SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIKI FAKULTET U OSIJEKU

SEMINARSKI RAD

ZRAENJE (RADIOAKTIVNO)
Kolegij: Raunala i procesi

MIRKO KHLER 1288 2005/2006

DEFINICIJA RADIOAKTIVNOSTI
Radioaktivnost je svojstvo nekih vrsta atoma da im se jezgre spontano mijenjaju i pri tome emitiraju energiju u obliku zraenja. Ta se promjena jezgre naziva radioaktivnim raspadom. Radioaktivno zraenje mijenja strukturu i svojstva materijala kroz koji prolazi. Pri tome je najznaajniji efekt ionizacija,odnosno izbijanje elektrona iz elektronskog omotaa nekog atoma.

KORISNI UINCI RADIOAKTIVNIH MATERIJALA

Proizvodnja elektrine energije Istraivanja u medicini Proizvodnja lijekova i lijeenje Razna medicinska snimanja Istraivanje svemira Industrija, pogon brodova,podmornica, sterilizacija hrane i ambalae,

TETE OD ZRAENJA
Radijacija je tetna po zdravlje. Radioaktivni materijal u ljudsko tijelo ulazi preko hrane, vode za pie ili zraka, ili je mogue direktno ozraivanje. Zraenje oteuje stanice u ljudskom organizmu. Velika apsorbirana doza zraenja rasporeena po cijelom tijelu uzrokuje smrt. Neto nie lokalne doze uzrokuju oteenje koe i lokalnog tkiva i ta su oteenja vidljiva ve za nekoliko dana ili sati.

VRSTE ZRAENJA I DOZE

Danas poznatih 109 kemijskih elemenata javlja se u vie od 2000 razliitih radioaktivnih izotopa. Oni se raspadaju na razliite naine: alfa, beta, gama, neutronski ili protonski. Takoer, promjene u atomskom omotau jezgre izazivaju emisiju X - zraenja (isto to i gama, tj. elektromagnetsko zraenje, samo je manje energije). 1. Alfa zraenje Kod alfa zraenja nestabilna atomska jezgra emitira elektriki pozitivno nabijenu alfa esticu s nabojem dva puta veim i masom priblino etiri puta veom od protona (sastoji od dvaju protona i dvaju neutrona). To znai da su alfa estice jezgre helija. Brzina alfa zraka je oko 15000 km/s, a energija nekoliko MeV. U zraku, pri normalnom tlaku njihov doseg iznosi tek nekoliko centimetara, to znai da alfa estice relativno brzo gube svoju energiju i neutraliziraju se, tj. zahvaanjem elektrona iz okolice pretvaraju se u atome helija. Ako atomska jezgra neke tvari emitira alfa esticu, ona nuno doivljava promjenu, to znai da alfa zraenjem nastaje nova jezgra i stvara se nov element. Na primjer, jezgra 226Ra radij sadri 88 protona i 138 neutrona i ima ukupni maseni broj 226. Raspada se alfa raspadom (emisija estice - jezgre helija) i nastaje novi element radon - 222.Maseni broj jezgre u alfa raspadu smanji se za 4 a redni broj za 2. Radon (222Rn) je takoer nestabilan i dalje se raspada. 2. Beta zraenje Beta (-) zraenje je raspad jezgre u kojem se neutron u jezgri raspada na proton i elektron. Proton ostaje u jezgri, a elektron se emitira iz jezgre s razliitim energijama. Beta (+) raspad je raspad jezgre u kojoj se proton raspada u neutron i pozitron i dolazi do emisije pozitrona. Na primjer, 14C ugljik se raspada beta (-) raspadom na 14N duik i elektron a 22Na natrij raspada se beta (+) raspadom na 22Ne neon i pozitron. Maseni broj jezgre u beta raspadu se ne mijenja, a redni broj se poveava ili smanjuje u ovisnosti o tome da li je rije o - ili + beta raspadu. 3. Gama zraenje Radioaktivna jezgra moe prelaziti iz jednog energetskog stanja u drugo i pritom dolazi do emisije elektromagnetskog vala (fotona). U tom raspadu ne mjenja se ni maseni ni redni broj jezgre. Promjene poloaja elektrona u elektronskom omotau jezgre praene su emisijom elektromagnetskog zraenja (fotona) mnogo manje energije nego je energija fotona emitiranih iz jezgre. Takvo zraenje naziva se X - zraenje (rendgensko).

