7 Relativnost

RELATIVNOST GIBANJA
FIZIKA 1
Ako se moja teorija relativnosti pokaže
točnom Nijemci će me zvati Nijemcem,
Švicarci - švicarskim građaninom,
Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Francuzi - velikim znanstvenikom,
a ako se pokaže netočnom

Francuzi će me zvati Švicarcem,
Švicarci - Nijemcem,
Nijemci - Židovom.
Albert Einstein (1879-1955)

Relativnost
FIZIKA 1
Klasična, Specijalna Opća
Galileijeva teorija teorija

relativnosti relativnosti
v<<c v c v c
v jednolika v nije jednolika
neakcelerirani sustavi akcelerirani sustavi
17. stoljeće Einstein 1905.g. Einstein 1915.g.

KLASIČNA RELATIVNOST
FIZIKA 1
Postoji li u prostoru privilegirana točka, smjer, gibanje?

Postoji li u vremenu privilegiran trenutak?
Klasičan princip relativnosti
FIZIKA 1
Newtonovi zakoni vrijede jednako
bez obzira miruje li sustav

(u kojem ih provjeravamo)
ili se jednoliko translacijski giba
(nerelativistički-brzinom puno manjom od brzine svjetlosti).
z z’
FIZIKA 1
Ovaj sustav se giba
jednoliko brzinom
v puno manjom od c

(u smjeru osi x)
S S’
x x’
y y’
y
S
z
Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić FIZIKA 1

z z’
FIZIKA 1
S S’
x x’
y y’
peron vlak
Opažač O Opažač O’
- prometnik stoji (miruje) na peronu – vlakovođa koji sjedi (miruje) u vlaku
koji se giba jednoliko (brzinom
v puno manjom od c)
z z’ T
FIZIKA 1
S S’
x x’
y y’
peron vlak
v puno manjom od c)
Zadatak za obojicu: opišite položaj točke T
z z’ T
FIZIKA 1
S S’
x x’
y y’
peron vlak
v puno manjom od c)
Zadatak za obojicu: opišite položaj točke T
z z’ T
FIZIKA 1
r (x,y,z)
r ’ (x’,y’,z’)

S S’
x x’
y y’
peron vlak
v puno manjom od c)
U kakvoj su (matematičkoj) vezi r i r’ ?
z z’ T
FIZIKA 1
r
r’

S S’
x x’
y y’
peron vlak
v puno manjom od c)
U kakvoj su (matematičkoj) vezi r i r’ ?
z z’ T
FIZIKA 1
r
r’

S S’
x’
vt
y y’
peron vlak
v puno manjom od c)
Galileijeve transformacije koordinata
FIZIKA 1
r = r’+ vt

Galileijeve transformacije
x koordinata točke koju mjeri opažač iz sustava S

x’ kordinata točke koju mjeri opažač iz sustava S’
t vrijeme koje mjeri opažač iz sustava S
t’ vrijeme koje mjeri opažač iz sustava S’
FIZIKA 1
v brzina sustava S’ u odnosu na sustav S

S S’
x x’
vt
T
FIZIKA 1
S x S’
x’

x
x’
x = vt + x’
t = t’
Transformacije koordinata
x = x’+ vt koordinata u smjeru gibanja
FIZIKA 1
y = y’
z = z’

t = t’
Zadatak za obojicu: izmjerite brzinu putnika P
z z’
FIZIKA 1
S S’
x x’
y y’
peron vlak
v puno manjom od c)
z z’
brzina (u S) je u brzina (u S’) je u’
FIZIKA 1
S S’
x x’
y y’
peron vlak
v puno manjom od c)
U kakvoj su (matematičkoj) vezi u i u’ ?
z z’
brzina (u S) je u brzina (u S’) je u’
FIZIKA 1
S S’
x x’
y y’
peron vlak
u = u’+ v
Galileijeve transformacije brzina
FIZIKA 1
u = u’+ v

