You are on page 1of 13

•Nabrojite obnovljive izvore energije:

–Sunce
–Vjetar
–Energija vodnih snaga
–Biomasa
–Geotermalna energija

Obnovljivi izvori su izvori energije koji se obnavljaju jednakom ili većom brzinom nego što se koriste u promatranom
vremenskom okviru

•Najveći dio svjetske potrošnje energije pokriva se naftom!


•Svijet troši oko 85 milijuna bbl/danu

Procjene rezervi
•Ugljen: više od 200 godina •Nafta: oko 40 godina •Plin: oko 60 godina
•Uran: u klasičnim reaktorima oko 95 godina, u oplodnim oko 6000 godina

Europa ukupno mora povećati udio korištenja OIE u bruto potrošnji na 20%

Mjerna jedinica je Joule (J)


– engleski fizičar James Prescott Joule
• Izvod:
– Rad koji napravi sila od 1 N na putu od 1 metar
Oblici energije
•Kinetička energija
•Gravitacijska potencijalna energija
•Nuklearna energija
•Električna energija

Kinetička energija unutar tijela je toplinska energija

Uvod
•HOMER – Hybrid Optimization Model for Electric Renewables
•Razvijen u NREL (National Renewable Energy Laboratory)
–1993. NREL Village – za osobne potrebe –2009. komercijalno dostupan
•Snažan programski alat za dizajniranje, optimiranje i ekonomsku analizu energetskih sustava –Off-grid –On-grid
•HOMER modelira konvencionalne i obnovljive energetske sustave –Naglasak na hibridnim sustavima

Osnovni koraci
•Simulacija
–Procjena cijene i opravdanosti sustava
–Usporedba proizvodnje i potrošnje svaki sat kroz čitavu godinu
–Odabir načina korištenja izvora (generatora, baterija, mreže...)
•Optimizacija
–Simulacija svake odabrane konfiguracije
–Određivanje najjeftinijeg rješenja
–Sortiranje po NPC (Neto sadašnja vrijednost)
•Analiza osjetljivosti
–Analiza ponašanja sustava mijenjanjem senzitivnih varijabli
–Insolacija: energija sunčevog zračenja

Ekstraterestičko zračenje = zračenje na površini Zemljine atmosfere

Solarna konstanta je prosječna vrijednost sunčevog zračenja na površini zemljine atmosfere

Koji dan u godini je Zemlja najbliže Suncu (perihel) e)4. Siječanj

•Atmosfera: reflektira, apsorbira i rasipa sunčevo zračenje

U konačnici samo 50% zračenja dolazi do zemljinog tla

AM 1.5: (θz=48°) je standard u FN industriji

–171 W/m2
Prosječna snaga sunčevog zračenja na tlu!

Solarna deklinacija d:
– Deklinacija je kut koji spojnica središta Sunca i Zemlje zatvara sa ekvatorijalnom ravninom
– Kreće se od 23.5° do -23.5°

Satni kut je broj stupnjeva koje Zemlja mora još preći do solarnog podneva!

•Kut između sunčevih zraka i okomice (zenita) naziva se zenitni kut, θZ


•U slučaju horizontalne plohe zenitni kut je upravo upadni kut (specijalni slučaj), odnosno θ=θZ
Proljetni i jesenski ekvinocij: θz = 0°
Ljetni solsticij: θz = +23.5°
Zimski solsticij: θz = -23.5°

Sunčevo zračenje na kolektoru


•Sunčevo zračenje do kolektora dolazi u 3 forme:

•Direktno (engl. beam) zračenje


–Solarno zračenje primljeno direktno od Sunca
–Nema promjene smjera

•Difuzno zračenje
–Raspršeno solarno zračenje zbog molekula u atmosferi
•Reflektirano zračenje
–Odbijeno od površina blizu kolektora
–Od tla, drveća i sličnih objekata

Direct Normal Irradiance (DNI): direktno zračenje prihvaćeno od plohe koja je normalna na sunčeve zrake

