljivost, razvijenost i ograničenost infrastrukture, turističku atraktivnost i druge
značajke…).
Prilikom usklađenja interesa korištenja prostora, treba uzeti u obzir pojačan interes za
ulaganja na obali, prostorima uz prometne koridore i zaštićene cjeline te utvrditi
stvarnu vrijednost i visoke standarde uređenja zemljišta koji će osigurati svrhovito
korištenje i kvalitetno uređenje prostora.
3. Potpunije korištenje prirodnih resursa, očuvanje biološke raznolikosti i ekološke
ravnoteže. Površine za razvoj poljodjelstva, stočarstva, ribarstva i marikulture treba
aktivirati sukladno klimatskim i drugim pogodnostima područja, zahvate eksploatacije
mineralnih sirovina prilagoditi standardima i normativima u zaštiti okoliša, vodni
potencijal iskoristiti za podizanje standarda življenja stanovništva dovršetkom gradnje
magistralnog vodovoda kojim bi se osigurala konačna kvaliteta opskrbe vodom i
odvodnja sa svih područja.
4. Očuvanje prostornog identiteta Županije (zadržavanje ili transformacija strukturnih,
funkcionalnih i ekoloških značajki prostornih cjelina, oblici urbanizacije i sl.)
5. Bolje korištenje postojećih gospodarskih i proizvodnih potencijala, kao i aktiviranje
budućih. Usklađenje pravaca gospodarskog razvitka u odnosu na prirodne uvjete i
komparativne prednosti pojedinih prostornih cjelina, zaustavljanje procesa koji nisu u
suglasju sa izuzetno vrijednim resursima ovog područja (pad udjela ugostiteljstva i
turizma u gospodarskoj strukturi, odumiranje obrta i izraziti rast trgovine) i sl.,
poticanje razvoj malih privrednih pogona u svrhu smanjenja turističke
monofunkcionalne orijentacije i to u prostorima malih i srednjih gradova kao nositelja
razvoja u prostoru Županije.
6. Poboljšanje provođenja mjera zaštite okoliša, uz podizanje svijesti o potrebi zaštite
prostora za buduće naraštaje na način da se utvrde načela i principi zaštite okoliša u
cjelini.
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Sustavno skrbiti o okolišu (provoditi mjerenja i praćenja stanja okoliša), primjenjivati načela
zaštite okoliša u prostornom planiranju.
Očuvati značajke hrvatskog prostora (uklopiti se u načelo integralnog gospodarenja većim
cjelinama-Jadransko more, rijeke s porječjima, područja rijetke naseljenosti, i dr.).
Na međunarodnoj razini usklađivati aktivnosti u pograničnim područjima.
_______________________________________________________________________ 44
URBOS doo Split
Stvoriti uvjete za smanjenje razlika u dosadašnjem razvoju (provoditi mjere za smanjivanje

pritisaka na gradove, obalno područje, zaštićene cjeline, a poticati razvitak otoka,
pograničnih i brdsko-gorskih područja).
Usmjereno djelovati u područjima koja su ključna za zaštitu okoliša s morem i morskim dnom
kao sastavnicom okoliša:
- energetika i industrija (uvođenje suvremenih tehnologija, alternativnih izvora
energija: sunce, vjetar, ispitati mogućnost lociranja malih hidroelektrana,
pažljiv izbor lokacija i dislokacija konfliktnih sadržaja),
- infrastruktura i komunalne djelatnosti (modernizacija mreža, rješavanje
prometnih problema gradova, pročišćavanje otpadnih voda, izvedba sustava
odvodnje, sustavno zbrinjavanje otpada, opasni otpad),
- krajobraz, biološka raznolikost,
- more i morsko dno,
Osnovna intencija zaštite prirode jeste maksimalno očuvanje sklada među prirodnim i
ljudskim radom stvorenim vrijednostima, obzirom da su interesi za korištenje prostora često
vrlo konfliktni (turizam, stambena izgradnja, poljoprivreda, infrastruktura i dr.) te dovode u
pitanje dalju egzistenciju posebno vrijednih prirodnih predjela.
U osobito vrijedne dijelove prirode prostornim planom Šibensko kninske županije, predlaže
Pojedine dijelove koji su do sada neizgrađeni prilikom planiranja treba sačuvati kao zaštitne
zelene površine, a što veći dio treba sačuvati i pretvoriti u javne zelene površine.
U što većoj mjeri potrebno je zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno planiranje vršiti
tako da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž.
U što većoj mjeri potrebno je sačuvati postojeću vegetaciju te ju ukomponirati u
krajobrazno uređenje.
Na svakoj čestici na kojoj će se graditi treba propisati minimalnu površinu koja mora ostati
obrasla vegetacijom.
2.2 Ciljevi prostornog razvoja općinskog značenja
U predstojećem planskom razdoblju osnovni cilj prostorne politike općine Rogoznica je

sanacija postojećeg stanja u prostoru, te racionalno korištenje preostalih prostornih resursa.
Usmjeravanje razvoja općine u skladu sa načelima održivog prostornog planiranja zasniva se
na poboljšanju već izgrađenih naselja i dijelova naselja, njihovim opremanjem komunalnom
infrastrukturom i centralnim funkcijama naselja, te pažljivo balansiranim budućim razvojem.
Stoga ciljevi razvitka Općine Rogoznica trebaju uvažavati sljedeće:
- Stvaranje uvjeta za integraciju prostora Općine Rogoznica u prostor države i Europe.

- Budući razvitak temeljiti na optimalnom korištenju prirodnih resursa uvažavanjem
kriterija održivog razvoja. Osigurati optimalne prostorne uvjete kroz namjenu i uvjete
korištenja prostora za razvoj turizma, poljoprivrede i ekološki prihvatljive prerađivačke
industrije.
- Zaustavljanje depopulacijskog procesa u zaobalnom dijelu Općine, uz poboljšanje
dobne strukture, te osiguranje uvjeta za zadržavanje i povratak stanovništva
stvaranjem adekvatnih uvjeta života i rada, i time stvaranje uvjeta za demografsku
revitalizaciju.
- Destimulirati daljnji razvoj sekundarnog stanovanja kroz gradnju kuća za odmor.
_______________________________________________________________________ 45
URBOS doo Split
- Otvaranje novih radnih mjesta u turizmu, ugostiteljstvu, poljoprivredi, prerađivačkoj

industriji.
- Osiguranje prostornih uvjeta za poticanje razvoja polifunkcionalnog gospodarstva u
optimalnim dimenzijama, s osloncem na turizam (ne masovne već selektivne ponude,
primjereno mogućnostima lokalne zajednice-demografskim i sociološkim obilježjima
stanovništva) i poljoprivredu.
- Osiguranje prostornih uvjeta za razvitak, prometnog, vodnogospodarskog i
energetskog sustava u skladu s potrebama gospodarstva, stanovništva i potrebama
razvoja.
- Postojanje optimalnih uvjeta za rad postojećih društvenih djelatnosti (odgoj,
obrazovanje, kultura, šport, zdravstvo)
- Zaštićena prirodna i kulturna baština u funkciji turističke ponude
- Zaštita i oplemenjivanje okoline a naročito čistoće mora kao važnog resursa, te
očuvanje prirodne i graditeljske baštine, kao sastavne komponente očuvanja
ekološke i kulturne ravnoteže.
- Riješeno deponiranje otpada i komunalno uređenja naselja
- Brojem i vrstom središnjih funkcija stvoriti uvjete i mogućnosti zadovoljavanja potreba
stanovništva i vršenja usluga, koje će življenje činiti prihvatljivim.
- Izrađena prostorno planska dokumentacija
2.2.1. Demografski razvoj
Da bi se ublažili dosadašnji negativni procesi kretanja broja i strukture stanovništva na

području Općine Rogoznica potrebno je utvrditi ciljeve budućeg demografskog razvitka,
prioritetno u svrhu omogućavanja ravnomjernijeg i cjelovitijeg korištenja općinskog prostora.
Naime, bez osnovne «kritične mase» stanovnika koja može povući odgovarajući gospodarski
razvitak, nema razvoja ni revitalizacije područja.
Osnovni ciljevi u oblasti demografskog razvoja su:
- Ublažavanje i ispravljanje negativnih demografskih tendencija i osiguranje

optimalnog općeg kretanja stanovništva uključujući i prirodno kretanje i migracije.
- Osiguranje uvjeta zadržavanja i povratka stanovništva na Rogozničko područje u
prvom redu jačanjem gospodarske osnove u onim djelatnostima za koje je ovo
područje predodređeno (turizam, ribarstvo, pomorske djelatnosti i poljoprivreda), a
što je moguće ostvariti posebnim investicijskim programima revitalizacije kojima je
neophodno prioritetno obuhvatiti dva segmenta područja: zaleđe i obalu kojima bi
se zadržalo postojeće stanovništvo i omogućio normalan standard stanovanja.
- Opremanje središnjeg područja (Lozica-Rogoznica-Kopača) sadržajima naselja
(komunalnom infrastrukturom i društvenom suprastrukturom) i drugim pratećim
sadržajima koja će poslužiti kao atrakcijsko područje daljnjeg turističkog razvitka
te u budućnosti utjecati na naseljavanje obalnih područja i zadržavanje
stanovništva na području zaleđa.
- Posebnim programima (iz oblasti: poljoprivrede i stočarstva, zanatstva, čiste
industrije, specifičnih oblika turizma i sl.), opremanjem sadržajima naselja i boljom
prometnom povezanošću s obalom stvoriti uvjete i stimulirati zadržavanje i
povratak stanovništva u naselja zaleđa.
- Mjerama zemljišne politike i drugim instrumentima stimulirati povećanje broja
stalnih stanovnika, odnosno destimulirati pretvaranje općinskog prostora u vikend
područja bivših stanovnika i vlasnika kuća za odmor, jer je to zauzimanje prostora
uz izostanak razvojnih efekata, a problemi preostalog staračkog stanovništva
postaju sve izraženiji.
- Gospodarski razvoj ovog područja ne može se temeljiti na mehaničkom prilivu
stanovništva, odnosno radne snage izvan gravitacijskog područja, jer bi u tom
_______________________________________________________________________ 46
URBOS doo Split
slučaju izvornost postala do te mjere artificijelna da bi se teško održali oblici

turističke privlačnosti
Očekivane buduće demografske promjene
Zbog narušene demografske strukture i teških gospodarskih prilika u kojima se nalazi općina
Rogoznica, veoma je teško dati čvrstu prognozu kretanja broja i struktura stanovništva,
posebno jer se radi o oblasti osjetljivoj na društvena i gospodarska zbivanja u užem i širem
okruženju. Sigurno je da će u provođenju aktivne populacijske politike i naseljavanja
nenaseljenih i slabije naseljenih prostora najučinkovitije biti mjere populacijske politike koje
će se provoditi na razini Države, a koje podrazumijevaju stimuliranje (kreditno, porezno,
stipendiranjem, politikom zapošljavanja i sl.).
Ovo pitanje još više usložnjava i utjecaj brojnih faktora koje je veoma teško predvidjeti,
posebno u osjetljivoj oblasti reprodukcije i prostorne pokretljivosti stanovništva na ovom
području. Neizvjesnost predviđanja vezana je za složenu prirodu i utjecaj demografskih,
ekonomskih i drugih činilaca.
Da bi se ostvarila pozitivna demografska kretanja, na području Općine Rogoznica, potrebno

je:
- posebnim investicijama i programima revitalizacije (iz oblasti: poljoprivrede i
stočarstva, zanatstva, čiste industrije, ribarstva i pomoračkih djelatnosti) obuhvatiti
oba segmenta područja, zaleđe i obalu, razvojem diferenciranih programa kojima
bi se zadržavalo postojeće stanovništvo i omogućio normalan životni standard i
perspektive mlađem stanovništvu;
- razvijati obzirne razvojne programe turističkih aktivnosti i obiteljskih
gospodarstava koji će poštivati autohtone, naslijeđene oblike, unoseći nove
sadržaje (npr. u zaleđu «seoski turizam» vezani uz seoska gospodarstva), zatim
posebne oblike «ribarskog turizma» vezane uz specifične tradicije, običaje i
stilove života,
- Stimulirati razvoj naselja Rogoznica kao atrakcijske točke daljnje litoralizacije i
turističkog razvitka
- potpuna i održiva uporaba čitavog obalnog prostora općine, tako da se gotovo sav
prostor u kontekstu budućeg razvoja može smatrati resursom i najbolje se može
koristiti i čuvati ako se rabi u cijelosti. Svaka djelomično ili kratkoročno zasnovana
usporava prostora prijeti poremećajima sustav, povećava troškove infrastrukture
po jedinici ulaganja i vodi ka suboptimalnom iskorištenju razvojnih prednosti.
Potpunom uporabom ovaj prostor se najbolje čuva od «ulagačkih pothvata» koji
vode njegovom pretjerano intenzivnom korištenju i/ili upropaštenju
- poticanje i privlačenje održivih-razvojnih pothvata čiji će nositelji imati interes za
očuvanje prostora u cijelosti (vlasnici prostora, vlasnici kapitala, jedinica lokalne
samouprave)
- jedinica lokalne samouprave mora se javiti kao poduzetnik koji ulaže u razvoj infra
i supra strukture, potiče poduzetnike na održivi razvoj, i destimulira one koji žete
ulagati u neprihvatljive programe.
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
Na odabir prostorno razvojne strukture prvenstveno utječe:
- potreba za održivim razvojem prostora općine, te sanacije postojećeg stanja u

prostoru
- razvoj gospodarstva
- promjena politike korištenje i uređenja prostora
_______________________________________________________________________ 47
URBOS doo Split
Rogoznica sa Primoštenom predstavlja jedinstveno razvojno područje, koje se u razvoju

oslanja na susjedna razvojna središta, Šibenik i Split kojima gravitiraju i po administrativno-
teritorijalnoj podjeli. Razvojna orijentacija uvjetovana je značenjem ovih razvojnih središta
kao i o razvojnim procesima (izgradnja prometnica i ostale kapitalne infrastrukture, razvoj
gospodarstva) koji će se događati na ovom dijelu jadranske razvojne okosnice.
Naselje Rogoznica kao žarište razvoja u općini biti će pokretač i nositelj društveno-
gospodarskog razvitka i života u općini.
U prostorno-razvojnoj strukturi općine Rogoznica treba razlikovati:
Obalno područje na kojem je danas izražena koncentracija objekta i stanovništva. Bez

obzira na negativne procese i konflikte nastale u prostoru, koji su nastali zauzimanjem
obalnog pojasa, obalno područje činiti će u daljnjem razvoju perspektivni dio općine.
Upravo na obalnom području doći će do razvoja prioritetnih gospodarskih djelatnosti turizma
(izgradnjom novih sadržaja i rekonstrukcijom postojećih struktura), pomorskih djelatnosti,
ribarstva, usluga i sl. što će imati za posljedicu zadržavanje i revitalizacija stanovništva te
potpuna preobrazba na pretežito gradski način življenja. U budućem prostornom razvitku
ovog područja prioritetno je potrebno pristupiti rekonstrukciji, sanaciji i izgradnji prometne i
komunalne infrastrukture, kvalitativnom usmjeravanju buduće rekonstrukcije, interpolacije i
izgradnje vodeći računa o kulturnom krajobrazu a naročito pristupiti sanaciji područja
zahvaćenom neplanskom izgradnjom (Zečevo, Zatoglav, Ražanj, Stivančica i Kanica)
preoblikovanjem objekata i cjelina te komunalnim opremanjem kako bi se područje približilo
prihvatljivim standardima stanovanja. Prostor je prirodno omeđen i ograničenog je
kapaciteta, pa ne može podnijeti visoku koncentraciju stanovništva i gospodarskih aktivnosti.
Zaleđe - koje iziskuje posebnu skrb i pažnju uslijed nerazvijenosti i nepovoljnih demografskih
prilika odnosno depopulacije i deagrarizacije područja. Razvoj u prostoru inicirati će se
primjenom poticajnih mjera u gospodarske programe primjerene ruralnom području. Razvoj u
prostoru temeljiti će se na jačanju komplementarnog odnosa sa gospodarstvom na obali u
prvom redu turizma, te kroz specifični odnos prema korištenju zemljišta na način da se
stimulira razvoj obiteljskih gospodarstava u funkciji revitalizacije turizma i poljoprivrede, kao i
boljem infrastrukturnom povezivanju naselja u zaleđu s Rogoznicom kao lokalnim središtem
kojeg je potrebno opremiti adekvatnim funkcijama.
Razvoj gospodarstva
U budućoj strukturi gospodarstva dominantnu ulogu će imati turizam kroz gradnju novih
turističkih kapaciteta, korištenje postojećih izgrađenih struktura za turističku djelatnosti i na
rekonstrukciji i modernizaciji turističke ponude.
Značajniju ulogu u budućem turističkom razvoju imat će razvoj slijedećih oblika turizma:
- Na području općine Rogoznica potreban je razvoj novih turističkih smještajnih
kapaciteta (hoteli, apartmani, turistička naselja i pansioni) sa pratećim sadržajima
na predviđenim prostorima izbjegavajući atraktivne lokacije te strogo vodeći
računa o nosivosti prostora i zaštiti okoliša. Ovi sadržaji predstavljati će generator
turističke aktivnosti na Rogozničkom području
- Pored izgradnje novih smještajnih kapaciteta poticati razvoj komplementarnih
smještajnih sadržaja u prvom redu stavljanje korištenja postojećih objekata kroz
privatni smještaj i prenamjenu dijela «kuća za odmor» u smještajne kapaciteta
mini pansione i sl.
- Nautički turizam; ima posebne privlačnosti na ovom području. Na cijelom području
postoji samo marina u uvali Soline «Frapa» dio pristaništa u uvali Rogoznica i
pristanište u uvali Šibenska luka. Daljnji razvoj nautičkog turizma ovog područja
potrebno je usmjeriti u već izgrađene strukture naselja, ne zauzimati neizgrađene
_______________________________________________________________________ 48
URBOS doo Split
uvale i područja i ne vršiti veće promjene konfiguracije obale nasipavanjem ili

otkopavanjem. Nautički turizam, marine i lučice predstavljaju izuzetne atrakcije, te
ovaj segment ponude treba do određene mjere protežirati zbog iznimnih
pogodnosti za razvoj kao i zbog komplementarnosti odmorišnom turizmu i
dohodovne atraktivnosti
- Naročitu pažnju usmjeriti na razvoj posebnih oblika turizma kao:
a) Seoski (eko) – turizam, i to na područjima koja nisu bila zahvaćena
intenzivnijom izgradnjom (zaleđe), sa ekološki obazrivom turističkom
ponudom s naglaskom na aktivnom odmoru u seoskim gospodarstvima;
b) Ribarski turizam; iako još potpuno zanemaren ima sve pretpostavke za razvoj,
kao more sa svojom ihtiofaunom, ribarsku tradiciju i vještine autohtonog
stanovništva.
c) Izletišni turizam; obzirom na pomorsku orijentaciju aktivnosti usmjeriti na
razvoj i ovog oblika turizma organiziranjem jednodnevnih i višednevnih izleta
na užem i širem akvatoriju rogozničkog područja.
d) Športski turizam; mogućnost izgradnje športsko rekreacijskih sadržaja,
športovi na moru (jedrenje, ronjenje i sl.).
Od izuzetne važnosti je poticaj razvoju poljoprivrede u zaleđu i ribarstva na obali koji mogu
biti komplementarni turističkoj ponudi kroz proizvodnju zdrave hrane i razvoj seoskog turizma
u obiteljskim gospodarstvima, te ribarskog turizma.
Jedan od ciljeva gospodarskog razvoja je i razvoj djelatnosti pomorstva i uzgoj marikulture,

djelatnosti koje će također biti zastupljene u gospodarstvu rogozničkog područja. Ostale
djelatnosti kao uslužne, trgovačke, komunalne, servisne djelatnosti javnih službi razvijati će u
onoj mjeri u kojoj trebaju zadovoljiti potrebe osnovnih djelatnosti, stanovništva i turista kao
preteče djelatnosti.
Politika uređenja prostora
Buduće korištenje i uređenje prostora prioritetno će se temeljiti na korištenju rezervi

postojećih, već izgrađenih struktura naselja za djelatnosti i stanovanje, sa osobitim
naglaskom na unapređenje već izgrađenih područja. Poljoprivredne površine potrebno je
sačuvati od prenamjene, a šumsko zemljište potrebno je pošumljivati i obnoviti. Naročita
pažnja biti će usmjerena buduće racionalno korištenje i zaštitu obale i obalnog mora.
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
Zemljopisni, gospodarski, povijesni i drugi čimbenici i procesi utjecali su na stvaranje dva

osnovna tipa naselja na rogozničkom području, i to:
naselja na obali, u koja spadaju: Zečevo, Rogoznica, Podglavica, Zatogla, Ražanj,
Stivašnica i Kanica i naselja u zaleđu, koja spadaju: Oglavci, Jarebinjak, Ložnica, Sapina
Doca, Podorljak i Dvornica.
Razvitak naselja obilježen je stalnim opadanjem broja stalnog stanovništva i povećanja

povremenog stanovništva, odnosno područje je istovremeno pod utjecajem dvaju procesa:
- depopulacije (stalno stanovništva iseljava i napušta stambene objekte, u prvom redu u

povijesnim jezgrama naselja;)
- jačanje funkcije povremenog boravka izgradnjom kuća za odmor van povijesnih jezgri
naselja, pretežno na prostorima uz obalu.
_______________________________________________________________________ 49
URBOS doo Split
Razvoj turizma na širem području i danas potencira koncentraciju aktivnosti i boravka u

naseljima na obali. Stihijski rast naselja uz obalu nije praćen razvojem urbanih funkcija i
potrebnih komunalnih sadržaja tako da je kvaliteta stanovanja u tim naseljima vrlo niska a
problemi i konflikti u korištenju prostora dovedeni su do granice nepodnošljivosti. Osnovni cilj
razvoja naselja je u zaustavljanju ovako negativnog procesa i unapređenje postojećeg
stanja.
Osnovni povijesni tipovi naselja i u budućnosti će zadržati sličnu strukturu, tako da u odnosu
na proces urbanizacije (uzimajući temeljni kriterij, broj agrarnog stanovništva u interakciji sa
ostalim obilježjima) naselja u zaleđu će zadržati uglavnom obilježja ruralnih naselja, dok će
se naselja na obali transformirati u polu-urbanizirana do urbanizirana naselja.
Prema funkcijama koja će se ostvarivati u naseljima, može se reći da će većina naselja imati
uglavnom stambenu funkciju kao primarnu. Jedan od osnovnih ciljeva plana i budućih
razvojnih politika općine je osigurati polifunkcionalnost naselja, kako bi se povećala kvaliteta
života postojećih stanovnika, te privukli budući stalno stanovnici. Planom će se usmjeravati
jačanje i ostalih funkcija, naročito rada i središnjih funkcija.
Kod obalnih naselja, pored primarne funkcije stalnog stanovanja i dalje će biti izražena
funkcija sekundarnog stanovanja (koja je uvjetovana intenzivnom izgradnjom kuća za
odmor).
Budući razvoj naselja usmjeravati će se na slijedećim principima:
• Poticanje funkcija stalnog stanovanja u već izgrađenim objektima, specifičnim politikama

općine i organizacijom prostora
• funkciju stanovanja razvijati korištenjem postojećih prostornih struktura naselja uz

pretežnu obnovu postojećeg graditeljskog fonda
• zadržavanje autentične fizionomije povijesnih naselja
• osmisliti program poticanja stalnog stanovanja
• stihijsko izgrađene prostore na potezu Zatoglav-Ražanj-Stivašnica, te u predjelu Zečeva-

Lozica i na Kopači integrirati u prostore postojećih naselja, omogućiti nove funkcije i
prostorne kvalitete, te komunalno opremiti, s potrebnim preoblikovanjima
• zaustaviti linearna širenja naselja duž obalu, te osigurati javni pristup obali u skladu sa
hrvatskim zakonima
• urediti dijelove obale prema načelima suvremenog waterfront razvoja
• prioritetno urbano opremanje izgrađenih dijelova naselja.
Što se tiče funkcionalne usmjerenosti naselja rogozničkog kraja, najveći će utjecaj imati
afirmacija turizma, ugostiteljstva odmora i rekreacije s pratećim funkcijama. Naselja na obali
pored funkcije stalnog i povremenog stanovanja funkcionalno će sve više biti usmjerena
prema razvitku turizma, ugostiteljstva i rekreacije, a općinsko središte Rogoznica prema
nekim središnjim funkcijama.
_______________________________________________________________________ 50
URBOS doo Split
Planirani sustav naselja

Planiranje sustava naselja, treba biti jedan od temeljnih elemenata organizacije prostora,
kojim se treba osigurati ravnomjerniji i usklađeni razvitak i razmještaj stanovništva, te
disperziju stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija u srednja i manja središta.
Kod utvrđivanja osnovice mreže, treba se pridržavati slijedećih postavki: postizanje
uravnotežene strukture i oblika razvoja naselja, uravnotežen razvoj središnjih funkcija u cilju
zadovoljavanja raznolikih potreba stanovništva, razvoj lokalnih žarišta razvitka kao osnovice
za policentrični razvitak.
Na temelju uspostavljene nove političko-teritorijalne podjele u Republici Hrvatskoj,

demografskih obilježja, gospodarske razvijenosti, uspostavljenih odnosa u prostoru te
analize razvijenosti i razmještaja brojnih uslužnih djelatnosti svrstanih u 14 novih svojstvenih
temeljnih skupina središnjih funkcija, dolazi se do prijedloga sustava središnjih naselja i
uspostavljanja slijedećih hijerarhijskih odnosa između pojedinih stupnjeva (kategorija)
središnjih naselja:
I. Središte države (važnije europsko središte)

II. Središte makroregije (manje europsko središte)
III. Središte županije (regionalno središte)
IV. Središte grada (međuopćinsko središte)
V. Središte općine (važnije lokalno središte)
VI. Manje lokalno središte (pomoćno središnje naselje)
VII. Naselje s pojedinačnim središnjim funkcijama.
Središnje naselje pripada nekoj kategoriji središnjih naselja ako udovoljava većini
postavljenih kriterija i ako ima veći broj različitih središnjih funkcija, koja se odnose na tu
kategoriju.
Razvoj sustava naselja i središnjih funkcija nije statički, već izrazito dinamički proces
podložan stalnim promjenama pod utjecajem društvenog, gospodarskog, demografskog,
prometnog i prostornog razvitka.
Planirani sustav naselja temelji se na:

- novom administrativno-teritorijalnom ustroju,
- planiranom razmještaju stanovništva,
- specifičnosti funkcije povremenog boravka i razmještaju povremenog
stanovništva,
- predviđenom modelu gospodarskog razvoja s dominantnim djelatnostima,
- globalnoj organizaciji prostora s definiranim osnovnim razvojnim
područjima,
- centralitetu naselja Rogoznica,
- razvoju prometnih veza,
- atraktivnošću pojedinih područja.
U planskom periodu neće se značajnije mijenjati prostorno funkcionalni odnosi, gravitirajući

smjer područja prema Šibeniku i dalje će biti dominantan, međutim doći će i do jačanja
gravitirajućeg kretanja prema Splitu. Promjene se ne mogu očekivati unutar samog područja,
kojemu bitno obilježje daje funkcija povremenog boravka. Ta funkcija formira dvije matrice
odnosa; stalnih – «Zimskih» i povremenih – «ljetnih». U skladu s tim će i sustav naselja i
sustav središnjih funkcija djelovati kroz dva model i to:
- stalni, tradicionalno-otočki «zimski» model kada funkcija povremenog
boravka nije izražena i
- povremeni, sezonski «ljetni» model kada je izražena funkcija povremenog
boravka.
_______________________________________________________________________ 51
URBOS doo Split
Uslužne funkcije podižu obrazovnu i kulturnu razinu, zdravstveni kulturni i standard

cjelokupnog stanovništva, pridonose povećanju socijalne sigurnosti i skrbi stanovništva,
ostvaruju kvalitetnije ustrojstvo opskrbe, servisa i drugih usluga, te osiguravaju nesmetanu
rekreaciju i odmor stanovništva. Kod svega toga treba predviđati ekonomičniji, racionalniji i
funkcionalniji razvitak, razmještaj i strukturu središnjih uslužnih funkcija.
Sustav naselja i raspored središnjih funkcija nakon nove administrativno-teritorijalne podjele

za općinu Rogoznica potrebno je sagledati u širem obuhvatu i u odnosu na sustav naselja u
županiji.
Grad Šibenik se javlja kao makroregionalno i županijsko središte u kojemu će biti razvijene
sve značajnije središnje funkcije na razini županije (pravne, pravosudne, samoupravne,
financijske, odgojno obrazovne, zdravstvene, socijalne, uslužne i druge) kojemu gravitiraju
sva lokalna (općinska) središta sa svojim stanovništvom.
Općina Rogoznica broji 13 samostalnih naselja, unutar kojih se u skladu planiranim

razmještajem stanovništva, njihovim potrebama, gospodarskim mogućnosti i prethodno
postavljenim kriterijima predviđa slijedeći način razvijanje novog sustava središnjih naselja i
učinkovito ustrojstvo općine Rogoznica:
Općinsko središte Rogoznica predstavlja važnije lokalno (malo razvojno) središte koje
predstavlja administrativno-upravno, prometno i trgovačko središte kojemu gravitira čitava
općina. U tom središtu će biti zastupljeni servisi, usluge i službe koje su od značaja za cijelo
područje.
Naselje Dvornica javiti će se kao poticajno razvojno središte odnosno pomoćno središnje
naselje sa razvojem pojedinih središnjih funkcija, dok će se ostala naselja razvijati kao
samostalna naselja ili osnovne gravitacione jedinice sa sadržajima i uslugama neophodnim
za zadovoljavanje dnevnih potreba stanovništva (trgovina, ugostiteljstvo i sl.). (Shematski
prikaz)
_______________________________________________________________________ 52
URBOS doo Split
Tablica 11. Prikaz sustava naselja sa razvijenim središnjim funkcijama (Popis stanovništva
2001.)
Gravitirajući broj
STATUS NASELJA U IME NASELJA stanovnika SREDIŠNJE FUNKCIJE
SUSTAVU NASELJA
Stalnih stanovnika/ukupni
broj stanovnika
- ispostava državne uprave, županijska
VAŽNIJE REGIONALNO GRAD ŠIBENIK Cjelokupno stanovništvo uprava,
SREDIŠTE županije Šibensko-kninske - pravosuđe, prosvjeta, visoko školstvo i
(Sjedište županije) znanost, kultura, zdravstvo i socijalna
skrb
- financije, ostale uslužne i komunalne
djelatnosti,
- udruge građana, vjerska zajednica i
druge organizacije
UPRAVA:
tijela lokalne i mjesne samouprave
LOKALNO SREDIŠTE ROGOZNICA 3300/12000 ispostave županijske i središnje uprave
*
(općinsko središte) (1500/4000) OSTALE JAVNE SLUŽBE:
zdravstvo i socijalna skrb, škole,
predškolski odgoj, šport. organizacije,
kulturne ustanove, komunalna služba,
vatrogastvo, pošta, javni prijevoz
OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI:
trgovina, ugostiteljstvo, usluge, servisi
VJERSKE USTANOVE:
crkva, župni ured
*
POMOĆNO SREDIŠNJE Ražanj (400/1800) 2500/6100 mjesna samouprava, usluge, trgovina,
NASELJE pošta, javni prijevoz, komunalna služba,
crkva, župni ured
Podglavica 200/1000
NASELJA SA l
Podorljak 200/500
POJEDINAČNIM
SREDIŠNJIM Dvornica 250/500
FUNCKIJAMA
Kanica 300/700
Stivašnica 300/600
Zatoglav 120/700
Sapina Doca 150/400

Zečevo 300/1700
Bez bitnih središnjih funkcija ostala bi samostalna naselja Oglavci, Jarebinjak, Ložnice.
Ovako ustrojeni sustav središnjih naselja na teritoriju općine zahtijevat će također bolju
prometnu povezanost između općinskog središta sa županijskim središtem te samostalnih
naselja sa lokalnim središtem. U tom pogledu će posebno važnu ulogu trebati imati
jadranska magistrala (D-8), koju treba rekonstruirati s potrebnim obilascima, te planirane
županijske i lokalne ceste na području općine.
Sve funkcije u općinskom središtu Rogoznice ali i u drugim naseljima, treba razvijati i
dimenzionirati u skladu s razvitkom ovog kraja povezano s njegovim brojem stanovnika, koje
mu gravitira i koristi te usluge. Ovakav sustav središnjih naselja na ovom prostoru na
racionalan način približava središnje i druge funkcije stanovništvu i drugim korisnicima,
osobito one koje su im potrebne u svakodnevnom životu, pružajući im približno jednake
uvjete života, pa tako doprinosi porastu kvalitete i standarda njihova života.
_______________________________________________________________________ 53
URBOS doo Split
Razvoj prometne i komunalne infrastrukture
Sigurno i kvalitetno prometno povezivanje prostora općine Rogoznica sa širim prostorom i

unutar same općine bitna je pretpostavka daljnjeg razvitka.
U budućem razvoju prometnih sustava općine potrebno je potpunije korištenje geoprometnog
položaja, te stvaranje kompaktnog prometnog sustava.
Opći ciljevi razvoja prometnog sustava:
- Područje Rogoznica-Primošten u prometnom sustavu RH treba imati mjesto u skladu

sa svojim geoprometnim položajem.
- participaciju na jadranskom obalnom pravcu potrebno je valorizirati u punoj mjeri
iskoristiti kao razvojnu prednost;
- usporedne razvojne prednosti područja Rogoznica-Primošten ne mogu se umanjivati
činjenicom da os interegionalnog (međužupanijskog) prometnog koridora (Šibenik-
Perković-Prgomet-Split) ide sjevernije od područja Rogoznica-Primošten;
- stoga je od izuzetne važnosti ostvarenje kvalitetnog poprečnog pravca Primošten-
Rogoznica na interegionalni (međužupanijski) koridor i jačanje afirmacije obalnog
regionalno-županijskog prometnog koridora (Šibenik-Primošten-Rogoznica-Trogir).
- U skladu sa Strategijom prostornog razvitka RH području Primošten-Rogoznica treba

osigurati sigurnu i funkcionalnu unutrašnju prometnu povezanost s pojedinim
područjima i središtima, kako bi postao sudionik policentričnog i ravnomjernog
regionalnog razvitka
- ostvarenje suvremenog, poticajnog i funkcionalnog prometnog sustava;
- ostvarenje prometnog sustava koji u prostornom, tehnološkom i tehničkom smislu
poštuje sveobuhvatnu zaštitu jedinstva vrijednog nasljeđa i okoliša.
- Za revitalizaciju i razvitak gospodarstva područja Primošten-Rogoznica i Županije, te

njihovo međusobno povezivanje moraju biti dostupni svi modaliteti prijevoza putnika i
dobara
- treba zadržati dominaciju cestovnog prometa,
- treba razvijati pomorski promet,
- u kontaktnom željezničkom prometu omogućiti da koriste prednosti učinaka u
daljinskom povezivanju.
U cestovnom prometu se kao prioritet ističe:

• poboljšanje stanja postojeće cestovne prometne mreže (rekonstrukcija,
modernizacija, pojačano održavanje);
• izgradnja obilaznica naselja kod kojih postoji problem zbog prelaska tranzitnog
prometa kroz sama naselja (obalna naselja), posebno D-8 na potezu Podorljak-
Zečevo,
• rekonstrukcija županijske ceste (D-8 – Sapina Doca – Široke – Vrsno – D58 – JAC);
• predvidjeti varijantu povezivanja područja sa čvorištem JAC;
• omogućavanje bolje prometne povezanosti između naselja općine Rogoznica
posebno područja Zatoglav, Ražanj, Stivančica i Kanica;
• uređivanje cestovne prometne mreže unutar naselja (Zečevo – Lozica – Kopača) radi
omogućavanja normalnog komuniciranja;
• rekonstrukcija i uređenje postojeće mreže mjesnih prometnica s izgradnjom potrebnih
novih mjesnih prometnica;
• poboljšati uvjete prometa u mirovanju osiguranjem parking prostora naročito u
predjelu Lozica – Kopača – Rogoznica.
_______________________________________________________________________ 54
URBOS doo Split
U pomorskom prometu je nužna:
• obnova i uređenje postojećeg pristaništa u Rogoznici kao luke otvorene za javni

promet županijskog značenja;
• osposobljavanje i uređenje obale za pristanište u Ražnju za luku otvorenu za javni
promet lokalnog značenja;
• uređenje i pojačano održavanje te adaptacija obale za pristan u Zatoglavu, Stivašnici,
Oštričkoj luci i Kanici za potrebe domicilnog stanovništva i turista;
• u postojećim lučicama i treba osigurati dovoljan broj vezova na moru i kopnu sa svim
uslužnim, servisnim i pratećim sadržajima.
Ciljevi razvitka komunalne infrastrukture
U oblasti razvitka komunalne infrastrukture ističu se slijedeći ciljevi:
Vodoopskrbni sustavi:
• Osiguranje dovoljnih količina vode u vodoopskrbnom sustavu za sve korisnike općine
Rogoznica;
• Izgradnja vodoopskrbnog sustava za sva naselja na području općine (Oglavci,
Jarebinjak, Podglavica, Podorljak, Ložnice, Sapina Doca, Pazdelji, Dvornice i
Ražanj);
• izgradnja mjesnih vodopskrbnih mreža u svim naseljima općine.
Sustav odvodnje:
• Izgradnja sustava odvodnje za obalno područje Zečevo – Lozica, Kopača –
Rogoznica, Čelina – Stupin, Zatoglav – Luka – Ražanj – Stivašnica i Kanica, kako bi
se u prvom redu osigurala zaštita obalnog mora i podmorja.
TK sustav:
• Dovršetak i modernizacija postojeće TK mreže (iznajmljene TK veze, kompjutersko
povezivanje i dr.).
Elektroopskrba:
• Izgradnja trafostanice TS 35/10(20) kV Krušćica;
• Izgradnja novih distribucijskih TS 10/0,4 kV s priključnim vodovima radi ravnomjerne
opskrbe čitavog područja;
• Izgradnja novih dalekovoda radi regulacije energetskih prilika DV 35 kV.
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih

cjelina
Područje općine Rogoznica karakteriziraju prostori s prirodnim raznolikostima i čovjekom

stvorenih vrijednosti koje zajedno čine vrijednu prirodnu i djelomice kultiviranu krajobraznu
osnovu.
Prirodni krajobraz, na obali i otočićima uglavnom obrastao zimzelenom vegetacijom, ima
karakter doživljajnog prostora i osobito vrijednog predjela.
Međutim, neplanska izgradnja posljednja dva desetljeća na potezima Zečevo-Lozica,

Zatohlav-Luka-Ražanj, Stivašnica, Kanica-Oštrička luka znatno je devastirala krajobraznu
osnovu i vrijednosti Rogozničkog kraja.
Osnovni cilj zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti je:

• Očuvanje bogatstva fizionomije mediteranskog krajolika stvaranog stoljećima.
_______________________________________________________________________ 55
URBOS doo Split
• Prilagoditi buduću izgradnju i korištenje prostora vrijednostima krajobrazne osnove.

• Provesti sanaciju narušenog prirodnog krajobraza kako bi poprimio obilježja
uređenog izgrađenog krajobraza, što danas nije.
• Kao izrazito vrijedni prirodni fenomen «Zmajevo jezero» zaštititi u smislu zakona o
zaštiti prirode, te planskim mjerama zaštite ga od devastacije zabranom bilo kakove
izgradnje i njegovu neposrednom okruženju.
• Očuvati i zaštititi od daljnje devastacije prirodne predjele Gradine, rta. Konj, rta
Movar, uvale Medinice, rta Fauc, uvale Borovica, rta Ploča, te otočića Vela i Mala
Smokvica, Jaza i Lukvenjaka.
• Zone vrijednog krajolika (uređeni ili prirodni okoliš vrijednosti pojedinih prostora u
naselju ili naselja u otvorenom krajoliku – ambijentalna vrijednost) sačuvati kao
prostorni okvir slike pojedinog naselja.
• Zelene površine pošumljavanjem i rekultivacijom treba učiniti da pored ekološkog,
rekreacijskog ili zdravstvenog značenja, one imaju i krajobrazno-oblikovno značenje.
Osnovni cilj zaštite kulturno-povijesnih cjelina

• Dosljedna provedba svih oblika pravne zaštite kulturne baštine, od zaštitnog popisa
preko preventivne zaštite, do registra kulturne baštine u prostoru, uz određivanje
režima zaštite, odobravanje intervencija, nadzor i primjerene kaznene mjere za
oštećivanje ili uništavanje baštine u prostoru. Neophodna je primjena načela
integralne aktivne zaštite radi izbjegavanja mogućih sukoba interesa u procesima
zaštite graditeljske baštine u zaštićenim područjima ili zonama.
• Evidentirati i obaviti sustavni pregled seoskih gospodarstava i sklopova koji daju
identitet i oslikavaju način življenja stanovništva u zaleđu a radi njihova vrednovanja i
očuvanja.
• Zona istraživanja, odnosno arheološke zone koje obuhvaćaju utvrđeno ili potencijalno
područje arheoloških nalaza znanstvene ili stručne vrijednosti sačuvati od bilo kakve
izgradnje.
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Racionalno korištenje i zaštita prostora temelji se na ostvarenju slijedećih ciljeva:
• racionalnim korištenjem prostora za izgradnju, očuvanjem fizičke i funkcionalne

cjelovitosti te kvalitete poljoprivrednog i šumskog zemljišta (spriječiti usitnjavanje
areala i osigurati krajobraznu cjelovitost);
• planirana građevinska područja naselja uskladiti s očekivanim kretanjem

stanovništva, mogućnostima opremanja prometnom, komunalnom infrastrukturom i
objektima društvenog standarda;
• poticati optimalno korištenje postojećih građevinskih područja i zaustaviti njihova

daljnja neopravdana širenja posebno uz obalu i prometnice
• stambenu i drugu izgradnju treba usmjeravati prioritetno na dijelove građevinskih

područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom, te na
nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima naselja (interpolacijom ili
dogradnjom i nadogradnjom)
_______________________________________________________________________ 56
URBOS doo Split
• voditi aktivnu politiku uređenja naselja u zaleđu s povećanjem stambenih ,

komunalnih i drugih standarda posebno onih naselja za koje se realno može očekivati
revitalizacija naselja i gdje je prepoznat javni interes za njihovim razvojem
(Podglavica, Podorljak, Dvornica)
• postizanju visokih standarda uređenja zemljišta koji će osigurati svrhovito korištenje i

kvalitetno uređenje prostora
• vrijedno poljoprivredno zemljište sačuvati od bilo kakve izgradnje izuzev gradnje u

funkciji revitalizacije poljoprivredne proizvodnje
• šumsko zemljište oplemenjivati i ozelenjavati
Ovisno značaju i položaju pojedinih naselja u prostorno-funkcionalnoj cjelini općine, utvrđuje

se njihova potreba širenja, kao i karakter buduće izgradnje:
• Duž obalno područje općine Rogoznica prvenstveno zahtijeva obnovu i rekonstrukciju

sa mogućnostima interpolacija i zamjena u cilju poboljšanja funkcionalnosti korištenja
pojedinih dijelova. Sanacija i zaštita krajobraznih vrijednosti se na ovom dijelu
nameće kao prioritet. Daljnje zauzimanje ovog prostora novom izgradnjom je
ograničeno i sa aspekta zauzetosti prostora i sa aspekta njegove zaštite i
unapređenja. Osnova budućeg uređenja ovog prostora temelji se na sanaciji
postojećeg stanja, unapređenju prometne i komunalne infrastrukture naselja,
promjeni načina korištenja pojedinih dijelova područja, te rekonstrukciji i revitalizaciji
graditeljske baštine.
• Naselja u zaleđu, u cilju racionalnog korištenja i zaštite prostora i ambijentalnih

vrijednosti, neophodno je sačuvati poljoprivredne komplekse od bilo kakve izgradnje,
buduću izgradnju «udaljiti» od zgusnutih cjelina naselja i vezati je uz uređenje i
rekultivaciju napuštenog poljoprivrednog zemljišta.
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti,
obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih
cjelina
Građevinsko područje naselja obuhvaća kompleksnu strukturu namijenjenu izgradnji

naseljskih sadržaja (stanovanje, poslovni sadržaji i gospodarski sadržaji, društveni sadržaji,
športsko-rekreacijski i sl. sadržaji).
• pri utvrđivanju građevinskog područja naselja osigurati prostore za izgradnju mjesnih

prometnica, infrastrukture i nužnih pratećih sadržaja stanovanja,
Građevinska područja obalnih naselja dimenzionirana su i oblikovana na način da stvore

logične naseljske cjeline koje će omogućiti usklađenu uporabu prostora, izgradnju naseljske
infrastrukture i nužnih sadržaja čime se ujedno treba poboljšati sadašnji narušeni izgled
krajobraza.
Građevinska područja naselja u zaleđu utvrđena su na način da se nova izgradnja

maksimalno veže uz postojeću prostornu matricu, da se ne zauzimaju poljoprivredne
površine (kompleksi polja), kao i da se ne gradi na istaknutim krajobraznim točkama
(uzvisine, brežuljci).
_______________________________________________________________________ 57
URBOS doo Split
Građevinsko područje naselja obuhvaća kompleksnu strukturu namijenjenu izgradnji

naseljskih sadržaja (stanovanje, poslovni sadržaji i gospodarski sadržaji, društveni sadržaji,
športsko-rekreacijski i sl. sadržaji).
Pri utvrđivanju građevinskih područja uzimaju se:

a) Polazišta.
• Utvrđivanjem građevinskog područja naselja osigurati prostore za izgradnju mjesnih
prometnica, infrastrukture i nužnih pratećih sadržaja stanovanja;
• Oblikovanje građevinskog područja treba biti primjereno morfološkim značajkama na
način da se formira cjelina koja treba biti ujedno podesna za infrastrukturno opremanje, i
izgradnju potrebnih naseljskih sadržaja;
• Definiranje granica građevinskog područja zasnivati na naslijeđenom stanju u prostoru,
odnosno, zatečenoj izgradnji koja je u postupku Izmjenama i dopunama PPŽ na
odgovarajući način prihvaćena.
b) Kriteriji za određivanje normativa zauzetosti prostora prema Programu prostornog

uređenja RH.
Primjenom normativa od 300 m2 zauzetosti prostora po stanovniku dobivamo da je za
očekivani ukupno broj stanovnika cca. 12000 potrebno cca. 360 ha građevinskog područja
namijenjeno pretežno stanovanju.
c) Kriteriji za određivanje normativa zauzetosti prostora prema Prostornom planu županije.
Za određivanje građevinskog područja Prostornim planom županije Šibensko kninske

određene su minimalne gustoće i to: 40 st./ha za općinsko naselje; 30 st./ ha za ostala
naselja na obali i 15 st./ha za ostala naselja u zaleđu.
Izračuna stanovnika na
Gustoća Procijenjeno potrebno građevinsko
temelju objekata za
PPŽ područje
obalna naselja
Broj
Ukupno
NASELJA stalnih
objekti Na osnovi Na osnovi
V/2007 stanovnika stanovnika
st/objektu stanovnika st/ha UKUPNO
iz objekata iz objekata
(zaleđe) (obala)
DVORNICA 212 171 2,6 445 15 29,6 29,6

KANICA 167 222 3 666 30 0,0 22,2 22,2
ZATOGLAV 108 203 3 609 30 0,0 20,3 20,3
JAREBINJAK 36 76 2,6 198 15 13,2 13,2
LOŽNICE 39 33 2,6 86 15 5,7 5,7
OGLAVCI 37 66 2,6 172 15 11,4 11,4
PODGLAVICA (Z) 51 2,6 133 15 8,8 8,8
PODGLAVICA (O) 245 293 3 879 30 0,0 29,3 29,3
PODORLJAK 173 164 2,6 426 15 28,4 28,4
RAŽANJ 218 483 3 1449 30 0,0 48,3 48,3
STIVAŠNICA 110 181 3 543 30 0,0 18,1 18,1
ROGOZNICA 1479 1116 3,5 3906 40 0,0 97,7 97,7
SAPINA DOCA 143 137 2,6 356 15 23,7 23,7
ZEČEVO 242 540 3 1620 30 0,0 54,0 54,0
Ukupno Općina 3209 3736 11487 121,0 289,9 410,9
Prilikom obračuna prosječne gustoće stanovanja uzima se u obzir i broj stalnih povremenih
stanovnika, i to: za naselja u unutrašnjosti 2,6 stanovnika/stambena građevina, za naselja na
obali 3 stanovnika/građevina, a za naselje Rogoznica 3,5 stanovnika/građevina.
_______________________________________________________________________ 58
URBOS doo Split
d)Kriteriji za određivanje građevinskog područja prema odredbama ZPUG o zaštiti i uređenju

zaštićenog obalnog područja.
Primjena ovog kriterija u pravnom smislu je dvojbena, jer u vrijeme izrade ovog plana za
Općinu Rogoznica ne postoji dokument prostornog uređenja lokalne razine kojim su
utvrđena građevinska područja.
Za područje Rogoznice na snazi je jedino Prostorni plan županije, koji istina ne utvrđuje
građevinska područja, ali u njegovom grafičkom prikazu na karti namjene površina jasno su
prikazane površine za razvoj naselja. Dok je s druge strane u tekstualnom dijelu nedvojbeno
naglašena namjera donosioca IDPPŽ kao namjerava prenamijeniti pojedine površine, i to:
¾ Račićka luka u cijelosti briše se kao turistička zona i prenamjenjuje u
prostor/površine za razvoj naselja;
¾ Turistička zona Lozica (41,1 ha) dijelom se zadržava kao izdvojena ugostiteljsko -
turistička zona (15 ha, T1, maksimalnog kapaciteta 1200 ležaja), a ostali dio (26,1)
dosadašnje ugostiteljsko turističke zone se prenamjenjuje u prostor/površine za
razvoj naselja;
¾ Turistička zona Kanica (27,3 ha) prenamjena i preraspodjela prostora na način da se
istočni dio planira za turističko ugostiteljsku namjenu (12 ha, T1, maksimalnog
kapaciteta 1000 ležaja ), a da se sadašnja ugostiteljsko turistička zona u južnom
dijelu prenamjeni u prostor/površine za razvoj naselja (17,3 ha).
¾ Prenamjena ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta u površine za
razvoj naselja na području Stivašnice i Mezaroce, izgrađenog građevinama koje su
većim dijelom legalizirane, te se na taj način omogućuje optimalno korištenje prostora
cca 21. ha.
¾ Prenamjena ostalog poljoprivrednog tla, šume i šumskog zemljišta u površine za
razvoj i uređenje naselja na području Zečeva, Zatoglava, Ražnja i Stivašnice – prema
stanju izgrađenosti.
¾ Prenamjena izdvojene ugostiteljsko turističke zone Medine u površine za razvoj
naselja (11, 5 ha) s obvezom utvrđivanja turističko ugostiteljske zone u naselju (Tn)
u istom ili sličnom obuhvatu.
¾ Predlaže se prenamjena zone posebne namjene (15,1 ha) u površine za razvoj
naselja i utvrđivanje područja Kobiljak kao površine za razvoj naselja.
¾ Planom se predlaže utvrđivanje površina za razvoj naselja za naselja u zaleđu koja
su do sada bila izostavljena.
¾ Povećava se prostor/površina za razvoj i uređenje naselja na poluotoku Rogoznica,
od „stare tvornice ribe“ do zgrade općinske uprave, te se na tom prostoru planira
turistička zona u naselju (cca. 1 ha).
¾ Ukida se obveza utvrđivanja turističko-ugostiteljske zone u naselju na području
„Račićke luke“ – naselje Zatoglav.
Iako za područje općine Rogoznica nema na snazi odgovarajućeg dokumenta prostornog

uređenja kojim su određene granice građevinskog područja naselja izvršena je provjera
planiranog građevinskog područja naselja u odnosu na odredbe Zakona koje se odnose na
zaštitu i uređenje zaštitnog obalnog pojasa.
Prilikom ove provjere „postojeće“ građevinsko područje određeno je na slijedeći način:

- granice građevinskog područja koje su bile utvrđene ranijom Odlukom o građevinskim
područjima prenesene su i interpretirane na novu vektoriziranu katastarsku podlogu
(koja je dosta preciznija i jasnija u odnosu na podlogu na kojima su rađene ranije
analize) tako da se dobivene nove veličine razlikuju od onih u ranijim analizama;
- Izmjenama i dopunama ranije utvrđena građevinska područja za razvoj turizma

prenamjenjena su za razvoj naselja, tako da se prenamjenjeni dijelovi ranijih
turističkih zona mogu smatrati postojeće građevinsko područje;
_______________________________________________________________________ 59
URBOS doo Split
- Površine građevinskih parcela na kojima su izgrađene građevine a imaju građevnu

dozvolu i rješenje o zadržavanju objekta u prostori na temelju posebnog Zakona.
Tabela: Prikaz provjere predloženog GPN sa odredbama ZPUG o ZOP-u.

