1 Valovi

FIZIKA 2
PROGRAM KOLEGIJA
Valovi: matematički opis valnog gibanja, transverzalni i longitudinalni val,

brzina valova.
Energija valova, Zvuk: jakost, glasnoća. Dopplerov efekt.
Elektromagnetski valovi: LC i RLC titrajni krug, jednadžba vala.
Refleksija i lom elektromagnetskih valova, Dopplerov efekt za
elektromagnetske valove.
Geometrijska optika: Fermatov princip, zakoni geometrijske optika,
potpuno odbijanje svjetlosti
Fizikalna optika: interferencija valova svjetlosti, ogib na pukotini.
Optička rešetka, polarizacija.
Kvantna priroda: zračenje crnoga tijela, Planckov zakon zračenja.
Fotoni, valovi čestica, princip neodređenosti.
Građa atoma: Bohrov model vodikovog atoma.
Kvantni brojevi.
Apsorpcija, emisija, X-zrake, stimulirana emisija, laser.
Sustav više atoma: molekule, kristali, energijske vrpce u kristalima.
Interakcija zračenja i tvari: slabljenje snopa, fotoefekt.
Comptonov efekt, tvorba parova.
VALOVI
OPAŽANJA
Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Dodirnemo prstom površinu vode..
Pomaknimo klip u spremniku plina..
Udarimo rukom po napetoj žici...
VAL = širenje poremećaja sredstvom
Brzina širenja vala ovisna o sredstvu

Vrsta vala je ovisna o sredstvu.
Kako prenijeti energiju iz točke A u točku B?

Uz prenošenje tvari iz A u B
Bez prenošenja tvari iz A u B

VAL

način prenošenja energije prostorom titranjem
Širenje poremećaja
Prenošenje energije
TRANSVERZALNI I LONGITUDINALNI VAL

PROGRESIVNI I STOJNI VAL

PROGRESIVNI - giba se, prenosi energiju
STOJNI - čestice sredstva titraju, ne giba se, ne prenosi energiju

ŠIRENJE ILI PROPAGIRANJE VALOVA

VALNA FRONTA - ploha koja sadrži sve susjedne točke sredstva
za koje je pomak od ravnotežnog položaja u
nekom smjeru najveći
PRAVAC ŠIRENJA VALA – VALNA ZRAKA - okomite na valnu frontu

RAVNI VAL

Valne fronte
Valne zrake
Smjer propagacije

KUGLASTI VAL

Valne fronte
Smjer propagacije
Valne zrake
HUYGENSOVO NAČELO

HUYGENSOVO NAČELO

Fermatovo načelo
Put vala među bilo kojim dvjema

točkama je uvijek onaj put za koji valu
treba najkraće vrijeme.
Fizičke veličine kojima opisujemo val
BRZINA VALA

• Kojom se brzinom val širi sredstvom?
s 
v     
t T
 - frekvencija vala = frekvencija titranja izvora – ovisna o izvoru

 - valna duljina – ovisna o izvoru i o sredstvu
(elastična i inercijska svojstva)

v – brzina širenja vala – ovisna o sredstvu
BRZINA LONGITUDINALNOG VALA

A B
Tlačna u
sila p
u dt
v dt
1
v   – gustoća sredstva
 X – stlačivost sredstva
BRZINA TRANSVERZALNOG VALA

Napetost žice
T
F u
v
udt 
v dt
T
v
napetosti žice
na napetoj žici:
l linijska masa žice (duljinska gustoća)
Doc.dr.sc. Marta-Žuvić Butorac, nastupno predavanje, 2007
Brzina širenja transverzalnog vala u sredstvu
p  – adijabatska konstanta

u plinovima: v p - tlak plina
  - gustoća plina
B
v 
B -modul volumne elastičnosti
u tekućinama:
 - gustoća tekućine