GHI će uvijek biti veće ili jednako DNI


b)NE
•GHI će uvijek biti manje ili jednako DNI
b)NE
GHI < DNI za vrijeme sunčanih dana (prati se kretanje Sunca) GHI > DNI za vrijeme oblačnih dana (prevladava difuzno zračenje)

Sunčevo zračenje se najčešće mjeri uređajem koji se zove Piranometar


–Mjeri globalno zračenje na horizontalnu plohu
–Pomoću termoparova
•Za mjerenje direktne komponente zračenja koristi se Pirheliometar
–Mjeri samo direktnu komponentu
„Peak Sun Hours”

–Odnosno solarna insolacija koju bi lokacija prihvatila ako bi Sunce sijalo sa maksimalnom vrijednosti (1 kW/m2) tijekom
određenog broja sati (PSH)

Postoje dva tipa tracking sustava:


–Praćenje u jednoj osi (ili azimut ili nagib)
–dvoosno praćenje (azimut i nagib)

Različita rješenja praćenja


•Različita rješenja na trţištu:
a)Pasivno praćenje (spremnici fluida)
b)Manualno
c)Aktivno praćenje (motori)
–Senzorski
–Astronomski
Izbor tehnologija
•4 osnovna načina iskorištavanja solarne energije:

1.Fotonapon – direktna pretvorba u el.en.


2.Solarne termoelektrane (CSP) – posredna pretvorba u el.en.
3.Solarni kolektori za grijanje vode
4.Pasivno solarno grijanje (arhitektura)
Solarni kolektor
•Solarni kolektor služi za grijanje vode!
–važno je razlikovati ga od fotonaponskog panela koji proizvodi el.en.!!!

CSP – Solarne termoelektrane


•CSP – Concentrated Solar Power
•Koncentriranjem sunčevog zračenja na kolektor zagrijava se voda i pretvara u paru, nakon čega slijedi standardni Rankienov
ciklus
Samo se direktno sunčevo zračenje može koncentrirati!

Vrste CSP Parabolična protočna, Fresnel protočna, Parabolični tanjur Solarni toranj

Parabolična protočna (PTC)


•Najrazvijenija CSP tehnologija (92% tržišta)
Solarni toranj
•Pokretna zrcala (Heliostati) prate Sunce u dvije osi i koncentriraju ga na centralni kolektor
Parabolični tanjur
•Zrcala usmjeravaju zračenje na Stirlingov motor koji proizvodi električnu energiju
Fresnel protočna
•Rješenje slično Paraboličnoj protočnoj
•No jednostavnije u vidu “varanja” parabole
•Materijal ili uređaj koji pretvara energiju sunčevog zračenja direktno u električnu energiju – fotonapon (FN)
•Proces koji to omogućuje – fotoelektrični efekt
Zašto fotonapon?
Prednosti
•Besplatno gorivo
•Dostupno svuda
–Proizvodi i ako nema DNI
•Jednostavna instalacija
•Nema pokretnih dijelova
–nema buke, lakše održavanje
•Modularnost
–Integracija u zgrade (BIPV)
•Nema direktnih emisija

Mane
•Noć i oblačno vrijeme
–Nepredvidljivost
–Potreba za pohranom energije
•Visoki investicijski troškovi (u opadanju)
•Mala gustoća energije i niska efikasnost
–Potreba za velikim površinama
Fizikalna osnova
•FN ćelije proizvode istosmjernu električnu energiju kada fotoni svjetlosti pogode pn-spoj
•Foton uzbudi elektron; izbaci ga iz valentnog u vodljivi pojas
•Električno polje ugrađeno u pn spoj gura elektrone prema trošilu
•pn spojevi karakteristični su za poluvodiče (dioda, tranzistori...)
•Silicij (Si) je najčešće korišteni poluvodički materijal
Energija zabranjenog pojasa
•Prema kvantnoj teoriji, elektroni upadaju u točno određene energetske pojaseve
•Elektron koji primi dovoljno energije skočit će u vodljivi pojas!
•Slobodni elektron u vodljivom pojasu  elektricitet
•Minimalna energija potrebna da se elektron oslobodi električnih sila i skoči u vodljivi pojas naziva se energija zabranjenog pojasa
(Eg)
•Energija se može dodati:
–Toplinski
–Fotonima svjetlosti