Postojeće građevinsko područje
Konačni Prijedlog
max-površina GP
Ukupno (1+2+3)
NASELJA I
Izgrađeno ha
Izgrađeno
Udio %
(Zakon)
Pridodano GP
Udio %
DJELOVI bivšoj Odluci
ID PPŽ (5/08)
PPUO
građevinske
Legalizirane
parcele (ha)
prenamjene
GPN prema
NASELJA U
nakon
o GP
ZOPU
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
ZEČEVO 25,42 26,10 0,73 52,25 26,7 51,0 52,3 41,9 27,1 64,7
OGLAVCI 0,4 0,0 0,0
JAREBINJAK 3,7 3,7 1,3 35,1
ROGOZNICA 79,67 11,5 1,12 92,3 65,9 71,4 92,3 98,8 54,5 55,1
PODGLAVICA 32,03 15,1 1,5 48,6 28,3 58,1 48,6 46,5 31,2 67,0
ZATOGLAV 7,00 7,48 0,95 15,4 10,8 69,8 15,4 22,6 16,5 73,2
RAŽANJ 32,86 0 2,5 35,3 24,6 69,6 35,3 37,2 31,8 85,5
STIVAŠNICA 1,01 0 12 13,0 12,6 96,5 15,6 15,3 11,8 77,2
KANICA 24,77 15,3 0,62 40,7 20,5 50,3 40,7 35,5 23,4 65,8
UKUPNO 202,76 75,48 19,38 297,6 189,2 63,6 303,92 301,83 197,5 65,4
* Broj građevina s građevinskom dozvolom i rješenjem o zadržavanju objekta u prostoru (čl.329 ZPUG) pomnožen za 1000 m.
8. Površine GPN prema prijedlogu PPUO koje obuhvaćaju mješovitu namjenu-pretežno stanovanje, javnu i društvenu, športsku
(isključive namjene u naselju), zelene površine, te obalu. Nisu uračunate zone isključive namjene u u GPN namijenjene
turizmu i poslovnim sadržajima.
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastruktura
Rješenje komunalne infrastrukture predstavlja prioritetan cilj uređenja naselja:
• izgraditi sustave za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, u obalnim naseljima

• izgradnja suvremene cestovne veze s ostalim područjima
• dovođenje vode u sva mjesta, osobito u ona u kojima se planira razvoj turizma
• riješiti problem zbrinjavanja (i recikliranja) krutog otpada na cijelom području
• rekonstrukcija i poboljšanje prometnica naselja i uređenje gospodarskih i
protupožarnih putova
• u naseljima na obali, uređenje obale za pristan brodova i sidrišta za jahte
• poboljšanje kvalitete elektroopskrbe i kabliranje elektroopskrbne mreže
• uređenje mjesnih groblja
• organizacija i uređenje športsko-rekreacijskih površina
• opremanje naselja objektima društvenog sadržaja (u skladu s mjestom i ulogom
naselja u mreži naselja).
Jedan od osnovnih ciljeva plana je osigurati postojećim naseljima prostor za razvoj društvene
infrastrukture, te omogućiti razvoj naselja kao kompaktnih cjelina sa središnjim prostorima
naselja i funkcijama koje zadovoljavaju potrebe stalnih stanovnika.
_______________________________________________________________________ 60
URBOS doo Split
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i

gospodarsku strukturu Županije
Prostorno-planske tendencije i pretpostavke (demografske prognoze, nastavak procesa

urbanizacije, razvitak gospodarskih djelatnosti, suvremenije planirana prometna mreža,
ekonomičnija mreža središnjih funkcija, rast središnjih naselja) utječu na koncipiranje
sustava središnjih naselja koji će najviše odgovarati potrebama stanovništva i drugim
korisnicima u županiji Šibensko-kninskoj čime se određuje mjesto općini Rogoznica i njenom
okruženju tako da se na najbolji način uklopi u cjelokupnu koncepciju prostornog razvitka i
uređenja novih općina i gradova šibensko-kninske županije.
Područje Primošten – Rogoznica kao jedinstveno razvojno područje predstavlja jugoistočni

obalni dio županijskog prostornog sustava koje leži na jadranskoj razvojnoj okosnici što mu i
određuje ulogu u prostorno-razvojnom modelu županije.
Obalni pojas kojem pripada Rogoznica oslobođen je većih radnih i urbanih koncentracija i
ima ulogu pretežno turističko rekreativnog područja.
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina
Prirodne i stvorene vrijednosti prostora Općine Rogoznica određuju namjenu prostora te

njihovi elementi postaju konstitutivni skelet organizacije i funkcioniranja cjelokupnog prostora.
Prirodna osnova određuje namjenu prostora prvenstveno u odnosu na prirodne sustave,
šumske i poljoprivredne površine.
Organizacija prostora općine Rogoznica zasniva se na prirodnim datostima i vrijednostima,

na prikladnosti prostora za pretežne ili karakteristične namjene uz pažljivo vrednovanje
moguće eksploatacije, odnosno prihvatnim kapacitetima prostora i osiguranju održivog
razvitka. Pored ovog, organizacija se temelji i na vrednovanju prometnih i infrastrukturnih
koridora kao elemenata prostornog sustava koji utječe na dinamiziranje razvojnih procesa.
Zaštita okoliša i racionalno korištenje i uređenje prostora zahtjevi su koje organizacija
prostora uvažava.
U budućoj organizaciji prostora najznačajniju ulogu imati će općinsko naselje Rogoznica kao
općinsko središte, tj. lokalno središte te najvažnije središte rada i usluga na području općine
u kojem je sadržana i većina središnjih funkcija. Općinskom središtu Rogoznica gravitiraju
sva naselja u općini.
Pristup utvrđivanju organizacije i namjene prostora različit je uvažavajući specifičnosti

pojedinih područja (prostorno funkcionalnih cjelina):
- obalno područje
- zaleđe
Obalno područje obuhvaća naselja koja izlaze na obalu i izdvaja se konfiguracijom tla, te
tokovima povijesnog razvitka. Razmjerno mali broj prirodnih putova između obale i
unutrašnjosti pogodovao je odvajanju obalnog pojasa od prostora zaleđa.
Obzirom da obalna područja predstavljaju posebnu problemsku cjelinu na razini Strategije

prostornog uređenja RH, da se zaštiti i očuvanju obalnog pojasa pridaje izuzetno značenje,
_______________________________________________________________________ 61
URBOS doo Split
to se i kroz utvrđivanje namjene i budućeg korištenja ove prostorno-planske cjeline vodilo

računa o slijedećim postavkama:
- nezauzimanju neizgrađenih dijelova obale novom izgradnjom bilo stambenih ili
turističkih građevina
- potrebi očuvanja i rekultivacije svih zelenih površina u cilju očuvanja «doživljajnih»
komponenti prostora
- potrebi aktivnog korištenja kultiviranih poljoprivrednih površina koje predstavljaju
najkvalitetnija tla na području Rogoznice
- zaštiti obale na način da se njen što veći dio (izuzev obale u samim naseljima)
sačuva u prirodnom obliku
- usmjeravanju buduće gradnje u naseljima na način da se maksimalno štite
kulturno povijesne cjeline i spomenici graditeljske baštine.
Područje zaleđa nužno će doživjeti transformaciju izgradnjom transverzalnih prometnica koje

će omogućiti ostanak stanovništva na ovom području. Također će zadržavanju stanovnika
doprinijeti i stimuliranje gradnje obiteljskih gospodarstava na svim područjima na kojima je
moguća revitalizacija poljoprivredne proizvodnje (izuzev u vrijednim kompleksima polja koja
je potrebno sačuvati od bilo kakve izgradnje). Bolje povezivanje ovih naselja s žarištima
razvoja njihovo opremanje sadržajima za zadovoljavanje dnevnih potreba stanovništva,
športsko rekreacijskim sadržajima, te kao preduvjet komunalnom infrastrukturom, u
budućnosti će doprinijeti revitalizaciji područja sela u zaleđu.
U kontekstu navedenog, područje općine Rogoznica se kroz buduću organizaciju i uređenje

prostora u cjelini treba tretirati kao obalno područje, jer se utjecaj korištenja obalnog pojasa
reflektira na cjelokupno područje općine. Naime, korištenje danas gotovo napuštenih
prostora u zaleđu, uvelike će ovisiti o razvoju obalnih naselja i dislokaciji gospodarskih
djelatnosti (servisi, skladišta, poljoprivredna proizvodnja, izletnički i seoski turizam) na ta
područja.
Osnovna organizacija prostora, sustav naselja i funkcija definiraju strukturu površina za

potrebe razvoja naselje, gospodarskih aktivnosti, poljoprivrede, prometa te očuvanja i zaštite
prostora.
U budućem korištenju i namjeni prostora općine Rogoznica razlikuju se slijedeće površine:
I Razvoj i uređenje površina naselja

II Razvoj i uređenje površina izvan naselja
III Promet
I RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA NASELJA
Građevinsko područje naselja

• izgrađeni dio građevinskog područja naselja (mješovita namjena – pretežito
stanovanje)
• neizgrađeni dio građevinskog područja naselja (mješovita namjena – pretežito
stanovanje)
Isključiva namjena unutar građevinskog područja naselja
javna i društvena namjena (D)

D1 – upravna, D2 – predškolska, D3 - zdravstvena , D4 – školska,
gospodarska namjena
_______________________________________________________________________ 62
URBOS doo Split
• poslovna (K1 - pretežito uslužna)

• poslovna (K2 – pretežno trgovačka)
• poslovna (K3 – pretežno servisna)
• ugostiteljsko turistička (T1 – hotel, T-2 turističko naselje)
športsko rekreacijska namjena (R)

R1 - šport, R3u- kupalište (uređena plaža), R3p-plaža u prirodnom obliku
zelene površine (Z)

Z - zaštitne zelene površine
Z1 - javne zelene površine
uređena obala
groblje (simbol)
II RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA IZVAN NASELJA
gospodarska namjena
• proizvodna ( I2 – pretežno zanatska)
• ugostiteljsko turistička (T1 - hotel, T2 - turističko naselje)
• akvakultura (H – uzgajalište)
groblje
posebna namjena
poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

• vrijedno obradivo tlo
• ostala obradiva tla
šuma isključivo osnovne namjene

• zaštitna šuma
• šuma posebne namjene
ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište
III PROMET
cestovni promet
• državna cesta D-8
• lokalna cesta
• ostale ceste
• most
pomorski promet
• unutarnji plovni put
• morska luka otvorene za javni promet (županijski i lokalni značaj)
• luka posebne namjene:
LN - luka nautičkog turizma (marina),
LR – ribarska luka
LS - športska luka,
S - sidrište
_______________________________________________________________________ 63
URBOS doo Split
Korištenje i namjena površina prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana

uređenja općine Rogoznica, kartografski prikaz broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u
mjerilu 1:25.000 i kartografski prikaz broj 4. „Građevinska područja naselja i izdvojena
građevinska područja “.
Mješovita namjena – pretežno stanovanje
Prostornim planom su određene površine mješovite namjene za razvoj i uređenje naselja i

izdvojenih dijelova naselja (izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja).
Na površinama mješovite namjene grade se i uređuju stambene i stambeno-poslovne

građevine, javni i društveni sadržaji, gospodarski sadržaji (proizvodni, poslovni, ugostiteljsko-
turistički), sadržaji športa i rekreacije, obala, luke, zelene površine, prometne površine i
komunalna infrastruktura te ostali sadržaji naselja.
Planovima užih područja omogućava se daljnje razgraničenje površina naselja te razrada

uvjeta za gradnju, uređenje i zaštitu površina sukladno planskoj razini.
Za gradnju, uređenje i zaštitu područja mješovite namjene za koja nije obvezno donošenje
Planova užih područja izravno se primjenjuju odredbe Prostornog plana.
Isključiva namjena
Javna i društvena namjena

Javna i društvena namjena obuhvaća manje postojeće zone isključive namjene unutar
naselja Rogoznica na lokaciji Lokva (D4 – školska) površine 1,572 ha i lokaciji Kopara (D1
– upravna, D2 – predškolska, D3 - zdravstvena) površine 0,63 ha. Omogućava se
rekonstrukcija postojećih građevina i gradnja novih sadržaja javne i društvene namjene te
gradnja pratećih športsko rekreacijskih sadržaja.
Gospodarska namjena
Proizvodna namjena - pretežito zanatska I2
Izdvojeni dio građevinsko područja Rogoznica „Proizvodna zona Oglavci proizvodne
namjene – pretežito industrijska I1 i zanatska I2, veličine 7,38 ha, planirana je za smještaj
proizvodnih i zanatskih, te pratećih sadržaja u funkciji proizvodnje.
Poslovna namjena – pretežito: uslužna K1, trgovačka K2

Poslovna namjena - pretežito uslužna i trgovačka planirana je unutar naselja Zečevo -
Lozica (1,37 ha), Rogoznica – Magistrala (0,74ha), Poglavica – Krušćica (13,53 ha),
Podglavica - Krušćica/more (1 ha), Ražanj – Ražanj (1,5 ha) i Kanica – Kanica (0,67 ha).
Unutar ovih zone grade se uslužni i trgovački sadržaji, ugostiteljski sadržaji, skladišta,
servisi, manji zanatski pogoni proizvodnje, obrade i prerade prvenstveno poljoprivrednih i
ribarskih proizvoda, komunalni prateći sadržaji te prometne i infrastrukturne građevine i
instalacije
Ugostiteljsko turistička namjena (hotel T1, turističko naselje T2

U okviru zona za ugostiteljsko turističku namjenu predviđena je gradnja hotela, turističkog
naselja i kampa, te pratećih ugostiteljskih, zabavnih, uslužnih, sportsko-rekreacijskih,
prometnih i infrastrukturnih građevina kao i uređenje zelenih površina. Ugostiteljsko
turistička namjena planirana je unutar građevinskog područja naselja Rogoznica kao zone
isključive namjene: Gornji Muli (T2, 1,55 ha) i Rogoznica (T1, 1,6 ha) i Medina (T1/T2 11,8
ha) te izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja:
Lozica (T1, 15 ha) i Kanica (T1, 12 ha).
_______________________________________________________________________ 64
URBOS doo Split
Luka nautičkog turizma

Luka nautičkog turizma, marina „Frapa“ je postojeća luka , površine 2,6 ha kopnenog dijela
obale, 15,2 ha morskog dijela i 1,4 ha pratećih sadržaja na kopnu.
Marikultura H
Za uzgoj ribe planirane su u uvalama Movar i Peleš.
Športsko rekreacijska namjena

Šport R1
Zone športa unutar naselja kao zone isključive namjene u Rogoznici Gornji Muli (0,62 ha),
Zatoglav - Zatoglav (0,37 ha) i Stivašnica (0,26 ha). Unutar zona športa grade se otvorena
športska igrališta sa pratećim sadržajima (gledalište, svlačionice, i sl.)
Kupališta - uređene plaže R3u

Kupališta, odnosno uređene plaže (R3u) određene su unutar građevinskog područja kao
prostor nadziran i pristupačan svima sa kopnene i morske strane uključivo i osobe s
poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređen i izmijenjenog prirodnog obilježja. Uređena
plaža je uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem i zaštićen s morske strane te
opremljen sadržajima (tuševi, kabine, sanitarni čvorovi, sunčališta i sl.) i infrastrukturom.
Kupališta – uređene plaže R3 planirane su Kanici, Stivašnici, Ražnju, Zatoglavu,
Podglavici, Rogoznici i Zečevu ukupne površine 6, 55 ha.
Plaže u prirodnom obliku R3p

Unutar građevinskog područja naselja planiran su plaže u prirodnom obliku (R3p) kao
nadziran i pristupačan svima sa kopnene i morske strane infrastrukturno neopremljen
sačuvanih prirodnih obilježja. Plaže u prirodnom obliku unutar GPN planiran su u Stivašnici,
Ražnju, Zatoglavu i Rogoznica ukupne površine 1,51 ha.
Zelene površine
Zaštitne zelene površine Z1
Zaštitne zelene površine su planirane u Tvrdači, Luci i Poglavici ukupne površine 1,55 ha.
Javne zelene površine Z

Javne zelene površine planirane su na Kopari (0,37 ha)
Groblja
Prostornim planom je određena mogućnost proširenja postojećih i gradnja novih groblja, i to:
postojeća Rogoznica, Podorljak i Dvornica, te novo u Sapina Doca.
Uređena obala
Prostornim planom je određena uređena obala unutar građevinskog područja naselja u Kanici,
Stivašnici, Ražnju, Zatoglavu, Poglavici, Rogoznici i Zečevu.
Luke
Planom su određene Luke otvorene za javnu promet u Rogoznici postojeća na „rivi“ i nova
pored mosta, te u Ražnju.
Luka posebne namjene športska luka planirane su u Rogoznici i Ražnju.
Ribarska luka planirana je u uvali „Za Puntom“ u Zečevu.
_______________________________________________________________________ 65
URBOS doo Split
Sidrišta su planirana u Rogoznici – Kopači (pored mosta) i uz luku nautičkog turizma.
Posebna namjena
Zona posebne namjene su:
- poligon „Zečevo“;
- otok Smokvica;
- Zečevo, maskirni vez 1;
- Rogoznica, maskirni vez 1;
- Rogoznica, maskirni vez 2
Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene dijeli se na:
- vrijedno obradivo tlo što obuhvaća komplekse vinograda, maslinika, voćnjaka i
drugih agrarnih površina uz naselja i u središnjem dijelu općine (535 ha);
- ostala obradiva tla udaljenija od naselja i na strmijim terenima (1869 ha).
Prostornim planom poljoprivredne površine štite se od gradnje koja bi mogla ugroziti njihovu
osnovnu poljoprivrednu namjenu.
Melioracijskim sustavom moguće je obuhvatiti polje, pripolja i ostala poljoprivredna zemljišta.

Na obradivom tlu omogućava se izvedba melioracijskih radova tj. uređenje gospodarskih
putova, zaštita jama (ponora), uređenje akumulacija i sl., te provođenje agrarnih mjera
preparcelacije radi okrupnjavanja posjeda.
Šuma isključivo osnovne namjene

Šume isključivo osnovne namjene obuhvaćaju zaštitne šume i to šume pretežito crnogorice i
pretežito makije, površine 2220 ha. Zaštitne šume uključuju i zaštitno zelenilo i pejsažne
površine uz obalu i uz ostala naselja Općine Rogoznica. Imaju funkciju zaštite tla od erozije,
zaštitu naselja, ugostiteljsko turističkih zona i drugih zona. Pridonose krajobraznim
vrijednostima područja, poboljšanju mikroklimatskih i ekoloških uvjeta, povoljno utječu na
klimu i poljodjelsku djelatnost, pročišćavanje onečišćenog zraka, utječu na ljepotu
krajobraza, stvaraju povoljne uvjete za ljudsko zdravlje, osiguravaju prostor za odmor i
rekreaciju te uvjetuju razvoj ekološkog, lovnog i seoskog turizma.
Planirana područja zaštitnih šuma treba pošumljavati autohtonim biljnim vrstama te osigurati
mjere zaštite od požara (prosjeci, protupožarni putovi, hidranti, osmatračnice i druge mjere).
Šuma posebne namjene u općini Rogoznica je šumska površine 22 ha na otoku Kopara

koja je predložena u kategoriju park šume .
Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište obuhvaća ostale površine 1905 ha
općine Rogoznica.
Ostale šumske površine su površine pod makijom i garigom koje se nalaze u

međuprostorima naselja, poljoprivrednih površina, zaštitnih i rekreacijskih šuma. Ostale
šumske površine zadržavaju raniju namjenu za ekstenzivno stočarstvo i lov.
More i vodene površine

Obalno more širine 300 m određuje se za sadržaje vezane uz korištenje kopna na obalnom
rubu (rekreacija, lučko područje, marikultura i dr.).
_______________________________________________________________________ 66
URBOS doo Split
Vodne površine obuhvaćaju vode Zmajeva jezera u Rogoznici, površine 1,6 ha.
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
Tablica 13. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

% od
Red. Ozn Ukupno stan/ ha
broj. OPĆINA ROGOZNICA aka ha
površine
ha/stan
općine
1.0. ISKAZ PROSTORNIK POKAZATELJA ZA NAMENU POVRŠINA 11000
1.1. Građevinska područja naselja ukupno GP 417,389 5,92 26,4
Građevinska područja naselja bez isključive namjene uU GPn (T i K) 383,629 5,44 28,7
izgrađeni dio GP ukupno 247,6 3,51 44,4
- obalno 266,9 3,78 41,2
- kontinetalno granično 116,755 1,65 94,2
1.2. Izgrađene strukture van građevinskog područja ukupno 36,98 0,52 297,5
I 7,38 0,10 1490,5
T 27 0,38 407,4
LN 2,6 0,04 4230,8
1.3. Poljoprivredne površine ukupno P 2404 34,08 0,219
- obradive P1 0 0,00 0,000
P2 535 7,58 0,049
P3 1869 26,49 0,170
1.4 Šumske površine ukupno Š 2242 31,78 0,204
- gospodarske Š1 0 0,00 0,000
- zaštitne Š2 2220 31,47 0,202
- posebne namjene Š3 22 0,31 0,002
1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 1903,0 26,97 0,173
1.6. Vodene površine ukupno V 1,6 0,02 0,000
1.7. Ostale površine ukupno 50 0,71 0,005
N 50 0,71 0,005
Općina ukupno 7055,0 100,00
2.0 ZAŠTIĆENE CJELINE
2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno
- nacionalni park
- park prirode
- ostali zaštićeni djelovi prirode (predloženi - PŠ) 18
2.2. Zaštićena graditeljska baština ukupno
- arheološka područja 61
- povijesne graditeljske cjeline 13,5
Općina ukupno 92,5
_______________________________________________________________________ 67
URBOS doo Split
U donjoj tabeli dat je iskaz namjene površina po naseljima:

Poljoprivredne i šumske
Isključive namjene u GPN ukupno Izvan naselja
NASELJA M1 površine
GPN
K T D R R3 L Z/Z1 T LN I P2 P3 Š2 Š3
ZEČEVO 38,0 1,4 0 0 0 2,5 0,2 0 41,9 15 0 0 79 120
ROGOZNICA 78,3 0,7 15,0 2,2 0,6 1,7 0,9 0,4 98,8 0 17,8 0 34 61 22
PODGLAVICA 33,4 14,5 0 0 0 0,7 1,0 0,8 49,4 0 0 0 33 38
ZATOGLAV 21,3 0 0 0 0,37 0,9 0,3 0 22,6 0 0 0 37 14 120
RAŽANJ 35,0 1,5 0 0 0 0,7 0,7 0 37,2 0 0 0 46 121
STIVAŠNICA 14,8 0 0 0 0,26 0,2 0,2 0 15,3 0 0 0 43 90
KANICA 34,6 0,67 0 0 0 0,3 0,5 0 35,5 12 0 0 23 151 168
Naselja na
255,3 18,8 15,0 2,2 1,3 6,9 3,7 1,2 300,6 27 17,8 0 60 400 718 22
obali
DVORNICA 26,7 0 0 0 0 0 0,0 0 26,7 0 0 0 70 354 280
JAREBINJAK 18,2 0 0 0 0 0 0,0 0 18,2 0 0 0 4 194 224
LOŽNICE 10,6 0 0 0 0 0 0,0 0 10,6 0 0 0 18 123 57
OGLAVCI 11,6 0 0 0 0 0 0,0 0 11,6 0 0 7,4 87 41 190
PODORLJAK 24,2 0 0 0 0 0 0,0 0 24,2 0 0 0 296 437 237
SAPINA
25,5 0 0 0 0 0 0,0 0 25,5 0 0 0
DOCA 320 514
Naselja u
116,8 0 0 0 0 0 0,0 0 116,8 0 0 7,4 475 1469 1502 0
zaleđu
UKUPNO 372,1 18,8 15,0 2,2 1,25 6,9 3,7 1,2 417,4 27 17,8 7,4 535 1869 2220 22
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti
Razvoj gospodarstva i društvenih djelatnosti razvijati će se ovisno o broju, strukturi i

rasporedu stanovnika, razvoju sustava naselja i središnjih funkcija, razvoja društvenih
potreba, mogućnošću zadovoljavanja zajedničkih potreba, prometnim položajem i
povezanošću, te prirodno geografskim osobinama područja.
Organizacijom i namjenom površina određuju se područja u kojima se mogu razvijati

pojedine djelatnosti. Ovisno o karakteristikama pojedinih djelatnosti (kvalitativne i
kvantitativne osobine) potrebni sadržaji za obavljanje djelatnosti mogu se smještati u
predviđenim zonama koje mogu biti: isključiva, prevladavajuća ili mješovita.
Isključiva namjena se određuje za veće gospodarske zone, zone komunalnih sadržaja,

ugostiteljsko turističku zonu i športsko rekreaciju namjenu. Prevladavajuća namjena se
određuje za zone koje se koriste za više djelatnosti, od kojih je jedna, iz razloga pogodnosti
prostora, dominira. Mješovita namjena je najfleksibilniji oblik kojim se definira više djelatnosti
kao potencijalne, ravnopravne korisnike prostora.
Gospodarske djelatnosti
Gospodarske djelatnosti mogu se smještavati:
- unutar građevinskih područja naselja (mješovita namjena),
- u zonama isključive namjene unutar građevinskog područja naselja
- u izdvojenom građevinskom području izvan naselja
_______________________________________________________________________ 68
URBOS doo Split
Gospodarske zone isključive namjene u okviru građevinskih područja naselja određene su

za:
- poslovnu namjenu
- ugostiteljsko turistička namjena.
Prostornim planom određene su zone gospodarske – proizvodne i poslovne namjene,

unutar građevinskog područja naselja :
a) Zečevo – Lozica, 1,37 ha - (K1 i K2) - neizgrađena
b) Rogoznica – Magistrala, 0,74 ha - (K1 i K2) - neizgrađena
c) Poglavica – Krušćica , 13,53 ha - (K1, K2 i K3) - neizgrađena
d) Poglavica - Krušćica/more, 1 ha - (K1 i K2) - neizgrađena
e) Ražanj – Ražanj, 1,5 ha - (K1 i K2) - neizgrađena i
f) Kanica – Kanica, 0,67 ha (K1 i K2) – neizgrađena.
Prostornim planom je određeno izdvojeno dio građevinsko područja Rogoznica „uz

magistralu“ proizvodne namjene – pretežito industrijska I1 i zanatska I2, veličine 7,38 ha.
Zona je namijenjena je za smještaj proizvodnih i zanatskih, te pratećih sadržaja u funkciji
proizvodnje.
Proizvodna zona na području Rogoznice namijenjena je gradnji pretežno zanatskih čistih,

ekološki prihvatljivih pogona, skladišnih i veletrgovačkih građevina, pogonima za preradu
poljoprivrednih proizvoda i sl.
Ugostiteljstvo i turizam
Obzirom na raspoložive prirodne resurse i razvojnu orijentaciju primjerenu datostima

prostora, ugostiteljstvo i turizam je gospodarska grana predodređena za obalno područje.
Bez obzira na ograničenja i poremećaje koji su nastali neplanskom izgradnjom ugostiteljstvo
i turizam će biti temeljne gospodarske grane u općini Rogoznica, s potpuno novom
razvojnom koncepcijom.
Uz boravišno – kupališni i izletnički turizam i prihvatljive oblike masovnog turizma koji će i u

budućnosti imati značajnu ulogu, razvijat će se posebni oblici turizma: nautički, ruralni,
športsko-rekreacijski, zdravstveni i sl.
U planiranju budućeg razvitka turizma općine Rogoznica osnovno je voditi računa o

prihvatnom kapacitetu područja (turističkog mjesta) koji se može definirati kao: maksimalni
broj turističkih korisnika koji istodobno posjećuju turističko mjesto bez neprihvatljivih
poremećaja fizičkog, ekonomskog i socio-kulturnog okoliša i bez neprihvatljivog smanjenja
kvalitete zadovoljstva posjetitelja.
Obzirom na nepostojanje ni osnovnih smještajnih kapaciteta kao osnovnih oblika turističke

ponude u općini Rogoznica prioritetno usmjerenje u razvoju turističke djelatnosti biti će na
izgradnji osnovnih smještajnih turističkih sadržaja (hotela, apartmanskih naselja i apartmana
pansiona i sl)… sa pratećim sadržajima.
Obzirom na mogućnosti (kapacitete) i kvalitetne značajke prostora uz uvažavanje slijedećih

ograničenja:
- konfiguracija terena svakog pojedinog područja,
- zahtjevi očuvanja i zaštitu krajolika i okoliša,
- mogućnosti osiguranja infrastrukture i
- zauzetost prostora neplanskom izgradnjom,
_______________________________________________________________________ 69
URBOS doo Split
Ugostiteljsko turistička namjena (hotel T1, turističko naselje T2)
U okviru zona za ugostiteljsko turističku namjenu predviđena je gradnja hotela, turističkog

naselja i kampa, te pratećih ugostiteljskih, zabavnih, uslužnih, sportsko-rekreacijskih,
prometnih i infrastrukturnih građevina kao i uređenje zelenih površina. Ugostiteljsko turistička
namjena planirana je unutar građevinskog područja naselja.
Prostornim planom su unutar naselja Rogoznica određene ugostiteljsko turističke zone

isključive namjene, i to:
a) postojeća ugostiteljsko – turistička zona: Gornji Muli (T2)
b) planirana gostiteljsko – turistička zona: Rogoznica (T1)
c) planirana gostiteljsko – turistička zona: Medina (T1/T2)
Planirana ugostiteljsko - turistička zona (T1) u okviru građevinskog područja naselja prostor
od ex. tvornice za preradu ribe do „Karule“ površine 1,6 ha namijenjena je za gradnju hotela
sa pratećim sadržajima (športsko rekreacijski sadržaji, ugostiteljski, zabavni, uslužni sadržaji,
uređenje otvorenih prostora, plaža, ulica, infrastrukture i sl.).
Planirana ugostiteljsko - turistička zona (T1/T2) u okviru građevinskog područja naselja na

području Medine namijenjena je za gradnju hotela i turističkog naselja sa pratećim
sadržajima (športsko rekreacijski sadržaji, ugostiteljski, zabavni, uslužni sadržaji, uređenje
otvorenih prostora, plaža, ulica, infrastrukture i sl.).
Izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko turističke označena su u

grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 1. "Korištenje i namjena
površina" u mjerilu 1:25.000 i broj 4. "Građevinska područja naselja" u mjerilu 1:5.000.
Na izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene moguć je smještaj:

