Nuklearne elektrane

1.Uvod
Nuklearna energija zasigurno igra vitalnu ulogu u osiguravanju
razliitosti izvora elektrine energije. Izvjesno je, ta uloga dobivat e
na znaaju sve vie uzimajui u obzir injenicu da se rezerve fosilnih
goriva, naroito nafte i prirodnog plina,ubrzano iscrpljuju,a time
postaje neizvjesna i stabilnost njihove cijene i raspoloivost dostatnih
koliina na svjetskom tritu. Danas je u svijetu u pogonu 440
komercijalnih nuklearnih energetskih reaktora, rasporeenih u 31
dravi,

ukupnom

instaliranom

snagom

veom

od

364

000

MW(megavata) i do sadanjim pogonskim iskustvom od preko 11. 000

reaktor-godina.

Iz

ovih

nuklearnih elektrana

osigurava

se

16%

proizvedene elektrine energije, te 7% primarne energije u svijetu.

Nuklearna energija jest energija budunosti jer je jedna od najsnanojih
izvora energije dananjice-energija dijeljenja jezgri to nam govori i
podatak da je to najmlaa koritena energija jer se koristi tek nepune
53 godine u svijetu. Ideja stvaranja prve nuklearne elektrane potjee iz
Fiziko-energetskog instituta u Obninsku u Rusiji, a ostvarena je u istom
gradu kada je akademik instituta Kuratov pustio u pogon prvu
nuklearnu elektranu u svijetu 1954. godine to je otvorilo ovjeanstvu
put ka svjetskom koritenju novog revolucionarnog izvora energije.

2.Radioaktivnost
Radioaktivnost ili radioaktivno zraenje je pojava kod pretvorbe
atoma da iz njegove jezgre zrai estice ili elektromagnetsko zraenje.
Atomske jezgre nisu sve u stanju najnie energije, ali prirodna osnova
jest da one tee, kao i svaki prirodni sustav stanju nie energije. Pri
tome se takve jezgre raspadaju i oslobaaju viak energije emitiranjem
estica ili fotona koji su kvant elektromagnetskog zraenja. Kod

pretvorbi atoma promatramo protone i neutrone u atomskoj jezgri i

elektrone koji krue u omotau kao jednu cjelinu.
Poto je raspad jezgara nestabilnih atoma poprilino sluajna pojava,
teko ju je promatrati i predvidjeti kad e se dogoditi. Isto tako na
njihov raspad ne moe se utjecati nikakvim vanjskim utjecajem to
poveava problem. No, meutim statistiki podaci pokazuju tono
odreenu brzinu i broj jezgara koje e se raspasti karakteristino za
svaki radioaktivni element. Ta brzina se odreuje vremenom
poluraspada T koje oznaava vrijeme potrebno da se raspadne polovica
jezgara koje su postojale u trenutku poetka promatranja ime se taj
problem suava.

3.Djelovanje radioaktivnog zraenja na ovjeka.

Ionizacijom ili pretvorbom atoma u ivoj stanici zraenje koje on
proizvodi tetno djeluje na samu stanicu, pa nadalje na tkivo, organ i
cijeli organizam. Zraenje moe u stanici prouzrokovati razne
poremeaje poput promjene funkcije stanice, promjene u diobi stanice,
promjene gena, pa ak i samu smrt stanice. U veini sluajeva zraenje
ima tetno djelovanje na tkivo, te samim tim i na organ i organizam,
dok je prava rijetkost da je to djelovanje korisno uz upravljano i
nadzirano ozraivanje organizma. Ispitivanjima znanstvenika uoeno je
da su na zraenje osjetljivija ona tkiva u kojima se odvija bra pretvorba
stanica. Meu najosjetljivijima spadaju: kotana modina, limfno tkivo i
spolne lijezde, dok su neto manje osjetljiviji koa, kosti i crijeva.