Zbrajanje (slaganje) brzina
Izvod transformacije brzina
x x 2  x1
u brzina objekta koju mjeri opažač iz S u 
FIZIKA 1
t t 2  t1

u’ brzina objekta koju mjeri opažač iz S’ u '  x '  x2 ' x1 '
t ' t 2 't1 '
Izvod transformacije brzina
u
x x2  x1
 
 x2 'vt2 '  x1 'vt1 '
t t 2  t1 t 2 't1 '
FIZIKA 1
x2 'vt 2 ' x1 'vt1 ' ( x2 ' x1 ' )  (vt 2 'vt1 ' )
u 

t 2 't1 ' t 2 't1 '
( x2 ' x1 ' ) v(t 2 't1 ' ) x'

u    v  u ' v
t 2 't1 ' t 2 't1 ' t '
u  u ' v
u'  u  v
Galileijeve transformacije - klasična relativnost
Transformacije koordinata
x = x’+ vt koordinata u smjeru gibanja
FIZIKA 1
y = y’
z = z’

t = t’
Transformacije brzina
u = u’+ v slaganje ili zbrajanje brzina
r = r’+ vt
u = u’+ v

KLASIČNA
RELATIVNOST
FIZIKA 1
Eppur si muove !
Galileo Galilei (1564-1642)

Galileijeve transformacije i Newtonov zakon gibanja
dx dx'
Zapišimo brzine u  x u'   x '
dt dt '
FIZIKA 1
Relacija zbrajanja brzina u'  u  v je tada

d
x '  x  v /
dt
x'  x  0 / m
mx'  mx
F' F
Newtonov zakon gibanja je invarijantan na Galileijeve transformacije
Klasičan princip relativnosti
FIZIKA 1
Newtonovi zakoni vrijede jednako
bez obzira miruje li sustav (u kojem ih provjeravamo)

ili se jednoliko translacijski giba
(nerelativistički-brzinom puno manjom od brzine svjetlosti).
RELATIVNOSTI
SPECIJALNA TEORIJA

Što je neki pojam općenitiji to češće on ulazi u naše
mišljenje, a što je posredniji njegov odnos prema
KONCEPTI PROSTORA I VREMENA

FIZIKA 1
osjetilnom iskustvu, to nam je teže razumjeti njegovo

značenje. To je osobito slučaj s prirodoznanstvenim
pojmovima na koje smo se bili navikli upotrebljavajući
ih od djetinjstva. Uzmimo pojmove koji su u vezi s
riječima
GDJE KADA ZAŠTO POSTOJANJE
pa se prisjetimo koliko silan opseg filozofije im bijaše

Prvi poznati zapis o prostoru i vremenu

FIZIKA 1
kao različitim percepcijama istoga

Space and duration are one.
Edgar Allan Poe, Esej o kozmologiji, 1848.
FIZIKA 1
There is no difference between time and any of
the three dimensions of space except that our
consciousness moves along it.
... Scientific people…know very well that time is
only a kind of space.
novela The Time Machine, Herbert G. Wells, 1895.

Zašto sam baš ja stvorio teoriju relativnosti..

Čini mi se da je razlog slijedeći: Normalno odrastao
čovjek uopće ne razmišlja o problemu prostora i
vremena.
Po njegovom mišljenju on je s tim pojmovima
rasčistio još u djetinjstvu. Ja sam se, međutim,

Da nismo nešto zaboravili .. transformirati ?
FIZIKA 1
... Što je uopće gibanje ?

..promjena položaja u v r e m e n u ..
... Što je uopće brzina ?
..kvocijent prijeđenog puta i v r e m e n a ..

Mjere li oba opažača isto vrijeme ?
z z’
FIZIKA 1
S S’
x x’
y Peron y’ Vlak
Prometnik... Vlakovođa...
Klasična fizika (mehanika, relativnost): DA

Zagarantirana istodobnost
Što se događa ako v c?
Vrijedi li i tada zbrajanje brzina ?
FIZIKA 1
z z’

S S’
x x’
y y’
z z’
brzina (u sustavu S) je u brzina (u sustavu S’) je u’
FIZIKA 1
S S’
x x’
y y’ raketa
peron
- prometnik stoji (miruje) na peronu – pilot koji sjedi (miruje) u raketi koja
se giba jednoliko brzinom v
usporedivom s c
Michaelson - Morley eksperiment
1881.g.
FIZIKA 1
SPECIJALNA RELATIVNOST
krah klasične relativnosti

krah koncepta etera
Specijalna teorija relativnosti

Albert Michaelson
(1852-1931)
Michaelson - Morley eksperiment - ideja
Zemlja u ovoj točki putanje ide
ususret svjetlosti zvijezde
FIZIKA 1
Svjetlost udaljene zvijezde
Zemlja u ovoj točki putanje ide

od smjera gibanja svjetlosti zvijezde
Michaelsonov interferometar, 1887
zrcalo M
Smjer gibanja Zemlje
Polupropusno zrcalo
FIZIKA 1
O zrcalo
izvor