- hotela s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske,
rekreativne i zabavne te slične namjene (T1)
Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja obuhvaćaju:
NASELJE PODRUČJE površina maksimalni vrsta max. neizgra

(ha) kapacitet smještaj btroj đeno
(broj a etaža
kreveta)
KANICA Oštrička luka 12 1000 T1 P+2
ZEČEVO Lozica 15 1200 T1 P+2 +
UKUPNO 27 2200
Luka nautičkog turizma
Luka nautičkog turizma, marina „Frapa“ je postojeća luka, površine 2,6 ha kopnenog dijela
obale, 15,2 ha morskog dijela i 1,4 ha pratećih sadržaja na kopnu.
Daljnji razvoj nautičkog turizma ovog područja potrebno je usmjeriti u već izgrađene strukture
naselja, ne zauzimati neizgrađene uvale i područja i ne vršiti veće promjene konfiguracije
obale nasipavanjem ili otkopavanjem. Nužno je širenje pratećih sadržaja u funkciji nautičkog
turizma.
_______________________________________________________________________ 70
URBOS doo Split
Marikultura H
Na temelju poznatih prirodnih obilježja, razvijene infrastrukture (podmorski ispusti urbanih
naselja i industrijskih kapaciteta, marine, hoteli, podmorski kablovi i dr.) određene su zone za
potrebe razvoja ove djelatnosti.
Za uzgoj ribe planirane su u uvalama Movar i Peleš.
Pored izgradnje novih smještajnih kapaciteta podsticati će se razvoj komplementarnih

smještajnih sadržaja u prvom redu osposobljavanjem i stavljanjem u turističku ponudu
postojećih objekata kroz privatni smještaj i prenamjenu dijela «kuća za odmor» u smještajne
kapacitete, mini pansione i sl.
Naročitu pažnju i aktivnosti usmjeriti će se na razvoj posebnih oblika turizma kao:

- seoski (eko) – turizam; na područjima koja nisu bila zahvaćena izgradnjom
objekata za masovni turizam, te se u prvom redu odnosi na zaleđe. U zaleđu je
moguće osigurati ekološki obazrivu turističku ponudu s naglaskom na aktivnom
odmoru u seoskim gospodarstvima.
- Ribarski turizam; iako još potpuno zanemaren ima sve pretpostavke za razvoj;
more sa svojom ihtiofaunom, ribarska tradicija i alati, te vještine autohtonog
stanovništva.
- Izletišni turizam; obzirom na pomorsku orijentaciju aktivnosti usmjeriti na razvoj i
ovog oblika turizma organiziranjem jednodnevnih i višednevnih izleta na užem i
širem akvatoriju rogozničkog područja.
- Športski turizam; mogućnost izgradnje športsko rekreacijskih sadržaja, športovi
na moru (jedrenje, ronjenje i sl.), biciklizam…
Pored izgradnje osnovnih smještajnih kapaciteta, stavljanja u funkciju komplementarnih

smještajnih sadržaja, razvoj nautičkog i posebnih oblika turizma radi unapređenja turističke
ponude potrebno je kvalitativno poboljšanje mreže servisnih, ugostiteljskih, trgovačkih i
uslužnih sadržaja u naseljima.
Također je značajno u cilju unapređivanja turističke ponude podizanje komunalnog
standarda kroz daljnju izgradnju i kvalitetno poboljšanje infrastrukture, lokalnih prometnica,
javnih površina, parking površina i sl.
Šport i rekreacija
Sadržaji športa i rekreacije planiraju se u građevinskim područjima naselja mješovite

namjene i u zonama isključive namjene u okviru građevinskog područja naselja. Ovisno o
veličini naselja i slobodnom prostoru u naselju te komplementarnosti s okolnim namjenama
omogućuje se gradnja zatvorenih športskih građevina i uređenje otvorenih športskih igrališta.
Šport R1
Prostornim planom određena je zona športa unutar građevinskog područja naselja:
- športska zona Gornji Muli,
- športska zona Zatoglav,
- športska zona Stivašnica.
U športskoj zoni Gornji Muli površine planira se gradnja polivalentnog otvorenog igrališta,
odnosno zatvorene športske dvorane pratećih sadržaja (spremišta, garderobe, sanitarni
čvor, i sl.) u skladu s posebnim propisima.
_______________________________________________________________________ 71
URBOS doo Split
U športskoj zoni Zatoglav površine 0,0,37 ha planira se gradnja polivalentnog otvorenog

igrališta sa pratećim sadržajima (spremišta, garderobe, sanitarni čvor, i sl.) u skladu s
posebnim propisima.
U športskoj zoni Stivašnica površine 0,41 ha (djelomično izgrađenoj) planira se izgradnja

otvorenog igrališta, bočališta, i pratećih sadržaja (spremišta, garderobe, sanitarni čvor,.) u
skladu s posebnim propisima.
Odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s

pročišćavanjem.
Kupališta - uređene plaže R3u

Kupališta, odnosno uređene plaže (R3u) određene su unutar građevinskog područja kao
prostor nadziran i pristupačan svima sa kopnene i morske strane uključivo i osobe s
poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređen i izmijenjenog prirodnog obilježja. Uređena
plaža je uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem i zaštićen s morske strane te
opremljen sadržajima (tuševi, kabine, sanitarni čvorovi, sunčališta i sl.) i infrastrukturom.
Kupališta – uređene plaže R3 planirane su Kanici, Stivašnici, Ražnju, Zatoglavu, Podglavici,
Rogoznici i Zečevu ukupne površine 6, 946 ha.
Plaže u prirodnom obliku R3p

Unutar građevinskog područja naselja planirani su dijelovi obale kao plaže u prirodnom
obliku (R3p) i to: Stivašnica, Ražanj, Zatoglav - Tvrdača i Rogoznica – Kopara –Račice
ukupne površine 1,55 ha. Plaža u prirodnom obliku treba biti pristupačna sa kopnene i
morske strane. te potpuno sačuvanog zatečenog prirodnog obilježja. Uz plažu u prirodnom
obliku dozvoljava se izgradnja šetnice „lungo mare“ širine do 1,64 m.
Promet i prometne djelatnosti;

Promet će i u budućnosti imati značajnu ulogu u razvoju općine Rogoznica. Poseban značaj
treba pridati razvoju cestovnog prometa, obnovom i modernizacijom cestovne mreže, te
izgradnjom spojne ceste koja će Rogozničko područje spojiti sa JAC-om. U cestovnom
prometu realno je očekivati kvalitetnije pružanje prijevoznih usluga sukladno rastu potreba
područja i izgradnji suvremene cestovne mreže.
U pomorskom prometu značajno je uređenje postojeće obale za pristane i privez turističkih i

ribarskih plovila.
Planom su predviđene površine infrastrukturnih sustava, uglavnom za remodernizaciju i
razvoj cestovne mreže.
Površine za razvoj poljodjelstva

Razvitak poljoprivrede ograničen je veličinom i strukturom poljoprivrednih površina. Statistički
(katastarski) podaci govore da je na području Općine Rogoznica bilo ukupno 1069 ha
obradivog tla, 4959 pašnjaka tj. ukupno 6028 ha poljoprivrednog zemljišta.
Bilanca namjene poljoprivrednih površina Plana pokazuju da na području općine Rogoznica

ima 2404 ha obradivog zemljišta te oko 1905 ha ostalog poljoprivrednog (pašnjaci) i
šumskog zemljišta (kamenjare, goleti).
Vrijedno obradivo tlo (535 ha) obuhvaća zaravnjene površine sa vinogradima, vočnjacima i
maslinicima, a ostalo obradivo tlo (1869 ha) obuhvaća manje komplekse, vinograda,
maslinika, livada i drugih poljoprivrednih površina na terasama i padina.
_______________________________________________________________________ 72
URBOS doo Split
Budući razvoj ove gospodarske djelatnosti zasniva se na revitalizaciji porodičnih

gospodarstava tj. «mješovitih gospodarstava». Stimuliranje razvoja ove djelatnosti temelji se
na boljem korištenju prirodnih resursa i agrarnoj politici države:
- u Zaleđu (posebno Podorljaku i Podglavici) stimulira se razvoj obiteljskih

gospodarstava u funkciji revitalizacije poljoprivredne proizvodnje i turizma na
način da se na izvangrađevinskom području omogućava gradnja obiteljskih
gospodarstava – gospodarskih i stambenih građevina u funkciji poljoprivredne
proizvodnje (minimalna veličina parcele 5000 m2).
Intenzivniji razvitak poljoprivrede, revitalizacije maslinika, intenzivniji uzgoj tradicionalnih

voćnih stabala, razvitak stočarstva podizanje mini-farmi, veća proizvodnja mlijeka i mliječnih
prerađevina, proizvodnja zdrave hrane, intenzivniji uzgoj školjkaša na lokalitetima koji su
označeni kao podesni za razvoj marikulture, veći udjel ribarstva, uzgoj cvijeća i sl. Razvitak
obiteljskih gospodarstava bit će, uz provođenje poticaja, značajan čimbenik smanjivanja
depopulacijskih trendova na izvangradskim područjima, gospodarskog oživljavanja svih
područja, osobito sela u zaleđu.
Društvene djelatnosti
Društvene tj. uslužne djelatnosti podižu obrazovnu i kulturnu razinu stanovništva,

zdravstvenu kulturu i standard cjelokupnog stanovništva, ostvaruju kvalitetnije ustrojstvo
opskrbe, servisa i drugih usluga, te osiguravaju rekreaciju i odmor stanovništva. U cilju
racionalne i funkcionalne organizacije života u naselju, potrebno je osigurati racionalniji i
funkcionalniji razvitak, razmještaj i strukturu središnjih uslužnih funkcija.
Minimalne potrebe opremanja naselja građevinama društvenih djelatnosti utvrđuju se

temeljem
slijedećih normativa:
1) zdravstvena zaštita (primarna) 0,10 m2/stanovniku
2) društvene i kulturne organizacije 0,20 m2/stanovniku
3) javne djelatnosti 0,10 m2/stanovniku
4) odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima
Općinsko središte Rogoznica predstavlja administrativno-upravno i uslužno središte s

mogućnostima razvitka odgovarajućih radnih i uslužnih funkcija, koje su potrebne općini.
Sadržaji društvenih djelatnosti distribuirat će se na prostoru općine Rogoznica u skladu s

planiranom organizacijom prostora. Dimenzioniranje sadržaja vrši se u skladu s tekućim
potrebama i posebnim propisima, a Prostornim planom su određene zone u kojima se već
nalaze ili će se smjestiti sadržaji društvenih djelatnosti. Pojedine funkcije se nalaze u sklopu
pretežno stambenih zona te je propisan standard koji se ostvaruje u zonama, bez
označavanja lokaliteta. Društvene djelatnosti, u skladu s potrebom lokacije, smještaju se u
pravilu u dostupna područja uz ulice koje omogućavaju kolnu i pješačku dostupnost
sadržajima.
Razmještaj i razvitak središnjih funkcija treba biti u pojedinim središtima prema izvršenoj
klasifikaciji središnjih funkcija za pojedine kategorije središnjih naselja. Sve funkcije u općini
Rogoznica treba razvijati i dimenzionirati u skladu s razvitkom ovog kraja povezano s
njegovim brojem stanovnika, koji gravitira i koristi te usluge. Ovakav sustav središnjih naselja
na ovom prostoru na racionalan način približava središnje i druge funkcije stanovništvu i
drugim korisnicima, osobito one koje su im potrebne u svakodnevnom životu, pružajući im
približno jednake uvjete života, pa tako doprinosi porastu kvalitete i standarda njihova života.
_______________________________________________________________________ 73
URBOS doo Split
Planirana klasifikacija središnjih naselja sa rasporedom funkcija na dana načelno je u

slijedećoj tabeli.
Tablica 17. Planirana klasifikacija središnjih funkcija i kategorizacija središnjih naselja
LOKALNO SREDIŠTE POMOĆNO NASELJA SA OSTALA NASELJA

OPĆINSKO SRDITE SREDIŠNJE POJEDINAČNIM BEZ BITNIH
NASELJE SREDIŠNJIM SREDIŠNJIH
FUNKCIJAMA FUNKCIJA
Rogoznica Dvornica Podglavica, Podorljak, Oglavci, Jrabinja i
Ražanj, Sapina Doca i Ložnice
Zečevo
1. UPRAVA općinsko vijeće, mjesni odbor mjesni odbor mjesni odbor

općinsko poglavarstvo,
načelnik,
upravni općinski odjel,
ispostava županijskog ureda,
matični ured,
općinska služba motrenja i
obavješćivanja,
policijska postaja,
općinska postrojba i stožer civilne
zaštite,
općinska vatrogasna zajednica,
udruga dobrovoljnih vatrogasaca,
ispostava porezne uprave, lučka
ispostava
2. PRAVOSUĐE prekršajni sud

odvjetnički ured
javni bilježnik
3. UDRUGE udruženje obrtn Pojedinačne udruge (pojed.udr.građana –
GRAĐANA, POLITIČKE općinska turistička zajednica građana – ispostave ispostava)
STRANKE I DRUGE općinska razina raznih udruga, Političke stranke – (polit.stranke-osn.jedin.)
ORGANIZACIJE klubova, liga, sekcija i drugih osnov. jedinice
udruga građana
općinska razina političkih
stranaka
opć.razina organ.
Crvenog križa
(HAK – autoklub)
(auto škola)
4. VJERSKE RK župa – župni ured i crkva RK župa – kapel. – RK crkva RK crkva
ZAJEDNICE ured i crkva
5. PROSVJETA – dječji vrtić (dječje jaslice) dječji vrtić područni odjeli osnovne
ŠKOLSTVO - matična osnovna škola područni odjeli škole
OBRAZOVANJE osnovne škole
6. KULTURA, UMJETN. javne ustanove u kulturi kojima je dvorana za kulturne i čitaonica

I TEHNIČKA KULTURA osnovač ili vlasnik općina druge potrebe
Dom kulture Čitaonica
općinska knjižnica i čitaonica KUD
amatersko kazalište
amaterska raido postaja
limena glazba
KUD
samostalni umjetnici
ogranak Matice hrvatske
7. ŠPORT, sportske udruge i klubovi, pojedini športski pojedini športski klubovi
REKREACIJA, ZABAVA otvoreni športski objekti: športska klubovi športsko izgralište
I ODMOR izgrališta za nogomet i male otvoreno športsko
športover s gledalištem izgralište
zatvoreni športski objekti: školska dvorana
dvorana
8. ZDRAVSTVO primarna zdravstvena zaštita povremena primarna povremena primarna
- zdravstvena stanica (opća zdravstv. zaštita: zdravstv. zaštita:
medicina), zaštita zuba, - zdravstvena - zdravstvena ambulanta
patronaža, ambulanta bez stalne bez stalne lječničke službe
ljekarna ili depo lijekova lječničke službe
veterinarska stanica - patronažna
medic.sestra
9. SOCIJALNA SKRB ispostava Centra za socijalni rad
objekti socijalne skrbi
10. FINANCIJESKE I poslovna banka i mjenjačnica
DRUGE SLIČNE Ispostave Zavoda za platni
USLUŽ.DJLATN. pormet
zastupstvo osiguravajućih zavoda
poslovnice turističke agencije
11. PROMETNE manja putnička luka autobusno stajalište autobusno stajalište autobusno stajalište
USLUGE autobusna stanica poštanski ured poštanski ured telefonija
_______________________________________________________________________ 74
URBOS doo Split
poštanski ured telefonija telefonija

telefonija
12. TRGOVINA I trgovina na veliko i malo, exp.- trgovina trgovina trgovina
UGOSTITI. imp. ugostiteljski objekt- ugostiteljski objekt-
specij.trgovine gostionica i sl. gostionica i sl.
hotel
13. OBRT I DRUGE više obrtničkih radionica i uslužnih pojedinačni obrti pojedinačni obrti
USLUGE radnji uslužne radnje
Prostornim planom su unutar naselja Rogoznica određene su zone javne i društvene

isključive namjene, i to:
- Zona postojeće Osnovne škole (D4)
- Planirana zona javne i društvene namjene na Kopari (D)
Zona društvene namjene na lokaciji „Lokva“ površine 1,57 ha djelomično je izgrađena

(0,62 ha). Izgrađeni dio obuhvaća postojeću zgradu osnovne škole. U neizgrađenom dijelu
površine 0,95 ha planira se izgradnja športskih sadržaja.
Zona javne i društvene namjene na Kopari površine 0,63 ha namijenjena je za gradnju
zdravstvene stanice i ambulante, dječjeg vrtića i zgrade općinske uprave.
3.4. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora
Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih i naseljskih

cjelina
Prirodna baština
Priroda kao bitna komponenta prirodne osnove i značajni dio okoliša nalazi se pod osobitom
zaštitom Republike Hrvatske kao cjelina, u skladu s međunarodnim kriterijima zaštite prirode.
Osnovna intencija zaštite prirode jeste maksimalno očuvanje sklada među prirodnim i
ljudskim radom stvorenim vrijednostima, obzirom da su interesi za korištenje prostora često
vrlo konfliktni (turizam, stambena izgradnja, poljoprivreda, infrastruktura i dr.) te dovode u
pitanje dalju egzistenciju posebno vrijednih prirodnih predjela.
Velike promjene u prirodnom prostoru izazvane ekonomskim napretkom, porastom i

proširenjem područja naselja, posebno na obalnom području, uvjetovale su da čovjekova
bliža i dalja okolina, prirodni prostori i priroda u cjelini postaje iz dana u dan sve ugroženija.
Takve negativne posljedice na prirodu i njene vrijednosti, potrebno je planskim mjerama

spriječiti i zaustaviti dalje procese degradacije prirodne sredine.
Područje Marina – Rogoznica – Primošten zbog razvijenosti obalne crte, sa pripadajućim

otočkim arhipelagom, svojim prirodnim i krajobraznim osobinama, čini ovaj prostor značajnim
i atraktivnima.
Vrednujući prostor općine Rogoznica sa stajališta zaštite prirode ističu se dijelovi područja
koji su vrijedniji od drugih, osjetljiviji i fragilniji pa im treba u prostornom uređenju posvetiti
specifičnu zaštitu i pažnju.
Mjere i uvjeti zaštite prirode
Na području obuhvata Općine Rogoznica ne nalazi se niti jedna prirodna vrijednost-

zaštićeno područje zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, br. 70/05).
Sukladno 51. 3. st. 4. Uredbe o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine, br. 109/07)
_______________________________________________________________________ 75
URBOS doo Split
na području obuhvata predmetnog plana zasad se nalaze slijedeća područja Nacionalne

ekološke mreže:
- međunarodno važno područje za ptice Mosor, Kozjak i Trogirska zagora. ozn:
HR1000027 (ciljevi očuvanja su divlje svojte: jarebica kamenjarka. sivi sokol, suri
orao i voljić maslinar),
- točkasti lokalitet Zmajevo uho, ozn. HR3000414 (cilj očuvanja je stanišni tip Morske
špilje),
- morska područja: Uvala Stivančica, ozn. HR3000090 (cilj očuvanja je stanišni tip
Grebeni), Uvale oko rta Ploča, ozn. HR3000089 (cilj očuvanja je stanišni tip
Grebeni), Zmajevo oko, ozn. HR3000177 (cilj očuvanja su stanišni tipovi: Morske
špilje, Obalne lagune, Facijes supralitorala kraških morskih jezera, Zajednica
mediolitorala kraških morskih jezera, Infralitoral kraških morskih jezera i Cikolitoral
kraških morskih jezera) i Hrid Muljica more, ozn. HR3000105 (ciljevi očuvanja su
stanišni tipovi: Grebeni i Naselja posidonije).
U osobito vrijedne dijelove prirode prostornim planom Šibensko kninske županije, predlaže
Za područje Mosor, Kozjak i Trogirska zagora:

- Regulirati lov i sprječavati krivolov. Regulirati turističko - rekreativne aktivnosti.
- Zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste. Izbjegavati,
odnosno pažljivo planirati izgradnju visokih objekata (osobito dalekovoda i
vjetroelektrana).
- Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma.
Za područje Zmajevo uho:

- Regulirati turističko-rekreativne aktivnosti.
- Očuvati povoljne stanišne uvjete.
Za područje Zmajevo oko:

- Osigurati pročišćavanje otpadnih voda.
- Očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih
- poboljšati tamo gdje su pogoršana.
- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone)
- vrste i genetski modificirane organizme.
- Zabrana gradnje.
Za područja Uvala Stivančica i Uvale oko rta Ploča:

- Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih
- područja i riječnih ušća.
- Spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje
- gdje god je moguće.
Za područje Hrid Muljica more:

- Zabrana sidrenja.
- Regulirati akvakulturu.
- Regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima.
_______________________________________________________________________ 76
URBOS doo Split
- Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih

- područja i riječnih ušća.
- Spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god je
moguće.
Pojedine dijelove koji su do sada neizgrađeni prilikom planiranja treba sačuvati kao zaštitne
zelene površine, a što veći dio treba sačuvati i pretvoriti u javne zelene površine.
U što većoj mjeri potrebno je zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno planiranje
vršiti tako da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž.
U što većoj mjeri potrebno je sačuvati postojeću vegetaciju te ju ukomponirati
u krajobrazno uređenje.
Na svakoj čestici na kojoj će se graditi treba propisati minimalnu površinu koja mora
ostati obrasla vegetacijom.
Krajobraz
Područja posebnih ograničenja u prostoru odnose se na slijedeće površine i zone:
- osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz
- osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz
- oblikovno vrijedno područje poluurbanih i ruralnih cjelina
- područje uz vrijedne i osjetljive ruralne cjeline
Prirodni krajobraz
Cjelokupni doživljaj određenog prostora tj. njegov krajobraz određen je osnovnim
fizičkogeografskim elementima posebno reljefom, vodama, biljnim pokrovom, te ovisi o
antropogenim utjecajima.
U krajobraznom smislu područje Općine Rogoznica možemo diferencirati u dvije cjeline:
- obalni pojas s morem i zimzelenom vegetacijom i
- zaleđe, najprije sa zimzelenim a potom listopadnim pristrancima.
Krajobraz obalnog pojasa sa morem i pripadajućim otočićima, je taj koji stvara prvi utisak o
Rogozničkom području. Osnovne odlike prirodnog krajobraza obalnog pojasa ogledaju se u
prvom redu u obali kao mjestu dodira dva prirodno kontrastna elementa. Obala rogozničkog
kraja je stjenovita, razvedena sa brojnim uvalicama, hridima i sl. sama po sebi je atraktivna.
Uz sam obalni rub raste tipična mediteranska vegetacija gdje dominira česvina (Quercus
ilex), makija i ostali degradacijski oblici makije, kako zbog njihove tipičnosti za ovo područje,
tako i zbog njihove važnosti za očuvanje tla. Alpski bor (Pinus halepensis) raste samoniklo
samo unutar makije na većim i manjim površinama. Pinj (Pinus pinea) je manje zastupljen i
to pojedinačno u zajednici s alpskim borom.
Samoniklu vegetaciju mjestimično presijecaju obradive površine kao na području Glavice

(Rt.Kora), Movara i Zečeva.
Zbog sve intenzivnijeg, a najčešće nekontroliranog djelovanja čovjeka krajobraza u

prirodnom obliku je sve manje. Posebno se naglašava pojava, koja se očituje kroz neplansku
izgradnju objekta. Sasvim je razumljivo, da pod djelovanjem određenih procesa prirodni
krajobraz doživljava promjene i transformaciju u kultivirani krajobraz. Međutim, na ovom
području, u najvećoj mjeri nije došlo do transformacije prirodnog u kultivirani krajobraz, već je
došlo do devastacije prirodnog krajobraza.
_______________________________________________________________________ 77
URBOS doo Split
Za krajobraz u zaleđu može se kazati da je u najvećoj mjeri zadržao prirodne osobine, kojeg
obilježava brdoviti reljef obrastao mediteranskom i submediteranskom vegetacijom, a ujedno
je to područje ispresijecano poljoprivrednim površinama što daje posebnu vrijednost
krajobrazu. S fitocenoškog gledišta razlikuju se tri šumsko vegetacijska područja: zimzeleno,
prelazno (mješovito) i listopadno. Alpski bor (Pinus halepensis) raste samoniklo samo unutar
toplijeg pojasa, tu su tipični oblici česvine, makije i ostale degradacijski oblici makije, kako
zbog njihove tipičnosti za ovo područje, tako i zbog njihove važnosti za očuvanje tla.
Neobrasle i neplodne površine zauzimaju znatne površine u strukturi šumskog zemljišta.
Pored, naznačenih negativnih pojava u krajobrazu, Planom se ističu pojedini dijelovi

prirodnog krajobraza za koje se može kazati da su osobito vrijedna područja prirodnog
krajobraza, koje je potrebno štititi:
- Područje Rta Zečevo sa otokom Jaz;
- Debeli rt i rt Gradina;
- Kopara;
- Rt. Konj – uvala Movar – rt. Movar;
- Rt. Ploča;
- U.Pijavac – u.Borovica . u.Kanica;
- Glavica – rt. Kora;
- U.Sičenica i
- Otočići Lukvenjak, V. i M. Smokvica i Melevrik.
Za istaknuti su pozicije sa kojih se pruža izuzetan pogled za potpuniji doživljaj rogozničkog

pejzaža. Izvanredan je pogled sa Velog Zatoglava (156 m) u pravcu sjevera, juga i zapada.
Prema pučini, te prema Rogoznici pruža se pogled s vrha Movar (k. 124 m) s prilazom iz
uvale Stivašnica. Iznad naselja Zečevo (k. 81 m), omogućen je pogled na sve strane.
Osobito vrijedni prirodni krajobraz obuhvaća površinu od oko 350 ha. U cilju očuvanja
vrijednosti krajobraza, kako ekoloških, tako i doživljajnih, prirodni krajobraz je potrebno
sačuvati od prenamjene i unaprjeđivati njegove prirodne vrijednosti i posebnosti
(pošumljavanjem, rekultivacijom i sl.).
Kultivirani krajobraz
Kako je već navedeno, zbog antropoloških utjecaja, opća je pojava transformacije prirodnog
u kultivirani krajobraz. Radi se o područjima koja pokazuju značajke prirodnog krajobraza, ali
je modificiran antropogenim utjecajem s karakterističnim načinom korištenja.
Pod kultiviranim krajobrazom na području Rogoznice smatraju se:
- vrjednija obrađena tla zasađena maslinicima i vinogradima, kao Pod Gaj kod
Podorljaka, Taraševa Draga, Bazije, te druge uređene poljoprivredne površine u
zaleđu;
- naselja u zaleđu, (Peleš, Supljak, Oglavci,Jarebinjak, Ložnice, Sapina Doca,
Podglavica, Podorljak, Dvornica) koja zajedno s okolnim prostorom, obradivim
tlom, ozelenjenim površinama, čine jedinstveni kultivirani krajobraz u kršu i
ambijentalne cjeline.
Naznačeni kultivirani krajobraz obuhvaća površinu 572 ha. Radi očuvanja vrijednosti i
autentičnosti krajobraza, planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajobraz
kako bi se očuvale lokalne posebnosti, ovo se posebno odnosi na eventualni prolaz
infrastrukturnih koridora područjem kultiviranog krajobraza. Također kod izgradnje objekta u
funkciji poljoprivredne proizvodnje potrebno je voditi računa o očuvanju krajobraza. Zahvate
u prostoru kao: interpolacije, rekonstrukcije i dogradnje stambenih građevina i izgradnja
pomoćnih i gospodarskih građevina u naseljima u zaleđu i njihovom neposrednom okolišu
provoditi na način da se uklope u krajobraz.
_______________________________________________________________________ 78
URBOS doo Split
Radi očuvanja identiteta prostora kod intervencija u prostoru pažnju treba usmjeriti prema
slici naselja i kultiviranog krajolika. Planom su građevinska područja malih naselja definirana
na način da se očuvaju morfološke i strukturne značajke graditeljske baštine, te da se očuva
tradicijski izgled sela.
Oblikovno vrijedno područje urbanih, poluurbanih i ruralnih cjelina
Posebna ograničenja utvrđena su za korištenje i uređivanje prostora oblikovno vrijednost

područja urbane cjeline Rogoznica.
Oblikovno vrijedne cjeline obuhvaćaju zaštićenu urbanu cjelinu naselja Rogoznica koja
spomeničku ili ambijentalnu vrijednost. Radi se o tipičnom primorskom naselju smještenom
na zapadnoj strani otočića Kopara sa gustom izgradnjom, uskim ulicama i objektima
građevnim u mediteranskom stilu od tradicionalnih materijala.
Ograničena korištenja ovog prostora odnose se na mogućnosti novih građevinskih

intervencija, na način da je zahvate u prostoru potrebno provoditi pažljivo kako se ne bi
narušile spomeničke i ambijentalne vrijednosti graditeljske cjeline.
Interpolacije, rekonstrukcije i dogradnje u urbanističkoj cjelini potrebno je provoditi temeljem
detaljne dokumentacije prostornog uređenja uz suglasnost nadležne ustanove za zaštitu
spomenika kulture.
Područje uz vrijednu urbanističku cjelinu Rogoznice
Predstavlja područje na kojem se nalazi dio naselja Rogoznica (Gornji Muli) kao i turistička
zona. Zahvate u kontaktnom području urbanističke cjeline provoditi na način da se ne naruši
arhitektonski sklad sa zaštićenom urbanističkom cjelinom. Planom se predviđa donošenje
Urbanističkog plana za cjelinu naselja Rogoznica, detaljnog plana uređenja za turističke
zone.
U cilju za očuvanje krajobraznih značajki primorskog područja Planom se ograničava daljnje

građevinsko zauzimanje slobodne obale, posebno na krajobrazno osjetljivim lokacijama
(rtovi, slikovite uvale i sl.). Također radi očuvanja mediteranske fizionomije starih naselja
Planom se propisuju uvjeti i način smještaja novih objekata, te poštivanja lokalne tradicijske
arhitekture.
Poljoprivredno zemljište
Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene dijeli se na:

- vrijedno obradivo tlo što obuhvaća komplekse vinograda, maslinika, voćnjaka i
drugih agrarnih površina uz naselja i u središnjem dijelu općine;
- ostala obradiva tla udaljenija od naselja i na strmijim terenima.
Poljoprivredno zemljište cijeni se kao osobito ograničena vrijednost i zbog toga se štiti od
promjene namjene. Nadležna državna institucija ili organ uprave trebao bi u cilju zaštite
poljodjelskog zemljišta:
• popisati parcele i bonitet obradivoga tla na području obuhvata ovog Prostornog plana
• voditi popisnik neiskorištenog poljodjelskog zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu
• skrbiti o davanju u zakup neiskorištenoga poljodjelskog zemljišta u privatnom i
državnom vlasništvu
• provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja poljodjelskog zemljišta u skladu sa zakonom
_______________________________________________________________________ 79
URBOS doo Split
Poljoprivredne površine štite se od svake gradnje koja bi mogla ugroziti njihovu osnovnu
poljoprivrednu namjenu, osim one predviđene ovim odredbama (stambeni i gospodarski
objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje).
Predviđena je izrada cjelovite gospodarske osnove razvoja poljoprivrede. Pri tome se ne is-
ključuje mogućnost izrade i drugih programa uređenja i korištenja poljoprivrednog zemljišta
za pojedine veće poljoprivredne komplekse.
Šumsko zemljište
Šume isključivo osnovne namjene obuhvaćaju zaštitne šume i to šume pretežito crnogorice i
pretežito makije. Zaštitne šume uključuju i zaštitno zelenilo i pejsažne površine uz obalu i uz
ostala naselja Općine Rogoznica. Imaju funkciju zaštite tla od erozije, zaštitu naselja,
ugostiteljsko turističkih zona i drugih zona. Pridonose krajobraznim vrijednostima područja,
poboljšanju mikroklimatskih i ekoloških uvjeta.
Planirana područja zaštitnih šuma treba pošumljavati autohtonim biljnim vrstama te osigurati
mjere zaštite od požara (prosjeci, protupožarni putovi, hidranti, osmatračnice i druge mjere).
Način zaštite, uređenja i korištenja šuma unutar granica značajnih krajolika i drugih šuma
odvija se temeljem šumsko-gospodarskih osnova i u skladu sa zakonskim propisima i
standardima. Postojeće šume, većim dijelom u privatnom vlasništvu, ne mogu se
prenamijeniti za druge namjene.
U cilju zaštite šumskog zemljišta važne su mjere:
• izraditi šumsko-gospodarske osnove za privatne šume
• makiju i šume penjače, koje prevladavaju u privatnim šumama uzgojem prevesti u viši
uzgojni oblik
• pošumljivati šikare, paljevine, zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za
poljodjelstvo
• izgrađivati šumske putove, vatroobrambene prosjeke, uređivati i čistiti šumsko zemljište u
skladu sa šumsko-gospodarskim osnovama.
Režimi zaštite šuma utvrđeni su u skladu s njihovom namjenom. Korištenje i uređenje

zaštitnih šuma (naselja, erozijskih područja) mora biti podređeno njihovoj ekološkoj
(zaštitnoj) funkciji, te se osnovni princip gospodarenja sastoji u održavanju i pomlađivanju s
ograničenim iskorištavanjem.
Unošenje rekreacijskih i drugih funkcija u šumska područja mora biti podređeno osnovnoj
prirodnoj funkciji što znači da treba preferirati skromne objekte, a prvenstveno urediti i
rekreacijske površine te ih održavati u prirodnom stanju (livade, proplanci i sl.). Kod
pošumljavanja treba saditi autohtone šumske vrste.
U tom smislu na šumskim površinama dozvoljava se i gradnja objekata koji su u funkciji

zaštite tog prostora, a to su objekti od interesa za gospodarenje šumama i lovištima.
Graditeljska baština
Stanje kulturnih dobara, očuvanost te korištenje kao gospodarskog resursa u prostoru dijeli
sudbinu razvoja tog prostora. Stoga kulturnu baštinu nije moguće isključivo shvaćati kao
kulturnu vrijednost mimo mogućnosti i svijesti sredine (zajednice) u kojoj se ona nalazi.
_______________________________________________________________________ 80
URBOS doo Split
Gospodarski interes upozorava na graditeljsku baštinu kao na gospodarski resurs. Stoga je

izuzetno važan interes ulaganja u zaštitu graditeljske baštine radi njezine primjerene
iskoristivosti, a u skladu s primjerenom uporabom njezinih gospodarskih potencijala.
Gospodarski interes podliježe ograničenjima koja nalažu posebnost građevina, građevnih
sklopova i ruralnih cjelina baštine, te ne može biti nadređen vrijednostima baštine i kulturnim
dobrima.
Usklađivanje interesa najdelikatniji je zadatak nadležnih općinskih službi i stručnih službi
županije i Ministarstva kulture. Stoga su istraživanje, obrazovanje i informiranje temeljne
stručne pretpostavke za uključivanje kulturne i graditeljske baštine u život zajednice.
Stvaranje organiziranog znanja i razvitak svijesti o identitetima baštine i kulturnih dobara
nužna je pretpostavka za njezinu cjelovitu uporabu u životu društvene zajednice kao i za
njezino svjesno očuvanje i zaštitu.
Zaštita prikazana u Planu oslanja se na posljednje važeće podatke, ažurirane

rekognosiciranjem terena (prostora općine) za područje općine Rogoznica (podaci u
Konzervatorskom odjelu Šibenik) o nepokretnim kulturnim dobrima i arheološkim lokalitetima
(registrirana kulturna dobra) te o graditeljskoj ruralnoj baštini (štiti se mjerama zaštite ovog
Plana).
Za zaštitu kulturne baštine te ruralnih cjelina, sklopova i pojedinačnih građevina kao ruralne
graditeljske baštine, bitna je identifikacija prostora za valorizaciju odnosno revalorizaciju
kulturne baštine, kao i evidencija i zaštita kroz prostorno plansku dokumentaciju od
neprimjerenih aktivnosti u prostoru i na samoj kulturnoj baštini.
Ugroženost ukupnog fonda kulturne baštine (registriranih i neregistriranih kulturnih dobara)

posebno je izražena kod povijesnih kulturnih dobara ruralnih cjelina, sklopova i pojedinačnih
ruralnih građevina. Zahvati u svim povijesnim cjelinama a pogotovu ruralnim uglavnom se
izvode bez prethodnih studija koje bi upućivale na poštivanje i optimalno korištenje njihovih
kulturnih i tipoloških vrijednosti. U izuzetno teškom su stanju brojne povijesne građevine svih
grupa i vrsta te arheološki lokaliteti.
Pojavni oblici, rasprostranjenost i nedostatan stupanj istraženosti svrstava arheološka

nalazišta u najugroženiju kategoriju kulturne baštine i kulturnih dobara. Oni su ugroženi
prilikom svih intervencija u prostoru a pogotovo prilikom realizacije kapitalnih infrastrukturnih
investicija.
Graditeljsku baštinu u otvorenom krajoliku uobičajeno prezentiraju pojedinačne građevine i

sklopovi građevina. Stanje graditeljske baštine izvan većih naselja (evidentiranih naselja)
osobito je teško i stoga zahtijeva posebnu pozornost prilikom strategijskih opredjeljenja kroz
izradu Prostornog plana, pogotovo uzevši u obzir nedorečenosti u Zakonu za taj potpuno
zanemareni prostorni resurs (ruralne specifičnosti).
Uslijed nepostojanja učinkovitih zaštitnih mehanizama, ruralna povijesna naselja intenzivno

gube svoja povijesna obilježja, a neplanski proces preobrazbe koji ih je zahvatio nepovratno
briše tradicijske oblike i krajobrazne vrijednosti.
Povijesne ruralne cjeline i ruralni graditeljski sklop

U Općini Rogoznica evidentirana je ruralna povijesna cjelina naselja Rogoznica koja je
registrirano kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Granice
zaštite uključuju cijeli otok Kopara.
Općina Rogoznica ima veliki broj povijesnih ruralnih cjelina, graditeljskih sklopova i
pojedinačnih ruralnih građevina na svome prostoru. S obzirom na karakteristike prostora
možemo ih podijeliti na obalna naselja i naselja u zaleđu.
S obzirom na povijesne okolnosti njihova nastanka i razvitka, s obzirom na tipologiju
arhitekture, uporabu tradicijskih materijala te njihove tradicijske funkcije građevina, možemo
_______________________________________________________________________ 81
URBOS doo Split
sa sigurnošću ustvrditi da pripadaju endemičnom tipu tradicijskog graditeljstva tkz. «dvori»

rogozničkog i primoštenskog prostora.
Kao takvima treba im revitalizacijom i čuvanjem kroz ovaj Plan dati posebnu važnost, kao
svjedocima i orijentirima u prostoru i vremenu.
Radi se o vrlo ahaičkim sklopovima, pojedinačnim ili koji tvore povijesnu cjelinu, kamenih
građevina jednog domaćinstva koje zatvaraju dvorište «dvor». Građevine su izvorno bile
prizemnice građene karakterističnim kamenim slogom i pokrivene kamenim pločama kao
pokrovom. Početkom 20. stoljeća pojedinim kućama se dizao kat. Pojedinačne građevine su
vrlo rijetke i uglavnom su ostaci nekadašnjih «dvora».
«Dvori» su kao endemičan fenomen u hrvatskom narodnom graditeljstvu u svojoj arhaičnosti
teško adaptabilni za suvremeni standard življenja bez značajnijih graditeljskih zahvata koji
uglavnom potiru njihove tradicijske, etnološke i arhitektonske vrijednosti. S druge strane
minimalnim zahvatima, usklađenim s tradicijskom tipologijom i materijalima i volumenima,
može ih se adaptirati za turističku namjenu za eko i etno turizam.
Naselja su heterogene strukture, prvenstveno s vrijednim primjerima «ruralne» arhitekture,
stambene i gospodarske namjene koja je u značajnoj mjeri već deformirana ali ne i
upropaštena i izgubljena.Zbog toga je potrebno zaštitu provesti za veća naselja kroz izrade
Detaljnih planova, odnosno Urbanističkih planova uređenja a do njihove izrade kroz
Prethodne uvjete i Posebne dozvole nadležnog Konzervatorskog ureda u Šibeniku. U
svakom slučaju provedbenim mjerama Plana nužno je sačuvati fizionomiju naselja kroz
strukturu parcelacije i karakterističnu tipologiju arhitekture te uporabu autohtonog materijala.
Za noviju gradnju nužno je osigurati širenje građevinskog područja naselja uz utvrđivanje
cezure zelenilom prema štićenom, tradicijskom dijelu naselja.
Uz komplementarne gospodarske oblike turističke ponude i jačanje ekoturizma i etnoturizma
naseljima treba vratiti nužnu vitalnost i omogućiti reprodukciju stanovništva.
Sakralne građevine
Sakralne građevine su crkve u naseljima, grobljanske crkve, zavjetne crkve, svetišta te

pojedinačna kulturna dobra u pejzažu kao karakterističan oblik i akcent u prostoru. Većinom
su još u funkciji ali su uglavnom zapuštene i prepuštene zubu vremena.
Njihovu zaštitu i obnovu potrebno je provoditi neposrednim kontaktima s nadležnim
Konzervatorskim odjelom u Šibeniku Ministarstva kulture.
Civilne građevine
Civilne građevine su uglavnom u zaštićenoj poijesnoj cjelini naselja Rogoznica i naseljima (i

njihovim dijelovima) s ruralnim sklopovima za koje je potrebna izrada Detaljnog plana
uređenja odnosno suglasnosti Konzervatorskog odjela u Šibeniku do njihove izrade.
Fortifikacijske građevine
Uglavnom su to prapovijesne gradine koje korenspodiraju s arheološkim lokalitetima i
zonama.
Arheološke zone i lokaliteti
U Planu su evidentirani svi poznati kopneni i podmorski lokaliteti i zone. Učestala pojavnost
arheoloških nalaza ukazuje na potrebu sustavnijih arheoloških istraživanja i informiranja
javnosti kao i izradu stručnih studija prezentacije nalaza.
POPIS KULTURNIH DOBARA NA PODRUČJU OPĆINE ROGOZNICA
Popis arheoloških lokaliteta na području Općine Rogoznica:
_______________________________________________________________________ 82
URBOS doo Split
IV. Prethistorijski lokaliteti
1. Gradina Stupinska glavica

2. Gradina Rogoznica
3. Gradina kod sela Palasova Kotelja
4. Gradina Kruglica
5. Supljak – prethistorijski tumuli
V. Antički lokaliteti
1. Stupin
2. Rogoznica
3. Rogoznica – Brca
4. Movar
5. Rt Ploča
6. Hrid Muljica
7. Zečevo – uvala Peleš
VI. Srednjovjekovni lokaliteti
1. Rogoznica
Popis zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara na području Općine Rogoznica
VI. Registrirana nepokretna kulturna dobra
1. Crkva sv. Nikole – Rogoznica, Lozica, RST-303

2. Župna crkva Uznesenja BDM – Rogoznica, RST-448
3. Crkva sv. Ivana Trogirskog – Rt Ploča, RST-538
4. Vjetrenjača – Rogoznica, RST-1030
5. Antički brodolom – Rogoznica, Hrid Muljica, Z-241
VII. Registrirane kulturno-povijesne cjeline
• Rogoznica – Z-2214
VIII. Preventivno zaštićena nepokretna kulturna dobra
• Arheološki lokalitet rt Ploča
Ruralne cjeline, sklopovi i objekti:
obalna naselja:
11. Dvornice
12. Zaselo
13. Ćikarina draga
14. Salići
15. Donji Modrići
16. Gornji Modrići
_______________________________________________________________________ 83
URBOS doo Split
17. Bućinovi
18. Kljukače
19. Ražanj
20. Luka
zaobalna naselja:
20. Pazdelj
21. Palasova kotelja
23. Ćenkova kotelja
24. Široka glava
25. Pišćet
26. Mahala
27. Milinkovica
28. Mišini
29. Podorljak
30. Sapina doca
31. Ložnice
32. Jarebinjak
33. Mocira
34. Smokvica
35. Peleš
36. Zečevo
37. Podglavica
38. Oglavci
SUSTAV MJERA
1. Utvrđivanje širih zona zaštite povijesnih ruralnih naselja te određivanje općih uvjeta
njihove zaštite i revalorizacije s popisom povijesnih naselja za detaljniju
konzervatorsku obradu
Šire zone zaštite povijesnih ruralnih naselja definirana su u grafičkom dijelu Konzervatorskog
elaborata koji je sastavni dio Plana.
Povijesna ruralna naselja potrebno je štititi na način da se u proširenim zonama naselja i
dijelova naselja (zaseoci) omogući izgradnja novih stambenih i gospodarskih građevina s
zelenom cezurom prema povijesnom dijelu naselja. U povijesnom dijelu naselja treba
omogućiti obnovu i revitalizaciju te prenamjenu u ugostiteljske sadržaje tipa eko i etno sela s
smještajnim kapacitetima. Za sve intervencije za obnovu i revitalizaciju potrebno je
ishodovati Posebne uvjete i Prethodnu dozvolu Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture
do izrade UPU-a odnosno DPU-a. Kao bitan preduvjet revitalizacije, sanacija i rekonstrukcija
seoskih poljskih putova mora se izvesti na način da se ne ruše ogradni suhozidi a sam kolnik
mora biti bijeli put.
obalna naselja:
1. Dvornice
2. Zaselo
3. Ćikarina draga
4. Salići
5. Donji Modrići
6. Gornji Modrići
7. Bućinovi
_______________________________________________________________________ 84
URBOS doo Split
8. Kljukače
9. Ražanj
10. Luka
zaobalna naselja:
1. Pazdelj
2. Palasova kotelja
4. Ćenkova kotelja
5. Široka glava
6. Pišćet
7. Mahala
8. Milinkovica
9. Mišini
10. Podorljak
11. Sapina doca
12. Ložnice
13. Jarebinjak
14. Mocira
15. Smokvica
16. Peleš
17. Zečevo
18. Podglavica
19. Oglavci
2. Utvrđivanje granica zaštite arheoloških zona kao i potencijalnih područja istraživanja

te sklopova građevina i građevina izvan naselja; određivanje tipa zaštitnih mjera kao
smjernica za razvoj, najpovoljniju namjenu odnosno uređenje.
Arheološke zone i lokaliteti definirani su u grafičkom dijelu elaborata koji je sastavni dio
Plana. Detaljna granica obuhvata zaštitite kao i režim zaštite utvrđeni su Rješenjem o
zaštitit i upisom u registar kulturnih dobara.
Potencijalna područja istraživanja protežu se na cijelom prostoru tkz. Diomedova rta
(Mavar, Ploča – Gradina prema Sevidu), Zečeva, Poluotoka Gradina te uz prapovijesne
lokalitete. Na tim područjima u kontekstu nedostatka istraživanja i podataka potrebno je
unijeti odredbu koja obvezuje sve sudionike gradnje da svaki nalaz prijave nadležnom
konzervatorskom odjelu koji će postupiti u skladu s Zakonom.
Sklopovi građevina i građevine izvan naselja označeni su u grafičkom dijelu Plana te je
za sve zahvate na njima potrebna suglasnost Konzervatorskog odjela u Šibeniku,
Ministarstva kulture (Posebni uvjeti i Prethodna dozvola). Namjena treba biti seosko
gospodarstvo s omogućivanjem turističke namjene za bavljenjem eko ili etno turizmom.
3. Utvrđivanje povijesnih naselja s obvezom izrade Urbanističkog plana uređenja ili

Detaljnog plana uređenja
1. Dvornice
2. Zaselo
3. Ćikarina draga
4. Salići
5. Donji Modrići
6. Gornji Modrići
7. Bućinovi
_______________________________________________________________________ 85
URBOS doo Split
8. Kljukače
9. Luka
10. Pazdelj
11. Palasova kotelja
13. Ćenkova kotelja
14. Široka glava
15. Pišćet
16. Mahala
17. Milinkovica
18. Mišini
19. Podorljak
20. Sapina doca
21. Ložnice
22. Jarebinjak
23. Mocira
24. Smokvica
25. Peleš
26. Zečevo
27. Podglavica
Do izrade UPU-a ili DPU-a nadležni konzervatorski odjel izdavati će suglasnosti na potvrde
projekata odnosno lokacijske dozvole.
4. Utvrđivanje programa istraživanja, studijskih i projektnih radova za kuulturna dobra

prema prioritetu utvrđenom u planu višega reda
Lokaciju koja je rezervirana za izgradnju termoelektrane prema Programu prostornog

uređenja R.H. potrebno je arheološki istražiti kao potencijalno arheološko područje.
Poželjno je pronaći drugu odgovarajuću lokaciju za TE jer je rezervirana lokacija usred
arheološkog područja koje nije istraženo. Cijeli prostor tkzu. Diomedovog rta je
potencijalno nalazište s velikom vjerojatnošću vrijednih nalaza grčke kolonizacije
Jadranske obale.
Prostornim planom Šibensko kninske županije utvrđene su arheološke zone na slijedećim

područjima;
Prostornim planom šibensko kninske županije utvrđen je i etnološki lokalitet Mocire.
Područja posebnih ograničenja u korištenju – tlo, vode, more
Tlo
Svaki potres iznad VI stupnja MCS skale po našim propisima smatra se elementarnom
nepogodom. Cjelokupni teritorij Rogoznice pripada seizmološkoj zoni VII stupnja MCS skale.
Pouzdanih podataka o katastrofalnim potresima na području nema.
Pri potresu od VI stupnja intenziteta sigurni su samo noviji (armirano.betonski) građevine dok
teža i masovna oštećenja pretrpjele bi zgrade u starim jezgrama naselja. Stariji dijelovi
naselja datiraju od 15-16 stoljeća, to je tipična pučka arhitektura sa uskim uslicama, visine
građevine 1-2 kata, materijal gradnje je kamenu, vapnenom malteru, s debljinom zidova do
80 cm, pokrov kamene ploče i kupa kanalica.
Ova karakteristika naselja ukazuje na mogućnost većeg rušenja i zakrečenja ulica. Pri ovom
intenzitetu potresa dolazi do pucanja cjevovoda i pražnjenja bunara. Da bi se mogle
_______________________________________________________________________ 86
URBOS doo Split
predvidjeti konkretnije urbanističke mjere zaštite od potresa potrebno je prethodno izraditi

kartu detaljne seizmološko mikro rajonizacije.
Aktivnih klizišta na području Rogoznice nema. Na području Rogoznice značajnijih bujičnih

područja nema. Erozija zemljišta javlja se na padinama, ali nije toliko izražena.
Na području općine Rogoznica izvan obalnog područja ustanovljeno je lovište u površini

5010 ha. Navedene površine lovišta obuhvaćaju gotovo sve slobodne površine, izuzev
površina oko građevinskih područja naselja i infrastrukture (prometnica). U navedenom
kontekstu, poseban problem, tj. ograničenje u korištenju prostora predstavlja režim lova, te je
prisutna dilema da li se korištenje prostora treba prilagoditi režimu lovišta ili obratno, tim više
što je lovište pretežno privatnom. Kompromisno rješenje je u tome da lovištem upravlja
lokalno lovačko društvo.
Vode
Na području Rogoznice kao u brojnim vapnenačkim i kraškim krajevima nema tekućih voda,
jer padaline kroz brojne pukotine u vapnencu odlaze u podzemlje.
Na području Starih Sela i Sabuna javljaju se bočati izvori i bunari čije zaslanjenje zavisi o
količini padalina.
Na području Rogoznice prisutna su dva povremena toka, i to:
- Rožno od Sirkovine do St. Sela i
- Čeline od Jarebinjaka do Prodanice.
Na cijelom ostalom području imamo na desetke lokava i prirodnih bunara.
U korištenju prostora potrebno je voditi računa da se nikakvim radnjama ne stvaraju umjetne
brane i nasipi kako bi se stvarale prepreke povremenim tokovima, već je potrebno uređenje
vodotoka kako bi se osiguralo smireno otjecanje voda u formiranom koritu.
Uređene lokve i bunare koji polako gube svoju prvotnu funkciju, potrebno je očuvati za
moguće korištenje kao akumulacija u poljodjelstvu, pozajmište voda za gašenje požara i kao
svojevrsnih atrakcija.
Jedina kopnena voda, ali ipak bočata je Zmajevo jezero. Voda u kopnu, osobito u
bezvodnom, sama po sebi je atraktivna, a uzme li se u obzir izgled jezera, s liticama visokim
25 m, sa specifičnom bojom vode i povremenim pojavama (miris sumpora, povremena
mjehurićavost), koje se na njemu zbivaju, onda ga bez daljnjega treba na odgovarajući način
valorizirati i kao specifičnom i veoma vrijednom prirodnom fenomenu zaštititi u smislu
Zakona o zaštiti prirodne baštine.
Morska obala, obalno more i podmorje

Morska obala, obalno more i podmorje su prostori od posebnog značaja i predstavljaju
temeljni resurs budućeg razvitka. Prostornim planom odrediti će se uvjeti i način njihova
korištenja, zaštite i očuvanja.
Morska obala
Morska obala se smatra:
- u morfološkom smislu, pojas kopna koji ide od glavne obalne crte iznad crnog
obalnog pojasa do ruba od kojeg počinje rasti vegetacija, i čini bijeli obalni rub koji
je različite širine;
- u pravnom smislu kako je utvrđeno posebnim propisima (članak 50. Pomorskog
zakonika, NN 17/94.).
Uređenje morske obale se razlikuje za dvije kategorije, i to:

- morska obala koja se nalazi u okviru građevinskih područja naselja i turističkih
zona, a obuhvaća uređene dijelove obale i one neuređene, koji se planiraju urediti
i u funkcionalnoj su vezi s namjenom neposrednog građevinskog područja;
_______________________________________________________________________ 87
URBOS doo Split
- morska obala koja se proteže izvan građevinskih područja naselja i turističkih

zona i nije s njima u izravnoj funkcionalnoj vezi. To je i glavnina morske obale,
uključujući otočki arhipelag…
Morska obala uz građevinska područja