Generacija i rekombinacija
•Kada foton sa energijom većom od 1.12 eV pogodi atom Silicija iz njega izbija elektron (negativni naboj), a na tom mjestu ostaje
šupljina (pozitivni naboj)

Max. teorijska efikasnost ćelija od Silicija


•Ograničenja:
–Širina zabranjenog pojasa: Eg = 1.12 eV
–Max. valna duljina: l = 1.11 m
1.Fotoni s valnom duljinom većom od 1.11 m, imati ć e manju energiju od potrebne za svladavanje zabranjenog pojasa, odnosno
neće moći izbaciti elektron!
2.S druge strane, fotoni s kraćom valnom duljinom imati će energiju veću od 1.12 eV, odnosno i višak energije koji će se disipirati
u obliku topline (neiskorišteno)

Stvaranje PN spoja
•Spajanjem p-tipa i n-tipa (sendvič) nastaje PN spoj
•Slobodni elektroni iz n-tipa prelaze prema p-tipu i popunjavaju šupljine i pri tome stvaraju negativan naboj, u isto vrijeme na
drugoj strani formira se pozitivan naboj
•Rezultat svega je formiranje električnog polja koje zaustavlja daljnju difuziju!
FN ćelija
•Kada foton s dovoljno energije pogodi atom u blizini PN spoja nastat će par elektron-šupljina
•Ugrađeno električno polje ih razdvaja
–Elektrone gura prema n-strani
–Šupljine gura prema p-strani
•p-strana akumulira šupljine (+), a n-strana akumulira elektrone(–)
•Razlika potencijala = napon!

Fotoelektrični efekt - rezime


•Silicij ima 4 valentna elektrona vezana čvrstom kovalentnom vezom
•Kako bi se ta veza razbila potrebno je dovesti energiju (fotoni)
•Dopiranjem silicija nastaje PN spoj i ugrađeno električno polje koje usmjerava nastale parove elektron-šupljina na suprotne strane
•Generirani elektroni putuju kroz trošilo i rekombinacijom sa šupljinama zatvaraju strujni krug

Za postizanje većeg napona, veći broj FN ćelija se spaja serijski i ugrađuje u čvrsto kućište; tzv. FN modul
–Tipični modul može imati 36, 54 ili 72 ćelije

Omjer ucrtanog pravokutnika (MPP) i produkta ISC i VOC naziva se faktor punjenja ili Fill Factor (FF)

Utjecaj zračenja i temperature


•Sunčevo zračenje proporcionalno je struji
–Dvostruko manje zračenje  dvostruko manja struja
–Manje zračenje smanjuje i napon, ali u znatno manjoj mjeri
•Povećanjem temperature dominantna promjena je smanjivanje napona!
–FN moduli bolje rade hladnim danima!
Bypass diode
•Za sprječavanje utjecaja zasjenjenja koriste se bypass diode
•Bez diode pad napona može biti i do 14V (prethodni primjer)
•Dioda kontrolira pad napona na ćeliji limitirajući ga na relativno malih -0.6 V
•Uz to sprječava nastanak vrućih točaka (eng. hotspot)

Blocking diode
•Kada je više stringova spojeno paralelno, određeni string može povući struju iz ostalih
–Nisu potpuno jednaki, zasjenjen je itd...
•Postavljanjem dioda na vrh svakog niza ova pojava se sprječava

Kristalični silicij
•Oko 90% FN modula u svijetu!
•Debljina oko: 200 – 500 m
•Dvije osnovne tehnologije:
–Monokristalni silicij
–Polikristalni silicij

Tanki film
•Nanošenje vrlo tankog PV materijala na podlogu (npr. staklo)
•Debljina: 1 – 10 m *(dvlas kose ≈ 100 m)
•Uglavnom za MW-ne projekte

