NASTAVNA PRIPREMA

1. OSNOVNI PODACI

kola: Osnovna kola : uro Ester, Koprivnica

Razred : 7a,b,c,d
Nastavni predmet : Tehnika kultura
Nastavna cjelina : Energetika
Nastavna jedinica (tema): Hidroelektrane, termoelektrane i nuklearne elektrane
Vrijeme i mjesto izvoenja nastave : sijeanj 2014, kabinet tehnike kulture
Raspoloivo vrijeme : blok sat- 90 minuta ( nastava tehnike kulture provodi se u blok satu )
Tip nastavne situacije : obrada novog sadraja

2. OEKIVANI ISHODI UENJA (NASTAVNI CILJEVI)

Cilj (svrha) obrade metodike jedinice:

Oekuje se da e uenici moi.
-organizirati i voditi diskusiju na temu- Hidroelektrane, termoelektrane i nuklearne elektrane
-navesti ulogu elektrane, prednosti i mane elektrana
-evaluirati uspjenost provedene diskusije prema zadanim kriterijima
-uvidjeti na vanost ekonominog koritenja el. energije

Ishodi uenja (postignua koja uenik treba ostvariti za postizanje cilja):

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE (obrazovna postignua):

- opisati nain rada hidroelektrane, termoelektrane i nuklearne elektrane- konceptualno znanje
- definirati ulogu generatora- injenino znanje
- objasniti nain prijenosa el. energije- konceptualno znanje
- nabrojiti glavne dijelove elektrane- injenino znanje
- usporediti prednosti i mane elektrane- konceptualno
- izvijestiti o radu grupe

VJETINE I UMIJEA (funkcionalna postignua):

-prepoznati vrstu elektrane
-osmisliti i izraditi prezentacijski plakat
-istraiti podatke o snazi elektrane
-prezentirati princip rada elektrane
-argumentirati iznesene zakljuke
-koristiti vjetinu aktivnog sluanja

SAMOSTALNOST I ODGOVORNOST (odgojna postignua):

-suradniki djelovati radom u grupi
-razviti naviku tednje vode i el. energije, te koritenju obnovljivih izvora energije
-razvijati svijest o zatiti okolia i koritenju zatitnih mjera u radu HE, TE, NE
- ekonomino koristiti materijal
3. STRUKTURA (KONCEPT) NASTAVNE JEDINICE:

Etape Temeljni sadraj Didaktiko-metodike Vrije

nastavne odluke (aktivnosti me
situacije nastavnika i uenika u trajan
nastavi) ja
Uvodna -Uenicima putam kratki film o
(pripremna) elektranama i obnovljivim izvorima
etapa energije ime pobuujem pozornost i Verbalne metode
interes za nastani sadraj -metoda usmenog
-najavljujem svrhu nastavnog sata izlaganja
-ukazujem na vezu s prethodnom -metoda razgovora 15
nastavnom jedinicom minuta
-podjela uenika na skupine vodei
rauna o sastavu skupine
- materijalno tehnika priprema
-davanje uputa za samostalni rad
-utvrujem principe na kojima e
poivati diskusija

Sredinja etapa Metoda itanja i rada na

(realizacija -uenici samostalno prouavaju zadane tekstu
sredinjeg zadatke na zadanu temu Metoda razgovora
didaktiko- -izrauju prezentacijski plakat Metoda usmenog
metodikog -prezentiraju argumentirano svoje izlaganja 60
cilja) miljenje minuta
-najave diskusije Metoda diskusije
-diskutiraju na zadanu temu
-postavljaju pitanja Metoda dijaloga
-odgovaraju na zadana pitanja Metoda crtanja
Samostalan rad uenika
Zavrna etapa - evaluacija sadraja
- vrednovanje postignua objektivnom Dijalog i vrednovanje 15
metodom uenikih radova i minuta
- najava nastavne jedinice za slijedei izlaganja
sat
Evaluacija
Pohvala najuspjenijih
4. MATERIJALNO-TEHNIKE I DIDAKTIKO-METODIKE KOMPONENTE U
IZVOENJU NASTAVNE JEDINICE (SITUACIJE NASTAVE )