E
v 
E - Youngov modul elastičnosti
u krutinama:  - gustoća krutine

T
v 
T - sila napetosti žice
na napetoj žici:
l l - linijska masa=duljinska gustoća žice
Brzina širenja vala određena je elastičnim i

inercijskim SVOJSTVIMA SREDSTVA
MATEMATIČKI OPIS VALA - JEDNADŽBA VALA

TITRANJE - UZROK VALA

Uzrok valnog gibanja? Titranje..
Val je širenje titranja sredstvom.
IZVOR VALA – frekvencija titranja
TITRANJE – periodno gibanje oko ravnotežnog položaja

OPIS TITRANJA

elongacija - udaljenost od ravnotežnog položaja
jednadžba gibanja/titranja - putanja, x = x(t)
perioda T - vrijeme trajanja 1 titraja
učestalost ili frekvencija titranja

 = 1/T
amplituda A - maksimalna elongacija

MATEMATIČKI OPIS VALA - JEDNADŽBA VALA

y
x=0, t =0
Izvor poremećaja/titranja
JEDNADŽBA VALA

y
Širenje poremećaja/vala brzinom v u smjeru osi x
x=0, t =0
Izvor poremećaja/titranja
JEDNADŽBA VALA

y
brzina širenja v
x=0, t =0 x, t
Izvor poremećaja/titranja y  y0 sin t
JEDNADŽBA VALA
Vremenski dio jednadžbe vala

x
Titra u t ... ..onako kako je izvor titrao u trenutku (t  )
v
x
y  y0 sin  (t  )
v
JEDNADŽBA VALA

x
y  y0 sin  (t  )
v
x
y  y0 sin ( t  )
v
=k valni broj
y  A sin(t  kx)
fazni kut ili faza vala
v - fazna brzina vala
JEDNADŽBA VALA

elongacija amplituda kutna valni
frekvencija broj
JEDNADŽBA VALA

kutna
frekvencija
2

T
  2 
1
linearna 
frekvencija T
perioda
JEDNADŽBA VALA

valni broj
t 0 y  A sin(kx)   A sin kx
p 
oblik vala
valna duljina 
brijeg i dol vala
p0
x


JEDNADŽBA VALA, VALNI BROJ
t 0 y  A sin( kx)   A sin kx

A sin x  A sin( x   )
 A sin( x  2 )
  A sin( x  3 )
 A sin( x  k )
x x+ x+2 x  2 
k  2
2
k

JEDNADŽBA VALA, VALNI BROJ

2 2
 k
T

y
p
 yp 
p0 p0
tx xx
za položaj x za trenutak t
VALNI BROJ, FREKVENCIJA
p p p p
p0 p0 p0 p0

x x
t x x
x
p
p
p0
 T
tx k 
p0
x
x
p
p
p0
p0 x
t
x x
BRZINA VALA IZRAŽENA KUTNOM FREKVENCIJOM I VALNIM BROJEM

 2 / k 
v   
T 2 /  k

v 
k
Jesu li valovi na vodi, morski valovi,
transverzalni ili longitudinalni?

Putanja gibanja čestice
Smjer širenja ima T i L komponentu
u plićoj vodi - eliptičan
u dubljoj vodi
Doc.dr.sc. Marta-Žuvić Butorac, nastupno predavanje, 2007
LONGITUDINALNI VAL
Ima li longitudinalni val brijegove i dolove?
p0
x
Mjesta nulte elongacije = najmanjih elongacija čestica sredstva

od ravnotežnih položaja
SUPERPOZICIJA VALOVA

Dva vala u istoj točki
– čestica sredstva će titrati po zakonu

vektorskog zbroja pojedinih titranja
SUPERPOZICIJA (ZBRAJANJE) VALOVA
INTERFERENCIJA VALOVA
y1  A sin(t  kx)

y2  A sin(t  kx   )
y  y1  y2
 A sin(t  kx)  A sin(t  kx   )
 A sin(t  kx)  sin(t  kx   )
Relacije za transformaciju zbroja sinus
funkcija u produkt
 
Rezultirajući y  2 A cos sin(t  kx  )
val 2 2
Amplituda Ista frekvencija i brzina
(ovisi o razlici faza)
 

y  2 A cos sin(t  kx  )
2 2
Amplituda
(ovisi o razlici faza)
 0  
Maksimalna amplituda Minimalna amplituda
rezultirajućeg vala rezultirajućeg vala (tj. nula)
KONSTRUKTIVNA DESTRUKTIVNA
INTERFERENCIJA INTERFERENCIJA
KONSTRUKTIVNA INTERFERENCIJA

DESTRUKTIVNA INTERFERENCIJA

Kakva je interferencija
u označenim točkama?