4.Radioakrtivnost u nuklearnim elektranama

Razlikujemo dva izvora radioaktivnog zraenja u nuklearnoj elektrani, a
to su: primarni produkti raspadanja nuklearnog goriva i jezgre koje su
aktivirane apsorpcijom neutrona u rashladnom mediju. Oni
predstavljaju problem pri pogonu nuklearne elektrane, te se ona
mehaniki konstrukcijom brani od tetnih utjecaja radioaktivnosti.
Primarni produkti raspadanja nuklearnog goriva i produkti njegovog
naknadnog raspadanja najvie ostaju u gorivim elementima, dok samo
mali dio dolazi (plinovi)
u rashladno sredstvo. U ureajima za proiavanje rashladnog
sredstva izluuju se radioaktivni izotopi iz rashladnog sredstva, te dio
njih zbog malih propusta u konstrukciji izlazi u okolinu. Posljedica
proiavanja rashladnog medija jesu plinoviti i tekui otpaci koji se
isputaju u okoli.
Podjela aktivnosti zraenja u elektrani nije svugdje jednaka, pa
razlikujemo etiri razliite zone:
-

gorivi elementi s kouljicama kao barijerom

primarni krug rashladnog sredstva s reaktorskom posudom i

cjevovodima kao barijerama aktivnosti

prostor postrojenja s biolokim titom kao barijerom

pogonske prostorije s reaktorskom zgradom kao barijerom

ema nuklearne elektrane.

5.Nuklearne elektrane(openito)
Gorivni elementi reaktora, u kojima se odvija proces fisije i u kojima se
neposredno oslobaa toplotna energija, imaju najveiu temperaturu u
nuklearnoj elektrani.
Sam stepen djelovanja toplotnog ciklusa ovisi o prosjenoj temperaturi
rashladnog fluida (po drugom zakonu termodinamike stepen djelovanja
je vei to je via temperatura toplijeg spremnika). U interesa je to
vie pribliiti prosjenu i maksimalnu temperaturu rashladnog fluida,
odnosno to vie smanjiti porast temperature rashladnog fluida u
reaktoru.
Sigurnost nuklearnog postrojenja i okoline je ograniavajui faktor za
iznos temperature nuklearnog goriva i rashladnog sredstva, ime
posredno ograniava i stepen djelovanja NE (stepen djelovanja NE je

uvijek manji od stepena djelovanja TE jednake snage).

Osnovni materijali po kojima se nuklearni reaktori razlikuju su:

Nuklearno gorivo:
- prirodni ili obogaeni uran (umjesto obogaenog urana moe se djelomino koristiti i
plutonij)
- metalni uran
-oksid urana.

Moderator:
obina voda
-teka voda
-grafit
Rashladni fluid:

obina voda
-teka voda
-CO2
-helij
-tekui metal

6.Tipovi nuklearnih elektrana

Tipovi nuklearnih elektrana, tj. reaktorski tipovi:

1.Reaktor hlaen i moderiran obinom vodom

Ovaj reaktor se izvodi u dvije varijante:
a) Voda u reaktoru ima pritisak vei od pritiska zasienja.
Takav reaktor je poznat kao pritiskovodni reaktor: U zapadnim
zemljama oznaava se skraenicom PWR (Pressurized Water
Reactor, a u bivem Sovjetskom Savezu skraenicom VVER vodo-vodnoj energetieskij reaktor). Ovog tipa je reaktor u
NE Krko. Gorivo reaktora: oksid obogaenog urana.
ema ove vrste reaktora prikazana je na slici 1.3

Sl. 1.3- ematski prikaz PWR reaktora

b) Voda u reaktoru kipi (kipui reaktor) To je reaktor tipa BWR

(Boiling Water Reactor).Gorivo reaktora: oksid obogaenog
urana.

1.4-ematski prikaz BWR reaktora.

2.Reaktor hlaen I moderiran tekom vodom

Takozvani tekovodni reaktor ili HWR (Heavy Water Reactor). Izvodi
se samo tip koji ima pritisak vei od pritiska zasienja, tj. kao
pritiskovodni reaktor. Gorivo reaktora: oksid prirodnog ili
obogaenog urana.

1.5 ematski prikaz HWR reaktora.

3.Reaktor moderiran grafitom i hlaen ugljen-dioksidom

To su plinom hlaeni reaktori koji se izvode u dvije verzije:
a) GCR (Gas Cooled Reactor) Prva generacija ovih reaktora
poznata pod nazivom magnox dobila je ime po leguri magnezija
koji se upotrebljava kao materijal za obloge gorivnih ipki. Gorivo
reaktora: metalni prirodni uran.

