PPUO Vela Luka 66

Dubrovako-neretvanska upanija
OPINA VELA LUKA
PROSTORNI PLAN UREENJA
TEKSTUALNI DIO
URBING
d.o.o. za poslove prostornog ureenja i zatite okolia
Zagreb, veljaa 2007. g.
PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

upanija:
DUBROVAKO NERETVANSKA UPANIJA

Opina:
VELA LUKA
Naziv prostornog plana:

Naruitelj: Naelnik:
Opinsko poglavarstvo Tonko Gugi Bakan, dipl.iur.

Odluka predstavnikog tijela o donoenju Plana:
Program mjera za unapreenje stanja u prostoru:
Slubeni glasnik Opine Vela Luka, br.6/00

Javna rasprava (datum objave):
Slubeni glasnik Opine Vela Luka, broj 02/07

Javni uvid odran:
Slobodna Dalmacija - 26.9.2005.

Peat tijela odgovornog za provoenje javne rasprave:
od 05.10.2005. do 05.11.2005.
Odgovorna osoba:
Ivan Mui
M.P.
ime, prezime i potpis
Suglasnost Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva na Plan prema lanku 19. i lanku 45a. Zakona o prostornom ureenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 00/04): Klasa:350-02/07-04/02, Urbroj: 531-06-07-7 ,Datum: 1.veljae 2007. godine Pravna osoba koja je izradila plan:
URBING, d.o.o. za poslove prostornog ureenja i zatitu okolia, V.Holjevca 20., Zagreb
Peat pravne osobe koja je izradila Plan: Odgovorna osoba:
Darko Martinec, dipl.ing.arh.

M.P.
ime, prezime i potpis Koordinatori Plana:
Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh., Vitomir toki, dipl.ing.arh.

Struni tim u izradi Plana: Infrastrukturni sustavi:
Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh. Darko Martinec, dipl.ing.arh. Vitomir toki, dipl.ing.arh.

Peat predstavnikog tijela:
Boris Didovi, dipl.ing.el. Vicko Brbora, dipl. ing. gra.

Zatita kulturne i prirodne batine:
Mr. sc. Ivica ile

Predsjednik Opinskog vijea:
M.P.
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:
Nikola Oreb
Peat nadlenog tijela:
ime, prezime i potpis
M.P.

Naruitelj:
Opina Vela Luka

Opinsko poglavarstvo
P.P. 10 20270 Vela Luka

Naelnik:
Tonko Gugi, dipl.iur.
DUBROVAKO NERETVANSKA UPANIJA

Izvritelj:
URBING, d.o.o. za poslove prostornog ureenja i zatitu okolia, V.Holjevca 20, 10 000 Zagreb
tel/fax: 01/230 11 40, 233 45 14 e-mail: urbing@urbing.hr url: www.urbing.hr
Direktor: Darko Martinec, dipl.ing.arh.
Koordinatori Plana:
Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh. Vitomir toki, dipl.ing.arh.

Struni tim u izradi Plana:
Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh. Darko Martinec, dipl.ing.arh. Vitomir toki, dipl.ing.arh.

Infrastrukturni sustavi:
Boris Didovi, dipl.ing.el. Vicko Brbora, dipl. ing. gra. konzultacije: Ivica Banovi, dipl. ing.prom
Zatita kulturne i prirodne batine:
Mr. sc. Ivica ile
Ugovor broj: A-198/2001
SADRAJ:
I OBRAZLOENJE .................................................................................................................................. 5 1. Polazita.......................................................................................................................................... 6 1.1 Poloaj, znaaj i posebnosti opine u odnosu na prostor i sustave upanije i Drave ............ 6 1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru................................................................................... 6 1.1.2 Prostorno razvojne i resursne znaajke ............................................................................ 7 1.1.3 Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja i ocjena postojeih prostornih planova................................................................................................... 10 1.1.4 Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje ....................................................................... 19 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja............................................................................................. 35 2.1 Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja...................................................................... 35 2.1.1 Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava ............................ 35 2.1.2 Racionalno koritenje prirodnih izvora ............................................................................ 39 2.1.3 Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia ............................................... 39 2.2 Ciljevi prostornog razvoja opinskog znaaja......................................................................... 40 2.2.1 Demografski razvoj.......................................................................................................... 40 2.2.2 Odabir prostorno razvojne strukture................................................................................ 40 2.2.3 Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture ................................... 43 2.2.4 Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina ...... 46 2.3 Ciljevi prostornog ureenja naselja na podruju opine......................................................... 51 2.3.1 Racionalno koritenje i zatita prostora .......................................................................... 51 2.3.2 Utvrivanje graevinskih podruja naselja u odnosu na postojei i planirani broj stanovnika, gustou stanovanja, izgraenost, iskoritenost i gustou izgraenosti, obiljeja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina ............... 51 2.3.3 Unaprijeenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture ............................................ 52 3. Plan prostornog ureenja.............................................................................................................. 53 3.1 Prikaz prostornog razvoja na podruju opine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu upanije......................................................................................................................................... 53 3.2 Organizacija prostora i osnovna namjena i koritenje povrina ............................................. 53 3.2.1 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina ......................................................... 59 3.3 Prikaz gospodarskih i drutvenih djelatnosti........................................................................... 59 3.4 Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora........................................................................... 62 3.4.1 Podruja primjene planskih mjera zatite........................................................................ 71 3.5 Razvoj infrastrukturnih sustava............................................................................................... 72 3.5.1 Prometni infrastrukturni sustav....................................................................................... 72 3.5.2 Energetski sustav ............................................................................................................ 75 3.5.3 Vodnogospodarski sustav ............................................................................................... 75 3.6 Postupanje s otpadom ............................................................................................................ 76 3.7 Sprjeavanje nepovoljna utjecaja na okoli............................................................................ 76
PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA II ODREDBE ZA PROVOENJE .......................................................................................................... 77 0. Pojmovnik ................................................................................................................................. 78 1. Uvjeti za odreivanje namjena povrina na podruju Opine .................................................. 80 2. Uvjeti za ureenje prostora....................................................................................................... 84 2.1 Graevine od vanosti za Dravu i upaniju .......................................................................... 89 2.2 Graevinska podruja naselja ................................................................................................ 90 2.3 Izgraene strukture van naselja............................................................................................ 104 3. Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti............................................................................... 106 4. Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti.................................................................................... 110 5. Uvjeti utvrivanja koridora Ili trasa i povrina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava..... 110 5.1 Prometna infrastruktura ........................................................................................................ 111 5.2 Pota i javne telekomunikacije.............................................................................................. 114 5.3 Komunalna infrastruktura...................................................................................................... 115 6. Mjere zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno - povijesnih cjelina ...................... 118 7. Postupanje s otpadom ............................................................................................................ 125 8. Mjere sprjeavanja nepovoljnog utjecaja na okoli ................................................................ 126 9. Mjere provedbe plana ............................................................................................................. 129 9.1 Obveza izrade prostornih planova ........................................................................................ 129 9.2 Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera.......................................................................... 132 9.3 Rekonstrukcija graevina ija je namjena protivna planiranoj namjeni ................................ 136 Iii Ovlatenja za izradu prostornih Planova..........................................................................................140
I OBRAZLOENJE
1. Polazita
Obveza izrade Prostornog plana ureenja Opine Vela Luka utvrena je Zakonom o prostornom ureenju (NN 30/94 i NN 68/98) te Strategijom i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske (NN 30/94 i 68/98) te Prostornim planom Dubrovakoneretvanske upanije (Slubeni glasnik Dubrovako-neretvanske upanije br. 6/03, 3/05 - Usklaenje s Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora). Prostorni plan ureenja opine jest osnovni prostorno-planski dokument jedinice lokalne samouprave kojim se utvruje namjena prostora, uvjeti za obnovu, ureenje i sanaciju graevinskog i drugog zemljita, evidentira cjelokupni fond kulturne i prirodne i kulturne batine te se za isti utvruju mjere i uvjeti zatite.
1.1 Poloaj, znaaj i posebnosti opine u odnosu na prostor i sustave upanije i Drave
1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru

Opina Vela Luka je kao jedinica lokalne samouprave sastavni je dio ire prostorne jedinice od regionalnog znaenja upanije Dubrovako - neretvanske kao jedna od opina otoke pripadnosti. Analizirajui teritorijalni i upravni ustroj upanije moe se ustvrditi da Opina Vela Luka spada u manje jedinice lokalne samouprave s povrinom kopnenog dijela od 43.27 km2 uz morski dio od 295 km2 to ini 2.4% ukupnog teritorija upanije povrine (1785,06 km2). Teritorijalno granii na kopnu sa Opinom Blato, na junom morskom dijelu granii sa Opinom Lastovo, i na zapadu granii sa Splitskodalmatinskom upanijom. Opina Vela Luka nalazi se u graninom podruju utjecaja Splitske urbane aglomeracije i na suprotnoj strani grada Dubrovnika kao najveeg sredita u junom dijelu regije. Moe se ustvrditi da je utjecaj Splitsko - dalmatinske upanije donekle znaajniji u odnosu na znaaj i povezanost s Dubrovakom regijom zbog generalno loije (veih udaljenosti i slabijeg ekonomskog utjecaja) prometne mree i povezanosti otoka Korule s kopnenim dijelom matine upanije. Na podruju Opine postoji jedno statistiki samostalno naselje, Vela Luka s pripadajuim mu dijelovima naselja (Gradina, Tudorovica, Mikulina Luka, Poplat, Prapratna, Prihodnja, Strainica, Tankaraca, Tri Luke i ukova). Prema demografskim podacima Dravnog statistikog zavoda iz popisa stanovnitva, domainstava i naselja 2001. godine na podruju upanije Dubrovako - neretvanske obitavalo je 122 870 stanovnika (to ini od 2.77% u ukupnom broju stanovnika RH) to ini relativno nisku prosjenu gustou naseljenosti od 68,8 stanovnika/km2 (relativna gustoa naseljenosti za Republiku Hrvatsku iznosi 78,4%). Na teritoriju Opine Vela Luke prema posljednjem popisu iz 2001. godine obitavalo je 4380 stanovnika to ini 3.5% od ukupnog broja stanovnika upanije s neto veom prosjenom gustoom od 101 stanovnikom po km2.
U iroj prostornoj strukturi Republike Hrvatske, upanija Dubrovako - neretvanska poloajno pripada jadranskoj prostornoj cjelini (koju sainjava 7 upanija s ukupnom povrinom od 24 713 km2) s udjelom od 8% u ukupnoj povrini odnosno 3% u povrini ukupnog teritorija RH.
Prilog: Tablica s usporednim podacima broja stanovnika iz popisnih godina 1991. i 2001. Naziv prostorne jedinice Dubrovako neretvanska upanija Opina Vela Luka Povrina
km2 % Stanovnici 1991. 2001. Stanovi 1991. 2001. Domainstva 1991. 2001. Gustoa naseljenosti broj 2 stan/km
68
1 785,06
100
126329
122870
48411
52048
39009
39125
43,27
2,4
4464
4380
2032
2712
1468
1562
101
Iz prethodne tablice mogue je izvui zakljuak da je generalno na podruju Opine vea gustoa naseljenosti u odnosu na upanijski prosjek. Analizirajui gustou naseljenosti u odnosu na druge jedinice samouprave i gustoe naseljenosti ostalih prostornih cjelina u upaniji evidentno je da ovaj dio otoka Korule spada u prostore niskog i srednjeg intenziteta koritenja.
1.1.2 Prostorno razvojne i resursne znaajke

Na podruju bive Opine Korula koja je ukljuivala otok Korulu i zapadni kraj poluotoka Peljeca, nastale su nove jedinice lokalne samouprave temeljem Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u republici Hrvatskoj (NN 90/92). Tako je nastala i Opina Vela Luka, kao krajnja zapadna opina otoka Korule. Prema podacima dobivenim od upanijskog ureda za katastarsko-geodetske poslove zauzima 43,27km, to je 12,87% bive Opine Korula, odnosno 2,4% Dubrovakoneretvanske upanije. Prema popisu iz Hrvatskog statistikog godinjaka, 1991. godine imala je 4464 stanovnika to je 26,2% stanovnitva na otoku, odnosno 3,53% stanovnitva cijele upanije te godine. Opina Vela Luka zauzima krajnji zapadni dio kopna otoka Korule, reljefno veoma razveden. Dva poluotoka ine duboku uvalu, u dnu koje je smjeteno naselje. Broj od oko 50 uvala ralanjuju ova dva poluotoka. Uvala Sprtika je poetna uvala Opine na sjevernoj strani otoka, a uvala Slatina je krajnja uvala Opine na junoj strani otoka. Dva su vea otoka (Proizd krajnje zapadno i Ojak u sredini uvale), dva manja (Kamenjak i Gubea ispred Gradine), te 5 hridi (Stinive ispred uvale Stiniva, Gorik iznad poluotoka Privale, Prvi i izvanjski sjeveroistono od Proizda, te anir pred uvalom Trstenom). Kopnom granii sa novom Opinom Blato, a morem s Opinom Lastovo, Blato, te Splitsko-dalmatinskom upanijom. Opinsko sredite je poloeno u dubokom zaljevu - uvali, organizirano na stranama okolnih brda (Pinski rat, Mrki rat, Vranac, Bobovie, Hum), orijentirano na sam zaljev. Predstavlja mlado dalmatinsko naselje nastalo polovinom 19. stoljea. Nema veih arhitektonskih i urbanistikih dostignua. Posjeduje ambijentalnu vrijednost.
Nasuprot tome na teritoriji Opine nalazi se niz prethistorijskih i antikih lokaliteta, to nam govori o kontinuitetu naseljenosti ovog prostora od najranijih vremena. Naselje Vela Luka predstavlja podruni centar otoka Korule. U Izmjenama i dopunama (reviziji) prostornog plana bive Opine Korula sagledavana je zajedno sa Blatom kao manja konurbacija. Danas je komplementarna Blatu u osnovnim sadrajima, stabilne je demografske slike i izrasta u samostalan gradi i samostalnu jedinicu lokalne samouprave. Svi stanovnici, kao i svi gospodarski subjekti u opini su smjeteni unutar granica naselja gradskog karaktera, pod imenom Vela Luka. Znatan dio ovog podruja je urbaniziran objektima stalnog/sezonskog karaktera. Najvrijedniji prostori, dijelovi uz samu obalu u velikom dijelu Opine su nekvalitetno urbanizirani s objektima sekundarnog stanovanja.
Prilog: Izgradnja izvan granica utvrenih graevinskih podruja naselja (PP(b)O Korula)
Analizom i obilaskom terena utvreno je da trenutno postoji oko 200 objekata i pomonih graevina izgraenih izvan trenutno vaeih graevinskih podruja naselja (utvrenih prema PPO (bive) Opine Korula i izmjenama i dopunama PPO (bive)
opine Korula). Najgua izgradnja utvrena je uz najsjeverniji obalni dio Opne i to uz dijelove naselja Tankaraca, ukova, Prihodnja, Prapratna te dio naselja Strainica. Manji dio neplanske izgradnje utvren je i u obalnom dijelu junije od centralnog naselja Vela Luke i uz dijelove naselja Poplat i Tri Luke. Meutim, generalno, prema upanijskim standardima, obalno podruje Opine spada u srednje intenzivno izgraena podruja iako je izgraeni dio najveim dijelom koncentriran u velolukom zaljevu (vie od 60% ukupne povrine). Pristup gradnji i 'popunjavanju' prostora u neizgraenim dijelovima graevinskih podruja kao i razvoju samog opinskog sredita Vela Luke treba prostorno i vremenski usmjeriti na nain da se odrede prioriteti za razvoj urbane strukture te da se nova izgradnja pone ostvarivati i usmjeravati kroz planske faze prostornih i detaljnih urbanistikih dokumenata uz uspostavljnje vrih meuveza glavnog naselja Vela Luke s ostalim dijelovima naselja te kroz racionalniji pristup koritenju prostora u zatienom obalnom podruju. U ovom trenutku uoen je niz problema s pristupom, opskrbom i ostvarivenjm najosnovnijih ivotnih uvjeta u izdvojenim graevinskim podrujima naselja, pogotovo u dijelovima koji su neposredno uz samu obalu a to je uzrokovano neplanskim pristupom u koritenju prostora kao i nepotivanjem trenutno postojee planske dokumentacije i regulative. Velika ansa za razvoj specifinog oblika turizma u spoju sa sve znaajnijim i vrlo prepoznatljivim maslinarskim proizvodima su i preostale turistike zone i dijelovi naselja trentuno neiskoriteni i velikim dijelom infrastrukturno neureeni. Najznaajniji prirodni resursi ovog podruja su more i krajolik. More i obala u smislu vrijednog i zatienog prirodnog krajolika osiguralo je prosperitet priobalnog podruja neposredno kroz turizam, luke djelatnosti, ribolov, marikulturu, a posredno blagotvornim utjecajem na klimu i kroz poljoprivrednu djelatnost. Prometna dostupnost morem kao najpovoljnijim prometnim medijem takoer predstavlja komparativnu prednost podruja (relativno dobra povezanost sa Splitskim aglomeracijskim podrujem) uz dalje jaanje prometne mree du otoka Korule i poluotoka Peljeca te vezivanjem prema kopnenom dijelu zemlje. Najvrijedniji dio ovog prostora u pogledu potrebite zatite i osebujne prirodne flore je otoi Ojak koji je registriran zatieni dio prirodne batine i to u rangu park ume, te lokalitet Vela Spilja geomorfoloki spomenik prirode.
1.1.3 Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja i ocjena postojeih prostornih planova
Opina Vela Luka i njezino ire i ue utjecajno podruje definirano je i analizirano kroz vie razina prostorno - planskih dokumenata. Polazei od osnovnih prostorno - planskih dokumenata ireg regionalnog znaaja potrebno je spomenuti Strategiju i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (NN 50/99) kojom se definiraju i razmatraju najosnovnije strateke, programske i razvojne smjernice prostornog ureenja cjelokupnog teritorija RH uzimajui u obzir iri prostor (europski kontekst) te se daju osnovne usmjeravajue odrednice za realizaciju planova regionalnog (upanijskog) i lokalnog (opinskog i gradskog) karaktera. Sljedea razina prostorno - planske dokumentacije definirana je upanijskim prostornim planom kroz koji se detaljnije analizira prostor Dubrovako - neretvanske upanije, njegovi resursi, prirodne datosti i potencijali te se kroz program i plan razvoja daju i utvruju parametri i smjernice za daljnji srenjoroni i dugoroni razvoj te se utvruju i obveze za izradu prostornih planova Opina i Gradova. U meuvremenu je na snazi i primjenjuje se prostorno - planska dokumentacija (Osnove koritenja za Opinu Vela Luku, Prostorni plan bive Opine Korula, Generalni urbanistiki plan naselja Blato - Vela Luka i niz Provedbenih urbanistikih planova) izraena u prethodnom razdoblju a koja danas sve manje zadovoljava u planerskom i provedbenom pogledu potrebe razvoja i postojee norme i kriterije ureenja prostora. Slijedi popis prostorno - planske dokumentacije za podruje Opine Vela Luka: Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske
(Donesena na sjednici Sabora RH 27. lipnja 1997. g.)
Program prostornog ureenja Republike Hrvatske

(Donesen na sjednici sabora RH 7. svibnja 1999., (NN 50/99)
Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja Zavod za prostorno planiranje, Zagreb
U skladu sa Zakonom o prostornom ureenju na temelju ope ocjene stanja i znaenja prostora i okolia Drave, Strategijom prostornog ureenja predloena je nova orijentacija dugoronog prostornog razvitka. Utvren je Program prostornog ureenja Republike Hrvatske koji donosi mjere i aktivnosti koje e se provoditi u okviru sustava ureenja prostora. Strategija odreena podruja razmatra kao specifine i prepoznatljive prostorno funkcionalne cjeline pa se tako Dubrovako-neretvanska upanija svrstava u upanije jadranske Hrvatske, kojima je zajedniko da se planski elementi razvojnih sustava osobito odnose na: turistiku komponentu podruja kao glavnu strateko-razvojnu odrednicu (kriteriji koritenja podruja obale, mjere poboljanja kvalitete prostora i okolia),
10
rjeenje prometno gospodarskog sustava Jadrana kao dijela Mediterana, a u sklopu povezivanja podruja unutar Drave, Srednje Europe i Mediterana, Europe i Istoka (cestovni i eljezniki prometni pravci, sustav luka hrvatskog Jadrana, pomorski promet), gospodarenje hrvatskim Jadranom (s planom namjene mora, povrine i podmorja) koje obuhvaa obalu, epikontinentalni pojas nacionale teritorijalne vode i pomorsku granicu Hrvatske.
U izradi svih dokumenata prostornog ureenja treba primjenjivati suvremena struna i znanstvena dostignua, koristiti postojee podatke i ugraivati nove, sukladno okolnostima i novom poloaju svih segmenata. Potrebno je izvriti vrednovanje prostora i utvrditi zajednike kriterije koritenja prostora veih cjelina i sustava utvrenih Strategijom. Osnovno naelo koje proizlazi iz Strategije odnosno Programa prostornog ureenja drave, je postizanje odrivog (trajnog) razvoja uz paljivo koritenje prirodnih izvora kako bi se isti sauvali za budue generacije. Prostorni plan Dubrovako-neretvanske upanije
(Sl. Glasnik Dubrovako - neretvanske upanije 6/03, 3/05 i 3/06)
upanijski zavod za prostorno ureenje, Dubrovnik
upanijski prostorni plan jest glavni koordinirajui i obvezujui prostorno - planski dokument kojim se ureuje i planira razvoj na podruju cijele upanije.
Prilog: Izvadak iz grafikog dijela PP DN - Koritenje i namjena povrina
Prostorni plan upanije razmatra odnosno definira slijedee parametre kojima se utjee i na razvojne prilike na podruju Opine Vela Luka:
11
Demografski pokazatelji - planom se oekuje blagi rast (predvia se indeks rasta izmeu 107 - 116) broja stanovnika (posebice u urbanim i gradskim podrujima dok se u ruralnim sredinama oekuje i daljnji pad) nakon poboljanja gospodarskih prilika, jo aktivnije populacijske politike, veeg dravnog angamana. Planirani broj stanovnika 2015. iznosi 4500. Organizacijom, namjenom i koritenjem prostora treba zaustaviti procese depopulacije i odumiranja pojedinih podruja kroz primjenu racionalnog, odrivog i uskladivanjem razvojnih gospodarskih mjera s raspoloivim resursima, na podruju Opine ostvariti planirane gustoe izmeu 15-25 stan/ha (za graevinsko podruje sredinjeg naselja) Zatieno obalno podruje mora (prema Uredbi o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora, NN 128/04) se i kroz prostorni plan dodatno titi i daju se usmjeravajui parametri za daljnje koritenje ovog podruja Racionalno koritenje (posebno u podrujima niskog i srednjeg intenziteta koritenja - otok Korula u dijelu Opine Vela Luka) i koncentracija planskih kategorija treba biti na podruju naselja Gradina i Vela Luka (turistiki i gospodarski sadraji) maslinarstvo je potrebno i dalje razvijati te ulagati u poveanje kapaciteta odnosno koliina ubranih maslina te poboljanje i poveanje kapaciteta postojeih uljara. Takoer je potrebno uloiti dodatne napore radi smanjivanja mogunosti poara koji direktno ugroavaju postojee maslinike. turizam kao jedna od najbitnijih gospodarskih djelatnosti treba svoj prosperitet traiti u poboljanju i temeljitoj sanaciji postojeih kapaciteta a ne u daljnjem neplanskom irenju postojee industrijske objekte i opremu potrebno je odravati u realnim i potrebitim kapacitetima. Mogue je prenamjeniti odreene sadraje i osnovati manje gospodarske pogone naselje Vela Luka treba u smislu manjeg regionalnog sredita nastojati podjeliti funkcije s naseljem Blato
Usklaenjem PP DN sa Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN128/04) i Izmjenama i dopunama PP DN odreene su povrine graevinskih podruja ugostiteljsko - turistike izdvojene namjene izvan naselja u zatienom obalnom podruju:
Tablica: Ugostiteljsko - turistika namjena u izdvojenom graevinskom podruju
Red. broj 1. 2. 3. 4. Naselje Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Lokalitet Tankaraca Tear Gradina Gabrica Martina bok Poar Povrina GP - ha 1,0 5,0 15,0 12,5 Vrsta T3 T2 T2 T3 Kapaci tet 100 400 1800 1000 % izgra. 66 0 6 postojee/p lanirano postojee planirano planirano planirano
12
Utvrivanje stanja koritenja i zatite prostora obalnog podruja Dubrovakoneretvanske upanije

upanijski zavod za prostorno ureenje, Dubrovnik, 1998.
Ovaj analitiki dokument razmatra prostor Dubrovako-neretvanske upanije te je trebao posluiti za utvrivanje stanja zaposjednutosti hrvatske obale, odnosno obalnog pojasa Dubrovako-neretvanske upanije. U tom smislu ovaj dokument slui kao polazina osnova za izradu planova nieg reda. Prostorni plan (bive) Opine Korula i izmjene i dopune 2000. g.
(Odluka o donoenju Sl. gl. O. Korula 6/88, 3/91 Provedbene odredbe Sl. gl. upanije 4/99)
Urbanistiki zavod Dalmacije, Split
Za podruje Opine Vela Luka jo uvijek je na snazi planska dokumentacija 'Izmjene i dopune Prostornog plana (bive) Opine Korula' koja je usvojena 1988. godine. Razvojni model koji se propagira ovim planom nazvan je modelom disperzne koncentracije. Model je u osnovi rizian i u sebi nosi konflikte: uz stagniranje broja stanovnika u tradicionalnim naseljima, poticanje (omoguavanje) njihove disperzije po ratrkanim lokacijama poveava trokove opremanja prostora komunalnom infrastrukturom i prateim sadrajima (smanjujui gustou stanovanja). Nakon valoriziranja obalnog pojasa za razvoj turizma i rekreacije, obalni pojas Otoka postaje resurs, koji stanovnitvo naselja iz unutranjosti Otoka sve vie naseljava. Poveava se broj novih dijelova naselja, nastalih uz obalu, u uvalama, tako da 1984. g. imamo u prosjeku 6 zaselaka, tj. dijelova naselja po jednom naselju (7 u zapadnom a 5 u istonom dijelu Otoka). Prostornim je planom taj broj povean, i takva je rasprostranjenost izgradnje definirana kao graevinska podruja naselja, iako ta graevinska podruja samo u izuzetnim sluajevima imaju organizaciju i osobine naselja. U veini se radi o nizanju zgrada uz obalu proizvoljnim trasiranjem ceste (po geodetskoj slojnici) tako da se u najboljem sluaju moe postaviti po jedan red zgrada s druge strane ceste. Rezultat je organizacija aglomeracija, po karakteru posve tua tradicionalnom mediteranskom tipu. Radi se o importiranim shemama iz posve drugih geografsko-povijesnih sredina koje nadvladavaju regionalnu graevnu tradiciju. Ovakva izgradnja korjenito mijenja izgled predjela, zahtijeva novu infrastrukturu i novi sistem drutvenih servisa, stvaraju se sredine, u kojima se izraava kriza okolice, bioloka i drutvena. To, tim vie jer samo dio graevinskih podruja van naselja slui za sekundarno stanovanje domicilnog puanstva i njihovo iskoritenje za kunu radinost u turizmu, kao i za sezonsko bavljenje poljodjelstvom i ribarstvom na tako udaljenim lokacijama, dok je ostatak zaposjednut vikend objektima. Samo su neki lokaliteti postali naselja i to veliine do 200 stalnih stanovnika. To su: Prigradica, Grica - Priba, Zavalatica, Brna i rnovska Banja. U veini tih mjesta postojala je ranije izgraena obala (lukobran) i zametak naselja. Veim dijelom godine, veina graevinskih podruja su nenastanjena i veoma je tehniki neracionalno (i skupo) uvoenje suvremenog standarda opreme naselja obzirom na dvojni karakter korisnika tih podruja (stalnih stanovnika i stanovnika koji borave samo povremeno).
13
PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA Grafiki prilog: Prostorni plan (bive) Opine Korula - revizija (Namjena povrina)
Planom namjene prostora odreene su potrebite povrine za razvitak naselja, turizma, industrije, poljoprivrede i umarstva u 2000. godini, po kojoj strukturi graevinska podruja zauzimaju 4% ukupnog prostora obuhvaenog prostornim planom. Potpuno je pak nejasno kako je u iskazu planirane strukture graevinskog zemljita po podrujima i naseljima, izgraenost porasla na 5,2%. Izmjerom graevinskih podruja omeenih na katastarskim kartama nakon prihvaanja "Izmjena i dopuna (revizije) PPO Korula" za prostor otoka Korula planirana izgraenost prostora poveana je na 6,5% to je vie od prosjeka u Prostornom planu Hrvatske.
14
PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA Tablica: Graevinska podruja naselja
Gp naselja i izdvojenih dijelova naselja *Gradina, Tudorovica, Mikulina Luka Poplat Prapratna Prihodnja Strainica Tankaraca Tri Luke Vela Luka ukova Ex PP(b)O Korula Ukupno GP - ha 38,6 8,8 17,0 10,6 15,2 7,2 10,3 196,1 8,2 Izgraeno GP - ha 18,3 4,4 5,8 6,6 8,1 3,7 5,6 112,8 1,7 Izgraenost - % 47 50 34 62 53 51 54 57 20
A. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
Ukupno naselje Vela Luka:
312
167
54
Tablica: Graevinska podruja izdvojenih namjena

GP Izdvojene namjene ugostiteljsko - turistika Strainica Tankaraca - Tear Gabrica Gradina Plitvine Kalos GP Izdvojene namjene industrijsko - servisna Tvornica Jadranka Brodogradilite Greben, industrijsko - poslovna zona Ex PP(b)O Korula Ukupno GP - ha 3,4 0,9 1,0 9,8 33,4 8,7 Izgraeno GP - ha 0,7 0,6 0,5 1,8 2,4 3,2 Ex PP(b)O Korula Ukupno GP - ha 2,7 17,7 Izgraeno GP - ha 1,1 5,9 Izgraenost - % 41 33 Izgraenost - % 20 66 50 18 7 37
A. 1. 2. 3. 4. 5. 6. B. 1. 2.
Prethodne tablice pokazuju kvantifikacijske pokazatelje za graevinska podruja naselja i graevinska podruja izdvojenih namjena, ugostiteljsko - turistike i industrijsko - servisne zone. Iz predoenih podataka vidi se da su rezerve prostora i dalje znaajne (prosjena izgraenost 54%) dok je u zonama izdvojenih namjena utvrena jo nia 34% izgraenost. Prosjena gustoa stanovanja iznosi primjenjujui podatke iz zadnjeg Popisa 2001. godine (na podruju Opine bilo je popisano 4380 stanovnika) 101 stanovnik/km2 Opine a u odnosu na trenutno utvrene povrine graevinskih podruja naselja gustoa stanovanja iznosi 12,7 stanovnika po hektaru to je ispod trenutno planiranog upanijskog prosjeka koji iznosi planiranih 15 stan/ha. Planirana graevinska podruja (prema PP(b)O Korule) neravnomjerno su i u veini sluajeva slabo izgraena. Za cijeli otok Korulu igraenost planiranih graevinskih podruja iznosi 50% za naselja (i dijelove naselja), 38% za industrijska podruja, a podruja za turizam izgraena su tek 13%. Od planiranih turistikih (smjetajnih) kapaciteta na otoku Koruli realizirano je ukupno 5 237 turistikih kreveta (statistiki ljetopis RH) to iznosi 24% planiranih kapaciteta.
15
Raspoloivi prostor, pogodan za razvitak turizma nuno je staviti u relaciju s demografskim ograniavajuim faktorom. Naime, Planom su dimenzionirani kapaciteti prema raspoloivom prostoru i imali bi za posljedicu snanu imigraciju koja nadvisuje regionalne demografske mogunosti (rezerve) u novim okolnostima, a to bi impliciralo masovnu izgradnju stanova i urbano socijalne infrastrukture, to umanjuje oekivane efekte. Kako je turizam osjetljiv na krize raznih vrsta i relativno je nisko akumulativan usprkos multiplikativnom faktoru, a zahtijeva radnu snagu relativno visokog opeg nivoa i u velikom broju, pri planiranju turizma (rizino je) znatno premaiti demografski limitativni faktor. Generalni urbanistiki plan Blato-Vela Luka
(Odluka o donoenju Sl. gl. O. Korula 2/89., Provedbene odredbe Sl. glasnik Opine Vela Luka br. 1/99 od 20. 04. 1999. g.)
Urbanistiki institut Rijeka
Generalni urbanistiki plan naselja Vela Luka je izraen u sklopu sa naseljem Blato, slijedom zamisli iz Prostornog plana (bive) Opine Korula - revizija, da se radi o dvojnom sreditu koje se nadopunjuje funkcijama. Ovim planom je propisana i izrada serije prostornih planova provedbenog tipa (danas su u kategoriji detaljnih planova ureenja), od kojih je veina izraena.
Bilanca namjene povrina*** NAMJENA PO GUP- u (projekcija do 2001. g. POVRINA NORMA TIVNA VRJEDN OST
ha % % 86,00 32,00 32,00 31-47 STANOVANJE NISKE GUSTOE 26,10 9,80 CENTAR U STANOVANJU NISKE GUSTOE 2,40 0,90 11,40 3-10 PODCENTAR U ZONI STANOVANJA 1,72 0,70 JAVNI SADRAJI 5,30 2,00 ZDRAVSTVENO-TURISTIKI KOMPLEKS 24,30 9,00 11,00 TURIZAM 24,10 9,10 9,10 9-18 INDUSTRIJA I SERVISI 21,40 8,00 8,00 10-25 PROMETNE POVRINE I OBALA 191,32 71,50 71,50 UKUPNO OSTALI SADRAJI 3,15 1,20 2-9 SPORTSKI CENTAR 27,50 10,30 9-29 GRADSKI PARK ILI UMA 44,00 16,40 8-26 ZATITNO ZELENILO 1,60 0,60 GROBLJE 76,25 28,50 28,50 UKUPNO UKUPNO GRAEVINSKO PODRUJE GRADA* (NASELJA) 267,57 100 100 OBUHVAT PLANA** *OBUHVAT PLANA (prostorni obuhvat plana) *** Bilanca namjene povrina (prilagoeno metodi prof. dr. A. Marinovia-Uzelca u Teorija namjene povrina u urbanizmu
Iskazani meusobni odnos povrina pokazuje da su povrine za stanovanje nisko kapacitirane. Kako je stanovanje ukljueno i u dijelu centralne zone, ocjenjuje se da
16
namijenjeni prostori za stanovanje nisu potkapacitirani, a prostori za centralne funkcije nisu predimenzionirani. Prometne povrine i obala su izrazito nisko dimenzionirane (uee 8%) to predstavlja ogranienje u koritenju centra naselja za javne sadraje, a posljedica je nerijeenog prometa (lokalnog, pjeakog i u mirovanju) na razini GUP-a i to je nuno popraviti. Specifian karakter naselja (mjeoviti) oituje se visokim ueem povrina predvienih za graenje /razne namjene/ (71,5% prema 28,5%). To stoga jer uee zona za turizam unutar naselja (9% odnosno 11% ukljuivo zdravstveni turizam) zajedno s industrijom (9,1%) ini 20,1% udjela uvjetno gospodarskih zona naselja uz nisko uee gradskog parkovnog zelenila, to nalae nisku gustou kapacitiranja turistikih zona unutar naselja (manje od 80 kreveta/ha). Provedbeni urbanistiki plan Industrijsko-servisne zone u Veloj Luci
(Odluka o donoenju Sl. glasnik Opine Korula br. 6/90, Provedbene odredbe, Sl. glasnik Opine Vela Luka 1/99)
Ovaj Provedbeni plan je imao za cilj dati prijedlog ureenja proizvodnog naselja kao i rijeiti konfliktan poloaj stambene zone u odnosu na industrijsko podruje.
Namjena povrina PUP-a industrijsko servisne zone u Veloj Luci Namjena ZONA TVORNICE JADRANKA ZONA REZERVIRANA ZA IRENJE JADRANKE ZONA BRODOGRADILITA GREBEN ARHEOLOKA ZONA RO HUM RO TEU GRO VRANAC NOVOPLANIRANE PARCELE UNUTAR SERVISNE ZONE PROMETNICE PARKIRALITA PJEAKE POVRINE SLOBODNE ZELENE POVRINE PRIPADAJUI AKVATORIJ UKUPNO Povrina 2,14 0,70 8,91 1,00 2,45 1,15 0,35 4,30 2,80 0,75 1,10 7,90 6,80 40,35 % 29,12 2,5 9,79 10,66 8,79 22,30 16,85 100
Industrijsko-servisna zona bi se trebala prostorno reducirati, jer je neracionalno planirana odnosno nadopuniti drugim poslovnim i gospodarskim sadrajima. Provedbeni urbanistiki plan Obalnog pojasa naselja Vela Luka
(Odluka o donoenju Sl. glasnik Opine Korula br. 5/89, Provedbene odredbe Sl. glasnik Opine Vela Luka 1/99)
Ovaj Provedbeni plan je trebao dati prijedlog oblikovno funkcionalnog ureenja centralnog dijela naselja Vela Luka. Ovaj plan se rjeava u funkciji kulise naselja prema moru i moe se rei da obuhvat plana nije sretno odraen. Radi se o naelnom stajalitu: da li se probleme hoe rijeiti ili samo kamuflirati (maskirati) i odgoditi njihovo saniranje za neko budue vrijeme. Generalnim urbanistikim planom odreena je zona centra naselja mjeovitog karaktera (kombinirano sa stanovanjem niske gustoe) s nedovoljno definiranim prometnim rjeenjem, te bi i funkcionalno i oblikovno bilo opravdanije
17
najprije rijeiti promet centralnog dijela naselja po dubini prostora (kolnik, pjeaki i u mirovanju) uz prijedloge moguih regulacija i interpolacija u sredinjem dijelu naselja u funkciji uspostave urbanog karaktera: vizualno i po standardu koritenja treba oblikovati i regulirati centar naselja kao vrstu strukturu a ne kao klimavu kulisu, a prilaz naselju kopnom jednako je vaan kao i onaj morem. Planirano rjeenje akvatorija nije potpuno u skladu s GUP-om. Uz istonu obalu uvale kale planirano je privezite manjih plovila u ijem dnu na cca 100 metara od ljeilita je planirano nasipanje obale i izgradnja platoa od 2.130 m2 za popravak amaca na otvorenom. Time je u neposrednoj blizini ljekovitog mulja lociran izvor zagaenja a samo privezite amaca je organizirano kao marina. Izmjene i dopune Provedbenog urbanistikog plana obalnog pojasa naselja Vela Luka
Odluka o donoenju Sl. glasnik Opine Vela Luka 5/97 Provedbene odredbe
Arhid, d.o.o. Zagreb
Ovaj provedbeni plan trebao je posluiti za realizaciju ideje o izgradnji luke nautikog turizma u dijelu naselja Vela Luka, radi obogaenja turistike ponude. Slijedom toke 3. Procjena potrebe izrade dokumenata prostornog ureenja podtoke 3.3 i 3.3.1 Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru Opine Vela Luka (Sl.gl. 1/98) i Odluke objavljene u Sl.gl. 6/97 izraene su Izmjene i dopune PUP-a obalnog pojasa naselja Vele Luke za potez obale od Vele rive do Pristanita na junoj strani uvale, te potez od odmaralita Obalt do kue ex Mandei u Zubaa vali na sjevernoj strani uvale. Izmjene i dopune se odnose na: Izmjetanje luice na novu lokaciju Proirenje obale od Vele rive do pristanita (ex luica) Ureenje starog kupalita i okolnog prostora u funkciji privezita (luice) Zonu stanovanja od Luice prema Zubaa vali Iglu pristana pristanita, koja se rotira i produljuje Rekonstrukciju Hotela Korkyra i Vele rive Novi ustroj Republike Hrvatske, novi ekonomski odnosi, Strategija, te Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (NN 50/99) daju nove pravce razvoju prostora i odnosa u njima. Ulaganje stranog kapitala, ali i izrada projekata i razrada pojedinih mogunosti ulaganja kapitala su razlogom razrade luice u Veloj Luci na novoj lokaciji od one predviene PUP-om, kao i rekonstrukcije hotela Korkyra. Izvjee o stanju u prostoru i Program mjera za unapreenje stanja u prostoru
Prihvaeno na Opinskom vijeu Opine Vela Luka 14. studenog 1997., objavljeno u Sl. gl. Opine Vela Luka br. 1 od 19. sijenja 1998.
Izvjeem o stanju u prostoru i Programom mjera za unapreenje stanja u prostoru I. i II. generacije (1997. i 2000. godine) je ustanovljen izmeu ostalog nedostatak dokumenta Prostornog plana ureenja Opine, te je temeljem toga pristupljeno izradi istog, sukladno Zakonu o prostornom ureenju.
18
Osnove koritenja i zatite prostora za grad/opine Vela Luka, Blato, Smokvica, Korula
upanijski zavod za prostorno ureenje, Dubrovnik, prosinac 1995.
Temeljem Uredbe o ratom zahvaenim podrujima (NN 14/91) Za podruje Opine Vela Luka kao dijela Dubrovako-neretvanske upanije je izvedena osnova koritenja i zatite prostora, temeljem koje je trebala biti izraena Odluka o prostornom ureenju koja nije realizirana. Osnova je analitiki dokument praenja prostornog ureenja, koji dodue nema provedbeni karakter, iako je trebao imati, ali ta zamisao nije provedena, od izuzetne je vanosti jer su po istoj metodologiji na razini drave sistematizirani po prvi puta podaci o prostoru.
1.1.4 Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
DEMOGRAFSKA SLIKA OPINE VELA LUKA Stanovnitvo openito Novim teritorijalnim ustrojem hrvatskih upanija i lokalnih samouprava, otok Korula podijeljen je na etiri administrativno teritorijalne jedinice (Grad Korula, te Opine Blato, Vela Luka i Smokvica) te je oformljena od dijela cjelokupnog teritorija Grada Korule i peta jedinica lokalne samouprave, Opina Lumbarda. Prema popisu stanovnitva iz 1991. godine od Opina ima 4 464 stanovnika dok se prema zadnjem popisu iz 2001. godine na podruju Opine obitava 4 380 stanovnika. Opinu sainjava jedno statistiko naselje, Vela Luka s pripadajuim mu dijelovima naselja. Gustoom naseljenosti od 61,73 stanovnika po km2 otok Korula znatno je rijee gustoe naseljenosti od prosjeka Republike Hrvatske koji iznosi 78,40 stan./km2. Potrebno je napomenuti da Opina Vela Luka ima znatno veu gustou naseljenosti i od prosjeka Otoka i od prosjeka Republike Hrvatske koja iznosi 101 stan./km2. Ukupno je 69,2% stanovnika Otoka prilino ravnomjerno rasporeeno u tri najvea naselja od ega je 26,2% u Veloj Luci. Usporedbom broja stanovnika po Popisu iz 1991. i 2001. (4464 - 1991. i 4380 2001., indeks 98) godine moe se ustanoviti pad broja stanovnika u naselju Vela Luka. Kad se promatra kretanje stanovnika po naseljima od '71, naravno uoljiva je i prisutna tendencija centralizacije stanovnitva u sreditima, naroito uz more kao to je Vela Luka koja u opim gospodarskim kretanjima na otoku oito imaju bolju perspektivu kako u razvoju svoje infrastrukture tako i u razvoju gospodarskih aktivnosti koje donose vee prihode svojim stanovnicima.
19
Stanovnitvo po naseljima Godine 1857. u Austriji je izvren prvi slubeni i sveobuhvatni popis stanovnitva koji je sadravao podatke i za Hrvatsku kojom prilikom je meu naseljima tadanje drave evidentirano naselje Vela Luka te je utvreno da na otoku Korula ivi 10021 stanovnika. Veliina naselja i udio poljoprivrednog stanovnitva osnovni su kriteriji za podjelu na tri modaliteta ili tipa naselja i to: gradska, mjeovita i seoska. Prema tom kriteriju Vela Luka je kasnije svrstana uz Korulu u gradska naselja ve od 1971. godine do Popisa 2001. godine. Stanovnitvo prema starosti, spolu, strunoj spremi, narodnosti i migracijskim aktivnostima Bioloke karakteristike stanovnitva kao to su starost i spol determiniraju mogunost svakog gospodarskog, drutvenog i inog razvoja odreenog podruja, te su od primarnog interesa u svakoj analizi stanja i mogunosti razvoja podruja na koja se odnose. Struktura stanovnitva Opine Vela Luka promatrana kroz petogodinje grupe starosti ukazuje na piramidu starosti koja sve vie naginje obliku valjka sa tek malim suenjem na svome vrhu. Isto tako karakteristina je rupa u ratnoj generaciji 1941. 45. godine. Odnos izmeu mukog i enskog stanovnitva normalan je. Sva nabrojena obiljeja strukture petogodinjih dobnih skupina karakteriziraju i starosnu strukturu Republike Hrvatske. Jedina izrazitija razlika u ovom segmentu promatranja je znatno vei postotak stanovnika Opine Vela Luka u zadnjoj starosnoj skupini (75 i vie godina), to bi ukazivalo na znatno dui ivotni vijek ljudi ovoga podneblja, osobito i uglavnom u svim naseljima, enskog dijela populacije. Otok Korula kao cjelina te Opina Vela Luka ima regresivni model stanovnitva u kojem je udio starog stanovnitva (iznad 50 godina) vii od udjela stanovnitva od 0 do 15 godina, koje predstavlja reprodukcijsku osnovu budueg razvoja populacije. Takav odnos izmeu ovih, za osnovu budueg stanovnitva bitnih dobnih skupina nagovjetava proces depopulacije. Struktura stanovnitva prema aktivnosti, domorodnosti, obrazovanju Stopa aktivnosti, odnosno postotak aktivnog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu podruja otoka Korule za Vela Luku iznosi 34% i neznatno je nia je u odnosu na stopu aktivnosti Republike Hrvatske (35%). Struktura stanovnitva prema djelatnostima rezultanta je gospodarskih i drugih aktivnosti koje su se odvijale na otoku Korula. Postotak zaposlenih u primarnim djelatnostima su manji od prosjeka Republike Hrvatske i iznosi 47,5%. Tu valja napomenuti da je Vela Luka ve i 1971. godine bila najjae industrijsko sredite otoka sa razvijenom brodograevnom industrijom.
20
Porast broja zaposlenih u kvartarnim djelatnostima (od 7,5% na 16,2%) po smjeru je jednak onom u republici Hrvatskoj, a po intenzitetu neto je jai od republikog prosjeka (od 10,6% dna 17,4%). Stanovnitvo koje ivi od roenja u naselju tj. koje se nije odselilo zove se domorodno stanovnitvo. Visoki udio domovinskog stanovnitva znai da se u ukupnom stanovnitvu postoji niski udjeli doseljenog, te da takva naselja ne privlae stanovnike drugih podruja. U Opini Vela Luka je 1991. godine ivjelo 78,0% domorodnog i 22,0% doseljenog stanovnitva dok je prema zadnjem Popisu 2001. godine udio domorodnog stanovnitva iznosio 73% i 27% doseljenog. U svim naseljima otoka Korule Hrvati ine apsolutnu veinu. Apsolutnu veinu ima nacionalnost ili skupina s 50,1 i vie posto ukupnog broja stanovnika naselja. U Opini Vela Luka prema Popisu 1981. i 1991. godine relativno je uee stanovnitva bez kolske spreme, sa 1 3 razreda, te sa 4 7 razreda osnovne kole u opadanju, dok je u porastu relativno uee stanovnika sa osnovnim, srednjim, viim i visokim kolama. Zapaanja su podjednaka i za muko i za ensko stanovnitvo. Domainstva Prosjeno najmanji broj lanova domainstva na otoku Korula imaju stanovnici Opine Vela Luka, gdje domainstva imaju u prosjeku 2,8 lana. Stanovi Opina Vela Luka ima vei broj stanova (ukupno 2712 stana prema Popisu iz 2001.) za povremeno nego stanova za stalno stanovanje, to je vrlo znaajan preduvjet za intenzivan razvoj tercijarnih djelatnosti. Demografska valorizacija naselja/Opine Prema analizama provedenim u svrhu izrade Prostornog plana Dubrovakoneretvanske upanije, openito se moglo zakljuiti da se meu slinih 60-ak naselja, koja uglavnom imaju pozitivne demografske prilike, te imaju i dobre preduvjete za razvoj radnih i uslunih djelatnosti i njihove koncentracije te koji mogu biti pokretai ivota u ovoj upaniji, nalazi i naselje opinsko sredite Vela Luka. Naime, prema valorizaciji demografskih prilika 203 naselja u upaniji prema skali vrijednosti od sedam stupnjeva, kod kojih se prva tri stupnja ocjenjuju kao pozitivne demografske prilike, Vela Luka spada u drugi stupanj sa povoljnim demografskim prilikama.
21
PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA Prilog: Grafikon dobne strukture stanovnitva prema Popisu iz 2001.
90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4 -200 -100 0 100 200 M
Naselje i Opina Vela Luka zahvaljuje taj rang injenici da je poloena na obali, da je bitno lokalno i radno sredite otoka, te da predstavlja vano prometno sredite na zapadnom dijelu Dubrovako-neretvanske upanije. Iako nema dugu tradiciju ivota na tom mjestu, niti 200 godina, za razliku od drugih naselja na otoku, naselje/Opina Vela Luka pokazuje vrlo visok stupanj urbaniziranosti. Analize raene za potrebe izrade Prostornog plana Dubrovako-neretvanske upanije po kojima je utvreno, po ugledu na sline analize za Republiku Hrvatsku, postojanje etiri stupnja urbaniziranosti naselja, su pokazale da Vela Luka spada u prvi rang urbanizacije u Dubrovako-neretvanskoj upaniji. Naime, osim Vela Luke, u ovoj upaniji se po ovoj klasifikaciji u istom rangu nalaze jo i Dubrovnik, Korula, Blato, Metkovi, Opuzen i Ploe.
Prilog: Tablica kretanja broja stanovnika 1948. - 2001. Naselje Vela Luka Broj stan. Indeks 2001./ 1948.
4091 107
1953.
4310 101
1961.
4297 101
Popisna godina 1971. 1981.