Određivanje namjene i uvjeta korištenja morske obale, koja se nalazi u okviru građevinskih
područja naselja u većoj ili manjoj mjeri je u zavisnosti od namjene i načina korištenja
kontaktnih građevinskih područja.
Uređeni dijelovi obale, u građevinskim područjima naselja mogu se namijeniti za pristan i

privez plovila pomorskog prometa, športa i rekreacije, ribolova i turizma.
Dijelovi izgrađene obale u Rogoznici, Ražnju i Šibenskoj luci mogu se koristiti kao operativne
obale brodskih pristaništa javnog pomorskog prometa.
U uvali Soline na zapadnom dijelu uređenja je luka nautičkog turizma – marina sa pratećim
sadržajima.
Ostali dijelovi obale u zahvatu građevinskih područja naselja namijenjeni su kupališnim

površinama i rekreaciji.
Prostornim planom je, unutar građevinskog područja naselja, određeno područje „uređene
obale“, koja se uređuje prema sljedećim uvjetima:
- na uređenoj obali, mogući su zahvati kojima se poboljšava dosadašnji način
korištenja;
- na uređenoj obali moguće je postavljati urbanu opremu, te potrebnu opremu za
interventni privez plovila;
- obala se uređuje gradnjom punog ili propusnog obalnog zida, čvrste gradnje ili
plivajućim elementima;
- promjena obalne linije dopuštena je do maksimalno 1 metra;
- promjenu obalne linije više od 1 metra moguća je temeljem detaljnijeg plana uređenja;
- za uređenje obale u registriranoj kulturno povijesnoj cjelini Rogoznice potrebni su
posebni uvjeti nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.
Dijelovi obale, u kontaktu s područjem za turističko-ugostiteljsku namjenu, namijenjeni su za

pristan i privez plovila za potrebe turističke zone a ostali dijelovi za kupališno rekreacijske
sadržaje.
Morska obala izvangrađevinskih područja

Morska obala izvangrađevinskih područja predstavlja najduži obalni pojas a uključuje i
otočiće. Obzirom da obala ima posebne vrijednosti, određuje se njena osnovna rekreacijska
funkcija u kojoj dominira zaštita i očuvanje prirode i krajobraza uz zadržavanje obale u
prirodnom obliku.
Na tom dijelu obale nije dozvoljena izgradnja, niti bilo kakvi zahvati kojima se mogu narušiti
obilježja krajolika, osim onih zahvata koji su posebno naznačeni u odredbama Plana.
Obalno more
Obalno more i podmorje se koristi u funkciji prometa, gospodarstva (turizma i ribolova),
športa i rekreacije. Sve funkcije koje mogu stvoriti određene poremećaje u obalnom
akvatoriju su posebno istaknute i uvjetovane zonama izgradnje, kapacitetima, uvjetima
korištenja i načinom izgradnje te potrebnim mjerama zaštite prostora.
Na morskim površinama u uvalama Peleš i Movar moguće je postavljati opremu za uzgoj

riba i drugih morskih organizama (marikultura).
_______________________________________________________________________ 88
URBOS doo Split
Zbog činjenice da je Rogoznička uvala zatvorena s jako sporom izmjenom vodene mase, a
uslijed dosadašnje stihijske izgradnje objekta bez rješenja odvodnje, neophodno je kao
prioritetno riješiti pitanje odvodnje otpadnih voda od uvale Soline – Rogznica – Šibenska luka
– Čelin - Stupin – Zatogla – Luka – Ražanj. Daljnju izgradnju i ograničiti i uvjetovati
izgradnjom kanalizacijskog sustava radi zaštite obalnog mora.
Obalno more Rogozničkog akvatorija potrebno je svrstati u «osjetljiva područja». Na tim je

područjima potrebno zadovoljiti kriterije II kategorije mora, a u uvalama Peleš i Movar more I
kategorije.
Podmorje
Zbog biološke raznolikosti, specifičnih florističko-vegetacijskih i ekoloških svojstava,
predstavljaju područja posebnih ograničenja u korištenju a posebno se odnose na područja:
- akvatorija uvale Rogoznica
- 100 m od obale akvatorija oko otoka Jaz, Lukvenjak, Mala Smokvica, Vela
Smokvica, rta Ploča i južne vanjske obale od Rta Konj do Sičenice.
Ova područja potrebno je sačuvati od devastacije utjecaja s kopna, znatnih intervencija na
obali i promjene stanja.
Obalno područje mora

Obalno područje mora, predstavlja područje posebnih ograničenja u korištenju. Naime,
obalno područje je na razini Strategije prostornog uređenja označeno kao posebna
problemska cjelina.
Obalno područje je pojam geografski širi od obalnog pojasa (zone) koja predstavlja kopno na
koje utječe blizina mora i dio mora na koji utječe blizina kopna. Granica obalnog područja
obuhvaća obalni pojas kojeg pretežno obuhvaća 1000 na kopnu i naseljene otoke (kojih u
Rogoznici nema).
Za obalno područje Zakonom je određen zaštitni obalni pojas i propisani za zaštitu i uređenje
ZOP-a, koji su u ovom planu mrimjenjeni.
Lučka područja
Luke otvorene za javni promet (županijskog i lokalnog značenja), te dio luke za posebne
namjene, marina, športska i ribarska lučica tj. dijelove lučkog akvatorija potrebno je u
korištenju prilagoditi temeljnoj namjeni – odvijanje pomorskog prometa u svrhu: javnog
pomorskog prijevoza, nautičkog turizma, športskim i ribarskim aktivnostima.
Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite – uređenje zemljišta
Mjere uređenja zemljišta odnose se na očuvanje i unapređenje krajobraznih vrijednosti

prostora tj. na područja koja zahtijevaju:
- pošumljavanje,
- ozelenjavanje,
- oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne koridore.
Pošumljavati autohtonim vrstama zelenila potrebno je dijelove prirodnog krajobraza koji je

pod šumskim nasadima ili se radi o denundiranim terenima opustošenim požarima.
Pošumljavanje provoditi na prostorima rekreacijskih šuma radi stvaranja šumskih cjelina, a u
_______________________________________________________________________ 89
URBOS doo Split
istim šumama provoditi šumske radove radi regeneracije šuma i očuvanja njene biološke
vitalnosti. Pošumljavati će se prostori u obalnom pojasu u Pelešu, Zečevu, Gradina, Kopara,
južna strana uvale Stupin, oko Zatoglava, Rt. Konj, Movar, Ploča i sl.).
Ozelenjavati je potrebno područja planiranih uređenih zelenih površina, kultiviranog

krajobraza, obradivih poljoprivrednih površina. Pod ozelenjivanjem se podrazumijeva sadnja
poljoprivrednih kultura (maslina, vinove loze, agruma, južnog voća, vrtnih kultura cvijeća i
sl.), te parkovnog zelenila u planiranim uređenim zelenim površinama.
Oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne koridore odnosi se na područja infrastrukturnih

zahvata; gradnju obilazne ceste D-8, alternativne županijske ceste za spoj s JAC-om i
alternativne lokalne ceste Stupin – Dvornica. Dosadašnja izgradnja cesta ostavila je velike
«rane» na terenu te je u svrhu spriječavanja degradacije krajobraza, neophodna sanacija,
rekultivacija ili ozelenjivanje zemljišta iu infrastrukturne koridore, ovisno o terenu na kojem se
trase polažu.
Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja – sanacija
Danas nije više moguće donijeti zadovoljavajuću odluku o nekom projektu ili razvojnom
programu a da se pri tom ne vodi računa o njegovim posljedicama na okoliš čak i ako su
socio-ekonomska i politička gledišta važnija.
Nažalost, u dosadašnjem razvitku nije se pridavala dužna pažnja kompleksnoj zaštiti okoliša,
pa su mnogi sadržaji smješteni na lokacijama koje nisu pogodne, tj. nisu vrednovane sa
raznih aspekata zaštite, zaštite podzemnih voda i obalnog mora, i sl.
Brojni skubi na relaciji zauzimanje prostora izgradnjom objekta – zaštita obalnog područja,
obalnog mora i krajobraza traže brzu intervenciju u sanaciji ugroženog krajobraza, urbanih i
ruralnih cjelina i okoliša rogozničkog područja.
Osnovni cilj budućeg razvitka je zaštita autohtonih krajobraznih i graditeljskih vrijednosti ovog
osebujnog prostora, što ujedno predstavlja i preduvjet gospodarskog i demografskog
napretka.
Područja i dijelovi ugroženog okoliša

Područja ugroženog okoliša odnose se na slijedeće prirodne medije, tlo, more i u manjoj
mjeri zrak.
Zagađenje tla je u manjoj mjeri prisutno uz prometnicu D-8 u području Podorljaka, Stupina,
Rogoznice (St.Sela). Od ulja, istaloženih produkata izgaranja i trošenja automobilskih guma
(kadmij i drugi teški metali) naročito su ugrožene poljoprivredne površine uz prometnicu
(manja ploja i okučnice).
Radi adekvatne zaštite potrebno je održavanje ivičnjaka uz cestu i cestovne drenaže.
Obalno more
Na području općine, bolje reći akvatorijalnom dijelu uvale Rogoznica (Soline, Šibenska Luka,
Čelina, Ražanj) stihijnom izgradnjom većeg broja objekata uz neriješenu odvodnju ugrožen
je okoliš – obalno more od onečišćavanja, stoga je neophodna sanacija radi zaustavljanja
daljnjeg onečišćavanja.
Sanaciju provesti izgradnjom sustava kanalizacije, do tog perioda postojeće izljeve i «crne
jame» preurediti u vodonepropusne septičke jame.
_______________________________________________________________________ 90
URBOS doo Split
Problem krutog otpada djelomično je riješen organizacijom sakupljanja i odvođenja otpada

na odlagalište izvan područja općine. Reciklaže otpada u primarnom izvoru nema. Prisutni su
neorganizirani, ilegalni i «divlji» deponiji na širem prostoru.
Zagađenja zraka na području općine Rogoznica nema, osim uz najfrekventnije prometnice,

poglavito u naseljenim dijelovima gdje dolazi do koncentracije prometa. Također područje
nije ugroženo bukom.
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava
Prostornim planom se određuje da trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih

sustava čine:
− građevine cestovnog prometa
− građevine sustava veza
− građevine vodoopskrbe i odvodnje, te uređenja bujica
− građevine u sustavu energetike
Planom se posebno naglašava potreba vođenja infrastrukture koristeći postojeće koridore i

formiranje zajedničkih za više vodova, kako bi se izbjegle šume, vrijedno poljodjelsko
zemljište te vrijedne prirodne i stvorene strukture, uz provedbu načela i smjernica o zaštiti
prirode, krajolika i cjelokupnog okoliša.
Cjeloviti prometni sustav čine međusobno povezani prometni podsustavi spregnuti u
jedinstvenu funkciju pružanja prometnih usluga. Prometni podsustavi cestovnog,
željezničkog, zračnog i telekomunikacijskog prometa oslanjaju se na logističku podršku koju
omogućavaju terminali za putnički i teretni promet (često kombinirano za dva i više prometna
podsustava) a organizacijski na javna poduzeća, prijevoznike, špeditere i agencije.
Prijedlozi prioriteta nastoje osigurati za svaku granu prometa odgovarajući potrebni prostor ili
koridor, vodeći računa o zaštiti okoliša.
3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav
Cestovni promet
Prostornim planom je utvrđeno da će cestovni promet imati primarno značenje u

cjelokupnom prometnom sustavu s obzirom na njegovu funkciju integriranja ostalih vidova
prometa. Planirana i izgrađena cestovna mreža razvrstana je prema funkcionalnom značaju i
očekivanom prometnom opterećenju na slijedeće kategorije:
- državne ceste
- županijske ceste
- lokalne ceste i ostali nekategorizirani planinski protupožarni i gospodarski putevi
Položaj općine Rogoznica u prometnom sustavu pripadajuće županije determiniran je

protezanjem interegionalnog – međužupanijskog koridora i protezanjem regionalnih
županijskih koridora.
Područje Rogoznice participira na Jadranskom longitudinalnom cestovnom pravcu, a

smještena je južno od protezanja međužupanijskog koridora (približno trasa JAC-a).
Integriranje Rogoznice u županijski prometni sustav odvijati će se izravno preko postojeće
Jadranske turističke ceste (D-8) i posredno županijskim prometnom koridorom koji područje
Primošten – Rogoznica spaja na JAC i autocestu Split – Zagreb. Županijski prometni koridori
_______________________________________________________________________ 91
URBOS doo Split
(trasa današnje D-8) osigurava izravnu vezu Rogozničkog područja sa županijskim

središtem Šibenik i makroregionalnim središtem Splitom.
Geomorfološke odlike terena čine ograničenja daljnjeg razvitka cestovne infrastrukture,

posebno u odnosu na mogućnost polaganja trasa, formiranja čvorišta i vezivanja mreže u
sustav.
Planirani sustav javnih cesta
Obzirom na očekivani društveni i gospodarski razvoj, u većoj će mjeri porasti i zahtjevi koji se
postavljaju pred javni cestovni promet u smislu broja i gustoće linija, prijevoznog kapaciteta i
nivoa usluga.
U narednom planskom razdoblju očekuje se na D-8 iz pravca Šibenika do Rogoznice PDGP
7557 vozila/dan (ljeti 9973 vozila/dan), a na pravcu Rogoznica prema Splitu 6185 vozila/dan
(ljeti 11806 vozila/dan).
Veći dio tranzitnog prometa na relaciji iz pravaca Šibenika prema Splitu i obratno a koji iznosi
PDGP 9317 vozila/dan (ljeti 16276 vozila/dan) odvijati će se pravcem Šibenik – Boraja –
Split koji obilazi rogozničko područje.
Sustav javnog cestovnog prometa prvenstveno mora udovoljiti funkciji kvalitetnog

povezivanja Rogoznice sa gravitirajućim središtima i potrebama lokalnog prijevoza.
Planirana mreža javnih cesta razvrstana je sukladno današnjem stanju i očekivanom

položaju određenih cesta u budućem sustavu. Kako je razvrstavanje javnih cesta u
nadležnosti Ministarstva, moguće su izmjene u skladu s dinamikom realizacije cestovne
mreže i trenutne uloge pojedinih cesta u sustavu.,
Za potrebe odvijanja cestovnog prometa, mrežu cestovnih prometnica treba zasnivati na

slijedećim principima:
- poštivanje postojećih trasa cesta;
- izbjegavanje narušavanja pejzažnih vrijednosti područja;
- maksimalno očuvanje vrijednih poljoprivrednih površina;
- dislociranje tranzitnog prometa iz naselja putem obilaznica;
- ukidanje kolnog prometa preko najužeg obalnog pojasa (rive) unutar naselja gdje
je to moguće;
Okosnicu budućeg javnog cestovnog prometnog sustava, sa planiranim zahvatima čine:
• državne ceste
- Postojeća Jadranska turistička cesta JTC (državna cesta D-8)
- Planirana državna cesta od zečeva prema čvoru AC „Vrpolje“
• županijske ceste
- Postojeća županijska cesta 6127 JTC D-8 – Mahala – Sapina Doca – Ložnice
– Široke – Vrsno – čvorište JAC, za prioritetno je povezivanje Rogozničkog
područja sa JAC-om i Autocestom Zagreb – Split – Šibenik. Na trasi postojeće
ceste predviđa se rekonstrukcija pojedinih elemenata ceste, duljine 6,8 km;
- Postojeće cesta Podorljak (JTC D-8) – Dvornica – Ražanj, za povezivanje
područja Dvornica – Ražanj sa D-8, koja nastaje iz postojeće ŽC 6128 i
postojeće LC 65078 koja se prekategorizira u ŽC. Za navedenu cestu planom
se predviđa rekonstrukcija, duljine 5,3 čkm;
- Postojeća ŽC 6126 D-8 – Rogoznica sa odvojkom marina «Frapa» na kojoj se
planira rekonstrukcija posebno u dijelu kroz Kopaču i uz obalu, duljine 4 km.
_______________________________________________________________________ 92
URBOS doo Split
Ostalu cestovnu mrežu, sa planiranim zahvatima čine:

• županijske ceste
- Postojeću lokalnu cestu D-8 – Oglavci – Supljak – općina Primošten
rekonstruirati i prekategorizirati u županijsku cestu, duljine 2,8 km;
• lokalne ceste
Rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih cesta, za slijedeće dionice:
- Zečevo – Lozica – Staro Selo – Kopača – Crljina u duljini 3 km;
- JTC D-8 – Zečevo u duljini 1,6 km;
- JTC D-8 – Jarebinjak – Mocira – Mahala u duljini 4,3 km;
- JTC D-8 – Čelina – Podglavica – Mocira u duljini 2,1 km;
- D-8 Stupin – Zatoglav – Luka – Ražanj u duljini 4,4 km;
- Alternativna cesta Stupin – Dvornica u duljini 3,6 km;
- Oglavci – Županijska cesta u duljini 1,1 km;
- Sapina Doca – Široka Glava – Pazdelj – općina Marina u duljini 4,7 km;
- Dvornica – Kanica u duljini 2,2 km;
- Dvornica – Čikarina Draga – Općina Marina – JTC D-8 u duljini 4,4 km.
• nerazvrstane ceste
Nerazvrstane ceste čine mrežu važnijih prometnica naselja ili prometnica koja povezuju
naselja i područja a nisu uvrštene u razvrstane ceste.
Planom se predviđa rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih važnijih nerazvrstanih

cesta, za slijedeće dionice:
- Sapina Doca – Čenkova Kotelja – Palasova Kotelja, u duljini 1,7 km;
- Županijska cesta – Salića Kosa – Donji Modrić – G.Modrić, u duljini 2,4 km;
- Rogoznica – G.Muli, u duljini 1,9 km;
- Obilaznica sa mora Kopača – Šibenska luka 1,8 km;
- Spojna cesta Ž 6128 – Račićka luka u duljini 0,7 km;
- ŽC – «Frapa» - Zmajevo jezero, ud duljini 0,9 km;
- Čenkova Kotelja – Knjeginin Dub u duljini 2,6 km.
Pored izgradnje i rekonstrukcije državnih, županijskih i lokalnih cesta planira se izgradnja,

rekonstrukcija i uređenje spojnih cesta, ulica, mjesnih putova, gospodarskih i protivpožarnih
prometnica.
Planira se uređenje/rekonstrukcija kritičnih dionica trase državnih i županijskih cesta. Od

značajnijih objekata na državnim i drugim razvrstanim cestama predviđa se gradnja križanja
u razini u Rogoznici, te rekonstrukcija mosta Kopača – Rogoznica.
Na mrežu cestovnih prometnica, a u odnosu na ostale vidove prometa planira se i mreža

objekata cestovnog prometa: benzinska postaja, manja autobusna stajališta, parkirališta,
servis za održavanje vozila i dr.
Uz predviđenu, benzinske postaje moguće je graditi i druge na lokacijama kojima neće biti
ugrožena sigurnost prometa ili korištenje planiranih susjednih površina. Benzinska postaja je
također sadržaj i luka nautičkog turizma.
Autobusna postaja planira se u Rogoznici i Podorljaku na JTC D-8, a moguće je graditi i na
drugim lokacijama uz zadovoljavanje uvjeta prema posebnim propisima.
Sustav javnog cestovnog prijevoza
Sustav javnog prijevoza, potrebno je dugoročno usmjeravati na način:

- povećanju broja linija između općinskog središta i središta županije,
_______________________________________________________________________ 93
URBOS doo Split
- sva naselja općine Rogoznica povezati sustavom javnog cestovnog prijevoza radi
ostvarenja različitih potreba stanovnika,
- javni prijevoz jest funkcija od posebnog društvenog interesa, koju je potrebno
posebnim instrumentima i mjerama poticati u daljnjem razvoju.
U sustavu javnog prijevoza primarne autobusne linije uspostavljaju se na relaciji pravac

Rijeka – Šibenik – Primošten – Rogoznica – Marina – Trogir – Split – pravac Dubrovnika broj
linija na ovom prijevoznom pravcu kojim se Rogoznica povezuje sa ostalim prostorom RH
ovisit će o razvoju potreba šireg prostora.
Autobusne linije na relaciji Šibenik – Primošten – Rogoznica zavisiti će o lokalnim potrebama
i postupno će se povećavati broj linija, a naročito ljeti.
Sustavom javnog prijevoza potrebno je povezivanje svih naselja unutar općine Rogoznica.
Pomorski promet
Prostornim planom utvrđene su luke i to:
Luke otvorene za javni promet su :

- u naselju Rogoznica na Kopari – županijski značaj
- u naselju Ražanja – lokalni značaj
Luke posebne namjene su:

- luka nautičkog turizma marina „Frapa,
- ribarska luka „za Puntom“ u Zečevu
- športska luka Rogoznica,
- športska luka u Ražnju
Športska luka u Rogoznici proteže se od luke nautičkog turizma do Kopače i uz zapadnu

stranu mosta, površine 0,16 ha kopnenog dijela i 7,1 ha morskog dijela. Športska luka u
Ražnju planirana je u dva djela površine kopna 0,13 ha i 0,095 ha.
Sidrišta su:
- u uvali Rogoznica – Kopača,
- uz luku nautičkog turizma i
- u uvali Sičenica.
Brodske veze
Obzirom da je na području Rogoznice dominantan javni cestovni prijevoz, i na činjenicu
da općine Rogoznica nema naseljenih otoka javni linijski brodski prijevoz se ne planira.
Planom se predviđaju povremene turističke – izletničke linije.
Javne telekomunikacije i pošta
Javne telekomunikacije
Brzi napredak telekomunikacijske tehnologije uvjetovao je da će ovaj infrastrukturni sustav

najprije biti zgotovljen. U posljednjih nekoliko godina mijenjan je koncept razvoja
telekomunikacije u zavisnosti o razvoju komunikacijske tehnologije i primjeni novih tehničkih
dostignuća na području telekomunikacija.
_______________________________________________________________________ 94
URBOS doo Split
Pod TK sustavom podrazumijeva se cjelina koju tvori mjesna mreža, komunikacijsko čvorište
(ATC) te prijenosni sustav sa spojnim putem (RR-radiorelejni, SK-spojni kabel, SVK-
svjetlovodni kabel).
Sustav komutacije čine tri komutacijska čvorišta RSS Rogoznica, RSS Ražanja i RSS
Dvornice pokriva područje općine, osim dijela Ložnica u Sapina Doca koja su pokrivena RSS
Široke. Sustav prijenosa se planira u cjelini kao digitalni prijenosni sustav.
Planira se dobra pokrivenost mobilnom telefonijom na ukupnom području općine.
Operatori na području pokretnih komunikacija za potrebe ispunjenja koncesijskih uvjeta

grade infrastrukturu pokretnih komunikacija, jer prema Zakonu i Pravilniku o javnim
telekomunikacijama u pokretnoj mreži, područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva
županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice, te
važnije plovne putove na unutrašnjim vodama i teritorijalnom moru RH zbog važnosti za RH,
Za razvoj pokretnih komunikacija planira se izgradnja građevina infrastrukture pokretnih

komunikacijskih mreža svih sustava sadašnjih i slijedećih generacija tj. njihovih tehnologija.
To su osnovne postaje s pripadajućim antenskim uređajima, potrebnim kabelskim vodovima i
ostalom opremom. Osnovne postaje mogu biti postavljene na samostojeće antenske stupove
različitih izvedbi ili na postojeće građevine uz poštivanje uvjeta građenja koji su zakonom
propisani za takve vrste građevina.
Prostorna distribucija osnovnih postaja na postojećim građevinama moguća je gdje god to

uvjeti omogućavaju. Unutar zona zaštite prirode i spomenika kulture moguće je postavljanje
osnovnih postaja uz uvjet maskiranja antenskog sustava i suglasnosti nadležnih službi.
U građevinskim područjima gospodarske, turističke i športsko-rekreacijske namjene kao i u

područjima mješovite namjene (gospodarsko-stambene/gospodarsko-športsko-rekreacijske),
kao i u području niske obiteljske gradnje moguća je izgradnja samostojećih antenskih
stupova za osnovne postaje pokretnih komunikacija.
Pošta
Centar pošta (CP) Šibenik je županijsko središte koji sadrži centar za koncentraciju i otpremu
pošte, glavni telegraf i sve pripadajuće stručne službe. Poštanski uredi distribuirani su po
naseljima u skladu s planiranim i postojećim brojem stanovnika i korisnika.
U planskom razdoblju očekuje se osuvremenjivanje sustava pošte, uređenje poštanskog

središta koje će sadržavati sve pripadajuće stručne službe.
Realizacijom turističkih zona u okviru njih razviti će se ogranci jedinica poštanske mreže.
3.5.2. Energetski sustav
Proizvodnja i prijenos električne energije
Na području općine Rogoznica nema objekata za proizvodnju i prijenos električne energije.