1.6 ematski prikaz GCR reaktora.

b) AGR (Advanced Gas Reactor) Druga generacija grafitnih reaktora koja se
od prve razlikuje u izvedbi i materijalu gorivnih ipki. Obloge gorivnih ipki su
izraene od nehrajueg elika. Gorivo reaktora: oksid obogaenog urana.

1.7 NE Wylfa na sjeveru Walesa, UK, ima magnox reaktor, i jedna je

od najstarijih NE u svijetu koje jo uvijek rade

4.Reaktor moderiran grafitom i hlaen kipuom

vodom

Ovaj tip reaktora se gradi samo u bivem SSSR-u i njegova skraenica

je RBMK (reaktor boljoi monosti kipjaij). Nuklearna elektrana u
ernobilu je bila ovog tipa. Gorivo reaktora: oksid obogaenog urana

5.Reaktor moderiran grafitom I glaen helijem

Visoko temperaturni reaktor ili HTGR (High Temperature Gas
Reactor) je posljednji korak u razvoju grafitom moderiranih reaktora.
Gorivo reaktora: oksid obogaenog urana.

6.Brzi oplodni reaktor

Dok svi prethodno navedeni tipovi reaktora pripadaju u kategoriju
termalnih reaktora, tj. upotrebljavaju moderator za termalizaciju
neutrona, brzi oplodni reaktor nema moderatora. Gorivo
reaktora:oksid urana vieg obogaenja ili oksid plutonija.

7.Nuklearna fisija
Tehnologija se temelji na procesu nuklearne fisije. Uran, kao prirodni element, je
osnovni energent u nuklearnoj energetici. Nalazimo ga u prirodi. Uran238 (U-238) ima
vrlo dugo vrijeme poluraspada, oko 4,5 milijarde godine, i zato se jo uvijek mogu nai
zamjetne koliine ovog elementa u prirodi.
Tri fizikalne injenice ine proces inducirane fisije zanimljivim sa energetskog stajalita:
- Vjerojatnost da e atom urana-235 apsorbirati slobodan neutron je relativno velika.
Ako reaktor radi u najpovoljnijem reimu (tj. u kritinom stanju), osloboeni neutron
svake fisije e uzrokovati novu fisiju.
- Proces apsorpcije neutrona i cijepanja jezgre je vrlo brz, reda veliine pikosekunde
(10-12 sekundi).

- Cijepanjem jedne jezgre U-235 oslobaa se zamjetno velika koliina energije u obliku
toplinske energije i gama zraenja. Energiju osloboenu jednom fisijom dobivamo iz
injenice da fisijski produkti i neutroni zajedno tee vie nego sam atom U-235 ija se
jezgra rascijepala. Razlika u masi se moe direktno preraunati u dobivenu energiju
pomou izraza E = mc2.

8.Zakljuak
Zbog potencijalnih opasnosti kvarova u nuklearnim elektranama i
izbijanja tragedija s dugoronim posljedicama visokog inteziteta
radioaktivnog zraenja( kao u ernobilju ) ovjeanstvo se pribojava
daljnjem nastavku gradnji i masovnom iskoritenju nuklearne energije.
Znanstvenici znaju da je ostataka prirodnih resursa vrlo malo i da u
ovakvom tempu ivota nee jo dugo opskrbljavati ljude prijeko
potrebnom energijom, te da treba tragati za novim, alternativnim
izvorima koji e jednako dobro zadovoljiti sve ljudske potrebe za
energijom. Jedan od takvih izvora energije jest nuklearna energija koja
je prva u Rusiji upotrebljena za proizvodnju elektrine energije.
Usporedimo li razliite vrste elektrana prema vrsti goriva koje koriste za
proizvodnju toplinske energije uoava se veliki nesrazmjer. Za godinji
rad elektrane od 1000 MW potrebno je 2,3 milijuna tona ugljena za
termoelektranu na ugljen, 1,4 milijuna tona nafte za termoelektranu na
naftu, 1,1 milijuna tona prirodnog plina za termoelektranu na prirodni
plin, a za nuklearnu elektranu 30 tona nuklearnog goriva za proizvodnju
u nuklearnoj elektrani s termikim reaktorom.