INTERFERENCIJSKI UZORAK

- nastaje interferencijom valova iz koherentnih izvora
Koherentni izvori ... stvaraju koherentne valove
Koherentni valovi - frekvencije valova jednake

- razlika faza valova stalna
SUPERPOZICIJA VALOVA NA VODENOJ POVRŠINI
r1 , r2  d

P
S1
r1
Elongacije u P:
  r 
y1  A1 sin   t  1 
 v
 r2
d
 r2 
y2  A2 sin   t  
 v
d sin   r2  r1 Razlika faza:


S2 Geometrijska razlika puteva   r2  r1   k r2  r1 
v
Elongacija rezultantnog titranja u P: y  y1  y 2

y  y1  y 2
 r1   r2 
 A1 sin  
 t  
  A sin  
 t  
v 

2
 v 
Ako je A1 = A2 = A
  r1   r2 
 A sin   t    sin   t  
  v  v 
Relacije za transformaciju zbroja sinus
funkcija u produkt
k ( r1  r2 )  k (r1  r2 ) 
 2 A cos sin  t  
2  2 
Amplituda k d sin 
2 A cos
2
Budući da vrijedi r1 , r2  d Amplituda
d sin   r2  r1
Konačno, elongacija rezultantnog titranja u P:

k d sin   r1  r2 

y  2 A cos sin  t  k 
2  2 
AMPLITUDA
k d sin  k d sin 
cos  1 cos 0
2 2
Maksimalna amplituda Minimalna amplituda
rezultirajućeg vala rezultirajućeg vala (tj. nula)
KONSTRUKTIVNA DESTRUKTIVNA
INTERFERENCIJA INTERFERENCIJA
KAD JE ISPUNJEN UVJET KAD JE ISPUNJEN UVJET
k d sin  k d sin   3 ( 2n  1)
  , 2 , 3 ...n  0, , ...
2 2 2 2 2
ODBIJANJE ILI REFLEKSIJA VALOVA

ODBIJANJE MEHANIČKIH VALOVA

Rezultat refleksije ovisi o rubnim uvjetima
Brzina širenja vala ovisi o sredstvu

(obrunto razmjerna gustoći sredstva)
REFLEKSIJA VALA NA ČVRSTOM KRAJU
REFLEKSIJA VALA NA SLOBODNOM KRAJU

ODBIJANJE MEHANIČKIH VALOVA - NA ČVRSTOM KRAJU

Serway R.A., Jewett J.W. Physics for scientists and engineers
ODBIJANJE MEHANIČKIH VALOVA - NA ČVRSTOM KRAJU
prepreka (zid)
upadni val


odbijeni val

PRI ODBIJANJU NA ČVRSTOM KRAJU VAL TRPI
POMAK U FAZI ZA /2
(BRIJEG POSTAJE DOL)
(AMPLITUDA NEPROMIJENJENA)
ODBIJANJE MEHANIČKIH VALOVA - NA SLOBODNOM KRAJU
upadni val


odbijeni val

PRI ODBIJANJU NA SLOBODNOM KRAJU VAL
NEMA POMAKA U FAZI
(BRIJEG SE ODBIJA U BRIJEG)
(AMPLITUDA NEPROMIJENJENA)
ODBIJANJE MEHANIČKIH VALOVA
prepreka (zid)
upadni val

TANJA ŽICA

odbijeni val transmitirani val

PRI ODBIJANJU NA SREDSTVU (TANJA ŽICA) DRUGAČIJE GUSTOĆE VAL
NEMA POMAKA U FAZI
(BRIJEG SE ODBIJA U BRIJEG)
(AMPLITUDA JE SMANJENA – DIO ENERGIJE SE PREDAJE TANJOJ ŽICI)
JEDNADŽBE VALA
 x
UPADNI
yu  Au sin   t  

 v1 
 x 
TRANSMITIRANI yt  At sin   t  
 v 
 2
 x
y r  Ar sin   t  
REFLEKTIRANI
 v1 
RUBNI UVJETI ZA ODBIJANJE/TRANSMISIJU NA TANJOJ ŽICI

