Nuklearna fizika

struktura

atomske jezgre
radioaktivni raspadi
zakon radioaktivnog raspada
nuklearane reakcije: fisija i fuzija

Graa atomske jezgre

Nuklearna fizika prouava
atomsku jezgru (NUKLEUS)
Graa jezgre- NUKLEONI:
protoni (pozitivno nabijene estice)
i neutroni (neutralne estice)
Neutron kasno otkriven jer ga u
prirodi nema slobodnog

Broj protona Z ATOMSKI BROJ

broj protona = broju elektrona

Broj neutrona N

Ukupni broj nukleona A NUKLEONSKI ili MASENI BROJ ( A = Z

+ N)

A
Z

14
6

IZOTOPI jednak Z razliit N

(npr. O 16, O -17, O -18 ili H-1 vodik, H-2 deuterij, H3 tricij

Nukleone na okupu dri JAKA NUKLEARNA SILA

Osnovne sile u prirodi

MEUDJELOVANJE
(INTERAKCIJA)

NABOJ

RELATIVNA
JAINA

jako nuklearno

boja

elektromagnetsko

elektrini
naboj

10 -2

slabo nuklearno

slabi naboj

10 -5

gravitacijsko

masa

10 -39

Maria i Pierre Curie

Henri
Becqurele

Marie Sklodowska-Curie

Radioaktivnost
Radioaktivni raspad proces spontanog mjenjanja
atomske jezgre bez vanjskog utjecaja
Vrste radioaktivnosti alfa zraenje, beta zraenje i
gama radioaktivnost

Alfa zraenje
Spontano emitiranje dva p i dva n (jezgra helija)
Poetna jezgra pretvara se u drugu jezgru s 2p i 2n manje

A
Z

A 4
Z 2

X Y He
4
2

226
88

Ra Rn He
222
86

4
2

Beta zraenje

Beta minus zraenje:

sponatano pretvaranje jednog
neutrona u proton
Poetna jezgra se pretvara u
drugu

A
Z

Y e

A
Z 1

0
1

Te I e

135
52

135
53

0
1

 Beta plus zraenje: spontano pretvaranje jednog protona u

neutron

A
Z

X Y e
A
Z 1

0
1

0
0

Gama raspad

Elektromagnetsko zraenje (fotoni) koje emitiraju atomske

jezgre
Fotoni vrlo visoke energije MeV

A
Z

X X
A
Z

Radioaktivno zraenje - zraenje vrlo velike energije

Razlika prodiranja pojedinog zraenja kroz materijale

Zakona radioaktivnog raspada

Broj jezgri nekog elementa koji se raspada

N Nt

N N
N t

Zakon radioaktivnog raspada statistiki opis vanjske manifestacije

N N 0e

N N 0e

 Vrijeme poluraspada izraeno preko konstante raspada

Zakon radioaktivnog raspada

Aktivnost

ln 2

N
A
N
t

N N0 2

Primjer:
90
Radioizotop stroncija Sr ima vrijeme poluraspada 29 godina. Za koje
se vrijeme poetna koliina radioaktivnog stroncija 90 Sr smanji na jednu
desetinu poetne koliine?

Rjeenje:

N N0 2

t
T

t
0.3
29 g

t = 96.3 godine

drugi nain

N N 0e

ln 2
t
N0
T
N 0e
10

10 1 e

ln 2
t
T

ln 10 1 ln e

ln 2
t
T

ln 2 t
ln 10
ln e
T

T ln 10 t ln 2
ln 10
t T
ln 2
t =96.3 godine

Nuklearne reakcije

masa se pretvara u energiju E = mc2 - nuklearna energija

atomska jedinica mase u (1/12 mase atoma ugljika-12)
u = 1.6610-27 kg

E = 1uc2
E = 1.6610-27 kg (2.99 108 m/s)2
E = 1.49 10-10 J
E = 931,5 MeV energija koja se dobije pri pretvorbi
1u