4193 104 4398 99
1991.
4464 98
2001.
4380 -
22
PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA Grafikon: Prikaz kretanja broja stanovnika:1948. - 2001. i indeksa kretanja broja stanovnika
Stanovnici 4500 120
Indeks
4400
100
4300
80
4200
60
4100
40
4000
20
3900 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.
0 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.
Ocjena stanja i mogunosti ogranienja razvoja u odnosu na gospodarske, te prostorne pokazatelje Gospodarske prilike u opini Vela Luka Gospodarske prilike u Opini Vela Luka nisu zaobiene trendovima otvaranja gospodarstva (na irem regionalnom nivou) prema drugim izvorima zarade nevezanim uz mjesto boravka i lokalnim mogunsotima. Ovo je mogue postii zahvaljujui sve lakoj i broj komunikaciji prema unutranjosti RH kao i ire, prema susjednim zemljama, drugim alternativnim nainima poslovanja i zarade (internetizacija, virtualne mree i tvrtke koje nisu vezane uz mjesto poslovanja). Konkretno ovo znai da Opina Vela Luka iako jo uvijek relativno loe povezana prema kopnenom dijelu Dubrovako - neretvanske upanije sve vie smanjuje razliku u odnosu na druga podruja (poglavito kopnena) koja relativno lako ostvaruju komunikaciju s poslovnim subjektima i ne trpe od povremenih prometnih 'izolacija'. Najvaniji i trenutno najprosperitetniji resurs Opine jest njezina priroda i njezine vrijednosti. Prirodne karakteristike prostora i resursi ine osnovu i poticaj svake ljudske djelatnosti, a specifinosti prostora ogledavaju se u specifinostima gospodarskog razvoja. Prirodne osobitosti, naseljene cjeline i pojedinane graevine, ine kulturno i prirodno nasljee prostora. Zatita tog nasljea, te sprjeavanje naruavanja ravnotee u okoliu polazite su za izradu razvojnih planova i za revitalizaciju prostora. Vela Luka se , u usporedbi sa ostalim naseljima i opinama/gradovima, ubraja u znaajnija sredita u upaniji, iako su joj gospodarske aktivnosti za 28% nie od prosjeka Republike Hrvatske.
23
Najznaajniji udjel u gospodarskoj strukturi Opine (1998./1999.) ima industrija sa oko 73% udjela u ukupnim prihodima. U proizvodnim djelatnostima u Opini je zaposleno oko 76% od ukupno zaposlenih. Po znaaju u gospodarskoj strukturi Opine slijedi ugostiteljstvo i turizam, te poljodjelstvo. Opinu Vela Luka ne samo u gospodarskom, poljodjelskom, ve i u krajobraznom smislu karakterizira masovna orijentacija na maslinarstvo. Prema dugogodinjem praenju agronoma poljodjelskog razvoja ovu Opinu karakterizira potpuna posveenost mjetana uzgoju maslina tako da je koliina povrina pod maslinicima zadnjih decenija znatnije poveana to je velika rijetkost na hrvatskim otocima. Povrine pod maslinicima, mada i na loijem tlu, rastu, i to na tetu vinograda i povrtlarskih kultura. Opina raspolae sa oko 50.000 rodnih stabala maslina, preteito redovito visokorodne, tako da se urod masline kree oko 17 vagona maslinovog ulja godinje. Od ostalih vrsta voaka znaajnije koliine za trite daje roga (oko 5 7 vagona), te sve manje koliine smokava (oko 1 vagon suhih) i bajam (oko 3 5 tona). Na povrini od 165 ha vinograda u prosjeku se proizvodi godinje oko 150 vagona groa ili oko 100 vagona vina. Na oko 100 ha oranica proizvodi se razliito povre za potrebe domainstava. Dok se na povrini od oko 2 ha proizvodi povre iskljuivo za trite, jer se te povrine mogu intenzivno zalijevati, a dijelom se nalaze i pod plastikom. Uzgoj stoke je zanemariv i slui samo za potrebe domainstava. Prerada poljoprivrednih proizvoda Prerada ploda masline je na visokoj razini, jer se najvei dio ploda prerauje u zadrunoj uljari koja radi kontinuiranim procesom i s ekolokim dekanterom, a ima kapacitet od 2 vagona za 16h rada. U preradi ploda masline sudjeluju takoer dvije hidrauline prese po 7t/10h rada. Poljoprivredna zadruga ima ureaj za doradu i buteljiranje maslinova ulja u staklenu i limenu ambalau, koja se etiketira. Na taj se nain ulje visoke kakvoe iz Vela Luke pojavljuje na domaem i stranom tritu (posebno u Sloveniji). Najvei dio groa sami vinogradari prerauju u svojim konobama, dok manji dio oko 15 vagona ili 10% prerauje u zadrunoj vinariji kapaciteta do 50 vagona. Opremljenost gospodarstava Opremljenost gospodarstava s malim strojevima za obradu tla po brojnosti zadovoljava, ali je njihova starost vrlo velika, pa je prijeko potrebna postupna zamjena. Gospodarstva takoer raspolau s odgovarajuim brojem prskalica radi zatite maslina od bolesti i tetnika. Spomenuti strojevi su takoer osposobljeni za prijevoz tereta od kue do svih obradivih povrina. Naime, Vela Luka, kao rijetko koje mjesto
24
na naim otocima i priobalju, ima izgraene i najveim dijelom asfaltirane ceste do svih vanijih proizvodnih povrina. Skoro da nema posjeda, vee parcele na koju se ne moe doi motokultivatorom ili autom. Gusta mrea poljskih puteva jedan je od znaajnijih imbenika koji omoguava svakom poljoprivredniku kao i radniku iz drugih djelatnosti da brzo i bez umora stigne do proizvodnih povrina (maslinika, vinograda i dr.), i da iskoristi svako slobodno vrijeme za rad. Upravo su spomenuti putevi jedan od bitnih faktora koji je utjecao na odravanje proizvodnje na podruju Vela Luke. Organiziranost poljoprivrednika U Vela Luci postoji poljoprivredna zadruga Luica koja osim spomenutih preradbenih pogona ima prodavaonicu vina i ulja i potrebita prometna sredstva za prijevoz plodova maslina i ostataka nakon prerade (traktor, prikolice i dr.) Zadruga posjeduje manju plantau maslina (oko 10 ha) koju je dala u zakup privatnim proizvoaima. Zadruga se brine o prodaji ulja, vina, rogaa i dr. proizvoda, ali i opskrbljuje poljoprivrednike mineralnim gnojivima i drugim repromaterijalima. Zadruga radi sa poljoprivrednicima na otvoren raun. U zadruzi je ulanjeno oko 70 poljoprivrednih proizvoaa. Demografske osobine gospodarstava Poljoprivrednom proizvodnjom kao glavnim zanimanjem bavi se 127 poljoprivrednika ili 2,95% od ukupno 4.295 stanovnika. Meutim, 75 domainstava ili 18,43% od ukupno 407 domainstava Vela Luke bavi se poljoprivredom kao glavnim zanimanjem. Dakle, vrlo mali broj poljoprivrednika i poljoprivrednih gospodarstava bavi se poljoprivrednom proizvodnjom kao glavnim izvorom prihoda. Prostorni raspored i kakvoa tla Podruje Vela Luke raspolae s ogranienim povrinama kvalitetnog plodnog tla dubokih profila. Ta se tla nalaze u dolinama i prodoljima breuljaka vie u sreditu otoka i uglavnom se na njima uzgajaju vinogradi. Povrine pod maslinicima nalaze se na padinama breuljaka, terasama s kamenim ogradama. To su uglavnom plia tla na kojima se jedino moe uzgajati maslina kao vrlo otporna biljka na suu, te roga i ponegdje bajam. Smokva je s tih zemljita skoro nestala. Maslinici se takoer nalaze na terasama i uz morsku obalu. Prostorni raspored tala prikladnih za proizvodnju je takav da nema suprotnosti sa razvojem drugih djelatnosti, posebno turizma. Mogunost navodnjavanja Dio povrina Blatskog polja koji pripada Opini Vela Luka mogue je navodnjavati (oko 5 6 ha) koristei vodu prethodno rezerviranu kroz sustav sezonskog akumuliranja te uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda. Nije dozvoljeno koritenje vode za navodnjavanje direktnim prikljuivanjem na vodovodni sustav iz Blatskog
25
zbog njegove prirotetne zadae za opskrbu pitkom vodom korisnika javne vodoopskrbe te bi se u tom sluaju naruila pouzdanost javne opskrbe. Kako se Vela Luka opskrbljuje vodom iz vodovoda koji dolazi iz Blatskog polja, to domainstva tu vodu koriste za natapanje vrlo ogranienih povrina malih vrtova oko stambenih zgrada. Inae, cijena vode iz vodovoda je skupa za natapanje poljoprivrednih kultura. Vela Luka kao trite poljoprivrednih proizvoda je samo dijelom opskrbljena iz vlastitih izvora (maslinovo ulje, djelomino vino i neke vrste sezonskog povra). Najvei dio povra se dovozi na trite Vela Luke iz Blata, Neretve ili Splita. Dominantno mjesto u odreivanju fizionomije Opine predstavlja vana geoprometna uloga za otok Korulu, koji Velu Luku stavlja na prvo mjesto i u red najdinaminijih razvojnih sredita otoka Korule. To je posebno iskoriteno u XX stoljeu. Ipak u usporedbi sa dravnim prosjekom, Opina se nalazi blie sredinama koje su u stagnaciji zadnjih decenija nego koje imaju uravnoteen razvoj. Pomorsko gospodarstvo, djelatnost je koja pokazuje ekspanziju i nastavak procesa litoralizacije kroz razvoj lukog gospodarstva, luke pomorskog prometa, brodogradnje, ribarstva i akvakulture. Postojei kapaciteti zahtijevaju unapreenje odnosno proirenje/pronalaenje trita, odnosno preusmjeravanje na intenziviranje razvoja putnikog prometa. Stoga su vana ulaganja u modernizaciju postrojenja, odnosno prilagodbu novim zahtjevima trita. Poloenost Opine na priobalni pojas jednog od najvitalnijih hrvatskih otoka je vaan osnov za pretvaranje tor resursa u motor razvoja raznih vidova turizma. U dosadanjem razvitku Opine nisu u dovoljnoj mjeri aktivirane sve razvojne snage i resursi. Prvenstveno se to odnosi na razvoj ribolova, akvakulture, te turizma. U daljnjem razvoju Opine treba inzistirati na razvojnom kontinuitetu i to na razvoju industrije i poljodjelstva, turizma, pomorskog gospodarstva te razvitku infrastrukturne opskrbljenosti naselja, to je do sada bio osnovni faktor ogranienja u razvoju.
1.1.4.1 Ocjena stanja kulturno-povijesnog nasljea

Sagledavajui prostor koji zauzima Opina Vela Luka s aspekta zatite naslijeenih graditeljskih vrijednosti nuno se dotaknuti svih komponenata koji odreuju taj prostor i danas sudjeluju u oblikovanju ivotne okoline ovjeka. Dugi niz godina je bilo uvrijeeno miljenje da prostor Vele Luke izuzev Vele spilje kao izuzetnog spomenika kulture, nekolicine arheolokih spomenika i crkvi, ne posjeduje nita znaajnije od kulturne batine. Meutim ovih zadnjih godina razvijala se svijest integralne zatite svih komponenata vezanih za prostor. itav prostor koji zauzima Opina je kulturni krajobraz prepoznatljiv kroz suhozidine i terase. To je krajobraz koji pokazuje snagu istinske i iskonske brige za prostor, a
26
rezultati vidljivi u prostoru evidentno pokazuju u kojoj mjeri znai neprestana briga za prostor kada ona znai preivljavanje i kontinuitet dugotrajnog povijesnog razvoja. Opinsko sredite naselje Vela Luka obraeno je kroz postojeu, jo uvijek vaeu, prostorno plansku dokumentaciju. To su Prostorni plan bive Opine Korula i Generalni urbanistiki plan Blato - Vela Luka. U odnosu prema Koruli i Blatu Vela Luka je, bar to se tie kulturne batine, ostajala uvijek u podreenom poloaju obzirom na mnoinu spomenika i kvalitetu urbane strukture ostalih naselja na otoku te se nije moglo natjecati s njima. U Generalnom urbanistikom planu se i konstatira da Vela Luka ne obiluje spomenicima pa ak niti puka arhitektura ne pokazuje znaajnijih ostvarenja ili zaokuenijih cjelina. Potrebno je naglasiti da je sadanje stanje ouvanosti, istraenosti i zatite kulturnopovijesnog nasljea na podruju Opine Vela Luka openito nezadovoljavajue. Sva razdoblja ljudske povijesti, od prapovijesti do danas, ostavila su materijalne tragove u prostoru Vele Luke. Povijesni razvoj kroz stoljea donosio je razliite oblike intervencija u prostoru, ali je za navedeni prostor karakteristino da svaka nova epoha nije u potpunosti negirala ostvarenje i tragove prethodnih razdoblja. Kroz stoljea se vie uvalo, popravljalo, adaptiralo i nadograivalo, nego to se ruilo i iznova gradilo. Nadalje, ostvarenja svake nove epohe nisu veliinom i tehnikom izvedbe u kontrastu s naslijeenim. To se prvenstveno odnosi na urbanistiko naslijee i organizaciju agrarnog podruja, gdje mjestimino uoavamo tisuljetni kontinuitet izgradnje i transformacije prostora, ali uvijek na temeljima i u okvirima koji su povijesno zadani. Naselje Vela Luka nastalo je relativno kasno, no procesi i dogaaji u prostoru Vele Luke posljednjih 50 godina promjenili su njegov kulturni lik vie no prethodnih 3000 godina i nagovjestili ekspanziju u kojoj nema previe mjesta za kvalitetnu redefiniciju odnosa prema batini. Analizom promjena prostornog stanja i odnosa u posljednjih pedesetak godina mogu se ustanoviti slijedei uzroci degradacija: Degradacijski procesi uzrokovani urbanizacijom tijekom 20. stoljea Kao posljedica znatnog poveanja broja stanovnika, poboljanih sanitarnih i radnih uvjeta te produljenja prosjene duine ivota stanovnitva, urbanizacija poglavito litoralnog podruja tijekom druge polovice 20. stoljea bitno je izmijenila nain ivota i rada u povijesnoj ruralnoj, pa poluurbanoj cjelini naselja Vela Luka. Razlog tome je brza izmjene industrijskih tehnologija tijekom proteklih 100 godina, uvoenje potpuno novih sustava komunikacija, poveana sposobnosti potronje stanovnitva te znatni porast broja drutvenih institucija zbog ega dolazi do znatnih promjena u izgradnji objekata koji rastu volumenom i visinom. Mijenja se tehnologija graenja (poglavito od poetka 20. stoljea), a planiranje koritenja prostora postaje sloenije nego ikada dotad. Tijekom ezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljea dolazi do ekspanzije izgradnje van matinog naselja, pri emu se generiraju potpuno nova urbana naselja bez kompletne drutvene infrastrukture dok proces funkcionalne degradacije centralnog naselja napreduje. Povijesno sredite naselja sve vie propada, mijenjaju se vlasniki odnosi, naputaju se kue u centru naselja, a grade se nove po obodu naselja ili u uvalama.
27
Degradacijski procesi uzrokovani deagrarizacijom u drugoj polovici 20. stoljea. Procesi deagrarizacije, povezani s politikim i ekonomskim migracijama u periodu iza drugog svjetskog rata, uzrokovali su naputanje tradicionalnog poljodjelstva, ekonomski gotovo unitenog za sloma vinogradarstva oko 1900. Potpuno se mijenja reformama u periodu 1945 1954, a krah zadrugarstva i stvaranje kolektivnih oblika gospodarenja agrarnim resursima dovode do vikova radne snage na selu i daljnje depopulacije, koja nije zaustavljena do dananjih dana, iako je proces deagrarizacije praktino dovren. Neposredni rezultat gore navedenih procesa je naselje u stanju zaputenosti i visokoj fazi destrukcije, cca 30% agrarnog resursa bez redovite obrade, zaputanje tradicionalnih kultnih i obrednih sveanosti, to dovodi do zaputanja i znatnog dijela sakralnih objekata van naselja, te velikog dijela utilitarnih objekata koji su se koristili u vrijeme poljskih radova ili ispae (poljske kuice, gustrine, lokve, poljski putevi). Naposljetku, potrebno je naglasiti da je cjelokupna suburbana zona naselja zahvaena procesom primarne ili sekundarne urbanizacije s temeljitom izmjenom gospodarenja agrarnim resursom te vrlo znatnim izmjenama u morfologiji naselja i tipologiji objekata, i to u smjeru rasipanja forme ruralnog naselja te introdukcije isto urbanih formi i suvremenih materijala u arhitektonskom izriaju. Neposredna posljedica navedenih procesa je gubitak identiteta naselja te stvaranje suburbanog kontinuuma neodreenog sadraja, forme i projekcija daljnjeg razvoja. Degradacijski procesi uzrokovani bespravnom izgradnjom s kraja 20. stoljea Bespravna izgradnja je pojava koja se poela znatno oitovati ve od ezdesetih godina 20. stoljea, kada je kupovna mo stanovnitva i potreba za povremenim rekreativnim boravkom na moru dovedena u disproporciju u odnosu na potranju turistikih sadraja s glavnih emitivnih trita. U tom periodu, u ovim u podrujima vrlo osjetljivih ambijentalnih vrijednosti nastaju cijele kolonije objekata bespravne izgradnje trajnog ili sezonskog karaktera, vrlo esto i na arheolokim lokalitetima (lokaliteti antikih vila rustika na otoku Gubei kao i na poluotoku Sv Ivana u Gradini). Posebno je vano naglasiti da bespravna izgradnja, budui nekontrolirana u smislu utjecaja na prividno nevidljive vrijednosti prostora, najee unitava arheoloki fundus. Naposljetku, takva izgradnja malih i graevinski bezvrijednih objekata u potpunosti mijenja karakter kultiviranog agrarnog krajolika, unitavajui jo vidljivu tradicionalnu podjelu zemljita sa suhozidima. Openito gledajui moe se utvrditi ugroenost ukupnog fonda kulturno povijesnog nasljea. U izuzetno tekom stanju su brojne povijesne graevine, ruevine svih grupa i vrsta te arheoloki lokaliteti pojedinano i u kompleksima, bez obzira na njihov znaaj i smjetaj. U najteem je, pak, stanju kultivirani agrarni/ruralni krajolik koji je praktino nezatien i vrlo osjetljiv.
28
Povijesna biljeka Podruje dananje Opine Vela Luka kontinuira od pretpovijesti, sa sauvanim kasnijim kulturnim nasljeem kao svjedoanstvom neprekidnog ovjekovog egzistiranja na ovom prostoru. Preko istraivanja prvog sloja Vele pilje vremenski svrstanog u stariji neolit, s ostalim kulturnim slojevima pilje preko bronanog razdoblja te mlaim slojevima u kojima su raskriveni slojevi eljeznog, helenistikog i bizantskog razdoblja u funkciji pribjeita dade se iitati vieslojnog ovog lokaliteta odnosno navedena povijesna razdoblja s ovog prostora. Antiko i kasnoantiko razdoblje evidentirano je na vie lokaliteta dok ranosrednjovjekovno nije za sada atribuirano na ovom prostoru. Da li se ovaj kulturni hijatus treba sagledavati kao rezultat neistraenosti ili pak kao konstatacija, miljenja smo da se u ranom srednjem vijeku ondanje hrvatsko stanovnitvo nije odreklo svih pogodnosti koje ovo podruje nudi kao to je kasnije Venecija batinila. Kao prilog prethodnoj pretpostavci od izuzetne je vanosti navesti povijesne dokaze koje ju potkrepljuju. Pri kraju 15 st. u vrijeme inae viestoljetne mletake vladavine Dalmacijom izraene su prve poznate u ivo zidane graevine u Veloj Luci i to kateli korulanskih plemikih obitelji. Vela Luka se poinje formirati kao naselje tek krajem 18 stoljea kao poljoprivredno i ribarsko naselje. Razlozi kasnog stjecanja administrativnog statusa Vele Luke lee prije svega u naravi zemljovlasnike i komunalne strukture. Stoga se i stanovnitvo Vele Luke sporo osamostaljivalo u odnosu na Blatsku opinu, crkvu i krupne korulanske posjednike. Godine 1828. Vela Luka se konano odvojila od Blata kao posebno naselje. Dalmacija pa tako i Vela Luka u drugoj polovici 19. stoljeu nalazila se u tekom gospodarskom poloaju koji je obiljeen tekom krizom vinogradarstva, estim nerodicama i elementarnim nepogodama pa je prisilila njezino stanovnitvo na iseljavanje i traenje posla u prekomorskim zemljama. Vela Luka je od svih naselja na otoku imala najbri i najdinaminiji razvoj tijekom posljednjih pedesetak godina 19. stoljea, do sredine tog stoljea bila je tek maleno seoce, od sredine tog stoljea Vela Luka kree krupnim koracima putem svoga samostalnog razvoja dovravajui process ustrojstva u organizirano samostalno mjesto s potrebnim slubama i ustanovama.
Vizura iz zraka cijele opine
29
Stanje evidencije i pravne zatite kulturnih dobara Temeljem Zakona o ouvanju i zatiti kulturne batine (NN 69/99, 151/03) u Registar nepokretnih spomenika kulture u Listu zatienih kulturnih dobara, te u u Listu preventivno zatienih dobara do sada nije upisano niti jedno kulturno dobro s poduja Opine Vela Luka. Relativno novi datum Zakona te mnoina kulturnih dobara koje treba upisati u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske rezultat su malog broja do sada upisanih dobara u pojedine Liste. Stoga oslanjamo se na podatke i evidenciju Ministarstva kulture - Uprave za zatitu kulturne batine - Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, dobivenim za potrebe ovog Plana, zatim na rekognosciranje terena izvrenog takoer za potrebe ovog Plana, kao i na dokumentaciju koju je izradio Konzervatorski odjel u Splitu za potrebe izrade Prostornog plana Dubrovako-neretvanske upanije Na podruju Opine Vela Luka, ima 8 registriranih spomenika kulture, zatim 2 kulturna dobra za koje postoji rjeenje o preventivnoj zatiti, te 38 kulturnih dobara koja su evidentirana.
ODNOS REGISTRIRANIH, PREVENTIVNO ZATIENIH I EVIDENTIRANIH KULTURNIH DOBARA 79%
4%
17%
Zati eni temeljem Zakona /Registrirani Preventivno zati eni temeljem Zakona / Rjeenjem o preventivnoj zatiti Evidentrani
Kategorija zatite
Zatieni temeljem Zakona /Registrirani Preventivno zatieni temeljem Zakona / Rjeenjem o prventivnoj zatiti Evidentrani
Broj dobara
8 2 38 48
Ukupno Kulturni krajobraz
Krajolik sa geografskog stanovita jest panoramski pogled s odreenog mjesta na dio zemljine povrine - obrisi, opsezi, cjelokupnost njihovih boja, njihov prostorni razmjetaj i veliina, percepcija je popraena emotivnim dojmom, tako da je sud to ga svi iznose o nekom vidiku vidno estetske naravi. Ruralni krajolik je openitiji izraz od agrarnog ili ratarskog krajolika. Pod njim se podrazumijeva sve o pripada selu krajolici obraenih polja, kue za stanovanje i koritenje, putevi koji vode do obraenih parcela, ume i divlje raslinje, seoska gospodarstva, zaseoci i sve to oni ukljuuju (spremita, kue za odmor, administrativnu infrastrukturu itd). To je zaokruen krajolik kojeg je mogue upoznati
30
tek nakon analize svih elemenata, obuhvaanjem njegovog cjelokupnog sadraja i sloenih spona s urbanim prostorom. S druge strane krajolik odreuju i fiziki uvjeti (klimatski i pedoloki uvjeti te geomorfoloka obiljeja), zatim bioloki odnosi (bioloki odnosi kod uzgajanih biljaka, odnosi meu biljkama u kulturama, neprijatelji uzgajanih biljaka) i antropijski imbenici (demografski i biopsiholoki imbenici, tehniki imbenici openito stanje tehnike i posebno stanje agrotehnike, politiki imbenici i neposredni ekonomski imbenici (raspoloivost ratarskog zemljita i razmjere njegove iskoristivosti, raspoloivost poljodjelstva i prostorne oblike njegove iskoristivosti) kako bi se procijenio kapital, geo-agrarne posljedice njegove uporabe, odredili odnosi meu oblicima ekonomije, poloaj trita, cijene proizvoda s jedne i agrarni krajolik s druge strane. Graevine suhozidnih ograda plastina su prostorna vrijednost kojom pejza postaje dobrim dijelom i ljudsko dijelo. Meje su starostavne graevine mediteranskog podneblja, nastale i graene nasunom potrebom ienja plodnog tla od kamenja (sabiranje kamenja u sustavne ograde) ili pak na kosinama ograuju plodnu zemlju i zadravaju je od ispiranja kia. One uglavnom slijede izohipse brda, ali i oiviuju putove meu poljima presjecajui u nepredvienom redu cjeloviti neprekinuti sustav. Osim svoje funkcije one su prostorno vrlo impresivne graevine krajobraza, a u viem smislu, one su znak postojanja i vezanosti ovjeka s prirodom, izraz njegova odnosa kao oblikovatelja vlastitog okruja. Na itavom podruju osobito vrijednog predjela kulturnog krajobraza, na rubu uma izmeu plodnih meja, ili u poljima, razasuto je mnotvo poljskih kuica sklonita od u suho zidanog kamena, blagih krovita pokrivenih kamenim ploama. Gotovo uvijek su one uz meje ili ugraene u njih. Jednostavni oblici i detalji gradnje, te sklopovi vie objekata koji su titili ljude i stoku, opskrbljeni esto i cisternom (gustrinom), otkrivaju arhetipske oblike detalja i oblika. Nekoliko tisua godina nije se ta gradnja mijenjala, a donijela nam je do dananjeg dana neiscrpni izvor saznanja i pouka. U cjelokupnom krajoliku Vele Luke, i na mjestima gdje su krajobrazi zaputeni, ogledava se bremenit, teak i siromaan ivot kojeg se dananji seljak nerado prisjea i bez aljenja zaboravlja. Pojam kulturno, kulturnog dobra ne mora podrazumijevati visoku kulturu, potrebno je uvesti nov i iri znaaj pojma kulturno dobro njezinim antropolokim znaenjem, opom vrijednou koja obuhvaa ponaanje jedne zajednice, cjelokupnu meuljudsku komunikaciju, norme drutvenog djelovanja i iz nje proizlazee odnose. Ruralni krajolik puno je tee ouvati s obzirom da zauzima znatno iri prostor od jednog zdanja i posebno to se isprepliu sa sadanjom izgradnjom. Temeljni je problem to je u odnosu na ouvanje i zatitu nekog dobra koje se vie ne stvara, izostalo njegovo ope poznavanje, a ono je nuno za budui zahvat i temelj je za neku vrstu sustavnog inventara pojedinih ugroenih dijelova okolia koji, ako ih promatramo kao resurse i iskoristivo nasljee mogu preuzeti na sebe kljunu ulogu u gospodarskom razvoju.
31
Povrina krajobraza Vele Luke zauzima ak 87% povrine Opine.
Krajobraz Vele Luke predjel Strainica-Pelegrin
1.1.4.2 Prometni sustav

Cestovni promet Postojee stanje cestovne prometne mree na podruju Opine Vela Luka sastoji se od jedne dravne ceste (D 118, Korulanska cesta, Vela Luka Smokvica Korula) ukupne duine 3,17 km, dvije upanijske ceste (-6221, Vela Luka D118; i -6251, D118 (trajektna luka)-6221) ukupne duine 3,09 km i etiri lokalne ceste (L 69016,Vela Luka-6221-Blato (6222); L 69017,Tri Luke Potirna L 69016; L 69060, Privala Vela Luka ( 6221); i L 69061, Prapratna Vela Luka ( 6221)) ukupne duine 14,63 km. Tako cijela razvrstana cestovna mrea na podruju Opine Vela Luka iznosi 20,89 km sva sa suvremenim kolnikim zastorom.
Prilog: Postojea razvrstana cestovna mrea Opine Vela Luka Dravna cesta D 118 Vela Luka - Smokvica - Korula Ukupno upanijske ceste Ukupno Lokalne ceste L 69016 L 69017 L 69060 L 69061 Vela Luka - ( 6221) - Blato ( 6222) Tri Luke - Potirna - L 69016 Privala Vela Luka ( 6221) Prapratna Vela Luka ( 6221) 6221 6251 Vela Luka - D 118 Vela Luka: D 118 (trajektna luka) 6221 3.17 km 3.17 km 2,39 km 0,70 km 3,09 km 4,79 km 1,64 km 6,20 km 2,00 km
32
PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA Ukupno Sveukupno 14,63 km 20,89 km
Kima prometnog sustava kako otoka Korule tako i Opine Vela Luka je dravna cesta D-118. Na podruju Opine ova prometnica je u dobrom stanju. upanijske i lokalne ceste nisu u najboljem stanju. Ve due vrijeme nisu redovito odravane, te bi trebale ui u sustav pojaanog odravanja kao bi pruile zadovoljavajui standard. Nerazvrstane prometnice na podruju Opine su tako takoer zaputene te bi trebale proi pojaano odravanje. Pomorski promet Na podruju Opine Vela Luka , prema Naredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na podruju Dubrovakoneretvanske upanije (NN 96/96), postoji jedna luka upanijskog znaaja te jedna luka lokalnog znaaja. upanijska luka Vela Luka je putnika luka u koju pristaju brodovi na redovnim duobalnim i meunarodnim brodskom linijama (duobalna trajektna linija: Split-Vela Luka-Ubli; katamaranska linija: Split Vela Luka Ubli, te meunarodne linije koje povezuju otok Korulu sa lukama u Italiji, koje su sezonskog karaktera). Luka lokalnog znaaja Vela Luka nedavno je djelomino obnovljena zbog oteenja koja su nastalo od nevremena kada je dio operativne obale bio podlokan djelovanjem mora. Due vrijeme (najvie zbog Domovinskog rata) ove luke nisu bile redovito odravane to se mora ispraviti i na to je potrebno posebno obratiti panju u slijedeem periodu.
LUKA 2.4 Vela Luka putnika luka 3.69 Vela Luka DUINA OPERATIVNE OBALE 196 m 398 m GAZ 7,0 m 1,2 4,8 m
Zrani prometni sustav Na podruju Opine Vela Luka ne postoji ni jedan objekt zranog prometnog sustava. Najblii je helidrom u Opini Blato koji je uz samu opinsku granicu ovih dviju opina. Nedavno je kompletno ureen i opremljen za nono slijetanje a u funkciji je hitne medicinske ili bilo koje druge pomoi za zapadni dio otoka Korule. Ovaj helidrom spada u najsuvremenije objekt te vrste. Potanski sustav veza Potanski ured u Veloj Luci dio je organizacijske jedinice Korula i u potpunosti zadovoljava potrebe Opine Vela Luka.
33
Telekomunikacijski sustav veza Telekomunikacijski sustav otoka Korule uklopljen je u dravni i meunarodni telekomunikacijski sustav preko tranzitne centrale Dubrovnik i na nju se spaja dijelom radio relejnim vezama preko radio relejne stanice Uljenje na Peljecu (i to podrune centrale u Ublima, Lastovu, Veloj Luci, Blatu, Smokvici, Raiu, ari, Pupnatu, Koruli i Lumbardi) dok je centrala u gradu Koruli povezana s telekomunikacijskim sustavom i preko svjetlovodnog kabela Adria 1. Pomorski granini prijelazi Na podruju Opine Vela Luka postoji jedan stalni meunarodni granini pomorski prijelazi I. kategorije u upanijskoj luci Vela Luka.
34
2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

2.1 Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja
2.1.1 Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