Prema planovima HEP-a i DP-e «Elektra – Šibenik» na području Rogoznice ne planiraju se
objekti za proizvodnju i prijenos električne energije.
_______________________________________________________________________ 95
URBOS doo Split
Programom prostornog razvitka Republike Hrvatske («Narodne novine RH», br. 50/99) na
području Rogoznice predviđena je šira lokacija za termoelektranu a prema
Elektroenergetskim podlogama predloženim od strane HEP-a. Istim Programom predviđa se
dvostruki DV 400 kV koji spaja TE u elektroenergetski sustav.
Ovim Planom se samo naznačuje potencijalna šira lokacija, što iziskuje daljnja istraživanja.
Distribucija električne energije
U planiranoj distribucijskoj energetskoj mreži općine Rogoznica bit će zastupljeni

distribucijski naponski nivoi 35 kV, 10 kV i 0,4 kV.
U perspektivi na obalnom području planira se uvođenje 30 kV i 20 kV
Promjena 10 kV napona u 20 kV napon dovodi do rješenja sa paralelnim vodovima ili većeg

broja TS 35/10 kV, što ukazuje na krizu 10 kV napona. Stoga se predlaže daljnja primjena
transformacije 110/35/10 kV, ali uz postupnu gradnju novih vodova i rekonstrukcija i to
dalekovoda i kabelskih vodova za napon 20 kV, izgradnju i rekonstrukciju trafostanica 20/0,4
kV uz ugradnju prespojivih transformatora.
Danas se područje općine Rogoznica snabdijeva iz TS 35/10 kV PRIMOŠTEN (2 x 3,43

MVA), te putem 30 TS 10/0,4 kV ukupne snage 5580 kVA i sa 48756 m DV-a. Napajanje TS
PRIMOŠTEN je ostvareno radijalnim 35 kV-nim vodom duljine više od 18 km, što uz probne
pouzdanosti opskrbe predstavlja ograničenja u smislu povećanja opterećenja.
Planom je predviđena rekonstrukcija 35 TS „ROGOZNICA“ i prelazak na naponski novu 110

kV te dva dalekovoda 110 kV prema TS“TROGIR“ i prema TS“ VODOLEŽ“.
Plan razvitka sustava elektroopskrbe na području Rogoznice temelji se na:

- konceptu razvitka u prostoru
- globalnim trendovima elektropskrbnog razvitka
- prostornom razmještaju konzuma električne energije
- generalnoj koncepciji dugoročnog razvitka sustava elektroopskrbe na obali
- prostornim i ekološkim aspektima zaštite okoliša.
Na temelju projekcije broja korisnika i prostornom rasporeda konzuma. Planom se utvrđuje

globalna mreža elektroopskrbnog sustava općine Rogoznica. Prostorna raspodjela konzuma
predstavlja energetsku osnovu planiranog sustava elektroopskrbe.
Prema projekcijama razvoja stalnog i povremenog stanovanja, razvoja gospodarstva i

djelatnosti, daju se globalne procjene potreba za električnom energijom, a prema slijedećim
orijentacijskim specifičnim opterećenjima:
- za stanovanje
- za turističke kapaciteta
- za radne zone (poslovne i proizvodne)
- za zonu posebne namjene
- za športske zone
Područje općine Rogoznica zbog svojeg položaja u odnosu na klimatske osobine (a u prvom
redu vjetrovitost i insolacija) pogodno je za razvoj i izgradnju alternativnih izvora električne
energije i to: korištenjem energije sunca (solarne ćelije) ili energije vjetra (vjetroelektrane). Za
lokaciju i izgradnju ovih objekata nužna su daljnja istraživanja svih relevantnih čimbenika.
_______________________________________________________________________ 96
URBOS doo Split
3.5.3. Vodnogospodarski sustav

Danas se do općine Rogoznica voda doprema s područja grada Šibenika sa izvorišta
«Jaruga». Voda se gravitacijskim cjevovodom iz vodospreme Jasenovac otprema prema
vodospremama Primošten I i Rogoznica. Današnji kapacitet tranzitnog cjevovoda je prema
vodospremama Primošten I i Rogoznica približno 90 l/s. Od navedenog kapaciteta se
približno 50 l/s koristi za vodoopskrbu priobalnog dijela općine Primošten, dok se preostala
voda dalje transportira prema vodospremi Rogoznica iz koje se osigurava vodoopskrba
priobalnog dijela općine Rogoznica. Kapacitet predmetnog tranzitnog cjevovoda nije više
moguće povećavati. Stoga je potrebno u svrhu dopreme dovoljnih količina vode, nužnih za
kvalitetnu i sigurnu opskrbu svih sadašnjih i budućih potrošača vode na prostoru priobalnog
općine Rogoznica izgraditi novi tranzitni cjevovod južno od luke Grebaštica preko Primoštena
do Rogoznice, a u koridoru postojećeg glavnog dovodnog cjevovoda. U tijeku su pripremne
radnje za izgradnju vodoopskrbnog cjevovoda Supljak - Kanica za koji je ishođena Potvrda
glavnog projekta.
Daljnje proširenje vodoopskrbne mreže, profila 200 mm i manjeg, odvijati će se
sukladno potrebama konzuma i mogućnostima «Vodovoda i odvodnje» da osigura
potrebna sredstva za poboljšanje kvalitete mreže.
Planom su prikazani glavni kolektori. Daljnje proširenje mreže sustava odvodnje,
profila 300 mm i manjeg, odvijati će se sukladno potrebama i mogućnostima Vodovoda i
odvodnje da osigura potrebna sredstva za poboljšanje sustava odvodnje.
Potrebne količine
Osiguranje potrebnih količina vode temeljni je preduvjet razvoja područja, posebno razvoja
turizma i poljoprivrede.
Potrebna količina vode uzima se na temelju prihvaćenih standarda srednje dnevne potrošnje
i projekcije broja potencijalnih korisnika do 2015.g.
Za procjenu potreba za vodom polazi se od prihvaćenih standarda srednje dnevne potrošnje,
koja za različite korisnike iznosi:
• stanovnici (stalni + povremeni)

• turisti
• dnevni posjetioci
• sezonski radnici
• servisi, industrija, usluge i sl.
• Za potrebe razvoja poljoprivrede uzima se da je za intenzivni uzgoj potrebno cca

4000 m3 za 1 ha nasada, međutim za normalnu proizvodnju dovoljno je i 1000 m3
vode za jedan vegetacijski period. Oborinske vode godišnje izravno pade 7000 m3 na
1 ha poljoprivrednih površina, ali obzirom na vremenski raspored padalina, bez
akumuliranja oborinske vode ne mogu se zadovoljiti potrebe za vodom iz oborina.
Vodosnadbijevanje općine Rogoznica moguće je snabdijevati iz vodovodnog sustava «donje

zone uz more», vodovodnog sustava «gornje zone» ili zagorskog vodovoda, a dio korisnika
moguće je snabdijevati kombinirano.
Na temelju planskih pokazatelja, mogućeg broja stanovnika (stalni i povremeno) i razvoja

djelatnosti proračunate su potrebne količine za vodom.
Za vodosnadbijevanje područja naselja (stanovnici + djelatnosti), dobivene su slijedeće

količine:
- za dio koji se snabdijeva iz «donje zone uz more»
- za dio koji se snabdijeva kombinirano
- za dio koji se snabdijeva iz «gornje zone» zagorski vodovod
_______________________________________________________________________ 97
URBOS doo Split
Potrebna količina vode za snabdijevanje svih naselja iz «donje zone», «gornje zone» i
kombinirano iznosi za čitavu općinu iznosi Q max.dan = 87,1 l/sec.
Za vodosnadbijevanje područja turističkih zona, dobivene su slijedeće količine:

Potrebna količina vode za snabdijevanje svih turističkih zona iz «donje zone», «gornje zone»
i kombinirano iznosi za čitavu općinu iznosi Q max.dan = 17,5 l/sec.
Za vodosnadbijevanje područja svih korisnika, dobivene su slijedeće količine:

Potrebna količina vode za snabdijevanje svih korisnika iz «donje zone», «gornje zone» i
kombinirano iznosi za čitavu općinu Q max.dan = 104,6 l/sec.
Vodoopskrbni sustav
A/ DONJA ZONA UZ MORE

pravac Rogoznica:
- sa područja općine Primošten iz vodospreme «Primošten» V=1500 m3,
cjevovodom 360 – 310 – 250 voda se dovodi do vodospreme «Rogoznica» V =
1000 m3,
- vodospreme «Rogoznica» cjevovodom 300 voda se dovodi do račve na Crljini,
odatle jedan krak sa 150 snabdijeva područje Čelina – Stupin, a drugi krak
cjevovodom 480 (daktil) – 250 vodom se snabdijeva otok Kopara, a podmorskim
cjevovodom 160 Kopara – Ražanj područje Ražnja;
- za poboljšanje snabdijevanja područja i izravnavanje neravnomjernosti planirana
je vodosprema u predjelu Klanac koja se snabdijeva vodom iz cjevovoda
vodosprema «Primošten» - vodosprema «Rogoznica», a njegova izlazna cijev
spojena je na krak prema Stupinu.
pravac Dvornica:
- iz vodosprema «Kalina» (općina Primošten), daktilnim cjevovodom 350 mm
snabdijeva se vodosprema «Supljak I» V=500 m3 iz kojeg se granaju dva kraka;
- jedan krak 3» vodu dovodi do vodospreme «Supljak II» V=160 m3 odakle se sa
cjevovodom 150-250 mm snabdijeva područje Zečeva;
- drugim krakom 300 mm (kojim se snabdijeva Jarebinjak) voda se dovodi do račve
u Mocirima, odakle se jednim krakom 3» snabdijeva Mahala i Milinkovica;
- od račve u Mocirima cjevovodom 300 snabdijeva se vodosprema «Podglavica»
V=100 za vodoopskrbu Podglavica, odatle cjevovodom 300 – 200 mm voda se
dovodi do vodospreme «Dvornice» V=1000 m3, s ovog cjevovoda odvaja se
cjevovod 250 mm za snabdijevanje Podorljaka preko vodospreme «Podorljak»
V=120 m3;
- od vodospreme «Dvornica» jednim krakom vodom se snabdijeva područje Luka –
Zatoglav cjevovodom 125 – 150 mm i vodospremom «Luka» V=500 m3, drugim
krakom snabdijeva se dio područja Ražnja, a trećim krakom crpnom stanicom
voda se cjevovodom 3» dovodi do Mokriča;
B/GORNJA ZONA – ZAGORSKI VODOVOD

- od vodospreme «Drvenik» cjevovodom 150 mm vodom se snabdijeva područje
Ložnica i Šarića Kotelja, a voda se dovodi do vodospreme cjevovodom 300 mm
_______________________________________________________________________ 98
URBOS doo Split
«Sapina Doca» V=160 m3, a ovog cjevovoda crpnom stanicom i cjevovodom 3»

vodom se snabdijeva Čenkova i Palasova Kotelja;
- od vodospreme «Sapina Doca» cjevovodom 150 mm jednim krakom vodom se
snabdijeva Pišćet, Široka Glava i Pazdelji.
Za vodosnadbijevanje poljodjelstva voda će se osigurati:

- uređenjem postojećih i izgradnjom novih akumulacija za sakupljanje oborinskih
voda za akumuliranje rezerve vode iz vodoopskrbnog sustava u mjesecima
smanjene potrošnje,
- recirkulacijom pročišćenih otpadnih voda, nakon izgradnje sustava odvodnje;
Za vodosnadbijevanje pojedinih izdvojenih lokaliteta gdje je neracionalno osiguranje vode i iz

vodoopskrbnog sustava moguće je koristiti uređaj za dobivanje vode iz mora.
Razvodne opskrbne vodovodne mreže

Na osnovnu transportno-opskrbnu mrežu vezuju se mjesne vodoopskrbne mreže i
vodoopskrbne mreže turističkih zona na koje se priključuju krajnji potrošači. Gdje je to
moguće treba nastojati da mjesne mreže budu prstenaste. Na taj način osigurati će se bolje
snabdijevanje potrošača vodom, a također će se osigurati i sigurniji rad protupožarnih
hidranata.
Prikaz vodoopskrbnog sustava sa cjevovodima, vodospremama i crpnim stanicama dat je u

grafičkom prikazu («2.3: “Infrastrukturni sustavi i mreže - Vodnogospodarski sustav” mjerilu
1:25.000.).
Uređenje voda i zaštita vodnog režima
Zaštita od štetnog djelovanja će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih

građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i
regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka
i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama.
U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz vodotoke i lokve treba osigurati
inudacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice
javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je gradnja objekata i druge radnje
kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način
umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog
djelovanja vodotoka.
Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito lokve ili česticu
javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i
održavanju istog, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na
komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme
izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito lokve.
Lokvu je potrebno urediti i uklopiti u urbanističko rješenje područja, a sve u skladu s
vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama.
Projektno rješenje uređenja sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na česticu
"javno vodno dobro" iz razloga izbjegavanja imovinsko - pravnih sporova kao i razloga
prilagodbe uređenja važećoj prostorno - planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno
omogućiti održavanje i čišćenje istog.
Odvodnja
_______________________________________________________________________ 99
URBOS doo Split
Dovođenjem vode i razvojem vodoopskrbnog sustava, rješavanje odvodnje i pročišćavanja

naseljskih otpadnih voda postavlja se kao prioritetan zadatak. Naime, čistoća mora i obale za
lokalne prilike i razvojne od najznačajnijih čimbenika daljnjeg uspješnog razvitka.
Izgradnja sustava razvođenja vode do svih naselja, potencira izgradnju kanalizacijskih
posljedica na okoliš, prvenstveno obalno more. Sadašnji način dispozicije otpadnih voda
putem upojnih crnih jama je neprihvatljiv, naročiti za naselja na obali.
Iznalaženje rješenja sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda počiva na
slijedećim odrednicama:
- Obalno more kao jedan od temeljnih otočkih resursa i koji zahtijeva osobitu
zaštitu, predstavlja krajnji recipijent svih otpadnih voda.
- Propusna vapnenačka građa i postojeći hidrogeološki odnosi ne omogućavaju
zadržavanje vode u podzemlju, tako da sve vode s površine relativno brzo dotiču
u more. O vremenu tečenja otpadnih voda iz naselja u unutrašnjost do obalnog
pojasa ovisi stupanj organske i bakteriološke autopurifikacije ovih voda prije
njihova miješanja sa obalnim morem.
- Propisima o kategorizaciji voda i obalnog mora određeno je da priobalno more,
osim za specifične lokacije, pripada II kategoriji, što znači da svo obalno more
pripada toj kategoriji (Širina zone «obalnog mora» definirana je površinom mora
između linije obale (dubina 0,6 m ispod najniže srednje niske razine mora) i linije
300 m udaljene od linije obale. Ovaj kriterij primijenjen je kod nas kod određivanja
obalnog mora na drugim lokacijama a sukladan je praksi u većini pomorskih
zemalja.)
- Najveći dio obalnog mora namijenjen je vodenim sportovima, kupanju i rekreaciji, i
u skladu s rečenim propisom obalno kategorizacijski spada u II kategoriju.
Također su utvrđene i granične vrijednosti pokazatelja kvalitete mora II kategorije.
- Hrvatska je potpisnik Barcelonske konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od
zagađivanja koja sadrži i protokol o zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja sa
kopna.
- Propisima o kontroli kvalitete morske vode za kupanje i rekreaciju se definira
način izračunavanja te utvrđuju parametri, lokacije i način na koji se prati
uzrokovanje za ocjenu kvalitete morskih prostora namijenjenih sportu i rekreaciji.
- U odnosu na propisima utvrđene granične vrijednosti pokazatelja kvalitete, a uz
poštivanje odrednica gore spomenutih propisa, kao standarda recipijenta mogu se
odrediti osnovne karakteristike tehničkog rješenja dispozicije otpadnih voda uz
poznavanje karakteristika otpadnih voda i hidrografskih i oceanografskih prilika
mora na lokacijama predviđenim za ispuštanje.
- Karakter otpadnih voda svih naselja je više-manje identičan gradskim otpadnim
vodama, odnosno potrošnim i fekalnim otpadnim vodama iz domaćinstva,
ugostiteljstva i sl. čiji sastav čine organske i neorganske tvari u vidu suspenzija i
mikroorganizama iz probavnog trakta ljudi i životinja koje mogu dovesti do
degradiranja mora. Industrijskih otpadnih voda nema.
Osnovna koncepcija tehničkog rješenja predviđa da će sva otpadna voda Rogoznice (u

kasnijim fazama izgradnje i iz uvala Lozica i Stupin, te s poluotoka Ražanj) sakupljena u
crpnoj stanici "Marina", tlačnim cjevovodom biti evakuirana do lokacije na poluotoku Gradina.
Otpadna voda će, nakon čišćenja biti ispuštana u akvatorij zapadno od poluotoka Gradina
podmorskim ispustom dužine cca 1000 m na dubinu oko 60 - 70 m.
Ranije izrađenim elaboratom STUDIJA ZAŠTITE VODA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE,

predviđena je izgradnja kanalizacijskog sustava Rogoznice u 2 faze. Temeljem toga je u
daljnjoj razradi i primijenjivan ovakav pristup rješavanju problematike, pri čemu je pojedinim
fazama obuhvaćeno:
I. FAZA:
_______________________________________________________________________ 100
URBOS doo Split
- Odvodnja otpadnih voda poluotoka Rogoznica (Školjić ili Kopara), tj. obalni kolektor i
dio sekundarne kanalizacije.
- Obalni kolektor uvale Soline do marine FRAPA, tj. glavni kolektor i dio sekundarne
kanalizacije naselja koja gravitira na obalni kolektor.
- Gravitirajući dio obalnog kolektora prema prema Šibenskoj luci.
- Glavni kolektor (gravitirajući dio na sustav) u spojnoj cesti Rogoznice na Jadransku
magistralu i sekundarni ogranci kanalizacije.
- Crpne stanice C.S. "1", C.S. "2", C.S. "3", C.S. "4" i glavna crpna stanica C.S.
"MARINA".
- Tlačni cjevovodi svih crpnih stanica
- Tlačno-gravitacijski priključak na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
- Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda 1. stupnja pročišćavanja.
- Podmorski ispust s dozažno-sifonskim bazenom uključivo kopnenu dionicu ispusta na
Gradini i podmorsku dionicu.
II. FAZA:
- Produljenje kanalizacijskog sustava prema Zečevu Rogozničkom preko turističke
zone Lozica.
- Produljenje kanalizacijskog sustava prema uvali Stupin preko Šibenske luke.
- Proširenje sekundarne kanalizacijske mreže.
- Izgradnja potrebnih crpnih stanica ovog dijela kanalizacijskog sustava Rogoznica.
- Priključenje kanalizacije područja Ražanj.
U glavnim projektima razmatrano je opterećenje sustava sakupljanja i pročišćavanja

otpadnih voda za stanje prema planiranom stanju (podaci usvojeni od nadležnih općinskih
struktura). Procijenjeno opterećenje sustava sakupljanja i pročišćavanja otpadnih voda
prikazano je u nastavku.
Ukupno ekvivalentni stanovnici (korisnici kanalizacije): ........11.400 KORISNIKA
Hidrauličko Biološko
Period opterećenje opterećenje
(m3/dan) (kg BPK5/dan)
LJETO (1. FAZA) 1500 - 2000 450 - 600

LJETO (2. FAZA) 3000 900
ZIMA 540 162
Uređaj za pročišćavanje koji je izveden u prvoj fazi izvedeno je samo mehaničko

pročišćavanje.
Odnosno preračunato na ekvivalent stanovnika, za kraj planskog razdoblja sustav

sakupljanja i pročišćavanja otpadnih voda treba biti dimenzioniran za slijedeće opterećenje:
1. faza N = 7.500 - 10.000 ES.

2. faza N = 15.000 ES.
Za utvrđivanje stupnja čišćenja, kao i koncepcije cjelokupnog kanalizacijskog sustava

Rogoznice bitno je utvrditi "osjetljivost" mora kao prijemnika otpadnih voda. Zaljev
Rogozničke luke predviđen je kategorizacijom kao "osjetljivo područje". Upuštanje gradskih
otpadnih voda u "osjetljivo područje" dozvoljeno je za izgrađena područja veća od 10.000
ES, uz potrebni primjenu "drugog stupnja čišćenja". Ovo bi podrazumijevalo biološko
pročišćavanje. Dakle, vrlo skup i nepovoljan pristup rješavanju problema.
_______________________________________________________________________ 101
URBOS doo Split
Akvatorij zapadno od poluotoka Gradina, kao recipijent pročišćenih otpadnih voda biti će
svrstan u "manje osjetljive dijelove obalnog mora". U 1. fazi izgradnje za izgrađena područja
veličine od 2.000 do 10.000 ES, kakvo je područje Rogoznice u 1. fazi izgradnje
kanalizacijskog sustava i broja korisnika, dozvoljeno je upuštanje gradskih otpadnih voda u
"manje osjetljive dijelove obalnog mora" uz potrebnu primjenu "odgovarajućeg stupnja
čišćenja", te ispuštanje podmorskim ispustom.
Za izgrađena područja veličine 10.000 - 50.000 ES u drugoj fazi izgradnje, dozvoljeno je

upuštanje gradskih otpadnih voda u "manje osjetljive dijelove obalnog mora" uz potrebnu
primjenu "prvog stupnja čišćenja", te ispuštanje podmorskim ispustom. U slučaju da se
akvatorij zapadno od poluotoka Gradina naknadno svrsta u "osjetljivo" područje, odabrana
lokacija uređaja i tehnološko rješenje omogućuju proširenje stupnja pročišćavanja na II.
stupanj.
Prikaz kanalizacijskih sustava sa glavnim odvodnim kolektorima, crpnim stanicama,

uređajima za pročišćavanje i ispustima dat je u grafičkom prikazu («Prometna i komunalna
infrastruktura – vodnogospodarski sustav», prilog 2.3 karta u mjerilu 1:25000).
Za područje općine prihvaćen je i utvrđen odvojeni sustav otpadnih (sanitarnih) i oborinskih

voda.
Otpadne vode sakupljaju se u sustav kanalizacije koja se priključuje na planirani

kanalizacijski sustav te preko uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (u planu), ispušta u
recipjent / more na planiranom mjestu kod Debelog Rta.
Za područje Kanice Planom je predviđen kanalizacijski sustav sa spajanjem kanalizacijskog

sustava Kanica sa tlačnim kolektorom na zajednički kanalizacijski sustav.
Postojanje septičkih jama moguće je tolerirati samo kraće vremensko razdoblje, do

realizacije cjelovitog kanalizacijskog sustava sa uređajem za pročišćavanje i podmorskog
ispusta. U tom vremenu može se primijeniti rješenje da se za grupe građevina sakupljaju
otpadne vode s dispozicijom u trodjelnu vodonepropusnu septičku jamu i odvoženjem u
jedna od izgrađenih sustava.
Za naselja u zaleđu, obzirom da su troškovi izgradnje kanalizacijskih sustava naselja u

zaleđu veliki (posebno zbog prisutne disperzije stanovanja) i obzirom na nemogućnost
zahvaćanja pitke vode iz podzemlja i njenog korištenja, svi napori usmjereni su na zaštitu
kvalitete priobalnog mora. Tim više što se može pretpostaviti da su hidrogeološki odnosi u
podzemlju takovi da otpadne vode naselja u zaleđu pri postojećem i planiranom broju
stanovnika ne mogu utjecati na kvalitetu priobalnog mora (obzirom na veliku udaljenost od
mora za većinu naselja u unutrašnjosti).
Stoga se na temelju analize bakteriološke autopurivifikacije predlaže da se odvodnja

otpadnih voda naselja u zaleđu rješava putem izgradnje sanitarno-tehnički ispravnih
trodijelnih septičkih jama sa upojnim bunarima, a uz konzultaciju hidrogeoloških stručnjaka.
Ovakve septičke jame moraju biti dovoljno udaljene od vodovodnih instalacija i sa istim se ne
smiju križati dovodi do septičkih jama, odnosno upojnih bunara. Upojne bunare, odnosno
druge načine irigacije treba izvesti tako da ne dolazi do izbijanja otpadne vode na površinu
terena, povremene vododerine i sl.
Septičke jame trebaju imati pristupni kolni put radi mogućnosti pražnjenja i odvođenja u
jedna od izgrađenih sustava.
Oborinske vode
_______________________________________________________________________ 102
URBOS doo Split
Potpuno razdjelni sustav kanalizacije je optimalno rješenje. Oborinskih koje će se uglavnom

rigolima i površinskim kanalima odvode do mjesta na kojima se infiltriraju bez posljedica na
okolno zemljište, odnosno u more u naseljima na obali. Dio oborinskih voda (sa krovova kuća
i postojećih naplava) i dalje će se skupljati u postojećim privatnim i javnim cisternama
naročito za poljoprivredne potrebe. Moguća je i izgradnja posebnih oborinskih kolektora
(otvorenih ili zatvorenih) kojima bi se prikupljala voda za potrebe poljoprivrede i spremala u
postojećim građevinama ili za to posebno izgrađenim, odnosno u prirodno formiranim
lokalnim depresijama – lokvama.
Uređenje voda i zaštita voda

Istočni dio Općine Rogoznica pripada slivu izvora Rimski bunar i Dolac u općini Marina.
Planom su određena ograničenja u korištenju zemljišta u zahvatu zona sanitarne zaštite.

Istočni dio Općine Rogoznica "pokriven" je III zonom zaštite koja zahtjeva oprezan odnos
kod planiranja korištenja prostora te izvođenja mikrozoniranja kada postoji nakana da se
prostor koristi suprotno navedenim ograničenjima.
Prostornim planom su označene su granice II i III zone sanitarne zaštite u grafičkom prilogu
3.2. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Područje posebnih uvjeta korištenja –
krajobraz i vode“, u mjerilu 1:25000.
3.6. Postupanje s otpadom
Prostornim planom Šibensko – kninske županije utvrđen je cjelovit sustav gospodarenja

otpadom koji obuhvaća izdvojeno skupljanje otpada, recikliranje otpada, kompostiranje
organskog otpada, termičku obradu ostatnog organskog otpada iz procesa predobrade i
sortiranja otpada, te odlaganje ostatka nakon obrade.
Sustav deponiranja otpada i postupanja s otpadom rješava se cjelovito za područje Županije

i temelji se na Programu gospodarenja i zbrinjavanja otpada Šibensko – kninske županije.
Kao konačno rješenje planira se formiranje centra za gospodarenje otpadom s odlagalištem
na lokaciji Bikarac (Grad Šibenik), u kojem će se osigurati obrada i odlaganje komunalnog i
tehnološki neopasnog otpada, odnosno kompletno zbrinjavanje, što podrazumijeva
postojanje sortirnice, kompostane i odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada. Na istoj
lokaciji planira se osigurati prikupljanje i skladištenje opasnog otpada za cijelu Županiju.
U cilju neposrednog rješavanja problema zagađenja okoliša od nekontroliranog odlaganja

različitih vrsta otpada utvrđuju se slijedeće mjere:
- potrebno je sanirati sva “divlja” odlagališta otpada, posebno građevinskog otpada uz
ceste, na način da se na području odlagališta uspostavi prijašnje stanje prvenstveno
provodeći mjere rekultivacije i sprječavanja nepovoljnih utjecaja deponija na okoliš.
- izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada te mjere iskorištavanja vrijednih osobina
otpada, odnosno program odvojenog skupljanja, recikliranje, kompostiranje i dr. potrebito
je provoditi prema zakonskoj regulativi.
Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima omogućuje se pomoću posuda (spremnika)

razmještenim na javnim površinama i na način da se postupno otpad odvaja po vrsti.
Nekontroliranim postupanjem s otpadom ugrožava se okoliš.
Smanjivanje nastanka otpada i postupanje s otpadom na ekološki prihvatljiv način moguće je

postići između ostaloga, jasnim utvrđivanjem prava, obveza i odgovornosti pravnih i fizičkih
osoba, poglavito jedinica lokalne samouprave i uprave u postupanju s otpadom.
_______________________________________________________________________ 103
URBOS doo Split
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
Prostor je najvrjedniji resurs ali istovremeno ograničen i vrlo osjetljiv, pa je nužno prioritetno
djelovanje na njegovoj zaštiti, sanaciji i unapređenju. U skladu sa Strategijom prostornog
uređenja Republike Hrvatske prostorno uređenje se definira kao aktivnost kojom se
osiguravaju preduvjeti za učinkovito korištenje ali i zaštitu prostora sa ciljem ostvarivanja
održivog razvoja. U tome se sučeljavaju stručna polazišta i opredjeljenja s različitim
investicijskim nakanama podređenim prirodnim materijalnim i tehnološkim uvjetima.
Na području obuhvata Prostornog plana ne predviđa se razvoj djelatnosti i gradnja
građevina što ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.
Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš su:
Očuvanje čistoće zraka:
Na području grada općine Rogoznica, u kojoj je kakvoća zraka prve kategorije potrebito je
djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvitka područja ne bi prekoračile
preporučene vrijednosti kakvoće zraka. Obzirom na planirane sadržaje može sa sigurnošću
ustvrditi da nema bojazni o zagađivanju zraka, obzirom da se planom ne predviđaju a niti se
preferiraju sadržaji koji bi bili potencijalni zagađivači zraka.
Stanje zaštite zraka ne smije prelaziti preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV). U cilju
toga potrebito je djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvitka područja ne bi
prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka,
Potrebno je uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka. Lokacije odabrati
u naseljenom i prometom opterećenom dijelu Općine i u blizini industrijskih izvora
onečišćenja te uspostaviti odgovarajući informacijski sustav,
Redovito praćenje emisija, vođenje registra izvora emisija s podacima o prostornom
smještaju, kapacitetu te vrsti i količini emisija na temelju kojih se vodi Katastar emisija na
općinskoj i županijskoj razini,
Zabranjuje se proizvodnja tvari koja oštećuju ozonski omotač.
Očuvanje i poboljšanje kvalitete voda:
Zaštita voda od onečišćivanja provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša
te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda za različite namjene. Zaštita
voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće vode i izvorima onečišćavanja,
sprečavanjem, ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati na
onečišćenje voda i stanje okoliša u cjelini te drugim djelovanjima usmjerenim očuvanju i
poboljšanju kakvoće i namjenske uporabljivosti voda.
Na području Rogoznice nema vodenih tokova. Jedina vodena površina je Zmajevo jezero
koje potrebno zaštititi od onečišćenja. Potrebno je uklanjati izvore ili uzroke onečišćavanja
Zmajeva jezera. Radi njegove zaštite u jezeru se ne dopuštaju nikakve aktivnosti, kao ni bilo
kakvi zahvati u neposrednoj blizini koji bi mogli prouzrokovati štete po okoliš. Bilo kakvi
zahvati u okviru marine «Frapa», planiranoj turističkoj zoni «Medina» moraju se procjenjivati
sa aspekta utjecaja na vodu, biljni i životinjski svijet Zmajeva jezera.
U skladu sa zakonskim odredbama u cilju zaštite voda propisuju se mjere zaštite voda:
- Kontrola (monitoring) kakvoće voda;
- Zaštita od štetnog djelovanja voda;
_______________________________________________________________________ 104
URBOS doo Split
- Uklanjati izvore ili uzroke onečišćavanja voda, sprečavati i smanjivati zagađivanje na