Defekt mase

ukupna masa jezgre mj uvijek je manja od zbroja masa nukleona

koji ine jezgru
razliku nazivamo defekt mase

m Zm p Nm n m j

pri nastanku atomske jezgre dio mase prijee u energiju energija

vezanja Ev

Ev m c

Energija vezanja po nukleonu

Fisija

teka jezgra raspada se na dvije lake uz oslobaanje energije

92
U n141
Ba

56
36 Kr 3n energija

235
92

Lanana reakcija

lanana reakcija - pri procesu se oslobode neutroni koji mogu dovesti do

inducirane fisije
termalni neutroni energija odgovara energiji termikog gibanja T = 300 K,
E = 0,025 eV - 0,04 eV
moderatori (obina voda, teka voda, grafit) usporavaju neutrone
kritina masa odgovarajua koliina materijala da bi se odvijala lanana
reakcija

Atomska bomba

HIROSHIMA 6. 8.
1945.
LITTLE BOY

NAGASAKI 9. 8. 1945.
1945.
FAT MAN

Hiroshima:
140 000 rtava (jo vie od radijacije)
temepratura blizu sredita eksplozije
5000C
udarni val vjetra 800 km/h
vreli gljivasti oblak visok 15 250 metara

Nuklearna elektrana
kontrolirana fisija
regulacijski tapovi od kadmija, broma elementi koji apsprbiraju
neutrone
nuk. energija grije vodu, para pokree turbinu, turbina pokree generator

ernobil

najvea ekoloka katastrofa novijeg doba

26. 4. 1986. u 1 sat 23 minute eksplozija na
4. reaktoru
nona smjena radila pokus i jedan operater
opteretio reaktor
od 25 kontrolnih ipki u reaktoru ostalo 6
drugi operater iskljuio dovod vode koja hladi
i nastala je eksplozija
radioaktivni oblak noen vjetrom iao prema
Skandinaviji te sredinjoj i jugoistonoj
Europi
5.-ti dan oblak nad Hrvatskom

od posljedica radijacije preminulo 200 000 do 400 000 (neslubeni

izvori, vlasti taje podatke)
dan i po nakon eksplozije u oblinjem gradu Pripjata radijacija 300
000 puta vea od normalne
danas radijacija 100 metara od reaktora 50 000 puta vea od
normalne
podruje ernobila neseljivo tek za oko 600 godina

Na slici se vidi sarkofag oko

4. reaktora

Fuzija

proces u kojem se spaja vie lakih atomskih jezgri u teu jezgru pri emu
se oslobaa energija

2
1

H H He n 17.6 MeV
3
1

4
2

1
0

Izvor energije na Suncu

energija Sunca je fuzionog porijekla

temperatura Sunca: - povrina 6000 K
- unutranjost 1.5 107 K
spajanje 4 protona u esticu uz oslobaanje energije

E = mc2

Nastajanje helija u Suncu

411H 24He 2e 2

1
1

H 11H 12H 10e 00

2
1

H 11H 23He 00

3
2

He 23He 24He 211H

Mini zvijezda na Zemlji

Dobivena energija fuzijom vea nego fisijom:

pri pretvorbi 1g vodika pri procesu fuzije oslobodi se 7.6 puta vie
energije nego pri pretvorbi 1 g ugljika pri procesu fisije
PREDNOSTI:
produkti nisu radioaktivni
nije potrebna kritina masa
PROBLEMI:
potrebna visoka temperatura da bi se postigle visoke kinetike
potrebno odrati stanje plazme

 Magnetna boca
magnetno polje u obliku boce,
estice se gibaju spiralno i ne
mogu pobjei

Tokamak magnetsko polje

oblika torusa, sastoji se od dva
magnetna polja koja daju
rezultantno polje u kojem se
giba plazma

H bomba (termonuklearna bomba)

tisuu puta jaa od atomske (fisijske)

bombe

zemlje koje posjeduju H bombu:

SAD, Rusija, Francuska, Ujedinjeno
Kraljevstvo, Kina i Indija

atomska bomba kao upalja H - bombe