Demografski razvoj Neujednaeno demografsko stanje i nepovoljni demografski procesi u dijelu Dubrovako-neretvanske upanije, koji mogu ili su ve postali limitirajui imbenik budueg razvitka, nalau usmjerenu aktivnost svih razina drutva prema ostvarenju poeljnog kretanja stanovnitva u okviru provoenja aktivne polulacijske politike, vodei rauna o znaenju razvitka priobalnog podruja, o posebnosti otonog razvitka, o potrebi revitalizacije ruralnog prostora te o tenji prema odrivom razvitku i zatiti okolia. Opi ciljevi demografskog razvitka Dubrovako-neretvanske upanije unutar prostora Republike Hrvatske a koji se odnose na Opinu Vela Luka su: ublaavati i ispravljati negativne demografske tendencije, to pretpostavlja osiguravanje optimalnog opeg kretanja stanovnitva, ukljuujui povoljnije prirodno kretanje i prihvatljive migracijske tijekove, osigurati ravnomjerniji razmjetaj stanovnitva, stalno poboljavati strukturna i ostala obiljeja stanovnitva, a isto tako smanjiti interes, osobito kod mlaeg i zrelog stanovnitva za odlaskom na rad i trajno iseljavanje u inozemstvo i druga podruja Hrvatske, te poticati povratak iseljenog lokalnog i drugog hrvatskog stanovnitva iz drugih zemalja (ukljuujui hrvatske iseljenike iz dijaspore) i drugih krajeva u domovini u ovaj kraj, predloiti kako treba racionalno i funkcionalno gospodariti prostorom da se uspostavi ekoloka i razvojna ravnotea u tom prostoru, osigurati uvjete za pozitivne uinke irenja procesa urbanizacije u svim dijelovima upanije i bri rast stanovnitva u gradiima, opinskim, lokalnim i radnim sreditima podravajui tako policentrini razvitak, demografski obnavljati ruralna naselja , gdje za to postoje objektivne potrebe i mogunosti, podrazumijevajui pod tim osigurati zaposlenje za rad sposobnom stanovnitvu, skrb prema starom stanovnitvu te nastojati stvarno poboljati standard i kvalitetu ivljenja stanovnitva, kao i u drugim hrvatskim krajevima, potrebno je sprovesti korjenitu preobrazbu drutva, izvriti kvalitetne strukturne promjene, kako bi se i ovaj kraj mogao integrirati u hrvatske, mediteranske i europske sastave.
Odabir prostorne i gospodarske strukture Na razini Opine nastaviti primjenu "Korulanskog modela" iji su ciljevi upravljanja gospodarskom politikom slijedei: Glavni cilj razvojne gospodarske politike je odrivi razvitak. Taj cilj je odreen dinamiki, dakle, ne kao eljeno stanje koje treba dosei u budunost, ve kao stalno, potpuno, gospodarski, ekoloki, tehnoloki i drutveno odrivo koritenje
35
razvojnog potencijala. Tako odreen, glavni cilj razumijeva i stalno poboljanje kvalitete ivljenja. Prostor se moe uvati i ouvati samo odrivim koritenjem resursa to znai pokretanjem odrivih djelatnosti i naseljavanjem odgovarajuih korisnika koji e od toga dobro ivjeti pa e im biti u interesu da se on koristi samo onako kako ga oni koriste, odnosno korisnici resursa postat e izvorni uvari prostora koji e se u vlastitom interesu suprostavljati svakom pokuaju neodrivog koritenja. Daljnji cilj upravljanja razvitkom je drutveno zadovoljavajua naseljenost. To znai da stanovnitvo brojem, dobnom, spolnom i kvalifikacijskom strukturom, te nainom i standardom ivota tvori zajednicu koja je dovoljno privlana da trajno zadrava svoje lanove i da privlai nove, te koja se tako moe reproducirati bez izravnih mjera dravne razvojne politike. Demografski ciljevi su ostanak sadanjeg stanovnitva, poticaji obiteljima da imaju vie djece i povratak mlaeg radno-aktivnog otilog stanovnitva. Oni e se ostvariti ako se budu stvarali uvjeti da tamo gdje stanovnitvo vie ne moe podnijeti razvitak doseli i stanovnitvo drugih zaviajnosti. Izjednaavanje uvjeta otonih ulaganja s uvjetima u kojima se ulae na hrvatskom kopnu, srednjoroni je cilj upravljanja otonim razvitkom. Izjednaavanje uvjeta se pri tom odnosi na gospodarstvo, ali i na javni standard i uope na otonu svakodnevnicu koja ulaganja na otoku danas ini neprivlanima. Raznovrsnija struktura gospodarstva koja u svojoj strukturi ima vie djelatnosti, a unutar djelatnosti vie proizvodnih jedinica imat e za posljedicu lake prebroivanje padova i uspona potranje za raznim proizvodima. Polivalentnost domainstava koja e biti gospodarski i mikrosocijalno stabilnija to je vie djelatnosti s kojima se njihovi lanovi bave (npr. poljoprivreda, turizam, preraivaka djelatnost). Potpuna fizika dostupnost resursa predstavlja kratkoroni cilj upravljanja razvitkom. Dostupnost vrijednosti u pravnom prometu je cilj koji e biti ostvaren kad zemljite i nekretnine budu pravilno uknjiene, mee obiljeene, a vlasnitvo ili barem pravo koritenja nesporno, dakle kad promet zemljitem i nekretninama na cijelom prostoru bude pravno mogu. Razvoj naselja U cilju optimalnog razvoja naselja neophodno je koristiti sve prirodne i radom stvorene vrijednosti i ljudske potencijale u funkciji ravnomjernijeg regionalnog razvitka kao uvjet za optimalni ukupni razvoj i prostornu organizaciju Opine. Predloiti prostore za rjeavanje pitanja stanovanja i stanogradnje s aspekta odgovaranja na potrebe za rjeavanjem stambenih potreba stanovnitva. Pri tome udovoljiti i gospodarskoj dimenziji stanogradnje kao elementu oivljavanja gospodarstva, ali i potrebi revitalizacije vrijednih graditeljskih i spomenikih cjelina iz ranijih epoha.
36
Sustav sredinjih naselja mora optimalno zadovoljiti potrebe svih stanovnika i ireg gravitacijskog podruja koji e se uklopiti u upanijski sustav sredinjih naselja i koji e na optimalan nain prezentirati proces deagrarizacije i urbanizacije. Prema racionalnosti i intenzitetu koritenja prostora Dubrovako-neretvanske upanije prostor Opine spada u: Zonu srednjeg intenziteta i racionalnosti koritenja prostora. To su podruja izgraena vie od prosjeka (10%), koja prati srednja gustoa naseljenosti obalnog pojasa (100 - 300 st/km2) to openito ukazuje na znaajnu zastupljenost izgradnje za sekundarno stanovanje i turizam. Pri tome visoka zauzetost obalne crte (prosjeno 16%) ukazuje na relativno slabu racionalnost koritenja prostora. To se odnosi, poglavito na dio Opine u zaljevu Vela Luka gdje treba nastaviti koncentraciju stanovnitva i aktivnosti uz pojaane mjere zatite okolia. Razvoj prometne i ostale infrastrukture Cestovni promet Osnovne smjernice razvitka cestovne infrastrukture su: izgradnja i modernizacija cesta na otoku Korula, zbog omoguavanja njihovog brzog ukljuivanja u prometni sustav zemlje. Bolja povezanost Opine svim vidovima prijevoza kako sa ostalim dijelovima upanije tako i sa ostalim dijelovima Hrvatke te Europe, Izgradnja cestovnog prometnog sustava Opine i otoka koji bi smanjio vrijeme putovanja te poboljao sigurnosne elemente u odvijanju prometa, Poveanje broja brodskih linija koje povezuju Velu Luku s ostalim lukama, kako u upaniji tako i u ostalom dijelu Hrvatske odnosno Mediterana, Unaprijeenje zranog prometnog sustava izgradnjom zrane luke na Koruli, uvoenjem hidroavionskih i helikopterskih veza koje bi znaajno smanjile sadanju prometnu izoliranost. Pomorski promet Revitalizacija pomorskog prometa u Hrvatskoj, s obzirom na veliku razvedenost i duinu obale, velika je potreba Hrvatske i susjednih zemalja i to na meunarodnoj i domaoj razini. Daljnji razvoj luka i pomorskih veza mora se temeljiti na potrebama Drave (podrazumijevajui njezine veze s drugim zemljama), a unutar zemlje o potrebama pojedinih podruja, prvenstveno otoka i gospodarskih aktivnosti zemlje (orijentiranih na ekoloki prihvatljivo gospodarstvo). Vezano na potrebe Opine Vela Luka to podrazumjeva reorganiziranje i tehnoloko unaprijeenje i rekonstruiranje trajektnog pristanita u luci. Potanski i telekomunikacijski sustav U potanskom i telekomunikacijskom sustavu veza potrebno je uspostaviti gui, sigurniji, suvremeniji i raznovrsniji sustav telekomunikacijskih mrea (mree), kako
37
unutar Hrvatske tako i prema drugim zemljama, kao zahtjev civiliziranog naina ivota stanovnitva, potreba gospodarstva, ali i dodatnih potreba u gradskim i razvojnim sreditima i turistikim podrujima. Od posebne strateke vanosti je dobra uspostava telekomunikacijskih sustava u pograninom podruju, na i prema otocima, i u ruralnom prostoru, zbog sigurnosnih razloga, i podizanja kvalitete ivota stanovnitva. Na naem podruju ve postoje magistralni svjetlovodni kablovi "Adria 1" i "Jadranko" koji su osnova za daljnju izgradnju i poboljanje sustava telekomunikacija na ovom podruju, pa tako i na podruju Opine. Vodoopskrba Prioritet u Dubrovako-neretvanskoj upaniji na razvitku vodoopskrbe predstavlja izgradnja zapoetih i dijelom izgraenih sustava radi irenja vodovodne mree na bezvodna podruja unaprijeenjem Neretvansko-peljeko-korulansko-lastovskog vodovoda odnosno na lokalnoj razini to kvalitenijim povezivanjem s Blatskim vodovodom ime e se na dui vremenski rok rjeiti kvalitetna opskrba vodom cijele Opine. Zatita voda i mora Zbog nerijeene odvodnje javljaju se oneienja morskog akvatorija u zaljevima kao to je primjerice zaljev Vela Luka to predstavlja ogranienje za razvitak naselja. Prioritet predstavljaju radovi na odvodnim sustavima za otpadne i oborinske vode Vela Luke. Energetski sustav U skladu s dugoronom orijentacijom razvitka distribucijske mree Hrvatske elektroprivrede razvitak distribucijske mree, ime e se poboljati naponske prilike u srednjenaponskoj mrei Dubrovako-neretvanske upanije, e se temeljiti na uvoenju izravne transformacije 110/10(20) kV i odumiranju 35 kV mree, to je u skladu i s praksom europskih drava. Postojei 10 kV dalekovodi e se postupno zamjenjivati 20 kV vodovima Zbrinjavanje otpada Smanjenje koliina i zbrinjavanje otpada treba postati jedna od neodgodivih zadaa u zatiti i unapreenju stanja okolia i zatiti zdravlja ljudi. Unapreenje odnosa prema problemu otpada na svim razinama, moe imati veliki edukativni znaaj u ukupnoj zatiti okolia. Izbor lokacija i tehnologija ureaja za trajno odlaganje otpada treba biti u funkciji zatite i racionalnog koritenja prostora. U tom kontekstu deponij Vela Luka i Blata na lokalitetu Sitnica, trebati e prema Zakonom predvienoj dinamici zatvoriti lokaciju po zakonu i pravilima struke, sanirati.
38
Drutvena infrastruktura U svrhu razvoja drutvene infrastrukture neophodno je osigurati priblino iste mogunosti koritenja sadraja javnih funkcija centraliteta od strane svih stanovnika Opine i njenog gravitacijskog podruja, te u tu svrhu predloiti odreenu strukturu, sastav, kvalitet objekata drutvenog standarda koja e pomoi da se razvije u prostoru mrea malih i srednjih gradova upanije, koja e nuditi suvremene i optimalne vrlo visoke uvjete ugodnog ivota i rada u upaniji. Time bi trebalo rasteretiti upanijsko sredite Dubrovnik od naleta "primitivne" urbanizacije, a potaknuti druga sredita kao to je Vela Luka, na intenzivniji i kvalitetniji razvoj
2.1.2 Racionalno koritenje prirodnih izvora

Sprijeiti umanjivanje vrijednosti prirodnih izvora, vode, zraka, tla, uma, a naroito mora i obalnog pojasa. Prirodne izvore ouvati na razini kakvoe koja nije tetna za ovjeka, biljni i ivotinjski svijet, te njihovu kakvou odravati temeljem uspostave monitoringa. Izbjegavati svaki zahvat koji ima tetan uinak na bioloku raznolikost, te ouvati prirodni genetski sklad i sklad prirodnih zajednica, ivih organizama i neivih tvari.
2.1.3 Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia

Ouvati izvornost, bioloke raznolikosti prirodnih zajednica i ekoloku stabilnost. Ouvati kakvou ive i neive prirode, te je racionalno koristiti. Ouvati i obnavljati kulturne i estetske vrijednosti krajolika. Unaprijediti stanje okolia i osigurati bolje uvjete ivota. sanirati postojee odlagalite otpada, Sitnica. Sanirati, rekonstruirati i izgraditi sustave za odvodnju otpadnih voda, ukljuujui i ureaje za proiavanje otpadnih voda.
Zatita kulturne batine Jedno od temeljnih naela na kojem se zasniva suvremena teorija zatite kulturne batine je spoznaja da je arhitektonski objekat, bilo koje vrste i znaenja, nedjeljivo povezan s okolinom, a time i irim regionalnim prostorom. Na tim je principima definiran i novi segment zatite kulturne batine, a to je pojam krajolika i prostorne batine. Uz tradicionalne pojmove zatite spomenika kulture i prirode, sada se ravnopravno pojavljuje i zatita kulturnih i prirodnih dobara, odnosno vrednovanje svih oblika proizvoda prirodne i ljudske stvaralake djelatnosti. U tom smislu bi trebalo primjereno vrednovati sjevero - zapadni teritorij Opine. Smatrajui da kulturno i prirodno nasljee predstavlja harmoninu cjelinu, iji su elementi nedjeljivi, namee se potreba integralnog pristupa analizi i vrednovanju prostora. Jedna je od osnovnih zadaa zatite kulturne batine, osim zatite i ouvanja fizike strukture arhitektonskog spomenika, je tenja da se sprijei devastacija neposrednog
39
prostora, kako bi ouvao svoje autentino okruenje, a time i svoje prostorne vrijednosti i znaenje. Ova naela je posebno potrebno primijeniti na zatitu Veloluke spilje, odnosno stare jezgre naselja Vela Luka, kao i gore spomenuti kulturni krajolik na sjeverozapadnom dijelu Opine. Zatita prirodne batine U cilju zatite prirodne batine na podruju upanije, neophodno je pokrenuti proceduru preregistracije i djelotvorne zatite. Pored registriranih spomenika prirode u raznim prostorno-planskim dokumentima bivih opina, sada u sastavu Dubrovako-neretvanske upanije, spominje se niz objekata prirode, koji nisu registrirani niti zatieni prema Zakonu o zatiti prirode. Stoga se predlae izrada dokumentacije koja e potaknuti proceduru zatite i registracije. U tome smislu je potrebno, razmotriti osobine sjeverozapadnog dijela Opine.
2.2 Ciljevi prostornog razvoja opinskog znaaja

Opi ciljevi prostornog razvoja su:
optimalno koritenje prostora uz puno vrednovanje svih dijelova prostora promjena odnosa prema prirodnim resursima koja treba rezultirati racionalnim koritenjem obnovljivih i neobnovljivih prirodnih resursa neophodnih za razvoj sadanjih i buduih generacija osiguranje prostornih uvjeta za ravnomjerniji gospodarski razvoj i razmjetaj stanovnitva u prostoru Opine osiguranje prostornih uvjeta za optimalni razvoj prometnog, vodoprivrednog i energetskog sustava u skladu s potrebama privrede i stanovnitva, a prema materijalnim mogunostima drave zatita i oplemenjivanje okoline uz ouvanje prirodne i ekoloke ravnotee.
2.2.1 Demografski razvoj

Pospjeiti pozitivne demografske procese u Opini Zaustaviti migracije kao posljedice Domovinskog rata, te potaknuti obnovu i korjenite preobrazbe drutva. Realno prognozirati/pretpostaviti budue kretanje broja stanovnika na teritoriju Opine Vela Luka
U skladu s kretanjem broja stanovnika nakon 1991. godine, obzirom na sve promjene koje su se dogodile te na pretpostavke o buduem prirodnom kretanju stanovnitva i migracijama planirati realno i sukladno demografskim kretanjima koja prate situaciju u Republici Hrvatskoj i odgovaraju procesu stagnacije i blagog pada stanovnitva.
2.2.2 Odabir prostorno razvojne strukture

U odabiru prostorno-razvojne strukture, obzirom na prirodne resurse podruja, te naslijeeno stanje u prostoru, kljunu ulogu s gledita koritenja prostora imaju
40
poljoprivreda, turizam i industrija. Druga komponenta koja igra kljunu ulogu u poimanju razvoja uz suivot sa okolnim datostima prostora jest dosljedna i paljiva zatita prirodnih vrijednosti ovog obalnog podruja. Kapaciteti i nain na koji se razmjetaju djelatnosti u podrujima ovisi o strukturnim obiljejima, krajobraznim obiljejima, dosadanjem optereenju prostora i okolia. Izuzimaju se zatiene cjeline na kojima ne vrijede opi kriteriji lociranja nego se primjenjuju posebni uvjeti koritenja i zatite prostora. Poljodjelstvo Potrebno je prouiti i predloiti potrebne mjere i zahvate koji e omoguiti i osigurati poboljanje uvjeta zatite i racionalnijeg koritenja poljodjelskog zemljita, osobito na najboljim kategorijama tala, te osigurati bolje rezultate u poljodjelstvu (pogotovo u maslinarstvu). Obzirom da prirodni resursi (poglavito veliinom, te strukturom i kvalitetom) nisu dostatni za intenzivniji razvitak velikih poslovnih subjekata, ve se razvitak temelji na malim gospodarstvima i to boljem koritenju specifinosti prostora. Osnovni cilj politike u poljodjelstvu je razvijanje suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekoloki istog poljodjelstva, te ostvarivanje poljodjelskih proizvoda na nain da se u najveoj mjeri zatite prirodni potencijali prostora. Obzirom da bi poljodjelstvo trebalo biti jedna od prateih gospodarskih grana Opine te zbog rastue potranje za zemljitem valja tititi vrijedna obradiva zemljita od mogue nekontrolirane izgradnje i irenja graevinskog podruja. Stoga treba u najveoj moguoj mjeri uvati i koristiti zemljita za poljodjelsku svrhu, a trenutano neobraene i zaputene poljodjelske povrine privesti njihovoj svrsi. Obzirom na mogunosti prirodne osnove (more, vode) podruja potrebno je dalje razvijati i intenzivirati morsko ribarstvo i marikulturu (posljednjih se godina smanjuje koliina ulovljene ribe, pa se poveanje koliine i kvalitete trai u intenzivnom uzgoju). Poticati razvitak preraivakih kapaciteta, pogotovo proizvodnje ulja te proizvoda na bazi maslinarstva i obrade plodova mora. Na podruju Opine posebnu panju posvetiti kulturnom krajoliku posljedici stoljetne tradicije maslinarstva radi njegove funkcionalne i estetske vrijednosti. Na podruju Opine valja u najveoj mjeri koristiti ekoloku i socijalnu funkciju uma, a sve unitene umske ili neobradive povrine valja obnoviti poumljavanjem. Industrija Mogunosti razvitka industrije treba ocijeniti s obzirom na raspoloivo zemljite, njegovu veliinu i kvalitetu, mogunosti prometnog povezivanja, odnos prema prirodnim i energetskim izvorima, te prema potroakim sreditima i izvorima radne snage, odnos prema drugim korisnicima prostora, obavezu osiguranja zatite i unapreivanja ovjekove okoline itd.
41
Prednost trebaju imati one industrije koje koriste komparativne prednosti prostora: poloaj, prirodne resurse (sirovine), sposobne radnike, trite, kapital, tradiciju, znanje i drugo, sve vezano na ukupnu prepoznatljivu fizionomiju podruja. Prostorni razmjetaj proizvodnih kapaciteta temeljiti na uspostavljanju iroke mree manjih i raznolikih proizvodnih jedinica i daljnjem razvoju ve formiranih i planiranih veih i sloenih gospodarskih cjelina u samom opinskom sreditu Vela Luke. Locirati i odrediti tip i veliinu proizvodnih kapaciteta u sklopu zona mjeovitih namjena (preteito poslovnih) u prigradskom dijelu opinskog sredita. Turizam Potrebno je istraiti veliinu, strukturu, specifina obiljeja, kvalitetu i kapacitete mogue turistike ponude znaajne za razvitak Opine obzirom na raspoloivi prostor, njegovu kvalitetu, odnos prema drugim korisnicima prostora: Obala, more, otoci, vode, podruja pod posebnim reimima zatite, te ruralna podruja okosnica su budueg stacionarnog turizma. Opinsko sredite Vela Luka, nuno je revalorizirati u kontekstu nadolazeeg trenda tzv. "turizma gradova", a njegovu geoprometnu poziciju valja dugorono valorizirati i kroz intenzivniji razvoj tranzitnog i izletnikog turizma. Razvoj turizma integrirati s revitalizacijom kulturnog identiteta. Turistiki aktivirati podruja pod zatitom (vrijedni dijelovi prirodne batine) npr. Ojak. Prirodna i kulturna dobra potrebno je ukljuiti u osnove turistike ponude ali u okviru naela odrivog razvitka tj. ne doputanjem zahvata i radnji koje bi naruile obiljeja zbog kojih su ta podruja zatiena. Naselje Vela Luka djelomino treba transformirati u turistiki grad s naglaenim komponentama ljeilinog, kulturnog, tranzitnog i ruralnog turizma (kroz izgradnju nautikih kapaciteta te prihvatnih kapaciteta lukog putnikog prometa). Afirmirati lovstvo i ribolovstvo, te ostale portske aktivnosti u sklopu turistike ponude (vodeni portovi i kupalita). Snanije afirmirati razvitak seoskog turizma radi velikog potencijala istog, pogotovo u van sezoni odnosno u zimskom periodu godine. Prilikom odabira prostorno-razvojne strukture potrebno je prostor Opine adekvatno i smiljeno uklapati i povezivati s ostalim dijelovima Dalmacije, ali i irim prostornim cjelinama. Treba ravnomjerno i usklaeno razvijati itav teritorij Opine. Primarno u ureenju ovog podruja je usklaivanje elja i potreba ovog podruja s mogunostima koje prua prostor i gospodarska snaga.
42
Potrebno je iskoristiti brojne komparativne vrijednosti i prednosti prostora podruja Opine i njegovih manjih dijelova, te pojedinih gospodarskih djelatnosti, koje imaju uvjete razvijati se na ovom prostoru, ali i predloiti rjeenja kako svladati pojedine pragove ogranienja koji se javljaju u razvitku, polazei od vrijednosti geografskog prometnog poloaja, prirodnih osobina i uvjeta razvitka. Poto se Opina Vela Luka nalazi na otoku Koruli to treba primjenjivati poticajne mjere za razvoj otoka na teritoriju cijele Opine. To se posebno odnosi na stvaranje uvjeta za: zadravanje stanovnitva i kvalitetniji ivot (sigurnost, promet, usluge, obrazovanje, zdravstvo), specifini razvoj turizma na strogo kontrolirani nain radi osjetljivosti i ogranienog kapaciteta otoka, razvoj pomorskih djelatnosti i osiguranje uvjeta za tradicionalne djelatnosti stanovnitva uz strogo ouvanje (iskljuivanje od izgradnje) otokih polja, maslinika, uma te uspostavu poticajnih mjera za razvoj specifine otoke poljoprivrede snanog ekolokog usmjerenja, povezivanje otoka infrastrukturom u ire sustave i primjena specifinih rjeenja komunalne infrastrukture s naglaskom na tednju i zatitu resursa, maksimalno ouvanje prirodnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti.
Prostor Opine mora se tretirati kao dio jedinstvene planske cjeline sa zajednikim kriterijima koritenja i zatite prostora koja nastaje spajanjem sa ostalim jedinicama lokalne samouprave na otoku Korula. Posebnu panju treba posvetiti zbrinjavanju otpada i zatiti od poara.
2.2.3 Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture

Razvoj naselja Uspostaviti policentini sustav naselja iako prema statistikim kriterijima prostor Opine ima samo jedno samostalno naselje i nekoliko graevinskih podruja od kojih neka pokazuju tendenciju osamostaljenja (Gradina, Mikulina luka, Triporte) Razvijati ravnomjerno cijelo podruje Opine pri emu planiranje sustava - mree naselja, treba biti jedan od temeljnih elemenata organizacije prostora koji treba zadovoljiti sve stanovnike podruja i uklopiti se u sustav sredinjih naselja Dalmacije, te optimalno usmjeravati i regulirati procese deagrarizacije i urbanizacije: SREDITE OPINE VELA LUKA
Manje nadlokalno sredite; manje regionalno sredite, dvojno gradsko sredite koje svoje funkcije dijeli s oblinjim Blatom i sukladno Prostornom planu Dubrovako - neretvanske upanije zajedno s Blatom se planira kao podruno sredite
SEKUNDARNO OPINSKO SREDITE

Prebaciti neke funkcije centraliteta iz Vela Luke.
GRADINA
43
Planirati ravnomjerniji i usklaeniji razvitak i razmjetaj stanovnitva, radi ostvarivanja disperzije stambenih, radnih, uslunih i rekreacijskih funkcija u prostoru. Opredjeljenje za policentrini razvitak temelji se na postojeoj strukturi i sustavu naselja. Optimalna mrea naselja treba osigurati ravnomjerniji razvoj u prostoru smanjenje razlika u urbaniziranosti podruja (ostvariti uvjete za ouvanje naseljenosti otoka i ruralnih krajeva), unapreenje fizionomskih obiljeja i sadrajne strukture naselja (sukladno s njihovom ulogom u planiranom sustavu naselja) i zatitu vrijednosti graditeljske batine, prirodne sredine i okolia u cjelini. Postii uravnoteenu strukturu i oblik razvoja naselja, prostornu raspodjelu stanovnitva, radnih sadraja i drugih funkcija te uravnoteen razvoj sredinjih funkcija, u cilju zadovoljenja raznolikih potreba stanovnitva i poboljanja svakodnevne kvalitete ivota. Dnevne migracije koristiti kao plansku mjeru u usmjeravanju razvoja naselja te kao imbenik rasta vrijednosti okolica gradova u procesu suburbanizacije. Ureenjem i organizacijom prigradskog i gradskog prometa oko opinskog sredita ublaavati preseljavanje, te poticati razvitak i urbanizaciju okolice. U razvoju naselja izbjegavati prenaglaeno funkcionalno usmjeravanje ili specijalizaciju na samo neku djelatnost (osobito u sluaju razvitka turistikih naselja) slijedei postojeu tendenciju usklaenog razvoja maslinarstva i turizma tipa "obiteljskog pansiona". Razvoj drutvene infrastrukture / razvoj sredinjih funkcija U planiranju mree centralnih funkcija Opine Vela Luka krenuti od injenice nepostojanja ostalih samostalnih naselja, i postojanja nekoliko satelitskih graevinskih podruja koji prate opinsko sredite od kojih veliki broj nema tendenciju transformacije u samostalna naselja kao ni potrebu osamostaljenja jer predstavlja dijelove centralnog naselja u koje stanovnitvo sezonski i dnevno redovito migrira i mijenja djelatnost kojom se bavi kao i nain ivota. Skladniji razvoj sustava naselja postii decentralizacijom ili novim rasporedom sredinjih funkcija. Razvitak drutvenih djelatnosti, kao skupine sredinjih uslunih funkcija, treba slijediti razvitak i razmjetaj njihovih korisnika i time podizati i poboljavati standard i kvalitetu ivota stanovnitva, ali na nain njihove preteite koncentracije u opinskom sreditu. U cilju ostvarivanja optimalnog razvoja i stratekih interesa drave nuno je zakonske i druge prosjene norme (kriteriji i standardi) (obrazovanje, zdravstvo, kultura, uprava, javne slube i drugo) prilagoavati stvarnim ivotnim uvjetima. Prostorno-strukturni model treba osigurati racionalno, ekonomino i funkcionalno koritenje i ureivanje prostora ukljuujui i prostor mora, te pruiti optimalne uvjete za ivot stanovnitva.
44
Razvoj prometne i komunalne infrastrukture Predloiti racionalnu, ekonominu i funkcionalnu prometnu mreu, koja e biti u skladu s cjelokupnim prostornim i drutveno-gospodarskim razvitkom Opine, a zadovoljit e funkcionalne potrebe u prostoru i osigurati dobre veze s drugim krajevima. Unapreivanje i proirivanje prometne infrastrukture odrazit e se na bolje koritenje prirodnih resursa, na gospodarski razvitak, rast i razvoj naseljenih podruja i poboljanje demografskih prilika. tititi koridore planiranih prometnica na dravnoj i upanijskoj razini. Prvu etapu razvoja cestovne mree treba usmjeriti na obnovu pojedinih dionica, te izgradnju nedostatnih i modernizaciju nekvalitetnih lokalnih cesta. U odnosu na prometno znaenje i u skladu s prometnim optereenjima potrebno je izvriti rekonstrukciju lokalnih cesta i uklopiti ih u prometnu mreu upanije. Osigurati i omoguiti alternativno povezivanje naselja/graevinskih podruja radi vee fleksibilnosti i sigurnosti funkcioniranja prometa. Unapreenje stanja pomorskog prometa poveanjem prometne ponude uvoenjem trajektnih linija i brzih putnikih brodova odnosno poboljanjem pratee infrastrukture. Izvriti prometno-tehnoloko definiranje i prostornu sistematizaciju luke Vela Luka (odvojiti funkciju teretne od putnike/turistiko/nautike) Ispitati lokaciju heliodroma/uzletita na lokaciji u neposrednoj blizini ljeilita Vela Luka. Program razvoja telekomunikacijske mree temelji se na unapreenju ve postignutog, relativno visokog stupnja razvijenosti. Prioriteti su izgradnja mree i prikljuenje jo neprikljuenih podruja odnosno poveanje i modernizaciju postojeih kapaciteta. Istraiti lokaciju zemaljske satelitske stanice (TT i RTV komunikacija). Izgraditi preostalu mreu odailjaa. Kod izvoenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najviim tehnolokim, ekonomskim i ekolokim kriterijima te koristiti postojee koridore, a stare mree zamjenjivati. Predloiti mreu opskrbe elektrinom i drugom energijom koja e se uklopiti u cjeloviti energetski sustav ireg podruja. U prvoj fazi treba iznai optimalan nain za poveanje proizvodnje kroz poboljanje djelovanja postojeeg sustava. U tom cilju treba utvrditi mogunosti koritenja najpovoljnijeg i dostupnog energenta s gospodarskog i ekolokog gledita kao i pokrivanje potreba na kritinim dijelovima sustava.
45
Za neke nove objekte treba izvriti sustavnu pripremu u svim fazama (izbor lokacija, energenata i tehnologija, uz potrebna daljnja istraivanja). Prednost u lociranju imaju devastirani prostori i prostori bez drugih djelatnosti koji bi se izgradnjom sanirali. Intervencije na postojeim energetskim prijenosnim postrojenjima treba provoditi tako da se zadre postojee graevine i sustavi u ve izgraenim koridorima, a kod izvoenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najviim tehnolokim, ekonomskim i ekolokim kriterijima (npr. zamjena vodia boljih svojstava kako ne bi trebalo proirivati koridor i drugo). Opskrba vodom ima prioritetno znaenje u planovima gospodarstvenih aktivnosti koje se koriste vodom i prvenstveno se odnosi na zavretak planova o prikljuenju na regionalni vodovod i izgradnju mree nieg reda. Opskrba vodom treba zadovoljiti planske potrebe svih korisnika (stanovnika, turista i drugih). Prouiti sve potrebne hidrotehnike zahvate koji mogu doprinijeti boljem koritenju poljodjelskog zemljita ili mogu pomoi zaustaviti devastaciju i erozivne procese. Kod rjeavanja odvodnje treba voditi rauna o zatiti okolia, posebno mora i voda, kao i pristupiti realizaciji odvodnje opinskog sredita.
2.2.4 Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina

Zatita kulturne batine Temeljno naelo suvremene teorije zatite kulturne batine je spoznaja da je arhitektonski spomenik, bilo koje vrste i znaenja, nedjeljivo povezan s okolinom i sa irim regionalnim prostorom. Tako je definiran i novi segment zatite kulturne batine, a to je pojam krajobraza i prostorne batine. Smatrajui da kulturno i prirodno nasljee predstavlja harmoninu cjelinu, iji su elementi nedjeljivi, namee se potreba integralnog pristupa ralambi i vrednovanju prostora. Naela zatite kulturne batine su: kulturna i prirodna batina predstavlja temelj identiteta i dokaz kontinuiteta sredine i stoga potrebno je zatititi njene temeljne vrijednosti od svake devastacije i degradacije osim pojedinanih graevina, kulturnu batinu ini i prostorna batina, bilo da je rezultat ljudskog djelovanja kroz povijest, ili je djelo prirode osim vrednovanih graevina - reprezentativnih primjera odreenog stila, kulturnu batinu ine i skromna ostvarenja tradicijske i puke stambene i gospodarske izgradnje prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo irenje graevinskih zona u kvalitetne pejzane prostore znai osiromaenje i gubitak za cijelu zajednicu. kulturni krajobraz je povijesni teritorij, nastao stoljetnim radom tisuama zajednica koje su doslovno izgradile krajolik i to valja smatrati jedinstvenim i univerzalnim dobrom
46
Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinane graevine sa spomenikim obiljejima, zajedno sa svojim okoliem, moraju biti na kvalitetan nain, sukladno prostornim, arhitektonskim, etnolokim i povijesnim znaajkama, ukljueni u budui razvoj. Inventarizacija i vrednovanje kulturnih dobara prema predloenim vrstama temelji se, i usklaena je, s vaeom zakonskom regulativom RH kao i vaeim meunarodnim dokumentima: poveljama, konvencijama i preporukama zatite kulturne batine (UNESCO, ICOMOS, Vijee Europe, Konvencija o kulturnim krajobrazima Europe). Primjena aktivnog pristupa graditeljskom nasljeu Suvremeni, kompleksan pristup graditeljskom nasljeu polazi od principa aktivne zatite, a to znai da taj postupak ne obuhvaa samo konzervatorske postavke, obradu i intervencije, ve cjeloviti integralni drutveni proces vrednovanja i revitalizacije kulturno-povijesnog nasljea. Za ovakav pristup potrebno je u drutveno-organizacijskim, pravnim i tehnikim postupcima poboljati interakcije, te osigurati profesionalni licencirani rad. Kompleksan pristup nasljeu u prostoru polazi od pretpostavke da djelovanje treba usmjeriti u etiri osnovna pravca: proiriti interes od probranih spomenika do graevina skromnijeg estetskog ili povijesnog znaaja u smislu zahtjeva za integralnim pristupom graditeljskom nasljeu. informativnim, promibenim i pedagokim djelovanjem evoluirati kolektivnu i individualnu svijest o vrijednosti cjelina (naselja, gradske etvrti, gradske jezgre, grada u cjelini slike, kulturnog pejzaa i ukupnog krajolika) pored naglaska na pojedinani spomenik. proiriti osnovni koncept ponaanja u prostoru na bazi osnovne potrebe zatite graditeljskih i kulturnih dobara takoer uz i nasuprot stvaranja novih vrijednosti. evoluirati shvaanje problematike nasljea, koja se vie ne svode na povijesno-umjetnike aspekte starih graevina i rjeavanje tehnikih problema za ouvanje i odravanje samo tih vrijednosti, ve zalazi u mnogo sloenije socio-ekonomske, higijensko-komunalne, urbane i ekoloke probleme. Suvremeni odnos spram graditeljskog nasljea donosi bitne promjene i u pristupu ouvanju batine, uvodei sasvim novu metodologiju, primjerenu razvitku suvremenih znanosti openito, a posebno onih podruja i disciplina koje su usko vezane na zatitu, kao to su: urbanizam, arhitektura, graevinarstvo, historiografija, teorija likovnih umjetnosti, arheologija i druge, no koristei istodobno sva, dobrim dijelom i zaboravljena, tradicionalna znanja, tehnologije pa i nain ivota. Osnovno obiljeje aktivne zatite nasljea u prostoru je provedba zatite kroz prostorne planove i projektnu dokumentaciju, a temeljem valorizacije zateenih i prepoznatih povijesnih vrijednosti primjenjujui pritom prihvatljive metode konzervacije, adaptacije, revitalizacije, restauracije, rekompozicije, tipoloke rekonstrukcije i interpolacije na svim razinama zatite nasljea.
47
Budui da je prostorno planiranje u jedinstvenom sustavu drutvenog i gospodarskog planiranja, valja teiti da u taj sustav bude to vie integrirana i zatita i obnova kulturne batine kroz integralni proces rada. U specifinom poloaju Opine Vela Luka unutar sjeverozapadnog dijela upanije Dubrovako-neretvanske, broj spomenika, njihov znaaj i temeljna integriranost u cjelokupni integralni krajolik, trae da prostorni dokumenti upanijske razine te opina usvoji kao osnovni princip zatitu kulturno-povijesnih i estetskih vrijednosti, te utvrdi osnovne mjere koje se operativno provode na razini detaljnijih planova. Meutim, neposredna osnova za intervenciju na kulturnim dobrima mora biti detaljni program revitalizacije, ije je osiguravanje i temeljni cilj konzervatorske podloge, a koji ukljuuje slijedea naela: naelo ouvanja specifinih osobitosti naelo njegovanja tradicijskog kreativnog izraaja naelo selektivnog odabira gospodarske namjene naelo pozitivne interakcije na razvoj infrastrukture i suprastrukture ambijenta naelo edukativnog impulsa naelo autorestrikcije pri intervencijama u tipologiji, strukturi i odnosu spram ambijenta kulturnog dobra Naposljetku, bitno je napomenuti da se aktivni pristup graditeljskom nasljeu realizira unutar slijedeih institucionalnih okvira: pravno-normativnog (Sabor, Vlada, Ministarstva, nacionalni odbori i povjerenstva) upravnog (uprave i konzervatorski odjeli, inspekcije) znanstveno-istraivakog (konzervatorski odjeli, znanstvene ustanove, muzeji i arhivi) tehniko-regulativnog (planerske ustanove i pravne osobe, ovlateni projektanti) promibeno-financijskog (javne ustanove, fundacije i zaklade, turistike zajednice) investicionog (zainteresirane pravne i graanske osobe, graevinska poduzea i obrti, specijalizirane radionice) Nepostojanje ili neadekvatno djelovanje i jednog od gore navedenih okvira dovodi u pitanje funkcioniranje cijelog sustava, te je stoga nepotrebno razvijati institucije po naelu prioriteta (jedna po jedna), ve organizirati cjelokupni kostur istovremeno, a s vremenom i mogunostima ga nadograivati i teritorijalno rasprostirati. Osnovni cilj zatite kulturno-povijesnih cjelina Graditeljsko nasljee u suvremenoj prostornoj organizaciji doivljava afirmaciju ili reviziju izvorne funkcije. U skladu s naelima aktivne zatite graditeljsko nasljee mora sudjelovati u ivotu ireg prostora kao nosilac odreenih funkcija, a zatita autentinih obiljeja i vrijednosti trai njihovo adekvatno dimenzioniranje. Zone zatite pojedinanih objekata i cjelina ne mogu se vrsto ograniiti i izdvajati ve sa okolnim prostorom moraju uspostaviti funkcionalni odnos i vizualnu ravnoteu.
48
Svaki proces planiranja odvija se u direktnom odnosu s prostornim i kulturnopovijesnim vrijednostima graditeljskog nasljea. Takoer je potrebna dosljedna provedba svih oblika pravne zatite kulturne batine, od zatitnog popisa preko preventivne zatite, do registra kulturne batine u prostoru, uz odreivanje reima zatite, odobravanje intervencija, nadzor i primjerene kaznene mjere za oteivanje ili unitavanje batine u prostoru. Neophodna je primjena naela integralne aktivne zatite radi izbjegavanja ili pomirbe moguih sukoba interesa u procesima zatite graditeljske batine u zatienim podrujima ili zonama. Zonu potpune zatite strukture (stroga zatita), sauvati od bilo kakve izgradnje. Kontaktnu zonu (preostalo podruje naselja s specifinim ambijentalnim i ostalim kulturno-povijesnim elementima) izgraivati na nain koji nee svojim oblikovanjem, namjenom i funkcijom obezvrijediti izvorne vrijednosti (ograniiti mogunost nove izgradnje). Zonu zatite krajobraza (ureeni ili prirodni okoli zatienih vrijednosti pojedinih prostora u naselju ili naselja u otvorenom krajobrazu - ambijentalna vrijednost) sauvati kao prostorni okvir slike pojedinog naselja. Zona istraivanja, odnosno arheoloke zone koje obuhvaaju utvreno ili potencijalno podruje arheolokih nalaza znanstvene ili strune vrijednosti sauvati od bilo kakve izgradnje. U sklopu modela revitalizacije ruralnih cjelina primjena integralnih oblika zatite radi odgojno obrazovnih, ekolokih i turistikih uinaka, te poticanje brige za nacionalnu batinu kod lokalnog stanovnitva. Stalna suradnja strunih organizacija za zatitu kulturne batine s nositeljima izrade dokumenata prostornog ureenja. Suradnja sa specijaliziranim meunarodnim vladinim organizacijama i zajednicama uska veza sa stratekim opredjeljenjima razvoja gospodarstva i mogunou osiguranja financijskih sredstava. Sa strunog aspekta ciljevi su: usklaivanje i donoenje odgovarajuih propisa u podruju zatite kulturne batine, te osiguranje uvjeta za njihovu provedbu poticanje istraivanja, osobito arheolokih zona i lokaliteta, na podrujima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnih sustava ili odreenih djelatnosti Intenzivirati inventarizaciju te provesti vrednovanje i kategorizaciju dobara graditeljske batine razvijati metodologiju planiranja u zatienim podrujima, temeljeno na jedinstvenim osnovama vrednovanja, kategorizacije i reima zatite osigurati kontinuitet dopunjavanja i izrade konzervatorske dokumentacije za kompleks ruralnih naselja (ili dijelova naselja) evidentiranih kao povijesne poluurbane ili ruralne cjeline kroz mreu slube zatite,
49
izgraditi programe obnove i revitalizacije najznaajnijih ugroenih spomenika kulture
Posebni ciljevi prostornog ureenja na podruju aktivne zatite graditeljskog nasljea su: stvaranje institucionalnog kompleksa koji ukljuuje cjelokupni postupak integralne obrade graditeljskog nasljea od odreivanja pravno-normativnog okvira do zavrno investicijskog okvira i upravljanja kulturnim dobrima pokretanje prostorno-planerske, projektantske, nadzorno-inspekcijske i izvoake prakse koja se temelji na svim gore navedenim naelima, uz strogo potivanje detaljne metodologije obrade graditeljskog nasljea utvrene ovim planom koordinirano djelovanje svih subjekata u obradi graditeljskog nasljea od formuliranja investicijskih programa, izrade konzervatorskih studija i podloga, planova i projekata, postupaka provedbe natjeaja u sferi javnih investicija, graenja i nadzora nad gradnjom te naposljetku do upravljanja dobrima promidba i upravljanje dobrima na naelima upanijske solidarnosti, prioriteta u intervencijama, stimulacije za dobro gospodarenje i marketinke penalizacije uporabe dobara suprotno ili na tetu svojstva spomenika Osnovni cilj zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti je: Prilagoditi buduu izgradnju i koritenje prostora vrijednostima krajobrazne osnove. Evidentirati i obaviti sustavni pregled kulturnog krajobraza (poljskih kuica, gustrina, stanova, polja, lokava, poljskih putova, terasa, kamenih krieva) stambenih i drugih objekata kao i postojeih javnih otvorenih prostora, zabiljeiti zateeno stanje, izvriti vrednovanje, srediti, pohraniti i objaviti dokumentaciju. Istraiti stanje potencijalnih arheolokih zona i spomenika. Osposobljavati struni kadar, formirati i podravati znanstvene i strune ustanove koje e se baviti ili se ve bave zatitom i revitalizacijom krajobraza i njegovih elemenata te njihovom obnovom Sprijeiti prenamjenu krajobraza ijim se zahvatima nepovratno gube povijesna i stilska obiljeja i vrijednosti krajobraznog nasljea Obnavljati treba najkvalitetnije stanove i poljske kuice koji su usprkos raznim zahvatima kao i prirodnim nepogodama ouvali povijesno stilsko obiljeje i integralni su dio prostora u kojemu su nastali. Obnova spomenika je vrlo zahtjevan i sloen posao te se treba temeljiti na metodama restauracije, rekonstrukcije i restitucije. Veliko znaenje u slici prostora imaju i ume na krajevima prostora uz obalu i na strmim stranama veih uzvisina. Njihovo je ogromno rekreacijsko i ekoloko znaenje, ali i urbanistiko, jer svojom povrinom, poloajem i scenografskim znaenjem uobliavaju prepoznatljiv obris pejzaa Vele Luke.
50
2.3 Ciljevi prostornog ureenja naselja na podruju opine
2.3.1 Racionalno koritenje i zatita prostora

Racionalnim koritenjem prostora postii uinkovitiju funkcionalnu organizaciju i tednju resursa. To se prioritetno odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, industrijskih i turistikih kapaciteta (formiranje graevinskih podruja), te na gradnju obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mrea. Prostore za izgradnju odreivati na nain da se ne smanjuju umske i kvalitetne poljoprivredne povrine, da se omogui ureenje, koritenje i zatita mora i voda (podzemnih i nadzemnih) te da se tako povea zatita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na odriv-tedljiv nain. Ograniiti izgradnju na poljodjelskim povrinama visoke kvalitete tla, zatienim podrujima uz obalu mora i voda, otoke, povijesne cjeline i cjeline zatite prirodne batine te prostor osjetljive geoloke, hidroloke, geomorfoloke i bioloke strukture. Redefinirati obuhvat Urbanistikog plana ureenja opinskog sredita. Iskljuiti izgradnju osobito na dijelovima prirodne obale, na kvalitetnom poljoprivrednom zemljitu, u vodozatitnim zonama, u koridorima prometnica i infrastrukture i da se ne naputa primjena tradicionalnih graevinskih materijala. Gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u ve formiranim ili planiranim zonama tih djelatnosti (a po potrebi s proirenjem) i tamo gdje to infrastruktura omoguava, bez zauzimanja novih povrina uma, obale, vrijednih poljodjelskih povrina, a osobito prostora namijenjenog rekreaciji i turizmu. Odrediti obalno podruje kao vrijedno krajobrazno podruje na kojem je iskljuena prenamjena prostora, definirati granicu.
2.3.2 Utvrivanje graevinskih podruja naselja u odnosu na postojei i planirani broj stanovnika, gustou stanovanja, izgraenost, iskoritenost i gustou izgraenosti, obiljeja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina
Utvrivanje graevinskih podruja naselja Odreivanje graevinskih podruja treba temeljiti na strunim argumentima i iskazu povrine izgraenog i neizgraenog dijela graevinskog podruja, uvaavajui slijedee smjernice: ispitati mogunost gradnje (prostorne rezerve) unutar postojee infrastrukture u odnosu na nedovrene dijelove i kapacitet postojee infrastrukture, prilagoditi gustou stanovanja i gustou stanovnitva prema tipu naselja, oblikovati graevinska podruja primjereno geomorfolokim znaajkama kao prepoznatljivu cjelinu, odvojenu od druge takve cjeline, odrediti graevinska podruja izvan koridora dravne i upanijske infrastrukture, poljoprivrednih zemljita I bonitetne klase, zatitnih i sigurnosnih zona voda i mora i izvan povrina od posebnog znaenja za obranu,
51
teiti optimalnim gustoama stanovanja proirivanje graevinskih podruja treba planirati samo ako su iscrpljene mogunosti izgradnje u vaeim granicama tih podruja i na temelju argumentirane razvojne potrebe (porast broja stanovnika, razvoj gospodarstva), a koju treba pratiti i programi izgradnje i ureenja zemljita ispitati mogunost smanjenja graevinskog podruja u dijelovima koji se ne provode svrsi ograniiti svako irenje graevinskih podruja na obalnoj crti i u zatienom obalnom podruju mora, a poveanje graevinskih podruja gradova i naselja smjetenih u obalnom podruju, uz morsku obalu ili obalu osobito vrijednih voda treba planirati u pravilu na prostorima udaljenim od obala sukladno svim vaeim propisima. sprijeiti linearni rast naselja, naroito du dravnih i upanijskih cesta, odnosno obalne linije. unutar graevinskih podruja naselja osigurati dovoljne povrine za raznovrsne poslovne i radne sadraje. ispitati mogunosti poticanja pretvaranja graevinskih podruja u samostalna naselja (Gradina) ispitati mogunost aktiviranja poljskih kuica na nain nemijenjanja njihovih gabarita i materijala, a poveavati njihovu kvadrature dodavanjem slinih horizontalnih gabarita prema prilikama na terenu
2.3.3 Unaprijeenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture

Ureenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrenih prostornih mogunosti i optimalnog iskoritenja prostora uz osiguranje prostora javnog interesa i opremanje infrastrukturom (javne povrine i komunikacije, javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura). Du obalnom etnicom povezati naselja - graevinska podruja Strainica Gradina - Tudorovica - Mikulina luka - Vela Luka. Odrediti mogunost koritenja prostora u odnosu na izgraenost: izgraeni prostori, djelomino izgraeni (dovrenje i interpolacije), neizgraeni dijelovi i podruja za rekonstrukciju. Izvriti pregled potreba javnih funkcija, drutvenih djelatnosti, te za njih osigurati potreban prostor, naroito u okviru naselja/graevinskih podruja Vela Luka i Gradina. Kontinuirano pripremati i ureivati zemljite za izgradnju, a izgradnju treba usmjeravati u programom predviena podruja, te u tome smislu pripremiti i na vrijeme rjeavati vlesniko-pravne odnose. Opremiti sva graevinska podruja kvalitetnom infrastrukturom (elektroopskrba, vodoopskrba, telekomunikacije, odvodnja). Posebnu panju treba posvetiti ureenju zelenih i rekreacijskih povrina naselja, ureenju dravnih i upanijskih cesta u naseljima kroz koja prolaze te prometnice. U obalnim naseljima uz obalu osigurati prostor za komunikacije, privezita i pristanita te utvrditi naine za njihovo ureenje, a naroito u Gradini, Mikulina luci.
52
3. Plan prostornog ureenja

3.1 Prikaz prostornog razvoja na podruju opine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu upanije
Sagledavajui prostornu i gospodarsku komponentu Dubrovako - neretvanske upanije moe se ustvrditi da niz kriterija uvjetuje njezinu posebnost u odnosu na iri i ui regionalni kontekst. Prostorno - funkcionalno iri dio regije svrstava se u jadransku cjelinu. Prostorno i poloajno unutar upanije postoje dva vea arita - urbana aglomeracija grada Splita i vee gradsko sredite - grad Dubrovnik koja su pokretai i teita razvoja ireg podruja. Opina Vela Luka svojom rubnom pozicijom na otoku Koruli gravitira i jednom i drugom sreditu iako se osjea vea dominacija Splitskog podruja sa kojim opina Vela Luka komunicira morskom vezom. Isto tako vano je ustvrditi i vezu preostalog dijela otoka Korule ovim koridorom prema kopnu to konkretno znai relativno gust svakodnevni protok robe i ljudi kroz Vela Luku. Poboljanjem opih uvjeta na dravnoj cesti D118 koja povezuje krajnje toke otoka Korule s poluotokom Peljeac te realizacijom koridora autoceste prema Dubrovniku (Jadransko - Jonski koridor) poveati e se protok iz unutranjosti zemlje prema sreditu Dubrovako - neretvanske upanije te direktno doprinjeti poboljanju veza i gospodarskih prilika uz veu decentralizaciju sadraja snanijih sredita upanije to e direktno omoguiti bolji i bri razvoj gospodarstva Opine Vela Luka uz povoljnije demografske prilike. Kako bi se uspostavio racionalan i jedinstven sustav preraspodjele i optimizacije meusobnog utjecaja dva naselja te u tenji da se prirodni meuprostor ukljuujui i infrastrukturne sustave u cjelokupnom sustavu upanije to kvalitetnije povee, prostornim planom upanije razvija se novi sustav sredinjih naselja prema kojem se naselje Vela Luka svrstava u podruno sredite. Ovakvom sistematizacijom ostvaruju se uvjeti za daljnje razvijanje naselja Vela Luke koje e preraspodjelom funkcija s naseljem Blato u kraem vremenskom periodu postepeno prerasti u manje regionalno sredite.
3.2 Organizacija prostora i osnovna namjena i koritenje povrina

Organizacija prostora Temeljem utvrenih prostornih cjelina i njihovih meuodnosa te utvrenog sustava sredinjih naselja na nivou upanije, ovim Planom utvruje se detaljnija hijererhijska ljestvica kojom se utvruju i planira budui ustroj glavnih prostornih tokova izmeu manjih funkcionalnih cjelina (dijelova naselja) i glavnog centra Opine, naselja Vela Luka. Glavno naselje Opine, Vela Luka svoju ulogu iz manjeg podrunog sredita u sljedeem tranzicijskom razdoblju podjele sredinjih funkcija sa susjednim naseljem Blato mijenja u manje regionalno sredite te preuzima jo snaniju ulogu u daljnjem razvitku Opine. Uz naselje Vela Luku predvia se postepeno jaanje i utjecaj dijela naselja Gradina (Tudorovica, Mikulina Luka) te razvitka i preuzimanja odreenih
53
dijelova, sadraja i funkcija veeg naselja (uz planiranu turistiko - ugostiteljsku zonu). Ostale funkcionalne cjeline (dijelovi naselja) uspostavljati e svoje prostorno funkcionalne tokove na razini Opine na nain da se osnovni procesi usmjeravaju prema ova dva sredita (primarno prema Vela Luci i Gradini) u srazmjerima koji odgovaraju koncentraciji javnih, gospodarskih i ostalih sadraja.
Grafiki prilog: Sustav sredinjih naselja Opine Vela Luka
Osnovna namjena i koritenje povrina Osnovna namjena povrina na teritoriju Opine diferencira se na dvije osnovne namjenske grupe: povrine namijenjene za razvoj i ureenje naselja te ureenje izdvojenih dijelova naselja (ugostiteljsko - turistike zone), te ostale negradive povrine (poljoprivredno tlo, ume, akvatorij ...).
54
Planom su detaljnije razluene povrine koje su predviene za razvoj naselja na izgraene i neizgraene dijelove radi to racionalnijeg planiranja daljnjih zahvata u prostoru (sukladno Pravilniku o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza ...., NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04).
Grafiki prilog: Izvadak iz PPO Vela Luka - Namjena i koritenje povrina
Analizom povrina namijenjenih za razvoj i ureenje naselja (na podruju Opine prisutno je jedno statistiko naselje - Vela Luka s pripadajuim dijelovima naselja) utvrenih trenutno vaeim Prostornim planom (bive) opine Korula (zadnje izmjene i dopune ovog plana iz 1988. g.) te uzimajui u obzir planirana graevinska podruja izdvojenih namjena (ugostiteljsko - turistike zone Plitvine, hotel Kalos, Strainica, Gradina, Gabrica, Tankaraca - Tear, vee industrijske zone vezane uz brodogradilite Greben i tvornicu za preradu ribe Jadranka te gospodarsko poslovnu zonu u junom dijelu Vela Luke) utvrene su vee prostorne rezerve
55
(prosjena izgraenost naselja iznosi 53%) kako u izdvojenim tako i u podrujima namjenjenim razvoju naselja. Budui da je u opini Vela Luka statistiki utvreno samo jedno naselje - Vela Luka, tako je i prilikom analize izgraenosti za relevantan polazini podatak promatran sveukupni zbroj kvantifikacijskih pokazatelja za centralno graevinsko podruje Vela Luku i pripadajuih mu dijelova naselja.
Tablica: Graevinska podruja naselja
Gp naselja i dijelova naselja *Gradina, Tudorovica, Mikulina Luka Poplat Prapratna Prihodnja Strainica Tankaraca Tri Luke Vela Luka ukova **Dijelovi izdvojenih gra. podruja naselja (Plitvine,Kalos, gosp. zona) Ex PP(b)O Korula Ukupno GP - ha 38,6 8,8 17,0 10,6 15,2 7,2 10,3 196,1 8,2 35,6 Izgraeno GP - ha 18,3 4,4 5,8 6,6 8,1 3,7 5,6 112,8 1,7 14,8 Izgraenost -% 47 50 34 62 53 51 54 57 20 41 Ukupno GP - ha 43,6 10,1 17,0 10,6 16,7 7,2 10,3 226,5 5,6 PPUO Vela Luka Izgraeno GP - ha 18,3 4,4 5,8 6,6 8,1 3,7 5,6 127,6 1,7 Izgraenost -% 42 44 34 62 48 51 54 57 30
A.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Ukupno naselje Vela Luka:
347,6
181,8
52
347,6
181,8
52
*dijelovi naselja Gradina, Tudorovica, Mikulina Luka prostorno su objedinjena te tvore jednu prostornu cjelinu te se u tome smislu i ovim prostornim planom analiziraju
Usporeujui kvantifikacijske pokazatelje za ukupnu povrinu graevinskog podruja PP(b)O Korula i graevinskih podruja utvrenih kroz PPUO Vela Luka moe se ustvrditi ukupno poveanje graevinskog podruja naselja Vela Luka za 35,6ha. Iako su novoplanirana graevinska podruja naselja planski reducirana radi potrebnog racionaliziranja i postizanja funkcionalnije organizacije do poveanja u ukupnoj krajnjoj bilanci povrina dolazi zbog pribrajanja povrina dosada izdvojenih namjena (prvenstveno se ovdje misli na ugostiteljsko - turistike i industrijsko poslovne zone a koje su utvrene trenutno vaeim PP(b)O Korula) ukupnom graevinskom podruju naselja Vela Luka radi potrebnog usklaenja s Prostornim planom Dubrovako neretvanske upanije. **Ukupnoj bilanci povrina graevinskih podruja pribrojeni su sljedei dijelovi dosada izdvojenih graevinskih podruja utvrenih PP(b)O Korula: ugostiteljsko - turistika zona Plitvine, ugostiteljsko - turistika zona hotela Kalos, industrijske zone Jadranka i Greben te ira gospodarsko - poslovna zona u junom dijelu centralnog naselja Vela Luka. Zona hotela smjetenih u uvali Plitvine uz ve postojei hotel te ostale pratee sadraje i smjetajne kapacitete i dalje se smatra kao vrijedna zona s rezervama za izgradnju hotelskih kapaciteta te se ovim Planom ugrauje u graevinsko podruje
56
centralnog dijela naselja Vela Luka kao zona ugostiteljsko - turistike namjene u naselju sukladno odrednicama PP DN i Usklaenja PP DN s Uredbom o zatiti zatienog obalnog podruja mora. Industrijske zone tvornica Jadranka i Greben te zone gospodarsko - poslovnih sadraja kao i ugostiteljsko turistika zona hotela Kalos ine prostorno i funkcionalno dio centralnog dijela naselja Vela Luka te se ovim Planom tretiraju kao sastavni dio centralnog dijela graevinskog podruja naselja Vela Luka. Sukladno smjernicama Prostornog plana upanije Dubrovako - neretvanske te Usklaenjem PP DN s Uredbom o zatiti zatienog obalnog podruja mora (Sl. glasnik DN, 3/05) prethodno navedene zone tretirane su kao sastavni dijelovi graevinskog podruja naselja Vela Luka. Preostale zone izdvojenih namjena prema PP(b)O Korula (postojee-planirane ugostiteljsko - turistike zone Tankaraca - Tear, Gradina i Gabrica, te novoplanirana zona Tankaraca) koje su definirane Usklaenjem Prostornog plana Dubrovako neretvanske upanije s Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja (Sl. glasnik DN, 3/05) i Izmjenama i dopunama PP DN kao postojee zone izdvojene ugostiteljsko - turistike namjene, naznaene su u grafikom dijelu plana na kartografskim prikazima 3.1 Uvjeti za koritenje - Podruja posebnih uvjeta koritenja i 4.x Graevinska podruja.
Red. broj 1. 2. 3. 4. Naselje Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Lokalitet Tankaraca Tear Gradina Gabrica Martina bok - Poar Povrina GP ha ( PPO Vela Luka) 1,0 5,0 15,0 12,5 Povrina GP ha (PP DN) 1,0 5,0 15,0 12,5 Vrsta T3 T2 T2 T3 Kapacitet 100 400 1800 1000 % izgra . 66 0 6 postojee/ planirano postojee planirano planirano planirano
Prethodna tablica prikazuje brojane pokazatelje za planirane ugostiteljsko turistike zone izdvojene namjene sukladno smjernicama Prostornog plana Dubrovako - neretvanske upanije (Sl. glasnik DN, 3/05, 6/03 i 3/06). Ukupno je PPO Vela Luka rezervirano 33,5 ha za izdvojena graevinska podruja ugostiteljsko turistike namjene uzimajui u obzir predvieni daljnji razvoj turistikih djelatnosti na ovom podruju.
Tablica: Ugostiteljsko - turistika namjena unutar graevinskog podruja naselja
Red. broj 1. Naselje Vela Luka Lokalitet Plitvine Povrina GP - ha 21,7 Vrsta T1 Kapacitet 2170 % izgra. 10 % udjela tur. zone u GP naselja 6 postojee /plan postojee
Ugostiteljsko - turistika namjena u naselju definirana je sredinjom zonom Plitvine rezerviranom za smjetaj i irenje postojeih i novih hotelskih kapaciteta te mjetovitih ugostiteljskih sadraja. Zona svojom povrinom zauzima 6% centralnog dijela naselja Vela Luka.
57
PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA Tablica: Planirane luke
Prostorni plan opine Vela Luka Zona

Vela Luka Vela Luka - Plitvine Gradina Poplat Triluke Mikulina Luka, Tudorovica Strainica Tankaraca ukova Prihodnja Prapratna Ukupno:
Luka posebne namjene luka nautikog turizma Kapacitet vezova (planirano) Privezite Kapacitet vezova
1 1 2
200 200 400
2 2 1 1 1 2 1 1 1 1 1 14
20 20 10 10 10 20 10 10 10 10 10 140
Na podruju Opine planirane su dvije luke nautikog turizma, jedna u centralnom dijlu naselja vela Luka i druga na lokalitetu Plitvine. Takoer su za sve dijelove graevinskih podruja planirana privezita sukladno smjernicama Prostornog plana Dubrovako - neretvanske upanije (Sl. glasnik DN, 3/05, 6/03 i 3/06). Meuprostor izmeu povrina za razvoj naselja preteite je namjene poljoprivrednog (maslinici) i umskog zemljita. Na veem podruju u junom dijelu Opine ovaj prostor je devastiran umskim poarima pa je predviena njegova obnova novim pokrovom te intenzivnijim umsko uzgojnim radovima. Preostali manji dijelovi zemljita zbog bolje kvalitete tla (vrijedno obradivo tlo) namijenjeni su prvenstveno i daljnjoj poljoprivrednoj djelatnosti i njezinom proirenju uz mogunosti hidromelioracijskih zahvata radi poveanja kvalitete i plodnosti. Prostor mora (295 km2 ) namijenjuje se u dvije osnovne planske kategorije gospodarska namjena (uzgoj ribe, ribolov) unutar dozvoljenih granica i portsko rekreacijska namjena (rekreacija u moru na udaljenosti od 300 m od obalne crte) koja je neposredno povezana s planiranim turistikim zonama. Zona posebnog ogranienja prema odrednicama upanijskog plana oznaena na krajnjem sjevero - zapadnom dijelu opine i koja zauzima vei dio podruja Privale jest zona posebne namjene u nadlenosti MORH-a.
58
3.2.1 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina

Prilog: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina
redni broj
OPINA VELA LUKA GRAEV. PODRUJA NASELJA ukupno:

graevinsko podruje naselja izgraeni dio graevinskog podruja ugostiteljsko - turistika namjena unutar naselja gospodarska - poslovna, industrijska namjena
oznaka
ukupno (ha)
udio %
*stan/ha ha/stan.1
1.
-
GP
GP GP T1,T6 I,K
347,6
304,8 181,8 21,7 21,1
8
7 4 0,5 0,5
13/0,07 15/0,06 25/0,03 207/0,004 188/0,005 18,6/0,05 12/0,08 3,4/0,28 2,2/0,45 1/0,96 0,15/6,5 -
2.
-
STRUKTURE VAN NASELJA

ugostiteljsko - turistika namjena posebna namjena
ukupno: ukupno: ukupno: ukupno: UKUPNO: UKUPNO:
T2,T3 N
265,8
33,5 232,3
5
0,1 4,9
3.
-
POLJOPRIVREDNE POVRINE
vrijedno obradivo tlo ostala obradiva tla
P
P2 P3
381,1
204,9 176,2
9
5 4
4.
-
UMSKE POVRINE
gospodarska uma ume posebne i rekreativne namjene
1 3
1297,9
700,3 597,6
31
16 15
5. A B
-
OSTALE POLJ. I UM. POVR. OZEMLJE VODNE POVRINE - MORE

gospodarska namjena - marikultura gospodarska namjena - ribolov izuzev koom gospodarska namjena - ribolov koom
P V
H2 O F
2034,6 4327 29500

29,4 6528,0 22942,6
47 100 100
-
OPINA (sveukupno):
33827
0,13/7,5
napomena: * - u izraun gustoe stanovnitva uzeta je u obzir planirani broj stanovnika na podruju Opine 2015 godine: 4500 stanovnika
3.3 Prikaz gospodarskih i drutvenih djelatnosti

Gospodarske djelatnosti u buduem planskom razdoblju biti e koncentrirane kroz razvoj turizma (uz oigledni trend tercijarizacije), razvoj manjih industrijskih pogona, daljnji napredak poljodjelstva (prvenstveno maslinarstva) te policentrinost drutvenog i prostornog sustava (ravnomjeran razvoj svih dijelova Opine) i formiranje Gradine kao manjeg lokalnog (razvojnog) sredita. Turizam Velik dio smjetajnih kapaciteta Vela Luke trenutno je neiskoriten. Postojei trend i mogunosti da se ti kapaciteti obnove i poboljaju u smislu ire ponude vezane uz boravak na pojedinim lokacijama poboljava se i planskim definiranjem osnovnih zona i povrina namijenjenih takvim aktivnositma (plae, rekreacijska podruja, mrea puteva). Zoniranjem i planiranim kapacitetima omoguuje se realan razvoj turistikih djelatnosti uz irenje ponude i na tzv. vansezonsku ponudu (ljeilini kompleks - Kalos).
59
Poljodjelstvo Vela Luka je stvorila povoljnu sliku u pogledu razvoja i iskoritavanja maslinarstva. Postojei resursi e se u sljedeem planskom razdoblju vie tititi te unaprijeivati u pogledu bolje iskoristivosti dok e se na drugoj strani neiskoriteno i zaputeno zemljite morati privesti svrsi. Planskim mjerama (zatite, ouvanja i odrivog razvoja), ispitivanja mogunosti hidromelioracije (i s time poveanja kapaciteta i kvalitete poljoprivrednih - povrtlarskih kultura), odravanjem i planiranjem novih infrastrukturinh sustava (puteva) i razvojnim programima koji rjeavaju i pratee gospodarske resurse ova gospodarska grana e u buduem razdoblju biti jedan od znaajnijih imbenika u prostoru. Industrija Postojei industrijski pogoni odnsono planirane zone trebaju i dalje zadrati integritet (sprijeiti daljnju saturaciju) i time omoguiti bolju meupovezanost subjekata i iskoristivost prostora. Vei industrijski pogoni se polako naputaju i detaljnijim prostorno planerskim zahvatima dati e se optimalniji sustav i organizacija prostora (lociranje i odreivanje razmjetaj kapaciteta) u za to odreenim planskim okvirima. Drutvene djelatnosti Planiranom strukturom naselja u sustavu sredinjih naselja upanije pretpostavlja se harmonian i usklaen razvoj naselja Vela Luke i njegovih dijelova u jae i znaajnije sudionike u prostoru gledaju na ui i iri kontekst. Policentrinost kao osnovna premisa pretpostavlja planiranje sustava sa boljom meupovezanou dijelova naselja (mreom infrastrukturnih sustava), izgradnjom i razvojem funkcija naselja koja stvaraju i potiu 'tokove' izmeu prostornih jedinica i time stvaraju i podstiu razvojne potencijale. Dva su bitna problema sagledana i planski usmjerena kroz niz kriterija i smjernica: proces deagrarizacije i urbanizacije podruja Opine. Deagrarizacija direktno pod utjecajem tercijarizacije dovodi do pretjeranog koncentriranja stanovnitva u grupi djelatnosti (ugostiteljstvo, turizam, usluge) i naputanja tradicionalnih (poljoprivrednih) djelatnosti kojima je Opina ve izgradila sliku (maslinarstvo, maslinovo ulje). Urbanizacija jest proces povezan s prvim a oituje se i na podruju Vela Luke - pretjerana izgradnja na samoj obali (u zoni do 70 metara i posebno unutar zatienog obalnog pojasa) bez ikakve kontrole te naputanje ruralnih i polururalnih sredina. Planskim mjerama podstiu se procesi prepoznavanja tradicionalnih grana i dejlatnosti uz optimalnu koncentraciju tercijarnih djelatnosti (planiranje zona, gustoa i kapaciteta) te uz planiranu klasifikaciju sredinjih funkcija (u sustavu sredinjih naselja) sagledavajui iri i ui prostorni i demografski kontekst.
60
PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA Tablica: Planirana klasifikacija sredinjih funkcija i kategorizacija sredinjih naselja
UPRAVA PRAVOSUE UDRUGE GRAANA, POLITIKE STRANKE I DR.
(HGK ispostava up. reg. komore) (podruna obrtnika komora) udruenje obrtn. grad.turist.zajedn. vie odvjet. ureda javnobiljeniko mjesto-ured grad.razina raznih udr., klub., liga, sekc.i dr.udr.gra. gradska razina politikih stranaka i sindikalnih org. (gradska razina zaklada i fundac.) grad. razina org. crvenog kria HAK autoklub auto kola
VJERSKE ZAJEDNICE
op. komis. za odn. s vjer. zajed. (RK dekanat) samostan (ostale vjer. zaj.)
PROSVJETA, KOLSTVO, OBRAZOVANJE

djeji vrti, jaslice osnovno kolovanje odraslih osnovna umjetni. kola-glazba,ples srednje kole i strukovne kole (srednjokolsko obrazov. odraslih) (ueniki dom)
VISOKO KOLSTVO ZNANOST

(pojedinane znanstv. instituc.)
opinsko vijee opinsko poglav. naelnik uprav.odj.opine opinski uredi ispos.up.ured, matini ured grad. sluba motrenja i obavjeivanja policijska postaja op. postrojbe i stoer civilne zatite op.vatrog.zajed. (prof.vatr.postr.) ispostava porezne uprave carin. ispostava ili carin. referati (postaj.fin. polic.) (isp.dr.revizije) luka ispostava reg.zav.za zat. spom.kult. i prir. (dopisnitv. HINA) (sinopt.hidromet. postaja) upanijska luka uprava dravne slube
opinski sud s gruntovnicom prekrajni sud op. dr. odvjetn.
(pojedini struni zavodi)
KULTURA, UMJETNIKA I TEHNIKA KULTURA

javne ustanove u kulturi dom kulture
PORT I REKREACIJA
ZDRAVSTVO
SOCIJALNA SKRB
FINANCIJSKE I DRUGE SLINE USLUNE DJEL.

(zavod za platni promet) nekoliko ispostav. poslov.banaka, tedion. i mjenja.
PROMETNE USLUGE
zajednice portskih udruga portska drutva i klubovi predstavnici raznih portova
primarna zz Dom zdravlja specijal, higijeepid.dj, hitna med.sluba, laborat.,radiolog. i druga diagnost. Ljekarna sekundarna zz Poliklinika Opa bolnica (manja, s nekim odjelima/ specijalna bolnica) tercijarna zz
Centar za socijalnu skrb Dom socijal. skrbi (Dom za djecu /Dom za odrasle)
manja zrana luka - aerodrom terminal zr.luke manja luka
galerija
dr., up. i grad.op. natjec. i priredbe
Centar za pomo i njegu
ispost. osig. zav.
pomorsko putniki terminal
muzej
gradska knjinica
amater. kazalite
otvoreni portski objekti: portska igralita za razne vrste portova s izgraenim gledalitem zatvoreni portski objekti:dvorana, bazen, kuglana i dr. pojedinani objekti za rekreaciju,
Ispostava PS Hrvatskog zavboda za zapoljavanje
poslov. hrv.lutrije
manji autob. kol.
Ispostava Zavoda za javno zdravstvo up. Ispostava podru. zav. hrv. fonda zdr.
Ispostava PS Hrvatskog fonda mir.i inv.osig.rad.
poslovn. turist .agen. pojedine uslune poslovne tvrtke
(rent-a-car) (taxi sluba) (transp.ped.pod.) (putn.autob.pod.)
61

lokalna postaja dvotjedne novine (gradski orkestar) (pjevaki zbor) klape grad.limen. glazb. KUD sa sekcijima otvoreno puko uilite 1-2 kinematografa samostalni umjetnici ogran. Matice hrv. zaj.sav.udr.tehn.k. zabavu i odmor osig. vei pot.uredvorna telef.centr.
TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO
nekoliko trg.tvrtki na vel.i mal.ex-im robna kua skladita, spec.trgovine manja hladnjaa manja trnica hotel-prenoite restaur.-kavana disko klub
OBRT I DRUGE USLUGE

automehaniars. radionica manja tiskara neki spec. tehn.servisi vei broj obrt. radionica
Napomena: U prijedlogu je sadran izbor vanijih sredinjih funkcija to znai da se uz nabrojene unutar naselja mogu razvijati i druge funkcije
3.4 Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora

Povijesne odrednice Otok Korula je esti po veliini otok u Jadranu koji se prua pravcem zapad-istok u duljini 48 km. Pravokutnog je izduenog oblika s prosjenom irinom 5,3 km i povrinom 276 etvornih kilometara. Vela Luka najzapadnije je naselje otoka Korule, a smjetena je na dnu razvedenog i duboko u kopno uvuenog zaljeva (9,2 km). Reljef Vela Luke ima ravniarsko breuljkasti karakter. On je nastavak zavale Blatskog polja u geolokom, tektonskom, morfolokom i morfostrukturnom gleditu. Vela Luka kao mikroregija otoka Korule dijeli povijesne usude s otokom makroregijom kao i sa susjednim otokim cjelinama odnosno susjednim uzmorjem. Otok Korula odnosno zapadno njegovo podruje naseljeno je ve u osvitu pretpovijesti temeljem arheolokih istraivanja prvog sloja Vele pilje koji se svrstava u razdoblje starijeg neolita. Ostali kulturni slojevi pilje ovog vieslojnog arheolokog nalazita raskriveni su u kontinuiranoj uporabi sve do bronanog razdoblja. Tijekom mlaih vremenskih razdjelnica od eljeznog, helenistikog do bizantskog razdoblja govore nam o uporabi lokaliteta u tadanjim turbuletnim vremenima za pribjeite (refugij) ondanjeg stanovnitva. Prelazno razdoblje kamenog (neolita) u metalno (bakreno eneolitik) obuhvaa prva dva stoljea II. tisuljea prije Krista. To je razdoblje velikih migracija indoevropskih skupina koje su se odvijale u vie navrata. Migracije neoliana prema Jadranu i meusobne infiltracije starog i novog pridolog stanovnitva oblikuju novu sliku
62
zapadnog Balkana iz koje e se oblikovati novi etnos Ilira ija je etnogeneza sloena i rezultat je dugotrajnih procesa. Promjene koje zapoinju u eneolitiku imaju znaajne reperkusije na broano, a isto tako i na eljezno razdoblje. One se oituju u drutvenom ureenju, privreivanju, izboru mjesta stanovanja te u sepukralnom ritusu. Neoliani su ivjeli u matrijahatu, dok je novopridolo stanovnitvo (Protoiliri) ivjelo u patrijahalnom ureenju. Starosjedioci temelje svoju ekonomiju na zemljoradnji, a novopridoli na stoarstvu. Oni su u nae krajeve donijeli kovine (broncu i mjed) temeljem ega se ovo razdoblje naziva bronano. Svoja stanita odabiru na povienim mjestima, iznad plodnih krakih polja. Za njihov smjetaj ima vie imbenika: raslojavanje stanovnitva, oblikovanje administrativnih sredita, pribjeita u nemirnim vremenima za stanovnitvo i stoku. Nova naselja na uzvisinama nazivaju se gradinama. Ona se utvruju pomou velikim kamenim blokovima u tehnici suhozida. Datirati ih nije mogue bez arheolokih istraivanja, jer one mogu nastati u bronanom kao i u eljeznom razdoblju. Karakteristino za sepukralni ritus bronanog i eljeznog razdoblja su grobni humci (tumuli). Na podruju Vela Luke vii broj ih je evidentiran (izmeu Bradata i Mikuline luke, Potorae, istono od Vlaica glavice, Zmalovica), ali bez arheolokih istraivanja nije ih mogue striktnije vremenski odrediti. Pokojnike se pokapa u obliku krinje izraenih od kamenih ploa osovljenih okomito sa zavrnom poklopnicom. Kamena krinja se prekiva kamenom, a tumuli poprimaju kruni ili elipsoidni oblik u promjeru dok kupolasto ili stoastu zavravaju. Kao to je ve navedeno nain ivljenja ilirskog stanovnita niim se ne razlikuje od njihovog supstrata Protoilira odnosno bronanodobne populacije. Naselja se formiraju na uzvisinama, koja imaju karakter administrativnih sredita, refugija i sl. Naselja se utvruju sa velikim kamenim blokovima na lakim dostupnim stranama. Nije ih mogue striktno datirati (bez arheolokih istraivanja), jer je nain zidanja jednak u bronanom i eljeznom razdoblju. Evidentirani gradinski lokaliteti s podruja Vele Luke su: Gradina Sv. Ivana, Greben, Maslinovik, Aninovo, Gradac, Kopila i Kula. Stanovnito ovog razdoblja kako je ve navedeno, pripada ilirskoj etnikoj grupi u irem smislu. Iliri su bili podijeljeni na vie plemena, a ovaj prostor nastavali su Plereji, tonije podruje od Boke kotorske pa do Neretve. U III. stoljeu prije Krista dolaze pod vlast Ardijejaca, koji formiraju ilirsku dravu od Vojue u Albaniji pa sve do Neretve. Tada na vrhuncu svoje moi, u stalnim ratovima s Rimom za supremaciju nad Jadranom do godine 135. prije Krista, kada doivljavaju definitivan poraz. Navedena podruja postepeno potpadaju pod Rim, a zavretak ovog procesa je kraj I. milenija prije Krista, koji ujedno oznaava kraj pretpovijesti i stupanje naeg prostora u povijest. itav niz pojava u ivotu ilirskog stanovnitva govore o praskozorju povijesti. Prvenstveno se to odnosi na osnivanje naselja-gradova, dravnoj organizaciji, kovanju novca i sl. Uz navedeno, a posebice za tretirano podruje, od izuzetne je vanosti utemeljenje grkih kolonija i emporija na istonoj obali Jadrana ve pred kraj VI. stoljea prije Krista.
63
Uz otok Korulu uz upitnost lokacija veu se dvije grke naseobine od kojih je prva kolonija, a druga subkolonija. Prva se smjeta u VI. st. prije Krista koju su osnovali Kniani. Znanstvenici je ubiciraju od zapada, Vela Luka, do otonog istoka, Lumbarda, uz navedene ubikacije svako je potrebno navesti i nove znanstvene prijepore kojima se ona ubicira na mjestu grada Korule sagledavajui je kroz prizmu neubicirane grke kolonije Herakleje. Druga grka naseobina (subkolonija) vee se uz Lumbardu, a osnovala je grka kolonija Issa. Bez obzira na navedene znanstvene nedoumice u vezi i upitnosti smjetaja grke naseobine na podruje Vele Luke pronaeni artefakti grke provenijencije dovoljno govore za plodonosnu trgovinu izmeu grkih polisa i Ilira ovog podruja. Veze izmeu Grka i Ilira navode se i u djelima helenistikih i antikih pisaca. Za poetak antike odnosno dominacije Rima nad ovim podrujem saznaje se iz pera rimskog povjesniara Apijana. U njegovoj djelo naslovljenom Rimska povijest pisanom u II. st., u desetoj knjizi Ilirika donosi niz Oktavijanovih vojni za potpuno pokorenje Ilira tijekom 35.-33. god. prije Krista koje ih je poduzeo zbog suzbijanja gusarstva. Historiar Apijan navodi kako su svladani Iliri s Korule i Mljeta te da su svi mladi ljudi poubijani, a ostali stanovnici prodani u roblje. Da li je stvarno drakonski provedena odluka teko je o tome dvojiti, ali bez svake sumnje odmazde je zasigurno bilo ne samo radi kazne, nego i zbog nasune potrebe Rima za plodnim zemljitem koje je dodjeljivao isluenim vojnicima, pomou kojih je romanizirao osvojena podruja. Logino je pretpostaviti da je plodno Blatsko polje kao i ostala plodna podruja prema Vela Luci bila dodijeljena rimskim veteranima.Tu tvrdnju potkrepljuju dosadanji nalazi iz vremena antike otkriveni uglavnom rekognosciranjem tretiranog prostora primjerice Bradat, Gudulija-Beneficij, Poplat, Gradina, Triporti, Potirna, Gubea, Kali i dr. su atribuirani ostacima villa rustica tj.gospodarskih-ladanskih graevina iz rimskog razdoblja. Gospodarska kriza rimskog carstva zapoinje u III. st., emu pridonose provale barbara potkraj IV. odnosno V. st. One uzrokuju este administrativne promjene imperija do konanog pada Zapadnog rimskog carstva 476. godine. Nakon kratkotrajne vladavine Gota ovaj prostor odnosno itava Dalmaciju osvaja istonorimski car Justinijan 535./536. godine. Ovi povijesni procesi odredili su razvoj kasnoantike kulturne batine. Jedan od najvanijih imbenika u vezi s kasnoantikom umjetnosti svakako je kranstvo. Na podruju Vele Luke pronaeni su kasnoantiki spomenici na lokalitetima koji su evidentirani ve kao antiki : Zablae - sv. Kuzma i Damjan, Gudulija-Beneficij. Tijekom VII. stoljea dolazi do znaajnih drutveno-politikih promjena kojih e se posljedice itekako osjetiti na ovom prostoru. Velika seoba naroda uzrokuje unitenje gotovo veine kasnoantikih gradova u Dalmaciji (Salona, Narona i Epidaur), najvjerojatnije u prvoj polovici VII. stoljea. Postupno se uspostavlja suivot novopridolih Hrvata i romanskih starosjedioca. Na obali se konsolidiraju ranosrednjovjekovni gradovi-komune pod patronatom Bizanta,, a u njihovom zaleu formiraju se nove drave. Otoci Korula, Bra, Hvar i Mljet u 9. stoljeu potpadaju pod Neretvansku kneevinu o emu nam sjedoi bizantski carpisac iz sredine X. stoljea koji pie o neretvanskim otocima, a meu njima i Koruli. On izrijekom navodi da na otoku Koruli ive Neretvani i da se na njemu nalazi njihov grad, ali bez precizne lokacije.
64
Godine 1000. mletaki dud Petar II. Orseolo u ratu protiv Hrvatske i njezinog saveznika Neretvanske oblasti nakratko uspijeva zauzeti Korulu, ali se ona ponovo vrati pod bivu neretvansku vlast. Iz navedenog je razvidno da je otok Korula uglavnom u razdoblju od IX. do XI. stoljea bila pod otkrijem Neretvanske oblasti. Spomenici iz ovog razdoblja tek se u blijedim tragovima (uglavnom preko kamenog namjetaja ranosrednjovjekovnih sakralnih graevina) sporadino su zastupljeni diljem otoka. Starija literatura izriito navodi crkvu sv. Kuzme i Damjana u Zablau kao predromaniku, ali danas je znanost svrstava u ranoromaniku t.j. u XII./XIII. stoljee. U navedenom razdoblju Korula je esto mijenjala vlast pod Zahumljem, Venecijom, hrvatskog-ugarskog kralja Ludovika. Na samom poetku XV. st. Ladislav Napuljski kratkotrajno vlada Korulom odnosno u njegovo ime Dubrovaka Republika od 1413. do 1420.godine. Prvom polovicom XV. stoljea Mletaka republika osvojila je vei dio Dalmacije ukljuujui i Korulu 1420. godine. Vladavina Mletake republike nad navedenim podrujem prestaje 1797. g. kada se Dalmacija oslobaa njihove vlasti neznatno prije nego to je Napoleon sruio Venecijansku republiku. Od tada se pa sve do Bekog kongresa 1815. godine ovaj prostor prvo zauzima Austrija, pa Francuska i Rusija i Engleska kada se na navedenom kongresu venecijansku Dalmaciju dobiva Austrija. Nakon dvije godine talijanske okupacije nakon I. svjetskog rata godine 1921. Korula je pripojena Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno kasnije kraljevini Jugoslaviji u razliitim njezinim inaicama do njezinog raspada do utemeljenja neovisne Republike Hrvatske. Popis dobara graditeljske batine Suvremeni, kompleksan pristup graditeljskom naslijeu polazi od principa aktivne zatite, znai da taj postupak ne obuhvaa samo konzervatorske postavke, obradu i intervencije, ve cjelovit drutveni proces vrednovanja i revitalizacije kulturnopovijesnog naslijea. Osnovno obiljeje aktivne zatite naslijea u prostoru je provedba zatite kroz prostorne planove i projektnu dokumentaciju, temeljem valorizacije zateenih i prepoznatih povijesnih vrijednosti primjenjujui pritom prihvatljive metode konzervacije, adaptacije, revitalizacije, restauracije, rekompozicije, tipoloke rekonstrukcije i interpolacije na svim razinama zatite naslijea. Budui da je prostorno planiranje u jedinstvenom sustavu drutvenog i gospodarskog planiranja, valja teiti da u taj sustav bude to vie integrirana i zatita i obnova kulturne batine kroz integralni proces rada. U cilju ouvanja kulturnog nasljea, odnosno kulturnih dobara te svojevrsne slike prostora, odreene su zatite prema stupnju ouvanosti povijesnih struktura po kategorijama i to:
65

12 12_1 13 21 22 23 24 25 26 33 4 5 6
Cjeline Povijesna graditeljska cjelina Povijesni sklop i graevina Memorijalni spomenici Pojedinani spomenici
Arheoloka batina Etnoloka batina Posebne zone Krajobraz
Gradsko-seosko naselje i seosko naselje Graditeljski sklop (stambeno-gospodarski sklop u naselju, stan) Krievi Civilne graevine Obrambene graevine Gospodarske graevine (kuarice, gustrine) Sakralne graevine Grobne graevine Kopneni arheoloki lokalitet Etnoloko podruje etnozone Podruja posebne brojnosti kulturnih dobara te spomenike slojevitosti Osobito vrijedan predjel kultivirani krajobraz
Status zatite dobra

R PZ E
Registrirano kulturno dobro Preventivno zatieno dobro Evidentirano dobro
Znaaj dobra sukladno Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 51/03)
N R L
Nacionalni znaaj dravna razina Regionalni znaaj upanijska razina Lokalni znaaj opinska / gradska razina
Na podruju Vele Luke nalazi se ukupno 48 kulturnih dobara, od toga 8 zatienih temeljem Zakona, 2 preventivno zatiena te 38 evidentiranih dobara.
GRAD/OPINA Vela Luka Zatiena / Registrirana i Preventivno zatiena 8+2 Evidentirana 38 Ukupno 48
Popis dobara graditeljske batine Zatiena kulturna dobra temeljem Zakona (zatiena/registrirana i preventivno zatiena kulturna dobra) prema podacima Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Temeljem zakljuka opinskog Poglavarstva o pokretanju postupka zatite kompleksa umjetnikog ateliera Izvora Oreba i Emilije Karlavaris (k.. br. 2430/2009) sa zonom okolnog kultiviranog krajobraza, ovim Planom se sukladno Zakonu o ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99) i smjernicama Prostornog plana Dubrovako neretvanske upanije, upuuje na daljnji nastavak postupka proglaenja zatite nad navedenim kompleksom uz prethodnu suglasnost nadlenog konzervatorskog Odjela i detaljno propisanim uvjetima zatite nakon ega e se stvoriti uvjeti za uvrtavanje ove cjeline u konzervatorsku dokumentaciju i popis evidentiranih kulturnih dobara na podruju Opine Vela Luke.
66
ZATIENA/REGISTRIRANA KULTURNA DOBRA

RJEENJA O REGISTRACIJI REGIONALNOG ZAVODA ZA ZATITU SPOMENIKA U SPLITU
IFRA
NAZIV
NASELJE
BROJ
K.O.
1 2 3 4 5 6 7 8
Vela pilja Villa rustica Bradat Villa rustica Gudulija/Beneficij Arheoloki lokalitet Gradina Arheoloki lokalitet otok Gubea Crkva sv Kuzme i Damjana Crkva Svetog Vincenca upna crkva Svetog Josipa i zvonik
NAZIV
Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka
R 1036 R 1039 R 1040 R1038 R 644 R 606 R 590 R 1023
.zgr. 2074/118 .zem. 8967/9, 8967/7, 9208/1, 8965, 8967/6, 8767/8, 8970, 8941 .zem. 31039/4 .zem. 31040/1; 31040/2 .zgr. 809 .zgr. 264 .zgr. 225/7
RJEENJA O PREVENTIVNOJ ZATITI KONZERVATORSKOG ODJELA U DUBROVNIKU