Prostor i materijalni uvjeti rada

Kabinet tehnike kulture, broj uenika -15, vrijeme vrijeme: 90 minuta
Nastavna sredstva i pomagala : raunalo, projektor, internet, listii s uputama, novinski
lanci,tehnike enciklopedije, udbenik, flomasteri, hamer papir.
Izvori za pripremanje nastavnika:
1. Vinkovi, M., Laba D., Grabi-Marin I., Peri, S., Androli S., Medved . (2007),
Tehnika kultura 3, metodiki prirunik, Zagreb : Profil International
2. Vinkovi, M., Laba D., Grabi-Marin I., Peri, S., Androli S., Medved . (2007),
Tehnika kultura 3, udbenik za tehniku kulturu, Zagreb : Profil International
3. Kyriacou, C. (1997). Temeljna nastavna umijea. Zagreb: Educa
4. Matijevi, M., Radovanovi D. (2001). Nastava usmjerena na uenika. Zagreb: kolske
novine

Izvori za pripremanje uenika:

Vinkovi, M., Laba D., Grabi-Marin I., Peri, S., Androli S., Medved . (2007), Tehnika
kultura 3, udbenik, Zagreb: Profil International
Vinkovi, M., Laba D., Grabi-Marin I., Peri, S., Androli S., Medved . (2007), Tehnika
kultura 3, radna biljenica, Zagreb: Profil International

Metode i metodike varijante : metoda frontalnog rada, dijalog , razgovor, istraivanje

usmeno izlaganje, demonstracija, samostalan rad uenika, diskusija, panel- diskusija.
Metoda procjenjivanja:- subjektivna ( prezentacija, usmeno izlaganje)
-objektivna ( zadaci objektivnog tipa)

Oblici (socijalne forme) rada : frontalni oblik rada, rad u grupi, individualni oblik rada.
 1. TIJEK IZVOENJA NASTAVNE JEDINICE

Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu pozdravljam uenike. Nakon toga uenicima putam kratki film ime
pobuujem interes i panju uenika.Postavljam pitanja.
Moete li zamisliti ivot u dananje vrijeme bez el. energije ?
to sve pokree elektrina energija ?
Gdje se proizvodi elektrina energija?
Koje izvore energije bi trebali vie koristiti?
Objanjavam svrhu nastavne jedinice koju emo obraditi ( Vanost elektrine energije u
svakodnevnom ivotu, uloga elektrana), te vezu sa prethodnim nastavnim sadrajima.

Glavni dio sata

Dijelim uenike u skupine po etvoro uenika , vodei rauna o sastavu skupine.

Uenici imaju zadau napraviti plakat na temu Elektrane.

Prva skupina : Istraiti sve vane injenice vezane za rad hidroelektrane, te argumentirano
iznijeti dobre i loe strane utjecaja hidroelektrane na okoli.

Druga skupina : Istraiti sve vane injenice vezane za rad termoelektrane, argumentirano
iznijeti dobre i loe strane utjecaja termoelektrane na okoli.

Trea skupina : Istraiti sve vane injenice vezane za nuklearne elektrane , te argumentirano
iznijeti dobre i loe strane utjecaja nuklearne elektrane na okoli.

Uenici e kao izvor informacija koristiti : udbenik, tehniku enciklopediju, novinske lanke
te internet budui da u uionici imamo raunala s pristupom internetu.

Nakon isteka zadanog vremena( 30 minuta) svaka skupina prezentirat e to su istraili a

zatim e se voditi diskusija izmeu grupa.