MJERNJE RADIJACIJE
1. Energija zraenja Jedinica za energiju je dul (J), no ona je za opisivanje zraenja prevelika, pa se koriste manje jedinice: elektronvolt 1 eV = 1,602xE-19 J = 3,826xE-23 kcal Na primjer 226 Ra radij moe se raspasti alfa raspadom u kojem estica ima energiju 4,59 MeV, slijedi gama raspad s emisijom fotona energije 0,187 MeV. 2. Poluvrijeme raspada Vrijeme poluraspada ono je vrijeme u kojem se broj radioaktivnih jezgri u nekom radioaktivnom izvoru smanji na polovinu. U tabeli 1 su prikazana poluvremena raspada za nekoliko radionuklida. Tabela 1: Poluvremena i vrste raspada nekih radionuklida: Radionuklid torij-232 uran-238 kalij-40 uran-235 ugljik-14 radij-226 stroncij-90 tricij-3 radon-222 polonij-218 kisik-15 radon-220 polonij-214 3. Radioaktivnost izvora Aktivnost je broj raspadnutih jezgri nekog radioaktivnog izvora u jedinici vremena. Ako se, na primjer, raspadnu u nekom izvoru 4 jezgre u vremenu od 4 sekunde, onda je aktivnost tog izvora: N = 4 T = 4s A = N / T = 4/4 = 1 / s = 1 Bq Jedinica za mjerenje aktivnosti naziva se bekerel (Bq) i znai jedan raspad u jednoj sekundi. Prije se koristila jedinica kiri (Ci) koja je mnogo vea od Bq i iznosi 3,7xE10 raspada u sekundi. Poluvrijeme raspada 1,405x1010 god 4,47x109 god 1,28x109 god 7,04x108 god 5,74x103 god 1,59x103 god 28,5 god 12,35 god 3,82 dana 3,05 minuta 2 2 minute 55,6 sekundi 1,64x10-4 sekunde Vrsta raspada alfa alfa beta(-) alfa beta(-) alfa beta(-) beta(-) alfa alfa, beta(-) beta(+) alfa alfa

Jedan gram istog radija-226 (bez nuklida potomaka) ima aktivnost 3,67xE10 Bq (otprilike jedan kiri i od tuda i dolazi iznos te jedinice). U praksi se koristi i veliina: aktivnost po jedinici mase, ili specifina aktivnost (Bq/kg). Specifina aktivnost prirodnog urana je 2,5xE7 Bq/kg. 4. Energetska doza Ako se pred snop zraenja iz nekog radioaktivnog izvora postavi neki predmet, on e upiti (apsorbirati) energiju estica (ili fotona) koji na njega padaju, odnosno prodiru u njega. Upijena energija zraenja po jedinici mase predmeta u kojem se dogaa upijanje naziva se energetska doza (D): W=1J m= 1kg D = W/m = 1J/1kg = 1 Gy Jedinica za energetsku dozu je grey (Gy) i predstavlja apsorpciju energije 1 J u masi 1 kg. Prije je koritena jedinica rad, koja je sto puta manja od greja. 5. Ionizacijska doza Kada zraenje pada na neko tijelo, u njemu izaziva ionizaciju, tj. rastavlja atomemolekule na dijelove pozitivnog i negativnog naboja. Ionizacijska doza definira se kao naboj (kulona) osloboen prelaskom zraenja u jedinici mase tijela u kojoj dolazi do ioniziranja. Jedinica za mjerenje naziva se rendgen (R): 1 R = 2,58xE-4 C /1 kg zraka Jedan rendgen znai da je prolaskom zraenja osloboen naboj od 2,58xE-4 C (kulona) u jednom kilogramu zraka. 6. Ekvivalentna doza Bioloko djelovanje zraenja, osim o energetskoj dozi (apsorbirana energija), ovisi o drugim iniocima. Oni se iskazuju faktorom kvalitete (Q). Stoga se definira ekvivalentna doza (H) za iva bia (bioloki objekt) kao umnoak energetske doze (D) i bezdimenzionalnog faktora kvalitete, ovisno o vrsti zraenja (Q): H=DxQ Jedinica za mjerenje ekvivalentne doze naziva se sivert (Sv) i iznosi 1 Gy, pomnoen s faktorom kvalitete. Faktori kvalitete za gama i beta (+/-) iznosi 1, dok za alfa iznosi 20.