IFRA
NASELJE
ZATITA
K.O.
Katel Kolovi-anti
Austrijska utvrda Fortezza
.zgr. 285, 254, 283/1, Vela Luka PZ UP/I-612-08/3-07/99 .zem. 1244 12799/2, 12799/3, 12699/28, 12699/29, PZ UP/1-612-08/0512699/30, 12738/1, Vela Luka 05/757 12737/1, 12725/2, 12724/2 i 12716/1
NAZIV NASELJE ZATITA
Vela Luka Vela Luka
EVIDENTIRANA DOBRA
IFRA
K.O.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38
Pretpovijesna gomila Njivice (2) Pretpovijesna gomila-promatranica Aninovo Pretpovijesni refugij na Humu Pretpovijesne gomile Potorae (3) Pretpovijesne gomile Zmaloica (5) Pretpovijesne gomile Zablae (3) Pretpovijesni refugij Greben Pretpovijesno gradinsko naselje Maslinovik Arheoloki lokalitet Kale Arheoloki lokalitet Vrbovica Antika Villa rustica Poplat Arheoloki lokalitet Bobovie Antika arhitektura Zmaliica/Rudodma Antiki gospodarski object ispod Lisca Ostaci rimskih nastambi na otoiu Kamenjak Potencijalni arheoloki lokaliteti na poloajima: Poplat, Gradina, Triporti, o.Proizd, Privala, Kamenjak, Kovnici, Piena, Tevar, ibakova noga, Vrbovica. Poluurbana cjelina naselja Vela Luka Stambeno-gospodarski sklop u naselju (>10) Opa puka uiona - kola Bratovtina Sv Josipa (Mala i Vela skula) Dom kulture i galerija (zaviajna zbirka) Izmaelijev katel Sokolana Crkva Sv. Roka Crkva Bezgrenog zaea Blaene Djevice Marije Crkva Sv. Jurja Crkva Gospe od Zdravlja Crkva Gospe od Milosti Crkva Gospe od Karmela Crkva Sv. Petra u Triportima Groblje s pristupnim putem Crkva Sv. Vinka Kapela Gospe Lurdske Krajobraz suhozidnih terasa i ograda Poljske kuice (>1000) Stani (>5) Kameni krievi (>25) Gustrine (>500)
Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka
E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E E
Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Blato Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka/Blato Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Blato Blato Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka/Blato Vela Luka/Blato Vela Luka/Blato Vela Luka/Blato Vela Luka/Blato
67
Popis dobara po kategorijama zatite (zatiena/registrirana, preventivno zatiena i evidentirana dobra)

1
12_1 Vela Luka CJELINE POLUURBANA CJELINA Vela Luka POVIJESNI SKLOP I GRAEVINA STAMBENO GOSPODARSKI SKLOP U NASELJU Stambeno-gospodarski sklop u naselju (>5) STAMBENO-GOSPODARSKI KOMPLEKS - STAN Stambeno-gospodarski sklop izvan naselja (STANI) (>10) MEMORIJALNI SPOMENICI Kameni krievi Kameni krievi (>25) POJEDINANI OBJEKTI CIVILNE GRAEVINE kola Sokolana Bratovtina sv Josipa (Mala i velika skula) Dom kulture i galerija (zaviajna zbirka) CIVILNE/OBRAMBENE GRAEVINE Katel Kolovi-anti Izmaelijev katel Austrijska utvrda Fortezza GOSPODARSKE GRAEVINE Poljske kuice (>1000) Gustrine (>500) SAKRALNE GRAEVINE ZUPNA CRKVA Crkva Sv Josipa sa zvonikom CRKVE I KAPELE Crkva Sv. Vinenca Crkva Sv. Roka Crkva Bezgrenog zaea Blaene Djevice Marije Crkva Sv. Jurja Crkva Gospe od Zdravlja Crkva Gospe od Milosti Crkva Gospe od Karmela Crkva Sv. Petra Crkv Sv. Vinka Kapela Gospe Lurdske GROBNE GRAEVINE Groblje s pristupnim putem ARHEOLOKE ZONE Kopneni arheoloki lokaliteti Vela pilja Villa rustica Bradat Villa rustica Gudulija/Beneficij Arheoloki lokalitet Gradina/crkva sv Ivana Arheoloki lokalitet otok Gubea Crkva sv Kuzme i Damjana Pretpovijesne gomile Njivice (3) Pretpovijesna gomila-promatranica Aninovo Pretpovijesni refugij na Humu Pretpovijesne gomile Potorae (3) Pretpovijesne gomile Zmaloica (5) Pretpovijesne gomile Zablae (3) Pretpovijesni refugij Greben Pretpovijesno gradinsko naselje Maslinovik Arheoloki lokalitet Kale Arheoloki lokalitet Vrbovica Antika villa rustica Poplat Arheoloki lokalitet Bobovie Antika arhitektura Zmaliica/Rudodma Antiki gospodarski object ispod Lisca Ostaci rimskih nastambi na otoiu Kamenjak E
1 1
13 Vela Luka 13 Vela Luka
E E
21 Vela Luka
1 2 3 4 1 2 3 1 2
22 Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka 23 Vela Luka Vela Luka Vela Luka 24 Vela Luka Vela Luka 25
E E E E PZ E PZ E E
1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1
Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka 26 Vela luka
R R E E E E E E E E E E
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21
33 Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka
R R R R R R E E E E E E E E E E E E E E E
68

22 Vela Luka Potencijalni arheoloki lokaliteti na poloajima: Poplat, Gradina, Triporti, o.Proizd, Privala, Kamenjak, Kovnici, Garma, Piena, Tevar, ibakova noga, Vrbovica
ETNOLOKE ZONE 4 E
Etnozone nacionalne i upanijske razine znaaja

ire podruje unutranjosti otoka Korule, posebice naseljeni prostori uz rubove obradivih polja / ire podruje itavog naselja Vela Luka ukljuivi poluotok Vranac na sjeveru, uzvisinu Pupanj na jugu te prostor okolnih uzvisina u smjeru Blatskog polja
POSEBNE ZONE E
Otok Korula/Vela Luka
Podruja posebne brojnosti kulturnih dobara te spomenike slojevitosti

Zapadni dio opine Vela Luka na otoku Koruli s istoimenim naseljem, paleolitskim, neolitskim i antikim lokalitetima, hidroarheolokim nalazitima, izrazito kultiviranim, agrarnim krajolikom suhozidnih terasa na obroncima uz izduenu uvalu, te brojnim sakralnim graevinama uz polja u unutranjosti otoka. Posebno je spomeniki znaajan sam rub Blatskog polja, gotovo na svim dijelovima, gdje se susreu pretpovijesni i antiki lokaliteti, predromanika crkva sv. Kuzme i Damjana,. Takoer su brojne nastambe u suhozidu kao i jednako oblikovan terasasti agrarni krajolik koji pokriva cijelo brdsko podruje prostora Opine Vela Luka osim dijelova najstrmijih obronaka
KRAJOBRAZ
Vela Luka
Kultivirani agrarni krajolik nacionalne i upanijske razine znaaja

Kultivirani agrarni krajolik na prostoru Vele Luke, u obliku suhozidnih terasa i ograda, zaprema najvei dio povrine opine. Na podruju Vele Luke je poseban i prekriva obronke i vrhove uzvisina i cijele predjele nastavljajui se u neprekinuti slijed. Posebice je naglaen i slikovit na obroncima uz rubove polja ili u nastavku uvala. Navedeni krajolik oblikuje se od pretpovijesti i nije iskljuivo agrarne namjene. esti su primjeri suhozidnih graevina sepulkralne i fortifikacijske namjene pretpovijesne dobi, teko razluive od kasnijeg agrarnog krajolika, a koje su svjedoanstvo najstarije civilizacije na ovim prostorima.
Vela Luka
69
PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA CJELINE Poluurbana cjeline KOMPLEKS Stambeno gospodarski sklop u naselju Stambeno gospodarski sklop van naselja MEMORIJALNI SPOMENICI Kameni krievi POJEDINANI OBJEKTI PROFANE GRAEVINE Civilne graevine Obrambene graevine Gospodarske graevine POJEDINANI OBJEKTI SAKRALNI upne crkve Crkve i kapele POJEDINANI OBJEKTI GROBNE GRAEVINE Grobne graevine ARHEOLOKE ZONE Kopnene ETNOLOKE ZONE POSEBNE ZONE KRAJOBRAZI UKUPNO
.(x) potrebno istraiti
1 1 15(x) >10(x) >5(x) 25(x) >25(x) 1500(X) + 7(x) 4 3 >1500(x) 11 1 10 1 1 22 22 1 1 1 1 1 1 1500(X) + 85(X)
70
3.4.1 Podruja primjene planskih mjera zatite

Na podruju opine ovim je Planom propisana obvezatna izrada detaljnije urbanistike dokumentacije sukladno smjernicama iz PP DN te Uredbi o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN128/04). U zatienom obalnom podruju mora propisana je obvezatna izrada urbanistikih planova ureenja za sva podruja za koja je utvreno da sadre znatnije rezerve neizgraenih podruja te za dijelove prostora koji su od posebne vanosti za Opinu i upaniju u smislu kulturnih i prirodnih vrijednosti. Tablica: Obavezna izrada urbanistikih planova
A. 1. B. GP naselja Vela Luka GP dijela naselja Mikulina Luka, Tudorovica, Gradina Poplat Prapratna Prihodnja Strainica Tankaraca Tri Luke ukova izdvojeno GP UPU 1:2000 Naziv lokaliteta Vela Luka Obuhvat naselje Vela Luka+akvatorij uvale UPU 1:1000 Naziv lokaliteta Mikulina Luka, Tudorovica, Gradina Poplat Prapratna Prihodnja Strainica Tankaraca Tri Luke ukova Obuhvat naselje: Mikulina Luka, Tudorovica, Gradina+akvatorij naselje Poplat+akvatorij naselje Prapratna+akvatorij naselje Prihodnja+akvatorij naselje Strainica+akvatorij naselje Tankaraca+akvatorij naselje Tri Luke+akvatorij naselje ukova+akvatorij UPU 1:1000 Naziv lokaliteta Gradina Martina bok Poar Tankaraca Tear Gabrica Obuhvat izdvojeno GP ugostiteljsko - turistike namjene Gradina izdvojeno GP ugostiteljsko - turistike namjene Tankaraca izdvojeno GP ugostiteljsko - turistike namjene Tankaraca - Tear izdvojeno GP ugostiteljsko - turistike namjene Gabrica PPPPO 1:2000 Naziv lokaliteta otok Ojak Obuhvat dio akvatorija i otok Ojak Ukupno ha 43,3 Ukupno ha 5,0 12,5 1,0 15,0 Ukupno ha 68,1 23,2 24,1 16,9 28,2 10,9 14,4 8,5 Ukupno ha 312,9
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. C.
1. 2. 3. 4.
Gradina Tankaraca Tankaraca Gabrica Prirodne i kulturne vrijednosti Ojak
D. 1.
71
Za podruja od izuzetne kulturno - povijesne vrijednosti ovim Planom propisana je obvezatna izrada idejnih - projektnih rjeenja. Idejnim rjeenjima potrebno je uskladiti i odrediti prostorne organizacije popratnih sadraja (sanitarni ureaji, info - pultovi, urbani mobilijar, promet u mirovanju i ostali elementi bitni za definiranje ovih zona). Mjerilo i sadraj Idejno - projektnih rjeenja odrediti e se prilikom izrade samog rjeenja. Tablica: Obavezna izrada idejno - projektnih rjeenja
E. 1. 2. Arheoloki lokalitet Vela pilja Utvrda Fortezza brdo Hum Idejno - projektno rjeenje Obuhvat ira zona arheolokog lokaliteta Vela pilja ira zona arheolokog lokaliteta Utvrde Fortezza Ukupno ha 1,4 6,4
3.5 Razvoj infrastrukturnih sustava

Razvoj infrastrukturnih sustava na podruju Opine planira se i provodi na temelju utvrenih prostornih mogunosti (ireg i ueg konteksta) u smislu optimalne i ekolokog pristupa opskrbi svih dijelova prostora komunalnom i drugom potrebitom infrastrukturom.
3.5.1 Prometni infrastrukturni sustav

Prometni sustav Cestovni prometni sustav Opine Vela Luka sastoji se od jedne dravne ceste (D118), dvije upanijske ceste (-6221 i -6251), te etiri lokalne luke (L-69016, L69017, L-69060 i L-69061). Dravna cesta D-118 morala bi na dvije dionice, van podruja Opine Vela Luka, doivjeti rekonstrukciju (obilaznica rnova i obilaznica Dubova Kapja koja bi promet vodila van podruja naselja ara i Smokvica). Sa ova dva zahvata predmetna cesta bi bila zavrena te bi pruala visok standard putnicima odnosno optimalno povezivala istoni i zapadni dio otoka Korula. upanijske ceste -6221 i -6251 koje se nalaze na podruju naselja Vela Luka morale bi proi tretman pojaanog odravanja te bi naroito bilo potrebno izraditi Prometni projekt cestovne mree naselja Vela Luka kako bi se rijeili svi postojei prometni problemi koji naroito eskaliraju tijekom turistike sezone. Potrebno je izgraditi i obilaznicu na podruju Pinskog rata (sa sjeverne strane naselja Vela Luka) rekonstrukcijom -6221 koja bi trebala odteretiti obalnu prometnicu od tranzitnog prometa te popraviti postojee stanje po pitanju zaguenosti cestovne prometne mree u Vela Luci naroito u dijelu od spomenika do bolnice Kalos. to se tie lokalnih prometnica koje postoje na podruju Vela Luke potrebno je posebno naglasiti kako iste nisu odravane ve dui period. Te prometnice bi stoga morale doivjeti dijelom rekonstrukciju dijelom pojaano odravanje kako bi mogle
72
zadovoljavati promet koji je u stalnom porastu. Prometno tehniki elementi ovih cesta su loi (mali radijusi krivina, vei uzduni nagibi, nedovoljan irina kolnika, nedostatak pjeakih hodnika i sl.) pa ih je stoga potrebno to prije dovesti na potreban nivo slunosti. Sve nerazvrstane prometnice na podruju Opine Vela Luka takoer je potrebno pojaano odravati ako bi se stvorila mrea prometnica nieg reda koja zadovoljava prometne potrebe opine te kvalitetno povezuje sva graevna podruja u okviru Opine Vela Luka. Pjeaki promet Moe se ustvrditi da je pjeaka prometna mrea razvijena na podruju opine u smislu velikog broja nekategoriziranih puteva koji su u osnovi pjeake povrine i kao takve potrebno ih je uvati i ureivati. U naelu ovi putevi se koriste i za promet vozilima no generalno moemo ih smatrati primarno pjeakim i biciklistikim komunikacijama. Unutar naselja Vela Luka i dijelova naselja pjeaka i biciklistika mrea nekvalitetno je diferencirana od prometne mree u smislu siguronosnih i povrinskih uvjeta. Posebno je bitno ureenje etnice uz more. Navedeni problemi i detalji rjeavati e se ostavljanjem i uvjetovanjem minimalnih koridora prometnica te izradom detaljnije urbanistike i prometne dokumentacije. Pomorski promet Pomorski sustav na podruju Opine Vela Luka planira se kroz realizaciju, obnovu i odravanje sustava luka (luka za javni promet - upanijskog i lokalnog znaaja, luka nautikog turizma u Vela Luci i Gradini te privezita) kojima se na raznim nivoima kompleksnosti regulira cjelokupni promet akvatorijem Opine. Prioritetna je obnova i poboljanje tehnikih uvjeta luke za javni promet u velolukom zaljevu. Ovim zahvatom e se poboljati i omoguiti prijem brodova veeg kapaciteta i laki protok prevezenih dobara kroz prometni sustav naselja Vela Luka. Najvei problem u radu upanijske luke Vela Luka jest pristajanje broda na brodskoj liniji Split-Vela Luka-Ubli. Sukladno sektorskoj studiji razmatraju se dvije varijante za smjetaj luke upanijskog znaaja u akvatoriju naselja Vela Luka i to: rotacija vrha mola postojee Luke upanijskog znaaja te lokacija ispred bive tvornice ribljih konzervi 'Jadranka'. Takoer je potrebno urediti ostali dio luke lokalnog znaaja Vela Luka te urediti rivu u uvali Gradina. Na podruju luke lokalnog znaaja Vela Luka planirana je izgradnja luke nautikog turizma kapaciteta do 200 vezova, dok je na podruju uvale Gradina takoer planirana izgradnja luke nautikog turizma kapaciteta do 200 vezova. Sukladno gore navedenim planiranim zahvatima unutar lukog podruja centralnog naselja Vela Luka kao i naselja Gradina potrebno je sprovesti Ocjenu utjecaja na
73
okoli kroz prethodnu analizu prihvatljivosti lokacije zahvata (sukladno Pravilniku o procjeni utjecaja na okoli, NN 59/00 i prema popisu zahvata za koje je obvezatna provedba procjene utjecaja na okoli) kojom e se analitikim i znanstvenim metodama utvrditi podobnost, kapaciteti i ostali preduvjeti za realizaciju planiranih zahvata. Sukladno Uredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene luke nautikog turizma (NN 110/04) uz sva graevinska podruja uz more koja se nalaze izvan akvatorija postojeih razvrstanih luka planira se izgradnja privezita kapaciteta do 10 vezova. Potrebno je poveati broj brodskih linija koje prometuju kako izmeu otoka (u upaniji i ire) tako i izmeu veih gradova u Hrvatskoj odnosno Italiji obzirom da je ovaj vid prometa veim dijelom neiskoriten a mogao bi znatno poveati broj turista (naroito iz Italije) koji bi ovakvom vezom mogli dolaziti na Korulu izbjegavajui prometna zaguenja na najbri mogui nain. Takoer u ovom dijelu ne smije se zanemariti injenica da je u sklopu luke i granini pomorski prijelaz te se u tome smislu detaljnijom urbanistikom dokumentacijom mogu planirati dopunski sadraji. Koridori plovnih puteva posebno oni od upanijskog i nadlokalnog znaaja tretiraju se sukladno vaeim propisima te se uz njih aktiviraju i lokalne turistike linije (Proizd). Zrani prometni sustav Naotoku Korula planirana je izgradnja zrane luke (kategorije 2 C) na podruju Opine Smokvica, iznad naselja Brna. Ova zrana luka bi trebala izvesti Korulu te njoj susjedne otoke iz prometne izoliranosti. Opina Vela Luka bi izgradnjom ove zrane luke dola na samo dvadesetak kilometara od prvog objekta zranog prometa koji moe trenutano izvesti otok iz prometne izoliranosti te ga povezati sa svim dijelovima Europe. Osim toga planirano je i uspostavljanje hidroavionskih veza koje bi povezivale Velu Luku sa drugim lukama koje zbog svojih maritimnih uvjeta pruaju mogunost povezivanja ovakvim vidom zranog prometa. Za potrebe ove vrste zranog prometa potrebno je planirati izgradnju vrste obale ili pontona na koji bi mogli pristajati hidroavioni, a u sluaju hidroaviona amfibija i preko njih izlaziti na kopno. Potanski i telekomunikacijski promet Postojei sustav temelji se na jedinici potanske mree u naselju Vela Luka preko koje se Opina povezuje s ostalim potanskim centrima na otoku i upanijskim sreditem. Trenutno ovaj kapacitet i sadraj zadovoljava i budue potrebe opine. Osnovna telekomunkacijska mrea nadograivati e se modularno i sukladno potrebama konzuma. Planira povezivanje svih podrunih centrala na Koruli svjetlovodom sa centralom u Koruli koja je ve spojena svjetlovodnom vezom preko kabela Adria 1 s
74
Dubrovnikom. Tako bi se stvorila sigurna veza koja bi zadovoljila potrebe na due vrijeme. Izgradnju mobilnog sustava veza na podruju Opine potrebno je realizirati na nain objedinjavanja ureaja svih mobilnih operatera na jednom objektu.
3.5.2 Energetski sustav

Energetski sustav Opine povezan je sa sustavom otoka i upanije putem dalekovoda 35/10 Kv i trafostanice 35/10 Kv Blato. Sustav napajanja potroaa opine potrebno je nadograditi i poboljati (zamjena nadzemnih vodova podzemnima i drvenih stupova betonskim) ime e se znaajno pridonjeti i smanjenju opasnosti od poara. U konanici planirani sustav treba biti redundantan tj. rjeti mogunost dvostranog napajanja svih trafostanica (naponskog nivoa 10/0.4 Kv) ime e se smanjiti koliina iskljuenja radi pada pojedinog sustava u cjelokupnom sustavu Opine. Radi poboljanja sigurnosti potroaa i osiguravanja kvalitene ospkrbe rastueg konzuma na podruju Opine potrebno je pristupiti realizaciji trafostanice 'Bobanja Lazi' 35/(20) kV u naselju Vela Luka (a koja je predviena planovima razvoja elektrodistribucijske mree na podruju otoka Korule) koja se nadovezuje na ve izgraeni 35 kV dalekovod iz smjera Blata (trenutno se koristi pod 10 kV naponom). Opinom prolazi dalekovod 110 Kv (iz smjera Starigrada i Stona) koji svojim kapacitetom opskrbljuje TS Blato. Koridor ovog dalekovoda i dalje se titi u smislu potrebnog odravanja i dostupnosti radi smanjenja rizika od poara ili bre sanacije kvarova.
3.5.3 Vodnogospodarski sustav

Vodnogospodarski sustav Vela Luke nadovezuje se na Blatski vodovod (80 l/s) odnosno u sljedeoj razvojnoj fazi na planirani Neretvansko-peljeko-korulanskolastovski vodovod koji je do sada realiziran u pojedinim segmentima. U sluaju potrebe za veim koliinama pitke vode u ljetnim mjesecima dodatne koliine vode osiguravati e se autonomno, vodonoscima. Na podruju Opine potrebno je dovriti dijelove planiranih cjevovoda radi poboljanja opskrbe i isporuke vode do podruja koja do danas nemaju izvedenu vodoopskrbnu mreu: - cjevovod Grica - Karbuni (uvala Zaglav) - Tri Luke, - cjevovod Potirna - Poplat - Vela luka, - cjevovod Vela Luka - uvala Strainica - Privala - Proizd, - cjevovod za uvale: Tankaraca, ukova, Prihodnja i Prapratna. Osnovni sustav odvodnje na podruju Opine potrebno je u buduem planskom razdoblju unaprijediti odnosno relizirati novi prstenasti sustav (projekat tvrtke Hidroprojekt - ing). Sustav se bazira na izgradnji 7 crpnih stanica, ureaja za proiavanje otpadnih voda, podmorskog ispusta i difuzora.
75
Hidrotehnikim tunelom povezati e se centralni sustav odvodnje naselja Vela Luka sa sjevernom stranom otoka i na taj nain odvoditi putem podmorskog ispusta i dfuzora u Korulanski kanal. Sustav odvodnje sukladno dostupnoj projektnoj dokumentaciji ugraen je u plan uz ostavljenu mogunost poboljanja i poveanja kapaciteta. Realizacijom prstenstog sustava odvodnje rjeiti e se problem zagaenja i odvodnje otpadnih voda u veloluki zaljev. Potrebno je u buduem razdoblju osnovni sustav nadopuniti odogovorajuim prikljucima i za preostale dijelove naselja a to e biti regulirano detaljnom projektnom dokumentacijom. Takoer potrebno je razmotriti i sukladno detaljnijoj dokumentaciji razmotriti mogunosti za realizaciju kvalitetetne hidromelioracije plodnih polja.
3.6 Postupanje s otpadom

Na nivou upanije usvojen je cjelovit sustav zbrinjavanja otpada kojim se dugorono utvruje strategija zbrinjavanja i postupanja s otpadom. Do uspostave konanog sustava (do 2015. godine) u prijelaznom razdoblju potrebno je odrediti sredinju lokaciju za otok Korulu te se u tome smislu postojee lokacija (Sitnica) moraju sanirati i zatvarati uz moguu prenamjenu.
3.7 Sprjeavanje nepovoljna utjecaja na okoli

Radi to kvalitetnijeg ouvanja postojeih resursa, znaajnih ekolokih, prirodnih, kulturnih sustava i vrijednosti potrebno je planski i struno valorizirati, tititi postojee vrijednosti i datosti. Znaajnu ulogu u tome ima edukacija stanovnitva, stvaranje informatizacijskog sustava te plansko i racionalno koritenje postojeih resursa. Odredbama plana reguliraju se znaajniji zahvati u prostor, nain i postupci zatite prilikom intervencija u prostoru, propisuju se uvjeti i daje se detaljna sistematizacija prirodnih i kulturnih dobara na podruju Opine. Globalno titi se cjelokupni teritorij Opine - njezino kopno, zrak i more. Kopneni dio znaajnije je devastiran neplanskom gradnjom izvan granica i okvira prijanje urbanistike dokumentacije i znaajnije devastira krajolik. Planom se propisuje i ujvetuje sanacija ovih podruja. Morski dio Opine relativno je uuvan i realizacijom osnovnih sustava odvodnje otpadnih voda ostaje i dalje visoke kakvoe. Propisuju se osnovne mjere zatite i sanacije za postojee nekontrolirane izljeve otpadnih voda. Trai se sustavno kontroliranje koliine otpadnih tvari unutar akvatorija Opine. Zrak je najveim dijelom nezagaen, sreom to je uvjetovano relativno niskim stupnjem motorizacije. U budunosti je potrebno i dalje inzistirati na zdravim i ekolokim nainima 'komuniciranja'.
76
II ODREDBE ZA PROVOENJE
77
0. POJMOVNIK
lanak 5. U smislu ovih odredbi za provoenje, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju slijedee znaenje: graevinska brutto povrina (GBP) je ukupna povrina svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova graevine osim balkona, ukljuivi i terase u prizemlju graevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etae. etaa oznauje nadzemne dijelove graevine (u nastavku: za prizemlje-Pr, a za katove-1, 2...), ali ne i podrum i potkrovlje. Izuzetno, etaom se smatra i potkrovlje ukoliko je namjenjeno stanovanju ili poslovnim djelatnostima. Najvea visina etae za obraun visine graevine, mjerena izmeu gornjih kota podnih konstrukcija, iznosi: za stambene etae do 3,5 m, za poslovne etae do 4,0 m, iznimno, za osiguranje kolnog pristupa za intervencijska i dostavna vozila, najvea visina prizemne etae iznosi 4,5 m. visina (u nastavku: V) oznauje najveu visinu graevine u metrima, mjerene od najnie kote konano zaravnatog okolnog zemljita do donjeg ruba krovnog vijenca potkrovlje (u nastavku: Pk) je dio graevine ispod kose krovne konstrukcije, a iznad stropne konstrukcije najvie etae. Najvei gabarit potkrovlja oblikovan kosim krovom odreen je najveom visinom nadozida od 0,9 m, mjerenog od gornje kote podne konstrukcije potkrovlja. tavan je dio graevine iskljuivo ispod kosog krovita bez nadozida s minimalnim otvorima za svjetlo i prozraivanje. podrum (u nastavku: Po) je u svom veem dijelu podzemni dio graevine tako da: - na kosom terenu kota gornjeg ruba njegove stropne konstrukcije nije via od 0,6 m od kote konano zaravnatog terena na viem dijelu, i ako kota konano zaravnatog terena nije nia od 0,2 m od kote gornjeg ruba temelja na najniem dijelu. - na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma nije via od 1,1 m od kote konano zaravnatog terena. koeficijent iskoritenosti graevne estice (u nastavku: kis) je odnos ukupne GBP i povrine graevne estice. gradivi dio graevne estice je povrina graevne estice predviena za smjetaj graevina, a odreena je opim i posebnim uvjetima za ureenje prostora u pogledu najmanjih udaljenosti graevina od granica, odnosno mea graevne estice (obvezni graevni pravac i dr.). irina graevne estice jest udaljenost izmeu granica graevne estice okomitih na javnu prometnu povrinu na koju se graevna estica prikljuuje, odnosno regulacijski pravac, a mjerena je na graevnom pravcu. dubina graevne estice jest udaljenost od regulacijskog pravca do najblieg dijela suprotne granice graevne estice. graevni pravac je zamiljeni pravac na kojem se obvezatno smjeta najmanje 60% irine proelja osnovne graevine, a odreen je u odnosu na regulacijski pravac.
78
regulacijski pravac je pravac povuen granicom koja razgraniuje povrinu postojeeg prometnog koridora/trase (javne prometne povrine) u izgraenim dijelovima graevinskih podruja, odnosno povrinu planiranog prometnog koridora (javne prometne povrine) u nedovrenim dijelovima graevinskih podruja od povrina graevnih estica. Zakon je vaei zakonski propis iz podruja prostornog ureenja i planiranja. posebni propis je vaei zakonski ili podzakonski propis kojim se regulira podruje pojedine struke iz konteksta odredbi. uporabljiva graevina jest ona graevina za koju je izdana uporabna dozvola Urbanistiki plan ureenja (u nastavku: UPU) je prostorni plan ueg podruja ija je obveza izrade odreena Zakonom i prostornim planom upanije, a obuhvat ovim Planom. Detaljni plan ureenja (u nastavku: DPU) je prostorni plan ueg podruja ija je obveza izrade i obuhvat odreen ovim Planom, GUP-om, UPU-ima, te posebnim propisom. Zatieno obalno podruje mora (u nastavku ZOP), predstavlja morski i kopneni pojas unutar obuvata plana naznaen u grafikom dijelu prostornog plana, koji je odreen sukladno Uredbi o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04) kojim se detaljno definiraju uvjeti i mjere za provedbu prostornih planova te gradnju i rekonstrukciju objekata unutar ZOP-a.
79
1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVRINA NA PODRUJU OPINE

lanak 6. *1 Sukladno razgranienju povrina po namjeni, odreene su slijedee osnovne namjene povrina prikazane na kartografskom prikazu, br. 1 "Koritenje i namjena povrina": povrine za razvoj i ureenje naselja i povrine za razvoj i ureenje prostora izvan naselja. lanak 7. Za razvoj naselja odreena su graevinska podruja naselja Vela Luka i pripadajuih dijelova naselja Gradina, Tudorovica, Mikulina Luka, Poplat, Prapratna, Prihodnja, Strainica, Tankaraca, Tri Luke i ukova. lanak 8. Povrine za razvoj i ureenje naselja - graevinska podruja naselja (oznaka GP) namijenjena su za smjetaj i/ili ureenje: stambene namjene povrina mjeovite namjene (stanovanje, mjeovito stanovanje i poslovni sadraji) javne i drutvene namjene (upravne, socijalne. zdravstvene funkcije, kolski, kulturni i vjerski sadraji) povrine gospodarske namjene: ugostiteljsko-turistiki sadraji (T1), proizvodna namjena (oznaka I1 - preteito industrija, I2 - preteito zanatska, K3 - poslovno, komunalno servisna)
Tablica: Ugostiteljsko - turistika namjena unutar graevinskog podruja naselja

Red. broj 1. Naselje Vela Luka Lokalitet Plitvine Povrina GP - ha 21,7 Vrsta T1 Kapacitet 2170 % izgra. 10 % udjela tur. zone u GP naselja 6 postojee /plan postojee
portsko - rekreacijske povrine (portski sadraji, rekreacjske povrine, kupalita - plae) zelene i zatitne zelene povrine (parkovi, igralita, vrtovi) povrine posebne namjene povrine infrastrukturnih sustava groblja ostale povrine bitne za funkcioniranje naselja i/ili dijelova naselja
Unutar graevinskog podruja naselja odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi graevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili
*
1* Numeracija lanaka Odredbi za provoenje prostornog plana sukladna je onoj u Odluci o donoenju prostornog plana radi usporedivosti.
80
neposredno, ugroavale ivot i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojeeg okolia naselja. GOSPODARSKA NAMJENA lanak 9. Povrine namijenjene za proizvodnu preteito industrijsku i poslovnu namjenu (I), (K) namijenjene su smjetaju graevina industrijske i zanatske proizvodnje, te poslovnih, trgovakih, uslunih i komunalno-servisnih sadraja u junom podruju centralnog naselja Vela Luka (lokalitet 'Brodogradilite') u ukupnoj povrini od 21 ha. Povrine namijenjene za ugostiteljsko - turistiku - hotelska namjena (T1) namijenjene su sukladno posebnom propisu, smjetaju jednoj od slijedeih ugostiteljsko-turistikih graevina iz skupine hotela i skupine kampa i drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smjetaj sa prateim portsko rekreacijskim sadrajima: hotel, hotelsko naselje, omladinski hotel, omladinski hostel ili motel. lanak 10. U ZOP-u u graevinskom podruju naselja (Gradina, Tudorovica, Mikulina luka, Poplat, Prapratna, Prihodnja, Strainica, Tankaraca, Tri luke, Vela Luka i ukova), u pojasu do 70 m od obalne crte, ne moe se planirati gradnja, niti se moe graditi pojedinana ili vie graevina namijenjenih za: proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom, trgovinu netto trgovake povrine vee od 1.500 m2, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena. U neizgraenom dijelu graevinskog podruja naselja u pojasu najmanje 70 m od obalne crte moe se planirati samo izgradnja hotela, graevina javne namjene i ureenje javnih povrina, infrastrukturnih graevina i drugih graevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjetaj na obali (brodogradilita, luke i sl.). lanak 11. Odredbe lanaka 9. i 10. ne odnose se na rekonstrukciju graevina izgraenih na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta nadlenog tijela dravne vlasti. lanak 12. Povrine za razvoj i ureenje prostora izvan naselja definirane su sljedeim planskim kategorijama: Graevinska podruja izdvojene gospodarske namjene: Ugostiteljsko-turistika namjena (T2 - turistiko naselje, T3 auto - kamp) Gospodarska namjena Kavezni uzgoj ribe (oznaka H2) Gospodarska namjena - ribolov izuzev koom (oznaka O) Gospodarska namjena - ribolov koom (oznaka F) Gospodarska namjena - podruje ribarenja ludrom, zagonicom i fruatom Gospodarska namjena - podruje ribarenja koicom
81
portsko - rekreacijska namjena kupaline zone / zona rekreacije u moru (oznaka R6) Plaa - prirodna/ureena Poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene Vrijedno obradivo tlo (oznaka P2) Ostala obradiva tla (oznaka P3) ume iskljuivo osnovne namjene Gospodarske i zatitne ume (oznaka 1) ume posebne i rekreativne namjene (oznaka 3) Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite (oznaka P) Posebna namjena (oznaka N) Groblje Povrine infrastrukturnih sustava Morska luka za javni promet - upanijskog znaaja Morska luka za javni promet - lokalni znaaj Morska luka posebne namjene Nautiki turizam (oznaka LN) Privezite (oznaka P) Plovni put - meunarodni, unutarnji, turistika linija Granini pomorski prijelaz - meunarodni Obrada, skladitenje i odlaganje otpada Graevina za sabiranje opasnog otpada Graevina za obradu otpada - bioloka i termika obrada Odlagalite otpada - (oznaka OK - komunalni otpad, OI - inertni otpad)
GRAEVINSKA PODRUJA GOSPODARSKE NAMJENE lanak 13. Graevinska podruja ugostiteljsko - turistike namjene, turistika naselja, (T2) namijenjena su sukladno posebnom propisu smjetaju objekata aparthotela i apartmanskog naselja. Graevinska podruja ugostiteljsko - turistike namjene, autokamp (T3) namijenjena su sukladno posebnom propisu smjetaju i organizaciji kampova te prateih sadraja uobiajenih ovoj vrsti ugostiteljskog objekta.
Red. broj 1. 2. 3. 4. Naselje Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Lokalitet Tankaraca Tear Gradina Gabrica Martina bok - Poar Povrina GP ha ( PPO Vela Luka) 1,0 5,0 15,0 12,5 Vrsta T3 T2 T2 T3 Kapacitet 100 400 1800 1000 % izgra . 66 0 6 postojee/ planirano postojee planirano planirano planirano
lanak 14. Povrine gospodarske namjene oznaene oznakom kavezni uzgoj ribe (H2) namijenjene su izradi i montai uzgojnih instalacija za kavezni uzgoj ribe.
82
lanak 15. Povrinama gospodarske namjene - ribolov izuzev koom (O) oznaeni su dijelovi morskog akvatorija udaljenosti do 1 nautike milje od obale u kojima je je zabranjeno obavljati ribolov koom. lanak 16. Povrinama gospodarske namjene - ribolov koom (F) oznaeni su dijelovi morskog akvatorija udaljeni najmanje 1 nautiku milju i vie od obale a namijenjeni za obavljanje ribolova koom. lanak 17. Podrujima gospodarske namjene ribarenja ludrom, zagonicom i fruatom oznaeni su lokaliteti uz sjevernu i junu obalu Opine unutar kojih je mogue obavljati ribolov navedenim tehnikama. lanak 18. Gospodarska namjena - podruje ribarenja koicom oznaeni su lokaliteti uz sjevernu i junu obalu Opine unutar kojih je mogue obavljati ribolov koicom. lanak 19. Povrinama portsko - rekreacijske namjene kupalina zona / zona rekreacije u moru (oznaka R6) oznaen je dio morskog akvatorija u pojasu do 300 metara od obale rezerviran za obavljanje raznih vrsta rekreativnih aktivnosti. lanak 20. Povrina za plae odreuje kao ureena i prirodna morska plaa. Lokacije prirodnih morskih plaa: uvale Zaklopatica, Malo Dance, Veliko Dance, mala i velika Trstena, Veli Prnjak, Piena, Fua, Strainica, Perna, Bili Bok, Batala, Martina bok, Vela Stiniva, Zaklopatica, Zanavlje, Strmena, Badnjena, Sprtika. Lokacije ureenih morskih plaa: Poplat, Gabrica, Vela Luka - Posejdon, uvale Plitvine, Mikulina luka, Tudorovica, Gradina, Tankaraca, ukova, Prihodnja,Triporte. Prirodna morska plaa unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupana s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno ouvanog zateenog prirodnog obiljeja. Ureena morska plaa unutar ili izvan naselja (Poplat i Tri luke) je nadzirana i pristupana svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane ukljuivo i osobama s potekoama u kretanju, veim dijelom ureenog i izmijenjenog prirodnog obiljeja, te infrastrukturno i sadrajno (tuevi, kabine i sanitarni ureaji) ureen kopneni prostor neposredno povezan s morem, oznaen i zatien s morske strane. lanak 21. Poljoprivredna tla iskljuivo osnovne namjene namijenjena su prvenstveno poljoprivrednoj djelatnosti te uz nju smjetaju infrastrukturnih graevina, lovakih domova i strelita, uzgoju divljai, ureenju ribnjaka, te stambenih i gospodarskih
83
objekata za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (biljne i ivotinjske farme). lanak 22. ume iskljuivo osnovne namjene namijenjene su prvenstveno za proizvodnju drva i drugih umskih proizvoda (gospodarske ume), odnosno za potrebe utvrene posebnim propisima (uma posebne namjene) i lovstvu, te se unutar njih omoguava smjetaj objekata za potrebe gospodarenja umama (lugarnice i sl.), prihranjivanje i uzgoju divljai, staza i odmorita za planinare, etae i bicikliste, planinarskih domova, linijskih infrastrukturnih graevina i ostalih graevina utvrenih Planom (kartografski prikaz, br. 2. "Infrastrukturni sustavi") i posebnim propisom. Izuzetno od stavka 1. ovog lanka na povrinama oznaenim kao ume posebne i rekreativne namjene oznaene ume i umske povrine namijenjene su prvenstveno u rekreativne, edukativne znanstvene i ekoloke svrhe. lanak 23. Povrine posebne namjene namijenjene su iskljuivo za smjetaj graevina i objekata Ministarstva obrane Republike Hrvatske. lanak 24. Povrine groblja namijenjene su smjetaju graevina iskljuivo osnovne namjene uz uvjete i na nain koji su odreeni posebnim propisima. lanak 25. Povrine infrastrukturnih sustava namijenjene su za smjetaj infrastrukturnih prometnih i komunalnih povrinskih graevina, a na kartografskom prikazu, br. 1 "Koritenje i namjena povrina" prikazani su prometni sustav i sustav za obradu skladitenje i odlaganje otpada. lanak 26. Razgranienje povrina po namjeni naelno je i u skladu s mjerilom kartografskih prikaza 1:25.000 i tonou koja proizlazi iz tog mjerila. Detaljnije razgranienje graevinskih podruja naselja, te graevinskih podruja izdvojenih namjena, odnosno njihovih izgraenih i neizgraenih dijelova od ostalih povrina prikazano je u kartografskim prikazima od br. 4.1. do 4.15 "Graevinska podruja" na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5 000. Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza na podloge u veim mjerilima dozvoljena je prilagodba granica odgovarajuem mjerilu podloge.
2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA

lanak 27. Uvjeti za ureenje prostora na podruju Opine Vela Luka odreuju se opim i posebnim uvjetima ukoliko to odredbama ovog Plana ili mjerama zatite krajobraznih, prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina nije drugaije propisano.
84
Opi uvjeti za ureenje prostora primjenjuju se ukoliko posebnim uvjetima za ureenje: graevina od vanosti za Dravu i upaniju, graevinskih podruja naselja, graevinskih podruja izdvojenih namjena i izgraenih struktura izvan graevinskih podruja nisu propisane drugaije odrednice. lanak 28. Opi i posebni uvjeti za ureenje prostora odreuju se: oblikom, veliinom i izgraenou graevne estice, smjetajem graevina na graevnoj estici, oblikovanjem i veliinom graevina, ureenjem ograde i graevne estice, prikljukom graevne estice na javnu prometnu povrinu i infrastrukturu ostalim uvjetima u kontekstu odreenog zahvata OBLIK, VELIINA I IZGRAENOST GRAEVNE ESTICE lanak 29. Graevna estica mora imati povrinu i oblik koji omoguava njeno funkcionalno i racionalno koritenje i izgradnju u skladu s odredbama Plana. U izgraenim dijelovima graevinskih podruja na lokacijama, gdje ne postoji mogunost formiranja najmanje propisane graevne estice (interpolacije), kada su susjedne (lijeva i desna) graevne estice ve izgraene, dozvoljava se smjetaj graevina i na graevnoj estici povrine manje od najmanje propisane ovim odredbama, uz potivanje ostalih posebnih uvjeta za ureenje prostora. U izgraenim dijelovima graevinskih podruja na graevnim esticama povrina manjih i koeficijentom izgraenosti veim od onih propisanih posebnim uvjetima, pri zamjeni postojee graevine novom, ne smije se poveavati zateeni kig. lanak 30. Udaljenost regulacijskog pravca od osi koridora/trasa prometnica i ulica u neizgraenim dijelovima graevinskih podruja mora iznositi najmanje kod: dravnih cesta 9,0 m upanijskih cesta 8,0 m lokalnih 7,5 m i ostalih nerazvrstanih cesta 4,5 m Udaljenost regulacijskog pravca od osi prometnica i ulica na neizgraenim graevnim esticama u izgraenim dijelovima graevinskih podruja (interpolacije) jednak je utvrenom regulacijskom pravcu na izgraenim susjednim graevnim esticama. SMJETAJ GRAEVINA NA GRAEVNOJ ESTICI lanak 31. Graevina koja se izgrauje kao dvojna, jednom svojom stranom se prislanja na graevnu meu susjedne graevne estice, odnosno uz susjednu graevinu.
85
Graevina koja se izgrauje kao niz, dvjema svojim stranicama se prislanja na graevne mee susjednih graevnih estica, odnosno uz susjedne graevine. Graevina na krajnjim graevnim esticama niza smatra se dvojnom graevinom. lanak 32. Graevine sa svojim sastavnim dijelovima (pomone graevine i sl.) koje se izgrauju na slobodnostojei nain ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od granice graevne estice. Izuzetno od stavka 1. ovoga lanka udaljenost moe biti i manja, ali ne manja od 1,0 m i to u sluaju da smjetaj graevine na susjednoj graevnoj estici omoguava postizanje propisanog razmaka izmeu graevina pod uvjetom da se na jednoj strani graevne estice osigura nesmetan prilaz na njezin stranji dio najmanje irine 3,0 m. Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog lanka, na manjoj udaljenosti od 1,0 m od susjedne graevne estice, dozvoljava se dogradnja i nadogradnja postojee graevine tako da se dogradnjom moe zadrati postojea udaljenost od susjedne mee uz uvjet da se potuju ostali uvjeti za ureenje prostora. Kada su u izgraenim dijelovima graevinskih podruja postojee graevine na susjednim graevnim esticama smjetene na regulacijskom pravcu ili na manjoj udaljenosti od propisane, smjetaj nove interpolirane graevine dozvoljava se na regulacijskom pravcu, odnosno na manjoj udaljenosti od propisane (lokalni uvjeti). lanak 33. Na dijelu graevine koja se izgrauje na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne mee, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori, osim ako se na susjednoj estici nalazi javni put, zelenilo i sl. Otvorima se u smislu prethodnog stavka ne smatraju ostakljenja neprozirnim staklom najvee veliine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najveeg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije mogue ostvariti vizualni kontakt (najmanji parapet 1,6 m). lanak 34. Udaljenost izmeu graevina na susjednim graevnim esticama mora biti najmanje jednaka visini vie graevine, ali ne manja od 6,0 m. Izuzetno, meusobna udaljenost graevina moe biti najmanje 4,0 m ukoliko se radi o izgradnji graevina od vatrootpornog materijala. Visina graevine iz stavka 1. ovog lanka mjeri se na zabatnoj strani od sljemena krovita do zavrne kote ureenog terena, a na ostalim stranama mjeri se kao visina (V) iz lanka 5.
86
Iznimno, kad se radi o zamjeni postojee graevine novom, moe se zadrati i postojea udaljenost izmeu graevina iako je manja od one propisane u stavku 1. ovog lanka. OBLIKOVANJE I VELIINA GRAEVINA lanak 35. Horizontalni i vertikalni gabariti graevina i otvora na njima, oblikovanje proelja i krovita, te upotrijebljeni graevinski materijali moraju biti usklaeni s ambijentalnim vrijednostima sredine, usklaeni s mjerama zatite kulturno - povijesnih cjelina i konzervatorskim smjernicama te sukladno najnovijim saznanjima i dostignuima upotrebe graevinskih proizvoda. Visine dijelova graevina mogu biti i vee od onih propisanih posebnim uvjetima, ukoliko to funkcija graevina ili tehnoloki proces koji se u njima obavlja iziskuje (silosi, zvonici, dimnjaci kotlovnica i sl.). Graevine koje se izgrauju kao dvojne ili niz moraju s graevinom na koju su prislonjene initi arhitektonsku cjelinu. lanak 36. Izvan obveznog graevnog pravca na etaama iznad prizemne dozvoljava se izvoenje balkona s istakom od najvie 0,8 m, istaci krovnih vijenaca do 0,25 m. UREENJE OGRADE I GRAEVNE ESTICE lanak 37. Ulina ograda podie se iza regulacijskog pravca (na graevnoj estici) u odnosu na javnu prometnu povrinu. Ograda mora biti izvedena tradicionalnim nainima gradnje i materijalima: - kameni ili bukani zidovi - kombinacija kamen - beton - metal - puno zelenilo Nije dozvoljena izvedba ograda od montanih betonskih prefabriciranih elemenata. Izgradnja ograda pojedinanih graevinskih estica treba biti sukladna tradicionalnom nainu graenja. Preporua se da to budu kameni ili bukani ogradni zidovi visine min. 1.80 metara. Ograde se mogu izvoditi i do 1.5 metara visine u kombinaciji kamena, betona i metala ili ograde od punog zelenila. Nisu dozvoljene montane ograde od armiranog (prefabriciranog) betona. Ulazna vrata na ulinoj ogradi moraju se otvarati s unutranje strane (na graevnu esticu), tako da ne ugroavaju prometovanje na javnoj prometnoj povrini (nesmetani prolaz vozila, pjeaka, biciklista i sl.). lanak 38. Dio graevne estice, organiziran kao dvorite poljoprivrednog gospodarstva na kojem slobodno borave domae ivotinje, mora se ograditi ogradom koja onemoguava njihovo kretanje van estice.
87
Nije dozvoljeno postavljanje ianih, zidanih, kamenih, ivih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprjeavao slobodan prolaz uz vodne povrine, te koji bi smanjili propusnu mo vodotoka ili na drugi nain ugrozili vodno dobro. Nije dozvoljeno postavljanje na ogradu otrih zavretaka, bodljikave ice i drugog to bi moglo ugroziti ljudski ivot. lanak 39. Teren oko graevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na nain da se ne naruava izgled izgraene strukture, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na tetu susjednog zemljita, odnosno susjednih graevina. Najvea visina potpornog zida ne moe biti vea od 2,0 m. U sluaju da je potrebno izgraditi potporni zid vee visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenou zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti. lanak 40. Prilazne stube i terase u razini terena ili do najvie 60 cm iznad razine terena, koje nisu konstruktivni dio podzemne etae, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan gradivog dijela graevne estice, ali na nain da se na jednoj strani graevne estice osigura nesmetan prilaz na stranji dio graevne estice najmanje irine 3,0 m. lanak 41. Najmanje 20% povrine graevne estice mora biti ozelenjeno (travnate povrine). PRIKLJUAK GRAEVNE ESTICE NA JAVNU PROMETNU POVRINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU lanak 42. Graevna estica mora imati osigurani pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine 3,0 m. U sluaju pristupa graevne estice na javnu cestu u postupku utvrivanja uvjeta ureenja graevne estice potrebno je sukladno posebnom propisu, ishoditi posebne uvjete prikljuenja od strane nadlenih slubi koje tim cestama upravljaju. U sluaju kada se graevna estica nalazi uz spoj ulica razliitog znaaja, prilaz s te estice na javnu prometnu povrinu obavezno se ostvaruje preko ulice nieg znaaja. Slunost za kolni prilaz na graevnu esticu moe se utvrivati samo izuzetno, kada je to dozvoljeno posebnim propisima, te u sluajevima ve izgraenih graevnih estica koje nemaju direktan prilaz na javnu prometnu povrinu, a isti se ne moe ishoditi. lanak 43. U higijenskom i tehnikom smislu graevina u kojoj ljudi borave i rade mora zadovoljiti vaee standarde vezano na povrinu, vrste i veliine prostorija, a naroito uvjete u pogledu sanitarnog vora.
88
Opina moe radi ouvanja istoe zraka ili zatite voda propisati na odreenim podrujima na kojima je provedena plinofikacija obvezu prikljuenja graevina na prirodni plin. Ako postoji vodovodna mrea i ako za to postoje tehniki uvjeti, graevina iz stavka 1. ovoga lanka se obvezatno mora prikljuiti na vodovod, a u drugim sluajevima opskrba pitkom vodom se rjeava na higijenski nain prema mjesnim prilikama i sanitarno - tehnikim uvjetima. lanak 44. Otpadne vode moraju se uputati u javni kanalizacijski sustav ili na drugi nain, predvien ovim Planom i Odlukom o odvodnji na podruju Opine Vela Luka. Sustav odvodnje planiran je kao razdjelni sustav s odvojenim sustavima za odvodnju oborinskih i fekalnih voda. Izuzetno i u sluaju da ne postoje uvjeti i mogunost prikljuenja na kanalizacijski sustav Opine unutar izgraenih dijelova graevinskih podruja mogue je privremeno rjeenje odvodnje izgradnjom vodonepropusnih sabirnih jama: za graevine kapaciteta do najvie 10 E.S. na nain da se obvezatno planira i omoguava direktni prikljuak svakog korisnika na konani planirani sustav odvodnje. Koritenje privremenog sustava odvodnje dozvoljava se do trenutka kada su ostvareni svi uvjeti za prikljuenje na kanalizacijski sustav Opine. za vee gospodarske subjekte (graevine proizvodno - poslovne, ugostiteljsko turistike namjene) obvezatno je tehnoloke otpadne vode proistiti do prihvatljive razine izgradnjom zasebnog ureaja za proiavanje uz ugradnju bio diskova te primjenjujui Pravilnik o graninim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama prije uputanja u prirodni prijemnik a uz osiguranje uvjeta za prikljuak na zajedniki kanalizacijski sustav kada bude realiziran, ostalim vaeim propisima i uvjetima te uz obvezatno ishoenje vodopravnih uvjeta od nadlene slube. Prikljuivanje graevina na mreu komunalne infrastrukture (telekomunikacije, plinoopskrba, elektroopskrba, vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda) obavlja se na nain i uz uvjete propisane od nadlenih slubi, odnosno posebnim propisima.
2.1 GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I UPANIJU

lanak 45. Temeljem posebnih propisa, odnosno Prostornim planom upanije utvreni su zahvati u prostoru (gradnja novih ili rekonstrukcija postojeih graevina) od vanosti za Dravu i upaniju, na podruju obuhvata Plana za koje uvjete ureenja izdaje ili na njih daje suglasnost nadleno Ministarstvo. Prostori graevina iz prethodnog stavka odreuju se koridorom, trasom, lokacijom i ostalim kriterijima Plana sadranim kako u tekstualnom, tako i u grafikom dijelu.
89
lanak 46. Zahvati u prostoru od vanosti za Dravu su: Prometne graevine Dravna cesta D118 - Vela Luka - Smokvica - Korula Stalni granini pomorski prijelaz Vela Luka lanak 47. Zahvati u prostoru od vanosti za upaniju su: Prometne graevine upanijske ceste -6221 i -6251 Planirana sjeverna obilaznica Vela Luke preko Pinskog rata. upanijska luka Vela Luka Luka nautikog turizma Vela Luka (kapaciteta do 200 vezova) Luka nautikog turizma Gradina (kapaciteta do 200 vezova) Energetske graevine Dalekovod 110 kV Zakuac-Bra-Hvar-Korula-Ston podmorski kabel+dalekovod 110 kV Stari Grad Blato (planirano) Graevine za koritenje voda vodoopskrbni sustav Neretva-Peljeac-Korula-Lastovo Proizvodne graevine brodogradilite Greben Graevine posebne namjene lokacija Privala i Hum
2.2 GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA

lanak 48. Uvjeti ureenja graevinskog podruja naselja razluuju se prema dovrenosti i preteitoj namjeni dijelova naselja. lanak 49. Prema dovrenosti graevinsko podruje se dijeli na izgraene i neizgraene dijelove. Urbanistikim planovima ureenja (UPU) preciznije e se odrediti namjena povrina u odnosu prema izgraenim, neigraenim dijelovima te preteitosti namjena unutar granica samog plana. Izgraeni dio graevinskog podruja naselja predvien je za odravanje, obnovu, dovravanje i ureenje rekonstrukcijom i sanacijom postojeih, te interpoliranom izgradnjom novih graevina. Neizgraeni dio graevinskog podruja naselja predvien je za daljnji razvoj naselja izgradnjom novih graevina i ureenjem novih prostora. lanak 50. Uvjeti ureenja graevinskog podruja naselja prema namjeni i koritenju utvruju se za: smjetaj stambenih graevina smjetaj gospodarskih djelatnosti smjetaj drutvenih djelatnosti
90
portsko-rekreacijske povrine i sadraji ureenje zelenih povrina
SMJETAJ STAMBENIH GRAEVINA lanak 51. Stambenim graevinama smatraju se: graevine individualne stambene izgradnje, viestambene i stambeno-poslovne graevine. Pod individualnom stambenom izgradnjom podrazumijevaju se obiteljske graevine i to: jednoobiteljske graevine s najvie dvije odvojene stambene jedinice i vieobiteljske graevine s najvie 4 odvojene stambene jedinice. Viestambenim graevinama smatraju se graevine stambeno-poslovne ili stambene namjene s vie od 4 odvojene stambene jedinice. Mogunost smjetaja viestambenih graevina ograniava se na centralni dio graevinskog podruja naselja Vela Luka. Stambeno-poslovnim graevinama smatraju se graevine individualne stambene izgradnje i viestambene graevine koje uz stambene jedinice, u pravilu u prizemnoj i podrumskoj etai imaju smjetene gospodarske djelatnosti iz lanka 61, alineja 1. Prostornim planovima uih podruja povrine namijenjene stanovanju ralanjuju se prema nainu gradnje na povrine namijenjene individualnoj stambenoj, viestambenoj ili mjeovitoj izgradnji. OBLIK, VELIINA I IZGRAENOST GRAEVNE ESTICE lanak 52. Prema obliku i vrsti stambenih graevina te prema podruju gradnje odreuju se sljedei parametri: Prikaz parametara za centralni dio graevinskog podruja naselja Vela Luka za koje je propisana obvezna izrada UPU-a Vela Luka: Nain gradnje Najmanje dimenzije graevne estice irina (m) OBITELJSKI - samostojei (SS) - dvojni (D) - niz (N) VIESTAMBENI 12 10 6 20 Povrina (m2) 350 250 120 1000 0,4 0,4 0,5 0,5 1100 900 500 Najvea povrina gra. estice (m2)
Najvei kIG
Prikaz parametara za graevinska podruja dijelova naselja Gradina, Tudorovica, Mikulina Luka, Poplat, Prapratna, Prihodnja, Strainica, Tankaraca, Triluke i ukova za koje je propisana obvezna izrada UPU-a :
91
Nain gradnje
Najmanje dimenzije graevne estice irina (m) Povrina (m2) 320
Najvei kIG
Najvea povrina gra. estice (m2)
OBITELJSKI - samostojei (SS)
12
0,3
900
U gusto izgraenim dijelovima graevinskih podruja naselja, planovima uih podruja mogue je ovisno o lokalnim uvjetima odrediti i manje povrine graevnih estica, te vee koeficijente izgraenosti od onih propisanih u prethodnom stavku, uz uvjet da te vrijednosti ne odstupaju od propisanih za vie od 20%. Iznimno, kod stambeno-poslovnih graevina, ija tehnologija, proizvodni proces, te potreba prometa zahtijevaju veu povrinu, graevna estica moe biti i vee povrine od propisane u stavku 1. ovoga lanka, ali ne vee od 3.000 m2 s time da kig moe iznositi najvie 0,3. SMJETAJ GRAEVINA NA GRAEVNOJ ESTICI lanak 53. Na jednoj graevnoj estici omoguuje se smjetaj jedne stambene graevine, te uz nju pomonih i gospodarskih graevina koje s njom ine arhitektonsko-funkcionalnu cjelinu. Pomonim graevinama smatraju se garae za osobna vozila, drvarnice, spremita, nadstrenice, kotlovnice za kruto i tekue gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje i sl. Obiteljske graevine mogue je izgraditi na samostojei (SS), dvojni (D) ili kao niz (N), a viestambene graevine samo na samostojei nain (SS). Stambene graevine se u pravilu postavljaju na ulini graevni pravac, a pomone u pravilu po dubini graevne estice. Udaljenost graevine od vanjskog regulacijskog pravca ne moe biti manja od 5,0 m. lanak 54. Pomone graevine mogu se graditi: prislonjene uz osnovnu graevinu na poluugraeni nain, odvojeno od osnovne graevine kao samostojee graevine ili na zajednikoj mei, kao dvojne graevine uz slijedee uvjete: da se prema susjednoj graevnoj estici izgradi vatrootporni zid, da se u zidu prema susjednoj estici ne grade otvori, da se odvod krovne vode i snijega rijei na pripadajuu graevnu esticu. Pomona graevina - garaa moe se izgraditi na regulacijskom pravcu pod slijedeim uvjetima: da je graevna estica na strmom terenu, te da ne postoji mogunost izgradnje garae u njenoj dubini i
92
da je preglednost na tom dijelu takva da koritenje takve garae ne ugroava javni promet ili da posebnim propisom nije drugaije odreeno.
OBLIKOVANJE I VELIINA GRAEVINA lanak 55. Propisuju se slijedee najvee dozvoljene etane visine (E) stambenih graevina ovisno o smjetaju i nainu gradnje uz mogunost izvedbe podrumske etae:
NAIN GRADNJE VIEOBITELJSKI
SMJETAJ u dijelu graevinskog podruja naselja Vela Luka za kojeg je propisana obvezna izrada UPU-a u graevinskom podruju dijelova naselja Gradina, Tudorovica, Mikulina Luka, Poplat, Prapratna, Prihodnja, Strainica, Tankaraca, Triluke i ukova za kojeg je propisana obvezna izrada UPU-a
JEDNOOBITELJSKI
VIESTAMBENI
Pr+1+Pk
Pr+2+Pk
Pr+2
Pr+1+Pk
Ukoliko su UPU-om odreene povrine mjeovitog naina izgradnje u kojima je dozvoljena izgradnja i viestambenih i stambenih graevina individulane stambene izgradnje, na tim povrinama se dozvoljava najvea etana visina koja je propisana za viestambene graevine. Najmanja dozvoljena visina stambene graevine je prizemna (E=Pr). lanak 56. Najvea etana visina pomonih graevina je prizemna (E=Pr). Visina graevina iz prethodnog stavka mora biti usklaena sa osnovnom graevinom s kojom se nalazi na istoj graevnoj estici i ini funkcionalnu cjelinu, tj. ne smije ju nadvisiti. lanak 57. Duina zajednikog proelja graevina u nizu, te proelja viestambene graevine moe iznositi najvie 25 m. Duina proelja graevine individualne stambene izgradnje izgraene na samostojei nain i duina zajednikog proelja graevina individualne obiteljske izgradnje izgraenih na dvojni nain moe iznositi najvie 14 m. Odnos duine prema visini proelja graevine izgraene na samostojei nain mjereno na sredini duine proelja mora biti najmanje 1:1 ili vie od tog omjera u korist duine proelja. Krovita osnovnih graevina se izvode kao kosa, u pravilu dvostrena, nagiba do 30 s pokrovom u pravilu od kupe kanalice ili mediteran crijepa.
93
Krovita pomonih graevina u pravilu se izvode i kao krovita osnovnih graevina uz mogunost izvedbe ravnog i kosog jednostrenog krova s nagibom i pokrovom koji su propisani za osnovne graevine. UREENJE OGRADE I GRAEVNE ESTICE lanak 58. Izgradnja ograda na pojedinanim graevinskim esticama treba biti sukladna tradicionalnom nainu graenja. Preporua se da to budu kameni ili bukani ogradni zidovi visine min. 1.80 metara. Ograde se mogu izvoditi i do 1.5 metara visine u kombinaciji kamena, betona i metala ili ograde od punog zelenila. Nisu dozvoljene montane ograde od armiranog (prefabriciranog) betona. Ulazna vrata na ulinoj ogradi moraju se otvarati s unutranje strane (na graevnu esticu), tako da ne ugroavaju prometovanje na javnoj povrini. Postojee suhozidine na granicama graevinskih estica treba zadrati u najveem moguem obimu. lanak 59. Nije dozvoljeno postavljanje ograda i potpornih zidova kojima bi se sprjeavao slobodan prolaz bujice, te koji bi smanjili njihovu propusnu mo. Nije dozvoljeno postavljanje na ogradu otrih zavretaka, bodljikave ice i drugog to bi moglo ugroziti ljudski ivot. Teren oko graevine, potporne zidove, terase i slino treba izvesti na naine da se ne naruava cjelina naselja te da se onemogui nesmetano otjecanje vode na tetu susjednog zemljita i/ili graevina. lanak 60. Najvea visina potpornog zida ne moe biti vea od 2,0 m. U sluaju da je potrebno izgraditi potporni zid vee visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenou zidova od min. 1,5 m, a terene svake terase potrebno je ozeleniti. Najmanje 20% graevne estice mora biti ozelenjeno, a obveza hortikulturnog ureenja nalae se za graevne estice uz koridore glavne mjesne prometnice i obalne etnice. SMJETAJ GOSPODARSKIH DJELATNOSTI lanak 61. Pod gospodarskim djelatnostima unutar graevinskog podruja podrazumijevaju se: proizvodno-poslovne, ugostiteljsko - turistike i poljoprivredne djelatnosti.
naselja
94
PROIZVODNO - POSLOVNE DJELATNOSTI lanak 62. Proizvodno-poslovnim djelatnostima unutar graevinskih podruja naselja podrazumijevaju se: neopasne djelatnosti kojima se obavljaju uslune (intelektualne, bankarske, potanske, ugostiteljske, turistike, servisne /servis bijele tehnike, informatike opreme i sl./ i druge usluge), trgovake, komunalno-servisne i proizvodne djelatnosti (zanatska proizvodnja) kod kojih se ne javljaju: buka, zagaenje zraka, vode i tla, te ostali tetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoli. potencijalno opasne djelatnosti po ljudsko zdravlje i okoli kojima se obavljaju uslune (servis automobila, ugostiteljske djelatnosti s glazbom i sl.), trgovake (trnica, prodaja graevinskog materijala i sl.), komunalno-servisne i proizvodne djelatnosti (zanatska proizvodnja - limarije, lakirnice, bravarije, kovanice, stolarije, i sl.). Industrijska proizvodnja je proizvodna djelatnost u kojoj se proizvodni proces obavlja unutar proizvodnog kompleksa ili proizvodne graevine na graevnoj estici najmanje povrine 1,0 ha iskljuivo unutar graevinskog podruja preteito industrijske namjene. Zanatska proizvodnja (malo i srednje poduzetnitvo) je proizvodna djelatnost u kojoj se proizvodni proces obavlja unutar proizvodnog kompleksa ili proizvodne graevine na graevnoj estici najmanje povrine 0,25 ha. Proizvodni kompleks je skup proizvodnih, skladinih, upravnih i drugih prateih i pomonih graevina, te vanjskih povrina u svrhu obavljanja proizvodne djelatnosti. Pod prateim graevinama iz prethodnog stavka podrazumijevaju se graevine ili prostori trgovake i ugostiteljske djelatnosti za pripremu i posluivanje hrane i pia GBP do najvie 10% od ukupne GBP proizvodnog kompleksa ili proizvodne graevine, a pod pomonim graevinama graevine iz lanka 53. Pod ugostiteljskim djelatnostima iz prethodnog stavka ne podrazumijevaju se usluge pruanja smjetaja u hotelskim, hotelsko-apartmanskim i turistiko naselje apartmanskim naseljima, te drugim ugostiteljskim graevinama kapaciteta veeg od 50 leaja, ako UPU-om nije odreena zasebna povrina koja je namijenjena za navedene djelatnosti. Pod proizvodno-poslovnim djelatnostima unutar graevinskih podruja naselja ne podrazumijevaju se djelatnosti koje se obavljaju u proizvodnim ili poslovnim graevinama GBP vee od 1.000 m2. lanak 63. Proizvodno-poslovne potencijalno opasne djelatnosti mogu se unutar graevinskog podruja naselja obavljati samo iznimno, ukoliko tehnoloko rjeenje, veliina graevne estice i njen poloaj u naselju i predviene mjere zatite okolia to omoguavaju.
95
Obavljanje proizvodno-poslovnih djelatnosti omoguuje se u proizvodnoj ili poslovnoj graevini i to: na zasebnoj graevnoj estici uz osnovnu graevinu na graevnoj estici stambene graevine Obavljanje proizvodno-poslovnih neopasnih djelatnosti omoguuje se u pravilu i u prizemnoj i podrumskoj etai stambeno-poslovne graevine ukoliko za to postoje tehniki uvjeti. Za obavljanje neopasnih proizvodno-poslovnih djelatnosti mogu se koristiti i prostori ili graevine koje ranije nisu bili namijenjene za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, pomonog ili gospodarskog prostora. lanak 64. Proizvodna ili poslovna graevina u kojoj se obavljaju neopasne djelatnosti, a koja se gradi na istoj graevnoj estici sa stambenom graevinom u pravilu se smjeta po dubini graevne estice iza osnovne graevine na nain da je: prislonjena uz osnovnu graevinu na poluugraeni nain, odvojena od osnovne graevine, na zajednikoj mei, kao dvojna graevina uz uvjet da je zid prema susjednoj graevnoj estici izveden od vatrootpornog materijala, tako da s osnovnom graevinom ini arhitektonsko-funkcionalnu cjelinu. Proizvodna ili poslovna graevina u kojoj se obavljaju potencijalno opasne djelatnosti, a koja se gradi na istoj graevnoj estici sa stambenom graevinom u pravilu se smjeta po dubini graevne estice iza osnovne graevine na slobodnostojei nain (SS), tako da je od osnovne graevine udaljena najmanje 5,0 m, a od graevina na susjednim graevnim esticama osim proizvodno-poslovnih graevina u kojima se obavljaju potencijalno opasne djelatnosti, najmanje 10,0 m. Visina graevina iz prethodnog stavka mora biti usklaena sa osnovnom graevinom s kojom se nalazi na istoj graevnoj estici i ini funkcionalnu cjelinu, tj. ne smije ju nadvisiti. PROIZVODNE DJELATNOSTI lanak 65. Uvjeti smjetaja proizvodnih kompleksa i proizvodnih graevina unutar graevinskog podruja proizvodne preteito industrijske namjene koncipirani su tako da: najmanja veliina graevne estice iznosi 1,0 ha, najmanja udaljenost graevine od susjednih estica mora iznositi najmanje zabatne visine graevine, ali ne manje od 5,0 m, visina graevina (V) moe iznositi najvie 10,0 m, etana visina graevina moe iznositi najvie tri nadzemne etae (E=Pr+1) uz mogunost izvedbe podruma, a najmanje da bude prizemna (E=Pr), najvei ukupni koeficijent izgraenosti graevne estice (kig) iznosi 0,4, a najmanji 0,1, vrsta pokrova i broj streha budu u skladu s namjenom i funkcijom graevine, udaljenost graevina proizvodne namjene od graevnih estica unutar graevinskih podruja naselja iznosi najmanje 30,0 m,
96
ograda graevne estice moe biti najvee visine 2,5 m s time da neprovidno kameno ili betonsko podnoje ograde ne moe biti vie od 0,5 m. graevna estica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m, graevna estica mora imati osigurane komunalne prikljuke (vodoopskrba, odvodnja, energetska opskrba), se na graevnoj estici koja granii sa graevinskom esticom na kojoj se nalazi postojea stambena ili preteito stambena izgradnja osigura uz tu esticu tampon visokog zelenila najmanje irine od 5,0 m.
Izuzetno od prethodnog stavka ovoga lanka, proizvodnu ili poslovnu graevinu u kojoj se obavljaju potencijalno opasne djelatnosti mogue je smjestiti na graevnoj estici najmanje povrine od 1.000 m2 na slobodnostojei nain (SS), tako da je udaljena od graevina na susjednim graevnim esticama osim proizvodnih ili poslovnih graevina u kojima se obavljaju potencijalno opasne djelatnosti, najmanje 10,0 m. lanak 66. Uvjeti smjetaja proizvodnih kompleksa i proizvodnih graevina unutar graevinskog podruja proizvodne preteito zanatske namjene koncipirani su tako da: najmanja veliina graevne estice iznosi 0,25 ha, a najvea 1,0 ha, najmanja udaljenost graevine od susjednih estica mora iznositi najmanje zabatne visine graevine, ali ne manje od 3,0 m, visina graevina (V) moe iznositi najvie 8,0 m, etana visina graevina moe iznositi najvie dvije nadzemne etae (E=Pr+1) uz mogunost izvedbe podruma, a najmanje da bude prizemna (E=Pr), najvei ukupni koeficijent izgraenosti graevne estice (kig) iznosi 0,4, a najmanji 0,1, vrsta pokrova i broj streha budu u skladu s namjenom i funkcijom graevine, udaljenost graevina proizvodne namjene od graevina unutar graevinskih podruja naselja u kojima ljudi borave i rade izuzev proizvodnih graevina, iznosi najmanje 10,0 m. ograda graevne estice moe biti najvee visine 2,5 m s time da neprovidno kameno ili betonsko podnoje ograde ne moe biti vie od 0,5 m. graevna estica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m, graevna estica mora imati osigurane komunalne prikljuke (vodoopskrba, odvodnja, energetska opskrba), se na graevnoj estici koja granii sa graevinskom esticom na kojoj se nalazi postojea stambena ili preteito stambena izgradnja osigura uz tu esticu tampon visokog zelenila najmanje irine od 5,0 m. POSLOVNE DJELATNOSTI lanak 67. Pod poslovnim djelatnostima unutar graevinskih podruja izdvojenih namjena podrazumijevaju se uslune, trgovake i komunalno-servisne djelatnosti. Poslovne djelatnosti iz prethodnog stavka obavljaju se: unutar graevinskih podruja proizvodnih namjena (preteito industrijska, preteito zanatska) u poslovnim graevinama i kompleksima smjetenim na
97
zasebnoj graevnoj estici ili u prateim poslovnim graevinama na graevnoj estici proizvodnog kompleksa ili proizvodne graevine, unutar graevinskih podruja poslovnih namjena u poslovnim graevinama i kompleksima smjetenim na zasebnoj graevnoj estici. unutar graevinskih podruja portsko rekreacijskih namjena u prostorijama osnovne portske graevine namijenjenim trgovakoj i ugostiteljskoj djelatnosti ija GBP ne prelazi 30% ukupne GBP graevina.
Pod trgovakom, odnosno ugostiteljskom djelatnou iz alineje 3. prethodnog stavka podrazumijeva se prodaja iskljuivo vezana uz portsko rekreacijske sadraje (portski artikli i sl.), odnosno pruanje usluga pripreme i posluivanja hrane i pia bez smjetajnih kapaciteta. lanak 68. Za smjetaj poslovnih kompleksa i poslovnih graevina unutar graevinskih podruja: proizvodne preteito industrijske namjene primjenjuju se uvjeti iz lanka 65., proizvodne preteito zanatske i poslovne namjene primjenjuju se uvjeti iz lanka 66. UGOSTITELJSKO - TURISTIKE DJELATNOSTI - HOTELSKA NAMJENA lanak 69. Pod ugostiteljsko turistikim djelatnostima - hotelske namjene unutar graevinskih podruja podrazumijevaju se usluge pruanja smjetaja u ugostiteljsko turistikim graevinama. Ukupna povrina podruja odreena za ugostiteljsko turistike namjene unutar naselja moe biti do 20% povrine graevinskog podruja tog naselja. Pod ugostiteljsko - turistikim graevinama unutar graevinskog podruja mogu se graditi: hoteli - podrazumijevaju se graevine iz lanka 9., stavka 2., ugostiteljski objekti za smjetaj sa prateim sadrajima, trgovake, uslune, ugostiteljske, portske, rekreativne i zabavne te sline namjene. lanak 70. Uvjeti smjetaja ugostiteljsko - turistikih graevina unutar graevinskog podruja koncipirani su tako da: se ureenje graevinskog podruja rjeava cjelovito kroz UPU, nove smjetajne graevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, kapacitet ne prelazi 100 leaja/ha, etana visina graevina moe iznositi najvie dvije nadzemne etae (E=Pr+1) uz mogunost izvedbe podruma, a najmanje da bude prizemna (E=Pr), najvei ukupni koeficijent izgraenosti zone (kig) iznosi 0,3, a najmanji 0,1, koeficijent iskoristivosti (Kis) ne moe biti vei od 0.8, vrsta pokrova i broj streha budu u skladu s namjenom i funkcijom graevine, udaljenost graevina od regulacijskog pravca uz javnu cestu moe iznositi najmanje 10,0 m, a prema ostalim povrinama 5,0 m, ograda graevne estice moe biti najvee visine 2,5 m s time da neprovidno kameno ili betonsko podnoje ograde ne moe biti vie od 0,5 m.
98
graevna estica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m, najmanje 40% povrine graevne estice ugostiteljsko-turistike namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo
Graevna estica mora imati osigurane komunalne prikljuke (vodoopskrba, odvodnja, energetska opskrba). POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI lanak 71. Pod poljoprivrednim djelatnostima podrazumijevaju se djelatnosti skladitenja poljoprivrednih proizvoda. Obavljanje poljoprivrednih djelatnosti omoguuje se u gospodarskim graevinama: bez izvora zagaenja: spremita poljoprivrednih strojeva i proizvoda, suare (punice), pelinjaci i sl. lanak 72. Smjetaj gospodarske graevine omoguuje se uz stambenu graevinu, na istoj graevnoj estici u pravilu po dubini graevne estice iza osnovne graevine na nain da je: prislonjena uz osnovnu graevinu na poluugraeni nain, odvojena od osnovne graevine, na zajednikoj mei, kao dvojna graevina uz uvjet da je zid prema susjednoj graevnoj estici izveden od vatrootpornog materijala. Odredbe alineja 1. i 3. prethodnog stavka ne odnose se na: gospodarske graevine s potencijalnim izvorima zagaenja, gospodarske graevine izgraenih od vatroneotpornih materijala. lanak 73. Udaljenost gospodarskih graevina s potencijalnim izvorima zagaenja od: regulacijskog pravca iznosi najmanje 20,0 m, susjedne mee iznosi najmanje 3,0 m, graevina u kojima ljudi borave i rade iznosi najmanje 12,0 m, a u postojeim dvoritima, gdje se to ne moe postii 8,0 m, kod zamjene stare gospodarske graevine novom. Udaljenost pelinjaka od: regulacijskog pravca iznosi najmanje 15,0 m susjedne mee iznosi najmanje: 5,0 m, ako su letita okrenuta prema mei, 3,0 m, ako su letita okrenuta u suprotnom pravcu ili bono. graevina u kojima ljudi borave i rade i gospodarskih graevina u kojima borave ivotinje iznosi najmanje 10,0 m lanak 74.
99
lanak 75. Kod odreivanja udaljenosti ostalih gospodarskih graevina primjenjuju se udaljenosti propisane za stambene graevine. lanak 76. Najvea etana visina gospodarskih graevina moe biti prizemna (E=Pr) uz mogunost izgradnje potkrovlja (E=Pr+Pk). Visina graevina iz prethodnog stavka mora biti usklaena sa osnovnom graevinom s kojom se nalazi na istoj graevnoj estici i ini funkcionalnu cjelinu, tj. ne smije ju nadvisiti. Odnos duine prema visini proelja gospodarske graevine izgraene na samostojei nain mjereno na sredini duine proelja mora biti najmanje 1:1,5 ili vie od tog omjera u korist duine proelja. Krovita gospodarskih graevina u pravilu treba izvesti kao kosa jednostrena ili dvostrena nagiba do 30. SMJETAJ DRUTVENIH DJELATNOSTI lanak 77. Pod drutvenim djelatnostima podrazumijevaju se: javne (upravna, pravosudna, udruge graana, politike stranke i druge javne organizacije, socijalna, zdravstvena, odgojno- obrazovna, kulturna, vjerska) lanak 78. Obavljanje javnih djelatnosti omoguuje se u prostorima i graevinama javne i drutvene namjene. Vrsta i broj graevina javnih drutvenih djelatnosti odredit e se mreom graevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih propisa i standarda, a sukladno predloenom sustavu sredinjih naselja i razvojnih sredita kojim je dan prijedlog javnih djelatnosti i funkcija koje bi naselje Vela Luka kao manje regionalno sredite trebalo posjedovati ili ve posjeduje:
UPRAVA PRAVOSUE UDRUGE GRAANA, POLITIKE STRANKE I DR.
(HGK ispostava up. reg. komore) (podruna obrtnika komora) udruenje obrtn. grad.turist.zajedn. vie odvjet. ureda javnobiljeniko mjesto-ured grad.razina raznih udr., klub., liga, sekc.i dr.udr.gra. gradska razina politikih stranaka i sindikalnih org. (gradska razina zaklada i fundac.) grad. razina org. crvenog kria
VJERSKE ZAJEDNICE
op. komis. za odn. s vjer. zajed. (RK dekanat) samostan (ostale vjer. zaj.)
PROSVJETA, KOLSTVO, OBRAZOVANJE

djeji vrti, jaslice osnovno kolovanje odraslih osnovna umjetni. kola-glazba,ples srednje kole i strukovne kole (srednjokolsko obrazov. odraslih) (ueniki dom)
VISOKO KOLSTVO ZNANOST

(pojedinane znanstv. instituc.)
opinsko vijee opinsko poglav. naelnik uprav.odj.opine opinski uredi ispos.up.ured matini ured grad. sluba motrenja i obavjeivanja policijska postaja
opinski sud s gruntovnicom prekrajni sud op. dr. odvjetn.
(pojedini struni zavodi)
100

op. postrojbe i stoer civilne zatite op.vatrog.zajed. (prof.vatr.postr.) ispostava porezne uprave carin. ispostava ili carin. referati (postaj.fin. polic.) (isp.dr.revizije) luka ispostava reg.zav.za zat. spom.kult. i prir. (dopisnitv. HINA) (sinopt.hidromet. postaja) upanijska luka uprava dravne slube HAK - autoklub auto kola
KULTURA, UMJETNIKA I TEHNIKA KULTURA

javne ustanove u kulturi dom kulture
PORT I REKREACIJA
ZDRAVSTVO
SOCIJALNA SKRB
FINANCIJSKE I DRUGE SLINE USLUNE DJEL.

(zavod za platni promet) nekoliko ispostav. poslov.banaka, tedion. i mjenja.
PROMETNE USLUGE
zajednice portskih udruga portska drutva i klubovi predstavnici raznih portova
primarna zz Dom zdravlja specijal, higijeepid.dj, hitna med.sluba, laborat.,radiolog. i druga diagnost. Ljekarna sekundarna zz Poliklinika Opa bolnica (manja, s nekim odjelima/ specijalna bolnica) tercijarna zz
Centar za socijalnu skrb Dom socijal. skrbi (Dom za djecu /Dom za odrasle)
manja zrana luka - aerodrom terminal zr.luke manja luka
galerija
dr., up. i grad.op. natjec. i priredbe
Centar za pomo i njegu
ispost. osig. zav.
pomorsko putniki terminal
muzej
gradska knjinica
amater. kazalite lokalna postaja dvotjedne novine (gradski orkestar) (pjevaki zbor) klape grad.limen. glazb. KUD sa sekcijima otvoreno puko uilite 1-2 kinematografa samostalni umjetnici ogran. Matice hrv. zaj.sav.udr.tehn.k.
otvoreni portski objekti: portska igralita za razne vrste portova s izgraenim gledalitem zatvoreni portski objekti:dvorana, bazen, kuglana i dr. pojedinani objekti za rekreaciju, zabavu i odmor
Ispostava PS Hrvatskog zavboda za zapoljavanje
poslov. hrv.lutrije
manji autob. kol.
Ispostava Zavoda za javno zdravstvo up. Ispostava podru. zav. hrv. fonda zdr. osig.
Ispostava PS Hrvatskog fonda mir.i inv.osig.rad.
poslovn. turist .agen. pojedine uslune poslovne tvrtke
(rent-a-car) (taxi sluba) (transp.ped.pod.) (putn.autob.pod.) vei pot.uredvorna telef.centr.
TRGOVINA UGOSTITELJSTVO
nekoliko trg.tvrtki na vel.i mal.ex-im robna kua skladita, spec.trgovine manja hladnjaa manja trnica hotel-prenoite restaur.-kavana disko klub
OBRT I USLUGE
DRUGE
automehaniars. radionica manja tiskara neki spec. tehn.servisi vei broj obrt. radionica
101
lanak 79. Na jednoj graevnoj estici mogue je smjestiti jednu graevinu javnih djelatnosti, a uz nju pomone graevine iz lanka 53. s time da izgradnja treba biti tako koncipirana da: za graevinu kulturne, upravne i vjerske namjene najmanja povrina graevne estice iznosi 1.000 m2 uz najvei kig od 0,3, za graevinu osnovne i srednje kole i dom zdravlja najmanja povrina graevne estice iznosi 15.000 m2 uz najvei kig od 0,3, najmanja udaljenost graevine od susjednih estica mora biti vea ili jednaka njezinoj visini, ali ne manja od 3,0 m, najvea etana visina graevina iznosi unutar podruja obvezatne izrade UPU-a prizemlje i dva kata (E=Pr+2+Pk) uz mogunost izgradnje podruma i potkrovlja, a unutar ostalih graevinskih podruja naselja prizemlje i kat (E=Pr+1+Pk) uz mogunost izgradnje podruma i potkrovlja. graevina ili graevna estica ima osiguran pristup na javnu prometnu povrinu najmanje irine kolnika od 5,5 m, najmanje 25% od ukupne povrine graevne estice namijenjene izgradnji graevinama odgojne i obrazovne, te zdravstvene i socijalne djelatnosti mora biti ureeno kao parkovno zelenilo, se pri projektiranju primjenjuju slijedei normativi: Trgovina (prodajni prostor) - 0,60 m2/st Trgovina (skladini prostor) - 0,25 m2/st Zanatstvo - 0,10 m2/st Ugostiteljstvo - 0,40 m2/st Djeji vrti - 3 m2/djetetu Osnovno obrazovanje - 5,0 m2/ueniku Srednje obrazovanje - 6,5 m2/ueniku Socijalna zatita, aki domovi - 15 m2/ueniku Domovi za stare - 15 m2/st Domovi zdravlja - 15 m2/st Ambulante - 0,04 m2/st Ako se graevine odgojne i obrazovne djelatnosti grade sjeverno od postojee graevine, njihova udaljenost od te graevine mora iznositi najmanje tri njezine visine, odnosno ako se ispred navedenih graevina gradi nova graevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih sadraja ne moe biti manja od tri visine. PORTSKO - REKREACIJSKE POVRINE I SADRAJI lanak 80. Obavljanje portsko rekreacijskih djelatnosti unutar graevinskog podruja naselja omoguuje se na povrinama i u graevinama portsko rekreacijske namjene smjetenim na zasebnim graevnim esticama ili na graevnoj estici uz osnovnu stambenu ili poslovnu graevinu za obavljanje neopasnih djelatnosti. Iznimno, od prethodnog stavka, smjetaj portskih djelatnosti: zajednice portskih udruga, portska drutva i sl. mogue je unutar graevinskog podruja naselja smjestiti i u graevine javne i drutvene, te poslovne i stambeno-poslovne namjene.
102
lanak 81. Pod graevinama i povrinama portsko-rekreacijske namjene unutar graevinskih podruja naselja na povrinama izvan onih odreenih UPU-ima za portsko rekreacijsku namjenu, podrazumijevaju se: - portska otvorena igralita do 200 m2 povrine (trim staza, mini golf, stolni tenis, boalite, visea kuglana, travnato igralite za mali nogomet, koarka, badminton, odbojka, odbojka na pijesku i sl.), - standardni tenis teren, - bazen za plivanje za vlastite potrebe, portska graevina (kuglana i dr.) do najvie 200 m2 GBP. Smjetaj graevina iz prethodnog stavka: - na zasebnim graevnim esticama treba biti tako koncipiran da: - najmanja povrina graevne estice iznosi 1.200 m2, - najvei kig iznosi 0,2, s time da se uraunavaju samo povrine prateih graevina uz osnovni portski teren ili bazen, a to su: garderobe, sanitarije, uredi, priruno skladite, trgovina portskim artiklima, ugostiteljski sadraji, pogonske prostorije bazena i sl., - se za pratee graevine primjenjuju uvjeti ureenja propisani za pomone graevine iz lanka 53. - na graevnim esticama uz stambenu ili poslovnu graevinu treba biti tako koncipiran da: - najmanja povrina graevne estice iznosi 1.200 m2 + povrina najmanje propisane graevne estice za stambenu, odnosno poslovnu graevinu. - da se u ukupni kig uraunavaju samo povrine prateih graevina uz osnovni portski teren ili bazen, a to su: garderobe, sanitarije, uredi, priruno skladite, pogonske prostorije bazena i sl., - se za pratee graevine primjenjuju uvjeti ureenja propisani za pomone graevine iz lanka 53. lanak 82. Za graevine portsko rekreacijske namjene unutar povrina odreenih UPU-om primjenjuju se uvjeti za ureenje propisani za povrine izdvojene portsko rekreacijske namjene izvan graevinskog podruja. UREENJE ZELENIH POVRINA lanak 83. Pod zelenim povrinama unutar graevinskog podruja naselja podrazumijevaju se slijedee "negradive" povrine javne namjene: javni parkovi (hortikulturno ureene povrine), park-ume (umske ureene povrine) i zatitne i ostale javne zelene povrine. Zelene povrine namijenjene su prvenstveno odmoru i rekreaciji stanovnitva, odnosno zatiti okolia kao tampon zone kako izmeu pojedinih dijelova graevinskog podruja naselja, tako i izmeu graevinskog podruja naselja i povrina drugih namjena u kojima se obavljaju djelatnosti potencijalno opasne po okoli i ljudsko zdravlje (zatita od buke i sl.).
103
lanak 84. Prostornim planovima uih podruja (UPU-om) potrebno je u graevinskim podrujima naselja / dijelovima naselja: Vela Luka osigurati najmanje 5% zelenih povrina od ukupne povrine naselja lanak 85. U sklopu zelenih povrina omoguuje se smjetaj: infrastrukturnih objekata, javnih parkiralinih povrina, pjeakih i biciklistikih staza, djejih igralita, vienamjenskih parkovnih objekata (paviljoni), fontane, graevina javnih sanitarija, objekata za potrebe zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti (zakloni i sklonita), te manjih ugostiteljskih, trgovakih, uslunih i drugih slinih montanih graevina - kioska. Izuzetno od prethodnog stavka, unutar javnog parka i park-ume nije dozvoljen smjetaj objekata i graevina iz alineja 2. i 8. prethodnog stavka, osim podzemnih garaa. GBP objekata i graevina ne smije prelaziti 10% povrine javne parkovne povrine, odnosno ukupna GBP graevina (paviljoni, javne sanitarije) moe iznositi najvie 100 m2.
2.3 IZGRAENE STRUKTURE VAN NASELJA