N
OM=ON
detektor:
nije opažen pomak interferencijskih pruga tj.
svjetlost je uvijek imala istu brzinu !
Lorentzove transformacije - izvod
x'  ax  bt
t '  Ax  Bt
FIZIKA 1
Fizički uvjeti za određivanje koeficijenata a,b,A,B
1) u'  0  u  v
2) u  0  u '  v
3) Za svjetlost u  u'  c
v v
4) x, t  x ' , t '  x ' ' , t ' '
Izraz za brzinu Lorentzove transformacije
x2 ' x1 '
u' 
t 2 't1 '
Lor.transf. x'  ax  bt x1 '  ax1  bt1 x2 '  ax2  bt 2
t '  Ax  Bt t1 '  Ax1  Bt1 t 2 '  Ax2  Bt 2
FIZIKA 1
x2 ' x1 ' (ax2  bt2 )  (ax1  bt1 )
u'  

t 2 't1 ' ( Ax2  Bt 2 )  ( Ax1  Bt1 )
a ( x2  x1 )  b(t 2  t1 ) : (t 2  t1 )

A( x2  x1 )  B (t 2  t1 ) : (t 2  t1 )
( x2  x1 )
a  b 1

(t 2  t1 ) au  b
( x2  x1 ) 
A  B 1 Au  B
(t 2  t1 )
Lorentzove transformacije
Uvjet 1) u'  0  u  v
au  b av  b
u'   0  b  av
Au  B Av  B
FIZIKA 1
Ba
Uvjet 2) u  0  u '  v
au  b a0  b
u'   v   b   Bv
Au  B A0  B
Uvjet 3) Za svjetlost u  u'  c

ac  b ac  av
c  av
Ac  B c  A 2
FIZIKA 1
Ac  a c
zbog

b   av
Ba
b  av av
Dobivene relacije Ba A 2
c
au  b
uvrstimo u izraz u' 
FIZIKA 1
Au  B

au  av (u  v)a u v
u'    Novi izraz za
av vu vu
 2 ua (1  2 )a 1 2 slaganje brzina
c c c
Za v<<c u’=u-v što je Galileijev izraz za slaganje brzina

v v
Određivanje vrijednosti a iz uvjeta 4) x, t  x ' , t '  x ' ' , t ' '
av
Relacije veze koeficijenata b  av Ba A 2
FIZIKA 1
c
uvrstimo u Lor.transformacije

x'  ax  bt x'  ax  avt  a( x  vt )
 av v
t '  Ax  Bt t '   2 x  at  a( 2 x  t )
c c
v
Koordinatu x’’ i vrijeme t’’ dobivamo iz x’, t’ i uvjeta x' , t '  x' ' , t ' '
x'  a ( x  vt ) x' '  a( x'(v)t ' )
v v -v ( v )
FIZIKA 1
t '  a( 2 x  t ) t ' '  a ( 2 x't ' )
c c

v
x' '  a ( x' vt ' )  a(a ( x  vt )  av( 2 x  t ))
c
2  v 
2
 a  x  vt  vt  2 x 
 c 
2
2  v 
 a x 1  2 
 c 
2  v 2

x' '  a x 1  2  Budući da prema uvjetu 4) mora biti x=x’’
 c 
1
2  v 2
  a 
x'  x  a x 1  2  v 2
 c  1 2
FIZIKA 1
c
av

a uvršten u relacije veze koeficijenata b   av B  a A
c2
odnosno Lorentzove transformacije
x  vt
x' 
2
x'  ax  bt 1 v
 c2
t '  Ax  Bt v
( 2 ) x  t
t'  c
2
1 v
c2
1
Uobičajena je oznaka  a
v2 vc  1
1 2
c
FIZIKA 1
x'   ( x  vt )

v
t '   ( 2 x  t )
c
Odnosno inverzne transformacije (x’,t’ x,t ; v -v)
x   ( x'vt ' )
v
t   ( 2 x't ' )
c
FIZIKA 1
1
x   ( x'vt ' ) 
v2
v 1 2

t   ( 2 x't ' ) c
c
Posljedice specijalne teorije relativnosti

Specijalna   ( xrelativnosti
x teorija ' vt ' )
v'
t   ( 2 x't ' )
FIZIKA 1
c
Brzina svjetlosti c je konačna i maksimalna te
ne ovisi o gibanju izvora, odnosno motritelja.
1