DETEKCIJA RADIOAKTIVNOG ZRAENJA

Danas se koriste razliite metode da bi se otkrilo zraenje. One se zasnivaju na pojavama vezanim za prolaz zraenja kroz materiju. Na primjer, zraenje ostavlja tragove u fotografskoj emulziji, pa se pomou nje moe otkriti. Zraenje izaziva ionizaciju u plinovima. Na toj pojavi zasnivaju se detektori zraenja: ionizirajua komora i Geigher-Mulerov broja. Prolaskom zraenja kroz razliite materije javlja se termoluminiscencija, pa se i ta pojava koristi za detekciju. Prolaskom zraenja kroz neke kristale javljaju se bljeskovi, pa se na toj pojavi zasnivaju scintilacioni brojai (za gama zraenje). Za precizno odreivanje energije zraenja koriste se poluvodiki detektori. Postoji niz najrazliitijih izvedbi mjernih ureaja za detekciju zraenja. Aktivnost izvora, energetska, ionizacijska i ekvivalentna doza izraunavaju se iz podataka dobivenih mjerenim ureajima, ili su ve mjerni instrumenti badareni tako da se neke od tih veliina mogu na njima izravno oitavati.

Ionizacijska komora Ionizacijska komora se sastoji iz posebne posude u kojoj se nalaze dvije elektrode ukljuene na visoki napon. U posudi se nalazi neki, obino, plemeniti plin. Radioaktivno zraenje koje dospijeva u aktivnu zapreminu komore, ionizira plin, pri emu nastaju ioni oba znaka (teki pozitivni ioni i laki negativni ioni, odnosno elektroni). Pod utjecajem jakog elektrinog polja ioni se skupljaju na elektrodama. Rezultat je pojava elektrine struje kroz plinsku sredinu koja se poslije pojaavanja registrira mjernim instrumentom. Pomou ionizacijske komore mogu se registrirati alfa- i beta- estice, dok je za gama-zrake ovo suvie prozraan detektor.

Gajger-Milerov broja Rad Gajger-Milerovog brojaa je zasnovan na ionizaciskim efektima. On je vrlo pogodan za upotrebu i relativno je jeftin. Staklen, iznutra posrebren, ili metalna posuda cilindrinog oblika ispunjena je nekim plemenitim plinom pod visokim tlakom. Katoda je cilindrinog oblika, a anoda je tanka ica postavljena du cilindra. Elektrode su prikljuene na izvor jednosmjerne struje, visokog napona, koji stvara jako elektrino polje. Pri prolasku radioaktivnog zraenja, plin u brojau se ionizira. Ioni dolaze do elektroda (elektroni na anodu, a pozitivni ioni na katodu). Time se strujni krug u brojau zatvara i pojavljuje se naponski impuls. Ureajem za brojenje impulsa se broje naponski impulsi nastali u odreenom intervalu vremena. Na osnovu toga

dobija se informacija o intenzitetu zraenja. Pomou Gajger-Milerovog brojaa detektiraju se alfa- i beta-estice Wilsonova komora Engleski fiziar Wilson prvi je 1912. godine konstruirao ovaj ureaj. Aktivna sredina komore je zasiena para, najee vode, helija, duika ili argona. Izvor radioaktivnog zraenja postavlja se unutar aktivne sredine. Naglim poveanjem tlaka para se prvo sabije, a zatim smanjivanjem tlaka dolazi do irenja pare, pri emu se temperatura pare sniava i ona prelazi u prezasieno stanje. Takva para se lako kondenzira u tekuinu. Prilikom prolaska samo jedne alfa-estice, stvaraju se tisue pari iona, koji postaju centri kondenzacije pare. Na taj nain se formiraju kapljice tekuine, koje stvaraju tragove koji su vidljivi golim okom. Na isti nain nastaje i vidljivi trag pare iza aviona na velikim visinama, samo to u tom sluaju, estice praine dovode do stvaranja pare.