GRAEVINSKA PODRUJA IZDVOJENIH NAMJENA lanak 86. Uvjeti ureenja graevinskih podruja izdvojenih namjena razluuju se prema dovrenosti i preteitoj namjeni. Prema dovrenosti, graevinska podruja izdvojenih namjena raslanjena su na izgraene i neizgraene dijelove. UPU-om izgraene i neizgraene dijelove graevinskih podruja izdvojenih namjena mogue je detaljnije raslaniti prema oblicima koritenja povrina. Izgraeni dijelovi graevinskih podruja izdvojenih namjena predvieni su za odravanje, obnovu, dovravanje i ureenje rekonstrukcijom i sanacijom postojeih, te interpoliranom izgradnjom novih graevina. Neizgraeni dijelovi graevinskih podruja izdvojenih namjena predvieni su za daljnji razvoj izgradnjom novih graevina i ureenjem novih prostora. lanak 87. Uvjeti ureenja graevinskih podruja izdvojenih namjena prema namjeni i koritenju utvruju se za smjetaj: gospodarska zona - ugostiteljsko - turistike djelatnosti
104
GRAEVINSKA PODRUJA IZDVOJENIH NAMJENA - UGOSTITELJSKO TURISTIKE DJELATNOSTI lanak 88. Pod ugostiteljsko turistikim djelatnostima unutar graevinskih podruja izdvojenih namjena podrazumijevaju se usluge pruanja smjetaja u ugostiteljsko turistikim graevinama. Pod ugostiteljsko turistikim graevinama unutar graevinskog podruja: turistikog naselja podrazumijevaju se graevine iz lanka 13., stavka 1. autokampova iz lanka 13., stavka 2. lanak 89. Uvjeti smjetaja ugostiteljsko turistikih graevina unutar graevinskog podruja turistikog naselja koncipirani su tako da: se ureenje graevinskog podruja rjeava cjelovito kroz UPU, smjetajna graevina planira se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, kapacitet ne prelazi 100 leaja/ha graevinskog podruja etana visina graevina moe iznositi najvie jednu nadzemnu etau (E=Pr+Pk) uz mogunost izvedbe podruma i potkrovlja, a najmanje da bude prizemna (E=Pr), najvei ukupni koeficijent izgraenosti zone (kig) iznosi 0.2, koeficijent iskoristivosti (Kis) ne moe biti vei od 0.8, udaljenost graevina od regulacijskog pravca uz javnu cestu moe iznositi najmanje 5,0 m, a prema ostalim povrinama 3,0 m, najmanje 40% povrine graevne estice ugostiteljsko-turistike namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, lanak 90. Uvjeti smjetaja autokampa koncipirani su tako da: kapacitet ne prelazi 100 leaja/ha povrine kampa, smjetajne jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte te se ne smiju povezivati sa tlom na vrsti nain pratei sanitarni i drugi sadraji moraju biti izgraeni najmanje 70 m od obalne crte najvei ukupni koeficijent izgraenosti zone (kig) iznosi 0.3, koeficijent iskoristivosti (Kis) ne moe biti vei od 0.8, etana visina prateih i pomonih graevina moe iznositi najvie jednu nadzemnu etau (E=Pr), najmanje 40% povrine graevne estice ugostiteljsko-turistike namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, najvea GBP prateih i pomonih graevina iznosi 500 m2 ili 10% povrine autokampa.
105
UREENJE GROBLJA lanak 91. Groblja je mogue ureivati unutar utvrenih povrina namjenjenih za razvoj groblja sukladno posebnim propisima. OSTALA IZGRADNJA IZVAN GRAEVINSKIH PODRUJA lanak 92. Izvan graevinskih podruja se dozvoljava izgradnja: kapelica prizemne visine s najveom GBP od 30 m2, graevina posebne namjene (graevine od interesa za obranu zemlje i zatitu od elementarnih nepogoda, i sl.) u skladu s posebnim propisima, reklamnih panoa uz prometnice, infrastrukturnih prometnih i komunalnih graevina s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama, a meu njima: benzinske postaje sa prateim sadrajima (ugostiteljstvo, praonica automobila) ukupne GBP od najvie 400 m2, uz prometnice
3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

lanak 93. Pod gospodarskim djelatnostima izvan graevinskih podruja podrazumijevaju se slijedee djelatnosti: poljoprivreda, ribarstvo, marikultura, umarstvo i lovstvo. POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI lanak 94. prostoru u svrhu obavljanja poljoprivrednih
Pod zahvatima u djelatnosti podrazumijevaju se: sklopovi gospodarskih graevina za biljnu proizvodnju (biljne farme), ostali gospodarski objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje: - gospodarske graevine za preradu i skladitenje, staklenici i plastenici za uzgoj voa, povra, sadnica i ukrasnih biljaka, pelinjaci. Graevine iz prethodnog stavka mogu graditi samo osobe sa prijavljenim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom te prijavljenim pruanjem ugostiteljskih i turistikih usluga (za ugostiteljsko turistike graevine u sklopu farmi) u seljakom domainstvu. Prestankom bavljenja gospodarskim djelatnostima osobe iz prethodnog stavka su obvezne ukloniti graevine farme u roku od dva mjeseca raunajui od dana prestanka obavljanja tih djelatnosti.
106
lanak 95. Sklopom gospodarskih graevina za biljnu proizvodnju (u nastavku: biljna farma) se smatra funkcionalno povezana grupa graevina na pripadajuem posjedu koje se u pravilu smjetavaju izvan graevinskih podruja. Poljoprivredni posjed u smislu ovih odredbi moe initi jedna ili vie katastarskih estica (vlastito poljoprivredno zemljite, zakup dravnog zemljita, zakup privatnog zemljita) koje se moraju nalaziti na podruju teritorija Opine i ija ukupna povrina mora zadovoljavati propisani kriterij o potrebnoj veliini posjeda. Poljoprivredno zemljite koje je sluilo kao osnova za izgradnju graevina biljne farme ne moe se parcelirati na manje dijelove. lanak 96. Najmanja veliina posjeda na kojem se planira izgradnja biljne farme ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti. U ZOP-u do 1000 metara od obalne crte sukladno posebnom Propisu: 3,0 ha za uzgoj maslina, 3,0 ha za uzgoj voa i (ili) povra, 3,0 ha za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina, 3,0 ha za uzgoj sadnica za voe, povre, vinovu lozu i ukrasno bilje. U obalnom pojasu udaljenom vie od 1000 metara od obalne crte: 1,0 ha za uzgoj maslina, 0,5 ha za uzogj voa i/ili povra, 1,0 ha za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina, 1,0 ha za uzgoj sadnica za voe, povre, vinovu lozu i ukrasno bilje. lanak 97. Graevine koje se mogu graditi u sklopu biljne farme su: osnovne gospodarske graevine za potrebe ratarske djelatnosti, stambene graevine za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika graevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili preteno proizvedeni na farmi, pomone graevine (garaa, spremita poljoprivrednih strojeva, alata i sl.), Uvjetuje se izgradnja prvenstveno osnovnih graevina, a istovremeno ili tek u slijedeim etapama izgradnja prateih stambenih graevina i graevina ugostiteljskoturistike namjene. Povrine i raspored graevina iz stavka 1. ovog lanka utvruju se u postupku utvrivanja uvjeta ureenja biljne farme u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti. Smjetaj graevina je potrebno tako organizirati kako bi se postiglo njihovo grupiranje u jednom dijelu posjeda.
107
lanak 98. Za izgradnju pojedinih vrsta graevina u sklopu biljne farme primjenjuju se uvjeti ureenja kao i za izgradnju gospodarskih graevina poljoprivrednih djelatnosti unutar graevinskih podruja naselja. Izvan graevinskih podruja na posjedima manjim od propisanim lankom 98. dozvoljava se rekonstrukcija postojeih gosapodarskih spremita/kuita/kuarica i starih gustijerna u postojeim gabaritima i postojeim materijalima na tradicionalan nain (zidanje u suho kamenom, pokrov kamene ploe na drvenim oblicama) uz potivanje svih okolnih elemenata krajobraza. Stambenim graevinama za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika smatraju se graevine individualne stambene izgradnje (vieobiteljske, samostojee) uz sljedee uvjete: najvea GBP iznosi 200 m2, najvea dozvoljena katnost iznosi prizemlje + potkrovlje (E=Pr). lanak 99. Za izgradnju biljnih farmi treba izraditi Idejna rjeenja, te ishoditi suglasnosti, pozitivna miljenja nadlenih slubi (vodoprivredna, sanitarna, prometna, konzervatorska i sl.) i propisana odobrenja. Idejnim rjeenjem, temeljem kojeg se moe planirati izgradnja, potrebno je prikazati: veliinu estice i povrine poljoprivrednog zemljita predvienog za koritenje, vrstu ratarske djelatnosti ili turistike ponude (za seoski turizam) koja e se na njemu organizirati, tehnoloko rjeenje i kapacitete, broj i veliinu potrebnih gospodarskih graevina ovisno o vrsti namjeravane poljoprivredne proizvodnje, podruje namjeravane izgradnje graevina na biljnoj farmi sa predvienim razmjetajem graevina i ostalih sadraja, pristup na javnu prometnu povrinu, direktno ili pristupom sa pravom slunosti, mogunosti opremanja estice komunalnom infrastrukturom (naroito: opskrba vodom, nain sabiranja, odvodnje i proiavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i sl.), ozelenjavanje estice i sadnju zatitnog zelenila, potencijalni utjecaj na okoli i mjere za zatitu okolia. Poljoprivredno zemljite koje je sluilo kao osnova u postupku utvrivanja uvjeta ureenja graevne estice za izgradnju biljne farme ne moe se dijeliti na manje dijelove. lanak 100. Gospodarski objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje ne mogu se graditi unutar zatienog obalnog pojasa na udaljenosti manjoj od 100 metara od obalne linije. Biljne farme se ne mogu osnivati na udaljenosti manjoj od 50 m od graevinskih podruja naselja i groblja.
108
lanak 101. Za smjetaj pelinjaka u odnosu na ostale graevine primjenjuju se uvjeti smjetaja pelinjaka u graevinskim podrujima naselja. RIBARSTVO, MARIKULTURA lanak 102. Marikulturom se podrazumijeva: podruje morskog akvatorija u svrhu obavljanja marikulture (oznaka H2) - zona od uvale Tankaraca do uvale M. esminova ( sukladno grafikoj oznaci na kartografskom prikazu 1. Koritenje i namjena povrina) Ribarstvom se smatra djelatnost lova i sakupljanja riba i morskih organizama sukladno posebnom propisu te su u tu svrhu oznaena ribolovna podruja: ribolova izuzev koom (oznaka O), ribolova koom (oznaka F), podruje ribarenja ludrom, zagonicom i fruatom i podruje ribarenja koicom. lanak 103. Podruje marikulture predvia se za kavezni uzgoj ribe. Unutar podruja marikulture ne moe se planirati uzgoj plave ribe. Prilikom organizacije i detaljnije funkcionalne podjele zone na manje cjeline potrebno je obaviti detaljnija istraivanja lokalnih uvjeta (poloajnih, klimatskih, biolokih i drugih) radi dobijanja to kvalitenijeg rjeenja cijele zone. lanak 104. Ribolovna podruja odreena ovim planom oznaena su u smislu dodatnih ogranienja i zatite morskih organizama u skladu s posebnim propisima. ZONA REKREACIJE U MORU lanak 105. Zone rekreacije u moru predstavljaju prostor rezerviran za rekreativne aktivnosti u moru. Unutar definiranih granica zona rekreacije nisu doputene aktivnosti koje bi na aktivan ili pasivan nain mogu ugroziti sigurnost kupaa i korisnika prostora. Zone rekreacije u moru trebaju biti propisno i jasno naznaene u prostoru sustavima plutaa, mrea i ostalih pomagala a sve sukladno posebnim propisima. Zone rekreacije u moru odreene na kartografskom prikazu 1. Koritenje i namjena prostora. UMARSTVO lanak 106. umama i umskim zemljitem gospodari se temeljem umskogospodarske osnove. Sukladno posebnom propisu, omoguuje se izgradnja graevina u umama za potrebe lovstva i gospodarenja umama na nain da:
109
etana visina graevina za potrebe gospodarenja umama iznosi najvie jednu nadzemnu etau uz mogunost izvedbe podruma i potkrovlja (E=Pr+Pk). LOVSTVO lanak 107. Gospodarenje divljai i lovitima provodi se temeljem lovnogospodarske osnove. U skladu s posebnim propisom omoguuje se utvrivanje lovita i uzgajanje divljai izvan graevinskih podruja, te u tu svrhu izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehnikih graevina (lovakog doma, eke, hranilita divljai i sl.) na nain da: etana visina lovakog doma iznosi najvie jednu nadzemnu etau uz mogunost izvedbe podruma i potkrovlja (E=Pr+Pk), GBP lovakog doma iznosi najvie 100 m2.
4. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI

lanak 108. Smjetaj javnih drutvenih djelatnosti omoguen je unutar graevinskih podruja naselja pod uvjetima propisanim u lanku 79. Smjetaj portsko rekreacijskih djelatnosti omoguen je: unutar graevinskih podruja naselja pod uvjetima propisanim u lanku 81.
5. UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
lanak 109. Uvjeti za utvrivanje koridora, trasa i povrina infrastrukturnih graevina odreuju se obzirom na namjenu, znaaj/razvrstaj i plansku kategoriju graevine. Obzirom na namjenu infrastrukturnih graevina odreuju se koridori, trase i povrine za: prometnu infrastrukturu i to za: cestovni promet, pomorski promet, javne telekomunikacije, komunalnu infrastrukturu i to: energetiku i vodno gospodarstvo. Obzirom na znaaj/razvrstaj infrastrukturnih graevina odreuju se koridori, trase i povrine za: graevine od meunarodnog, dravnog, upanijskog i lokalnog znaaja Obzirom na plansku kategoriju infrastrukturnih graevina odreuju se: trase i povrine za postojee graevine, koridori i povrine za planirane graevine sa alternativnim rjeenjima, te
110
koridori za graevine u istraivanju. lanak 110. Koridori, trase i lokacije infrastrukturnih graevina vodoopskrbe, odvodnje otpadnih voda i telekomunikacije u grafikom dijelu Plana, usmjeravajueg su znaenja i dozvoljene su odgovarajue prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rjeenja. Pri paralelnom voenju infrastrukturnih koridora i trasa omoguuje se sukladno posebnim propisima njihovo preklapanje uz nunost prethodnog meusobnog usuglaavanja. Smjetaj povrinskih komunalnih infrastrukturnih graevina (trafostanice nazivnog napona manjeg od 110 kV, plinske regulacijske stanice i sl.) utvrdit e se sukladno tehnikim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu graevinu.
5.1 PROMETNA INFRASTRUKTURA

5.1.1 CESTOVNI PROMET lanak 111. Povrine za smjetaj planiranih cesta, te njihovih alternativnih trasa, izvan izgraenih dijelova graevinskih podruja i onih podruja za koja nije izraen plan ueg podruja ili idejno rjeenje prometne graevine, ine koridori slijedeih irina:
PROMETNICA POSTOJEA (m) PLANIRANA (m)
Dravna cesta upanijska cesta Lokalna cesta i ostale ceste koje nisu javne
70 40 10
100 70 20
Do stupanja na snagu odgovarajuih prostornih planova uih podruja ili izrade idejnog rijeenja prometne graevine, nije mogua izgradnja graevina drugih namjena unutar koridora iz prethodnog stavka. irine postojeih cesta odreenih u prethodnom stavku mogu biti i manje u ve izgraenim dijelovima graevinskih podruja u skladu s posebnim propisima o javnim cestama. lanak 112. Sve javne prometne povrine unutar graevinskih podruja na koje postoji neposredan pristup s graevnih estica ili su uvjet za formiranje graevne estice jesu ulice, koje se moraju projektirati, graditi i ureivati na nain da se omoguuje voenje komunalne i druge infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih cesta. Ulice u naselju koje su razvrstane kao dravne, upanijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom cesta (javne ceste). Kolnici ulica iz stavka 1. ovog lanka moraju imati najmanju irinu 5,5 m za dvije prometne trake, odnosno 4,5 m za jednu prometnu traku.
111
Samo jedna prometna traka moe se izgraivati iznimno na preglednom dijelu kolnika do najvie 500 m, pod uvjetom da se na svakih 250 m uredi ugibalite, odnosno u slijepim ulicama ija duina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom. Na zavretku slijepe ulice potrebno je izvesti okretite koje e svojim tehnikim karakteristikama zadovoljavati uvjetima prometovanja intervencijskim vozilima, te vozilima za odvoz otpada. lanak 113. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogunost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne moe biti manja od one odreene posebnim propisima. Uz kolnik ulice je potrebno predvidjeti obostrano ureenje nogostupa u irini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 0,80 m. Izuzetno, tamo gdje nije mogue ili nema opravdanih razloga za to, uz kolnik se moe osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu stranu ulice. Ne dozvoljava se izgradnja graevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji spreavaju proirivanje preuskih ulica, uklanjanje otrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozaa i time ometaju promet. Sve prometne povrine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovnitva. lanak 114. U koridoru ulice ili ceste mogua je gradnja i ureivanje biciklistikih staza sukladno odredbama posebnih propisa i normativa. Gradnju i ureivanje biciklistikih traka mogue je izvesti: odvojeno od kolnika u drugoj razini, kao fiziki odvojeni dio kolnika i prometnim znakom i horizontalnom signalizacijom odvojeni dio kolnika. lanak 115. Smjetaj potrebnog broja parkiralinih ili garanih mjesta potrebno je predvidjeti na pripadajuoj graevnoj estici. Iznimno, od prethodnog stavka parkiralita i garae mogu se ureivati i graditi i na drugoj graevnoj estici kao skupni javni ili privatni parkiralino-garani prostor za vie graevina u susjedstvu, ali iskljuivo istovremeno s gradnjom graevina kojima slue. lanak 116. Minimalne vrijednosti prilikom odreivanja broja parkiralinih mjesta za pojedine vrste djelatnosti odreene su tablicom:
112
Namjena / djelatnost STAMBENA STAMBENO / POSLOVNO POSLOVNO INDUSTRIJA JAVNO/DRUTVENA UGOSTITELJSTVO/TURIZAM PORT/REKREACIJA
Potreban broj parkiralinih ili garanih mjesta (PM)
1 PM/ stamb. jedinica 1 PM/ 40 m2 1 PM/ 50 m2 1 PM/ 60 m2 1 PM/ 60 m2 1 PM/ 50 m2 1 PM/ 25 m2
lanak 117. Pri odreivanju parkiralinih potreba za graevine ili grupe graevina s razliitim sadrajima moe se predvidjeti isto parkiralite za razliite vrste i namjene graevina, ako se koriste u razliito vrijeme. Postojee garae i garano-parkiralina mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadraje, ako se ne osigura drugo parkiralino-garano mjesto na istoj graevnoj estici, odnosno na drugoj u skladu s ovim odredbama. 5.1.2 POMORSKI PROMET lanak 118. Ovim planom osiguravaju se uvjeti za organizaciju pomorskog prometa kroz uspostavu sustava morskih luka i plovnih puteva u akvatoriju i lukom podruju opine Vela Luka. Meunarodni pomorski prijelaz namijenjen carinskoj obradi i pregledu robe smjeten je unutar lukog podruja naselja Vela Luka. Unutar morskog akvatorija Opine mogua je izgradnja i instalacija ureaja koji su potrebni za odvijanje sigurne plovidbe. lanak 119. Morske luke na podruju Opine podijeljene su u tri osnovne skupine: morske luke za javni promet: upanijskog znaaja smjetena je unutar lukog podruja naselja Vela Luka s mogunou relokacije sukladno varijantnom rjeenju o izmjetanju luke ispred bive tvornice 'Jadranka' odnosno moguim zahvatom rotacije vrha postojeeg mola a u svrhu poboljanja uvjeta pristajanja veih brodova lokalnog znaaja - luko podruje naselja Vela Luka morske luke posebne namjene: brodogradilite "Greben", luka nautikog turizma: naselje Vela Luka kapaciteta do 200 vezova, luka nautikog turizma turistiko - ugostiteljska zona naselja Gradina, kapaciteta do 200 vezova privezite - dio obale izgraen za privremen privez plovnih objekata, izvan lukog podruja, kapaciteta do 10 vezova
113
lanak 120. Plovni putevi oznaeni u grafikom dijelu Plana predstavljaju koridore za nesmetani prolaz brodskog prometa a unutar kojih sukladno posebnom propisu nije dozvoljena druga aktivnost koja moe ugroziti sigurnost plovidbe. Plovni putevi dijele se na: meunarodni plovni put unutarnji plovni put plovni put turistike linije
5.2 POTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE

lanak 121. Razmjetaj jedinica potanske mree (potanski uredi) odreen je uvjetima smjetaja drutvenih djelatnosti iz lanka 79. odnosno prema potrebama konzuma. Novi potanski uredi ustrojavaju se i izgrauju sukladno posebnim propisima i ovim odredbama. lanak 122. Planom se osiguravaju koridori za izgradnju telekomunikacijske kanalizacije za meunarodne, magistralne i korisnike veze najmanje irine od 5 m izvan izgraenih dijelova graevinskih podruja. U pravilu telekomunikacijsku kanalizaciju je potrebno smjestiti unutar zajednikog infrastrukturnog koridora prometnice. lanak 123. Za svaku graevinu, bez obzira na njezinu visinu, koja se nalazi na trasi radijskog koridora ili u njegovoj blizini moraju se utvrditi elementi ogranienja u planovima uih podruja ili pri izdavanju lokacijskih uvjeta. lanak 124. Bazna postaja pokretnih TK mrea (antenski stup i prostor za opremu) u pravilu se smjetava na zasebnoj graevnoj estici s osiguranim kolnim pristupom izvan: graevinskih podruja, portsko rekreacijskih povrina, zatienih dijelova prirode i dijelova prirode predloenih za zatitu temeljem posebnog propisa ili Plana, podruja zatienih kulturnih dobra ili onih predloenih za zatitu, odnosno podruja u njihovoj neposrednoj blizini, podruja zatite ekspozicije naselja, infrastrukturnih koridora i povrina sa (zatitnim) zonama posebno uvjetovane izgradnje Izuzetno, bazna postaja se moe smjestiti i unutar graevinskih podruja osim na djejem vrtiu, koli, domu zdravlja i sl., ukoliko se dokae da drugaije nije mogue ostvariti pokrivenost podruja signalom, uz uvjete:
114
da se u cilju zatite zdravlja ljudi ne prekorauju temeljna ogranienja i granine razine propisane posebnim propisom u pogledu zatite od elektromagnetskih polja, te da se nalazi izvan: granica utvrenih zona zatite nepokretnih kulturnih dobra, odnosno povijesnih graditeljskih cjelina i vrlo vrijednih dijelova prirodne batine, infrastrukturnih koridora i povrina sa (zatitnim) zonama posebno uvjetovane izgradnje. Kod detaljnog utvrivanja lokacija za nove bazne postaje utvruje se princip da jednu lokaciju koristi vie korisnika koncesionara mobilnih komunikacija.
5.3 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

5.3.1 ENERGETIKA lanak 125. Osnovu energetskog sustava koji je prisutan na podruju opine Vela Luka ini elektroenergetski sustav. Osim energetskih sustava navedenih u prethodnom stavku, planom se u pogledu racionalnog koritenja energije preporua i omoguuje koritenje dopunskih izvora energije ukoliko su takve mogunosti dostupne. Dopunski izvori energije su obnovljivi izvori energije vode, sunca, vjetra, te toplina iz industrije, otpada i okoline. Graevine koje se izgrauju u svrhu iskoritavanje dopunskih izvora energije mogue je smjestiti kako unutar graevnih podruja, tako i izvan njih pod uvjetom da ne ugroavaju okoli, te vrijednosti kulturne batine i krajobraza. Planiranje i graenje graevine za iskoritavanje snage vjetra za elektrinu energiju na podruju Opine nije doputeno. Elektroenergetsku mreu na elektroenergetske graevine: transformatorska i rasklopna postrojenja, te elektroprijenosni ureaji. lanak 126. podruju opine Vela Luka ine slijedee
Planom se osiguravaju: koridori za smjetaj prijenosnih ureaja dvosistemskog dalekovoda naponskog nivoa 110 kV lanak 127. Najmanje irine koridora postojeih dalekovoda iznose: 20 m za naponski nivo 110 kV, ako drugaije nije utvreno posebnim propisom, odnosno normativima. Koritenje i ureenje prostora unutar koridora iz prethodnog stavka treba biti u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadlenih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima.
115
lanak 128. Prilikom projektiranja i izgradnje elektroenergetskih graevina naponskog nivoa 10(20) kV potrebno je pridravati se slijedeih odredbi: sva planirana srednjenaponska mrea treba biti predviena za 20 kV napon sve nove transformatorske stanice srednji/niski napon do uvoenja 20 kV napona treba planirati sa transformacijom 10(20)/0,4 kV, a nakon uvoenja 20 kV napona sa transformacijom 20/0,4 kV. trafostanica 'Bobanja Lazi' planirana je sa transformacijom 35/10 kV napona do uvoenja 20 kV napona kod svih postojeih transformatorskih stanica s 10 kV opremom, trebat e kod prijelaza na pogon s 20 kV naponom, zamijeniti 10 kV opremu s odgovarajuom 20 kV opremom. odreene dionice postojee 10 kV kabelske mree koje nee moi zadovoljiti minimalne uvjete za prelazak na pogon s 20 kV naponom trebat e se zamijeniti novim 20 kV kabelima. 5.3.2 VODNO GOSPODARSTVO 5.3.2.1 KORITENJE VODA lanak 129. Vodnogospodarski sustav ine graevine, objekti i ureaji za: vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda i hidromelioracijsku odvodnju. iji je smjetaj omoguen na lokacijama, povrinama i u koridorima na nain odreen ovim Planom i posebnim propisima. Gospodarenje vodama vri se sukladno vodnogospodarskoj osnovi. lanak 130. Vodnogospodarski sustav Vela Luke nadovezuje se na Blatski vodovod (80 l/s) odnosno u sljedeoj razvojnoj fazi na planirani Neretvansko-peljeko-korulanskolastovski vodovod koji je do sada realiziran segmentno. U sluaju potrebe za veim koliinama pitke vode u ljetnim mjesecima dodatne koliine vode osiguravati e se autonomno, vodonoscima. Planom se utvruje potreba vodoopskrbe svakog graevinskog podruja, te izgraenih struktura izvan graevinskih podruja. Prilikom rekonstrukcije postojeih te prilikom izrade detaljnije projektne dokumentacije planiranih vodovodnih sustava mogua su odstupanja od prikazanih naelnih trasa cjevovoda sukladno utvrenim tehnikim i prostornim ogranienjima. lanak 131. Vodoopskrba naselja vri se putem vodovodnih cjevovoda profila odreenog prema potrebama konzuma sukladno posebnim propisima, a u pravilu unutar koridora ili uz trase prometnica. Najmanja irina koridora planiranih vodovodnih cjevovoda izvan izgraenih dijelova graevinskog podruja iznosi 5 m.
116
Najmanje irine koridora postojeih vodovodnih cjevovoda i onih planiranih unutar izgraenih dijelova graevinskih podruja utvrene su sukladno tehnikim normativima. 5.3.2.2 ODVODNJA OTPADNIH VODA lanak 132. Odvodnja opine Vela Luka bazira se na usvojenom cjelovitom prstenastom sustavu kolektora, crpnih stanica, ureaja za proiavanje, hidrotehnikog tunela i podmorskog ispusta na sjevernoj strani otoka pomou kojih se otpadne vode isputaju u Korulanski kanal. Planom je predviena dogradnja postojeeg sustava odvodnje otpadnih voda kojom bi se obvezatno obuhvatila graevinska podruja i izgraene strukture izvan graevinskih podruja koja se nalaze u potpunosti ili djelomino na vodonosnom podruju. lanak 133. Odvodni kanali se polau u pravilu unutar koridora ili uz trase prometnica. Najmanja irina koridora planiranih odvodnih kanala i kolektora izvan izgraenih dijelova graevinskog podruja iznosi 10 m. Najmanje irine koridora postojeih i planiranih odvodnih kanala i kolektora unutar izgraenih dijelova graevinskih podruja utvrene su sukladno tehnikim normativima. lanak 134. Na podrujima gdje jo nije izgraen sustav odvodnje otpadnih sanitarno tehnolokih voda, prijemnik, odnosno privremeni prijemnik tih voda moe biti vodonepropusna sabirna jama bez preljeva sukladno lanku 44. Na podrujima iz prethodnog stavka, nije prihvatljiva izgradnja septikih jama. Nain predobrade, odnosno obrade sanitarno tehnolokih otpadnih voda i potencijalno oneienih oborinskih voda prije isputanja u prijemnik bit e propisan vodopravnim aktima, ovisno o sastavu i kakvoi tehnoloke otpadne vode i potencijalno oneiene oborinske vode. 5.3.2.3 HIDROMELIORACIJA lanak 135. U cilju poboljanja uvjeta za stabilnu i intezivnu poljoprivrednu proizvodnju Planom se omoguuje ispitivanje mogunosti kvalitetne opskrbe plodnih polja vodom te izgradnja sustava navodnjavanja. Planirani sustavi bazirati e se na sezonskom akumuliranju voda.
117
6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

lanak 136. Mjere zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i resursa, te kulturno-povijesnih cjelina odreuju se utvrivanjem: podruja posebnih uvjeta koritenja i podruja posebnih ogranienja u koritenju. 6.1 PODRUJA POSEBNIH UVJETA KORITENJA 6.1.1 PRIRODNA BATINA lanak 137. Na podruju Opine Vela Luka temeljem posebnog propisa su zatieni slijedei dijelovi prirode i to: u kategoriji park ume: otoi Ojak u kategoriji spomenika prirode: lokalitet Vela spilja lanak 138. Na podrujima zatienih dijelova prirode (naznaenih na kartografskom prikazu 3.1 Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - podruja posebnih uvjeta koritenja) iz prethodnog lanka propisuju se sljedei opi uvjeti zatite prirode: zabranjuju se sve radnje kojima se na zatienim prirodnim vrijednostima umanjuju zateene i prepoznate prirodne vrijednosti odnosno naruavaju se svojstva zbog kojih su zatieni, prije bilo kakvih zahvata na zatienim prirodnim vrijednostima i prirodnim vrijednostima predvienim za zatitu potrebno je izvriti potpunu inventarizaciju i valorizaciju stanita i posebno izdvojiti i zatititi vrste i podruja, u to veoj mjeri treba zadrati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti panju ouvanju cjelokupnog prirodnog pejzaa i okruenja, potrebno je osigurati racionalno koritenje prirodnih dobara bez oteivanja ili ugroavanja dijelova dobara i uz to manje naruavanje ravnotee prirodnih faktora, potrebno je sprijeiti tetne zahvate i poremeaje u prirodi koji su posljedica tehnolokog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati to povoljnije uvjete odravanja i slobodnog razvoja prirode, u park-umi doputeni su samo oni zahvati i radnje ija je svrha njezino odravanje ili ureenje, na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja ini sastavni dio zatienog podruja nisu doputene radnje koje ugroavaju njegova obiljeja i vrijednosti, prirodne krajobraze treba tititi od irenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba ouvati podruja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu te obalno podruje (prirodne plae i stijene) te more i podmorje kao ekoloki vrijedna podruja za park-umu potrebno je izraditi pejzanu studiju te donijeti program zatite umskog ekolokog sustava koji sadri mjere njegove zatite i unaprijeenja na temelju praenja stanja
118
Posebni uvjeti koritenja, te zatita dijelova prirode iz prethodnog stavka utvruju se temeljem posebnog propisa uz suglasnost slube nadlene za zatitu prirodne batine. 6.1.2 KULTURNA BATINA lanak 139. U cilju zatite graditeljske batine utvren je popis zatinih/registriranih (Z/R), preventivno zatienih (P) i evidentiranih kulturnih dobara (E) koji je sastavni dio Plana. Zatiena/registrirana, preventivno zatiena te evidentirana dobra i arheoloke zone prikazana su na Kartografskom prikazu 3.1: Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora i 4.x Graevinska podruja. lanak 140. Mjere zatite za navedena kulturna dobra naznaene na Kartografskom prikazu 3.2 Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora, sastavni su dio ovih Provedbenih odredbi. lanak 141. U nadlenosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku su sva kulturna dobra na podruju Opine. U skladu sa Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara za sva kulturna dobra privremeno se donosi rjeenje o preventivnoj zatiti sukladno posebnom propisu. Rjeenje o svojstvu kulturnog dobra utvruje Ministarstvo kulture. Rjeenjem se obvezno utvruju prostorne mee kulturnog dobra koje se zatiuju. Takoer rjeenjem se utvruje i sustav mjera zatite nepokretnih kulturnih dobara. Kulturna dobra upisuju se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. lanak 142. Slijedei popis pretstavlja kulturna dobra u prostoru Opine Vela Luka koja su u nadlenosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku:
NAZIV Vela pilja Villa rustica Bradat NASELJE Vela Luka Vela Luka BROJ R 1036 R 1039 k .zgr. 2074/118 .zem. 8967/9, 8967/7, 9208/1, 8965, 8967/6, 8767/8, 8970, 8941 .zem. 31039/4 K.O. Vela Luka Vela Luka
Villa rustica Gudulija/Beneficij Arheoloki lokalitet Gradina/crkva sv Ivana Arheoloki lokalitet otok Gubea Crkva sv Kuzme i Damjana Crkva Svetog Vincenca upna crkva Svetog Josipa i zvonik Katel Kolovi-anti Austrijska utvrda Fortezza
Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka
R 1040 R1038
R 644 R 606 R 590 R 1023 PZ UP/I-612Vela Luka 08/3-07/99 PZ UP/1Vela Luka 612-08/0505/757
.zem. 31040/1; 31040/2 .zgr. 809 .zgr. 264 .zgr. 225/7 .zgr. 285, 254, 283/1, .zem. 1244 .zem. 12799/2, 12799/3, 12699/28, 12699/29, 12699/30, 12738/1, 12737/1, 12725/2, 12724/2 i 12716/1
12_1 Vela Luka 13 Vela Luka 13
CJELINE POLUURBANA CJELINA Vela Luka POVIJESNI SKLOP I GRAEVINA STAMBENO GOSPODARSKI SKLOP U NASELJU Stambeno-gospodarski sklop u naselju (>10x) STAMBENO-GOSPODARSKI KOMPLEKS - STAN
119

1 Vela Luka
21 Vela Luka 22 Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka 23 Vela Luka 24 Vela Luka Vela Luka 25 Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka 26 Vela luka
1 2 3 4 1 1 2 1 2 3 4 5 6 7 1
Stambeno-gospodarski sklop izvan naselja (STANI) (>5x) MEMORIJALNI SPOMENICI Kameni krievi Kameni krievi (>25x) POJEDINANI OBJEKTI CIVILNE GRAEVINE kola Sokolana Bratovtina sv Josipa (Mala i velika skula) Dom kulture i galerija (zaviajna zbirka) CIVILNE/OBRAMBENE GRAEVINE Izmaelijev katel GOSPODARSKE GRAEVINE Poljske kuice (>1000x) Gustrine (>500x) SAKRALNE GRAEVINE Crkva Sv. Roka Crkva Bezgrenog zaea Blaene Djevice Marije Crkva Sv. Jurja Crkva Gospe od Zdravlja Crkva Gospe od Milosti Crkva Gospe od Karmela Crkva Sv. Petra GROBNE GRAEVINE Groblje s pristupnim putem
E E E E E E E E E E E E E E E
L L L L L L L L L L L L L L L
(x) potrebno istraiti

