Energija veze jezgra i defekt mase

Ukupna masa jezgra nije jednaka zbiru masa protona i neutrona koji ga sacinjavaju,
vec je neto manja. Razlika u masi jezgra i njegovih sastavnih dijelova se naziva
defekt mase m i odgovara energiji veze Ev nukleona u jezgru.
m=[Zmp +(AZ)mn]mj(A,Z)
Energija veze Ev je energija koju je potrebno uloiti za razlaganje jezgra,
odnosno energija koja se oslobodi pri stvaranju jezgra.
Prema Ajntajnovoj relaciji o ekvivalentnosti mase i energije, defektu mase
m odgovara energija veze Ev izraena preko relacije:
Ev =mc2
Primjer za defekt mase i energiju veze kod jezgra atoma helijuma, koje sadri dva
protona i dva neutrona.
2(1.0078u) + 2(1.0087u) = 4.0330u
m = 4.0330u 4.0026u = 0.0304u
u - atomska jedinica mase

Najstabilnija jezgra imaju jednak broj protona i neutrona.

Kod masivnijih jezgra, energija veze po nukleonu u toj mjeri opadne da je nedovoljna
da odri jezgra u stabilnom stanju - dolazi do pojave spontanog radioaktivnog
raspada.

Nuklearne reakcije i radioaktivnost

Osim spontane dezintegracije (transmutacije) jezgra, moguce je izazvati, indukovati
raspad stabilnih jezgra u sudaru sa drugim jezgrima, subatomnim cesticama ili fotonima.
(Indukovane) nuklearne reakcije (transmutacije) su procesi transformacije atomskih
jezgara u interakciji sa cesticama, drugim jezgrima ili fotonima.
Kao i za radioaktivni raspad, i za nuklearne reakcije vae zakoni odranja.

x - projektil;
X - jezgro meta;
Y - novonastalo jezgro;
y - produkt reakcije (osloboeno radioaktivno zracenje - , , , subatomna
cestica, ...).
Pri spontanoj dezintegraciji (raspadu) nestabilnih masivnih jezgara dolazi do emisije
izvjesnih cestica i/ili visokoenergetskih fotona - radioaktivno zracenje.
Radioaktivni raspad je slucajan, statisticki proces - ne moe se tacno predvidjeti koje
jezgro ce se u kom trenutku raspasti, ali se moe odrediti broj jezgra koji ce se
raspasti poslije izvjesnog intervala vremena.
Postoje 3 vrste radioaktivnog raspada, prema vrsti zracenja koje se emituje: -raspad,
-raspad i -raspad.
Reakcija cijepanja masivnog jezgra na dva manje masivna fragmenta je tzv. nuklearna
fisija
Nuklearna fuzija je proces spajanja lakih jezgara, sa relativno malom energijom veze
po nukleonu, u masivnije jezgro vece energije veze po nukleonu. Osloboena energija
u tom procesu je znatno veca nego u procesima fisije.