Scintilacioni broja Rad ovog detektora je zasnovan na svojstvu supstance da pod uticajem radioaktivnog zraenja emitira svjetlucanje malog intenziteta. Pri prolasku kroz supstancu, naelektrizirane estice uzrokuju ionizaciju i prelazak atoma u normalno (osnovno) stanje, pri emu atomi isputaju vidljivu svjetlost u obliku svjetlucanja. Svjetlosni signali se zatim pretvaraju u elektrine impulse. Na osnovu broja i amplitude tih impulsa odreuju se intenzitet i energija radiaktivnih estica. Pomou Scintilacionog brojaa registriraju se brzi elektroni i gama-fotoni.

KONKRETNI SENZORI
CMA Geiger-Mller Ionizacijski sensor detektira male nivoe beta i gama zraenja. Ima mogunost da detektira pozadinsko zraenje jednako dobro kao i male nivoe radijacije emitirane od strane radioaktivnog izvora. Senzor se moe koristiti kao broja za kontrolu izvora radijacije ili kao mjera napona narinutog na GM cilindar. Takoer izraunava vrijeme poluraspada za kratkotrajne radionuklide. Izvor napajanja za senzor je 5V preko suelja za napajanje. Senzor sadri halogen quenched cilindrini GM broja koji detektira beta i gama radijaciju s energijom veom od 0.4 MeV. Svaki novi brojaki dogaaj popraen je sa kratkim pozitivnim pulsom (5V, 0.265 ms) na pinu 1 BT konektora. Svaki taj dogaaj vizualno se prikazuje paljenjem LED diode na senzoru i akustiki 3kHz zvukom duine 84.5 ms. Za njegovo koritenje koriste se slijedea suelja: - CoachLab II - ULAB - UIA / UIB (preko 0520 adapter-a) CoachLab II Uzrokovanje: - 12 bitna rezolucija - max. frekvencija 40kHz - ugraeni sat Inputi: - 2 analogna BT konektora - 2 analogna 4mm konektora - Digitalni kanal za konekciju jednog ili dva Output: - etiri 'push-pull' kanala za kontrolu raznih aktuatora Spajanje na raunalo preko 9 pinskog D-konektora (enski) ili preko USB-a. LED indicator ULAB je jednostavan, prenosivi, grafiko-podatkovni sistem, koji se koristi u raznim uvjetima (kako u laboratoriju tako i na terenu). Sastoji se od: Grafikog zaslona 128 * 64 piksela. Tipkovnice sa 10 tipki. etiri analogna BT (British Telecom) ulaza. Dva digitalna ulaza za ultrasonic i digitalne senzore. Sabirnicu za USB i serisku konekciju. Sabirnicu za vanjsko napajanje.

Tehnike specifikacije:
Tube Wall density Sensitive to Counter output Pulse height Pulse width Default high (operating) voltage Neon-halogen quenched GM-tube with Fe/Cr cathode 30 mg/cm2 Beta and gamma > 0.4 MeV Pin 1 of the BT connector 5V 0.265 ms 500 V

Default low voltage on 4-mm 2.5 V output LED flash and 84.5 ms acoustical beep Dead time Sweep Range Sweep time Sensor box Effective 0.33 ms 300-650V 10 minutes (in some GM sensors could be 8.6 minutes) Length =8 cm; width =9 cm; height=2 cm BT (British Telecom) plug 4-mm output (output voltage 1.5 - 3.25V) for measuring of the Operating Voltage applied to the GM tube. To measure the actual value of operating voltage the measured voltage value should be multiplied by factor 200.

Connection

ZANIMLJIVOSTI O ZRAENJU
Prema tvrdnjama znanstvenika, vjerojatnost umiranja zbog istjecanja radioaktivnosti iz nuklearne elektrane jednaka je vjerojatnosti smrti zbog toga to vas je pogodio meteorit. Nae vlastito tijelo, zbog prisustva radioaktivnog kalija (40K) u organizmu godinje zrai etrdeset puta intenzivnije nego da stanujemo u blizini nuklearne elektrane. Mravi ljudi su radioaktivniji od debelih zato to imaju manje sala koje apsorbira zraenje iz vlastitog tijela. Jedan sat leta u zrakoplovu, gdje je intenzitet kozmikog zraenja mnogo vei zbog tanjeg atmosferskog tita no na povrini mora, ozrai putnika priblino etiri puta vie nego cijela nuklearna industrija u godinu dana!