mjestu njegova nastanka;
- Spriječiti nastajanje onečišćenja na postojećim izvorištima za opskrbu pitkom vodom,
- U skladu s zakonskom regulativom djelovati na poboljšanju kakvoće i namjenske
uporabljivosti voda;
- obvezan predtretman otpadnih voda iz gospodarskih pogona i dovođenje otpadne vode
na razinu tzv. gradskih otpadnih voda prije upuštanja u gradski sustav odvodnje otpadnih
(fekalnih) voda;
- Potrebno je što prije uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitnih sredstava i
umjetnih gnojiva u poljoprivredi;
U izgrađenom dijelu građevinskog područja koje nema izgrađen sustav javne odvodnje
moguće je do njegove izgradnje niske stambene građevine i građevine s kapacitetom manjim
od 10 ES (korisnika) priključiti na nepropusne septičku jamu odgovarajuće veličine i
tehničkih svojstava .
Za građevine kapaciteta većeg od 10 ES potrebna je izgradnja pojedinačnog uređaja uz

ugradnju bio diskova.
Ugradnja bio diskova potrebna je i u slučajevima kada nije moguće osigurati pražnjenje
nepropusne septičke jame.
Norme ispuštene vode utvrdit će se prema Državnom planu za zaštitu voda (NN 8/99), zatim
prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim
vodama (NN 6/01). Pravilnici se temelje na Zakonu o vodama (NN 107/95), a izrađeni su
prema Uputama Savjeta Europske unije o čišćenju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEC).
Zaštita mora
Zaštita mora se prvenstveno provodi planiranjem kopnenog i morskog prostora i odvodnje,

pročišćavanja i odlaganja otpadnih voda. Nadalje, zaštita mora usmjerava se na očuvanje
područja s visokom kakvoćom mora i rehabilitaciju ugroženih područja.
Procjedne oborinske formiraju podzemne vode, koje zajedno sa otpadnim i onečišćenim

vodama poniru u podzemlje. Obzirom da obalno područje izgrađuju okršene, propusno
karbonatne stijene, procjedne oborinske i onečišćene otpadne vode, kao tekući štetni i
opasni otpad relativno brzo dospijevaju u more i onečišćavaju ga. Onečišćenja su opasnija
ako dospiju u duboke zaljeve s malom izmjenom mora. Primanje Hrvatske u punopravno
članstvo Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja (Barcelonska konvencija)
zahtjeva poštivanje Protokola o zaštiti obalnog mora, odnosno aneksa I, II i III Protokola
(LBS Protokola).
- Obalno more ugroženo je u svim obalnim naseljima iz razloga nepostojanja
primjerenog i sanitarno-tehnički prihvatljivog sustava sakupljanja, pročišćavanja i
dispozicije otpadnih voda (u svim naseljima otpadne vode disponiraju se i
vodopropusne «crne jame»). Stanje je kritično u naseljima na obali koja ljeti
umnogostruče broj korisnika a povećane količine otpadne vode uvelike
povećavaju onečišćenje obalnog mora. Ova pojava naročito je izražena u
Rogozničkoj uvali, Stupinu, uvali Soline gdje je velika koncentracija korisnika u
relativno zatvorenom akvatoriju.
U cilju zaštite i očuvanja kvalitete obalnog mora i sprječavanja daljnjih nepovoljnih utjecaja,
Planom se predlažu slijedeće mjere:
- Zaštitu obalnog mora osigurati izgradnjom kanalizacijskih sustava u svim
priobalnim naseljima uz obavezno mehaničko-biološko pročišćavanje.
_______________________________________________________________________ 105
URBOS doo Split
- Tehnička rješenja, dana u ovom Planu kroz izradu idejne tehničke dokumentacije
prilagoditi lokalnim prilikama i uvjetima konkretnog naselja glede trasa glavnih i
ostalih odvodnih kanala, lokacije crpnih stanica i uređaja za pročišćavanja.
Detaljno utvrđivanje lokacije, pravca pružanja i dužine podmorskih uspusta
odrediti nakon istraživanja hidrodinamičkim , batimetrijskim i oceanografskih
prilika.
- U naseljima na moru, prije sastavljanja u funkciju mjesnih vodovodnih mreža
prethodno je potrebno osigurati sanitarno-tehnički prihvatljiv način skupljanja,
pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda, odnosno izgradnju kanalizacijskog
sustava.
- Izgradnji turističkih kapaciteta treba prethoditi rješenje adekvatnog sustava
sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda.
- Dispoziciju otpadnih voda u naseljima u unutrašnjosti za individualne objekte do
izgradnje kanalizacijskih sustava prioritetno rješavati putem vodonepropusnih
septičkih jama koje će se prazniti i njihova sadržina će se upuštati u jedan od
izgrađenih sustava odvodnje. Za objekte gdje iz tehničkih razloga nije moguće
pražnjenje septičkih jama, dispoziciju otpadnih voda riješiti putem trodjelnih
septičkih jama čije će se lokacije određivati uz konzultacije sa hidrologom,
posebno vodeći računa o odnosima građevina upojnih bunara i vodoopskrbnih
građevina u okolini.
- Za detaljno utvrđivanje lokacije mjesta upuštanja u tlo otpadnih voda iz zasebnih
kanalizacijskih sustava naselja u unutrašnjosti potrebno je provesti hidrogeološka
istraživanja šire lokacije.
- U uvali Rogoznica gdje je obalno more već zagađeno iz razloga što je mjesna
vodovodna mreža u eksploataciji, a pitanje odvodnje nije riješeno, potrebno je
hitnom izgradnjom kanalizacijskog sustava sanirati stanje onečišćenog mora. Do
izgradnje mjesne kanalizacije nove korisnike na mjesnu vodovodnu mrežu nije
moguće priključivati, a posebno korisnike koji zahtijevaju veću potrošnju vode.
- Korištenje obalnog mora općine Rogoznica ograničava se u smislu da planirani
zahvati i aktivnosti moraju udovoljiti zahtjevu za očuvanjem kvalitete mora II
kategorije, a u uvali Peleš i Movar zahtjevu za očuvanjem kvalitete mora I
kategorije.
Na temelju zakonske regulative provoditi monitoring praćenja stanja kakvoće mora te izraditi
planove sanacije ugroženog obalnog mora od zagađenja s kopna npr. plan sanacije
ugroženog obalnog dijela.
Za moguće nove zahvate u uvali Soline u okviru marine «Frapa», te za produljenje koncesija
za ribogojilišta u uvali Peleš i uvali Movar obvezno provesti postupak procjene utjecaja na
okoliš.
Zaštita mora od pomorskog prometa i lučkih djelatnosti

Pomorski promet i lučke djelatnosti, uz izvore onečišćenja mora s kopna predstavljaju stalnu
opasnost za morski okoliš. Sustav mjera zaštite mora obuhvaća: izviđanje radi utvrđivanja
pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim
nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provođenje
mjera. Planom intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora u RH (NN 8/97) utvrđuju se
mjere smanjenja šteta u okolišu kod iznenadnih onečišćenja mora s kojim treba biti usklađen
Županijski plan intervencija od iznenadnog onečišćenja mora.
Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta
_______________________________________________________________________ 106
URBOS doo Split
Prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićeni su posebni dijelovi prirode. Takvi dijelovi prirode
imaju osobitu zaštitu. Kako bi se takvi dijelovi prirode mogli štititi potrebno je izraditi mjere
zaštite koje ovisno o stupnju zaštite donosi nadležno tijelo uprave.
Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05) se uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i
njezinih vrijednosti.
Priroda je u smislu ovoga Zakona sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost.
Ciljevi i zadaće zaštite prirode su:

- očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne
ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem,
- utvrditi i pratiti stanje prirode,
- osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja,
- osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz
što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica,
- pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode, mora,
očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika, te očuvanju klime,
- spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i
obavljanja djelatnosti,
- osigurati pravo građana na zdrav život, odmor i razonodu u prirodi.
Zaštita i očuvanje prirode temelji se na načelima:

- svatko se mora ponašati tako da pridonosi očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti,
zaštiti prirodnih vrijednosti i očuvanju općekorisne uloge prirode,
- neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, a obnovljiva prirodna dobra
održivo,
- u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora obvezno je primjenjivati načela, mjere i
uvjete zaštite prirode,
- zaštita prirode obveza je svake fizičke i pravne osobe, te su u tom cilju dužni surađivati
radi izbjegavanja i sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta, uklanjanja i sanacije
posljedica nastale štete, te obnove prirodnih uvjeta koji su postojali prije nastanka štete,
- javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode, pravo na
pravodobno obavješćivanje o štetama u prirodi i o poduzetim mjerama za njihovo
uklanjanje, te pravo na mogućnost sudjelovanja u odlučivanju o prirodi.
Zaštita prirode provodi se očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitom prirodnih

vrijednosti.
Zaštita prirode provodi se osobito:

- utvrđivanjem i procjenom stanja sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti,
- provedbom mjera zaštite prirode,
- unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i planove
gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, poljoprivrede,
šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnoga gospodarstva i drugih djelatnosti od utjecaja na
prirodu,
- izradom izvješća o stanju prirode, donošenjem i provedbom strategije, programa,
akcijskih planova i planova upravljanja,
- utvrđivanjem prirodnih vrijednosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti,
- uspostavom sustava upravljanja prirodnim vrijednostima i zaštićenim prirodnim
vrijednostima,
- povezivanjem i usklađivanjem državnog sustava s međunarodnim sustavom zaštite
prirode,
- poticanjem znanstvenog i stručnog rada u području zaštite prirode,
_______________________________________________________________________ 107
URBOS doo Split
- obavješćivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odlučivanju o

zaštiti prirode,
- poticanjem i promicanjem zaštite prirode, te razvijanjem svijesti o potrebi zaštite prirode
u odgoju i obrazovanju.
Divlje svojte koje su ugrožene ili rijetke, zaštićuju se kao strogo zaštićene svojte i zaštićene
svojte.
Strogo zaštićenom svojtom može se utvrditi:

- divlja svojta kojoj prijeti izumiranje na području Republike Hrvatske,
- usko rasprostranjeni endem,
- divlja svojta zaštićena na temelju međunarodnog ugovora kojega je Republika Hrvatska
stranka i koji je na snazi, potvrđenog od Republike Hrvatske.
Zaštićenom svojtom može se utvrditi:

- zavičajna divlja svojta koja je osjetljiva ili rijetka, i ne prijeti joj izumiranje na području
Republike Hrvatske,
- divlja svojta koja nije ugrožena, ali je radi njezina izgleda lako moguće zamijeniti s
ugroženom divljom svojtom,
- divlja svojta na temelju međunarodnog ugovora kojega je Republika Hrvatska stranka i
koji je na snazi.
Zaštićenom zavičajnom udomaćenom svojtom može se utvrditi ona ugrožena baštinjena

biljna sorta i/ili životinjska pasmina koja se razvila kao posljedica tradicionalnog uzgoja i čini
dio hrvatske prirodne baštine.
Na pitanja zaštite zaštićenih divljih svojti i zavičajnih udomaćenih svojti koja nisu uređena
Zakonom primjenjuju se posebni propisi.
Divlje svojte čine:

- primjerci samoniklih biljaka, gljiva i slobodnoživućih životinja te njihovi uzgojeni
primjerci,
- njihovi razvojni oblici (jaja, ličinke, kukuljice, sjemenke, plodovi, miceliji i dr.),
- njihovi dijelovi i derivati,
- i od njih dobiveni lako raspoznatljivi proizvodi.
Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim („Narodne novine“ br.
7/06) proglašene su »strogo zaštićene« i »zaštićene« divlje svojte na temelju Crvenih popisa
ugroženih vrsta životinja, biljaka i gljiva Republike Hrvatske, stručne procjene Državnog
zavoda za zaštitu prirode te obveza preuzetih međunarodnim sporazumima.
Stanje divlje svojte je povoljno, ako je njezina rasprostranjenost i brojnost populacije u okviru
prirodnih kolebanja i ne pokazuje dugoročni trend smanjivanja, te ako su staništa dovoljno
prostrana da osiguravaju dugoročno očuvanje populacije.
Zabranjeno je bez opravdanog razloga uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje divljih životinja,

smanjivanje brojnosti populacije divlje svojte (ubijanje, uklanjanje i sl.), uništavanje ili
oštećivanje njezinog staništa ili mijenjanje njezinih životnih uvjeta u mjeri u kojoj bi svojta
postala ugrožena. Opravdani razlog utvrđuje Ministarstvo.
Zabranjeno je istrebljivanje zavičajne divlje svojte.
Povoljno stanje divljih svojti osigurava se zaštitom njihovih staništa i zaštitnim mjerama za
pojedine svojte prema odredbama Zakona o zaštiti prirode.
_______________________________________________________________________ 108
URBOS doo Split
Očuvanje i poboljšanje kvaliteta tla:
Zaštita tla jedno je od ključnih pitanja zaštite okoliša. Tlo kao dio kopnenih ekosustava
predstavlja važnu komponentu okoliša i privlači sve veću pozornost iz slijedećih razloga:
Pogoršanje ekosustava kao cjeline dovodi do manjeg i većeg oštećenja samog tla, a u
ekstremnim slučajevima i do njegovog potpunog uništenja. Tlo je u pravilu neobnovljiv
prirodni resurs. Oštećenje i uništavanje tla uzrokuje poremećaje u hidrološkom režimu
okoliša. Tlo se pored izloženosti štetnim utjecajima i samo javlja kao činitelj narušavanja
okoliša.
Pod degradacijom tla, općenito se podrazumijeva: kvarenje ili gubitak na dulje ili kraće
vrijeme proizvodne snage tla, onečišćavanje tla, nepovoljne promjene stanja i uloge tla u
ekosustavu. Tipologija degradacije tla (OECD 1994.) razlikuje dva tipa procesa degradacije.
Jedan tip procesa ima za posljedicu gubitak količine tla a drugi gubitak kakvoće tla.
Promjene u kakvoći tla podrazumijevaju smanjenje plodnosti tla ili smanjenje sposobnosti tla
za održavanje rasta biljaka prouzrokovane kemijskim, biološkim i fizikalnim promjenama.
Osnovni tipovi degradacije tla su: erozija, acidifikacija, promjene humanizacije i akumulacija
štetnih tvari u tlu.
Za područje općine Rogoznica, u cilju zaštite tla od zagađenja, potrebno je poduzimati

slijedeće mjere:
- u okviru praćenja stanja okoliša (monitoringa) sustavno mjeriti onečišćenja tala na
temelju zakonske regulative.
- u okviru Katastra emisija u okoliš voditi očevidnike za emisije onečišćavajućih tvari u tlo,
- smanjiti emisije onečišćujućih tvari (u tlo na način da izvori emisija djeluju po standardima
zaštite okoliša,
- smanjiti unos pesticida u tlo te smanjiti globalni proces humizacije tla,
- opožarene površine čim prije pošumljavati kako bi se smanjio učinak erozije tla,
- izgradnju urbanih cjelina, industrijske objekte, prometnice i sl. planirati na način da se
nepovratno izgubi što manje tla,
- uz ceste s velikom količinom prometa uređivati pojaseve zaštitnog zelenila i drvorede
primjerene širine te ograničiti proizvodnju poljoprivrednih proizvoda na zemljištu najmanje
20,0 m od ruba kolnika ceste;
- radi zaštite od oborinskih voda potrebno je osigurati vodopropusnost tla na građevnoj
čestici i ograničavanjem udjela nepropusnih površina prilikom uređenja javnih otvorenih
prostora.
Očuvanost kvalitete tala najvećim dijelom zadovoljava najviše ekološke standarde. Potrebno
je vrlo smišljeno i strogo kontrolirano upotrebljavati biokemijska sredstva u poljoprivrednoj
proizvodnji, a gdje je to moguće težiti primjeni biološke agrikulture na znanstvenim
osnovama ili barem očuvanju tradicionalnog načina obrade čime se ujedno i čuva
autohtonost pejzaža. Potrebno je provoditi mjere kontrole korištenja umjetnih gnojiva i
pesticida na većim poljoprivrednim površinama.
U zaštiti tla u užem smislu najveći problem danas je njegovo onečišćenje zbog
neprimjerenog postupanja s otpadom, te neriješenog načina sakupljanja, pročišćavanja i
dispozicije otpadnih voda.
Mjere zaštite šuma
Šume predstavljaju značajnu ekološku komponentu prostora, te ih ne bi trebalo smanjivati

nego formirati makroekeološke koridore u cilju uspostavljanja globalne ravnoteže i stvaranja
uvjeta za razvoj životinjskih i biljnih zajednica i očuvanja ukupnih prirodnih ambijentalnih
vrijednosti kraja.
_______________________________________________________________________ 109
URBOS doo Split
Radi njihove zaštite i očuvanja potrebno je:

- izvršiti analizu stanja šumskih površina s aspekta ekološke vrijednosti šuma i njihovog
utjecaje na ostale prirodne komponente (tlo, voda, zrak itd.).
- očuvanje postojećih šuma i pošumljavanje područja uz turističke zone i poljoprivredne
površine.
- prilikom izgradnje turističkih kapaciteta na neizgrađenim prostorima voditi računa o
maksimalnom očuvanju sastojina šuma na tim prostorima.
- kroz Planove zaštite od požara iz članka 3. Zakona o zaštiti od požara utvrditi mjere i
osigurati svrhovitu provedbu planom utvrđenih mjera.
Mjere zaštite od buke
Buka je zvuk čija razina prekoračuje najviše dopuštene razine koje su posebno propisane s
obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
Izvorom buke sukladno Zakonu o buci, smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i
transport uređajima, instalacijama te bučne aktivnosti i drugi objekti i radnje od kojih se širi
zvuk, a koji prelazi dopuštenu razinu. Utjecaji koji djeluju na stvaranje komunalne buke su:
promet i buka iz industrijskih pogona.
Na buku izazvanu prometom može se djelovati optimalizacijom prometa. Postojeći

industrijski pogoni trebaju raditi sukladno zakonskoj regulativi, tj. ne podizati razinu buke
iznad dozvoljene razine. Lociranje novih industrijskih pogona potrebno je planirati izvan
naseljenih mjesta na dozvoljenoj udaljenosti od prvog naselja.
Mjere zaštite od buke obuhvaćaju: Sprječavanje nastajanja buke na način da se planira

gradnja objekta koji mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na
sredinu u kojoj ljudi rade i borave.
Razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš.
Razina buke uzrokovana radom industrijskih pogona smanjit će se na način da se industrijski
pogoni dislociraju od naseljenog područja i to na dozvoljenu udaljenost od naseljenih mjesta
sukladno zakonu.
Na području općine Rogoznica razina komunalne buke je zadovoljavajuće. Na razini buke u

Rogoznici u najvećem dijelu utjecati će turizam i djelatnosti vezane uz turizam. U naselju
Rogoznica – Kopača – Lozica nedozvoljenu razinu buke, tijekom dana a poglavito tijekom
noći, izazivati će ugostiteljski objekti. Rješenje problema buke, izazvane radom ugostiteljskih
objekata je u primjeni zakonskih odredbi za rad turističkih objekata.
Zaštita od elementarnih nepogoda
Od prirodnih i tehničkih kataklizmi koje mogu ugroziti ljudske živote ili uzrokovati veću štetu
na materijalnim i kulturnim dobrima općine Rogoznica, a od utjecaja su na prostorno
uređenje, na prvom mjestu su potresi, zatim poplave i požari. Sve ostale kao meteorološki i
klimatski ekstremne situacije te nesreće uzrokovane ljudskom djelatnošću su manje
izražene.
Zaštita od požara i mjere sklanjanja stanovništva
Mjere zaštite od požara
Opasnost od požara na području Općine zavisi od mnogih činilaca od kojih su za naselja

najbitniji: vrsta konstrukcije objekata, međusobna udaljenost objekata, količine i način
_______________________________________________________________________ 110
URBOS doo Split
uskladištenja zapaljivih materijala, način odlaganja krutog i ostalog otpada, izloženost

zračnim strujanjima, i sl.
Opasnostima su posebno izložena naselja ili predjeli naselja koja su zgusnuta i u kojima
prevladavaju stare zgrade međusobno povezane krovovima, bez protupožarnih zidova i kao
takva spadaju u I. stupanj ugroženosti. Isto tako područja sa industrijskim postrojenjima,
objektima i zapaljivim materijalima također spadaju u I stupanj ugroženosti.
Urbanističke mjere zaštite od požara su one preventivnog karaktera. Treba ih provoditi u

prvom redu zoniranjem tj. izdvajanjem i osiguranjem zaštitnih pojasa opasnih kompleksa.
Pored toga poboljšavanjem vatrootpornosti svakog pojedinačnog objekta pojačava se
otpornost čitavih naselja.
Opasnost od požara naročito je izražena na području značajnijih šumskih kompleksa.

Zaštita šumskih kompleksa od požara treba se provoditi zoniranjem tj. izdvajanjem i
osiguranjem zaštitnih pojasa, prosjecima dovoljne širine i na optimalnim razmacima, te
gradnjom pristupnih putova za vatrogasne ekipe i jedinice civilne zaštite. Važna je mjera
osiguranje hidrantske mreže te čuvanje svih izvorišta i bunara.
Temeljne organizacijske postrojbe za zaštitu od požara su profesionalne postrojbe MUP-a i

DVD koja organiziraju jedinice lokalne samouprave.
- na području općine Rogoznica u cilju provođenja mjera zaštite od požara potrebno je
urediti i opremiti odgovarajući broj motrilačkih protupožarnih postaja
- sve pristupne putove koji se mogu koristiti kao vatrogasni pristupi potrebno je označiti i
održavati prohodnim.
Mjere zaštite od potresa
U cilju što efikasnije zaštite od potresa moraju se trajno provoditi preventivne, a u slučaju
udara i operativne mjere zaštite.
Preventivne mjere zaštite obuhvaćaju mjere, radnje i postupke za sprječavanje, odnosno
ublažavanje posljedica potresa, i to:
- utvrđivanje seizmičkih karakteristika područja općine Rogoznica, kao podloga za
provođenje propisa o gradnji objekata otpornih na potrese do IX stupnja MCS ljestvice,
- striktno provođenje zakonske i tehničko-administrativne regulative u oblasti planiranja i
izgradnje objekata otpornih na potres procijenjene jačine,
- pri izgradnji urbanih cjelina potrebno je planirati i realizirati ugradbene mjere zaštite, a
naročito otpornost i elastičnost konstrukcija, a sanacijom je potrebno povećati otpornost
starijih i dotrajalih objekata, naročito u starim jezgrama naselja.
_______________________________________________________________________ 111
URBOS doo Split

Prilog 1 - OBRAZLOZENJE PPUO

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prilog 1 - OBRAZLOZENJE PPUO

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRILOG 1.

OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA

Od ukupnog broja građevina na području općine Rogoznica, u odnosu na Odluku o

Izvan građevinskog područja na poljoprivrednim, šumskim i ostalim negrađevinskim

Gotovo polovina neplanskih građevina (701 građevina) izgrađena je u pojasu 70/100 m od

razvojne prednosti obalno-otočkog područja umanjene, naročito je umanjilo razvojne

Sve planirane turističke zone su značajno ugrožene neplanskom izgradnjom. Od 94 ha

Analiza izgrađenosti područja Općine Rogoznica kojom su analizirana građevinska područja

Nakon formiranja novih naselja (Zatoglav, Stivašnica, Kanica) u obračun građevinskog

Za područje općine Rogoznica od strateških dokumenata prostornog uređenja lokalne razine

Za područje općine Rogoznica od dokumenta strateške razine na snazi je samo Prostorni

U studenom 2004. Izrađena je analiza zauzetosti prostora u odnosu na Odluku o

U procesu usklađivanja građevinskih područja u ZOP-u sa odredbama rečene Uredbe i PPŽ

Elaborat iz gornje alineje izložen je u na javnom uvidu u ponovljenoj javnoj raspravi o

0.2. Ciljevi i programska polazišta Plana

Programska polazišta Plana na području obuhvata, sukladno Zakonu, su:

Programska polazišta, a poglavito Prostorni plan Šibensko kninske županije i njegove

b) Prenamjena turističko ugostiteljskih zona:

0.3. Metoda rada

Izrada Prostornog plana odvija se u slijedećim fazama:

IV. NACRT PRIJEDLOGA PROSTORNOG PLANA (prethodna rasprava)

Prethodni radovi odnose se na zajednički posao općinskih službi i Izrađivača na

Programsko analitički dio odnosi se na analizu i ocjenu postojećeg stanja i postojećih

Prijedlog prostornog plana utvrđuje Poglavarstvo i upućuje ga na javnu raspravu.

Javna rasprava na prijedloga plana trate 30 dana.

Konačni prijedlog PPUO utvrđuje Poglavarstva nakon razmatranja Nacrta konačnog

Nakon utvrđivanja konačnog prijedloga PPUO nositelj izrade ga dostavlja Županu da na

Kartografski prilozi izrađeni su u digitalnom obliku, na skeniranim i geokodiranim kartama u

Tijela i osobe određene posebnim propisom kojima je upućen zahtjeva za sudjelovanje:

Polazišta za izradu Prostornog plana uređenja Općine Rogoznica (u daljnjem tekstu:

Osnovni dokumenti na razini Države s kojima je usklađen prostorni plan su Strategija

Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena su polazišta, ciljevi prostornog

Programom prostornog uređenja pobliže su određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru,

Prostornim planom županije razrađuju se ciljevi, smjernice i mjere prostornog razvoja iz

• smještaj djelatnosti s gledišta značajki pojedinačne djelatnosti i specifičnosti

• racionalno korištenje prostora te oblikovanje i dimenzioniranje naselja (građevinskih

• utvrđivanje prirodne i funkcionalne cjelovitosti gospodarskih, infrastrukturnih i

• donošenje planova niže razine na temelju stvarnih potreba i specifičnih problema te

• ravnomjerni gospodarski i društveni razvitak

• usklađivanje interesa i stajališta općina i gradova s interesima Županije i Države

Prostorni plan polazi od temeljnih postavki:

• racionalnog korištenja prostora

1.1 Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Rogoznica u odnosu na prostor i

Rogozničko područje u zemljopisnom je središtu hrvatskog primorja.

Rogoznički prostor nalazi se, u fizionomskom pogledu u priobalnom razvojnom području, a

Rogozničko područje smješteno je na razvojnom veznom pravcu Šibenik-Split na jadranskoj

Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, područja osobitih obilježja i vrijednosti

Prostor Općine Rogoznica, svojim prirodnim obilježjima i krajobraznom osnovom, može se

Prostor Šibensko-kninske županije, (a u okviru njega i prostor Općine Rogoznica) pripada

U odnosu na proces urbanizacije i sustav razvojnih središta Rogoznica predstavlja inicijalno

Općina Rogoznica je nužno usmjerena ka Šibeniku, kao županijskom središtu s brojnim

U odnosu na turističke resurse Rogoznica pripada primorsko turističkom području i čini

Uslijed intenzivne izgradnje kuća za odmor došlo je do neracionalnog korištenja prostora

Strategijom su definirana problemska područja tj. područja s ograničenjima u razvoju koja

Pripadnost Općine Rogoznica, zbog svog područja podrazumijeva prihvaćanje principa

1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru

U skladu s prirodno-geografskim i demografskim obilježjima, razvitkom naselja, njihovih

Slika 1. Položaj Općine Rogoznica

Tablica 1. Stanovništvo, stanovi, domaćinstva i gustoće naseljenosti

Stanovnici Stanovnici broj Stambene gustoća

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

Rogozničko područje nalazi se u mediteranskoj semiaridnoj klimatskoj zoni koje je

 Geološki sastav, morfološke karakteristike područja i reljef

Geološki sastav, morfološke karakteristike područja i reljef

Kulturna i prirodna baština