K.O. Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Blato Vela Luka Vela Luka Vela Luka Vela Luka Arheoloki zone i graevine Pretpovijesna gomila Njivice (2) Pretpovijesna gomila-promatranica Aninovo Pretpovijesni refugij na Humu Pretpovijesne gomile Potorae (3) Pretpovijesne gomile Zmaloica (5) Pretpovijesne gomile Zablae (3) Pretpovijesni refugij Greben Pretpovijesno gradinsko naselje Maslinovik Arheoloki lokalitet Kale Arheoloki lokalitet Vrbovica Antika Villa rustica Poplat Arheoloki lokalitet Bobovie Antika arhitektura Zmaliica/Rudodma Antiki gospodarski object ispod Lisca Ostaci rimskih nastambi na otoiu Kamenjak Potencijalni arheoloki lokaliteti na poloajima: Poplat, Gradina, Triporti, o.Proizd, Privala, Kamenjak, Kovnici, Garma, Piena, Tear, ibakova noga, Tevar, Vrbovica. Kultivirani agrarni/ruralni krajolik nacionalne i regionalne razine znaaja Kultivirani agrarni krajolik na prostoru Vele Luke, u obliku suhozidnih terasa i ograda, zaprema najvei dio povrine opine. Na podruju Vele Luke je poseban i prekriva obronke i vrhove uzvisina i cijele predjele nastavljajui se u neprekinuti slijed. Posebice je naglaen i slikovit na obroncima uz rubove polja ili u nastavku uvala. Navedeni krajolik oblikuje se od pretpovijesti i nije iskljuivo agrarne namjene. esti su primjeri suhozidnih graevina sepulkralne i fortifikacijske namjene pretpovijesne dobi, teko razluive od kasnijeg agrarnog krajolika, a koje su svjedoanstvo najstarije civilizacije na ovim prostorima. Etnozone nacionalne i regionalne razine znaaja ire podruje unutranjosti otoka Korule, posebice naseljeni prostori uz rubove obradivih polja / ire podruje itavog naselja Vela Luka ukljuivi poluotok Vranac na sjeveru, uzvisinu Pupanj na jugu te prostor okolnih uzvisina u smjeru Blatskog polja Podruja posebne brojnosti kulturnih dobara te spomenike slojevitosti Zapadni dio opine Vela Luka na otoku Koruli s istoimenim naseljem, paleolitskim, neolitskim i antikim lokalitetima, hidroarheolokim nalazitima, izrazito kultiviranim, agrarnim krajolikom suhozidnih terasa na obroncima uz izduenu uvalu, te brojnim sakralnim graevinama uz polja u unutranjosti otoka. Posebno je spomeniki znaajan sam rub Blatskog polja, gotovo na svim dijelovima, gdje se susreu pretpovijesni i antiki lokaliteti, predromanika crkva Sv. Kuzme i Damjana,. Takoer su brojne nastambe u suhozidu kao i jednako oblikovan terasasti agrarni krajolik koji pokriva cijelo brdsko podruje prostora Opine Vela Luka osim dijelova najstrmijih obronaka Zatita E E E E E E E E E E E E E E E
Vela Luka/Blato
Vela Luka
Otok Korula/Vela Luka
Vela Luka
120
lanak 143. Dobro za koje prema odredbama Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara nije utvreno da je pod zatitom kao kulturno dobro - predstavniko tijelo upanije, grada ili opine moe proglasiti zatienim ako se nalazi na njihovu podruju. Na osnovi navedenog lanka Zakona predstavniko tijelo Dubrovako-neretvanske upanije i Opine Vela Luka ima mogunost da svojom odlukom odredi dobro koje proglaava zatienim, a nain njegove zatite utvrdi uz prethodnu suglasnost nadlenog tijela (Konzervatorski odjel u Dubrovniku), te osigura uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke. Odluku je Opina duna dostaviti Ministarstvu kulture.
Na podruju Opine u sustavu mjera zatite nepokretnih kulturnih dobara obuhvaena je: A/ ZONA STROGE ZATITE: a) POJEDINANI SPOMENICI KULTURE ZATIENI/REGISTRIRANI (Z/R), ODNOSNO PREVENTIVNO ZATIENI (P) SPOMENICI KULTURE VISOKE VRIJEDNOSTI Postupak zatite usmjeren je na potpuno ouvanje izvornosti spomenika, njegovog povijesnog i prostornog okolia. Mogunost rekonstrukcije na temelju istranih radova i detaljne konzervatorske dokumentacije. b) ARHEOLOKI LOKALITETI ZATIENI (Z), PREVENTIVNO ZATIENI (P) ILI EVIDENTIRANI (E) ARHEOLOKI LOKALITETI Arheoloke zone - zona stroge zatite bez mogunosti gradnje. c) ZATIENI KULTURNI KRAJOBRAZ KOPNO - sustav mjera zatite uvjetuje ouvanje krajobraznih obiljeja i obuhvaa zatitu istaknutih zona visokovrijednog zelenila, obradivih povrina i atraktivnosti prostora OBALA - zona zatite slijedi konfiguraciju obale, a sustav mjera zatite uvjetuje ouvanje izvornih karakteristika obale, bez nasipanja s mogunosti rekonstrukcije i odravanja. B/ ZONA UMJERENE ZATITE: a) OBJEKTI ILI SKLOPOVI AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI EVIDENTIRANI (E) POJEDINANI SPOMENICI ILI CJELINE AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI Sustav mjera zatite uvjetuje ouvanje izvornih karakteristika pojedinanih spomenika ili cjelina. Ograniena mogunost gradnje. b) ZONA NEPOSREDNE OKOLINE VISOKOVRIJEDNIH SPOMENIKA KULTURE Ograniena mogunost gradnje novih objekata odnosno rekonstrukcije postojeih uz potivanje ambijentalnih vrijednosti i atraktivnosti prostora, c) ARHEOLOKI LOKALITETI - POTENCIJALNE ARHEOLOKE ZONE Nuna prethodna sustavna ili sondana arheoloka istraivanja.
lanak 144.
lanak 145. Potrebno je u najveoj moguoj mjeri zadrati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgraenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na naelima tipoloke rekonstrukcije, a temeljem konzervatorskih studija i konzervatorske dokumentacije. Pod tipolokom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim povrinama, gabaritima i namjenom usklaena s postojeim okolnim povijesnim objektima, ne naruavajui siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre, a posebno je potrebno ouvati odnos izgraenog dijela povijesne cjeline ambijentalne vrijednosti s
121
neposrednim agrarnim okoliem i poljoprivrednim povrinama unutar i i okolo povijesne ambijentalne cjeline - jezgre. lanak 146. Etnozone unutar zatienih kulturnih krajobraza kao to su ire podruje Blatskog polja, posebice naseljeni prostori uz rubove obradivog polja, ureuju se planskim pristupom revitaliziranju lokalne tradicije. Ouvanje etnolokih vrijednosti neposredno je vezano uz ouvanje vitaliteta naselja, te je potrebno kroz djelovanje ustanova, zaklada ili fundacija promovirati elemente duhovnosti u kulturnom stvaralatvu stanovnika etnozona, a razvoj gospodarskih djelatnosti vezati za radne obiaje stanovnika (poljoprivredna proizvodnja, obrt, turizam na seljakim domainstvima). 6.2 PODRUJA POSEBNIH OGRANIENJA U KORITENJU lanak 147. Na podruju Opine Vela Luka odreena su podruja krajobraza kao prostora ije su osobitosti rezultat djelovanja i meudjelovanja prirodnih i/ili ljudskih imbenika sukladno posebnom propisu. Do izrade krajobraznih tipova, te objave popisa u narodnim novinama sukladno posebnim propisima vrednovanje krajobraza na opinskoj razini provodi se na temelju smjernica za ouvanje krajobrazne raznolikosti podruja, seoskih krajolika i prostornog identiteta gradova utvrenih Programom prostornog ureenja RH, kao i smjernica utvrenih Prostornim planom Dubrovako - neretvanske upanije. lanak 148. Krajobraz prepoznajemo kao: osobito vrijedan predjel prirodni krajobraz osobito vrijedan predjel kultivirani krajobraz oblikovno vrijedno podruje poluurbane cjeline lanak 149. Osobito vrijedan predjel prirodni krajobraz odreen je za sljedee prostorne cjeline i dijelove prirode: akvatorij Opine - odreen PP Dubrovako - neretvanske otok Proizd - odreen PPUO Vela Luka brdo Hum - odreen PPUO Vela Luka lokacija aknja rat - odreen PPUO Vela Luka lanak 150. Osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi tite se ovim Planom kroz detaljne uvjete za odreivanje namjena povrina na podruju Opine te uvjetima ureenja i smjetaja sadraja i raznih namjena i uvjetima za ureenje cjelokupnog prostora Opine. Prilikom poduzimanja zahvata u podrujima vrijednih predjela - prirodnih krajobraza potrebno je dodatno: tititi od irenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba ouvati podruja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu te obalno podruje (prirodne plae i stijene) te more i podmorje kao ekoloki vrijedna podruja
122
sauvati od prenamjene te unapreivati prirodne vrijednosti i posebnosti (podsticati prirodnu regeneraciju uma, poumljavanje, rekultivaciju) krajobraza u skladu s okolnim prirodnim uvjetima pazei pri tome da se ne naruava postojea krajobrazna vizura, odgovarajuim mjerama (prevencijom) sprjeavati umske poare, uskladiti i prostorno organizirati razliite interese u krajobrazno i bioloko jedinstvenim podrujima (polje),
Osobito vrijedne predjele - prirodne krajobraze treba u konanosti postepeno dovesti i do zakonske zatite od nepoeljnih intervencija i to razliitim stupnjevima (od zatienog krajolika do pojedinanih spomenika). lanak 151. Na podruju Opine Vela luka kroz PP DN odreen je osobito vrijedan predjel kulturni krajobraz: Kultivirani ruralni/agrarni krajolik Korule - podruje sjevernih i junih obala Korule - na prostoru Vela Luke (otoka Korule - PP DN, Sl.gl. DN 6/03, 3/05, 3/06). Ovim Planom na prostoru Opine detaljnije se razluuje kulturni krajobraz na: kontinuirani slijed suhozidnih terasa i polja na sjevernom dijelu Opine Vela Luka od otoka Proizd preko poluotoka Privale do sjevernog ruba Blatskog polja juni dio prostora opine Vela Luka obraen suhozidnim terasama te dio prirodnog krajolika strmih uzvisina koji obuhvaa akanj rat sve do junog ruba Blatskog polja lanak 152. Oblikovno vrijedne cjeline obuhvaaju evidentiranu cjelinu ambijentalne vrijednosti. Oteenu poluurbanu cjelinu Vele Luke (odnosi se na nove izgraene dijelove naselja) je potrebno preoblikovati kroz izradu UPU-a u iju e se svrhu izraditi i konzervatorski elaborat/dokumentacija sa smjernicama za ureenje centra naselja, povijesne jezgre, obale i gradnje u novijim dijelovima te na rubovima naselja. lanak 153. Tokama i potezima znaajnim za panoramske vrijednosti krajobraza naznaenim u grafikom dijelu plana, smatraju se vrijedniji i istaknutiji dijelovi prirodnog reljefa koji omoguuju ire sagledavanje i spoznavanje okolnog prostora. U smislu prvog stavka ovog lanka potrebno je dodatno urediti pristupne puteve, odmorita, smjerove kretanja i druge elemente bitne radi orijentacije i sigurnog dolaska do odreene toke u prostoru. 6.2.1 PODRUJA NAJVEEG INTENZITETA POTRESA lanak 154. Podruje Opine Vela Luka izloeno je moguem djelovanju potresa inteziteta VII. i viih stupnjeva po MCS iz ega proizlazi potreba nunog preventivnog djelovanja u zatiti od potresa na nain da se projektiranje, graenje i rekonstrukcija znaajnijih graevina mora provesti tako da budu otporne na potres u navedenoj zoni.
123
U svrhu aktivnosti iz prethodnog stavka potrebno je obaviti detaljna seizmika, geomehanika i geofizika ispitivanja konkretnih lokacija sa ciljem odreivanja projektnih seizmikih parametara (maksimalna ubrzanja gibanja tla za potresa i pridrueni reprezentativni akcelerogrami). Pri ispitivanjima iz prethodnog stavka potrebno je koristiti vjerojatnostne metode u suglasju s koncepcijom seizmikog rizika uz puno potivanje novih znanstvenih i tehnikih saznanja. Znaajnije graevine iz stavka 1. ovoga lanka su viestambene, industrijske i energetske graevine i postrojenja, graevine u kojima trajno ili povremeno boravi vei broj ljudi, graevine koje se zbog svojih kulturno-povijesnih ili drugih vrijednosti izdvajaju od ostalih, te ostale graevine od vanosti za Dravu i upaniju. 6.2.2 VODE I MORE lanak 155. Vodne resurse Opine Vela Luka kao opi i osobito vrijedan dio prirodnog sustava ine podzemne vode, stajae vode i akvatorij Opine. Osnovni planski dokument za upravljanje vodama, za zatitu voda i za zatitu od voda je vodnogospodarska osnova, odnosno vodnogospodarski plan slivnog podruja. lanak 156. Sukladno posebnom propisu na podruju opine vodozatitnog podruja izvorita u Blatskom polju. naznaene su povrine
Detaljnije granice vodozatitnih podruja utvrditi e se nakon izrade posebne hidrogeoloke studije. Planom su razluene dvije zone vodozatitnog podruja i to: II vodozatitna zona III vodozatitna zona Unutar naznaenih vodozatinih podruja u svrhu zatite podzemnih voda i vodocrpilita potrebno je primjenjivati sljedea ogranienja u koritenju: ograniiti i uvesti kontrolu upotrebe umjetnih gnojiva zabranjuje se formiranje privremenih odlagalita zabranjuje se zahvatima u prostoru probijanje zatitnog pokrovnog sloja zemlje ureenje i postavljanje infrastrukturnih linijskih / povrinskih graevina mora se provoditi sukladno posebnim propisima lanak 157. More II kategorije utvreno ovim Planom sukladno posebnim propisima obuhvaa cijeli akvatorij Opine osim lukog podruja naselja Vela Luka.
124
Zatieno obalno podruje mora naznaeno u grafikom dijelu plana prema posebnom propisu obuhvaa morski (300 metara) i kopneni (1000 metara) pojas Opine Vela Luka. Unutar pojasa zatienog obalnog podruja mora primjenjuju se uvjeti i mjere prema posebnom propisu. 6.3 PODRUJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREENJA I ZATITE lanak 158. U grafikom dijelu Plana utvruju se naelne granice istranog podruja hidromelioracije te se unutar utvrenih granica mogu sprovoditi aktivnosti navedene u lanku 135. odredbi Plana. lanak 159. Podruja, cjeline i dijelovi ugroenog okolia - dio Velo Lukog zaljeva tretira se ovim Planom kao osjetljivo i veim dijelom ugroeno podruje unutar kojeg je potrebno sprovoditi aktivne mjere kontrole i sanacije postojeih ispusta otpadnih voda, sprovesti ureenje obale (postojeih privezita), predvidjeti prostorno - tehnoloku organizaciju prometa (prometa u mirovanju) radi postizanja optimalnih optreenja prilikom koritenja lukog bazena. lanak 160. Obala devastirana gradnjom jesu podruja unutar kojih se propisuju mjere sanacije i 'rekonstrukcije' radi ouvanja i vraanja u prethodno izvorno stanje obale. lanak 161. Naputeno eksploatacijsko polje na lokalitetu "Gia" potrebno je sanirati sukladno posebnim propisima te se ovim Planom za to podruje planira prenamjena u ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
lanak 162. Postupanje s otpadom na podruju opine Vela Luka potrebno je uskladiti i ukljuiti u cjeloviti sustav gospodarenja otpadom utvren Prostornim planom Dubrovako neretvanske upanije kojim se: izbjegava i smanjuje nekontrolirano nastajanje otpada, vrednuje neizbjeivi otpad, kontrolirano odlau nezbrinuti (neiskoristivi) ostaci otpada, vri sortiranje i recikliranje otpada. Obrada otpada ili sekundarna reciklaa predviena je kao: bioloka obrada otpada ili kompostiranje, termika obrada otpada ili spaljivanje na lokaciji na kojoj je omoguena ta vrsta obrade, mehaniko-bioloka obrada koja podrazumijeva usitnjavanje, zbijanje, razvrstavanje (sortiranje), mijeanje i obrada,
125
fizikalno-kemijska obrada postupcima kojima se odvajaju, koncentriraju ili neutraliziraju toksini sastojci opasnog otpada.
Na podruju obuhvata Plana ne smiju se otvarati druga odlagalita otpada. lanak 163. Planom se predvia izdvojeno prikupljanje ili primarna reciklaa potencijalno iskoristivih otpadnih tvari koje se mogu ponovno upotrijebiti u postojeim tehnolokim procesima (npr. papir, staklo, metali, plastika) ili se brzo mogu izgraditi postrojenja za njihovo iskoritavanje (npr. biorazgradivi otpad). Odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada (papir, staklo, PET metalni ambalani otpad) predvieno je posudama, odnosno spremnicima postavljenim na javnim povrinama tako da je do njih omoguen pristup komunalnom vozilu, te da ne ometaju normalno prometovanje na javnim prometnim povrinama (preglednost raskrija, nesmetani prolaz biciklista, pjeaka i osoba s invaliditetom). Jedan spremnik za jednu vrstu otpada postavlja se na svakih 500 stanovnika. Odvojeno prikupljanje otpada predvieno je putem reciklanih dvorita i meustanica smjetenih unutar ili u blizini graevinskih podruja veih naselja, odnosno u blizini podruja sa najveom koncentracijom nastajanja otpada. Odvojeno prikupljanje biootpada predvieno je u posudama na cijelom podruju Opine. lanak 164. Do realizacije upanijskog centra za zbrinjavanje otpada, u prijelaznom razdoblju utvruje se privremeno odlagalita otpada za cijelo podruje otoka Korula na buduoj lokaciji "ara" kako je planirano "Projektom sustavnog zbrinjavanja komunalnog otpada" te utvrenog Prostornim planom upanije kroz utvren cjeloviti sustav gospodarenja otpadom , otpad e se zbrinjavati na odlagalitu "Sitnica" koje se nalazi na granici izmeu opine Vela Luka i opine Blato. Planom se utvruje obveza za usporednu sanaciju odlagalita "Sitnica" do realizacije jedinstvene lokacije za privremeno odlaganje otpada na otoku Korula.
8. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLI

lanak 165. U cilju sprjeavanja nepovoljnih utjecaja na okoli sukladno posebnom propisu u prethodnim tokama odredbi za provoenje Plana sadran je vei dio mjera zatite okolia koje e se provoditi sukladno posebnim propisima, a to su: mjere zatite tla, voda, zraka, uma, klime, zdravlja ljudi, biljnog i ivotinjskog svijeta, krajobraza, kulturnih i prostornih vrijednosti, mjere zatite od buke i poara i mjere postupanja s otpadom. Uz mjere zatite okolia iz prethodnog stavka utvruju se posebno slijedee mjere zatite okolia: ouvanje i poboljanje kvalitete/kategorije voda/mora, ouvanje kvalitetnog poljoprivrednog tla i uma, ouvanje istoe zraka, smanjenje prekomjerne buke,
126
sprjeavanje i smanjenjenje opasnosti od poara sprjeavanje negativnog utjecaja graevina i ureaja za gospodarenje otpadom na okolni prostor i utvrivanje zahvata u prostoru za koje je potrebna provedba procjene utjecaja na okoli.
Mjere zatite okolia provodit e se sukladno Programu zatite okolia. lanak 166. Ouvanje i poboljanje kvalitete vode/mora predvieno je: zatitom svih vodotoka i stajaih voda na podruju Opine s ciljem ouvanja, odnosno dovoenja u planiranu vrstu vode utvrene kategorije, izgradnjom sustava za odvodnju otpadnih voda na podruju Opine s ureajima za proiavanje prema utvrenoj projektnoj dokumentaciji, zabranjivanjem, odnosno ograniavanjem isputanja opasnih tvari propisanih posebnim propisom, sanacijom zateenog stanja u industriji i odvodnji, te sanacijom ili uklanjanjem izvora oneienja, sanacijom postojeih odlagalita otpada i izgradnjom sanitarnog odlagalita otpada za kontrolirano odlaganje otpada, sanacijom tla oneienog otpadom, sanacijom nelegalnih eksploatacijskih polja, te sanacijom legalnih eksploatacijskih polja pprilikom i po zavretku eksploatacije, uvoenjem mjera zatite u poljoprivredi, uspostavljanjem monitoringa s proirenjem i ureenjem mjernih postaja, te osiguranjem stalnog praenja povrinskih i podzemnih voda, voenjem jedinstvenog informatikog sustava o kakvoi povrinskih i podzemnih voda i lanak 167. Ouvanje kvalitetnog poljoprivrednog tla i uma predvieno je: izgradnjom izvan graevinskog podruja graevina u svrhu poljoprivredne proizvodnje iskljuivo na veim posjedima ogranienjem izgradnje izvan graevinskih podruja na osobito vrijednom poljoprivrednom zemljitu, izradom i obnovom Programa gospodarenja umama u privatnom vlasnitvu, ogranienjem izgradnje izvan graevinskih podruja, izuzev umskogospodarskih, lovnogospodarskih i infrastrukturnih graevina i objekata u umama i u kontaktnom prostoru uma irine 50 m. lanak 168. Ouvanje istoe zraka predvieno je: poticanjem ostalih oblika prijevoza s pogonom prihvatljivim za okoli (hibridna vozila s pogonom na elektrinu energiju, bicikl), te uspostavljanja pjeakih povrina i biciklistikih staza uz postojee i planirane prometnice, gdje god je to mogue, prostornim razmjetajem veih gospodarskih djelatnosti izvan naselja u graevinskim podrujima proizvodnih namjena ili izvan graevinskih podruja,
127
odnosno unutar naselja na odreenim udaljenostima od graevina u kojima ljudi rade i borave, uporabom kvalitetnije tehnologije i proistaa zraka, te kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti lanak 169. Smanjenje prekomjerne buke predvieno je: svrstavanjem povrina razliitih namjena po pravilu da se doputene razine buke susjednih povrina razlikuju meusobno za najvie 5 dB, preliminarno prema posebnom propisu, to se potvruje mjerenjem postojeeg stanja, primjenom akustinih zatitnih mjera na mjestima emisije i imisije, te na putovima njezinog irenja, prostornim razmjetajem veih gospodarskih djelatnosti izvan naselja u graevinskim podrujima proizvodnih namjena ili izvan graevinskih podruja, odnosno unutar naselja na odreenim udaljenostima od graevina u kojima ljudi rade i borave, razvojem alternativnih prometnih pravaca pomou kojih e se ravnomjernije distribuirati prometno optereenje prometnica koje prolaze kroz naselje, upotrebom prijevoznih sredstava, postrojenja, ureaja i strojeva koji nisu buni, izradom karte buke, te kontinuiranim mjerenjem razina buke. lanak 170. Sprjeavanje i smanjenjenje opasnosti od poara predvieno je: educiranje lokalnog stanovnitva o opasnosti i mogunosti zapaljenja predmeta i prirode usljed vremenskih prilika organizacija volonterskih slubi (ophodnji) tijekom perioda najvee opasnosti od poara odravanje protupoarnih sustava i puteva izrada potrebne dokumentacije sukladno posebnim propisima lanak 171. Sprjeavanje negativnog utjecaja graevina i ureaja za gospodarenje otpadom na okolni prostor predvieno je: praenjem stanja okolia, posebno oneiavanja podzemnih i povrinskih voda, te drugih pojava koje su posljedica oneiavanja okolia, stalnom kontrolom vrste i sastava otpada, ograivanjem sanitarnog odlagalita otpada s kontrolom ulaza i izlaza, kontrolom stanja ureaja i opreme, te sustava zatite, ozelenjavanjem zatitnim zelenilom, kontrolom deponijskog plina, kontrolom flore i faune u okolici i na odlagalitu. sanacijom i ureenjem odlagalita usporedno s koritenjem lanak 172. Kao znaajna mjera sprjeavanja nepovoljnih utjecaja na okoli je obveza provedbe procjene utjecaja na okoli za zahvate u prostoru za koje se oekuje da bi svojim djelovanjem i koritenjem mogli znatno ugroziti okoli.
128
Obveza provedbe procjene utjecaja na okoli utvrena je za graevine, odnosno zahvate u prostoru koji su odreeni posebnim propisom, te Prostornim planom upanije, a na kartografskom prikazu, br. 3. prikazani su najznaajniji. Graevine i zahvati u prostoru na podruju Opine Vela Luka za koje je potrebna provedba procjene utjecaja na okoli temeljem Prostornog plana upanije su: industrijsko-servisna zona, tvornica ribljih konzervi, zona groblja zone marikulture bez obzira na kapacitet
U sluaju da se unutar jedne gospodarske zone planira vie istovrsnih zahvata (niz) ije su pojedinane veliine, tj. kapaciteti ispod, no zbirni iznad donjih granica propisanih u popisu graevina i zahvata u prostoru u prilogu posebnog propisa i u prethodnom stavku, za iste je obvezna provedba procjene utjecaja na okoli.
9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1 OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

lanak 173. Obveze izrade prostornih planova uih podruja utvrene su Zakonom (UPU), posebnim propisima u pogledu zatite i ouvanja kulturne batine i u pogledu ureenja groblja te Prostornim planom upanije. Podruja obvezne izrade prostornih planova uih podruja utvrena su Planom u pravilu granicama graevinskih podruja, povrinama odreenih namjena, koridorima/trasama infrastrukturnih prometnih graevina i vodotocima, tako da ine jedinstvene prostorne i urbane cjeline, a prikazana su na kartografskim prikazima, br. 3.1 Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora (naelno) i br. 4.x Graevinska podruja na katastarskoj podlozi. Prostornim planovima uih podruja kojima se propisuju detaljniji uvjeti ureenja i koritenja prostora mogue je dati stroe odrednice od odredbi ovoga Plana, te e se iste primjenjivati pri utvrivanju lokacijskih uvjeta. lanak 174. Urbanistiki planovi ureenja Obveza izrade UPU-a utvrena je za: graevinsko podruje naselja Vela Luka graevinska podruja dijelova naselja (Mikulina Luka, Strainica, Tankaraca, ukova, Prihodnja, Prapratna, Poplat, Triluke) koja su utvrena sustavom sredinjih naselja dijelove izdvojenih graevinskih podruja ugostiteljsko - turistikih zona Iznimno do donoenja UPU-a navedenih u tablici 'Obvezatna izrada urbanistikih planova na podruju Opine' u kolonama A i B u izgraenim dijelovima graevinskih podruja naselja mogu se izdavati lokacijske dozvole za gradnju, rekonstrukciju ili
129
zamjenu postojee pojedinane ili vie graevina sukladno odredbama za provoenje ovog plana. Tablica: Obvezatna izrada urbanistikih planova na podruju Opine
A. 1. B. GP naselja Vela Luka GP dijela naselja Mikulina Luka, Tudorovica, Gradina Poplat Prapratna Prihodnja Strainica Tankaraca Tri Luke ukova izdvojeno GP UPU 1:2000 Naziv lokaliteta Vela Luka Obuhvat naselje Vela Luka+akvatorij uvale UPU 1:1000 Naziv lokaliteta Mikulina Luka, Tudorovica, Gradina Poplat Prapratna Prihodnja Strainica Tankaraca Tri Luke ukova Obuhvat naselje: Mikulina Luka, Tudorovica, Gradina+akvatorij naselje Poplat+akvatorij naselje Prapratna+akvatorij naselje Prihodnja+akvatorij naselje Strainica+akvatorij naselje Tankaraca+akvatorij naselje Tri Luke+akvatorij naselje ukova+akvatorij UPU 1:1000 Naziv lokaliteta Gradina Martina bok Poar Tankaraca Tear Gabrica Obuhvat izdvojeno GP ugostiteljsko - turistike namjene Gradina izdvojeno GP ugostiteljsko - turistike namjene Tankaraca izdvojeno GP ugostiteljsko - turistike namjene Tankaraca - Tear izdvojeno GP ugostiteljsko - turistike namjene Gabrica Ukupno ha 5,0 12,5 1,0 15,0 Ukupno ha 68,1 23,2 24,1 16,9 28,2 10,9 14,4 8,5 Ukupno ha 312,9
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. C.
1. 2. 3. 4.
Gradina Tankaraca Tankaraca Gabrica
Iznimno se za podruje bive tvornice Jadranka za planirani zahvat novog Pomorsko putnikog terminala do donoenja UPU-a za graevinsko podruje naselja Vela Luka s pripadajuim akvatorijem dozvoljava gradnja temeljem strune podloge za izdavanje lokacijske dozvole. Navedeni zahvat u prostoru sa svojim obuhvatom prikazan je na kartografskim prikazima 3.1 Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora i 4.8, 4.12 Graevinska podruja. Urbanistiki plan ureenja u ZOP-u mora se izraditi najmanje u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 na topografskom planu, a obuhvaa cijeli neizgraeni dio graevinskog podruja odnosno kompaktne dijelove naselja sukladno granicama ucrtanim na kartografskom prikazu 3.1 Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora i 4.x Graevinska podruja.
130
lanak 175. Prostorni planovi trenutno na na snazi (prikazani na kartografskom prikazu 3.1 Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora) mijenjati e se i dopunjavati prema vaeim zakonima, propisima i Uredbom o ZOP-u odnosno stavljati van snage postupno u skladu s novo donesenim prostornim i urbanistikim planovima. Tablica: Prostorni planovi na snazi Naziv
Generalni urbanistiki plan Blato Vela Luka PUP industrijsko-servisne zone PUP Obalnog pojasa naselja Vela Luka DPU Moni Laz
Obuhvat
Naselja Blato i Vela Luka Ind.-servisna zona naselja V.Luka Pojas 30-70 metara obale u centralnom dijelu naselja V.Luka Zona nove portske dvorane
Sl. glasilo
Odluka o donoenju Sl.gl. Op. Korula br. 2/89 Odluka o donoenju Sl.gl. Op. Korula br. 6/90 Odluka o donoenju Sl.gl. Op. Korula br. 5/89, Odluka o Izmjenama i dopunama Odluke o donoenju Sl.gl. Op. Vela Luka br. 5/97 Odluka o donoenju Sl.gl. Op. Vela Luka br. 6/03
lanak 176. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Ovim Planom utvruje se obveza izrade PPPPO-a otoia Ojak a sukladno odredbama Prostornog plana upanije Dubrovako - neretvanske te granicama ucrtanim na kartografskom prikazu 3.1 Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora i 4.x Graevinska podruja. Do donoenja PPPPO-a iz stavka 1. ovog lanka potrebno je provoditi mjere navedene u prethodnim lancima ovog Plana kako bi se uspostavila zatita i sauvala prirodna i kulturna batina na podruju otoia Ojak.
D. 1. Prirodne i kulturne vrijednosti Ojak PPPPO 1:1000 Naziv lokaliteta otok Ojak Obuhvat dio akvatorija i otok Ojak Ukupno ha 43,3
Za podruja od izuzetne kulturno - povijesne vrijednosti odreene Konzervatorskom studijom, Planom je propisana obvezatna izrada idejnih - projektnih rjeenja. Idejnim rjeenjima potrebno je uskladiti i odrediti prostorne organizacije popratnih sadraja (sanitarni ureaji, info - pultovi, urbani mobilijar, promet u mirovanju i ostali elementi bitni za definiranje ovih zona). Mjerilo i sadraj Idejno - projektnih rjeenja odrediti e se prilikom izrade samog rjeenja. Granice obuhvata idejno - projektnih rjeenja ucrtane su na kartografskim prikazima broj 3.1 Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora i 4.x Graevinska podruja.
131
Tablica: Obavezna izrada idejno - projektnih rjeenja

Arheoloki lokalitet Vela pilja Utvrda Fortezza brdo Hum Idejno - projektno rjeenje Obuhvat ira zona arheolokog lokaliteta Vela pilja ira zona arheolokog lokaliteta Utvrde Fortezza Ukupno ha 1,4 6,4
E. 1. 2.
9.2 PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

lanak 177. Ureenje zemljita U cilju poboljanja poljoprivredne proizvodnje i zatite od sue, Planom su predviene posebne mjere ureenja poljoprivrednih povrina nizinskog podruja hidromelioracijskim zahvatima. Ureenje zemljita poumljavanjem na prostoru uma odreuje se umskogospodarskim osnovama i programima za gospodarenje umama. Za ume u vlasnitvu pravnih i fizikih osoba do donoenja programa za gospodarenje umama, ureenje zemljita poumljavanjem provodit e se temeljem obveza koje proistjeu iz jednostavne i proirene bioloke reprodukcije uma. Ureenje zemljita poumljavanjem izvan povrina uma provodi se temeljem potreba zatite okolia, zatita od tetnog djelovanja erozije i bujica, te krajobraznog ureenja ugroenih i posebno vrijednih podruja na prostoru Opine. Ozelenjavanje e se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji izmeu neusklaenih namjena, te na izvanumskim povrinama klizita, erozije, vodocrpilita, odlagalita otpada, eksploatacijskim poljima i povrinama nepodobnim za druge namjene. Zemljite uz infrastrukturne graevine sukladno tehnikim i sigurnosnim propisima ovih graevina ureivat e se ozelenjavanjem, poumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama. Komasacija, kao mjera poboljanja tla i poljoprivredne proizvodnje, preporuljiva je na svim prostorima, gdje nije provedena, osim gdje je to Planom zabranjeno, zbog ouvanja krajobraznih vrijednosti i bioraznolikosti. lanak 178. Sanacija bespravno izgraenih graevina Bespravno izgraene graevine mogue je zadrati u prostoru ukoliko se mogu uskladiti s uvjetima propisanim ovim Planom. Ako se u ZOP-u jedna ili vie graevina druge namjene izgraene bez graevinske dozvole nalaze unutar planiranog izdvojenog graevinskog podruja (izvan naselja) odnosno na povrini ugostiteljsko-turistike namjene u naselju, namjena tih podruja, odnosno povrina ne moe se mijenjati.
132
Bespravno izgraene graevine su graevine koje nisu uporabljive i izgraene bez odobrenja za graenje kojima je do dana stupanja na snagu ovog Plana izgraena barem jedna etaa sa stropnom konstrukcijom u to se uraunava i podrum. 9.2.1 MJERE ZATITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI 9.2.1.1 Mjere zatite od potresa i odrona zemljita lanak 179. U svrhu efikasne zatite od potresa neophodno je konstrukcije svih graevina planiranih za izgradnju na podruju Opine uskladiti sa posebnim propisima za VII zonu. S obzirom na mogunost zakrenosti ulica i prometnica uslijed uruavanja graevina i objekata potrebno je osigurati putove za evakuaciju ljudi i materijalnih dobara. Stoga, kod izgradnje novih dijelova naselja brutto gustoa naseljenosti ne smije prelaziti 200 stanovnika/ha. Ovo se najveim dijelom odnosi na najizgraeniji prostor, a to je podruje centralnog dijela naselja Vela Luka. Na preteito nestabilnim podrujima (seizmotektonski aktivno podruje) gdje se planira izgradnja potrebno je izvriti pravovremeno detaljnije specifino ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija i racionalnost graenja. 9.2.1.2 Mjere zatite od poara i eksplozija lanak 180. U svrhu sprjeavanja irenja poara na susjedne graevine, graevina mora biti udaljena od susjednih graevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokae, uzimajui u obzir poarno optereenje, brzinu irenja poara, poarne karakteristike materijala graevina, veliine otvora na vanjskim zidovima graevine i drugo, da se poar nee prenijeti na susjedne graevine. U protivnom, graevina mora biti odvojena od susjednih graevina poarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u sluaju da graevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta), nadvisuje krov graevine najmanje 0,5 m ili zavrava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, duine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovita, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u duini konzole. Radi omoguavanja spaavanja osoba i materijalnih sredstava iz graevina i gaenja poara na graevini i otvorenom prostoru, graevina mora imati vatrogasni prilaz i povrinu za operativni rad vatrogasaca odreenu prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopsrbnih mrea mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mrea s osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda sukladno posebnom propisu. Sukladno posebnom propisu potrebno je ishoditi suglasnost Policijske uprave Dubrovako - neretvanske upanije na mjere zatite od poara primijenjene u glavnom projektu za zahvate u prostoru na slijedeim graevinama i prostorima: u kojima se obavlja dranje, skladitenje ili promet zapaljivih tekuina i/ili plinova i
133
koje nisu obuhvaene lankom 2. Pravilnika o graevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete graenja glede zatite od poara (Narodne novine, br. 25/94).
Graevine i postrojenja u kojima e se skladititi i koristiti zapaljive tekuine i plinovi (objekti posebne namjene, benzinske postaje i sl.) moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih graevina i komunalnih ureaja sukladno posebnom propisu. Ostale potrebne mjere zatite od poara i eksplozija (umski prosjeci, crpilita, mjesta smjetaja sredstava i opreme za gaenje poara i dr.) bit e odreene Planom zatite od poara i tehnolokih eksplozija za podruje Opine Vela Luka koji se temelji na Procjeni ugroenosti od poara i tehnolokih eksplozija za podruje Opine Vela Luka. 9.2.1.3 Mjere zatite ljudi i ivotinja od epidemija lanak 181. Mjere zatite ljudi i ivotinja od epidemija treba provoditi uinkovitom i pravodobnom akcijom nadlenih zdravstvenih i veterinarskih slubi u skladu s posebnim propisima. 9.2.1.4 Mjere zatite od iscrpljenja ili unitenja pojedinih prirodnih resursa i ekolokih zagaenja lanak 182. Kako bi se racionalno koristili prirodni izvori, te ouvala ekoloka stabilnost i vrijedni dijelovi okolia na ovom prostoru potrebno je u najveoj mjeri tititi izvornost, bioloke raznolikosti prirodnih zajednica, te odrati kakvou ive i neive prirode. Prirodne izvore je potrebno ouvati na razini kakvoe koja nije tetna za ovjeka, biljni i ivotinjski svijet. Stoga su dijelovi prirodne batine predloeni za zatitu. Jedan od najdragocjenijih prirodnih izvora je u svakom sluaju pitka voda. Stoga je osnovni cilj zatititi ga i racionalno koristiti u smislu tednje pitke vode. To znai da treba rekonstruirati postojeu vodoopskrbnu mreu, gdje se ustanove vei gubici vode uslijed dotrajalosti objekata i cjevovoda. Kroz vodozatitno podruje blatskog polja prolazi dravna cesta D118. U cilju preventivne zatite potrebno bi bilo uspostaviti tehnikim rjeenjem zatitu na dijelu dionice kroz vodozatitno podruje, kako bi se izbjegli eventualni akcidenti. Takoer, u cilju zatite izvorita zabranjuju se unutar vodonosnog podruja zahvati u prostoru kojima bi se probio zatitni pokrovni sloj, te se trebaju provesti sanacije postojeih legalnih i nelegalnih eksploatacijskih polja. Kako samo izvorite, tako i znatna podzemna vodonosna podruja potrebno je sauvati od mogueg zagaenja. Stoga je na odabranoj lokaciji odlagalita komunalnog otpada pri njegovoj sanaciji potrebno izvesti vodonepropusni sloj kako otpad svojim procjeivanjem u tlo ne bi mogao ugroziti kvalitetu podzemnih voda. Ostala naputena odlagalita otpada i divlje deponije potrebno je sanirati tako da se teren privede prvobitnoj namjeni ili poumi.
134
Kako bi se smanjila oneienost zraka od znatnih emisija ispunih plinova i praine potrebno je prii ugradnji propisanih ureaja za proiavanje (ukoliko ve nisu ugraeni), saniranjem odlagalita otpada. Na podrujima koja su evidentirana kao najugroenija podruja od buke, po obavljenim mjerenjima, ako se iskae jaina buke iznad doputenih vrijednosti za odreeni dio podruja potrebno je provesti sanaciju u skladu s posebnim propisima. 9.2.1.5 Mjere zatite od ratnih opasnosti lanak 183. Zbog moguih ratnih djelovanja odreuje se potreba planiranja gradnje sklonita za zatitu ljudi i materijalnih dobara uz slijedee uvjete za planiranje sklonita: mrea sklonita treba biti ravnomjerno razmjetena s obzirom na gustou naseljenosti i stupanj ugroenosti, najvea dozvoljena udaljenost do najudaljenijeg mjesta s kojeg se zaposjeda sklonite ne moe biti vea od 250 m, s time da se vertikalne udaljenosti raunaju trostruko, treba teiti planiranju sklonita kapaciteta za 100-300 ljudi, sklonita treba tako smjestiti da su dovoljno udaljena od lako zapaljivih i eksplozivnih mjesta, kako eventualni poar ili eksplozija ne bi utjecala na sigurnost korisnika, sklonita ne bi trebalo graditi u blizini graevina i objekata koji su osobito ugroeni od napada iz zraka (mostovi, odreeni vojni objekti izloeni napadu, velika prometna krianja i sl.), lokacija sklonita treba biti planirana tako da je pristup sklonitu omoguen i u uvjetima ruenja graevine u kojem je smjeteno. lanak 184. Propisuju se slijedei uvjeti za oblikovanje sklonita: objekt sklonita mora imati graevinsko-tehnika svojstva zatite i otpornosti kroz konstrukciju, veliinu i poloaj prema tlu, sklonita treba izvesti u najniim etaama graevine, sklonita moraju sadravati sve propisane funkcionalne prostorije i ureaje, autonomnost sklonita treba osigurati za najmanje 7 dana. Sklonita je potrebno dimenzionirati na statiko optereenje od 50-150 kPa za zatitu od radijacijskog, biolokog i kemijskog djelovanja. Sklonita je potrebno predvidjeti kao dvonamjenska, a u sluaju ratnih opasnosti i opasnosti od elementarnih nepogoda trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za osnovnu namjenu. Broj skloninih mjesta potrebno je planirati u skladu s lankom 43. Pravilnika o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureivanju prostora (Narodne novine, br. 29/83, 36/85 i 42/86).
135
9.3 REKONSTRUKCIJA GRAEVINA IJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

lanak 185. Za postojee izgraene graevine ija je namjena protivna namjeni odreenoj ovim Prostornim planom, mogu se, do privoenja planiranoj namjeni utvrditi uvjeti za njihovu neophodnu rekonstrukciju. Uvjetima iz prethodnog stavka za graevine stambene, odnosno stambeno poslovne namjene smatraju se: obnova, sanacija i zamjena oteenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova graevine i krovita u postojeim gabaritima, prikljuak na graevine i ureaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija, dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojee graevine koje nemaju sanitarne prostore izgraene u svom sastavu ili na postojeoj graevnoj estici, i to u najveoj povrini od 12 m2 GBP, dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih, poslovnih prostora ili pomonih graevina na nain da ukupni GBP ne prelazi 75 m2 i da se ne poveava broj stambenih jedinica, adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojeeg gabarita u stambeni ili stambeno poslovni prostor postava novog krovita, bez nadozida kod graevina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o poveanju stambenog prostora iz alineje 4. ovoga stavka. sanacija postojeih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena (klizita). Ogranienje ukupne GBP iz alineje 4. prethodnog stavka ne odnosi se na dogradnju iz alineje 3. prethodnog stavka. Uvjetima iz stavka 1. ovog lanka za graevine drugih namjena (poslovne, gospodarske, javne, komunalne, prometne, pratee i druge graevine) smatraju se: obnova i sanacija oteenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova graevina i krovita dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremita i sl. do najvie 16 m2 izgraenosti za graevine do 100 m2 GBP, odnosno do 5% ukupne GBP za vee graevine pretvorba dijela stambenog prostora u prizemlju i iznimno na katu (kada za to postoje uvjeti) u poslovne prostore, ali samo unutar postojeeg gabarita prenamjena i funkcionalna preinaka graevina unutar postojeeg gabarita pod uvjetom da se novom namjenom ne pogorava stanje ovjekovog okolia i svojim koritenjem ne utjee na zdravlje ljudi u okolnim stambenim graevinama dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, te izmjena ureaja i instalacija vezanih za promjenu tehnikih rjeenja za normalno obavljanje proizvodne djelatnosti prikljuak na graevine i ureaje komunalne infrastrukture dogradnja i zamjena ureaja i instalacija komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javno prometnih povrina Iznimno od odredbi prethodnih stavaka ovog lanka, na podrujima za koje je Programom mjera za unapreenje stanja u prostoru Opine Vela Luke u naredne
136
etiri godine predvieno ureenje zemljita na postojeim se graevinama mogu sanirati samo dotrajali konstruktivni dijelovi.
137
III - OVLATENJA ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA
138
Literatura: euk Boidar Radi Dinko, Velja pilja pretpovijest otoka Korule, (katalog izlobe), Dubrovnik 1995. .., Vela pilja preliminarni rezultati dosadanjih istraivanja, Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, 20, Zagreb 2001. Fiskovi Igor, Crkvica sv. Kuzme i Damjana u Zablau na Koruli, Prilozi povijesti umjetnosti, 21, Split 1980. Foreti Vinko, Presjeci kroz prolost Korule, Zbornik otoka Korule, 2, Zagreb 1972. Lisiar Petar, Crna Korkira i kolonije antikih Grka na Jadranu, Skoplje 1951. Marii Zvonko, Vela Luka od 1490. do 1834., Slike iz veloluke prolosti, Vela Luka 1997. Novak Grga, Arheoloka istraivanja na otocima Koruli i Hvaru u 1951. i 1952. godini, Ljetopis JAZU, 59, Zagreb 1954. Premerl Tomislav, Svjedoci vjere i uvari vremena, Luko Libro, 5, Zagreb 1997. Oreb Franko, Pregled arheolokih lokaliteta i nalaza na podruju Vele Luke i neke mogunosti istraivanja i prezentacije, Zbornik otoka Korule, 2, Zagreb 1972. Radi Dinko, Pregled arheolokih lokaliteta na podruju Vele Luke, Luko libro, 5, Vela Luka 1997. ., Blatsko polje, Opuscula acrheologica, 23-24, Zagreb 1999.- 2000. Radi Dinko, Topografija otoka Korule (Novi prilozi i pregled dosadanjeg stanja), Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, 20, Zagreb 2001. Tabain Veljko, Utvrda Fortezza Hum, Luko libro, 3, Zagreb 1995.
139
Dubrovako-neretvanska upanija
OPINA VELA LUKA
GRAFIKI DIO
URBING
d.o.o. za poslove prostornog ureenja i zatite okolia
Zagreb, veljaa 2007. g.
SADRAJ GRAFIKOG DIJELA - KARTOGRAFSKI PRIKAZI: 1. KORITENJE I NAMJENA POVRINA, mj 1:25 000 2.1 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - Prometni sustav, pota, telekomunikacije, mj 1: 25 000 2.2 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - Energetski sustav, vodnogospodarski sustav, mj 1: 25 000 3.1 UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - Podruja posebnih uvjeta koritenja, mj 1: 25 000 3.2 UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - Podruja posebnih uvjeta koritenja - Arheoloka i prirodna batina, mj 1: 25 000 3.3 UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - Uvjeti zatite i ouvanja graditeljske batine, mj 1: 25 000 4. GRAEVINSKA PODRUJA 4.1 - 4.14, mj 1: 5 000
URBING

PPUO Vela Luka 66

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PPUO Vela Luka 66

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dubrovako-neretvanska upanija

OPINA VELA LUKA

PROSTORNI PLAN UREENJA

Zagreb, veljaa 2007. g.

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

DUBROVAKO NERETVANSKA UPANIJA

PROSTORNI PLAN UREENJA

Opinsko poglavarstvo Tonko Gugi Bakan, dipl.iur.

Program mjera za unapreenje stanja u prostoru:

Slubeni glasnik Opine Vela Luka, br.6/00

Slubeni glasnik Opine Vela Luka, broj 02/07

Slobodna Dalmacija - 26.9.2005.

Darko Martinec, dipl.ing.arh.

Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh., Vitomir toki, dipl.ing.arh.

Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh. Darko Martinec, dipl.ing.arh. Vitomir toki, dipl.ing.arh.

Boris Didovi, dipl.ing.el. Vicko Brbora, dipl. ing. gra.

Mr. sc. Ivica ile

Peat nadlenog tijela:

ime, prezime i potpis

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

Opina Vela Luka

P.P. 10 20270 Vela Luka

Tonko Gugi, dipl.iur.

DUBROVAKO NERETVANSKA UPANIJA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh. Vitomir toki, dipl.ing.arh.

Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh. Darko Martinec, dipl.ing.arh. Vitomir toki, dipl.ing.arh.

Mr. sc. Ivica ile

Ugovor broj: A-198/2001

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

1.1.2 Prostorno razvojne i resursne znaajke

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

Program prostornog ureenja Republike Hrvatske

Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja Zavod za prostorno planiranje, Zagreb

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

upanijski zavod za prostorno ureenje, Dubrovnik

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

Utvrivanje stanja koritenja i zatite prostora obalnog podruja Dubrovakoneretvanske upanije

Urbanistiki zavod Dalmacije, Split

Ukupno naselje Vela Luka:

Tablica: Graevinska podruja izdvojenih namjena

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

Urbanistiki institut Rijeka

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

Urbanistiki institut Rijeka

Urbanistiki institut Rijeka

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

Arhid, d.o.o. Zagreb

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

Popisna godina 1971. 1981.

Stanovnici 4500 120

3900 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

0 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VELA LUKA