2
v
1 2
c
Einsteinovi postulati - temeljne pretpostavke
teorije relativnosti
FIZIKA 1
1. Giba li se određeni broj motritelja konstantnom brzinom
jedan u odnosu na drugog i u odnosu na izvor svjetlosti te svaki

mjeri brzinu svjetlosti tog izvora - svi će izmjeriti istu vrijednost.
(KRAĆE: Brzina svjetlosti ne ovisi o gibanju izvora)
2. Prirodni zakoni i rezultati svih mjerenja isti su bez obzira miruje

li sustav ili se translacijski giba jednolikom brzinom.
x  
Kontrakcija duljine
( x ' vt ' )
v'
t   ( x ' t ' )
FIZIKA 1
2 giba duljine (u smjeru gibanja)
c
U sustavu koji se relativistički
su kraće od onih u sustavu koji miruje.

1

2
v
1 2
c
Kontrakcija duljine
- sustav S’ se jednoliko translacijski giba duž osi x u odnosu na S
- u S’ miruje štap duljine d o
FIZIKA 1
duljina štapa u sustavu u kojem štap miruje (S ’)
vlastita duljina štapa, duljina mirovanja
d o  d '  x2 ' x1 '
Koliku duljinu štapa d mjeri opažač iz S?

Kontrakcija duljine
Duljina štapa koju mjeri opažač iz S:

d  x2  x1
Odnos d i d’ ? Lorentzove transformacije
FIZIKA 1
x'   ( x  vt )
x'1   ( x1  vt1 )

1

v2
1 2 x'2   ( x2  vt 2 )
c
d '  x'2  x'1   ( x2  vt 2 ) _  ( x1  vt1 )

  ( x2  x1 )  v(t 2  t1 )
d 0 jer se mjerenje mora obaviti

u istom trenutku (jer se S’ miče)
Kontrakcija duljine
d '  d
1

v2
1 2
c
FIZIKA 1
vlastita duljina štapa duljina štapa mjerena

u sustavu S
Budući da je v  c  1 d d '
Kontrakcija ili skraćenje duljine
(u smjeru gibanja)
x  
Dilatacija vremena
( x ' vt ' )
v'
t   ( x ' t ' )
FIZIKA 1
2 giba vrijeme teče sporije
c
U sustavu koji se relativistički
(vremenski interval je dulji od intervala u sustavu koji

se ne giba relativističkom brzinom).
1

Paradoks blizanaca
2
v
1 2
c
Dilatacija vremena
- sustav S’ se jednoliko translacijski giba u odnosu na S
- u S’ se zbiva događaj koji traje vrijeme t’
FIZIKA 1
to  t '  t 2 't1 '

vlastito vrijeme - mjereno u sustavu u kojem miruje (S ’)
objekt kojemu se događaj zbiva
Koliki vremenski interval t mjeri opažač iz S?

Dilatacija vremena
Vrijeme koje mjeri opažač iz S:
t  t 2  t1
Odnos t’ i t ? Lorentzove transformacije
v v
FIZIKA 1
t   ( 2 x't ' ) t1   ( 2 x1 't1 ' )
c 1
cv


v2
t 2   ( 2 x2 't 2 ' )
1 2
c
c
v _ v
t  t 2  t1   ( 2 x2 't 2 ' )  ( 2 x1 't1 ' )
c c
v
  2 ( x2 ' x1 ' )   (t 2 't1 ' )
c
0 jer se događaj zbiva
na istom mjestu
t '
Dilatacija vremena
t  t '
1

v2
1 2
c
FIZIKA 1
Vrijeme mjereno Vlastito vrijeme
u sustavu S

Budući da je v  c  1 t  t '
Dilatacija ili produljenje vremena
x   ( x' vt ' )
v'
t   ( x ' t ' )
FIZIKA 1
.. svaki motritelj ima vlastite2metre i ure. Sustav koji miruje
c mjerila kao i mi. Kad se pokrene
zajedno s našim ima jednaka

njegovi metri čine nam se skraćenim, njegove ure usporenim.
1 Ivan Supek, Povijest fizike