Višeslojne ćelije
•Problem: standardne ćelije gube svu energiju iznad zabranjenog pojasa Eg
FN sustavi – konfiguracije
•Fotonaponski sustavi mogu se podijeliti u 3 osnovne grupe:
1.Mrežni sustavi
–kućni manjih snaga (integrirane)
–velike industrijske elektrane (neintegrirane)
2.Otočni sustavi
–sa baterijama i/ili backup generatorom
–AC ili DC sabirnica
–hibridni sustavi
3.Pumpni sustavi
–direktno napajanje tereta
–nema baterija

Mrežni sustavi
•Mrežni sustavi (engl. on-grid) spojeni su na mrežu
•Fotonapon proizvodi el.en. koju inverter pretvara u izmjeničnu i napaja trošila
–Ako FN ne proizvodi dovoljno – manjak energije se pokriva iz mreže
–Ako FN proizvodi previše – višak se vraća u mrežu, a brojilo se vrti unazad (dvosmjerna brojila)

Otočni sustavi
•Otočni sustavi su ekonomični na nepristupačnim lokacijama!

Pumpni sustavi
•Najjednostavniji sustavi
•FN polje direktno je spojeno na teret (pumpu)
•Kada ima sunca, pumpa upumpava vodu u bazen za kasnije korištenje
Radna točka FN sustava

•Radna točka sustava je zapravo mjesto gdje se križaju I-V krivulje FN modula i tereta

• MPPT punjač pronalazi točku maksimalne snage (u ovom primjeru 17 V) i pri tom naponu izvlači punu snagu iz FN modula (75
W) bez obzira na trenutnu vrijednost napona baterije. Zatim preko DC-DC pretvorbe pretvara ulaznih 17V u izlazni napon baterije

MPPT regulatori
• Ukratko MPPT regulatori/punjači su uređaji koji se spajaju između FN modula i tereta i osiguravaju rad u maksimalnoj točki
snage

Inverter
•Ključna komponenta FN sustava spojenih na mrežu
–Pretvara istosmjerni napon iz fotonaponskih panela u izmjenični napon prikladne frekvencije električne mreže
–MPPT i zaštita od otočnog rada
Faktor konverzije uključuje:
– Uprljanost kolektora
– Gubitke zbog različitosti modula
– Ambijentalne uvjete (temperatura)
– Efikasnost invertera
– Gubitke ožičenja

Osnovno o olovnim baterijama (2)


•Puna baterija ima na jednoj elektrodi olovni dioksid (PbO2), na drugoj olovo (Pb) i pliva u elektrolitu (sumporna kiselina;
H2SO4) i vodi
Na negativnoj elektrodi spajaju se SO42- i Pb u olovni sulfat, uz oslobađanje 2 elektrona koji putuju kroz trošilo do pozitivne
elektrode (oksidacija) Na pozitivnoj elektrodi O2 zajedno sa slobodnim H+ ionima i 2 elektrona stvara se H2O, a ostatak Pb+
reagira sa SO42- i nastaje olovni sulfat (redukcija)
Karakteristike olovnih baterija
•Napon članka ~ 2.12 V
–Spajanje u seriju za povećanje napona
12V nazivni napon baterije: 6 baterijskih č
lanaka (~12.6V)
6V nazivni napon baterije: 3 baterijska č
lanka (~6.3V)
•Kapacitet baterije (Ah)
•Gustoća energije (Wh/kg)
•Stanje napunjenosti (SOC)
•Dubina pražnjenja (DOD)
•Broj ciklusa
•Efikasnost
•Temperaturna ovisnost
–Viša temperatura  već
i kapacitet
–Viša temperatura  krać
iživotni vijek!

Baterijska banka
•Spajanjem više baterija u paralelu povećava se kapacitet
•Spajanjem više baterija u seriju povećava se napon
 Kombinacijom dobivamo ž eljenu baterijsku banku

Kapacitet baterije definiran je pri određenoj brzini pražnjenja (C-rate)


–Proizvođači definiraju kapacitet u Ah pri struji pražnjenja koja bi ispraznila bateriju do 1.75 V/cell tijekom određenog vremena
na temperaturi od 25°C

You might also like