Uenici pristupaju radu koristei strategije : pronalaenje slinosti i razlika, rezimiranja i

biljeenja, poveanje napora i davanje priznanja, ne lingvistiki prikazi, suradniko uenje,
postavljanje i provjeravanje hipoteze.
Predstavnici grupa argumentirano opisuju ulogu elektrane, opisuju nain rada elektrane,
koriste jezik struke, crteom na papiru pokazuju glavne dijelove elektrane, te ukazuju tetnost
djelovanja na prirodu. Uenici ukazuju na vanosti tednje obnovljivih izvora energije. Ostali
uenici aktivno sluaju te nakon toga otvaramo raspravu na temu :
Koje elektrane su najefikasnije?
Skupina A obrazlae da su najuinkovitije hidroelektrane, koje ne zagauju okoli, te zato to
imamo jako puno rijeka a i more ija je energija obnovljiva.
Skupina B obrazlae da su najefikasnije nuklearne elektrane, zato to vrlo malo zagauju
okoli a imaju veliku uinkovitost.
Skupina C obrazlae da su prihvatljive termoelektrane na plin jer je jeftin a moemo iskoristiti
i toplinsku energiju vode za grijanje zgrada.
Svaka grupa odgovara na pitanja, te brani svoje stajalite.
 Zavrni dio sata

U zavrnom dijelu sata na plou zapisujemo samo kljune pojmove.

Donosimo zakljuak da moramo svakodnevno paziti na potronju obnovljivih izvora energije
kako se ne bih desilo da ostanemo bez elektrine energije a koja je pokreta svega od ureaja,
strojeva, kuanskih aparata itd
Odabiremo grupu koja je najbolje prezentirala i argumentirano iznijela injenice vezane za
rad elektrane.
Putem objektivne metode procjenjivanja evaluiramo sadraj.
Uenici dobivaju nastavne listie- zadatke objektivnog tipa (viestruko izbor i povezivanje )
kojim ispitujem postignua uenika.
Subjektivnom metodom ocjenjujemo skupinu koja je najuspjenije izvela zadatak.
Najava slijedee nastavne jedinice.

Konstruktivno povezivanje najavljenih ishoda, metoda i naina procjenjivanja

Budui da se ishod uenja odnosio na razumijevanje injeninog znanja organizirana je

rasprava ili diskusija. Metoda diskusije razvija sposobnost uenika za aktivno i kreativno
koritenje steenog znanja, te uvaavanje niza spoznaja i potivanje niza pravila.Diskusijom
se postiglo samostalno izraavanje uenika, miljenje, uporaba jezika struke, razvila se
vjetina aktivnog sluanja.
Kriterij po kojem se odluivalo o razini postignua bio je Razina obrazovanja.
Prilikom obrade nastavne jedinice postignute su slijedee razine :
1. Razina postignua- Pamenje injeninog znanja ( uenici su suradnikim uenjem
radili na tekstu, definirali pojam elektrane, iznijeli nain prijenosa el. energije )
2. Razina postignua- Razumijevanje (uenici su usporeivali nain rada elektrana,
raspravljali koje elektrane najvie zagauju okoli )
3. Razina postignua Primjena (uenici su osvjeteni ekoloki kako moramo
ekonomino koristiti obnovljive izvore energije )
4. Razina postignua- Analiza (uenici su argumentirano raspravljali o vanosti el.
energije u dananje vrijeme)
5. Razina postignua- Vrednovanje (uenici su izdvojili prednosti i nedostatke elektrane,
napisali prikaz na plakat )
 Oekivani ishodi bili su :

- Razumijevanje injeninog znanja ( uenici su tumaili osnovne podatke vezane za nain

proizvodnje elektrine energije )

-Razumijevanje konceptualnog znanja (objasnili su razlike u radu elektrane )

Podruja znanja iz formuliranih ishoda

- injenino znanje ( uloga elektrane, struna terminologija )
- Konceptualno znanje (objanjavanje naina rada elektrane,usporedba prednosti i mana
elektrana, interpretacija )
- Metakognitivno znanje (poznavanje znaaja sadraja koji trebaju usvojiti, te strategije
uenja )

Metode procjenjivanja koje su koritene :

Subjektivna metoda uenici su usmeno izlagali, prezentirali, branili svoju tezu.

Objektivna metoda na kraju nastavnog sata zadacima viestrukog izbora i povezivanja

provjerena su postignua uenika.

S obzirom na najavljene ciljeve razine postignua, metode i naine procjenjivanja koje su

koritene smatram da je postignut sklad izmeu najavljenih ishoda, metoda i naina
pouavanja.