1. Za zbroj elongacija mora vrijediti: ( yu  y r )  yt
2. Nagibi obiju žica u graničnoj točki moraju biti jednaki:

 
( yu  y r )  yt
x x
y
yu
yr yt
PRVI UVJET

1. Za zbroj elongacija mora vrijediti:
( yu  y r )  yt
 x  x  x
Au sin   t    Ar sin   t    At sin   t  

 v1   v1   v2 
U točki (0,0)
Au sin t  Ar sin t  At sin t : sin t
Au  Ar  At
DRUGI UVJET

2. Nagibi obiju žica u graničnoj točki moraju biti jednaki:
 
( yu  y r )  yt
x x

UPADNI x
 x
yu  Au sin   t     Au  x
yu  cos   t  
 v1 x 
v1 v1 
TRANSMITIRANI
 x   At   x
yt  At sin   t  
 yt  cos   t  
 v2  x v2  v2
REFLEKTIRANI
 x  Ar   x
yr  Ar sin   t  
 yr  cos   t  
x v1  v1 
 v1 
 
( yu  y r )  yt
x x

 Au  x  Ar   x  At   x
cos   t    cos   t    cos   t  

v1  v1  v1  v1  v2  v2 
U točki (0,0)
Au Ar At 
cos t  cos t  cos t :  cos t
v1 v1 v2
Au A A
 r  t
v1 v1 v2
Au  Ar  At
2 v2

Au A A At  Au
 r  t v1 v2
v1 v1 v2
Transverzalni val koji prelazi Transverzalni val koji prelazi

iz rjeđeg u gušće sredstvo Iz gušće u rjeđe sredstvo
2 v2
At  Au
v1  v2

Transverzalni val koji prelazi Transverzalni val koji prelazi
iz rjeđeg u gušće sredstvo Iz gušćeg u rjeđe sredstvo
1   2 (duljinske gustoće)
1   2
v1>v2 v1<v2
Ar  b Au Ar   d Au
At   c Au
At   e Au
Reflektirani val suprotne amplitude Reflektirani val ne mijenja fazu
i s pomakom u fazi samo amplitudu
Transmitirani val bez pomaka u fazi Transmitirani val bez pomaka u fazi
2 v2
At  Au
v 1  v2

Refleksija na čvrstom kraju Refleksija na slobodnom kraju
1   (duljinske gustoće) 1  0
v2  0 v2  
Ar   Au Ar  Au
At  0
At Neodređen izraz
Reflektirani val jendake suprotne Reflektirani val ne mijenja fazu
amplitude, s pomakom u fazi ni amplitudu
Transmitiranog vala nema Transmitirani val nema fizikalnog
smisla
STOJNI VALOVI

STOJNI VALOVI

STOJNI VALOVI - NASTANAK
STOJNI VALOVI - NASTANAK
čvorovi stojnog vala – mjesta koja miruju (NE TITRAJU)

trbusi stojnog vala – titraju maksimalnom amplitudom
STOJNI VALOVI - MATEMATIČKI OPIS
Jednadžba ulaznog vala

yu  A sin(t  kx)
+
Jednadžba vala reflektiranog na čvrstom kraju
yr  A sin(t  kx   )   A sin(t  kx)
JEDNADŽBA STOJNOG VALA

y  yu  y r
 A sin(t  kx)  A sin(t  kx)
 2 A sin kx cos t
nema argumenta koji
povezuje vrijeme i prostor (t  kx)
JEDNADŽBA STOJNOG VALA
y  2 A sin kx cos t

sin kx  0 sin kx  1
Minimalna amplituda Maksimalna amplituda

titranja stojnog vala titranja stojnog vala
ČVOROVI TRBUSI
k xn   , 2 , 3 ...n
 3 (2n  1)
k xn  0, , ...
2 2 2
n 2n  1
xn   , n  0,1, 2.. xn   , n  0,1, 2..
k 2k
UVJETI NASTANKA ČVOROVA I TRBUHA
ČVOROVI TRBUSI

n 2n  1
xn   , n  0,1, 2.. xn   , n  0,1, 2..
k 2k
Jer je
2
k

 
xn  n , n  0,1, 2.. xn  ( 2n  1) , n  0,1, 2..
2 4
TRANSVERZALNI STOJNI VAL U 1D - VAL NA NAPETOJ ŽICI

Jednadžba vala na razapetoj žici duljine L

y  A1 sin(t  kx)
+
Jednadžba vala u suprotnom smjeru
y  A2 sin(t  kx   )
Rezultantni val
y  A1 sin(t  kx)  A2 sin(t  kx   )

Pretpostavimo: = 0
žica je učvršćena na oba kraja (rubni uvjeti):
za x=0 y=0
za x=L y=0
y  A1 sin(t  kx)  A2 sin(t  kx)

za x=0 y=0
0  A1 sin t  A2 sin t A1   A2  A
za x=L y=0
0  A sin(t  kL)  A sin(t  kL)

0  2 A sin kL sin(t  )
2
Amplituda na oba kraja je 0 kada vrijedi
sin k L  0,  , 2 ,...n
n Jer je 
kL  n  k  2
Ln
L k 2
 Žica može titrati samo tako
da vrijedi ova relacija
2L
 n  1, 2,...

n
n  1   2L
n2 L
2
n3   L
3

Frekvencije titranja žice

Iz relacije
v   
v
 n n  1, 2,...
2L 2L n T
  n  1, 2,...
n Brzina 2L l
T
v
širenja
l vala
žicom
.. ovise o duljini i duljinskoj gustoći žice

te o sili T kojom je žica napeta
STOJNI VAL U 3D – KUGLASTI VALOVI U PROSTORU

Familije hiperboloida istih žarišta
ENERGIJA VALOVA

Ukupna energija harmonijskog titranja jedne čestice (harmonijski oscilator)
1 1
E  Ek  E p  k A  m  2 A 2
2
2 2
U vrijeme t val prijeđe put vt
i ustitra čestice u obujmu S v t
S Energija titranja svih

čestica u obujmu:
v
1
E  m  A2 (n V )
2
v t
ENERGIJA VALOVA
1
E  m  A2 (n V )

2
E 1
Gustoća energije w  m n  A2
V 2
E w V w S v t
Snaga prenesena kroz površinu P     wSv
t t t
Intenzitet vala P
I  wv
S

1 Valovi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1 Valovi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FIZIKA 2

Valovi: matematički opis valnog gibanja, transverzalni i longitudinalni val,

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Pomaknimo klip u spremniku plina..

Udarimo rukom po napetoj žici...

VAL = širenje poremećaja sredstvom

Brzina širenja vala ovisna o sredstvu

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Bez prenošenja tvari iz A u B

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

STOJNI - čestice sredstva titraju, ne giba se, ne prenosi energiju

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

PRAVAC ŠIRENJA VALA – VALNA ZRAKA - okomite na valnu frontu

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Put vala među bilo kojim dvjema

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

 - frekvencija vala = frekvencija titranja izvora – ovisna o izvoru

(elastična i inercijska svojstva)

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

p  – adijabatska konstanta

Brzina širenja vala određena je elastičnim i

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

IZVOR VALA – frekvencija titranja

TITRANJE – periodno gibanje oko ravnotežnog položaja

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

jednadžba gibanja/titranja - putanja, x = x(t)

perioda T - vrijeme trajanja 1 titraja

učestalost ili frekvencija titranja

amplituda A - maksimalna elongacija

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Vremenski dio jednadžbe vala

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

t 0 y  A sin( kx)   A sin kx

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

u plićoj vodi - eliptičan

Ima li longitudinalni val brijegove i dolove?

Mjesta nulte elongacije = najmanjih elongacija čestica sredstva

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

– čestica sredstva će titrati po zakonu

SUPERPOZICIJA (ZBRAJANJE) VALOVA

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012