NUKLEARNA REAKCIJA

Fizika

Mentor: Draga Tomašek, prof.

Roko Martinčić 4.b
Đurđevac, prosinac 2021/2022
Uvod……………………………………………….....3
Radioaktivni niz…………………………………..4
Nuklearne reakcije………………………………5
Nuklearna fisija……………………………..…6-7
Nuklearna fuzija……………………………..….8
Zaključak……………………………………………9
Literatura…………………………………………..10
UVOD
Odlučio sam istražiti temu nuklearna reakcija. Zadatak mi je istražiti
što je to nuklearna reakcije, posljedice te razlog nastajanja nuklearne
reakcije.

HIPOTEZA
Nuklearna reakcija je proces raspadanja jezgre. U nuklearnim
reakcijama mogu nastati nove čestice.
RAIOAKTIVNI NIZ

Radioaktivni niz je niz nuklida koji se formiraju sukcesivnim

radioaktivnim raspadima dok ne nastane stabilan produkt raspada.
Poznati primjer radioaktivnog niza jest raspad urana koji kroz seriju
raspada dolazi do stabilnog olova.

Osim ovih procesa, do promjena atomskih jezgri može doći uslijed

njihovog međudjelovanja ili međudjelovanja atomske jezgre sa
česticom.
NUKLEARN REAKCIJE

Kada se sudare dvije atomske jezgre, mogu nastati promjene u

njihovoj građi pri kojima se smanjuje masa i oslobađa energija.
Dio mase pretvara se u energiju prema relaciji:  E=m⋅ c2.
Oslobođena energija naziva se nuklearnom energijom.
Nuklearna reakcija je proces međudjelovanja između jezgre i neke
elementarne čestice ili druge jezgre u kojem se jezgra transformira,
tj. mijenja joj se struktura.
Uvjet nastanka nuklearne reakcije je da se jezgre pri sudaru približe
na doseg nuklearnog međudjelovanja što je oko 2 fm. Približavanjem
jezgri nastaje odbojno električno međudjelovanje. Kako bi se
savladala ova sila, jezgre moraju imati dovoljno veliku kinetičku
energiju.
Energija koja se oslobodi ili apsorbira u reakciji (Q-vrijednost
reakcije) je: Q=( ma+ mx −m y −mb ) c 2
Ako je Q > 0, reakcija je egzotermna, oslobađa se energija.
Q < 0 reakcija je endotermna, u reakciju ulažemo energiju.
NUKLEARNA FISIJA

Nuklearna fisija je naziv za nuklearnu reakciju pri kojoj se neka

teška jezgra raspada na dvije lakše jezgre.
Pritom je teška jezgra daleko na desnoj padini nuklearne doline, a
jezgre koje nastaju kao produkti reakcije nalaze se bliže dnu
nuklearne doline. To znači da je potencijalna energija po nukleonu
manja u jezgrama koje nastaju reakcijom nego u početnoj teškoj
jezgri. Razlika tih potencijalnih energija oslobađa se pri toj nuklearnoj
reakciji.
Neutroni nastali fisijom mogu izazvati novu fisiju te može doći do
nekontrolirane lančane reakcija (atomska bomba) ili do kontrolirane
lančane reakcije (nuklearni reaktor).
Pretvaranje mase u energiju pri fisiji U-235.

Mase čestica koje sudjeluju u procesu fisije:

Ukupna masa prije fisije:

Ukupna masa nakon fisije:

U procesu fisije masa se smanjila za:

Δm=236,0021u−235,815 u=0,1865 u

1u je ekvivlentna energiji 931,5 MeV te je oslobođena energija:

ΔE=0,1865u 0∗931,5 MeV =173,72 MeV

Masa jezgre uranija veća je od mase jezgri koje nastaju u fisijskom

procesu jer su nukleoni u jezgrama produkata fisije (cijepanja)
raspoređeni u stabilniju konfiguraciju.
NUKLEARNA FUZIJA

Nuklearna fuzija  je proces u kojem se spaja više lakih atomskih jezgri

u težu jezgru pri čemu se oslobađa energija. Ukupna masa jezgara
koje se fuzioniraju (spajaju) veća je od mase jezgre koja nastaje
fuzijom.
Primjer fuzijske reakcije gdje se jezgre deuterija i tricija spajaju te
nastaje jezgra helija i jedan neutron uz oslobađanje energije od 17,6
MeV:

Fuzijska reakcija

Deuterij se dobiva iz obične vode, u kojoj je 0,015% deuterij.

Tricij se dobiva se kao sporedni produkt pri samoj fuziji.
Kod jednog procesa fisije ili fuzije oslobodi se nekoliko milijuna eV.
Defekt mase znatno je veći pri fuziji no fisiji, te je i energija
oslobođena pri fuziji veća.
ZAKLJUČAK
Moje hipoteza je točna. Nuklearna reakcija je proces kod kojeg dolazi
do vanjskog utjecaja na atomsku jezgru, koji izaziva njezinu
pretvorbu. To može biti međudjelovanje dva nuklida, nuklida
i nukleona ili nuklida i gama-zraka. U nuklearnim reakcijama može
nastati nekoliko novih materijalnih čestica ili gama-zraka.
LITERATURA
1. Fizike oko nas - udžbenik fizike u četvrtom razredu
Gimnazije
2. https://edutorij.e-skole.hr6

3. https://www.periodni.com/gallery/radioaktivni_niz.png

4. https://hr.wikipedia.org/wiki/Nuklearna_fisija

5. https://hr.wikipedia.org/wiki/Nuklearna_reakcija