2
v
1 2
c
x   ( x' vt ' )
v '
Ako neku brzinut   (
proglasimo x ' t '
apsolutnom) (nepromjenljivom)
FIZIKA 1
2 postaju prostor i vrijeme.
c
onda relativni (promjenljivi)
U ovom slučaju to je brzina svjetlosti – zato ona

razotkriva vezu prostora i vremena.
Krauss, Fizika zvjezdanih staza
1

2
v
1 2
c
Relativistička masa
nije svojstvo tijela nego je

m  mo ovisna o brzini kojom se tijelo giba
FIZIKA 1
1 m


v2
1 2
c
mo
c v
Količina gibanja
  
p  mv  mov
Relativistički izraz za silu
 dp
F  d 
dt F  (mo v  )
   dt
FIZIKA 1
p  mv  mov
1

v2

1 2
c
Relativistički oblik 2. N.z.

(Lorentz invarijantan)
Relativistički izraz za energiju
Kinetička energija
Ek  Fs
FIZIKA 1
dEk  Fds  Fvdt d (mv)
 d (mv) dEk  vdt
F

dt dt
 vd (mv)
 vmdv  vdm
Diferencijal kinetičke energije  mvdv  v 2 dm 
Iz izraza za relativističku masu:
mo 2
m
v2
1 2
c
FIZIKA 1
2
2 mo m
2 2
o c d
m  

2 2 2 2 2 2
v2 c 2
 v 2 m c  m v  mo c
1 2 dt
c
2mc 2 dm  (2mv 2 dm  2m 2 vdv)  0
mvdv  v 2 dm  c 2 dm
Usporedbom s izrazom  za diferencijal kinetičke energije dobivamo
dEk  c 2 dm
dEk  c 2 dm
dEk  d (mc 2 ) 
Ek m
FIZIKA 1
 k 
2
dE  d ( mc )
0 mo

Ek  0  c 2 (m  mo )
Ek  mc 2  mo c 2
Kinetička Ukupna Energija

energija energija mirovanja
Princip ekvivalencije mase i energije
2
Relativistička energija čestice E  mc
FIZIKA 1
Relativistička masa čestice

Mme Tussauds Amsterdam, muzej voštanih figura, snimio Marin Trošelj

7 Relativnost

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

7 Relativnost

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

RELATIVNOST GIBANJA

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

a ako se pokaže netočnom

Albert Einstein (1879-1955)

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

17. stoljeće Einstein 1905.g. Einstein 1915.g.

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić FIZIKA 1

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

x koordinata točke koju mjeri opažač iz sustava S

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

x = x’+ vt koordinata u smjeru gibanja

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izvod transformacije brzina

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

( x2 ' x1 ' ) v(t 2 't1 ' ) x'

x = x’+ vt koordinata u smjeru gibanja

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić FIZIKA 1

Galileo Galilei (1564-1642)

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić FIZIKA 1

mišljenje, a što je posredniji njegov odnos prema

KONCEPTI PROSTORA I VREMENA

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

pojmovima na koje smo se bili navikli upotrebljavajući

ih od djetinjstva. Uzmimo pojmove koji su u vezi s

GDJE KADA ZAŠTO POSTOJANJE

pa se prisjetimo koliko silan opseg filozofije im bijaše

KONCEPTI PROSTORA I VREMENA

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

novela The Time Machine, Herbert G. Wells, 1895.

KONCEPTI PROSTORA I VREMENA

čovjek uopće ne razmišlja o problemu prostora i

Po njegovom mišljenju on je s tim pojmovima

rasčistio još u djetinjstvu. Ja sam se, međutim,

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

... Što je uopće brzina ?

..kvocijent prijeđenog puta i v r e m e n a ..

Klasična fizika (mehanika, relativnost): DA

Vrijedi li i tada zbrajanje brzina ?

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Specijalna teorija relativnosti

Zemlja u ovoj točki putanje ide

Smjer gibanja Zemlje

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Uvjet 3) Za svjetlost u  u'  c

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Za v<<c u’=u-v što je Galileijev izraz za slaganje brzina

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić